9~ . I L I Gto6 MISAO SOCIJALISTICKOG SAOUPRAVLJANJA
(Prva serija, knjiga 2)
Redakcioni odbor
dr FRANC CENGLE dr BESIM IBRAHIMPA:Sic dr FRANJO KO:ZUL r ARIF TANOVIc, odgovorni urednik dr RISTO TUBic
Ureclnik MARIO VUKic
EDV ARD ARDELJ
"SVJETLOST", IZDAVACKO PREDUZEcE, SARAJEVO 1975.
Izbo
CITAOCU
Knjiga "Socijalisticko samoupravljanje nasem ustav­ nom sistemu" zbomik radova dmga Ed11arda Kardelja iiO'IJOm Ustavu SFIO nastalih periodu od 1971. do 1974. go­ dine. Dio 1·adova koje zbomik obuhvata odnosi se i vri­ jeme ;· Ustava SFRJ iz 1963. godine. Potrebno
apomenuti cla su iz autorovog stvaralastva ovom prilikom uzeti obziy samo oni ;·adovi koji se najneposrednije bave problemima razvitka naseg ustavnog sistema.
ovaj izbor ukljuceni su i neki radovi druga Kardelja nastali nakon donosenja novog Ustava SFRJ, koji progla5en 21. februam 1974. godine Medu njima se posebno isticu ras­ pYa\Je ost1Jari·.;anju usta'IJnilz nacela udyuzenog rada i
nekim aktuelnim pitanjima raz'IJoja samopYavnih interesnih zajednica.
Medutim, iako sadyzi spise rzastale prije i nakon donose­ nja novog Ustava SFRJ, ovaj izbm· jedinstvena tematska cjelina, koja omog3uje svestran uvict bogatstvo drst'IJe­
nih i politickih zivaja nas. jedinstvenost iskazana, uostalom, i samim naslovom knjige, koji odgovara i sadr­ zaju, saCinjenom uz saglasnost autora.
Potrebno , takode, imati vidu da se ovaj izbor po­ ja'IJljje seriji od pet knjiga pet autora, pod zajednickim nasl01m "Misao socijalistickog samopavljanja", te s se saslavljaCi izbora rukovodili i posebnim sv1·hama Citave seri­ je, osoblto zablje'IJima osavYemenjavanja marksistickog ob­ ;·azo'l·anja radnicke klase i omladine, kau i razlozima napre­ divanja teoijskog rada Sa\Jez komunista Jugoslavije.
5
Ovaj izbor stoga sad1·zi i radove kojima drug Ka1·delj analizira petpostavke i karakteistike vodece uloge Saveza komtmista iz.gradnji nase socijalisticke samoupravne de­ molaatije i naseg ustavnog sistema, istovyeeno sumirajuCi jedinstvena Yevoluciollama iskustva nase rad11icke klase i njenog vla(iajuceg polof.aja sistemu socijalistickih samo­ upravnilt odnosa nas.
PRIREf>IV Aci
IDEJNE 1 POLIicKE POLAZNE ZA PROJENU USTAVA
(Referat na sjednici Predsjedistva S od 2. marta 1971. godine u Beogradu)
1 UVODNE NAPOENE
U ovom refeatu cu pokusati da odgovoim na tri pitaja: koji su azlozi i uzoci koji nas upucuju na odredenu evi­ ziju Ustava; koje su nacelne, odnosno idejne i politicke po­ lazne tacke za promjenu Ustava; i koji su najznacajniji ele­ menti sadzine pedlozenih rjesenja.
Prijedlog nacrta ustavnih promjena koji danas na na­ se dnevnom redu g bi se oznaciti kao prijedlog za do­ govo progesivnih saga naseg dustva sa Savezo komuni­ sta Jugoslavije celu dustvenoj akciji koja odgovara sadasnjem vreenu i kao obo\rljena platforma bratstva i jedinstva i avnopravnosti d Jugoslavije. Ovim nacrtom ustavnih promjena nije, naavno, zavsen rad na tom do­ govou. Nacrtom se pedlaz jesenja san za dio prolema iz olasti naseg dstvenog i politickog azvitka. Drugi dio, kome cu kasije goyoriti, ostaje da ga izradimo u tol sljedece dvije godine. Meduti, pomjene staYnog sistea koje se sada predlazu vec u znatnoj mjeri pedodeduju ka­ akt.er buducih rjeseja.
metodu rada
Da i se doslo do prijedloga ustavih promjea kome cemo danas raspravljat.i, ilo potrebo mnogo rada
7
stucnom pripemanju prijedloga, kao i na politickom usa­ glasavanju stavova. Ali tek na osnovu konketno fmulisa­ n prijedloga sia strucna i javna diskusija moze da cla stva­ ne rezultate. Ovo isticem zbog toga sto su kako kitika nekih postojec odnosa sa azlicit pozicija tako i r-azliciti teo­ ijski i politicki stavovi pitanjima koja su pedmet sada­ snjih ustaYnil1 n ili poznati i ponaYljali su se neko­ liko godina u nasoj stcnoj i politickoj stampi i diskusija­ ma. Medutim, odgoYonost sYjesn socijalistickih sna­ ga, posebno Saveza konnista, za politicki razYoj u nasem danasnjem politickom trenutku tazi odluke tome kako for­ mulisati sta\rove za konketnu dust\'enu akciju pogesivnih dustven snaga za naedni peiod naseg diust\'enog azyitka koja da mijenja, odnosno poboljsa stanje koje kitikujemo. mi sn posljednjih godina cesto s pavom kitikovali sebe za spoost u donosenju konkretnih rjesenja i u izysava­ ju US\'Ojenih ln odluka.
Inicijati\'e pedsjednika Tita i Predsjednist\'a SaYeza ko­ munista JugoslaYlje iSle su za tim da se od opstih diskusija i ponavljanja kitickih sta\'O\'a prede na izadu i usvajaje konketnih s, maka i dulje zadiala u neka t.ra­ dicionalna shvatanja, ali koja omoguciti i olaksati demo­ kratsko asciscaYaje m koji neizbjezno nastaju u svakoj visenacionalnoj drzaynoj zajednici.
Prijedlog nacta ustavn amandmana koji danas na nasem devnom edu i dio pijedloga te vrste, s tim sto Koodinaciona komisija Zajednicke komisije sv Yijeca Savezne skupstine za ustavna pitanja, d zadata­ ka koji su povjereni, moala vec sada uci i u k vidove ustavnog precizianja drustveo-ekonomskih odnosa bez toga satlrzina pomjena u medunacionalnim odnosi­ ma i mogla iti na odgovar-ajuci nacin izrazena, ne i mogao iti ni ucinjen koak dalje u razvoju samouprav­ n olika socijalistickih poizvodnih odnosa. ·
U izjavama druga Tita, u njegovoj inicijativi za pro­ mjenu Ustava, kao i u zakljuccirna Predsjednist.va i konferencije Saveza komunista Jugoslavije ilo jasno na­ \'edeno kakvim pomjenna se adi i sta njima hocemo da postigemo. Isto tako, ilo jasno da pri tome jedini zadatak Koordinacione komisije da pripemi konkretne pijed­ loge za diskusiju u Skupstini i za javnu diskusiju, s tim
8
da oni budu pretldno politicki usaglaseni sa oganirna koji epulikama snose odgovoost za taj isti rad. Da to ni­ smo uciili, mogli isrno stpcima stampe jos dugo disk­ tO\ti sa azliCitih pozicija da se ista u nasem drstvu ne i pornijenilo, osim sto i se polemi gomilali i zao­ stravali.
U Koorclinacionoj komisiji ila uspostavljena atmo­ sfea demokatsk'" i konstaktive diskusije u kojoj se otvo­ eno aspravljalo svim lim, bez ikakv ograda. Upravo to oogucilo cla nademo zajednicka rjeseja za sva itna pitaja koja su ila stavljena u zadatak Koordi­ naciooj komisiji, maka sto to u nekim slcajevima po­ stiguto i s i kopoisnim jesenjia. Ne vjer­ jem da is v teutku ilo koji dugi metodo mogli za katko vi cla postigeo takav ezltat. taj ezltat omogcuje nasoj jaynosti ne s da disktuje konkr·etni pijecllozia, vec i da svoji inicijatiyaa i ki­ ticki stavo\'ia poglecl pedlozenih ustav pr·ojena doprinese da koacni ezultat d jos bolji.
Medti, m doclati cla pedlozei nact ustavnih aandana nije stn pogledu do k cloaden. Dije­ lo to posljedica zi kojom se l aditi, dije­ Jo i Cinjenice da zadatak Kooclinacione koisije i vise u tome da skladi politicke stavove nego da stuco folise stavne dn. Osi toga, t iati vidtl da sada vsio s dio ustavn . Potpna uskla­ denost odosa i institcija Llsta·vnog sistea i mogca tek kada izvsimo i ostale n koje zn n sa­ dasnja faza asta\rn n. Zato su neke odredbe pedlozenih nd.1 sisteski nedovoljno dosljedne ili s polovicne. t, ostaje jos dosta posla na pobolj­ savanj pedlozeog t am.ndana, narednih mjeseci mnogo doprinijeti i v i strucna disksija, , vn, i d u ogania Savezne slpstine. Neka pitanja , dti, moati ostati i dalje t.\n i rjesavace se tek u drugoj fazi d na eviziji ustavnog sistea.
Nacelni kontinuitet ustavnog razvit.ka
U vezi sa predlozei stavnim n ukazao h, najkace, na uzroke i neophodnost relativno cestih pro-
9
mjena Ustava kojima smo u dosadasnjem azvoju pristupa:­ li, ali i na jasno izazen kontinuitet. nacelnog pravca razvoja nase ustavnosti pocev od stvaranja nove, socijalisticke Ju­ goslavije.
Nas pvi ustav u stvari Deklaacija Drugog zasjedanja AVNOJ-a u Jajcu 1943. godine. deklaracija, koja utvr­ dila osnove za zajednicki zi\rot. naroda Jugoslavije i za vlast adnicke klase i radnih ljudi, u stvai uvijek ostala na snazi uvijek obnavljana u nacelnim odredbama svih nasih ustava. Mctutim, odnos snaga u nasem drustvu, kao i sama paksa u raznim peiodima nascg razvitka nametali su, k ih, azliCite dimenzije u primjeni, cak i u obezbjel:enju t nacela.
Tako , na prijer, Ustav iz 1963. godine, s jedne stra­ ne, i izraz Cinjenice da nase drust.vo ucinilo krupne, da tako kazem, istorijsk:i prelomne korake dalje u razvitku sa­ moupravnih socijalistickih odnosa mel:u ljudima i narodi­ ma. Mel:utim, s duge str·ane, i taj ustav kao i svi raniji, osio u sei ne s pecat drustvene realnosti u kojoj astao i t tadasnjeg teutka, vec i odnosa snaga koji tada postojao u asem drustvu. Iz tih razloga taj ustav, iako sioko OIVOiO puteve samoupavljaja radih ljudi i naroda i sti Jgoslavije, i mogao da do kraja pesijece ppcanu vrpc sa drustveno-ekonomskim, politic­ kim i rzavnim sistemom koji nastao na bazi drzavno­ -sopstvenickih odnosa. Zato se z poslije ekonomske i drustvene eforme iz 1965. godie pokazalo da biti potreb­ ne i dl: dalje eforme stavnom sisten.
i tome pitisak pakse, odnosno iskstava i prolema koje sta\rljala dnevni red nije isao pravcu e­ gacije nacela kojima se zasnivao nas stavni sistem, vec, naprotiv, smisl zalltjeva da on d dosljedije izgral:en i vjeiji samo sei, odosno svojim polaznim osnovama i da se ti osloi na samopavn orgaizacij drustve­ nog d i time na adnick klas i sve adne ljde. Drust.ve­ na praksa takol:e zahtijevala da se odlcnije mijenjaj odnosi Federaciji astali na bazi staog drzavno-sopstvenic­ kog sistema, koji s time neizbjezno potiskivali na t iokatskog centalizma i Yelikodrzavnog hegemonizma. paksa zahtijevala da se da Yise prostora slobodnom, sa­ mopavom drstvenom dogovaranj i dZiv radnih
10
ljdi i njihovih asocijacija i intecsih zajednica, kao i slo­ bodoj saadnji, dogovaranj i sporazumijevanj mel:u re­ pblikama. Sve to t da svede dzavne fukcije Federaci­ je na onaj minimm koji stvarno zajednickom interesu sv aroda i nar·odnosti, odnosno epblika Jugoslavije, kao i atonomnih pokajina koje s sastavu SR Sbije, i koji biti - na osnovu spazma repblikama, k1 ­ i i atonone pokajine - veoma precizo odr·el:en sezim stavom.
Neko, moZda, moze da postavi i pitanje nije li u tom sl bolje da se odreknemo stava koji nr tako ce­ sto ijenjati i da se zadzimo samo stavu dekl.rativnog tipa i1i bar da norativni dio stava svedemo na neki kraj­ nje neophodan inimum, da konkretne odnose rjesavao zakonom.
islim da nasa praksa daje mnogo argmenata protiv takvih jesenja. Nase drustvo jos uvijek i svakako jos dgo biti u fazi takvog ijenjanja drustvenih odnosa koje dstveno-istoijskoj sstini ima evolcionaan karakter. Iako su se spoljni r·evolcionai oblici tog procesa vec dav­ no izmijenili i sve se vise mijejaju v jacanja deo­ katsk odnosa i deokatskill rjesenja, nastajanje samo­ upavnog socijalistickog drust\a svojoj sadzini jos vijek dboko evolcionaan proces koji r da d .,nosen" svjesnom voljom i akcijo adnicke klase i radnih ljdi opste. Prema t, ako nase dstvo, koje jos vi­ jek evolcionano vi, hoce da se obezbijedi - koliko najvise mogce - od egativnih posljedica stihij­ ske ige odnosa saga, ono se r osloniti na takav stavni i zakonodaYni siste i siste vlasti koji obezbi jediti ru­ kovodec lg adnicke klase vlasti i saopavljanju svill r-adnih ljdi i koji se oslanjati na tekovine socijali­ sticke evolcije i socijalistickog saopavljanja kao ne­ pikosnovene osnove cjelokpnog drustYenog azvitka.
Osi toga, nase dustvo drzavna zajednica vise naro­ da i narodnosti. N emokat.ije ni socijalistickog samo­ paYnog gs ni za jedan nar·od ako se sYi narodi na­ soj zajednici ne d osjecali podjednako slobodni i bezbjed­ ni. Ako nase dustYo zeli da sprijeci m u mel:una­ cionalni odosima, i. sve ono sto s nasi narodi i narod­ nosti postigli ll cvrscivanj svoje slobode, bezbjednosti i
11
I'aYOpavnosti I' iti UCvTSCeO U samom ustaYO si­ stemu i u utYienim odnosima Fedeaciji. r se sta­ ilnosc demokatsk odnosa i sloYa za pnu samostaln i slobodnu afimaciju syakog naroda i narodnosti stvaraj i uslo­ ''i za njihoY slobodn saradnju, svjesno sagledavanje zajednic­ k inteesa i eausobno povezivanje i zblizavanje, to jest za jacanje odnosa koje oznacavamo Titovom lozinkom: brat­ stvo i jedinstvo. jedno znaCi da se r opstim du­ stvenim pogreso i jacanjem demokratske i humanisticke sadZine meanacionaln odnosa neprekidno szava i pro· sto za nacionalizam svake ste koji pokusava da - razjedi­ njaYanjem naroda - okrene tocak istorije nazad.
Misli da svi ti, i nogi dugi argmenti govoe u il tome da treba da zadzimo dosadasnji karakter naseg Usta;'a- kako u Federaciji, tako i republikama- s tim cla ne t da zazieo od povremenih pomjena pojedinih njegovih i i1i cak i od njegoYe sire evizije kad promije­ jei odnosi asem dstvll to zahtijevaj.
Iako s sadasnje ustavne promjene Yeoma dboke, one ne zal1tijevajll SLlStinskll evizij UYOdnog, nacelnog dijela UstaYa. stavise, t amandmana predlaze se formalna m samo jednom stavu jedog odjeljka iz voclnog dijela Ustava, i to, u stvai, u pravcu njegovog dopunjavanja, ne ukidanja. najbolji dokaz da su pomjene u nasem ustavnom sistem, makar ile i ceste, sve do sada imale veoma jasan acelni pravac koji lezi osnovi revoluciona­ nog razvitka naseg dstva tokom citavih dYadeset pet godi­ na ~ njegovog postojanja. m tome, te promjene ne goYO· nel~akvoj politickoj lailnosti naseg dstYa, nego, n_a­ potiY, Yelikoj stailnosti osnovn drstYeno-ekonomsloh odnosa i ketanja U cijem Se OkYiLl razvija i nas UStaYi sistem.
O§NOVNI UZROCI USTAVNIH PROMJENA
Promjene u dstvu i ustavne promjene
Da ismo mogli ocijeiti dstveno-istorijsku sadrzinu snag zahtjeva pakse koji iziskuje i traZi odreienu r·e­
\'iziju Ustava, m imati pred ocima i svega karak-
12
ter i dui1 pomjena koje s nastale u posljednje vrijeme u nasem dust.v. Posto su te pr·omjene veoma duboke, one stavljaju na devni red s prakse i nase dgorocne socija­ listicke politike veoma ozilja pitanja. v·jerovatno necu nogo petjeati ako kazem da nase dustvo - pocev od prakse i politike do nauke - u prilicnom zaostajanju i davanju adekvat odgoYor-a na te im. Upravo zbog toga u nasem dustvu se osjeca, s jedne s stane, pri­ licno jak kiticizam, s duge zaostajanje u stvaralackoj ak­ tiYnosti na progesivno mijenjanju onog stanja stvari koje opravdano kitikujemo. , svakako, jedan od izvora od­ eienih politickih poplema sa kojima se u sadasnjem tre-
~~j:J SUOCa\'a nase drHStYO.
\ 1/~." ;;~-:\ \':omjene u strukti dustva, kao i opsti pozitivni i
'c."-.;}n.~g~·tivni aspekti ~zvoja samo~pavljanja, nat?ecu. nasem 1, qustvu odeaene dlleme na koJe Sayez komurusta 1 duge ·._., .':progesivne sna.~e naseg dustva moraju dati jasan odgovor
i izboiti se za ost\ivaje zauzetih stavova. U protivnom, cjelokupan razYoj naseg dustva i i suvise podvgnut stijskoj politickoj igi odnosa saga na bazi sYakodnevnog pragmatizma, u kojem - kako SYjedoci dosadasnja paksa - jos uYijek moze iti ne samo oslaljen drustveni polozaj adnicke klase i adnih ljdi opste, g i vise ili m poemecen ili clezorijentisan citav evolucionarni pravac na­ seg drstvenog z na bazi samoupavljanja i socijali­ sticke demokatije. I zato mi ne treba da budemo zabrinti zbog politickih lm koji eventalno nastati kada vodece socijalisticke sage naseg dstva d izvojevale pomjene U jeclnom progesivnom plYCU, vec zbog onih po­ Jitickill teskoca koje nastaj katl.a se sistemu i dzavnoj stuktui nista ne ijenja, dok dstvo, u stYai, doziYljava duboke i z m.
U toj svjetlosti t da posmatamo i ust.avne m­ koje sada vsimo. svojoj sustini one nisu ni ispravlja­ nje neki ni gesaka - iako time tYdim da ih uop­ ste nije ilo - niti ustpak - kao sto neki hoce da ih pred­ stave - nacioaJistickim pitiscia, vec koak dalje nase li. U stvai, to prvi kompleks odlucnijih mjera za dalji razYoj nase tlrustvene efor·me koje peduzimamo posli­ je iza godina, to jest poslije 1965. godine. njima t.reba svakako da slijede i dalji koraci u dgoj fazi ustavn pro-
13
rnjena, i to p1·ije svega u sanj drustvenoj praksi i cjelokup­ orn sisternu sarnoupav odnosa u asern drustvu. Jer Savez kornuista Jugoslavije i druge progresive socijalistic­ ke sage aseg drstva treba da se rnire sa okarnejenim strukturarna etatizrna, irokatizrna, tehnokatizrna i sarno­ zadovoljog itelektualistickog elitizrna, vec da pojacaju di­ arnizarn svoje akcije koja rnora iti usrnjerea na drustve­ o angazovaje najsir rnasa radicke klase i sv radn ljudi.
Sadasje ustavne prornjene treba da budu u tom smi­ slu prije svega podsticaj za siroku stvaralacku akciju samo­ upravill i demokratsk socijalisticki snaga u nasem dru­ stvu, argumet kojim ismo ekoga i1i sami sebe uvje­ avali kako smo njia Ciili sve sto nase drust.vu daas potrebo. Naprotiv, koliko da su sadasnji prijedlozi ustav­ r zi za stvaraje povoljih uslova za rje­ savaje dd r·l koji su nastali u edunacioal­ i, ds edepulicki odosia, jos veCi njov z, isljeju, u t sto uklajaju samo moge stvane izvoe eduacioalih rl, vec i laze fasade acioalizma sa istinsk i duljih opstih drustveo­ ·ekoosk i clrug protivrjecosti u razvoju aseg dru­ stva. i ove ustave promjee stvaraju cistij atosfe.l za sagledavaje pravog karaktea drustveih i polit.ickih r­ l i koflikata sc:>. kojia se daas susrece s drustveoj paksi.
Na5e protivrjecnosti i dilee
Bez petezija da okviu ovog referata mogu da darn nek iscrpij aaliz t s drustve protivrjecosti, ipak pokusao da kazem ekoliko prolema koji, mom misljej, vd i zahtijevaj samo pr~ed­ lozee stave , vec i odlucij i s smjereu politick i drstYe akcij S i drug progresivn saga rjesavaj iza t\r pitanja s drstvee prakse.
Na prvoj etapi svog azvoja s samoupravljaje ilo ograiceo uglayom fukcije poste reprodkcije i aspodjele licog doltka m rad. Pri tome se i ta raspodjela Yrsila osov'U kg dohotka, koji se for-
14
mirao uglavno na sv te poste epodukcije, sa izvje­ sim koekcijaa koje dopustao tadasji dustveo-eko­ omski siste sv ii takozvao til­ stiulisaju. U toj fazi IZ\'oja socijalistickog sarno­ upavljanja samoupava odgovonost radog covjeka ila praktico gi jegovu radu jediicu, nje­ govo peduzece ili, evetualo, uduzeo preduzece. ­ lk sfea kretanja viska d dg pocesu drustvee r·eprodkcije oliku fiasijsk sredstava, sfera koju Maks u kapitalistickom sistem azivao prornetom kapitala, ila , u stvar·i, itegrisaa sa cetrima kocentracije Liriavo-svojiske akumulacije, k, osiguavajSa du­ stva, velike spol jotgoviske ogaizacije itd. ile su samo dio tog sistema. ProtiYrjecost izmedu samoupravljaja preduzec, s d st, i dzavo-svojiskih odosa i te­ decija ka stvaraju iokatsko-telokratskog rnonopola u sfei dustvee t·epodkcije, s duge strane, stvarala po­ zate ekooske i politicke lm. Pri tome su se pro­ tivrjecosti takv drustve odosa i razvoja maifestova­ le najvecoj mjeri kao direkta sukob izmed drzave i radicke klase.
Pod ticajem takvog sistema komplikovali s se i medu­ acioalni odosi. Ako kapital ima drzavo-sopstvenicki ka­ rakter, onda istovremeno ima i nacioali. Zato se di red eizbjezo postavilo i pitaje kako poclijeliti taj drzavi kapital replikama.
Takva dvojnost sistema postala vremom praksi eodziva iako s postojale veoma jake sage koje s ga u ime velikodrzaYnog cetalizma branile.
Skoljavaja izedu radicke klase i drzave u vezi sa podjelo akumlacije, ds "dzavog kapitala" po­ stajala su sve cesca. Oko podjele tog kapitala stvorea pogoda klima za razrastaje acioalizma svih vrsta. I sam razvoj socijalisticke demokratije i u velikoj mjeri t takvim stajem stvari u materijalim odosi­ ma d1stva jer takvo staje zatijevalo visok stepe driav­ o-priudn mjera. Ako s dstvo htjelo da prevazide te potivrjecosti i politicke proleme koji s se iz jih a­ dali, l da se odJci za to da oslobodi pteve prodou svl adnih ljudi i cjelokupnu olast posirene i opste d7·ustvene epodukcije i posebno cjelo-
15
kupnu olast ci;-,'lacije mg clijela doitka udruzenog rada koji nasim us!ovima 11rsi ekonomsku funkciju drustvenog kapitala.6
Takav t s nacelno otvoili Ustavo iz 1963. godine, paksi tek ekonosko i drstvenom r·eformom iz 1965. godine. Tada pocinje dlga faza u razvoju samoupravljanja u kojoj saoupravi odnosi poCinju da obuhvataju, i tebalo da obhataju, cjelokpnu prosirenu eprodukciju samoj poizvodnji, i olast opste dlstvene repodkcije. Samim tim se ni ti.ohodak radih oganizacija vise ne stice i fi pretezno u okviima poste eprodukcije, vec it- 110 m svoj kaakte posto obuhvata i sedstva posirene repodukcije. tie se ne mijenja s samoupravni polo­ zaj radnika, vec i dienzije meausobne zavisnosti i odgovor­ nosti svih adnika u udrzeno drstveno rad.
r, gledano u istorijskoj perspektivi, je­ dan od najklpni.iih koaka nase reYolucije koji unosi izvan­ edno duboke pomjene i u dustveno-ekoomske odnose medu ljdima. Medtim, lazeCi t nzn promjenu, i­ smo ili i doYoljno efikasni ni d0\70ljno dosljedni u ped­ vidaj odgovaajucih sedstava za realizaciju i usmjeava­ je novih odnosa i svih posljedica ll aznim olastima dl­ stvenog i ekonomskog zivota. Zat.o Sll izvjesne protivrjecno­ sti i politicki polemi kojima sam govoio u vezi sa pr­ vom etapom u r-azvoju samoupavljaja ne samo i dalje pistni, vec su se na ekim podlcjima zbog nedovoljne iz· gradenosti i uskladenosti novog sistema cak zaostili.
Prije svega, nismo sa otvaanjem puteYa prodoru samo­ upavljanja cjelokpnu sf drustvene reprodkcije isto­ vemeno uskladili i S\'e dn1ge neophodne reforme u pivred­ nom, politickom i drustvenom sistemu uopste. Nisu uspo-
6 Izaz "dstYeni kapital" ovdje i daljem tekstu potre­ ljava - nedostak boJjeg ti - za dio dohotka drZe­ nog rada koji se socijalist.icko drustvu akmulia i podru­ slvljje kao zajednicko sredstvo adnill ljdi za prosien dki. No, jasno da ovdje i samo ekonomskim fzmkcijama "kapitala" kao cjelokpnosti drustvenih sedstava dki - kako natalnom, tako i vijednosnom oli­ ktt opste - koja svojom vrijednosnom ulogom s ­ dki i svojim dstveno-svojinskim kaakteom namec az­ liCitim akteia llrustvene dki odeaene olike odnosa i veza, kapital sisl svojinske kategoije, odnosno klasne snage koja udk kapitalisticke svojinske odnose.
16
stavljeni- u dovoljnoj mjei- odgovarajuci prav­ ni i oganizacioni lizi ekoomskih odnosa u okviru jedne samoupavne dstvee integacije koja i ila spo­ sobna samo da ekonoskom smislu osi sve te proce­ se, i da atomatski eprodukuje socijalisticke samo­ pavne odnose. I sto jos znacajije, nis pedvideni niti podsticani, odnosno s astaju odgovarajuci olici sa­ mooganizovanja samopavnog d koji i mogli efikasno preuzeti na sebe one funkcije koje poizlaze iz nove uloge saopavljanja u olasti posiene i opste drustvene re­ podkcije.
se posebno odosi na vec pomenutu olast odnosa koji su povezani sa ekonomskom funkcijom cirkulacije sred­ stava dstvene epodukcije. Jedino "podrstvljavanjem" i te olasti tlpavtjanja dootkom dustvenog rada putem sa­ moupavne integacije moguce obezijediti najpovoljije slove ne samo za hkcioisanje dustvene materijale re­ podkcije, vec i za dosljed epodkciju socijalistickih i samoupavnih poizvodn odnosa, od cega u kajnjoj liniji zavise i ekonomski ezltati nase pivedne i drustvene r­ f. Razij~ se, ta integracija iti zasnovana na jasno i cvstom clrustveno-ekonomsko polozaju adnika i na jegovi jasni ekonoskim odnosima m ezlta­ tima njegovog i opsteg dustvenog d - iako se u da­ ljem istoijskom toku ti ekoomski odnosi sve vecim dijelom azvijati i u povezanosti sa nacelom uzajamnosti i soli­ dasti.
Naspot tome, razvoj koji nekoliko godina isuv1se i pepusten pitisl stije tenutnog odnosa snaga i upavo ajvaznije od t funkcija penio iz ruku dzav­ og t na samopavnu integaciju, vec ih u znat­ noj i petvorio u onopol banaka i drugih slicnih oganizacija. u olasti finansijskog poslovanja u instru­ ment posednog otudivanja v-iska d od radnika koje se vrsi k pavljacke stukte itegisanih sistema. I zato se ne samo nasi adni ljdi, vec i cio nas sistem suocavaju sa nizom ogranicavajucih faktora.
Jedan od tih faktoa su materijalna baza i materi­ jale mogucnosti naseg dustva. Ni jedan di covjek niti adni kolektiv ne moze sam ocjenjivati mateijalne mo­ gucnosti i iteese dui van svojih sopstveih ako ga
2 Edvard Kardelj 17
s privredni i politicki siste ne orijentise pravc uskladi\ranja sopstvenih inteesa sa zajednicki. Medti, nase pivredno sistem - ks njegovom centraliz­ m, mozda bas zbog njega - nije spostavljeno dovoljno takvih sredstava i etoda za smjeravanje materijalnih od­ nosa koji i ili pilagodeni novim samopavnim sloYima. ta cinjenica takode postala jedan od izvora ekonom­ ski teskoca sa kojima smo se ssreli.
Zatim, iako prosirena reprodkcija proizvodnji, velikoj jeri i drustvena eprodkcija opste, nacelno postala stYar saopavljanja radn ljdi i njovih aso­ cijacija, ipak s dzavni i pivredni sistem i njioYi meto­ cli koji s ili ranije izgradeni na mehaniz i za potrebe odnosa drzaYne sopstvenosti ostali skoro neizijenjeni i ineciji s nastojali da fnkcije koje s i odzete obnav­ ljaju drugim oblicima.
I najzad, posto se veoma s gradi odgovarajCi e­ anizam odnosa i institcija koji i obezbljedio da radni ljdi ne samo koriste svoja samoupravna prava okviru cjelokupe dustvee reprodkcije, vec i da koriste ra­ cionalo i efikaso, kao i da sistem fukcioise kao ite­ gisai sistem dustvee reprodkcije, zivot sukob potivjecnih it.oresa koji isu drstveo reglisai t­ u svoja sopstvea s koja cesto samo da nis skladu sa samopiYljajem, vec i sa svoje strane s s pr·ivredu odredee elemete nestailosti.
Cii mi se da mogo petjer-ati ako kazem da nas bas posljednjih godina, koje pogledu idejih i a­ celnih jesenja znace najkupniji evolucioarni korak zv samopravljanja, to samopravljaje postaje sve manje dominantno pr-avo olasti prosirene i opste du­ stvee eprodkcije. u stvari, pagmatisticka praksa - zbog edogradenosti sistea i odnosa - omogucje da ovoj olasti stvarno odlucje tetni odnos dustvenih snaga koji ll sustini nerealan i na stet interesa rad­ nicke klase. Jer sadasjem moment nas izgleda kao da jos llYijek sazniji pitisak ddavno-sopstveickih ami­ cija, tehnokratije, irokatizma i mentaliteta takozvane ma­ logadaske elite nego sto pritisak samopraYnih interesa adnicke klase. I r taj prvi pitisak nerijetko namece s dustvenoj praksi odredea nesamopravna rjesenja
18
koja slabe drstYee, ekonomske i politicke pozicije radnog covjeka.
stavise, Inislim da nasi najtezi dustveni i politicki polemi saclasnjem trentk izyiu pravo iz tih i slicnih potivrjecnosti. U stvar·i, krajnjoj liniji adi se potivjecnosti koja postoji izmedu osnovnog krsa nase privredne i drustvene r·efome, smjerene na klapanje cjelolpnog sistema prosiene i opste drustvene eprodk­ cije sistem srn integacije zasnovane na osnov­ ni samoupavni i ekonoski pravia i odgovornosti­ a adnog covjeka njego,roj osnoYnoj radnoj organiza­ ciji, s jedne strane, i spoog ijenjanja postojeceg siste­ a ekonosk odosa olasti integracije i dohotka, kao i politickog sistea, kii t prvom red i drzav­ nu struktu Fedeacije, s duge stane. r tome, i se m usjeiti na rjesavanje tih i takvih pro­ tivjecnosti.
Drustvena refora i refora Federacije
Jasno da se izijenjeno sisteu drustvene repro­ dkcije - koji , z tO stO , jedno i opterecen rli kojia s i govorio - drukcije nego juce ponasaj nc s adni ljudi i radne organizacije, vec i nar·odi i epulike, pogotovo odnosu na Fedeaciju. Ako s repulike ranije istjeivale "pravdu" prvenstyeno olasti podjele "dzavnog kapitala", odnosno in\resticija, sada su postale kajnje osjctljive na sve r ekonomske politike Fecleacije koje iaju ilo neposedan ilo pose­ dan ticaj na ater·ijalni ili drugi polozaj repulike, od­ nosno njene privrede. na sve to se onda nadograduju i sve one eocionalne i ideoloske eakcije koje su svojstve­ ne drustveno-istorijsko subjektu koji se zove nacija.
Da navede s neke prijer·e. U novi slovia dzavno-ekonoske politike
mogu znatnije da izijene polozaj adnih organizacija i radnih ljudi nego ranije. Ovakav onakav devizni rezi, ovakve onakve cainske stavke ili stavke poreza na proet ovih ili onil1 proizvoda ili sluga, ovakav ili ona­ kav spoljnotgoyinski zi, eisiona kreditna politika
19
i sHcne m mogu veoma itno da izmijene ne samo eko­ omski polozaj ove ili one ivl gane, vec i citave pivede u odredeim egioima ili repulikama, i sam polozaj repulike.
Osim toga, i sama raspodjela trzistu ima elativno YeCi z za polozaj radn orgaizacija nego ranije, i sistem cijena postao jos osjetljivije pitaje nego ranije. Medutim, mi smo od staog sistema zadrzali diferencirane metode fmi i, sto u sadasjim uslovima moze tla \odi, stvano i Yodi, i ka direktnoj diskriminaciji.
U odsst\U iii zbog slabosti i edovoljnosti odgoYa­ rajuc samoupavnil1 ili dugill acioalih s za takYe i slice proleme, kao i u odsustvu odgovaajucih eposredn dst dogoyoa med replikama, lo­
ga dzave itevecije svim tim i slicnim odosima i clalje veoma \7elika i kocentrisana glavom u Fede­ aciji. posto sukobe tir iteesa Fedeacija moze ttYijek rjesavati sg id - stavise, t.o sve manje moze ciiti - ona mora taziti spoazmijevaje sa osiocima tih interesa ili se sa i politicki sukolja­ Yati. izlaz iz te dilee vlo cesto Ll odlaganju odluka i s. Ponekad to dobro, ponekad upravo odla­ gaje ajgore s. Na taj nacin se protivrjecnost iz­ edu saoupavljanja i drzavnog centralizma u sYako­ dnevnoj politickoj paksi izazila kao skob izedu re­ plika i Fi, odnosno kao neka vsta krize poli­ tickog i priveclog mehaizma Federacije. Posto smo kao clrstvo dosta s prizavali eopldost da se zajedo i skopu sa reformom aseg privedog sistema, i citavog dustva, efomisati i dustveo-politicki si­ stem u cjelii, tome i svega sama Federacija, u a­ sem dustveom zivotll pojavili Sll Se takozvai medua­
cioali prolemi i trveja kao tli politicki ­
lm treutka. Medtir, iako objektivo to stvari isu cetalni polemi, g s veoma velikoj mjeri poslje­ dica dugih dljih uzoka, ipak jihoYa pojava sama sebl doyoljo ubjedljiv dokaz da Federaciju moramo eformisati i da i svako odlagaje te reforme saro dalje goilalo i zaostavalo l u medacioalim od­ osima.
20
S tome t dodati i cijeicu da se itno iz­ ijenila stuktua asih i. Iz revolucije su izasle kao jos uvijek ckoomski elativo zaostale i tz se­ ljacke i, sa vise ili manje ograiceim potecijalom tehike, tehologije i auke. su daas - bez obzira ds azlike razvijeosti - postale komplete d i, koje mogu da traze sve eopldne slove za syoju puu i svestrau ekoomsku, politicku i kulu afimaciju edu drugin1 di syijeta, po­ sebno u meduaodoj ekooskoj razjei. I ta cije­ nica, ocito, trazi refore u stuktui odosa u Federaciji.
Meduti, zaavali is sami sebe ako is sa­ tali da cemo sn f Federacije automatski ijesiti sve glavne potivjecosti i l sadasje faze u z,u naseg dstva. Reforma Federacije i obezbjedi­ \aje mogucosti aodima Jugoslavije da isto kao i svaki di covjek aspolazu uslovia, sedstvia i plodovia svoga d u st'.rari s neophodan uslov i pvi korak ka rjesavanj dug gocih otvoreih l u siste­ u s dstveo-ekooskih, saim ti i politickih odnosa. Medtim, ako ne is dosljedno produzili ptem privredne i dn1stvee eforne kojim s posli i ako ismo sada - LlZ it povecan odgovorost i ogucnost iicijative epulika, kao i tih pokrajia - z jesa\'ali tv l dstveno-ekoomskog, s­ vg i politickog sistea, tada ni polemi u edu­ na<.:ioalni odosima iti rijesei.
v tvr-dj ilstovati samo jedni prijero. Neasciscei ekonomski odosi u prosirenoj epodkciji i ciklaciji sedstava c!rllstvee eprodkcije samo sto cesto postaj izvo nsz i skoljavanja d rad­ i ko!ektivima, vec stvar-a i teskoce u dil­ ni odnosia. N govoiti kofliktima oko bakar­ skog sistea, spoljotgoviskih ogaizacija itd., vec
jedom jednosta·ije primje. U praksi se, prijer, razne acine zaobllaze ustavi i zakonski principi zajeclickim ulagajia u udzeno rad. u znat· mjei posljedica ii da SH ti popisi sami sei peuski da i zadovoljili t razvoja s sv­ pivede i sYill ih utasjih odnosa. S drge
o;trae, te pojave s i posljedica pr-ilicno toleantog odno-
21
sa ogana inspekc-ije, kontole i pravosuda m odrede­ nim vr·stama kr·senja zakonitosti. Tako se ne rijetko dogada cla se doldak pojedin r-adnill organizacija bez ekvi­ ''alenta i bespovatno otuduje od njih, se taj naCin samoupavljanje u takvim radnim kolektivima ponovo, u sustini v iskljucivo u sfeu poste reprodukcije, dok se sedstva si epodukcije koncentrisu u rukama upavljackih cetara integacije na takav naci da radnik gi svaki direktan ekonomski odos sa minlim radom kome dio i njegovog neposrednog d, sa tim za­ jedno i ekonomski interes za dzivanje dohotka radi inte­ gacije i zajednickih napora u i za vis prodktivnost d. sto se i aznim generalnim direkcijama stvaaju neki centali adnicki savjet.i koji imaju samo politicko v da kaz "da" "ne" nekim pijedlozima, nimalo ne mijenja cinjenicu da se u velikoj mjeri gui ekonomska veza izmed adnika i njegovog minlog rada, koji - Cim se petvoio u sedstva drstvene reprodukcije - najvecem dijel "ispada" iz njegove ekonomske kontrole i postaje ekonomska baza za nastajanje finansijsko-tehnokratskih cen­ tara koji - mjesto da d instment drZenog rada - teze da vladaj tim radom i adnim ljdima.
Ako se takvi odnosi razvijaj med predzeCima sa podrucja raznih replika, oni vlo lako poprimaj i ka­ akte medunacionalnill skoba, nepovjerenja i nacionali­ stickih ekscesa. Jer jasno da svaka ekonomska akcija koja se - iako pod firmom integracije rada - svodi na ekspoprijacij doltka mora izazvati ne samo smnje vec i opavdan otpor i radnih ljdi i naroda koji se s pogodeni raspolaganj svojim doltkom. vaZi za svaki olik koncent.racije dollotka kojim se plodovi laganja mi­ nlog rada jednog radnog kolektiva ili sa jednog nacional· nog rdrucja, koji dolaze do izrazaja l.l povecanjl.l pro­ duktivnosti rada drugim orgaizacijama ili na drugim podrucjima, prisvajaj ili postaj stvar iskljcivog raspo­ Jaganja pravljackih centara integracije, ne sastavni dio dollotka svakog radnika, svih radnih organizacija koje s svojim tekuCim i minulim radom doprinijele takvom pove­ canj produktivnosti rada i kpnog dollotka. Tu treba traZiti i jedan od zroka sto integracija rada, pogotovo
22
koncentracija dohotka, u nas tesko proija regionalne granice.
samo potvdje da su reforma Federacije i med­ :eplickih odnosa i dalje dosljedo ostvarivanje privedne 1 drustve?-e r·efo_me s dvije stra...J.e istog procesa i da s zadac1 te olasti zm povezani i zavisi.
Svemu tome i sJicim prolemima mogao bih da do­ dam i iz dg m koje su nastale u strukturi naseg drustva. Bitno ojacala i izmijeila se nasa radnicka klasa; samopravljajem stekla velika iskustva i v~~ik politick~ snvag. Ona zahtijeva da njen ticaj snaz­ Je dode do lZazaja l.l CjelOkllp110ffi drustvenom zivotu. i vise adicka klasa koja nema sta da iz!i. Na­ protiv, nasa adnicka klasa sve vise svjesna da "'ne samo restaacijom kapitalizma, vec i restaracijom drzavno­ -sopstvenickog moopola ili monopolom tehnokratizma mo­ ze ":e?ma g da izgui. Zat6 se nasi radni ljdi i ko­ lektlvl veoma odgovoro ponasaj cak i onda kada se na­ laze oziljnim ekonomskim teskocama. v to nalaze S~vezu komista da, konketnom aktivnosc na nepre­ kldom olikovan akcionog pograma aseg drustva i ostvarivanj zadataka kojima sam govorio, stalno ot­ vara adnickoj klasi jasne perspektive i pteve za njen ~opstven akcij u u njeog drustveog, materijalnog 1 kulturnog polozaja.
~-gr?mo se yovecao obrazovanih ljudi nasoj zemlJI: 1 to u sv1 repulikama i atonomnim pokrajina­ ma. lme ne samo sto strucni i ui potencijal nase zemlje, vec se prosije i obogacuje itiejni i politicki zivot nasem dstv. U svemu tome ima mnogo pomodarskih ideoloskih priklanjanja i povincijalistickog i metiiokritet­ skog podrazavanja efemeim ideoloskim pojavama u sa­ vremenom svijet, kako bzoaskim, tako i ducrim
socijalistickim zemljama, ali sve vise ima i intenzivih s~'\'a­ ralackih n i rezltata sa pozicija socijalizma, samo­ pavljanja i socijalisticke demokatije.
. I ako svem tome dodamo i dboke generacijske po­ mJene nastale tok posljedje dvije decenije, i ja­ snije otkuda izviru postojeCi drustveni i politicki poiemi i zasto s potebne ne samo stave promjene pogled
23
odnosa u Fedeaciji, vec i drgi progresiv-ni koraci raz­ voju naseg drustveno-ekonoskog i politickog sistea i u nasoj drustvenoj praksi.
Jos nacionalnorn pitanju
Protivrjecnosti i i naseg dstveno-ekonoskog i politickog razvoja kojia s prije govor'io u znatnoj jer·i objasnjavaj gdje su izvoi odredenih r u elanacioalni odnosia sa kojia se sada sreceo, kao i nacioaliza- ilo ik itariza i velikodrzav­ og centaliza, ilo u oiku katkovidog alogradaskog provicijaliza, ilo ''id reakcionae brzoaske i1i drzav­ o-sopstveicke iokratske ideologije, koja, u stvari, svoj acionaliza postavlja i svega kao fasada sa atisoci­ jalisticke irokatsko-antisaoupvne t. Meduti, 1i ikako is data sva objasjenja za takve pojave. pogotovo tie se tmace i objasjavaju i opravdai i progesivi otpoi u s drustv koji se vec dugi niz godi­ a - k bill, citavo id poslije pobjede revolcije - pojavljaj kao reakcija z oike nasavaja i "zakidanja" l kojia s se di Jagoslavije, sa SKJ celu i llZ gv pllllll odgovorost, sporazurnjeli toku nar·odnooslobodilackog t i forlisali ih na Dru­ gorn zasjedaj AVNOJ-a 1943. godine. Drgi rijeCia, od­ r·edene izYore za sve te pojave treba traziti i sarno sta­ ju rneduacionalih i rnedreplickih odnosa, to jest u t kako s se oni u paksi ostvaivali se ostvaruju.
Mi s s v tvrdili i t.vdio da s u Jugosla­ viji uglavnorn ijesili acionalno pitaje u klasicno srnislu toga pojrna. Naodi Jugoslavije imaju sYoje dzaYe, s \'last, svoju ekonosk saostalost, svoje praYo da ras­ polaz aslovia, seclstvia i plodovia svoga rada i ostvaruj syoja sverena v pvestveno u repulika­
rna, k Fecleacije s u odedeni njihovirn aspek­ tia. s principi. Medtirn, praksa i ila iti daas uvijek takva. Tako su se, i pored geeralnog rJe­ senja nacionalog pitanja u cjelini, u paksi cesto otvarala rnoga pitanja rnedacioalnih odosa pojedinostirna, cesto i od Yelikog znacaja za polozaj aroda.
24
Nije ovo jesto za jednu iscrpnu asprav svi ti i. Ipak zelio da akaze na nekoliko osnov­ ih aspekata tog kojia bezslovno r da vodirno racua ako zelirno da u budcnosti svederno iin pojave sarno reakcioaog acioalizrna g i realnih dilih trvenja.
Kod s s ila, i danas su pilico raspostrajena, na prirnje, rnisJjeja da su jgosloveske i drukcije od ostalih i; dgi ijeCirna, da u stvari i nisu t. i, g da jihova svijest esto sedini procesa zv d povicijalne u ilu svijest. Tu d od izvoa takozvaog uitaistickog jgoslovestva. ''eorna s zd koja z postati izvor teskil1 gesaka u acionaloj politici. Ne t.vrdirn da s ikada socijalistickoj Jugoslaviji takva shvataja iala dit lg u dstv zivotu, ali se z poicat.i da s vr·Sila jak ticaj k aspekte politike or·gaa Federacije.
, u stvari, kao sto s vec istakao, jgosloveske nacije s fi i stailizovane nacije, i to ne od sa dgorn tadicijorn i C\rscenorn svijesc. se po­ nasaju i g kao sye druge i sYijet i osjecaju syoje inteese podjednako kao i sve dge i. Zato one ni sYoje rnedsobne odose mog rjesavati i iti sprernne da sv drukcije nego StO jesavaju S\'e drge nacije, dakako, s ti sto sarna s socijalist.icka drustvena strukta, kao i saznaje ekonornskih i tehno· loskih nznosti, oijentis nase arode ka iteacioaliz­ u i itenziYoj rnednaodnoj saadji uopste, posebno okYiru zajednicke jgosloYeske drzav-ne zajednice.
Modena i pedst;lja integaciju drstveog rada i ·integaciju sv·ijesti nastal epohi razvoja proizvodnih saga u kojoj se azvijao kapitaliza. Medti, iako nacija astala u epohi kapitalizrna, ona i tekovina s brzoazije, vec velika tekovina i dstvenog progresa uopste, posebno r-adog covjeka i s radnicke klase. U onoj jeri u kojoj d i slobodo i saostalno aspolaze viskorn svog kpnog drustvenog rada, i sposobna da gadi i razvija cjelokpn nacionalnu nadgrad­ ju, rnaterijal.1 z svog socijalog zivota, auke, tehnike, tehnologije, lltre itd., i cjelokpnog razvoja proizvod-
25
nih snaga za buducnost. Svaki olik ograrncavanja naclJe u tom njenom clementanom istorijskom interesu ne samo da izaziva meitacionalne konflikte, vec i pojacava otpor radnicke klase i zaostava klasnu borbu. Prema tome, itno za osjecanje slobode jednog naroda jeste to da, pored po­ liticke i kultue samostalnosti, raspolaze i viskom svog drustvenog d i upavlja cjelokupnom drustvenom r·e­ podukcij om.
Moderno vrijeme, doduse, pevazilazi u ekonomskom smislu granice nacionalnog autakizma, s tim st.o istovre­ meno pokiva i zadovoljava nacionalne interese u sklopu zajednickih meiunarodnih int.eesa. Meiutim, taj proces nije i ne moze iti stvar prinude spolja, vec saznanja sva­ ke nacije da upravo sira meiunarodna saradnja i int.e­ gracija u savr·emenim uslovima jedini moguci put ostva­ rivanja njenih sopstYenih inteesa i int.eresa sayremerg covjecanst.va. Nacionalna sloboda , pr·ema tome, uslov zlizavanja i ujedinjaYanja naroda u novim, savremenim olicima integracije d i svijesti covjecanstva.
U nas dolazilo do eaunacionalnih tvenja i kon­ flikata izmeiu Federacije i epulika uvijek kada se na jedan na drugi nacin narusavao ta:kav polozaj aroda Jugoslavije - pojedinih svih. v smo pri sadasnjim ustavnim promjenama vodili racuna.
S druge strane, jedinst\'o naroda i naodnosti Jugosla­ Yije i gaieno s na nekoj goloj ekonomskoj po­ litickoj rcunici. Naode i naodnosti Jugoslavije poyezuje dobar dio zajednicke istorije, duboko osjecanje sudinske povezanosti, etnicka liskost vecine njih i prije svega za­ jednicka svijest koju izgadila revolucija i zajednicka borba za samoupavno demokratsko socijalisticko drustvo. Svi su ti elemen1i zacajan "cement jedinstva" i treba ih njegovati i jacati. Ali sve to ipak imalo ne mijenja sustinu drustveno-istoijske pojave koja se naziva nacija. Kod s su neki, meiutim, iz sYih tih cinjenica izYlacili ili izvlace obnut. zakljucak, odnosno dokaz kako se, naYodno, radi postojanju formiranju neke jedinstvene nacije, onda vz r·eaguju odreiene koje su svuda u svijetu sasvim ormalne manifestacije acionalog zivota. zelim samo da vas podsjetir stete i, mom misljeju, t diskusije oko naziva jezika, oko amlema, blmni
26
i dgih slicih pitaja. Sva ta pitaja i imala, odosno dobila potpuo ormale dimezije i okvire ako i se m zivjelo u pedasudama i iluzijama koje m u nasljed­ stvo ostavila istorija i kada i se vise vodilo racuna re­ alnoj istorijskoj ulozi i. PI'ijedlogom amadmaa smo astojali da te realosti dovedemo do izrazaja.
I ajzad, mi moramo acuati sa cinjenicom da u odosima meiu narodima, ds repulikama Jugosla· Yije, postoje samo razliciti g i odreiei objektivno protiYjeci iteresi. Na jedistveom tzistu, primjer, i isti polozaj jedne azvijee i d nerazvijee re­ pulike. i uutrasji pr·itisci adicke klase tim re­ pulikama u pogledu zivotill uslova i drustve?-e. repro: dukcije su razliciti. RazliCita i poekad protlvrJecna 1
struktura proizvodnih saga u pojedinim epulikama, se zato Yrlo lako dogaia da r jedinstYene politike Fedeacije nejednako pogaiaju epulike i stvaraju konflik­ te. Ocigledno da te objektivne protivrjecnosti moze­ mo saYladati ideoloskim fmulama, jos manje samo drzavnom prinudom k Federacije. Naprotiv, blperto­ fija takve piude mogla i da dovede Federaciju u krajnje oziljnu politicku krizu.
Zato smo predlozenim amandmanima nastojali da tim polemima pistupimo otvoreno, tako reci sa Cistom acticom, i da naiemo rjeseja ili bar put za stalo pre­ vazilazenje takYih protivrjecnosti. i tome smo se orijen­ tisali pvestveno na metod dogoYaranja i spoazumijeva­ ja meiu repulikama. Jer u takvim direktnim dogova­ anjima republika, prilikom usaglasavanja njihovih intere­ sa, lakse se naci i odgovarajuci olici uzajamnih kom­ pezacija u slucajevima kada neCiji opravdani interesi iti pogoieni.
Ako sve to imamo d ocima, onda mora postati jasna i uloga repulike kao dzave i instrumeta vlasti radnicke klase i svill radih ljudi. Tendencije da se drzavnost re­ publika SYede, U SUstini, na odreiene administrativne fun­ kcije bile su u poslosti u nas dosta jake. Pijedlozima novih ustavnih amandmana s nejasnosti te vrste otklonjene do kraja.
Prema tome, iako cilj sadasnjih stavnih m nije prosto rs adleznosti sa Federacije repub·
27
Iike, odnosno pokajine, pogresno potcjejivati znacaJ tog prenosenja iii tvditi da t.oga uopste ne t da bude. Neospoa , aime, potreba za odredenim dzavnim fuk­ cijama na ekim podrucjima, postoji dosta sirok krug pitanja koja moguce drzavnim putem lakse regulisati na nivou epulike nego Federacije, jer ljudi unutar jedne re­ pulike lakse podnose odedene dzavne egulativne m i pomjene koje potic od epulike nego kada one dolaze sa nivoa Fedeacije. Zato besmisleno poricati neophod­ nost. da se izvsi decentralizacija funkcija i u "etatistickom" smislu ili tvditi da danas i jos za duze vijeme potebne dzavne fnkcije t cla ostan prenstveno na federalnom nivo, da njiliO\'O prenosenje na epulicke organe d "opasni epulicki etat.izam". Mada se takvo misljenje po­ nekad iznosi u ime odbr-ane samopravljanja, u sustini to objektivno Yodi odbani centralizma u Fedeaciji.
Veliki znacaj u zivot jednog naroda ima i njegovo osjecanje da u svojoj st\aralackoj afirmaciji ne samo slobodan i da samostalno raspolaie uslovima i sed­ stvima za takvu afirrnaciju k sposoban sam stvoiti. se odnosi kako na mateijalnu sferu, tako i na sve duge olasti dstvenog i kultnog zivota jednog naroda. Osje­ canje da ga iz nekog fedealnog centa ogranicayaju u toj g\• stvaalackoj akciji i inicijatiYi atomatski stvara nezadovoljstvo i otpore cak i kada te inicijative iz centra odgovaaju njegovlm iteresima i s pl'ogresivnu drustve­ nu ulogu.
Zato smo u pedlozenim amandmanima teZili tome da se cak i onim oiastlma zakonodavstva gdje ne postoje ikakvi potivrjecni inteesi repulika, i se ono moglo obavljati Fedeaciji, odgovoost s na republike. im da nayedem samo Krivicni zakonik. Na taj naci iti intenzivnije angazovani naucni, strucni i i­ telektuali kapaclteti repulika cjelokupnom stvaralac­ kom zivotu svoje r·epulike i citave Jugoslavije. Nikakve smnje da u iz tih inicijativa proizaci i raz­ ni olici ·intenzivnih i stalnih kontakata i dogovaanja meciu repulikama van dzavnog mehanizma Federacije.
Naprijed r·eceno nacijama odnosi se odgovarajucem smislu i naodnosti, kojima su UstaYom obezijedena prava kao aktivom konstitutivnom faktoru drustveno-eko-
28
nomskog i politickog sistema zasnovanog na vlast.i i samo­ upravljaju adicke klase i svih radnih ljdi u dosljed­ noj socijalistickoj demokratiji. Svaki dk u razvoju vnrn demokatsk odnosa medu naodima Jgo­ slavije zaCi u isto :ijeme i dk u odosima medu naodima i naodnostima u vece i stvarnije ravno­ pavnosti naolla i naodnosti u ostvaivanju prava ar·od­ nosti, odnosno nacioalnih manjina. I zv narodnosti izvsee su za dyadeset pet godina socijalistickog razvitka zemlje slice pomjene kao i razvoju nacija. U ustavnim amandmanima su ti odnosi i polozaj narodnosti, pored po­ stojec odedaba Ustava narodnostima koje se ne rnije­ jaju, jos potpunije izrazeni time sto izricito receno da pipaclnici naodnosti, d r\ koja su im obezije­ ciea u drugim clustveno-politickim zajednicama, autonom­ nim pokajinama i epublikama, ostvauju odredena svoja suverena r\' i opstini kao osnovoj dustveno-politic­ koj samoupavnoj zajednici. Ovo se odnosi na sve narodnosti u Jugoslaviji.
U vezi sa ovakvlm utvdivanjem odnosa i funkcija Fe­ deacije i lik mogla su se cti i pitanja u kom pavcu se zapravo razvija nasa jugoslovenska socijalistic­ ka dzavna zajednica, to jest da li ona uopste jos fe­ deracija ili postaje konfedeacija. Od pocetka ilo jasno, to doslo do izazaja i u predlozenim amadmanima, da se ona ne moze vjestacki uklapati ni u kakve klasicne fome fedeal:izma ili konfedealizma. No, iako se sada u strkti Socijalisticke Fedeativne Repulike Jgoslavije du­ boko mijenja nogo stosta sto ollstupa od pravni defini­ cija klasice federacije, mi ipak emamo t niti da mijenjamo aziv s zajeclicke drzave niti da se sporimo oko toga koliko smo fedeacija, koliko kofedeacija. mi federacij izgadujemo nekim statickim drzav­ o-pavnim foulama, \' kao specificnu socijalisticku ka­ ko dza\'I, tako i saopraYnu zajedicu koja odgo­ vaati u pvom edu potebama, uslovima, i pespektivama socijalistickog, deokitskog i samoupavnog azvoja svakog d, u okviu zajednicki ekonomsk i politickih in­ teesa i t naoda Jugoslavije. Prema tome, ne po­ stavlja se pitaje da di Jugoslavije iraju izmedu fe­ cleacije i konfedeacije, vec kakvi su jiliovi inteesi i i-
29
hova drstvena svijest koji ih din. Dimenzija jednog i drucrocr ticaja - krajnjoj liniji - vijek odred:ivati i ofke"' i odnose jgoslovenskoj socijalistickoj drzavnoj zajednici.
Uostalom, nijedna drzaYna tYoevina nije ostala sta­ ticna, okamenjena u nekim drzavno-pravnim formulama, pogotoyo ne viseacionalna. I u nas su se _od samog r.o­ cetka, to jest od stvaranja AVNOJ-a, nadalJe stalno IJ~­ njali ti odnosi zavisno od t.oga kako se nase drstvo razVI­ jalo, i sigurno n ih mije:r:jati i u bt;tducrsti .. Pr~J?~ tome, mi ni sada sigurno necemo kazat1 poslednJU 0 t.ome kako se u bducnosti azvijati odnosi med:u na- sim naodima.
ono sto jedinjje nase narode i sto, u krajnjoj li­ niji, odred:je i sasvim original~n ~a~_akter. nas.eg ~~dera­ lizma i naseg Ustava, to su - IaJHCl l1 VId 1 pIJedlog novih ustavnih amandmana - i svega sljedeca stavna nacela i faktori:
1) pravo svakog naroda na samoopredjeljenje, koje kl i v na ot.cjepljenje, kojim se nacelno opredje­ ljje, dobrovoljnost jedinjenja, dr·zavni polo.zaj i svee­ nitet naroda i jilvih epblika 11 okviru JHgoslovenske d!'Zavne zajednice:
2) takav polozaj svakog naroda koji m zajemcje sve morucnosti samostalnoa raspolaganja cjelokpnom drustve­ no~ reprodkcijom 11 ~ep11blici i koji ga ne samo z~sticje l•d eksploatacije vec i omogucje svestran n~n afimacij11, obezijed:en kako polozajem i 11logoJ? r~pbllka kao dzava, tako i socijalistickim, samopaYim 1 demo­ kratskim karakteom drustvenih i ekonomskih odnosa; to nalaze svakoj repblici i odgovornost za postovanje jedakih prava i inteesa drgih repika;
3) zajedicka revolcija i zajed~ck~ t:orba z_a iz~a~­ j11 vlasti adicke klase i svih radnih l3d1~ kao 1 ~ocl}a!1- stickoa, samopravnog i dekr-atskog drustva, kop ~ zajedclcku drustve11 svijest: ev.olcioarr:~ solidar:r:ost. 1
istinski demokatski internacallzam radcke klase 1 SYlh radih ljdi; zato se stavnim sistemom Federacije z­ d: jedinstvee osove drustvenog i politickog sistema i v eovjeka;
30
4) niz zajedickih ekonomskih i drugih iteesa koji se ostvaruj jedinst\eom tzist i jedinstveom pri­ vrednom d, dopinose kako brzem ekonomskom zv svakog naroda, tako i njihovom polozaj md:­ d ekonomskoj razmjeni; zato se oganima Federa­ ~ije vv egulativne fukcije onom oimu koji neophoda za rayoprava polozaj adih orcranizacija i repblika u takvim ekonomskim odnosima, s ti'm da se elementi ekonomske politike Federacije, koji s od znacaja za Yitalne inteese repika, 11tYrd:j saglasnosti sa njima;
5) zajamna solidarost i pomoc aroda Jgoslavije u politickom i ekonomskom smisl, s pogled za­ jednickih napora za brzi ekonomski razvoj priYedno nedo­ Yoljno razvijenih repblika i pokrajina, kao ekonomski, dru­ styei i politicki iteres svih ar·oda i arodosti Jgosla­ vije i. it slov jihove stvare ravopraYosti; zato se pedY1d:a da se 11 Federaciji i dalje ostvaruje politika podsti­ caja br·zeg razvoja pivedno nedovoljno azvijeih rep­ ika i pokrajina 11 vidovima koji s Ustavu tvd:ei;
6) SYijest sdinskoj pov·ezanosti koja narode Jgoslavije zajedicko obezbjed:ivanje svoje ezavcisnosti i nacionale bezbjednosti; zato se oganima Federacije po­ vjerava izvseje zajednicki ut.Yd:eih osova spolje poli­ tike med:narodnim odnosima;
7) n odgovoost ik i atonomnih pokra­ jina- okviru usklad:enih zajedickih odbambenih r d Jgoslavije - za azvijaje odbambenih sposobo­ sti naoda i za ogaizacij i koYod:enje snagama opste­ arodne odbrane, s tim da Jgoslovenska narodna armija zajednicka i jedinstvena orzana saga i jezgro odbrambenih saga naroda Jgoslavije;
8) obavezost sporazmog ocllllcivanja replllika ll Fe­ deraciji - pored vec pomelltih - i u onim pitanjima koja se odose 11stavni polozaj rep11ika, kao i na neke druge jihove vitalne iterese koji se odnose na njihov raYopravi ekonomski i politicki polozaj;
9) llspostaYljanje takve strktllre osnovih ogana Fede­ racije koja obezjed:llje diekto llCesce replika ll lltvd:i­ vanj i spovod:ejll itih elemenata politike saveznih or­ gana.
31
Nastojali smo da sva ta nacela naseg stavnog sistema ld jos closljeclije fonlisaa i i svega zajemcena paksi.
Mislim cla ta l i takvi odnosi saznije opredjeljju sustin jgoslovenskog fedealizma g diskusije tome da li t da bdemo fecleacija i1i konfedeacija. Oni ukazuju ~ na sg jedi:.1stva te zajedice i na v jenog daljeg azvitka.
U proslosti s nacela na kojirna se zasivao t.akav si­ stern mlil odos·a - u sustii proklarnovan vec Dugom zasjedaju AVNOJ-a Jajcu- nerijetko ila u paksi izlozea pritiscima velikodzavnih centralistickih ili tehokatsko-pagmatistick tedecija koji su uosili vise m ozilje m meluacioale odnose i podsticali nacioalizam i soviizarn. Sukoijavali smo se i sa pistalicama eakcionaog i sovinistickog nacioalizma koji se llaio takvim defomacijama melacioalnirn odnosima i koji slzio eakcioanim i konzervativnim sagama kao pokriCe za politicku akcij protiv socijalizma ili socijalistickog svl. Samim tirn istovreme­ o i i "opavdavao" snag velikodzavog cetalizma.
Ne pomijem S\'e to adi toga da podvgavao analizi poslost. U stvai, zelio time samo jos jednom da pozo­ im pozatLl cijeniCll da Staje U d drustVll, ni Ll melnacioalim odosima, ne zavisi samo od stavnih }Opisa i deklarisaih l, vec i od ealnog odnosa dru­ stveil1 saga i od staja drustyene svijesti, i to prije svega - kad pitaju s dustvo - svijesti vodec drustve­ il1 snaga sa adickom klasom i Savezom koista Jugo­ slavije celu. Prema tome, treba ni u pogledu bdco­ sti imati iluzije da sai stavi propisi rijesit.i sve koli­ ko najpogesivije drustvee snage ne bdu bile staju da se i svojoj s\akodnevnoj pakticnoj socijalistickoj ak· ciji sa puno osjetljivosti i obzia odose prema kopleksu odnosa koji se aziva nacionalno pitaje.
32
I POLAZNE RAZVOJA USTAVNOG SISTEA
Ii u vidu takve i slice pr·otivjecnosti i ri kojima sam anije govor·io, radu ustavnim promjena­ ma poSli smo i svega od sljedec pretpostavki i nacela:
v, neopldno samom daljom izgadjom samo­ pravnog sistema cvstiti dustveno-ekonomski polozaj rad­ nicke klase, odnoso radog covjeka ll cjelokpnom dru­ zenom adu i dustveoj epodukciji, to jest kako u poiz­ vodji, tako i sfei ciklacije sedstava drustvene r·epro­ dukcije. zadatak mogce ostYariti samo ako se, s d­ strane, rasciste i ucvste ekonoski odnosi melu rad­ ni ljdia, odosno adni kolektivia u st.icanju i ras­ polaganju dohotko, ·i to kako na osnovi zivog, to jest te­ kccg, tako i na osovi minlog rada; i, s druge strane, ako se izgadi efikasan sistem saopavnocr i d.1stvenog do­ govaaja za tvlivaje rvg p~lozaja radih ljudi dli kriteijuma za aspodjel prema rad. i i ila istoverneno izgalena i cvrsca brana stihijskom s­ ~v, ds slabljenj dstYenog polozaja radnicke lase i sYih r-d ljdi.
U ost;raiYanj tog zadatka i cilja Savez kounista i druge pogesiv-ne snage naseg dustva m se skoiti sa pitiskom idcologije i pakse tellnokatizma, kao i sa oiicima osarnostaljivaja ekonomske rnoCi tehokatskog moopola koji s poceli stihijski da se pr·oijaju narocito sferi cikulacije sredstaYa dustYee r·eprodukcije, pocev od proizYodn itegacija do banaka i dugih slicnih orga­ izacija.
m se skoiti i sa izvjesnim ideoloskim pred­ rasudama jedog dijela nase teoije i prakse koje drustvenu Si vide tamo gdje s sredstva ili ukarna drzave rukaa nekih tehokatsko-iokatskih pravljackih in­ stitcija, ne vide odnosirna uzajane zavisosti i od­ goyornosti radnih ljdi kada i ne samo svoje, vec i u dustveno ime i sa oclgovorosc m dustvu pravljaju ohotkom iz svog i kupog drustYenog d.
Drugo, treba izysiti odgoYar-ajce prornjee u sisternu dzavno-pavnih institcija, organizacije i propisa i u pri­ vredom sistern da bi se i jedan i dugi vise pilagodili potrebama samoprave itegacije. Istovreeo t svje-
3 Edvad Kardelj 33
snim naporom naseg dustva uspostaviti u samom sistem samopavljanja odgovarajuce efikasne samouprave meha­ izme gatene jasnim pincipima metusobnih prava i od­ govoosti radn ljdi i adih organizacija i jihovom u i cluzosti da se "samoogaizju" za te odgovorosti. Takooe t sustiski obogatiti ovim oicima i or­ ganizacijom ekoomskih odosa cjelokupo podrucje cirk­ lacije dustveog dohotka 1 integracije rada koji podstica­ ti integaciju tekuceg, to jest zivog, i minulog d bazi ravopavnosti adnill ljudi, ds njihovog ravopravnog ucesca- sazmjero jil10\70ffi dopinosu- U ukupom re­ zltat povrecane prodkti\nosti dn1stveog rada. U stvai, tim se putem ostvarju Maksova pedvitaja da se u so­ cijalistickom dst1 - st st u kapitalistickom dstv - individali d \1ise ispoljavati kao sastavni dio cjelovitog dstveog d ekim okoliSim putem, vec sl.
U tim napoima Savez komista i sve pogesive srtage ::n. se sukoti, s jedne strae, sa otpoom driavo-sop­ stveickog kozevativizma i tehnokratizma koji vidi jedio clzavri otjelotvOI'eje ii dstv svojie, s d­ g st, i sa pitiscima iza kojih se u stvari takote alaze z dzavo-svojiske tehnokratsko-moopolisticke t.en­ clencije, koji - pod vidom za samoupravljaje - traze da se "samim samoupravljacima", u stvai odosu
saga samoj dustveoj bazi i stibljskoj politickoj igri tog odosa snaga pepusti kakvi odnosi nastati metu radnim ljdima.
, potebno uciniti nove korake dalje u integraci­ ji takozvanih privredih i nepivrednih oasti dstveog rada. i t.ome mislim na odnos izmetu raclih ljudi i nji­ lvih adnih ganizacija i, na pimjer, zdravstvene sluzbe, sistema obazovanja, nake, klture i slicno. Stvarna eko­ nomska baza takv'e integracije moze ti samo neposredna 1azjena rada, odnosno ezltata d, preko odgovaajcih saopavrnih odosa i dogova i odgovarajucih samouprav­ ih intees zajeclnica, ali poclslovon1 da istovremeo ­ d z: t stalnost tih djelatnosti, koja tre­ ba da se osloni i na oclgovoost. dstveo-politickih zajed­ nica.
34
Pri tome se Savez komuista i dg progesivne sna­ ge ti sukoti kako sa kozervativnim predasdama koje organizacij i egzistencij dstver: slz~.~jelatosti i stvaanje te vs_te ne .nog~ d~ za:rr:-1~le -~rkciJe .g u okvir dzavnoa st 1 drzavh pvilegiJa, tako 1 sa ocl­ eteni celv;kim tendencijama koje interesnim zajed­ nicama vide vise staleske oganizacije, ne institcionalizo­ vani oik dogovaranja i pezimanja obostrane odgovorno­ sti svih zainter·esovan partnea.
cetto, posto sYaki po1iticki sistem u krajnjoj liniji fnkcija ekonomskih, tlstkt i drustveo:ekonor;:­ sk i klasnih oclnosa, to jest odnosa snaga u drustvu, oc1- 2:ledno da i s drustvo azvijati svoj politicki si­ ~tem samo v obezbjetivranja i daljeg jacanja vo­ dece loge itecsa adnicke klase i sv adih ljudi grada i sela, v;c i 1.1 pravcu sto sdi integacije tog siste­ ma sa sr\' dzenim adom i sa sarr:opravno. o­ ganizovani inteesnim zajedicaa azmm oastlma dstveog zivota. Politika t da d odvojena ocl d i od iteesa a<.lil1 ljdi; t da stvara po­ fesiju politikanata, vec tr·eba cla d - i kao paksa i kao k i teoija - izaz s1n i dugorocn interesa dn ljudi jihovom udzenom adu i ostvaivanja nji­ Jvih idividaln i kolektiv inteesa u svim oastima dstvene i kltune afinacije covjeka. Raznije se da se sve to posebno odnosi i dalji azvoj naseg skupstiskog sistema. On t da se azvija na tim osovrama, u pr-avrca stvaanja ekog parlamenta pofesionalni politicara.
U tim im Savez komnista i sve pogresive s­ s· dst, se skoti kako sa tendecijama "' "' etatisticko-okatskog apsoltizma i velikodzavrnog ege- oizma, tako i sa prazim bzoaskim lieralizmom koji govoi slobodi, , u stvai, zamagljje pr-avru sstin i i­ tenzitet dstven konflikata i odosa snaga u njia. Savrez komunista Jugoslav·ije i dg progesivrne snage naseg dru­ stvra t tk cla vrode u deokratskim slovima, ali vroditi svakako moaju inace pepstati polje tke l kozeativrim snagama etatisticko-rokratskog i t.e­ nokatskog tipa, l snagama brzoaske ideoloske eakcije llltaadikalistickoj dezoijetaciji koja ltraradikala
35
poekad u lieralistickom, drugi put soci jalo-revolu­ cioao smisl.
Peto, u povezaosti sa SYi ti t \' i odre­ diti, time istovreeo i ucvstiti polozaj i drustveu ulogu orgaizovaih saga socijalisticke svijesti, arocito Saveza kouista, Sidikata i Socijalistickog saveza radog d. U t pogledu SaYez kouista i sve pogesive sage a­ seg dustva se skoiti sa takozvao teorijom, i ks spotaiteta. teoija, u stvai, slai i potko­ pava dustve ajpogesivijih saga dicke klase i dustva. time sto porice istoijsk ulogu ogaizovae drustvee svijesti covjeka iluziju da st akcija s / iti ss bez vodece stvaalacke isli covjecast,,a koja siteza ogih s ljudsko clrustvu i g\' svijesti. se, isto tako, skoi­ ti i sa tdi izazei tvrdji da, zapavo, pored skupstiskog sistea i saopravog orgaiza is ­ t ikakve ,.istitucionalizovane" drustveno-politicke or­ gaizacije ili bar da se t kloniti vg ticaja rad dust\'eih i sn ogana. , u stvari, upravo zato StO Se nase dIStYO izgadje kao SaOLlpaVO i demokrat­ sko dustvo, specifica vodeca loga ogaizovanih svjes saga adnicke klase i socijalistick saga uopste odlucu­ juci sastri clio sistea i uslov jegove stailnosti.
Sesto, i u aZ\'Oju stuktue k kao baze aseg clustveog sistea t uciiti ozilje korake dalje. Cilj tih m da d, l zev, da di ljdi sve one svoje inteese koje ne ostvauju k svoji radi or­ gaizacija st\ koliko ajvise moguce u samoj samo­ pavnoj stuktlli komne ili da k ku kotrolis jihovo ostvaivaje epulici, k i u Federaciji. Nasi di ljudi u opstinama u paksi vec djeluju u t.om pr\'CLL. Medtim, postojeCi ustavi i zakoski propisi ipak d dovoljo oijentacije i podske u tom pavcu.
I u bor-i za takav v azvoja komne Savez ko­ ista doci ll skob sa ti. s d stane, morace se skoiti sa tendcncijama iokratskog cetaliza u opsti­ nama, , s dg strae, i sa tdi da se uloga opsti­ e di uske fkcije komnalno-priYedog i adi­ llistatiYog kaaktea, da se svi dgi interesi d ljdi ostvaruj iskljucivo ili petezno nt jihovi rad-
36
ogaizacija i asocijacija ili utar od opstie odvojei 1 centalisticki oganizovaih inteesni zajednica. Sva do­ sadasja islstva svijet kz da ovaj drugi kus vodi proclljivanj soci jalih r-azlika i azjedinjavaju radnic­ ke klase. m tome, uloga komune kao specificnog vida saopr-avljanja adih ljdi u nasem samopavnom siste­ n t da aste, da slai.
I najzad, iako i to moglo iti i pvom mjest, da i socijalisticka zajeclnica aroda i arodosti Jgoslaviie bila cvsta i tajna, neophodo prije svega iclentifikovati , istiske i clgorocne zajedicke iterese, cije se dienzije usloYima modeog azvitka esumjivo pro­ siiYati. Istovemeo se t oslobadati iluzorih predstava zajedickim iteesima koje su ostat.ak ideoloskih kreta­ ja iz poslosti. S tako ozemo privatiti v zajed­ icku i od sv S\1jeso dz platfom batstva i ie­ distva i ravopravosti aroda Jugoslavije kao sv da­ ljeg jacanja nase dz zajedice. Prema tome, i to s­
, d kojia s i govorio, zahtijeva r u Fed<:::aciji t sisl da svoja suverea pra­ ''a di ostvaruj ik, samo odredea od ti k g Fedeacije.
U i za ostvaeje f odosia uutar Fedeacije t v s znacajo mjesto i ulogu i i sYega Savez komuista, koji kao evolcioarna >gd sosi izzet oclgo,ost za socijalist.icki, samo­ pr\'i i deokratski praYac i sadzi aseg azvoja i koji, u sustii, preclstavlja d od itn osloaca i sastavnih dijelova aseg clstveog sistema. Savez kouista i sve pogesive sage aseg drstva skoljavaj se i sukolja­ ''ace se i t sa v szi ti. S d strae, to su Yelikodzavi, cetalisticki otpoi koji se sluze argu­ etia kako se ovim ustavim promjeama toboze rusi jedistvo Jgoslavije, demotira d dzava i poric k istoijske tekoYie. S duge strae, to s acioalisticki pro­ Yicijaliza koji nije u staju da sagleda istiske iilterese svog sopstYeog d i kii buzoaski acioali­ za. UprYO zato itk za refor Fedeacije moramo pret­ ''oiti istoYemeo i u itk za batstvo i jedistvo aroda Jgoslavije v, socijalistickoj, demokratskoj i samo­ upravoj platfoni eduacioalnih odnosa.
37
U prvoj fazi ustavih m izazeoj u nacrtu amanclmaa koji su devom edu aseg danasjeg sa­ stanka mi smo se ogranicili lm koji se odnose ugla10m na ovaj posljedji kompleks odosa, to jest na promjee u polozaj i medsobim oclosima Federacije, epLtblika i atoomih pokrajia. Razlozi za to leze sa­ mo l1 tome sto bilo potrebo k1oiti k izvore mi­ il proema. i bil1 rekao da s sv bila sljedcca dva azioga:
v, tebalo ukloniti Ltzoke koji su stvaali v­ r m Fedeaciji i odosima i epblikama. I to, d ostalog, i zato da i se zajedicki mogli dblje sagledati sustiski dstveo-istoijski poblemi aseg d­ st;-a i da ismo se ogli zajedicki, l1Z n odgovoost svih epblika i atoomih ki, latit.i sv tih poblema.
I dg, promjee Federaciji su l10d i zato da i se oslobodili ptevi samoupave itegracije, kako u ob­ las ti dstveog d i samoLtpravog ogaizovan i dej­ stvoyanja iteesih zajedica, tako i u oblasti slobode s­ d i spoazmijeyanja medu epublikaa.
I ajzad, svem tome mogao ih da dodam da ne­ mogc bilo kakav azvitak demokatije u jednom dstvu u kome i se d zajeclnica naoda odZavala na pindi, nc dobovoljnom sagledavanj zajednick iteresa i t. Nase socijalisticko i samopravno du.stYo se r-azYijati i kao deokatsko d1stYo. Zato mora ne samo postoyati acionaln svijest i njen slobodu, vec i styaati slove za pnu i sYestranu afiracij svakog naseg naroda. Samo tako ogu se stvarati sloYi za demokratski razvoj naseg dstva. Ali i obnuto: nasi naodi mogu obez­ bijediti sYoju slobod, avnopravnost i nezavisnost s svoji doprinosom i sYojom odgovonosc za demokratsko rjesavanje sYih problea koji g nastati edu narodia u nase drust\'Ll.
UpraYo to i jeste sadzina najveceg dijela predlozenih amandana u v fazi stavnih pr·omjena.
Ipak s i iz te oblasti ostali nerijeseni neki problei koje ilo emoguce rjesavati van odlka karakteru us­ tavn n pedviden u drLtgoj fazi revizije Ustava. se odnosi, na prijer, na reviziju nadleznosti Federacije 1.1
38
oblasti proYosda, pitanje seznih sudoYa i slicno. pitanja se morati jesavati 1.1 drgoj fazi revizije Ustava.
S drge stane, d pomjena iz t.e oblasti, satrali smo neophoclnim da vec 1.1 ovoj fazi 1.1 Ustav Llesemo i tri amandana iz oblasti dstYeno-ekonoskih odnosa. Iako se radi samo ti amandmana od kn dvadeset dYa, oni svojoj sadzini spadaj med najvaznije odredbe sada­ snjih stavih promjena. Smatali smo, naime, da nemo­ guce ograniciti se iskljLtciYo na uedivanje, da tako kaze, drzavn aspekata odnosa u Federaciji, odnosno edu re­ publikama, da se istovremeno ne fiksiraju nacela koja ucYstiti samoupavni i socijalisticki polozaj radnog covjeka i osnovne oganizacije du.zenog rada, kao i njihov polozaj u cjelokupni odosia kako sfei prosiene reprodkcije u proizYodnji i u opstoj du.stvenoj eprodkciji, t.ako i u sferi cirkulacije sedstava du.stvene epodukcije. Osim t.oga, odredenije smo fiksiali polozaj licnog d sredstvia za d u svojini gaaana.
IV SADR:liNA USTAVNIH PROMJENA
Ne lazeci u detaljnije strucno-politicko opisivanje i obazlaganje pijedloga nacta aandana, jer to dato u posebno obrazlozenju uz nacrt aandana, zelio da ukaze s na osnovn sadrzinu pedlozenih projena i na njihov drstveno-politicki znacaj i doasaj.
Politicki odnosi u Federaciji
U forulaciji tih prijedloga Koodinaciona koisija nastojala da sto dosljednije bud ostvarena dva osnovna cilja: prvo, spostavljanje takvog tipa federaliza k 1-adni ljudi ostvarju svoja suveea prava u republikama, odnosno autononim pokajinaa u skladu sa njihovim s­ tavni pravia, preko organa Fedeacije s ona svoja suverena v koja se okvir zajednickih iteesa ta­ kode fiksianih Ustavo - izricito utvrduju Ustavom SFRJ donijeti uz saglasost sv epublika i autononih poki-
39
jina. I dugo, c!aju se takve potpunije i jasnije formulacije ustavnih nacela kaakteu, sstini dza·osti i polozaj Fe­ deracije, epblika i atonomn pokrajina koje vise odgova­ r-aj dostignto stepen azvoja naseg samopravnog du­ stva i konkretnijc izrazavaju dustveo-ekonomsk i politic­ ku sustiu vodece uloge radicke klase i Citavog radog na­ oda u njemu.
Saglasno tome, dat.a jasnija ustava defiicija epubli­ ke kao drzave zasovane na sveeosti naroda i vlasti i samoupavlja ju adnicke klase i svih adih ljudi. Isto­ vremeo se, pak, odredeije izrazava pricip da s Federaci­ ja i epublike s dzave, vec i socijalisticke samo­ uprave demokratske zajedice radih ljudi i gradana, avopravih naoda i naodnosti.
u pogledu autonomnih pokajina, u acelne odredbe v1·s , kao novia, i l sustii i polozaju auto­ nomosti. Pijedlog t amandmana s dd da su i ki elemeat fedealizma.
Sve te m it jacaju pozicije epblika i ut­ m ki i postavljaju mogo snaznije prepreke mogucnosti za recidive velikodzavnog centralizma nego sto ih sadrze sadasji stavi propisi. Istovemeno se itno povecavaju i odgovonosti epublika i pokajina, i to kako za stanje stvari u epublici, tako i za ut\rdivaje i spovo­ denje politike Fedeacije.
Novi polozaj i odgovonosti epublike, odosno pokraii­ na prziCe i no-v·e mogucnosti za azvoj samoupavnih od­ nosa se oclgovarajCi orgai i dustveni faktori u epublici i moci i moati vise okrenti sopstvenim drustve­ nim poblemima i sami taziti t\' za njihovo rjesavanje ..
U sklad sa izijeti nacelima, prijedlozima amandmana vse se izmjene i istitcioalnom kaakteu Federacije kako ona ila dzava stukta odvojena od repbli­ ka, vec da osnovi ogani Fedeacije d formirani nepo­ sredno od st epblika i atonoih pokajina, to jest sastavljeni od paitetno zastpljeih pr·edstavnika epblika, odosno pokajina.
Uspostavljajem ovakvih odnosa i institcionalnih je­ senja omogucje se i realnije i adekvatnije edivaje med­ nacionalnih, odnosno meduepblick odnosa u nasoj so­ cijalistickoj zajedici, m vec ilo ijeci. Pedlozenim
40
mm nastojalo se obezbljediti, s jedne strane, da Fedeacija d nosilac samo n funkcija koje ona z i t da obavlja sklad sa takvim samoupavnim i svee­ nim polozajem naroda i naodnosti i Ustavom tvrdenim oimom zajednick inteesa koje oni ostvauj preko orga­ na Fedeacije, , s duge stane, da epublike eposredno ­ zm svoju n odgovonost za stanje ne samo republici, nego i Federaciji.
Ustavne pomjene daju i Yise prostoa i vise podsticaja da se zajednicki interes repblika i samopaYih sbjekata ne ostvauje samo k ogana Federacije, dakle, posred­ stvom dzave, i neposedom saadnjom i dogovor·om repblika, atonomill pokrajina i dugih drustYeno-politic­ kih zajednica, samoupravnim spoazumijeyanjem i dugi oblicima dlstYenog dogovaranja i duzivanja preko du­ stveo-politick organizacija i dzenja gradana i slicno.
Amandmanima se d stavne osnove za izgradnj takvog praYnog sistema koji nece biti tvoevina samo Fede­ acije, vec se izgadivati i samostalan pavni sistem re­ pblika kao sastavni dio cjelolpnog pavnog sistema SFRJ. m pedlozeni aandania, nema oblasti kojoj epblike i pokajine ogu doositi svoje zakone okvir svojih v i duzosti. Oblasti savezog zakono­ davstva ne s da su oganicene g se dijelo egulis z saglasnost epblika i ki. U nacel, savezno zako­ nodavstvo se svodi olast nd odbane, eduarod­ ih odnosa, jedinstYa osnoya sanupravnog socijalistickog sistea i jedin5tvenog tzista. Reglisanje odosa svi dugim oblast.ia koje do sada edivala Federacija posta­ je prayo i dznost repblika, odnosno tn pokrajina.
Time i se prakticno ukila i dosadasnja podjela sa­ veznih zakoa na opste, s i posebne, koja cesto ila pedmet sporoYa i stvaala osnove za prezimaje kom­ petecija epblika od st savezog zakonodaYstva.
sto se vidi, odmah poslije donosenja stavnih amandmaa pedstoji v oimna i dboka evizija cje­ Jokpnog saveznog zakonodavstva, kao i dg, izmje­ ne repblickih ustava i staynih zakona atoomnih pokaji­ na. m neki preliinanim ped\7idanjima, bice t­ ukiti, izmijeniti ili suziti, sklad sa novim fukcija­ rna Federacije, ekoliko stotina zakoa, kao i dug propi-
41
sa. Takode iti potebno donijeti i znatan broj novill za­ kona olastia novotvrdei adlezosti Federacije. istoveeno zaci da d r·eplicki, odnosno pokrajin­ ski skpstinaa i organia stoji in posao na izgrad­ nji r·epulickog, odnosno pokrajiskog zakonodavstva, koji se r- obavljati d sa mijenjaje savezog zakoo­ clavstva.
v i dzosti koje Fedeacija ostvarivanju za­ jednicki inteesa vsiti k savezi orgaa i orgaizacija itno se suza\aj, i to kako u pogledu olasti kojia sa­ vezi ogani djeluju, tako i u pogled i i sadrzine nji­ hovil1 kopetencija. Sa\'ezni ogani s izzetno reduju cjelini pojedinc odose i olasti, i to s one koji su izricito odedeni Ustavo. U nizu dugih olasti savezni or­ gani zd s jedinstvee osnove dstvenog i po­ litickog sistea, s odnose potpunosti uredju e­ pblike i ki u skladu s ti jedistvei osnovaa.
I u odredivanj nadleznosti izvrsnih i upravnih organa iicil'aju se novi odosi. Izedu saveznih ogana i organa u repulikaa i pokrajinaa i opstinaa odnosi se zasivaju medusobnoj saradnji, obavjestavanju i dogovaranju, spoovi se jesavaju preko ustavnih i d!11gih sudova. Savez­ i gi upr\1C neposedo odgovaaju za izvrsavaje i pri­ jeu saYeznih zakoa i d!11gih popisa u olasti rd odbane, ddn odnosa, dzavne bezbjednosti, eko­ omsk odosa sa iostrastvo, jeclistveog tr·Zista, fi­ ansija, zaposljavanja i zastite v gradana adu u ino­ stastvu.
Izvrsena i dalja ustava dogradnja sistea opstena­ rode odbrane. se ut-vdje kao eotdivo pravo naroda i arodnosti Jgoslavije, nadlezosti Federacije se odredu­ ju peciznije. Neposedije izazea uloga republika i autoonih pokrajia u t smisl sto one preduziaju sve r eopldne za dr svoje teritorije i zelje u cjelini.
Drustveno-ekonomski polozaj radnog covjeka
Znacajne pedlozene s i u pogledu k­ sk nkcija Fecleacije i odgovarajcih odosa Federacije,
42
repika i tn pokajina, kao i ll pogled osnova saoupavnih socijalistickih drstveno-ekonoski odnosa.
Cijelo kopleksu stav-nog reglisanja drustveno-eko­ oskih odosa pislo se sa aspekta integrisanog drustvenog clohotka, koji se ostvaruje na bazi cjelokpnog drustvenog l k svaki adnik i svaka adna oganizacija pristpa sa les!itiacijo sopstvenog rada i poslovanja.
Pedlozeni r stavnih odredaba garantje se da up1-avljanje di ljudi dZ rad poslovia i s!'edstvia d!'ustvee ep1·odukcije i jihovo odlcivanje dohotku okviru cjelolpne repodukcije d v eot1ivo v koje oni ostvauj s!'d i iskljcivo na osovu svoa rada. U t sisl s znacaj i predlozeno rjes~je k dolclak ost\raren u razliciti olicia dzenog rada, odnoso razliciti oblicia druzivanja oaanizacija ucliZenog rada azliciti oblici­ a druzivanj~ rada i sedstava, kljucujCi tu i odgovara­ jSe odnose u sfei cirklacije sredstava drustvene reprodk­ cije, pipada vijek osovni ogaizacijaa udruzerg ra­ da sz v dopriosu zajedicki ostvareo cloltl.
i t doldak koji zajedicki ostvare osovne orga- izacije duzeog rada duzivanje i poslovno sarad­ njo pipada svakoj od u i koji odgovara - pod slovia r-avovnog polozaja :>.dnika - iv do­ piosu koji s ·s,·oji~tekuCi i minli rado dali ostva­ renj tog za jedickog cloltka i cii sastavi dio. doho~~a koji osnova organizacija ucln1zenog rada ostvar11Je SVOJl kni poslovaje.
i se utvl·dje polozaj radnog covjeka na nacin koji ga u vecoj i g do sada cii gospodaren1 uslova, sred­ ~tava i plodova svoaa r-ada i stvaanja, aravno, u okviu si-
~ . stea koji stalno teziti jednaki pravia i odgovornostl- a svi. Sisao tih ocledaba davanju nacelne osnove za dalju prakticn zd jednog stailnog sistea ekono­ skih odnosa i epikosoveih ekonoskih i dugih prava 1-adn ljdi na osnov dustvene svojine sredstava za proiz­ vodnju i saopravljanja. U t sislu drstvena svojina posedno definisaa kao protivr'jeca - ali nikako anta­ gonistican - odos izedu v pojedinacnog radnog co­ ~jeka i jedaki prava svi radnih ljdi, to jest kao stailan siste ekonoski i d1·gih prava i odgovornosti radnih
43
ljdi na osnoY njilyog r-ada, kao sistem koji nepriko­ snoYen i za same radne ljle i za sYe sbjekte drustyenog ocllciYanja.
Kad kazem da se na nacin stayno potpnije i jasni­ je fiksira polozaj radnog coyjeka kao "potpnog gospodara SYog r-ada", iz toga ne proizlazi c.ia on praYljanj ostyaenim dolrkom polozaj gpno-sYojinskog indi­ Yidalno-svojinskog nosioca tog dohotka. U proces drstve­ ne epodukcije njcgov d postaje sastavni dio cjelokpnog drstyenog d, doJdak koji stice istoYremeno sastaY­ ni dio kupnog dustvenog dohotka i neposedno zavisan od rezltata i podkti\rnosti cjelokpnog drustyenog rada.
Dgim ijecima, radni coyjek pravlja syojoj radnoj organizaci ji ostvarenim dijelom. kpnog dstvenog doltka ime i intees dustva, ime i interesu adnih ljdi i interes poboljsanja syojih adnih i ziYotnih slova. U sklad sa takYim dst\renim karakterom dohotka mora se izmed radnika i radnih kolektiva spostavljati odnosi medsobne zavisnosti, odgovornosti i solidarnosti, to onda i baza za drstveno dogovaranje, odnosno sm­ spoazmijeYanje. spoazrnijevanje i dogovaranje treba da postanc opsta praksa redivanj odgovarajCi odnosa i ono sa s\roje stane cini itn petpostavk socijal­ ne signosti i stabllnosti materijalne i drstvene pozicije radnika, i itn pretpostavk normalnog toka drustvene eprodkcije cjelii i stabilnih odnosa u njoj.
Ustavno gaatoYanje prava radnika i osnovu njego­ vog minlog rada, to jest dijela njegoyog ukpnog rada koji se proces l mateijalizovao, predstavlja jednu od · ajznacajnijih ustavnih pomjena koje se u ovoj fazi ped­ Iaz. Dosadasnja stavna fomulacija ( clan 7. Ustava) da "jedino rad i rezultati rada odreduju materijalni i drustveni polozaj coyjeka" ne izrazava jasno socijalisticki i sanuprav­ ni drstveo-ekonomski polozaj radnog covjeka i najcesce shvatana u tom smislu da kompletan polozaj radnog covjeka drustvenoj proizvodnji zavisi uglavnom od njegovog zivog, odnosno tekceg racla. Dodse, same radne organizacije nisu mogle ostati iskljucivo na tom nacel raspodjele. Zato one u raznim oblicima - na primjer, dodacima na radni sta:l, razim socijalnim mjerama i slicno - piznaju radnicia koji dgo rade u peduzec posebne dodatke na licni doho­ c!ak na osnovu rezultata njihovog tekaceg rada. Medutim,
44
sadasnjim usloYia ta v radnika nis stabilizovana iti doYoljno zajemcena.
Ako Ustavu ne is priznali postojanje nikakve o­ ganske mateijalne veze i prava radika osovu njegovog minulog rada, to znacilo da ismo de facto tumacili dru­ stvea svoji kao olik otadivaja viska r·ada od radnika i kao ns vl tim viskom d l u ruke dr­ zave, ilo ruke osamostaljeih tehnokatsko-pravljackih t, ne uke kolektivnog vl samoupravo orgaizoyaih radih ljadi kako osovim radnim OI'ga­ izdcijama, tako i SYim dagim olicima i odosima cjelo­ vitug dstyeog d, sto prirodan istoijski pat prevazi­ lazenja kotegoije viska d opste. Dakle, prizajuci Us1ava v adnika da upavlja cjelokapim svojim ra­ dom, miuli i tekci, i, stYai, aateticno iza:lavao i afirmiseo klasi pristp atYdi\raju polozaja r-adnog co­ \'jeka u socijalisticko JstYu.
Pizavanje oso\ru iulog d nesujivo i fakto bzeg tehnoloskog progesa. Rada organizacija koja se ekonstuise i odeizaje z da bude bez. odedene til obaveze oni radnicia koji zbog toga postaju takozyai "teholoski Yisak". Jer ti radi­ ci s, st\ai, svoji alozenim ili adom "platili" t.u 1ekostrukcij. Ako se priznala prava osnovu i­ ulog r-ada, se oglo i traziti od adika da u radnic­ ko savjeta glasa za \ alagaja i da se zbog toga odrice dijela sopstvcnog doltka posto upavo zbog modernizacije z da bude otpuste iz adne oganizacije.
Napijed defiisan cl1stveo-ekoomski polozaj radnika u.jedno otvaa istoijsk:i s ll kome adni covjek postaje cjelovita styaalacka licost koja se z poasati s kao potosac i za veci licni dohodak: na r n ak:alacije, prije svega kao svjestan stvaralac ealni aterijalnih i dug d uslova za svoj sopstveni i dru­ stYei napedak.
Dak:ako, tek dalja razacla ti pitanja, praksa i aterijal­ e ogacnosti odrediti kakvim tempo i kojoj mjeri nase dstvo biti Ll staju da ealizje to nacelo. di d na t kopleksa i paksa r dati odgovor i na pitanje ll kojoj se jer.i tO l Z OStYaivati llllUtar pojediacnih 1 organizacija, kojoj, ozda, to treba
45
da bude stva zajednickog sistema gradenog na uzajamno­ sti i solidaosti radnil1 ljudi i1i cak stvar dulje reformisa:­ og penzijskog sistema.
vjeren sam da Kongresu samoupavljaca7 upravo konketizacija tih proJema i zadataka iti u centru nje­ govog rada se bas ti prolemi i zadaci najvise ticu sadasnjeg i bucluceg polozaja adnog coveka, i to svakog - od nekvalifikovanog radnika do najveceg strucnjaka.
Poseban znacaj imaju i predlozee ustaYe odredbe kojima se adnim Ijdima zaposlenim u organizacijama dzenog d olasti obazovanja, nake, klture, zdrav­ stYene i soci jalne zastite i drugim slicnim olastima rada obezbjedje, osnovu slobodne i raynopravne ekonomske razmjene d, isti clstYeno-ekonomski polozaj kakav ima­ j radni ljdi zaposleni u sYim dgim organizacijama ud­ Zenog rada. Time se jos sie i odlucnije OtYara s oslobadanja pomentih sfea drustvenog rada (to jest obra­ zoyanja, nake, zdavstYa i dg) od ostataka etatistickih odnosa i njima odgov-ajuceg sistema budzetskog finan­ siranja.
Istina, t s, s obziom kokretne prilike, ds­ tYeno-politickim zajedn1cama morala iti data odredena posebna oYlascenja, kao, tstalom, i vezi sa zadoYolja­ vanjem odredenill potreba drustyene repodkcije putem propisiv-anja obaveze dziYanja sedstaYa za odgoYara­ jcu svh i slicno, ali s ta ov·lascenja data estriktivno i ne i tebalo da 1l paksi pred granice onoga sto , s obziom date pilike, u stvarnom intees drzenoO" 1-ada, odnosno jacanja samoupavljaja i njegoye mater_i:: l osnove.
Medutim, ta su ovlascenja ipak ne samo opr-avdaa \' i neopldna s obzirom dosadasnje pojave vlga­ izovanja t nacela do ivoa cist.o komerci_ialn odnosa, sto i tim olastima dn1stYenog racla i ne samo ist.o­ ijski koak nazad, vec i izYor opasn nestailnosti u po­ lozaj t olasti drustvenog d i stva.canja. Etatizam i komercijalizam su dvije kajnosti koje treba izbjeCi, alternativa za izbor.
7 Misll se na Drugi kongres samoupravljaca Jugoslavije, koji odrian od 5. clo 8. muja 1971. godine u Saraievu.
46
Drustveno-ekonomski odosi u samoupi-avnoj integx-aciji druienog rada
Odedbama stavnih amandmana eglisanju odnosa drzenom radu tv se putevi takve koncentacije c1stven sredstava koja se zasni\•ati na cisto postav­ ljenim ekoomskim odosima i neposednim ekonomskim interesima onih koji udruzj sedstva, sto stimlativno djelovati na zn procesa drzivanja i samopr-avne koncentracije dstvenih sredstava i, rekao ih, na prevla­ davanje niza funkcija drzave ovoj olasti. Radnim ljdima l1 osnO\rnim oganizacijama dzenog rada koji slobodno udruzju svoj rau i sedstva dustvene epodukcije u radne oganizacije, kljucujCi i one koje vrse keditne i bankar­ ske poslove, ll poslo\rne asocijacije i dge oblike udzenog d, odnosno koji lazu sedst\ posirene reprodkcije u dgu oganizacij, prizaje se pravo ucesca 1l dohotku koji ta organizacija ostvaila koiscenjem tih sredstava.
Vazno , meduti, naglasiti da nt pravo s u dohotl u slucajevima ulaganja sedstava 1l drugu adnu oganizaciju priznato s u slo\rima postovanja avnopavnog polozaja takozvanog zivog, odnosno tekuceg rada, to jest jednakih \• radnika. Osim toga, u cilju sprecavanja nastajanja i repodkovanja ilo kakvog Iicno­ -svojinskog ili grupno-s\rojiskog pisvajanja, izicito ped­ videno da se v na ucesce l1 dohotl dge organizacije osoyu zajednickog laganja sedstava obavezno gasi ka­ da se pute tog ucesca aotizuju ulozena sedstva. Takvim rnehanizmom obavezne amotizacije ulozenih sedstava one­ ogucje se da osnovu lozen sredstava jedno pedu­ zece ima trajno v ucesca l1 doltl clgog peduzeca. Time se, takod~, unapljed clestimliSe svako entijerstvo se ono - ako i se cak i poja\rilo - tv auto­ matski olik "jedenja" sopstvenil1 sedstava za rad i za sticanje doltka.
Na nacelu kojim se Ustavo gaantuje neposredan od­ nos adnog covjeka ne samo m ezultat.ima njegovog tekuceg I-ada, nego i prema svim olicia dohotka iz mi­ nulog d, regulisana s i dga pitanja u vezi sa cirkula­ cijo sedstava dustvee reprodkcije, bakaskim siste­ mo, osiguavajucim i spoljnotrgoviski organizacijama i drugim tgovinskim organizacijaa koje se bave fiansij-
47
skim poslov-ima itll. Upavo to nacelo nam i omogucuje da sv-e poja\-ne olike doltka iz clrustvenog d podredimo neposednoj ekonomskoj - ne samo politickoj - kontroli adnika u osnovim d oganizacijama.
Polozaj licnog rada
Odr·ectene izmje.:o olasti licnog d sedstvima za poizv-odju u svojini gt pedlazu se u cilju jasijeg isticanja l da licni. r-ad u s dustvu ima isti status · kao i sv-aki dgi dstvei d, di l judi koji obavljaju tak\'1.1 djelatost imaju u nacelu ista prava i duznosti dstvu kao i adici u drugim orgaizaci­ jama udzeog d. · Odedbama licnom radu se tv1·ctuje da gactai koji se bave licnim d ogu medusobo udrzivati svoj d i sedst\'a Ll raze ste zadga i u jima zajedicki i samoupavo aspolagati dohotkom iz zajedickog rada. Iz­ eau ostalog, tie s jasije fomulisae i osove za to da i zemljoadnicke zad1ge postaju organizacije stvarnog samo