Upload
abdul-barnes
View
57
Download
4
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Ekonomska škola za novinare. Realni sektor. Medija centar, 15. oktobar 05. Rast GDP per capita Rast cena Zaposlenost Fiskalni i spoljnotrgovinski deficit. KRITERIJUMI kako meriti uspešnost jedne vlade?. Privredni rast nam je bio slab. Značaj privatnog sektora u privredi Srbije, %. - PowerPoint PPT Presentation
Citation preview
Ekonomska škola za novinare Ekonomska škola za novinare
Realni sektorRealni sektor
Medija centar, 15. Medija centar, 15. oktobar 05oktobar 05
KRITERIJUMI kako meriti uspešnost
jedne vlade?1. Rast GDP per capita 2. Rast cena3. Zaposlenost4. Fiskalni i spoljnotrgovinski deficit
Privredni rast nam je bio slab...Kretanje BDP u zemljama u tranziciji, 1989-2004.
40
50
60
70
80
90
100
110
120
130
140
150Poljska
EU
Slovenija
Mađarska
Slovačka
Češka
Rumunija
Hrvatska
Bugarska
Rusija
Srbija
Značaj privatnog sektora u privredi Srbije, %
2004udeo privatnog sektora u BDP 55udeo zaposlenih u privatnom sektoru 35udeo privatnog sektora u kapitalu 29
(%) 2000 2001 2002 2003 2004
Bruto domaći proizvod 4,2 4,8 3,7 2,6 7
Poljoprivreda -17 18,4 -3,4 -8,2 19,8
Prerađivačka delatnost 12 0 1.7 -2,7 7,1
Tercijarni sektor 5 8 8 7 12
Promena privredne strukture Srbije, 2000-2003.
22,6 22,4 16,9
5,1 5,56,74,1
5,7 6,7 8,1
27,3 25,1 21,5
7,7 8,3 9,2
5,4 5,1 7
8,7 10,5 104,1 3,6 3,99,3 8,5 9,2
Poljoprivreda; 14,4
Država ; 8,7Energetika; 4,6
Zdravs i obraz; 9,9
Preradjivačka; 18,6
Saobraćaj; 8,9Fin. posred; 6,3
Nekretnine; 11Gradjevinarstvo; 4,6
Trgovina; 9,7
0%
20%
40%
60%
80%
100%
2000 2001 2002 2003Izvor: podaci RZS '04
Privredna struktura se ne menja!
Već su samo promenjene cene...Kretanje cena koje se isključuju iz bazne inflacije, 2000=100
100
150
200
250
300
350
400
450
dec.
00
apr.0
1
avg.
01
dec.
01
apr.0
2
avg.
02
dec.
02
apr.0
3
avg.
03
dec.
03
apr.0
4
avg.
04
dec.
04
Lekovi, komun. usl,saobraćaj
PTT usluge
Hleb i brašno
Energija
Struktura finalne tražnje, 2000-2004,
-17% -21% -23% -22% -29%-12%
85% 90% 89% 88% 92%72%
17% 17% 18% 18% 18%
15%
14% 14% 16% 16% 17%
25%
-30,0%
-10,0%
10,0%
30,0%
50,0%
70,0%
90,0%
110,0%
130,0%
150,0%
2000 2001 2002 2003 2004
Investicije
Mater. izdaci države
Privatna potrošnja
Neto izvoz
BDP=100 ciljna srednjoročna
struktura
Smanji potrošnju, povećaj investicije, smanji
deficite!
Hajde malo da računamo ...
• Y = C+I+G+X-Z• Koliko je šta • Potrošnja C 85-72%• Investicije 14-25%• Javna potrošnja G 17-15%• Spoljnotrgovinski deficit X-Z 17-
12%
Nacionalna štednja i domaće investicije,% BDP
10,39,1
7,2 6,75,7
14,2 13,6
16,1 16,117,1
0
2
4
6
8
10
12
14
16
18
2000 2001 2002 2003 2004Izvor: Nacionalni računi
Ko će da investira? Mi nemamao!
Investiraju strani investitori
Ključne determinante za privlačenje SDI
39%
42%
48%
49%
53%
57%58%
61%
65%
68%
0% 10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
Cena/kvalitet radne snage
Prisustvo konkurencije
Poslovna klima
Veličina tržišta
Makroeknomska stabilnost
Repatrijacija profita
Institucionalni okvir
Rast BDP
Politička stabilnost
Veličina tržišta
Izvor: FDI Confidence Index, AT Kerney 2002
http://www.doingbusiness.org/ http://danica.popovic.ekof.bg.ac.yu/novosti____.htm
Svetska banka sutra u Skupštini grada Beograda objavljuje: najbolja
je Srbija
Po čemu?• Sajt:
http://www.doingbusiness.org/EconomyRankings/Default.aspx?direction=asc&sort=1
Cene i kursInflacija i devizni kurs
41
112
41
15
58
813,7
1621
59 59 6168
79
0102030405060708090
100110120
1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005
infla
cija
, %
0102030405060708090100
devi
zni k
urs,
din
ar/e
vro
inf lacija
dinar/evro
CeneBazna inflacija i kontrolisane cene, 2000-2005.
05
101520253035
jan.
02
apr.
02
jul.0
2
okt.0
2
jan.
03
apr.
03
jul.0
3
okt.0
3
jan.
04
apr.
04
jul.0
4
okt.0
4
jan.
05
apr.
05
Poljoprivreda i duvanKontrolisane ceneNaftni derivatiBazna inflacija
Promena osnovnih makroekonomskih pokazatelja u slučaju rasta cena nafte za 10$ po barelu, 2002
Realni BDP
Inflacija
Spoljnotrg. bilans (%BDP)
Azija -0,8 1,4 -1,0
Kina -0,8 0,8 -0,6
Indija -1,0 2,6 -1,2
Malezija -0,4 2,0 0,0
Filipini -1,6 1,6 -2,0
Tajland -1,8 0,8 -3,0
Latinska Amerika -0,2 1,2 0,0
Argentina -0,4 0,2 0,2
Brazil -0,4 2,0 -0,4
Čile -0,4 2,0 -1,4
Visoko zadužene siromašne zemlje(uklj. Meksiko)
-1,6 ... ...
Izvor: IEA na osnovu analiza MMF
Srbija
• Zašto pada ekonomska aktivnost kad skaču cene nafte?
• Koliko pada ekonomska aktivnost pri skoku od 10$/b?
• Gde je greška?
Šta je bilo sa kursom?Realni i nominalni kurs dinara, 2000-2005.
60
80
100
120
140
160
180
200
220
240snažna apresijacija
realni devizni kurs, €/din
nominalni devizni kursblaga depresijacija
Kako se devalvacija preliva u inflaciju?
Struktura robnog uvoza, 2001-2005
0%10%20%30%40%50%60%70%80%90%
100%
Sirovine Kapitalna dobra Potrošna dobra
Tito ili Voja?Kretanje neto zarada i troškovi
života
80
130
180
230
280
330
380
430
okt.00
apr.01
nov.01
maj.02
dec.02
jun.03
jan.04
avg.04
feb.05
prosečne mesečne zarade
troškovi života, dec. 2000=100
Kretanje realnih neto zarada,
80
130
180
230
280
330
okt.00
maj.01
nov.01
jun.02
dec.02
jul.03
feb.04
avg.04
mar.05
u evrima
u dinarima, dec. 2000=100
Kako su se kretale plate ...
• Impresivni četvorogodišnji rast realnih zarada od skoro 20% godišnje (što je bezmalo dovelo do njihovog realnog udvostručenja) još uvek se čini premalim nekada dobro stojećem, a sada osiromašenom stanovništvu Srbije. Izražene u evrima, zarade su krajem 2004. godine, usled velike apresijacije dinara, bile čak četiri puta veće nego krajem 2000. godine: sa 80€ (oktobra 2000) bruto zarade su u decembru 2004. dostigle iznos od 320€ i tako premašile nivo prosečnih bruto zarada u Bugarskoj (230€) i Rumuniji (210€). No, u odnosu na prosečnu platu u Srbiji od 752 DEM (380€) iz decembra 1990. godine, kada je, dodajmo, broj zaposlenih, te dakle i ukupna primanja domaćinstava bili mnogo veći, percepcija siromaštva u Srbiji mnogo je veća nego što se to uopšte može zaključiti iz raspoloživih statističkih podataka.[1]
•[1] Prosečna plata u decembru 1990. iznosila je 752 DEM, da bi u decembru 1993. dostigle svoj apsolutni minimum od 21 DEM. U periodu 1994-1998. prosečna plata iznosila je oko 170 DEM, tokom 1999. je pala na 80 DEM, koliko je izosila i pred sam početak tranzicije.
Praktično svake godine uvoz aparata za domaćinstvo je bio je dupliran
kod TV aparata on svake godine utrostručavan a kod mašina za pranje rublja upetostručavan.
Uvoz televizora porastao sa 1,8 na 32 miliona dolara
uvoz klima uređaja sa oko 5 na 29,5 miliona dolara,
mašina za pranje rublja sa oko 2,2 na 15 miliona dolara,
zamrzivača sa oko 1,4 na bezmalo 11 miliona dolara,
a šporeta sa 488 hiljada dolara na oko 8, 8 miliona dolara
Zašto nam je onda gore?
0,00,51,01,52,02,53,03,54,0
radn
a sna
ga (m
il)
0%
5%
10%
15%
20%
25%
30%
35%
stop
a ne
zapo
slen
osti
nezaposleni
zaposleni
stopa nezaposlenosti
Tabela 3.2 Zaposleni koji ne primaju platu
1.mart 2005
1.Republika Srbija
1.Centralna Srbija
1.Vojvodina
1.grad Beograd
1.1. Ukupno 1.1287529 1.950467 1.337062
1.361489
1.2. Nisu primili zaradu
1.190656 1.140551 1.50105 1.25526
1:2 1.14.8 1.14.8 1.14. 9 1.7.1%
A u stvari, niko da pokaže fiskalni račun...
Bruto zarade, u evrima i PPP
350 400470 505
570680 680 690
925
1140
1930
120
150 21
0
230
220
420
420
390
320 39
0
920
800
0
200
400
600
800
1000
1200
1400
1600
1800
2000
PPP Nominalna plata u Evrima
Srbija
A sada malo o fiskalnom suficitu ...
Reforma penzionog sistema, zdravstva i javne administracije duboko zadiru u stečena prava, te je je za njihovo sprovođenje neophodna čvrsta politička volja i barem načelno postignuti konsenzus vlade, poslodavaca i sindikata.
No, kako u Srbiji ključni nosilac reformi, sama vlada, ne pokazuje spremnost da se liši sopstvenih upravljačkih prava u javnim preduzećima, reforme su skoro u potpunosti zaustavljene, što prirodno izaziva nezadovoljstvo i zbunjenost u biračkom telu.
Struktura razmene je loša
Glavni izvozni proizvodi u 2004, mil. USD.
0 100 200 300 400 500
Gv ožđe i čelik
Voće i pov rće
Obojeni metali
Gotov i proizv odi
Guma
Šećer
Odeća
Metalni proizv odi
Proizv odi od plastike
Organska hemija
IZVOZ I UVOZ U BRUTO DOMAĆEM PROIZVODU, 2003.
78 79
68 6862
48
8278
65 65
54
16
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
Belgija Slovačka Mađarska Češka rep Bugarska Srbija
prirast u 2004.
39
izvozuvoz
A rezultat poguban
dug Srbije nije veliki, ali da Srbija ima eksremno mali kapacitet vraćanja duga iz tekućeg deviznog priliva.
Prema udelu sadašnje vrednosti duga u BDP Srbija ne spada u visoko zadužene zemje, po drugom kriterijumu spada
(Tabela 4.3). Pošto je svaki kriterijum eliminatoran, Srbija se
još uvek tretira kao visoko zadužena zemlja
Kako ovo vratiti?Dinamika otplate javnog duga, 2001-2010.
675 1076 10341658
2182 2609 2754656 745
815897
960 1065
297
0
1000
2000
3000
4000
milio
na U
SD
ukupno 107 183 451 972 1732 1779 2473 3079 3569 3819
kamata 74 140 233 297 656 745 815 897 960 1065
glavnica 33 43 218 675 1076 1034 1658 2182 2609 2754
2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010
U odsustvu odlučnih i doslednih mera u privatizaciji «sopstvenih» javnih preduzeća, signal koji se šalje stanovništvu i privrednim subjektima je da se radikalne reforme odlažu za neko drugo, povoljnije vreme. Jedino preostalo pitanje je – kako u odsustvu takvih reformi ostvariti privredni rast od 5% godišnje, rast izvoza od preko 25% godišnje i uredno servisiranje dugova koji od 2006. godine.