32
EDUKASAUN SIVIKA MAI PROTEJE ITA-NIA AN RASIK PROGRAMA BA ABILIDADE MORIS Partisipantes Nia Livriñu

EDUKASAUN SIVIKA

  • Upload
    phungtu

  • View
    768

  • Download
    43

Embed Size (px)

Citation preview

EDUKASAUN SIVIKA

MAI PROTEJE ITA-NIA AN RASIKPROGRAMA BA ABILIDADE MORIS

Partisipantes Nia Livriñu

KonteúduIntrodusaunIntrodusaun ba Seminário Edukusaun Sívika

KonteúduI. Governu no sidadania

Evolusaun Estadu no SidadaniaSidadania, Direitu no ResponsabilidadeEstadu no Interese Komum

II. abilidade sivil, asaun sivilPartisipasaun SivilSe’e mak Reprezenta Ita?Advokasia

III. atividades Finais/Ikus LiuUnidade, Progresu, Asaun

Glosariu no Definisoins

22

777

1418

21213045

5151

54

2 3INTRODUSAUN INTRODUSAUN

Introdusaun

Introdusaun ba Workshop edukasaun sívika Benvindu mai Workshop Edukasaun Sívika.Ita hahú ho pergunta:

Edukasaun sívika mak prosesu sira ne’ebé halo hodi eduka sidadaun sira kona-ba sira nia direitu, devér, tarefas hodi hakbi’it no motiva sira atu identifika área saida de’it husi prosesu polítika no governasaun mak sira bele partisipa efetivamente; saida mak sira bele halo hodi fó influénsia ba rezultadu polítika hodi nuune’e bele hadi’ak liu tan kualidade governasaun iha nivel lokal no mós iha nivel nasionál.

Sívikas mak estudu kona-ba dereitu no devér sira nuudár sidadania.

saida mak sívika?

saida mak edukasaun sívika?

objetivu PrinsipalObjetivu prinsipal husi workshop ida ne’e atu prepara foinsa’e Timor-Leste atu sai sidadaun kompetente no responsavel ne’ebé iha hanoin di’ak, partisipa ativu, polítikamente ativu, sosialmente responsavel, tolerante, no fiar iha sira-nia kapasidade atu halo diferensa.

KonteúduWorkshop edukasaun sívika ne’e kona-ba elementu tolu diferente: Koñesimentu Síviku, Skill ka abilidade Síviku, no Karatér Sívika. Koñesimentu Síviku refere ba sidadaun-nia komprensaun kona-ba lala’ok sistema polítiku, no sira-nia direitu polítiku no siviku, no mós sidadaun nia devér (Ezemplu, direitu ba liderdade espresaun, direitu ba vota, tama iha servisu públiku, responsabilidade atu respeita lei no direitu ka interese ema seluk nian). Skill Síviku sira refere ba sidadaun-nia abilidade atu analiza, avalia, hola pozisaun no defende nia pozisaun ba asuntu públiku ruma, no atu uza sira-nia koñesimentu hodi partisipa iha prosesu síviku no polítika sira (Ezemplu, atu avalia ambiente polítika, atu uza nia lian rasik, ka mobiliza sidadaun seluk ba asuntu partikular ruma). Karatér Siviku defini nu’udar karatér sidadania ne’ebé esensial ba demokrasia ida (Ezemplu, toleránsia, iha espiritu públiku, sivilidade, iha hanoin krítiku no hakarak atu rona, negosia, no iha kompromi).

Elementu tolu ne’e iha ligasaun ba malu iha kur’ikulu edukasaun sívika nian:

Parte I - Governu no sidadania: Tanba saida mak ita persija governu ida? Oinságovernu asegura direitu natural nian? Ne’e signifika saida ba sidadaun ida? Sidadania no partisipasaun.

Parte II - abilidade/skill síviku: Saida mak ita defende? Papél mídia iha prosesu foti desizaun. Rona ema seluk nia opinioens. Komunika hanoin pesoal sira. Avalia ita-nia kandidatu sira. Debate ne’ebé di’ak. Jere dezkontentamentu.

Parte III - asaun síviku: Satan/dezafiu sira iha partisipasaun síviku. Skill advokasia nian. Sidadaun global.

durasaun husi Kurrikulu ne’e: Besik oráz 12 nia laran.

Karatér sívika

Hanoin naklokeIha hakarak atu rona ema seluk no konsidera hanoin ne’ebé diferente.

Hanoin KrítikuBuka ideas, inklui idea rasik, husi perspetiva oin-oin, ho esforsu atu hadi’ak.

4 5INTRODUSAUN INTRODUSAUN

regras no LimitesFó sujestaun iha Workshop atu iha regras• Rona:Ema ida sei koalia dala ida.Ema ida sei iha oportunidade aturemata ko’alia molok ema seluk

atu komesa ko’alia mos.Atu nuen’e fó oportunidade hanesan ba ema partisipantes hotu-hotu hodi ko’alia.

• Respeitu:Laiha kritikus pesoál hosi ema seluk sira;apresia no simu perspetivaoin-oin, opiniaun no vizaun. Laiha julgamentu.

• “AfirmasaunHa’u”:Sempre ko’alia husi Ita-boot ninia esperensia rasik ou pensamento.

• Partisipa:Ema hotu-hotu iha direitu atu partisipa mos tenkeser iha oportunidade atu halo hanesan.Responsabilidades—Lideransa,elementus,Aprezentasaun—sei kontinua horotasaun entre partisipantes sira hotu-hotu.

• Passa:Ema hotu-hotu iha direitu atu la partisipa iha atividade maibé sei la interrompe ema seluk sira nebe’e mak partisipa.

• Konfidensialidade:Iha workshop nia laran, wainhira diskute buat hirak nebe mak sensitivu iha aulas labele lori sa’i ba diskute fali iha liur. Ema hotu-hotu tenke ser sente katak buat saida mak sira ohinko’alia iha grupu nia laran sei la repete fali ba sira seluk iha ikus mai.

• Seluk:Regras seluk ne’ebe mak inklui mak hanesan:• Mai tuir sesaun ho oras • La fuma iha fatin reuniaun• Hamate telefone durante sesaun nia laran.

• Regrasadisionalnebe’emakita-boothakarakatusujere:

KorajenHakarak atu defende saida mak ó hanoin no fiar ba.

negosiasaun & KompromiTroka ideas hodi to’o ba komprensaun komún.

PersisténsiaFokus ba esforsu maski iha opozisaun.

Hanoin sívika Ho konsiénsia konsidera no halo asaun ba saida mak di’ak liu ba interese komún.

sivilidadeHatudu hahalok ne’ebé respeitu ema seluk, iha hanoin no mós iha asaun.

7KONTEúDU6 INTRODUSAUN

notas

I. Governu no sidadaniaevolusaun estadu no sidadania

objetivu : Partisipantes sira sei explora ema hira mak bele mai hamutuk atu forma governu/estadu nomos papél baluk no resposibilidade sidadaun ba iha estadu.

Koñesimentu : Formasaun Estadu, interese komún, papél sidadaun no responsabilidade, Konstituisaun no Estadu Direitu.

Foka ba iha : Hanoin Krítiku.ablidade Moris

Kompetensia : Ita-boot sei bele identifka benefísiu hosi governu/estadu no responsabilidade sidadaun ba estadu.

dispozisaun sivil : Hanoin Krítiku.

notas :

Konteúdu

8 9KONTEúDU KONTEúDU

Istória Badak timor-Leste nian

• Ema Veddo—Australoid sira mai—husi norte no oeste, pelu menus tinan 42,000 liu ba.

• Iha circu 3000 molok Kristu (BC), Migrasaun segundo lori ema Melanesain sira. Ema anterior Veddo-Australoid momentu nee ba iha foho interior. Finalmente, Proto-Malaysto’o husi Sudeste Xina no Norte Indo china. Komersiante Hakka sira mos mai entre desendentes hosi group final neé.

• Iha Primeru registo istória kona ba illa Timur katak sékulu 14 Nagarakrtagama Canto 1 identifika Timur hanesan illa iha imperio Majapahit nia laran.

• Iha relatóriu primeiru exploradores Europa katak illa nee iha numerous xefias no prinsipados uitoan deit uha primeiru sékulu 16th. Ida mais signifikadu liu mak reinu Wehani iha Timor Central.

• Portuguez sira hahú atividade komérsiu iha isla Timor iha tinan sentenáriu 16 no koloniza rai ne’e iha sentenáriu ida ne’e nia klaran.

• Funu hasoru Olanda iha rejiaun ne’e ikus-mai rezulta tiha tratadu 1859, situasaun ida ne’e halo Portugal entrega tiha porsaun balun husi Timor loromonu nian.

• Empériu Japaun okupa Portuguez Timor husi 1942 to’o ba 1945, maibé Portugal hetan fila fali ninia kolonizasaun depois de Japuneze lakon funu iha Funu Mundial ba Daruak.

• Timor-Leste deklara ukun rasik an husi Portugal iha 28 Novembru 1975 no hetan invazaun husi Indonézia nia forsa sira iha loron sia depois de deklarasaun.

• Timor-Leste hatama hamutuk ho Indonézia iha Jullu 1976 nuudar provínsia Timor-Timur. Kampaña pasifikasaun ida ne’ebé falla tiha iha dekada rua nia laran, durante ne’e iha estimasaun katak ema 100,000 to’o ba 250,000 mak lakon sira-nia vida.

• Iha 30 Agustu 1999, iha referendum ne’ebé tau-matan husi ONU, maioria Timor-Leste nia oan sira vota ba ukun rasik an husi Indonézia.

• Iha loron ikus fulan Setembru 1999, milisia anti ukun rasik an—ne’ebé organiza no suporta husi militar Indonezia—hahú ho asaun bo’ot, halo estraga maka’as nuudar retribuisaun ba saida mak akontese. Milisia sira oho ema besik 1,400 resin no duni ema 300,000 resin ba Timor loromonu nuudar refujiadus. Infrastrutura iha nasaun laran, inklui uma, sistema irigasaun, sistema bee mós no eskola sira, besik 100% husi rede eletrisidade nian hetan estragus.

• Iha 20 Setembru 1999 forsa dame nian ne’ebé lidera husi Australia ba Timor-Leste tama iha nasaun laran no konsege hapara tiha violénsia.

• Iha 20 Maiu 2002, Timor-Leste hetan tiha rekoñesimentu internasional nuudar estadu independente ida.

• Iha loron ikus fulan Abril 2006, tensaun internal ameasa tiha nasaun foun ne’e bainhira militar sira abandona servisu no ida ne’e halo violénsia sai bo’ot hodi hafera tiha lei no orden iha Dili.

• Liuhusi pedidu Governu Timor-Leste nian, Australia lidera Forsa Stabilizasaun Internasional (ISF) tama Timor-Leste iha loron ikus Maiu 2006.

• Iha Agustu 2006, Conselho Seguransa ONU nian establese tiha Misaun Integradu ONU nian (UNMIT) iha Timor-Leste ho autorizasaun, inklui prezensa polisia internasional hamutuk 1,600. ISF no UNMIT restaura tiha estabilidade.

• Governu Timor-Leste halo eleisaun prezidensial no parlamentar iha Abril no Juñu 2007 no eleisoens ne’e la’o iha ambiente dame nia laran.

• Iha Febreiru 2008, grupu rebelde ida halo ataka ba Prezidente no Primeiru Ministru maibé la susesu. Lidér xave ida husi grupu ne’e mate iha ataka no maioria husi rebelde sira entrega-an ba governu iha Abríl 2008.

• Iha 20 Febreiru, fulan ida antez eleisaun Prezidensial, edifisiu Komisaun Eleitoral Nasional (CNE) no Sekretariadu Tékniku ba Administrasaun Eleitorial nian hetan ataka bomba-ahi.

• Iha 17 Marsu no 16 Abril 2012 eleisaun prezidensial hala’o ona. Eleisaun ne’e hare nuudar teste ba “demokrasia foun” hodi buka kontrola rasik seguransa.

• Iha 7 Jullu 2012, hala’o tiha eleisaun parlamenta. Ema protesta sira hamutuk iha Estrada ibun, tuda fatuk no sunu propriedade ne’ebé hakerek ho eleisaun. Tuir relatóriu katak ema ida hetan oho iha eventu ne’e.

• ONU hakotu tiha ninia misaun haki’ak dame iha Timor-Leste iha Dezembru 2012, bainhira eleisoens hatudu relativamente iha tranzisaun podér ne’ebé la’o ho dame.

tipu oinoin husi Governu Iha tipu governu oinoin iha mundu ne’e. Sira idaidak iha diferensia uitoan. Diferensia boot liu mak sé mak kontrola, maibé iha mós diferensa sira ne’ebé delikadu ka susár atu distingi. Mai ita esplora diferensa entre kategoria sira no tipu governu nian.

repúblika. Tipu governu ne’ebé nasaun ida konsidera nuudar “públiku mak importante liu”, la’os preokupasaun privadu, ka propriedade husi governadores, no ofisiais sira eleitu dereita ka indereitamente ka hili, la’os tuir desendente. Iha tempu modernu, definisaun komún ne’ebé simplifikaduhusi repúblika mak governu ida ne’ebé ulun bo’ot estadu nian la’os monarkia.

10 11KONTEúDU KONTEúDU

demokrasia. Tipu governu saida de’it mak nia podér polítika ezerse husi sidadaun hotu-hotu, direitamente ka liu husi sira-nia repezentantes.

• demokrasia direta. Iha demokrasia direta ida sidadaun hotu-hotu iha oportunidade atu partisipa Ema diretamente kontrola no iha resposibilidade ba iha Lei ne’ebe mak governa sira nia sosiadade.Sidadaun hotu-hotu bele foti inisiativa atu kria polítika públika. Ezemplu husi demokrasia direta mak Atena antigo sira wanhira sira halo assemblia hodi aprova leis.

• demokrasia reprezentativa. Hanesan demokrasiadireta, demokrasia reprezentativu mak governu mai husi Povo. Demokrasia reprezentativu hanesan forma husi governu ne’ebe povo mak eleitu lideres hodi hakerek no jere lei ba nasaun. Lider sira nee mak iha resposabildade atu reprezenta povo sira nia hakarak no eleita iha interval. Sira ne’e mos sempre hakrúk ba iha konstituisaun.

autokrasi. Forma hosi governu ida nebe mak podér polítika hetan kontolo hosi ema individual hanesan monarkia, ditator, emprior, no sst.

• Monarkia. Monarkia mak ukun hosi Rei, Raiña,Prinsipe ou Prinseza.Normalmente Monarkia hetan nia porder husi sira inan ho aman nebe’’e mak uluk mos ukun-na’in (monarchs). Iha Monarkia moderno baluk, hanesan Portugual, España no Japaun iha Konstituisaun, enkuanto seluk sira laiha.

• ditadura. Iha ditadura ne’e la iha erda maibe normal mente hetan husi forsa. Ditadur iha kontrola absolutu ba iha nia sidadun sira nia moris.Hanesan Kim Jong Eun iha Korea Norte. Tanba, ditador ida iha poder absoluta, normalmente, halakon opozisaun no povo sira bandu atu fo sira nia opiniaun rasik.

teokrasi. Liafuan teokrasia mai husi Grego “theo” signika “Maromak.” Teokrasia mak lei idamai husi Maromak ou podér a’as.Iha teokrasia, normalmente, lideres relijiaun lidera sosiedade. Lei relijiaun nee uza atu hare’e iha hadiak disputa no hodi ukun ema. Ezemplu husi teokrasia moderna mak hanesan Sidade Vatikanu no Republika Muslimanu Iran.

oligarsia. Filósofo Aristoteles,orijinamenete uza liafuan“oligarchy”atu refere ba Ukun husi ema riku, maibe definisaun literal husi Obliarsia mak “ukun” (ema) “uitoan”. Ida ne’e signika katak ema uitoan iha podres tomak bazea ba iha forsas militares (koñesidu hanesan Junta Militar), Poder Familia (aristokrasia), ou Forsa relijaun (teokrasi Oligarsia). Oligarsia ne’e mos bele mai husi ou lidera ba iha forma governu seluk mak hanesan monarkia ho ditadura.

anarkia. iha forma ida ne’e laiha ema ida mak governu resposavel—natureza estadu.

Hanesan ita-boot sira bele haree, governu baluk bele iha karaterístika liu ida husi formas governmenu nebe ohin esplika ona.

estadu timor-LesteEstadu Timor-Leste fahe iha sanak tolu ou órgaun soberania. Ne’e asegura separasaun no interdependensia husi podér nebe’e mak estabelese ona iha Konstituisaun.

sanak ezekuitivuPrezidente Republika mak Xefe estado, símbolu no garante independénsia e unidade nasional, no funsionamentu institusaun demokrasia nebe’e diak. Nia mos bele veto ba iha lejilasuan, se wainhira nia ho nia konsellu (konselleiru) sira senti katak lejizlasaun nee fo supporta ba interese komum ou kontra tradisaun. Apos elisaun, Prezidente nomeia premeiru ministru, lider husi partidu maioria ou maioria partidu koligasaun. Hanesan xefe governo, primeiru ministru mak sei preside konsellu ministru ou gabinete.

sanak LejislativuParlamentu Nasional Timor oan sira-nian iha membru 65 ne’ebé eleitu tuir reprezentasaun proporsional ba termu tinan lima nia laran. Númeru kadeira bele iha variedade husi 52 to’o ba 65, maibé iha eksepsaun ba termu premeiru ho membru 88, ne’ebé sira-nia ukun to’o tiha ba tinan nen—husi 2001 ba to’o 2007—Ne’e tanba konstituisaun hatete katak membru Asembleia Konstitusional 88 —sei sai nuudar parlamantu ba dahuluk bainhira Konstituisaun tama vigor ona iha 2002.

sanak JudisialTribunal Supremo Justisa mak tribunal a’as liu, atu garante uniformidade nomos fortalesimentu lei ho iha juridiksaun iha Timor-Leste tomak. Tribunal Supremo Justisa mak administra problema legal, konstituisaun no natureza eleitorál Tribunal Supremo Justisa iha Juiz designadu husi Parlamentu Nasional norestante nomeadu hu si konsellu superior majistraturajudisial.

Konstituisaun timor-LesteKonstituisaun halo husi Asembleia Konstituante ne’ebé eleitu ba halo ida ne’e iha 2011. Konstituisaun (Lei-Inan) RDTL hahú tama vigór iha 20 Maiu 2002, no ida ne’e nasaun-nia Konstituisaun dahuluk hafoin hetan ukun rasik an husi Portugal iha 1975 no husi Indonesia iha 1999 liu husi referendum ne’ebé sponsor ka patrosina husi ONU.

Konstituisaun iha parte hitu, hanesan:I. Prinsípiu FundamentalII. Direitu, Devér, Liberdade no Garantia Fundamental SiraIII. Organizasaun Podér Polítiku Nian (inklui sanak tolu husi governu nian)IV. Organizasaun Ekonomiku no Finansa NianV. Defeza no Seguransa Nasaun NianVI. Garantia no Revizaun Lei-Inan NianVII. Dispozisaun Final no Tranzitória Sira

12 13KONTEúDU KONTEúDU

tItLu IPrinsípius Jeral sira 16. Universalidade no igualdade 17. Igualdade mane no feto sira-nian 18. Protesaun ba labarik oan sira 19. Klosan sira 20. Katuas no ferik sira 21. Rainain ne’ebe iha defisiénsia 22. Timor oan sira iha tasi-balu 23. Interpretasaun kona-ba direitu

fundamental sira 24. Lei restritivu sira 25. Estadu eksepsaun nian 26. Asesu bá tribunal sira 27. Provedor Direitus Humanus no Justisa

ninian28. Direitu rezisténsia nian no defende an

rasik

tItLu IIIdireitu no devér ekonomiku, sosial no Kultura ninian

50. Direitu bá servisu 51. Direitu bá greve no bandu lock-out 52. Liberdade sindikal 53. Direitu konsumidor sira-nian 54. Direitu ba Propriedade privadu 55. Obrigasaun kontribuinte nian 56. Seguransa no tulun sosial nian 57. Saúde 58. Uma hela fatin 59. Edukasaun no kultura 60. Propriedade intelektual 61. Meiu-ambiente

tItLu IIdireitu, Liberdade no Garantia Ida-Idak nian

29. Direitu ba moris 30. Direitu ba liberdade, seguransa no

integridade ema idaidak nian 31. Hala’o lei krimi nian 32. Limite ba kastigu no medida sira

seguransa nian 33. Habeas Corpus 34. Garantia ba prosesu krimi nian 35. Estradisaun no espulsaun 36. Direitu ba honra no privasidade 37. Labele viola uma no korespondénsia 38. Protesaun ba informasaun ema idaidak

ninian 39. Familia, kazamentu no maternidade 40. Liberdade ko’ alia no informasaun ninian 41. Liberdade imprensa no komunikasaun

sosial ninian 42. Liberdade reuniaun no manifestasaun

nian 43. Liberdade asosiasaun nian 44. Liberdade sirkulasaun nian 45. Liberdade konsiénsia, relijiaun no kultu

ninian 46. Direitu ba partisipasaun iha polítika47. Direitu sufrajiu/vota nian 48. Direitu petisaun nian 49. Defeza soberania nian

Parte II: direitu, devér, Liberdade no Garantia Fundamental sIra notas

14 15KONTEúDU KONTEúDU

direitu sidadania no responsabilidade

objetivu : Atu define sidadania no identifika direitu no responsabilidade sira nuudar sidadaun ida.

Koñesimentu : Sidadania, direitu, responsabilidade no devér (obrigasaun sira).

Foku ba iha : Hanoin kreativu, Hanoin krítiku, Konsiénsia kona-ba an-rasik.abiliadade Moris

Kompeténsia : Partisipante bele identifika papél no responsabilidade sira no sira-nia relasaun ho nia an-rasik, governu no sasán komún nian.

Karatér sívika : Hanoin Nakloke, Hanoin Kritiku.

notas :

T i m o r S e aI n d o n e s i a

BAUCAU

AILEU

MANATUTO

ERMERA

DILI

VIQUEQUE

LIQUIÇÁ

BOBONARO

OECUssE

MANUFAHI

COVA-LIMA

AINARO

LAUTÉM

Mapa Polítika timor-Leste

responsabilidades

Bandeira timor-Leste

Signifikasaunhusibandeira:Kór mean besik nakonu no trianglu metan ne’ebé hahú sai husi ninin hamutuk ho kór kinur ho figura hanesan rama ulun ne’ebé extende ka naruk ba to’o bandeira nia klaran. Fitun mutin iha trianglu metan nia klaran.

Kinur simboliza pasadu kolonializmu iha Timor-Leste; Metan reprezenta obskuratizmu ne’ebé persija atu hakotu/rezolve; mean reprezenta luta ba libertasaun nasional; fitun mutin simboliza naroman ida hodi fó dalan/mata dalan.

responsabilidades

Buat sira ne’ebé ita persija halo!

Hetan informasaunToleránsia ba ema selukProteze Seguru Públiku

Rejistu ba vota Ko’alia sai saida mak ita hanoin

devér (obrigasaun sira)

Buat sira ne’ebé tenki halo!

Hetan edukasaun ida Selu taxa sira

Hakruk ba lei sira Rejistu ba servisu military nian

sidadania Sidadania refere ba ita-nia asosiasaun/membru ba, responsabilidade ba, ka kontribui ba ita-nia komunidade, no ita-nia hahalok iha ita-nia komunidade no nasaun nia laran.

responsabilidade sira Responsabilidade mak espetativa sira atu ita kuidade ka tau matan ba buat balun ka hala’o ita-nia devér ba ema seluk, governu no sosiedad.

direitu siraDireitu sira mak buat sira ne’ebé ita bele halo tanba naturalmente hanesan ne’e duni ka tanba lei mak haruka. Iha prinsípiu sira kona-ba legal, sosial, ka etika husi liberdade no sai nuudar nain ba sasán. Nuudar ezemplu, iha governu ne’ebé fó liberdade inklui iha lei sira kona-ba liberdade ba hato’o hanoin, relijiaun, iha tribunal ne’ebé justu, livre husi diskriminasaun.

16 17KONTEúDU KONTEúDU

direitus, responsabilidades, devéres

direitu responsabilidade devér

notas

18 19KONTEúDU KONTEúDU

estadu no Interese Commum (Bem Commum)

objetivu : Atu fó konsiderasaun ba iha governu oinsá mak tenke fó prioridade ba iha interese commum hosi nesesidade.

Koñesimentu : Nesesidades versus Hakarak,knar estadu iha protesaun direitu.

Foka ba iha : Hanoin Krítiku, Auto Konseiensia.abiliadade Moris

Kompeténsia : Ita-boot bele identifika situsaun sira nebe’e makinterese commum tenke ser hetan prioridade liu ba iha nesesidades individaul/pessoal.

Karatér sívika : Hanoin Sívika, Hanoin krítiku.

notas :

notas

20 21KONTEúDU KONTEúDU

notas II. abilidade sívika, asaun sívikaPartisipasaun sívika

objetivu : Atu identifika kategoria sira husi sidadania no opurtunidade ba partisipasaun sívika.

Koñesimentu : Kualidade nuudar sidadaun di’ak ida, Tipu tolu husi sidadaun, Dalan sira ne’ebé sidadaun bele participa.

Foku ba iha : Hanoin Kreativu, Hanoin Krítiku.abilidade Moris

Kompeténsia : Partisipante bele identifika opurtunidade sira atu partisipa iha governasaun di’ak.

Karatér sívika : Hanoin Nakloke, Hanoin sívika.

Brainstorm (Idea Luminosa): saida mak kualidade hosi sidadaun di’ak?

22 23KONTEúDU KONTEúDU

tipu sidadaun tolu1

Estudu ida kona-ba sidadania demokrátiku ne’ebé hala’o iha 2004 sujere atu sidadania kategoriza ba tipu diferente tolu bazeia ba sira-nia partisipasaun sívika: Sidadaun ho Responsabilidade Pesoal; Sidadaun Partisipatóriu; no Sidadaun ho Orientasaun ba Justisa.

Sumáriua. sidadaun ho responsabilidade Pesoal mak ema ne’ebé dezenvolve karatér solidu hanesan

onestidade, responsavel, respeita lei mak karatér importante husi sidadaun di’ak ida.b. sidadaun Partisipatóriu la’os haree de’it sira-nia an nuudar sidadaun ne’ebé iha karakter di’ak,

sidadaun ida mós fiar katak komprende estrutura governu, vota iha eleisaun no voluntáriu iha komunidade mak karater importante husi sidadaun di’ak ida.

sidadaun ho responsabilidade Pesoal

• Hatudu asaun responsabiliza ba ninia komunidade.

• Servisu no selu taxa sira.• Hakruk ba Lei sira.• Resiklu/fó ran.• Voluntariamente tulun sira

seluk ne’ebé iha krizi.

Modelu asaun: Kontribui hahan ba ema lori hahan.

Hipoteza Importante: Atu rezolve problema sosial sira no hadi’ak sosiedade, sidadaun sira tenki iha karatér di’ak, sira tenki onestu, responsavel, no halo tuir lei.

sidadaun Partisipatóriu

• Membru ativu iha organizasaun komunidade nian sira no/ka halo esforsu atu hadi’ak.

• Organiza komunidade atu tau matan ba ema seluk ne’ebé persija, promove dezenvolvimentu ekonomia, ka hamoos ambiente.

• Hatene oinsáajensia governu sira hala’o sira-nia servisu.

Modelu asaun: Tulun orgaiza ema lori hahan.

Hipoteza Importante: Atu rezolve problema sosial sira no hadi’ak sosiedade, sidadaun tenki ativamente partisipa no lidera iha sistema laran no iha estrutura komunidade nian.

sidadaun ho orientasaun ba Justisa

• Kritikalmente avalia estrutura sosial, ekonomia, polítika atu hatene di’ak liu tan duké hatene de’it buat ne’ebé mak akontese iha leten.

• Buka hatene no hatán ba area sira ne’ebé iha injustisa.

• Ita iha koñesementu kona-ba movimentu sosial no oinsá bele halo mudansa ho sistemiku.

Modelu asaun: Buka hatene tanba sá mak ema hamlaha no halo asaun hodi rezolve problema nia abut.

Hipoteza Importante: Atu rezolve problema sira no hadi’ak sosiedade, sidadaun sira tenki husu no muda sistema ne’ebé establesidu no estrutura sira bainhira sira prodúz nafatin tendénsia.

1 Joel Westheimer; Joseph Kahne, What Kind of Citizen? The Politics of Educating for Democracy. American Educational Research Journal;

Summer 2004; 41, 2; ABI/INFORM Global, pg. 237-269.

c. sidadaun ho orientasaun ba Justisa luta ba sosiedade la iha priveléziu sira no dala barak hakarak sakrifika sira-nia an-rasik hodi luta ba justisa. Dalaruma sidadaun ida ne’e bele fokus demaiz liu ba sira-nia luta; sira lakon tiha vizaun kona-ba sosiedade ida bo’ot liu no meius sira atu halo mudansa ho efetivu.

d. Bainhira sidadaun Partisipatóriu organiza lori hahan no sidadaun ho responsabilidade Pesoal halo doasaun hahan, sidadaun ho orientasaun ba Justisa husu tansá mak ema hamlaha no halo asaun ba saida mak sira diskobre.

diskusaun iha Grupu Bo’otEma ne’ebe mak Ita-boot hatene tama ona iha kategoria diferente husi sidadaun? Oinsa?

Kategoria ida ne’ebe mak lider sivíl sira tama ba? Tanba sa?

Kategoria ida ne’ebe mak ema tuir nain sira (follower) ou kons. Which category would elemento or konstituentes sira tama ba? Tanba sa?

Ita-nia tipu sidadaun mak saida?

Ita atu hola parte iha tipu sidadaun saida iha futuru mai?

24 25KONTEúDU KONTEúDU

Kategoria ida ne’ebe mak karik Protestador sira tama ba ? Tanba sa?

Karik oinsa orientasaun justisa em jeral haluha ema sosiedade sira no meius oinsá hodi kria mudansa ida nebe mak efetiva?

Kategoria saida mak ita-boot hanoin katak ema timor maioria sei tama ba? Tanba sa?

Tipu sidadaun saida mak ita boot hanoin oras nee dadaun kona ba ita boot nia an?

Tipu sidaun saida mak ita boot hanoin sei sai hanesan?

dalan sira atu sidadaun sira Bele PartisipaInstrusaun sira: Servisu iha imi-nia grupu diskusaun sira. Lee lista dala oin-oin oinsá sidadaun sira bele partisipa iha kraik, hafoin, responde ba perguntas tuir-mai. Prepara atu fahe imi-nia resposta ba grupu bo’ot.

• Saida mak vantajen no desvantajen husi tipu partisipasaun ne’ebé lista iha ne’e?• Tipu partisipasaun sira ne’e egualmente importante hodi proteze ita-nia direitu báziku? Tansá loos,

tansá la’e? Ida ne’ebé mak importante liu?

dalan sira sidadaun sira bele participa1. Buka informasaun iha jornais, bulletin no materiais referénsia sira no hatene didi’ak informasaun

ninia loos/ akurasi.

2. Vota iha eleisaun nivel lokal, estadu, eleisaun nasional sira no partisipa iha diskusaun polítika.

3. Buka atu aprosima ka hakbesik ema ida vota tuir dalan ruma ka asina petisaun ida

4. Tau pin ida ka tau sticker iha kareta, hakerek surat ba reprezentante ne’ebé eleitu ona, kontribui ba osan partidu ka kandidatu ruma.

5. Atende enkontru sira hodi hetan informasaun, diskusaun kona-ba asuntu ruma, ka fó suporta kampaña ba kandidatu.

6. Halo petisaun ba lei ne’ebé iha interese espesial.

7. Halo demonstrasaun liuhusi marsa, boikot, ka tipu protesta sira seluk.

8. Sai kandidatu no hetan pozisaun ruma.

9. Serbí nasaun liuhusi militar ka servisu seluk.

10. Kontra lei no simu konsekuénsia hodi demonstra katak lei ne’e ka polítika ida la justu.

26 27KONTEúDU KONTEúDU

destinu depende ba Itarasik2

Destinu la’os buat ida mai tamba sorte, maibé buat ne’ebé ita hili; la’os buat ida ne’ebé ita hein, maibé buat ida ne’ebé ita tenki atinji. No loro-loron, ita halo desizaun nesesáriu oi-oin ne’ebé hodi forma ita-nia destinu.

Nuudár votante ba eleisaun nasional mai ne’e, ita tenki krítiku wainhira hili ita-nia lidér sira. Husu atu ita labele monu ho polítikus sira ne’ebé uza maskara dezonestu ne’ebé so foin hanoin kona-ba ema kiik no kiak sira iha sosiedade ida ne’e nia laran durante periodu eleisaun. Liu tiha, la’e ona. Polítikus sira hanesan ne’e mak, uza no bosok ema forsa laek sira-nia votus, tuir-mai, antez tinta ne’ebé sira uza hodi halo juramentu iha ba sira-nia pozisaun foun maran, sira hanoin uluk dalan oinsá atu halo festa ho osan povu nian ne’ebé iha.

Maluk Foinsa’e sira, oportunidade iha ita-nia liman atu bele hapara siklu ida ne’ebé la para ne’e ne’ebé la’o hela iha ita-nia palku polítika. Eleisaun ida ne’e labele sai hanesan oportunidade ida ba “asu-fuik sira” atu bele bosok “bibi-malae sira” ne’ebé inosente no lahatene buat ida.Mai ita hapara prátika ida ne’e, ita, votantes sira liu-liu foinsá ’e sira tenki husik atu ema rona ita-nia lian. Ema katuas no ferik sira agora hatene ona katak foinsa’e sira agora rona hela. Foinsa’e sira fó atensaun ba saida mak akontese iha mundu ne’e. Foinsa’e sira agora sai ona tarjetu prinsipál husi polítiku nain sira iha sira-nia kampanha iha sira-nia fatin. Ida ne’e ita bele haree iha panfletu, mensajen no slogan hirak ne’ebé polítiku sira uza. Maibé husu atu ita lalika tuir buat bosok hirak ne’e ne’ebé so ko’alia de’it kona-ba pontus di’ak husi kandidatu ida. Ita la’os merkadu ba promessas ne’ebé ema halo depois la halo tuir. Mai ita buka tuir, ke’e ho kle’an hodi hatene lia loos husi sira-nia maskara ne’e. Mai ita hotu hili ho prudente.

Agora tempu to’o ona ba ita atu ko’alia sai no sai diferente. Ba dala ida ne’e, mai ita hotu vota ba integridade iha edifisiu, ba dezempeñu no komportamentu sem sensura, no ba onra ita-nia nasaun ne’ebé ita hotu hadomi. Sempre hanoin katak ita rasik mak hili ita-nia alegria (kontenti) no sofrimentu antez ita esperiénsia kontenti ka sofrimentu ne’e.

Mensajen XaveElementus balu husi diskursu motivasional:• Dada mensajen ne’e husiesperiénsia pesoal• Hatene antezita-nia audiénsia tarjetu no haloita-nia mensajen ne’e espesífiku no relevante• Hili fatin ida apropriadu• Rona saida mak ita-nia audiénsiasira hakarak atu dehan.

2 Lia fuan hirak ne’e apresenta husi FoinSa’e ida iha Filipina hodi motiva FoinSa’e sira atu partisipa iha eleisaun nasional 2010. (2011, 04).

Campaign Speech. StudyMode.com. Retrieved 04, 2011, from http://www.studymode.com/essays/Campaign-Speech-673687.html

desidi atu PartisipaSidadaun balun la partisipa iha governu. Sira la vota ka partisipa iha dalan oin-oin sira ne’ebé imi diskuti tiha ona. Maski nuune’e, ema balun fiar katak sidadaun sira ne’e iha responsabilidade atu partisipa.

Desidi atu partisipa ka la’e, no ho tempu hira mak atu partisipa ne’e importante. Atu halo desizaun di’ak liu, ita tenki hanoin kona-ba buat barak. Balun mak hanesan tuir-mai:• objetivu husi ita-nia governu• oinsá ita-boot nia direitu sira importante ba ita bo’ot• oinsá ho ita-boot nia satisfasaun ho governu nia lala’ok servisu

Ezemplu ida karik bele ajuda. Imajina katak ita-boot husu kompania ida hodi hadi’ak ita bo’ot nia bisikleta. Antez husu sira, ita-bo’ot hakarak asegura katak sira bele hadi’ak bisikleta. Hafoin ita-boot asegura duni katak sira halo duni saida mak ita boot husu ba sira. Se karik kompania halo servisu di’ak. Nuune’e ita-boot la laran taridu atu husu fali ba sira karik ita-boot nia alin feto nia bisikleta mós persija atu hadi’ak iha domingu balun tuir-mai.

Se karik kompania ne’e halo servisu ladi’ak. Entaun ita-boot hanoin atu truka sira ho kompania seluk ka haree besik liu tan bainhira lori ita-boot nia alin feto nia bisikleta mai hadi’ak.

Nune’e mós hanesan ho governu.Ita tenki hatene katak ema ne’ebé ita “rekruta” (hili) bele halo servisu ne’ebé ita hakarak. Bainhira sira halo servisu, ita tenki tau matan ba sira atu garante katak sira halo duni servisu di’ak. Se sira halo servisu di’ak, ita dalaruma la persija ba haree besik liu tan oinsá sira halo sira-nia servisu. Se sira halo servisu la di’ak, ita tenki tau matan besik liu tan no dalaruma bele desidi atu truka sira.

Partisipasaun iha governu ne’e ita-nia interese rasik. Tempu hirak ita persija atu partisipa sei depende ba oinsá ita haree katak ita-nia ofisial eleitu sira halo sira-nia servisu. Bainhira buat hotu la’o di’ak, ita sei fó tempu uitoan de’it hodi haree, kontrariamente ita sei preokupa bainhira ita-nia direitu hetan violasaun. Bainhira ita haksolok ho governu, ita sei vota no buat seluk ita halo uitoan de’it. Se ita la haksolok, ita sei halo tipu asaun seluk.

Direitu importante liu ne’ebé sidadaun iha mak direitu atu vota. Votasaun mak baze ba demokrasia reprezentativu ida. Liuhusi votasaun, ema fó lian ba governasaun. Ema hili/desidi sé mak reprezenta sira iha governu. Ukun nain sira bele hetan vota ba tama governu no hetan vota atu sai husi governu. Ema idaidak nia vota konta hanesan de’it ho votu ema seluk nian.

28 29KONTEúDU KONTEúDU

notas notas

30 31KONTEúDU KONTEúDU

se’e mak reprezenta Ita?

objetivu : Partisipantes sei intende katak liberdade seguransa no direitu individual ihasosiedade demokratik depende ba iha sidadania ida nebe mak mantein informadu.

Koñesimentu : Atu bele hili lideres nebe’e mak efeitiva, sidadaun tenke sai informadu kona-ba kualifikasaun kandidatuno kestaun loron neba.

Foka ba iha : Hanoin Kritiku, Halo Desizaun, no Abilade Komuniksaun.ablidade Moris

Kompeténsia : Partisipantes sei bele avalia no sentitiza informasaun kona kandidatus hosi varies fontes atu halo desizaun ba se mak sira atu vota.

Karatér sívika : Hanoin Nakloke, Hanoin Kritiku, Hanoin Sívika.

notas :

BiografiasKandidatu

Kandidatu a

Olá. Ha’u nia objetivu mak atu kria agrikultural utopia. Ida nee sei presiza ha’u atu halakon sira nebe mak kontra hau nia. Ita sei komesa halakon uluk hosi monje buddist sira hotu-hotu, intelektuadu edukado osidental, ema hirak nebe mak mosu hanesan intelejenti (ezemplu: individual sira ho oklu), aleijadu ho coxu, no minoridade etníku.

Ema sira ne’ebe hela iha sidade hanesan parasitu ne’ebe ataka ema sira ne’ebe hela iha foho/kampu. Tanba nee, hau sei destroi sidade sira nee hotu no muda ema sira ne’e ba fali hela iha foho. Sira sei fornese mao da obra hodi harii agrikultural Utopia. Portantu,ema ruma ne’ebe mak resiste hau nia planu, hau sei fo ordem atu ke’e rasik sira nia rai kuak. Ita tenke ser baku sira to’o mate ou hakoi moris deit. Relijiaun hotu-hotu sei hamos no minoridades sira sei bandu atu koalia sira lian rasik ou pratika sira ninia kustume.

Obrigado tanba la hetan informa no vota mau hau.

Kandidatu B

Olá, hau eis soldadu. Hau korioju tebes karismatik no hau simu diviza bo’ot tebes iha tropa. Hau rasik mos eis nadador professional no boxer kampiaun. Ema barak mak gosta hau.Hau mos oho ema barak nomos halo buat hirak ne’ebe mak aat tebes, maibé ho razaun balu laiha ema ida mak fo atensaun ba ida neé. Oras nee dadaun hau hanesan deit lider Militar, maibé hau hakarak tebes atu sai presidente iha moris

Wainhira hau uza kontrolo iha nasaun, hau sei hetan hotu hau nia openete sira ho forsa sira oho hotu. Depois, hau sei harii ajénsia governu ida nebe mak inofensivo, maibé sei oho rasik povo, juiz sira, nain lulik sira, lidere sira, intelektuál sira no mos ema bain-bain sira hotu. Hau promote ona atu iha elisaun livre, ho estabelese demokrasia, maibé hau sei laiha intensaun atu halo nuneé. Hau mos sei tebe sai hotu ema estrangeirus sai hosi hau rain (nune’e mos ho sidadaun sira ne’ebe mak nia Beiala sira primeiru muda mai iha nee) no haruka seluk sira ba iha akampamentu espesiál iha foho. Hau hanoin Hilter hanesan Grande lider no hau ho konkorda ho buat hotu-hotu ne’ebe mak nia halo ona.Hau mos sei apoio terrorista sira no invade hau nia viziñu sira.

Obrigado vota ona mai hau.

32 33KONTEúDU KONTEúDU

Kandidatu C

Ola. Ha’u fiar katak hau nia rasa mak superior liu rasa sira seluk iha planeta ida ne’e no. Ha’u hakarak atu halo Imprerio bo’ot ida nia okos. Atu bele kria imperior ida nee, Hau sei preiza tebes fatin. Nune,e hau intende atu halo atake ba iha nasaun vizzinnu sira hotu. Premiru hau sei hau halo finji nonok no lae se’es tia karik ema sei fo saida mak hau hakarak, no wainhira tarde liu ona,hau sei ataka sira nafatin. Ema sei tauk no fasil atu bosok sira.

Tanba hau hanoin rasizmu seluk inferior. Hau intende atu halo atan sira no oho sira. Maibe hau mos sei hamos hotu ema nebe maksira nebe mak mai husi partidu politiku oin-oin, relijaun, rasa, aleijadu no defisiente mental.

Obrigado hodi vota mai hau (nafatin).

Kandidatu d

Olá. Hau misun iha moris mak atu fo tulun ba ema kiak mukit sira iha iha mundu. Portantu wainhira hau 12 anos hau diside hakarak ona atu sai hanesan Madre. Wainhira hau 8 anos hau tama ona iha mandate misionariu Irlanda no halo viajen mai to’o iha India hodi hanorin no fo tulun ba kiak sira. Hau sente iha hau nia laran dudu hau atu ajuda kiak sira, no ikus liu mai hau hahu rasik hau nia mandate no pasa nia tempu no moris ba ema kiak no mukit sira. Hau harii uma atu hanesan hospital barak iha mundu no atria ema ema seluk barak hodi fo sira nia apoia

Hau hanoin katak ajuda no serbi ema seluk hanesan buat ida impotante tebes iha mundo ne’e.

Hau mos simu ona onra barak husi hau nia servisu, inkui presu Nobel ba Pas iha 1979. Hau mos bolu hanesa “ema admirador iha sekulu 20.”

tarefa 1Kria lista id aba sasan nebevotante tenser hatene molok sira ba soe sira votu iha kaixa votasaun.

tarefa 2Kria lista metódu ida nebe’e make mak bele informadu kona kandidatu iha kantor.

tarefa 3Kria lista risku ida mak sei hasoru wanhira lahatene kona ba kandidatu kantor.

respostaLais

sai Informadu

34 35KONTEúDU KONTEúDU

rona no desidi

Kandidatu YPalestra ikus-liu iha kampaña

Senhora no senhores. Ita-nia rai to’o ona iha cruzamentu ida, no agora ita-boot sira iha podér hodi muda Timor-Leste nia skenariu politiku. Hanesan Ha’u hatete bebeik ona, se imi hili Ha’u hodi reprezenta imi iha parlamentu, iha buat balu Ha’u sei halo hodi asegura katak imi-nia nesesidade loroloron sei la falta iha rai ida ne’e.

Uluk nanain, Ha’u iha planu atu propoin lejislasaun foun ne’ebé mak sei hasa’e apoiu finanseira ba eskola publiku sira, la’os de’it atu satisfáz nesesidade ohin loron nian, maibé mós hodi enkoraza hanoin ne’ebé moris ba futuru, Fundu foun ne’e sei uza hodi kontrata no kaer metin professor di’ak sira, harii no renova eskola foun sira, no fó insentivu, dalaruma hamenus mós taxa ba professor sira. Atu atinji ida ne’e, Ha’u propoin aumentu uitoan de’it ba taxa no kanaliza fali ita-nia rendimentu husi taxa hodi bele kumpri tuir ezizénsia sira ne’e. Agora, membru atual no ninia pesoal sira ko’alia barak iha tinan barak ona maibé ladún iha progresu. Ita haree katak klosan sira-nia futuru la’os prioridade ne’ebé mak importante liu iha sira-nia lista de prioridade.

Segundu, kresimentu ekonomiku no merkadu traballadoria mak imi hotu nia hanoin. Ha’u sei kria serbisu barak iha Timor-Leste liuhusi hamenus taxa ba kompania sira ne’ebé mak fó serbisu ba traballador foun sira. Lei foun ne’e sei la haruka negosiu sira atu selu kontribuisaun ba seguru sosial no sei oferese negosiante sira kreditu taxa adisional hafoin traballador foun serbisu ona liu semana 52. Atu kompania bele hetan kreditu ne’e, sira tenki fó serbisu ba traballador sira ne’ebé mak sai dezempregu ona ba loron 60.

Terseira, Ha’u propoin atu hamenus despeza militar liuhusi hamenus patrulla iha fronteira to’o 20% iha tinan tolu nia laran. Tempu konflitu liu ona. Teknolojia foun bele tulun ita halo monitorizasaun ba ita-nia fronteira sira ho efisiente liu no ho efetivu liu duké aumenta tropa no fundu ne’ebé mak esensial hodi suporta sira. Ha’u suporta militar ne’ebé mak solidu. Ha’u fiar de’it katak ita-nia oan sira-nia edukasaun no bem estar tenki sai nuudár prioridade primeiru.

Nuudár membru asembleia husi imi-nia distritu; advogadu ida, eis professor ida, no nuudár aman ida, Ha’u agradese ba ita-boot sira tanba rona Ha’u.

Kandidatu ZPalestra ikus-liu iha kampaña

Ha’u-nia povu maluk sira, kalan di’ak ba imi hotu!

Tanba tempu la’o, ita hasoru kondisaun moris oioin. Nuudár imi-nia reprezentante iha parlamentu ba tinan haat nia laran liubá, Ha’u serbisu makaas hodi asegura katak imi-nia nesesidade loroloron imi hetan duni no imi-nia direitu sira proteze duni. Se re-eleitu, Ha’u hakarak hametin tan Ha’u-nia determinasaun atu halo buat ne’ebé mak loos ba Ha’u-nia konstituante sira.

renuncia: situasaun sira iha ne’e fiksional de’it. Iha situasaun no indivual ruma hanesan karik ho testu iha leten ne’e koinsidental ka

kebetulan de’it.

renuncia: situasaun sira iha ne’e fiksional de’it. Iha situasaun no indivual ruma hanesan karik ho testu iha leten ne’e koinsidental ka

kebetulan de’it.

Uluk nanain, Ha’u hakarak hamenus taxa ba umakain sira liuhusi propoin lejislasaun ne’ebé mak sei limita governu-nia despeza no hasai tiha inefisiénsia iha servisu governu nian. Area ne’ebé mak sei la afeita mak patrullamentu fronteira hodi bele asegura seguransa iha Timor-Leste. Ita-nia ajente patrullamentu iha fronteira hetan knar hodi halo patrulla iha ita-nia tasi no rai. Maski risku invazaun militar nian ladún iha, ita tenki vizilante nafatin hasoru tráfiku aimoruk aat no sasan illegal sira—no luta kontra tráfiku umanu.

Segundu, dezenvolvimentu ekonomiku nuudár preokupasaun ba ita hotu. Negosiu boot sira konsentra hotu iha Dili. Iha longu prazu, ita tenki fó insentivu ba kompania boot sira atu dezloka ba iha distritu seluk. Iha tempu badak, Ha’u sei propoin lejislasaun hodi tulun negosiu kiik sira ne’ebé mak iha distritu no sub-distritu sira iha Timor-Leste. Dazafiu ida ne’ebé mak negosiu kiik sira enfrenta agora mak kapasidade atu involve traballador foun sira ho benefisiu ne’ebé di’ak no pakote kompensasaun ne’ebé di’ak. Seluk inklui, fator internal no eksternal hanesan asuntu ekonomiku, ladún iha kapital, devé barak, planu merkadoria ne’ebé ladún di’ak, menus teknolojia foun sira, no menus planeiamentu kurtu no longu prazu no sira hotu kontribui ba difikuldade ne’ebé mak negosiu kiik sira enfrenta iha dalan sira atu ba susesu. Hamenus taxa uitoan ba negosiu kiik sira ne’ebé mak fó benefisiu no pakote kompensasaun ba sira-nia traballador sira bele halo kmaan negosiu kiis sira-nia todan.

No terseira, atu hametin ita-nia independénsia ekonomia, Ha’u propoin lejislasaun ne’ebé mak sei fó biban ba halo esplorasaun gas no mina iha área sira ne’ebé mak proíbidu ba esplorasaun gas no mina no produsaun tanba poténsia iha impaktu ekolojikal. Maski ita rekoñese importánsia husi ambiente, bem estar Timoroan nian tenki sai nuudár prioridade uluk.

Ikus-liu, Ha’u hakarak aproveita oportunidade ne’e hodi agradese imi tanba mai iha ne’e, tanba sein imi-nia prezensa elesaun ne’e sei la hetan susesu.

1. saida mak ita-boot nia hanoin kona-ba asuntu sira?2. Halo peskiza kona-ba kandidatu sira-nia pozisaun relasiona ho asuntu ruma.3. Bukahatenekonabakandidatuniaabilidadelideransanokualifikasaun.4. Buka hatene ema seluk nia hanoin.5. Klasifikakandidadtusiranodesidi.

Votante ne’ebé iha responsabilidade baibain hakaat liu pasu lima molok sira prontu atu vota. Wainhira ita-boot komprende ona pasu sira ne’e, ita-boot prontu atu ba ko’alia sai ita-boot nia opiniaun no vota iha loron elesaun!

Pasu sira hodi avalia Kandidatu sira

36 37KONTEúDU KONTEúDU

Leitura: Pasu sira Hodi avalia Kandidatu siraPasu Ida: Saida mak ita-boot nia hanoin?Susár atu avalia kandidatu ida nia pozisaun relasiona ho asuntu ka tópiku ruma se ita-boot rasik lahatene ita-boot nia pozisaun kona-ba asuntu ne’e! Hanoin ba ita-boot nia valor no asuntu sira ne’ebé mak sai nuudár preokupasaun ba ita-boot. Kompara ita-boot nia opiniaun ho opniaun kandidatu sira nian nuudár meiu di’ak ida hodi hahú halo avaliasaun. Cek ka haree tok asuntu tolu ne’ebé ita-boot interese iha pájina primeiru husi nota ne’e no kualidade tolu ne’ebé ita-boot buka husi kandidatu ida iha folla segunda ka daruak.

Pasu Rua: Halo peskiza kona-ba kandidatu Kria biblioteka informasaun ida kona-ba kada kandidatu. Informasaun ne’e bele hetan husi fatin barak! Iha kraik ne’e fonte di’ak balu ne’ebé mak ita-boot sira bele uza. Halo kabuar tolu ne’ebé mak ita boot sei uza. Lembra katak kuidadu ho bias no propaganda.

asuntu tolu ne’ebémak Ha’u interese:

EdukasaunAmbienteEkonomia/empreguKrimeTratamentu saúdeTaxaAsuntu labarik/klosan sira-nianAnimal nia direituSeluk:

Kualidade tolu ne’ebé mak Ha’u buka husi kandidatu ida:

Komunikador di’akBraniMatenekKreativuLider esperienteKoperativuHonestuEma bele fiarSeluk:

Kandidatu sira

kada kandidatu iha ekipa ida ne’ebé mak serbisu ba nia kampaña. Ekipa ne’e nia serbisu mak atu informa publiku kona-ba kandidatu ne’e no sira serbisu hodi oinsá kandidatu ne’e bele eleitu.

Midia

Maioria informasaun ne’ebé mak ema hetan kona-ba elesaun ne’ebé atu mai liuhusi mídia (TV, internet, radio, jornal, revista).

rejistu Publiku

Se kandidatu ida kaer ona pasta ruma iha governu antez, entaun iha rejistu ruma kona-ba oinsá kandidatu ne’e nia pozisaun iha asuntu ruma liuliu iha votasaun iha parlamentu. Informasaun ne’e dokumentada husi grupu non partisan (la haree ba partidu) sira hodi nuune’e eleitor sira bele haree.

Kandidatu sira

Pozitivu: Ita boot bele hetan informasaun kona-ba kandidatu ne’e direitamente.

negativu: Material ne’ebé uza sei foku deit ba buat sira ne’ebé mak pozitivu kona-ba kandidatu ne’e no aat kona-ba opozisaun.

ezemplu:• Websites kampaña• Kampaña haruka karta• Sorumutu ho komunidade • Kampaña anunsiu iha TV/

radio

Cek ka revé istória kandidatu sira-nian

• Serbisu saida mak kandidatu ne’e halo antez?

• Kandidatu ne’e iha reputasaun ne’ebé di’ak iha ita-boot nia área?

• Kandidatu ne’e nia edukasaun mak saida?• Kandidatu ne’e subar buat ruma ka

segredu ruma ne’ebé mak sira hakarak ema labele hatene nafatin?

Midia

Pozitivu: Iha fonte informasaun oioin ba ita boot hodi hili.

negativu: Kuidadu ho bias no tenki hatene diferensa entre faktu no opiniaun.

ezemplu:• Reportazen notisia• Intervista gravadu

kandidatu sira-nia n• Kandidatu sira-nia palestra• Debate politiku entre

kandidatu sira

asaun kampaña

• Kandidatu sira ko’alia ba grupu oioin ka la’e?

• Kandidatu sira hakarak partisipa iha debate ka la’e?

• Kandidatu sira responde ba pergunta susár sira ka sira hasees an tiha husi pergunta susár sira ne’e?

• Oinsá sira-nia hahalok iha konferénsia de imprensa?

rejistu Publiku

Pozitivu: Fonte sira ne’e ladun bias no bele tulun ita halo komparasaun.

negativu: Kandidatu balu seidauk iha rejistu votu no rejistu balu seidauk halo hotu iha tempu elesaun.

ezemplu:• Websites votante non-

partisan • Kandidatu nia istoria votus• Organizasaun Sivika

Pasu Tolu: Aprende kona-ba abilidade lideransa & kualifikasaunOinsá mak ita-boot hatene katak ema ida sei sai lidér di’ak ida ka ema ne’e kualifikadu duni ba serbisu ne’e? Haree ba fatin rua iha kraik ne’e pergunta balu ne’ebé mak ita bele husu.

Pasu Haat: Buka hatene ema nia hanoinRona ema seluk nia opiniaun bele tulun ita klarifika ita-nia hanoin kona-ba kandidatu sira. Husu ba ema sira ne’ebé ita-boot hatene kona-ba saida mak sira hanoin no tansá mak sira hanoin katak ne’e di’ak, maibé iha mós meiu seluk hodi bele hatene ema seluk nia opiniaun.

• Sondajen hatudu sé mak lidera iha konkursu iha periodu ruma no bele influénsia votante sira. Númeru ne’e mai husi ne’ebe? Haree didi’ak oinsá no iha ne’ebé sira halo sondajen ne’e.Sondajen ne’ebé di’ak kobre ema barak no hala’o husi organizasaun ne’ebé neutral.

38 39KONTEúDU KONTEúDU

• Aprovakasuporta nuudár meiu ida ba grupu de interese no organizasaun sira atu fó apoiu ba kandidatu ruma. Ne’e bele lori ita boot ba asuntu no grupu ne’e no kandidatu ne’ebé grupu ne’e suportaHaree fali grupu sira ne’e nia pozisaun relasiona ho asuntu ruma no tansá mak sira suporta kandidatu ne’e.

• Fontefundu. La’o tuir osan! Oinsá mak kandidatu sira ne’e selu ba anúnsiu sira, korespondensia no viajen? Dalabarak kontribuente sira halo doasaun ba kampaña liuhusi angariamentu fundu. Fonte fundu nian bele influénsia kandidatu ida nia hahalok wainhira eleitu ona.

Pasu Lima: Klasifika kandidatu sira no desidi!Hafoin ita-boot halo ona peskiza sira ne’e, tempu to’o ona atu tau hamutuk informasaun sira. Tuir-mai pergunta BOOT balu ita-boot bele uza hodi tulun ita-boot komprende informasaun sira ne’e hotu no halo ita-boot nia desizaun.

• Kandidatune’ebémakniniavizaunita-bootkonkordaliu?• Kandidatune’ebémakhala’okampañahomoosliu?• Kandidatune’ebémakseireprezentaHa’u,Ha’u-niakomunidade/Ha’uniaRaidi’akliu?• Kandidatune’ebémakhatudukoñesimentudi’akliukona-baasuntune’e?• Kandidatune’ebémakihakualidadelideransane’ebémakita-bootbuka?

Kompara Kandidatu siraDurante tempu elesaun, eleitor sira hetan mensajen barak mai husi kandidatu sira. Haree tok forma mensajen sira husi kandidatu rua no buka hatene sira-nia pozisaun kona-ba asuntu ruma.

Kandidatu Y

Kandidatu Y

Kandidatu Z

Kandidatu Z

radio spot

aparensia Pesoal

Vota hodi halo mudansa iha loron elesaun ne’e. Kandidatu Y fiar katak nia lori perspektiva foun ba iha parlamentu! Nia esperiénsia nuudár xefe komisaun distritu halo kandidatu Y iha konesimentu kona-ba oinsá hala’o governu ida! nia sei halo balansu ba osamentu, hadia eskola sira, fo taxa insentivu hodi bele kria empregu foun, no sei hamenus patrulla iha fronteira.

Primeiru Met with supporters at a community football field.

Segundu Guest speaker at a workers’ rally at the Port Authority.

Terseira Guest speaker at a meeting for the national Teachers’ Association.

Ita tenki hasae despeza ba eskola publika?Ita tenki hasae taxa?Ita tenki hasae numeru patrulla iha fronteira?

• Asosiasaun Profesor Nasioal • Sindikatu Traballador

Vota ba kandidatu Z hanesan vota ba progresu! Nuudár membru parlamentu, kandidatu Z passa lei hodi hatuun taxa no hodi proteze ita-nia fronteira. Nia promete atu limita governu nia despeza, suporta negosiu kiik sira, no suporta esplorasaun ba rezerva mina foun.

Primeiru Met with supporters at a community football field.

Segundu Guest speaker at a workers’ rally at the Port Authority.

Terseira Guest speaker at a meeting for the national Teachers’ Association.

Ita tenki hasae taxa?Ita tenki hasae numeru patrulla iha fronteira?Ita tenki aumenta fura mina besik liu mai ita-nia tasi ibun?

• Kámara Komersiu Nasional • Konsorsium Mina Nasional

rejistu ka Istoria Votu

apoiante & Kontribuente

Kompara Kandidatu sira, Pergunta siraHafoin haree tiha fonte oioin sira ne’e relasiona ho informasaun kona-ba kandidatu sira, fó resposta ba pergunta sira iha kraik ne’e.

1. Kandidatu ida ne’ebé mak halo ita-boot gosta liu?

Kandidatu Y Kandidatu Z Fó menus liu razaun rua tansá ita-boot hili kandidatu ne’e.

razaun 1 razaun 2

renuncia: Situasaun sira iha ne’e fiksional de’it. Iha situasaun no indivual ruma hanesan karik ho testu iha leten ne’e koinsidental ka

kebetulan de’it.

renuncia: Situasaun sira iha ne’e fiksional de’it. Iha situasaun no indivual ruma hanesan karik ho testu iha leten ne’e koinsidental ka

kebetulan de’it.

40 41KONTEúDU KONTEúDU

4. Bazeia ba saida mak ita-boot aprende ona kona-ba kandidatu rua ne’e, sé loos mak atu hetan ita-boot nia votu?

Kandidatu Y Kandidatu Z

2. Kandidatu ida ne’ebé mak sei suporta asuntu sira ne’e? Tau “Y” ba kandidatu Y no tau “Z” ba kandidatu Z.

3. Husi ezemplu mensajen haat husi kandidatu sira, fonte ida ne’ebé mak di’ak liu (M) no fonte ida ne’ebé mak ladún di’ak (L) ba ita-boot?

nusa mak fonte ne’e mak di’ak liu? nusa mak fonte ne’e ladún di’ak?

Aumentu iha professor nia salariu

Ko’a taxa ba umakain

Istoria Votu

Apoiu

Aumentu iha dezpeza military

Ko’a taxa ba negosiu sira

Esplorasaun Mina

Kriasaun empregu/serbisu

Anunsiu iha Radio ka Telivisaun

Aparensia personal

5. Molok ita-boot vota ka tuu iha fatin votasaun, saida tan mak ita-boot hakarak hatene kona-ba kandidatu rua ne’e molok ita-boot tuu.

Kandidatu Y Kandidatu Z

rona no desidiAgora ita-boot hatene ona oinsá mak avalia kandidatu ida, agora ita-boot bele uza ona matenek ne’e! Rona no lee kada palestra no halo hanesan tuir-mai ne’e.

Halo kabuar kandidatu ne’e nia kualifikasaunHamoos tiha faktu la relevante siraTau liña iha okos ba promesa ne’ebé kandidatu ne’e halo

Kandidatu YPalestra ikus-liu iha kampaña

Senhora no senhores. Ita-nia rai to’o ona iha cruzamentu ida, no agora ita-boot sira iha podér hodi muda Timor-Leste nia skenariu politiku. Hanesan Ha’u hatete bebeik ona, se imi hili Ha’u hodi reprezenta imi iha parlamentu, iha buat balu Ha’u sei halo hodi asegura katak imi-nia nesesidade loroloron sei la falta iha rai ida ne’e.

Uluk nanain, Ha’u iha planu atu propoin lejislasaun foun ne’ebé mak sei hasa’e apoiu finanseira ba eskola publiku sira, la’os de’it atu satisfáz nesesidade ohin loron nian, maibé mós hodi enkoraza hanoin ne’ebé moris ba futuru, Fundu foun ne’e sei uza hodi kontrata no kaer metin professor di’ak sira, harii no renova eskola foun sira, no fó insentivu, dalaruma hamenus mós taxa ba professor sira. Atu atinji ida ne’e, Ha’u propoin aumentu uitoan de’it ba taxa no kanaliza fali ita-nia rendimentu husi taxa hodi bele kumpri tuir ezizénsia sira ne’e. Agora, membru atual no ninia pesoal sira ko’alia barak iha tinan barak ona maibé ladún iha progresu. Ita haree katak klosan sira-nia futuru la’os prioridade ne’ebé mak importante liu iha sira-nia lista de prioridade.

Segundu, kresimentu ekonomiku no merkadu traballadoria mak imi hotu nia hanoin. Ha’u sei kria serbisu barak iha Timor-Leste liuhusi hamenus taxa ba kompania sira ne’ebé mak fó serbisu ba traballador foun sira. Lei foun ne’e sei la haruka negosiu sira atu selu kontribuisaun ba seguru sosial no sei oferese negosiante sira kreditu taxa adisional hafoin traballador foun serbisu ona liu semana 52. Atu kompania bele hetan kreditu ne’e, sira tenki fó serbisu ba traballador sira ne’ebé mak sai dezempregu ona ba loron 60.

Terseira, Ha’u propoin atu hamenus despeza militar liuhusi hamenus patrulla iha fronteira to’o 20% iha tinan tolu nia laran. Tempu konflitu liu ona. Teknolojia foun bele tulun ita halo monitorizasaun ba ita-nia fronteira sira ho efisiente liu no ho efetivu liu duké aumenta tropa no fundu ne’ebé mak esensial hodi suporta sira. Ha’u suporta militar ne’ebé mak solidu. Ha’u fiar de’it katak ita-nia oan sira-nia edukasaun no bem estar tenki sai nuudár prioridade primeiru.

Nuudár membru asembleia husi imi-nia distritu; advogadu ida, eis professor ida, no nuudár aman ida, Ha’u agradese ba ita-boot sira tanba rona Ha’u.

Pergunta Analítiku Sira• Kandidatu ne’e nia kualifikasausan saida?• Promesa saida mak nia halo? (tau a tuir ida ne’ebé ita-boot hanoin nia bele kumpri)

renuncia: Situasaun sira iha ne’e fiksional de’it. Iha situasaun no indivual ruma hanesan karik ho testu iha leten ne’e koinsidental ka

kebetulan de’it.

42 43KONTEúDU KONTEúDU

• Asuntu preokupasaun ita-boot nian ida ne’ebé mak nia ko’alia?• Ita-boot konkorda ho kandidatu nia hanoin kona-ba asuntu sira ne’e ho ninia estratejia sira hodi

rezolve asuntu sira ne’e?Tansá konkorda no tansá la’e?

Halo kabuar kandidatu ne’e nia kualifikasaunHamoos tiha faktu la relevante siraTau liña iha okos ba promesa ne’ebé kandidatu ne’e halo

Kandidatu ZPalestra ikus-liu iha kampaña

Ha’u-nia povu maluk sira, kalan di’ak ba imi hotu!

Tanba tempu la’o, ita hasoru kondisaun moris oioin. Nuudár imi-nia reprezentante iha parlamentu ba tinan haat nia laran liubá, Ha’u serbisu makaas hodi asegura katak imi-nia nesesidade loroloron imi hetan duni no imi-nia direitu sira proteze duni. Se re-eleitu, Ha’u hakarak hametin tan Ha’u-nia determinasaun atu halo buat ne’ebé mak loos ba Ha’u-nia konstituante sira.

Uluk nanain, Ha’u hakarak hamenus taxa ba umakain sira liuhusi propoin lejislasaun ne’ebé mak sei limita governu-nia despeza no hasai tiha inefisiénsia iha servisu governu nian. Area ne’ebé mak sei la afeita mak patrullamentu fronteira hodi bele asegura seguransa iha Timor-Leste. Ita-nia ajente patrullamentu iha fronteira hetan knar hodi halo patrulla iha ita-nia tasi no rai. Maski risku invazaun militar nian ladún iha, ita tenki vizilante nafatin hasoru tráfiku aimoruk aat no sasan illegal sira—no luta kontra tráfiku umanu.

Segundu, dezenvolvimentu ekonomiku nuudár preokupasaun ba ita hotu. Negosiu boot sira konsentra hotu iha Dili. Iha longu prazu, ita tenki fó insentivu ba kompania boot sira atu dezloka ba iha distritu seluk. Iha tempu badak, Ha’u sei propoin lejislasaun hodi tulun negosiu kiik sira ne’ebé mak iha distritu no sub-distritu sira iha Timor-Leste. Dazafiu ida ne’ebé mak negosiu kiik sira enfrenta agora mak kapasidade atu involve traballador foun sira ho benefisiu ne’ebé di’ak no pakote kompensasaun ne’ebé di’ak. Seluk inklui, fator internal no eksternal hanesan asuntu ekonomiku, ladún iha kapital, devé barak, planu merkadoria ne’ebé ladún di’ak, menus teknolojia foun sira, no menus planeiamentu kurtu no longu prazu no sira hotu kontribui ba difikuldade ne’ebé mak negosiu kiik sira enfrenta iha dalan sira atu ba susesu. Hamenus taxa uitoan ba negosiu kiik sira ne’ebé mak fó benefisiu no pakote kompensasaun ba sira-nia traballador sira bele halo kmaan negosiu kiis sira-nia todan.

No terseira, atu hametin ita-nia independénsia ekonomia, Ha’u propoin lejislasaun ne’ebé mak sei fó biban ba halo esplorasaun gas no mina iha área sira ne’ebé mak proíbidu ba esplorasaun gas no mina no produsaun tanba poténsia iha impaktu ekolojikal. Maski ita rekoñese importánsia husi ambiente, bem estar Timoroan nian tenki sai nuudár prioridade uluk.

Ikus-liu, Ha’u hakarak aproveita oportunidade ne’e hodi agradese imi tanba mai iha ne’e, tanba sein imi-nia prezensa elesaun ne’e sei la hetan susesu.

renuncia: Situasaun sira iha ne’e fiksional de’it. Iha situasaun no indivual ruma hanesan karik ho testu iha leten ne’e koinsidental ka

kebetulan de’it.

renuncia: Situasaun sira iha ne’e fiksional de’it. Iha situasaun no indivual ruma hanesan karik ho testu iha leten ne’e koinsidental ka

kebetulan de’it.

Pergunta Analítiku Sira• Kandidatu ne’e nia kualifikasausan saida?• Promesa saida mak nia halo? (tau a tuir ida ne’ebé ita-boot hanoin nia bele kumpri)• Asuntu preokupasaun ita-boot nian ida ne’ebé mak nia ko’alia?• Ita-boot konkorda ho kandidatu nia hanoin kona-ba asuntu sira ne’e ho ninia estratejia sira hodi

rezolve asuntu sira ne’e?Tansá konkorda no tansá la’e?

44 45KONTEúDU KONTEúDU

notas advokasia

objetivu : Atu hetan kuñesimentu kona-ba advokasia hanesan dalan (instrumentu) ida hodi promove intereses públikus no boa governasaun.

Koñesimentu : Saida mak advokasia saida mak dezenvolvimentu planu advokasia.

Foku ba iha : Foti Desizaun no Rezolve Problema.abilidade Moris

Kompeténsia : Partisipante sira sei bele aplika grupu rezolve problema/kestaun populasaun hodi dezenvolve planu advokasia ida.

Karatér sívika : Hanoin Nakloke, Hanoin Krítiku, Hanoin sívika, Korajen, Negosiasaun & kompromisiu, Persisténsia.

diskusaun Jeral

Saida mak sai problema ou kauza nebe’be mak Joventude senti mak’as liu, tinan resente nee?

saida mak mak joventude sira halo kona ba problema hirak neé?

Reasaun saida ba métodu sira nebe uza?

Rezultadu mak saida?

46 47KONTEúDU KONTEúDU

advokasia

saida mak adVoKasIa?Advokasiabele iha definisaun barak, tamba advokasia mai ho forma oi-oin. Em jerál, advokasiaita bele defini hanesan prosesu ida ita koko atu fó efeitus ba mudansa iha polítika, prátikas, atitudes no fiar, ka asaun sira liuhusi fó influénsia ba emano/ka organizasoinsne’ebé iha pozisaun foti desizaun.

Ita haloadvokasiaho dalan organiza apoiu ba kauza ida, assuntu, ka polítika. Sidadaun sira bele partisipa iha sira-nia komunidade, organizasaun no governu hodi sai hanesan ema ne’ebé halo advokasia. Organizasaun não-governamentais (ONG sira) halo advokasia ba kauza ruma. Advokasia hanesan instrumentu importante ida ba sidadaun hodi uza hodi rai presaun iha reprezentante eleitu sira hodi fanun mudansa.

advokasia ba kauza ruma ne’ebésai ita-nia preokupasaun, bele halo liuhusi dalan saida?• Haliburnorelatoriuevidensia Presiza halibur no apoio ba mudansa no hato’o relatoriu kona konkluzaun iha forum públiku,

liu hosi media, internet ou buat hotu nebe iha ona.

• HariiKoligasaun Kontaktu organizasaun sira seluk, hanesan igreja ka ONG sira ne’ebé iha hanoin hanesan

kona-ba kauza ka asuntu ruma no husu sira atu halibur koliga ho ita. Organizasaun hirak ne’e tenki halo desizaun oinsá atu serbisu hamutuk no métodu advokasia saida mak atu uza.

• EdukasaunPúbliku Ida ne’e involvekriameius atu fó hatene ba públiku kona-ba asuntu ne’ebé sai ita-nia

preokupasaun. Ita bele kria teatru (drama)no tau iha radio. Ita mós bele hakerek iha panfletu no fó ba ema iha merkadu no iha igreja. Ita mós bele halo poster no tau iha loja sira. Hakerek karta ba editór iha jornál STL ka Timor Post hodi isplika kona-ba ita-nia asuntu.

• PetisaunItaniareprezentanteihaParlamentu Hakerek deklarasaunida kona-ba ita-niakauza no husu foinsa’e sira asina. Kolekta asinatura

barak hodi aprezenta ba reprezentante autoridade ou ita-nia Reprezentante iha Parlamentu Nasional.

• Lobihoofisiaiseleitus(ReprezentateParlamentu) Lori grupu ruma ba ko’alia ema balu hodi bele bele ko’alai ho ita-nia Reprezentante

Parlementu Nasional. Aprezenta petisaun ida ka pamfletu ida hodi isplika kona-ba ita-nia pozisaun kona-ba kestaun ne’e.

• Sujereleifounnolobbinivelapropriaduadministrasaunpúbliku(suco,sub-distritu,distritu) hodi fo advokasia.

Karik ita hanoin katak lei foun presiza duni atu hakerek koalia ina nivel autoridade apropriadu kona ba assuntu ne’e.

• Fósaiihadiskusaunpúblikuida Se komunidade ka administrador distritu sira dehan katak públiku hakarak fó sira-nia ideias kona-ba kestaun ka polítika ruma, lori grupu ida ba enkontru públiku no aprezenta ita-nia ideia.

• HalomarsaihaEstrada Demostra apoiu públiku hodi hetan koligasaun ida hodi hato’o ita-nia ideia liuhusi marsa iha

estrada uza espandukno pamfletu hodi isplika ita-nia pozisaun. Asegura katak ita hetan uluk lai lisensa nesesáriu husi autoridade lokal.

• Uzamedía Internet no media mak sosail folin baratu atu hetan dalan ba informasaun ba seluk no bele fo

asesu apoiu lalais liu. Husu ba iha intervista iha estasaun radio. Husu estasaun radio atu fó esponsor ba iha debate no diálogu kona ba issues sira.

dezenvolve Planuadvokasia Baziku Ida

Problema/Kestaun saida mak ita hakerek atu rezolve?• Asegura katak kestaun ne’e belerezolve liuhusi esforsuadvokasia.• Informasaun no analiza saidamak ita iha kona-bakestaun ida ne’e ka• Estratejiaadvokasiasaida mak ita hanoin apropriaduba kestaun ne’e? (Saida mak bele dada

ema niaatensaun ba kestaun ne’e, hodi hetan apoiuhusi emabarak, fasilita mudansa?)

saida mak ita hakarak atu haree akontese ka muda?• Etapa saida mak presiza? Objetivu saida de’it ba kada etapa hirak ne’e ?• Rekursu saida (finanseiru no Umanu) mak ita iha ona?• Ita bele mós prioritizaita-nia objetivu no estratejia, tamba rekursus ne’ebé limitadu.• Sé mak sei sai ita nia objetu/estrategies target/alvu? (Membru komunidade, Lider distritu,

lider governu, joventu sira)• Identifika mós obstákulu potensialsira ne’ebé karik ita sei hasoru. Oinsáita atu hatán ba

obstákulu hirak ne’e?

organizasaun ne’ebé makita bele serbisu hamutuk hanesan parseiru?• Organizasaun saida tan mak bele favorávelba ita-nia kauza? (Ajénsia governu, ONG,

organizasaun relijiozas, grupu foinsa’e seluk tan, nsst.)• Karik ita presiza atu forma koligasaunfoun ruma ba kauzane’e kakarik ihakoligasaun atuál

rumahusi ligasaun koneksaunajénsia ne’ebé ita belekontaktu ba?• Oinsá ita bele involve husi ínisiuprosesu, ema sira ne’ebékauza ne’e hakarak atu ajuda?

Ita dezenvolve ona planu advokasia ida?• Planu ne’e tenki inklui etapa/objetivus, tarjetu (ema/instituisoins), asaunne’ebé atu foti,

rekursus, oráriu (tempu) objetivus esperadus.• Oinsá ita hatene ita susesu iha kada etapa ne’e? Presiza mós monitoriza dezafius sira.

48 49KONTEúDU KONTEúDU

eta

pa/

ob

jeti

vu

Atu

rek

olla

no

ko

mpi

la d

adus

ko

na-b

a ne

sesi

dade

fo

insa

’e n

ian

re

lasi

ona

ho k

esta

un

no a

naliz

a da

dus

Iden

tifi

kap

arse

iru

s

Iden

tifi

ka e

ma

apro

pri

adu

ne’

ebé

foti

des

izau

n

Har

ii ko

nsi

énsi

a n

o

apo

iu ih

a ko

mu

nid

ade

Het

an r

eku

rsu

fi

nan

sial

(se

kari

k p

resi

za)

Ap

reze

nta

sau

n b

a em

a si

ra n

e’eb

é fo

ti

des

izau

n

Bu

at s

elu

k ta

n

asa

un/

est

rate

jia

• S

urv

ey•

Dis

kusa

un

G

rup

u K

iik

ob

jeti

vus

esp

erad

us

Ku

ñes

imen

tu

di’a

kliu

tan

ko

na-

ba

foin

sa’e

n

ia n

eses

idad

e re

lasi

on

a h

o

asu

ntu

ne’

e

tarj

etu/

alv

u

Foin

sa’e

iha

kom

un

idad

e

tem

pu/

bai

nh

ira

mak

te

nki

hal

o h

otu

?

Sem

ana

iku

sfu

lan

o

in

rek

urs

us

pre

siza

/se

mak

atu

hal

o?

Bee

no

sn

ack

bap

arti

sip

ante

s ih

a d

isku

sau

n.

Lid

ér lo

kal b

a fo

insa

’e.

Ind

ikad

ór

ba

suks

esu

Rel

ato

riu

lig

a h

o f

oin

sa’e

nia

n

eses

idad

e h

o m

ud

ansa

es

per

adu

s

notas

50 51KONTEúDU KONTEúDU

III. Konklui atividade siraunidade, asaun, Progresu

objetivu : Partisipantes sei halo rezumu badak ida kona-basaida mak aprende ona ho vizaun “Unidade, Asaun, Progresu,” baTimor-Leste nia motto, no Pátria, Timor-Lestenia hino nasional.

Koñesimentu : Símbolu Nasional: Motto Nasional no Hino Nasional.

Foku ba iha : Hanoin krítiku, Konxiénsia ba-An rasik.abilidade Moris

Kompeténsia : Ita sei identifika oinsa mak sidadaun bele halo ligasaun ba iha símbolu importante nasional rua Timor-Leste ninan.

Karatér sívika : Korajen, Persisténsia, Hanoin Sivika.

notas :

notas

53GLOSSARY52 KONTEúDU

Pátria3

Pátria, Pátria, Timor-Leste, nossa Nação.Glória ao povo e aos heróis da nossa libertação. Pátria, Pátria, Timor-Leste, nossa Nação.Glória ao povo e aos heróis da nossa libertação. Vencemos o colonialismo, gritamos:abaixo o imperialismo. Terra livre, povo livre,não, não, não à exploitação. Avante unidos firmes e decididos. Na luta contra o imperialismoo inimigo dos povos, até à vitória final. Pelo caminho da revolução.

Pátria (tradusaun Tetum)

Pátria, Pátria, Timor-Leste, ita-nia nasaun.Glória ba ita-nia povu no mós ba herói ba ita-nia libertasaun.Pátria, Pátria, Timor-Leste, ita-nianasaun.Glória ba ita-nia povu no mós ba herói ba ita-nia libertasaun..Ita manán kontra kolonializmu, ita hakilar:Hatún imperializmu.Rai livre, povu livre,Laiha, laiha, laiha exploitasaun.Avante unidus, firmi no desididus.Iha luta kontra imperializmuInimigu povu ne’e nian, to’o ita-niavitória final.Tuir dalan revolusaun.

3 ”Pátria” (“Rai moris-fatin”), hino nasional Repúblika Democrática deTimor-Leste, kanta ba dahuluk iha loron 28 fulan Novembrutinan

1975wainhira Timor-Lestedeklara ninia independénsia husi Portugal. Múzika ne’e hakerek husi Afonso de Araujo, no liafuan mai husi

poeta Sr. Francisco Borja da Costa, ne’ebé hetan oho iha loron Invazaun Indonézia iha loron 7 fulan Dezembru. Múzika ne’e adopta

nudár hino nasional iha loron restaurasaun independénsia 20 fulan Maiu tinan 2002.

unidade, asaun, Progresunotas

54 55GLOSSARY GLOSSARY

GLosárIu no deFInIsoIns

Advokasia Prosesu atu organiza ema kagrupu sira hodi suporta ba kauza ida.

Akuntabilidade Toma responsabilidade; relasiona ho boa governasaun, halo saida mak ita dehan ita atu halo no halo relatóriu ba públiku.

Direitu natural Direitu ne’ebé ema hotu iha tamba de’it katak sira ne’e ema humanu. Ema hotu moris ho direitu ida ne’e no laiha ema seluk mak bele foti ema ida nia direitu ne’e sein ema ne’e nia lisensa ka konsentimentu.Direitu naturalmós dalaruma ema bolu dehan direitu báziku ka fundamental.

Direitu Buat hotu ne’ebé permiti ba ita atu halo tamba razaun natural ka tamba lei. Direitus ne’e prinsípius sosial, prinsípius étika husi liberdade ka buat ne’ebé ita nian. Hanesan ezemplu, liberdade hirak ne’ebé governuinklui iha sira-nia lei hanesan liberdade imprensa, liberdade atu ko’alia, relijiaun, julgamentu tribunal ne’ebé justu, ka liberdade husi diskriminasaun.

Direitus umanus Liberdade báziku ne’ebé ema hotu iha wainhira moris, ne’ebé ema seluk sei labele foti husi nia ka fó ba ema seluk. Governu balu viola tiha liberdade ida ne’e ka nega maibé sira labele foti husi ema ne’e.

Edukasaun Sívika Prosesu atu eduka sidadaun sira kona-ba sira-nia direitu, papél, no responsabilidade atu haforsa no fó motivasaun ba sira hodi bele identifika área saida husi prosesus polítika no governasaun ne’ebé sira bele partisipa ba; saida mak sira bele halo hodi bele fó influénsia ba rezultadu polítika no nune’e bele hadia ona kualidade governasaun tantu iha nível lokal, no mós iha nível nasional.

Estadu Natureza Kondisaun hipotétiku ida ne’ebé iha molok governu iha, katak laiha lei ruma atu proteje ita-nia direitu.

Estadu Estadu mak komunidade ida organizadu moris iha sistema polítika ida unifikadu, naran governu. Laiha ema ida mak iha lei nia leten, nem ofisiais governu sira.

Gabinete Gabinete kolektivamente desidi governu nia polítikano diresaun táktiku, liu-liu relasiona ho lejislasaun ne’ebé pasa iha parlamentu. Gabinete Ministru hetan nomeasaun husi membru hotu ne’ebé tuur iha lejislatura no kada sira ne’e kaer serbisu (papél) portfolio governu nian, hanesan ezemplu,Sekretariadu Estadu ba Joventude no Desportu, no sai nafatin hanesan membru gabinete wainhira sei serví iha gabinete nia laran. (Haree Konsellu Estadu)

Harii Koligasaun Halibur organizasoinsno grupus hamutuk atu planu, halo desizaun sira, ka suporta ba kauza ruma.

Judisiáriu Judisiáriu (dalaruma mós ema temi sistema judisial) sistema tribunal atu interpretano aplika lei hodi estadu nia naran.

Konflitu Dezakordu ida ne’ebé forti ka luta hasoru kontra buat ruma, sasán, ideias, nsst. Konflitus dalabarak liu verbal (ho lia-fuan) maibé dalaruma mósviolentu, hanesan iha luta fíziku ka funu.

Konsensus To’o ba akordu ida ka halo desizoins ne’ebé ema hotu kontente no simu, liuhusi diskusaun no rezolve problema, duké votus.

Konstituisaun Konstituisaun mak prinsípiu fundamental sira ne’ebé hakerek ka haktuir presedentes (buat ne’ebé uluk akontese no sai hanesan sasukat ba akontesimentu tuir-mai) ne’ebé governu ka organizasaun ida tenki haktuir.

Konsellu Ministru, Primeiru Ministru, Vice Ministu, se karik iha nomos Ministru sira.

Konsellu Estadu Konsellu Estadu hanesan isin losn konsultativu politika hosi Prezidente Repúblika.

Konsellu Superior Konsellu Superior Judisiariu hanesan órgaun Jestaun no displina ba Judisiariu Juiz sira iha Tribunal no nia mos poder atu nomeia, designa no transfer

no promove juizes sira.

Kontratu Sosiál Kontratu Sosiál, akordu ka paktu ne’ebé dehan katak ema abandona ona “estadu natureza” hodi forma sosiedade ida ne’ebé ita hela ba. Ho kontratu sosial, ema entrega hotu ona sira-nia liberdade natural atu nuune’e sira bele sente ka goza (enjoy) estadu ne’ebé organizadu.

Kultura Ideias, tradisaun, kustumes, prátikas, istória, no artes husi ema ne’ebé mai husi nasaun ida, rejiaun, suku, grupu relijioza, ka grupu étniku.

56 57GLOSSARY GLOSSARY

Negosiasaun Ko’alia hamutuk atu atinji solusaun ida ne’ebé justu ba ema hotu liuhusi rezolve problema, rona, no koperasaun.

Obrigasaun Papél ka responsabilidade ne’ebé ita tenki halo tuir lei ne’ebé vigora.

Papél Obrigasaun ida ka responsabilidade ida ne’ebé ita tenki halo tuir lei.

Parlementu Nasional Lejislatura unicameral Nasional ihaTimor-Leste.

Partisipasaun Públiku Sidadaun hola parte ativu iha desizoins ne’ebé afeta sira-nia moris liuhusi enkontru públiku no komunikasaun ho ofisiais eleitu no ema sira ne’ebé foti desizaun.

Prejuízu Opiniaun ida forma kona-ba ema ida ka ideia ida antez ita hatene kona-ba faktus ka antez kumpriende loos ema ne’e sé loos, bai-bain sempre negativu.

Estadu Direitu Aplika hanesan ba ema hotu-hotu and asegura katak karik ema viola lei, sira sei responsavel ba sira nia asaun rasik.

Rekonsiliasaun Prosesu rai sees tiha konflitu ka hahalok aat ne’ebé halo hodi restaura fali relasaun, liuliu liuhusi diálogu, kumpriensaun, perdaun, no dalaruma fó sasán ba malu hanesan kompensasaun.

Respeitu Trata ema seluk ho kuidadu, laran di’akno dignidade.

Responsabilidades Responsabilidadesmak expetativas katak ita sei kuidadu haree ka halo buat ruma ka halo papél ruma ba ema seluk, governu, ka sosiedade.

Sanak Lejislativu Parlamentu Nasional hanesan órgaun soberenaia no kolete superviziona lejislativu no desizaun polítiku fo poderes.

Sidadania Sidadaniamak realizasaun husi dimensaun sívika, sosial no polítika iha ema individu ida nia moris liuhusi partisipasaun ativu iha sosiedade; Sidadania refere ba ita nia-an hanesan membru, iha responsabilidade ba, ka kontribuisaun ba ita-nia komunidade, no ita-nia hahalok iha komunidade nia leet ka iha nasaun nia laran.

Sidadaun Ema nativu ida ka naturalmente husi rai ida ne’ebé iha obediénsia ba governu no iha direitu protesaun husi governu ne’e; ema ida ne’ebé hela iha villa ka sidade ida.

Tribunal Supremu Tribunal Supremu Justisa hanesan tribunal a’as liu no garantedor ba iha unformidade fortalesimentu lei no iha juridikasaun iha Timor-Leste tomak. Tribunal Supremu Justisa administra problema legal, Konstituisaun no natureza eleitoral.

Unicameral Iha Kâmara ida ka iha parlementu ida de’it. Lejislatura Unicameral baibain ezisti iha estadu unitáriu ne’ebé kiik no omojéniu, ne’ebékâmara daruak konsidera la nesesariu.

Xefi Estadu Prezidente Repúblika mak hanesan Xefe estadu no simbólu no garantedor ba iha independensia nasional no unidade estadu no mos habeer funsaun instituisaun demokrátiku.

Xefi Governu Premeiru Ministru.

58 GLOSSARY

notas

Ho apoiu husi