Elaborat Iz Stručne Prakse

PRAKSA I PROJEKTOVANJE

Sarajevo, 26.07.2013.god Student:

Mirsad orbadi

ELABORAT IZ

STRUNE PRAKSE

U prvom dijelu rada e biti izloeni opi podatci firme TRABAG, neki od projekata

na kojima rade kao i raspoloiva mehanizacija i strojevi. Drugi dio rada e biti

baziran na dnevnik rada izraen od strane studenta za vrijeme prakse sa gradilita

na kojima je bio. U zavrnom dijelu rad bit e izloen praktini zadatak iz strunog

predmeta a koji se odnosi za posjete gradilita i praenje rada nekog od strojeva.


Mirsad orbadi

str. 1

SADRAJ

UVJERENJE O IZVRENOJ STRUNOJ PRAKSI ................................................................ 2

OPI PODACI O FIRMI........................................................................................................... 3

1.1. Openito o firmi trabag ................................................................................................ 4

1.2. Misija i ciljevi .................................................................................................................. 5

1.3. Istorija koncerna ............................................................................................................ 6

1.4. Graevinski projekti u izgradnji...................................................................................... 7

1.5. Raspoloivi strojevi i oprema ......................................................................................... 8

1.5.1. Asfaltna baza .......................................................................................................... 8

1.5.2. Valjci i vibro valjci .................................................................................................. 12

1.5.3. Bageri .................................................................................................................... 14

1.5.4. Finier ................................................................................................................... 17

1.6. Radovi na gradilitu ..................................................................................................... 19

1.6.1. Sarajevska zaobilaznica ........................................................................................ 19

1.6.2. Zatitna jama stambenog objekta Dvor .............................................................. 24

1.7. Opis provoenja kontrole kvaliteta materijala i radova ................................................ 26

1.7.1. Kontrola kvaliteta betona ....................................................................................... 26

1.8. Opis dokumentacije na gradilitu ................................................................................. 28

1.8.1. Graevinski dnevnik .............................................................................................. 28

1.8.2. Graevinska knjiga ................................................................................................ 29

1.8.3. Radni nalog ........................................................................................................... 30

1.8.4. Knjiga registra uposlenih graevinskih radnika ..................................................... 31

1.8.5. Osoblje gradilita ................................................................................................... 31

DNEVNIK RADA .................................................................................................................... 33

PRAKTINI ZADATAK .......................................................................................................... 72

3.1. Toranjska dizalica ........................................................................................................ 73

3.1.1. Proraun praktinog uinka toranjske dizalice sa vodoravnom granom ................ 77

3.1.2. Primjer 1. ............................................................................................................... 79

3.1.3. Primjer 2. ............................................................................................................... 81


Mirsad orbadi

str. 2

UVJERENJE O IZVRENOJ STRUNOJ PRAKSI


Mirsad orbadi

str. 3

OPI PODACI O FIRMI


Mirsad orbadi

str. 4

1.1. Openito o firmi trabag

STRABAG - sredinja operativna marka tvrtke STRABAG SE - djeluje u svim

podrujima graevinske industrije te kao veliko i znaajno europsko graevinsko poduzee posluje diljem svijeta. Kao jedan od vodeih ponuaa graevinskih usluga na prostorima srednje i srednjoistone Europe koncern zapoljava vie od 76.900 djelatnika na vie od 500 lokacija te odrauje poslove vrijedne gotovo 12,8 milijardi EUR. Poduzetnika se misao orijentira prema potrebama nacionalnih i meunarodnih trita. Podruje djelatnosti tvrtke STRABAG je tako raznovrsno kao i zahtjevi s kojima se susreemo. Spektar djelatnosti prostire se od pojedinanih usluga i radova po mjeri pa sve do ukupnih rjeenja iz jedne ruke - od malih poslova do spektakularnih velikih projekata. Visoka struna kompetencija, znanje i iskustvo okrenuto budunosti i izvrsna interna infrastruktura omoguuju nam da ispunimo i one najzahtjevnije elje naih kupaca - sigurno,

ekonomino, brzo i fleksibilno. STRABAGOVIM timskim konceptom nudimo naim nalogodavcima itav spektar usluga koji se bazira na razliitim polazitima i obuhvaa sve relevantne graevinske postavke - od projektiranja, preko planiranja i izvedbe, pa sve do besprijekornog stavljanja u pogon.

STRABAG SE Pokazatelji 2012

Uinak Stanje narudbe Zaposlenici

14,3 mrd. 13,4 mrd.

76.900

Strabag u BiH se nalazi u Sarajevu i u Banja Luci, kao Strabag d.o.o.

Strabag u Sarjevu je smjeten u trnom centru Importane.

Generalni direktor Strabaga d.o.o. Sarajevo je dipl.ing.gra. Edin Zeki, koji je ujedno i

direktor odjela za konsturcije. Strabag u Sarajevu fukcionira kao jedna firma sa etiri

sektora,koji su neovisni jedni o drugima. A to su:

Odjel za konstrukcije

Odjel za saobraajnice

Odjel za ekologiju

Strabag Sarajevo, iako je d.o.o. ipak ima jako dobru komunikaciju sa matinom firmom u

Austriji. Njihovi ciljevi su samo visoko buetni projekti kako u naoj zemlji tako i u reginu.

Neki od zavrenih kako i buduih planova e biti izloeni u daljem elaboratu. Iako ne tako

veliki kao Strabag d.o.o. Sarajevu mogu da konkuriu na svim projektima, jer svu opremu i

kadar koju ne posjeduju u naoj zemlji preuzmu od svoje matine firme, i onda nastupaju kao

Strabag Austrija.


Mirsad orbadi

str. 5

1.2. Misija i ciljevi

STRABAG je znaajno europsko graevinsko poduzee nastalo iz tradicijom bogatih

poduzea i njihovih ljudi s europskim korijenima.

Svojom kompetentnou, inovativnou i motivacijom naih zaposlenih kao i strogom

transparentnom organizacijskom strukturom na pravom su putu da postanemu vodee

graevinsko poduzee u Europi.

Rasprostranjenost i internacionalnost naih podruja djelatnosti zajedno sa irinom naeg

know-how-a predstavlja za nas stabilnu ekonomsku osnovu na kojoj dalje rastemu.

Misija

Njihova je misija smjernica izvedena iz vizije za njihove postupanje spram zaposlenih,

klijenata, podizvoaa kao i drutva u cjelini te je stoga obvezujua za Upravu, menadment i

sve zaposlenih.

Djelatnici

Djelotvornost i kompetentnost naih zaposlenih zajedno sa sposobnou i spremnou za

interdisciplinarni timski rad sredinji su sastavni dio uspjeha njihovog poduzea. Vide se kao

organizacija u uenju, u kojoj se postojee znanje ne samo prosljeuje s generacije na

generaciju ve se neprestano stjee novo znanje i predaje dalje. Bitna osnova njihovih

principa voenja je visok stupanj vlastite odgovornosti svakog pojedinog zaposlenika.

Neprestano unapreuju mjere opreza glede odravanja zdravlja zaposlenih kao i sigurnosti

na radnom mjestu. Nadalje, na odgovarajui nain pomau svoje zaposlenike u nevoljama za

koje ne snose krivicu.

Klijenti

Njihove su usluge orijentirane prema ispunjenju opravdanih zahtjeva i oekivanja njihovih

klijenata te im na taj nain nude veliku dodanu vrijednost. U smislu partnerske suradnje

komuniciraju s klijentima na otvoren i transparentan nain..

Zahtjevima trita udovoljavaju blizinom prema klijentima, profesionalnou, otvorenou za

inovacije i dostupnom cijenom.

Podizvoai i dobavljai

U smislu kvalitete i ekonominosti izvrenju svojih poslova ukljuuju pored vlastitih

kompetencija i resursa i odabrane, isprobane podizvoae i dobavljae. Timski orijentirana

suradnja na osnovi iskrenosti, otvorenosti, integriteta i potenja time je jamac za dugorono

uspjeno partnerstvo.


Mirsad orbadi

str. 6

Ekonomski uspjeh

Kako bi se prepoznala odgovornost spram svih zastupnika interesa (dioniari, klijenti,

djelatnici, podizvoai, vlasti, konkurencija, mediji, drutvo kao cjelina), potrebno je raditi s

ciljem ostvarivanja dobiti, sauvati jaku financijsku osnovu te odrati rizike na prikladnom

nivou. Sredinji cilj za postojanim ouvanjem ekonominosti je stoga neprestani daljnji razvoj

i konsekventna primjena izbjegavanje flop-a) u svim graditeljskim fazama.

Drutvena odgovornost

Kod realizacije ovog cilja uvijek postupaju odgovorno spram okruenja te svoje etike

standarde (etiki kodeks) smatraju uzornim doprinosom zdravom razvoju europskog trita.

U skladu s tim potuju kulturne razlike, priznaju potenu trinu utakmicu, potuju vaee

zakone i pravilnike te postupaju ekoloki s energijom, sirovinama i otpadom kao i emisijama.

Postojano postupanje

Iz odgovornosti prema ovjeku, drutvu i okoliu postupaju postojano s pogledom na

budue generacije i pri donoenju poslovnih odluka u obzir uzimaju prethodno navedeno

temeljno naelo. Isto se dokumentira u pravilnim razmacima od strane eksterne institucije

kroz Izvjee o Corporate social responsibility.

1.3. Istorija koncerna

ILBAU

STRABAG 1835 Osnivanje obiteljske graevinske

obrtnike tvrtke Anton Lerchbauer, Austrija

1895 Osnivanje "Poduzea za radove valjanja cesta, prije H. Reifenrath, Drutvo s ogranienom odgovornou", Njemaka

1954 Osnivanje Tvrtke ISOLA & LERCHBAUMER (koa je dala ime Tvrtki ILBAU), te gradnja zgrade Uprave Tvrtke u Spittal/Drau

1930 Uvoenje naziva Tvrtke STRABAG

1949 Notacija Trtke STRABAG AG, Kln

1999 STRABAG Austrija u potpunosti preuzima Tvrtku STUAG. Obeteenje difuznog vlasnitva Tvrtke STRABAG, Austrija, denotacija s Beke burze.

2000 Grupa BAUHOLDING STRABAG ujedinjuje svoj nastup na tritu. Koncern nastupa irom Europe pod zajednikom markom "STRABAG". Marke ILBAU i STUAG se naputaju. U Austriji se Poduzea ILBAU i STUAG stapaju u novu Tvrtku STRABAG AG. Slijede projekti fuzioniranja na ostalim europskim tritima


Mirsad orbadi

str. 7

2006 Promjenom imena poduzea BAUHOLDING STRABAG-a SE u STRABAG SE i pripajanjem poduzea FIMAG, STRABAG SE postaje matino drutvo u koncernu. Drutvo je organizirano u tri grane graditeljstva i to cestogradnju, visokogradnju i inenjerske graevine kao i usluge. Rezultat te promjene je i novi logotip tvrtke. Glavne marke koncerna, koji sa preko 53.000 zaposlenika ostvaruje graevinske poslove oko 10 milijardi eura, pored STRABAG-a su DYWIDAG, HEILIT+WOERNER i Zblin. U Njemakoj su od 01. oujka 2006. god. visokogradnja i inenjerske graevine STRABAG-a AG ustupljene Ed. Zblin-u AG.

2007 U travnju je objavljen trei strateki dioniar STRABAG-a SE. Rasperia, drutvo Holdinga ruskog industrijalca Olega Deripaske, sudjelovalo je u kapitalu STRABAG-a SE. U tu je svrhu temeljni kapital STRABAG-a SE povean sa nominalnog u iznosu od 70 mio. za 25. mio. na 95 mio. Stari su dioniari STRABAG-a SE u malom opsegu prodali udjele iz svog portfelja u Rasperiji. 19. listopada 2007. god. uslijedio je izlazak na burzu (IPO) STRABAG-a SE u Prime Market Segment Beke burze. Ponueno je 23.200.001 pojedinanih dionica koje se sastoje od 16.000.000 novih pojedinanih dionica od poveanja kapitala, 9.200.001 pojedinanih dionica iz portfelja starih dioniara kao I opcija vee dodjele dionica od 3.000.000 novih pojedinanih dionica. Ponudbena cijena po dionici bila je 47 te je na taj nain STRABAG SE izlaskom na burzu biljei priljev od 893 mio. Pomou sredstava dobivenih na burzi STRABAG SE bi elio izgraditi svoju trinu poziciju u Istonoj Europi te na podruju sirovina, pojaati vlastiti kapital te poticati ekspanziju na usluge srodne graditeljskima.

1.4. Graevinski projekti u izgradnji

Aktuelne reference firme elementi su projekta Sarajevske zaobilaznice, gdje su kao glavni

izvoai radova. Objekti u sklopu ovog projekta su mostovske konstrukcije, tunelske cijevi,

potporno zidovi, te hidrotehniki i drugi objekti. Najvea vrsta radova koju firma izvodi na

gore navedenim objektima jesu radovi niskogradnje, tj. izrada nosive konstrukcije gornjeg i

donjeg stroja zaobilaznice. U gradilite spdaju dionice LOT 1, LOT 3 kao i naknadno

dobivena dionica LOT 2. Kao kooperanti pri izgradnji Sarajevske zaobilaznice su firma HP

Investing, firma Sara Komerc idr. Stambenog objekta Dvor na lokaciji Marijin Dvor takoer

kao glavni nosioci radova u izgradnji nosive konstukcije objekta, dok je kao podizvoa

radova pri izgradnji nosive konstrukcije jame za objekat bila firam GEOINVEST d.o.o.

Sarajevo i EKO-THE d.o.o. Sarajevo


Mirsad orbadi

str. 8

1.5. Raspoloivi strojevi i oprema

- Asfaltna baza TRABAG

- Valjci i vibro valjci

- Bageri

- Finieri

- Kranska dizalica

1.5.1. Asfaltna baza

Tehnoloke i tehnicke cjeline

Pogon asfaltne baze na koji se odnosi Plan aktivnosti ine sljedei sadraji:

Postrojenje asfaltne baze sa prateom tehnolokom opremom, i to:

o Dozatori: etiri spremnika za

hladni materijala, kapaciteta po

10 m3 kamenog

agregata, sa otvorima za

pranjenje frakcije razlicite

granulacije i

horizontalnim trakastim

transporterima ispod

spremnika, duine 19 m i irine

trake od 0,5 m..

o Kosi transporteri duine 10 m

i irine trake 0,5 m za

preuzimanje materijala sa

horizontalnih transportera

o Suara rotacionog tipa,

duine 9 m precnika 2,5 m sa nagibom 100, za suenje materijala, sa gorionikom na lo

ulje za zagrijavanje zraka i ventilatorom (snage 37 kW) za rasprivanje mase i izdvajanje

praine, bolje sagorijevanje i stvaranje podpritiska u sistemu.

o Suhi filteri (cikloni) za izdvajanje mikrocestica (kamene praine, zemlje) iz smjese koja

dolazi iz suare i njihovo sakupljanje u vrece.

o Mijealica: Toranj za mijeanje kamenog materijala razlicitih granulacija sa

odredenom kolicinom bitumena, kapaciteta 1,5 t po ciklusu odnosno 90-120

t/sat.

o Vage za agregat, filer i bitumen.


Mirsad orbadi

str. 9

o Spremite za filer (kapaciteta 500 kg).

o Kontenjer za filer punog tipa, za transport filera iz spremita do vage.

o Spremita za topli materijal (cetiri komore) iznad vage, a ispod sita, sa 4

razdvojene komore za deponiranje prosijanog materijala iz sita kapaciteta 6 m3

materijala.

o Vibraciona sita za prosijavanje materijala iz toplog elevatora (razdvajanje po

velicini u toplom spremitu).

o Elevator za frakcije za podizanje materijala iz suare do sita.

o Elevator za filer.

o Filter za precicavanje ispunog zraka od praine sa vrecastim filterima za

prikupljanje cestica praine.

o Kontrolna soba: Kontejner za smjetaj elektronskih uredaja za centralno

upravljanje i kontrolu procesa proizvodnje.

Cisterne za skladitenje gotovog bitumena (nadzemni spremnici zapremine 4 x 25 tona), sa

toplinskom izolacijom radi odravanja potrebne temperature (160 0C), sa grijaem za

zagrijavanje termickog ulja (nafta ili lo ulje) iz kojih se sistemom dvostrukih, grijanih cijevi

bitumen dozira u mijealicu.

Spremnici lo ulja (dva podzemna spremnika po 20 t)

Deponija mineralnog agregata (kamena).

Manipulativne povrine i interna saobracajnica krunog toka za potrebe transporta

sirovina i gotovih proizvoda.

Tehnoloki proces proizvodnje

Tehnoloki proces postrojenja asfaltne baze obuhvata proizvodnju bitumenskog

konglomerata (asfalta). Asfalt je vruca mjeavina mineralnih agregata, punjenja (filera) i

bitumena.Postrojenje je proizvedeno u Junoj Koreji 1996. godine. Kapacitet postrojenja je


Mirsad orbadi

str. 10

90 120 tona asfaltne mase na sat. Postrojenje zauzima povrinu od oko 1.080 m2, a

deponija na kojoj se skladite materijali je oko 7.000 m2. Postrojenje je smjeteno na

otvorenom prostoru, pa je i proizvodnje uvjetovana vremenskim prilikama (postrojenje ne radi

na niskim temperaturama i loim vremenskim uvjetima), a i potrebama trita.

U zavisnosti od primjene proizvodi se vie vrsta konglomerata. Ove vrste sa razlikuju po

granulaciji koritenih frakcija i procentualnom ucecu komponenti mjeavine. Za svaki tip

(vrstu) bitumenskog konglomerata propisana je receptura koja se ubacuje u automatski

sustav. Naime, sustav proizvodnje je kompjuteriziran i sav rad postrojenja se vodi iz

kontrolne sobe (kontejnera) koja je izolirana od svih okolnih utjecaja i klimatizirana. Tip

postrojenja je prekidni, to znaci da nakon svakog mijeanja mijealica (mikser) isporucuje

finalni proizvod.

Postrojenje se sastoji od dozatora (spremita za hladni materijal), transportnih traka,

rotacione suare, filtera, tri linije za snabdijevanje (agregat i bitumen) sa vibracionim sitima i

vagama, mjealice, te kabine za upravljanje procesom. Mineralni agregat se kamionom

dovozi u krug asfaltne baze i skladiti na predvidenu deponiju. Sa deponije se utovarivacem

pune dozatori (spremite za hladne frakcije). U sklopu postrojenja su cetiri dozatora

kapaciteta po 10 m3 za frakcije razlicite granulacije. Na dnu dozatora je otvor za pranjenje

preko koga se dozira frakcija na horizontalni transporter, pa preko kosog trakastog

transportera do rotacione suare. Suara je rotacionog tipa i u njoj se frakcije otprauju, sue

i zagrijavaju na temperaturu od oko 170 0C. Zagrijavanje se vri lo uljem. Praina i

neistoe se vode u filter, a ugrijana frakcija se die elevatorom na sita. Funkcija sita je da

materijal razdvoji po frakcijama i deponuje ga u topla spremita. Filter slui za precicavanje

ispunog zraka od praine. Bazira se na sakupljanju cestica u azbestnim vrecama. Time se

postie precicavanje izlaznog zraka i njegovo izbacivanje u atmosferu. Iz toplih spremita

frakcije idu na vagu prema recepturi, pa u mijealicu gdje se vri mijeanje svih komponenti.


Mirsad orbadi

str. 11

Spremite za filer je komora kapaciteta 500 kilograma. Po primljenom impulsu filer se dozira

na vagu (ako je po recepturi potreban filer) pa u mijealicu.

Bitumen se u bazu dovozi cisternama i pretae u rezervoare- cisterne. Za skladitenje se

koriste etiri rezervoara kapaciteta po 25 tona. Rezervoari-cisterne su nepropusni i toplinski

izolirani. Temperatura bitumena u rezervoarima je cca 160 0c i odrava se cirkulacijom

termickog ulja. Zagrijani bitumen se sistemom cirkulacije odvozi do tornja za mijeanje.

Izvagane i zagrijane sirovine se mijeaju u mijealici (mikseru). Proces se odvija na

temperaturi od 150 do 180 0C. Za zagrijavanje kamenih agregata i termickog ulja koje

zagrijava bitumen koristi se nafta ili lo ulje koje se deponuje u posebnim tankovima.

Nakon mijeanja gotova smjesa (asfalt) se tovari u kamione i odvozi van baze.

Lista sirovina i pomonih materijala

Za proizvodnju bitumenskog konglomerata (asfalt) koriste se sljedee sirovine:

Mineralni agregat,

Punjenje (filer),

Bitumen.

Mineralni agregat je krecnjackog porijekla i dovozi se kamionima na deponiju u kruguasfaltne

baze. Sa deponije se kameni agregat prebacuje u bunkere pomocu utovarivaca. Kolicina

mineralnog agregata na deponiji zavisi od potreba proizvodnje, odnosno iskoritenosti

kapaciteta postrojenja.Punjenje (filer) vano je kao sredstvo za punjenje i njegovo

procentualno ucece u finalnom proizvodu povecava se kod finijih konglomerata (troni sloj).

Filer je takoder krecnjackog porijekla. Spremite za filer je komora kapaciteta 500 kilograma.

Filer se doprema u krug asfaltne baze sa autocisternom i pomocu zraka se prebacuje u silos

za filer. Bitumen se koristi kao vezivo mjeavine u proizvodnji asfalta.

Cisterna se dovozi u krug asfaltne baze i pomocu crijeva i pumpe pretace u cetiri rezervoara

kapaciteta po 25 tona. Na vrhu rezervoara nalazi se oduak za pare koje se razvijaju pri

zagrijavanju bitumena. U slucaju nekontroliranog izlijevanja bitumena moe doci do

onecicenja vode i tla. Potrebno je istaci da je bitumen je vrlo pogodan materijal za reciklau,

to je jedna od njegovih velikih prednosti u odnosu na sintetske materijale.


Mirsad orbadi

str. 12

1.5.2. Valjci i vibro valjci

Valjci (engl. rollers) su maine za zbijanje valjanjem veih masa zemljanih, kamenih vezivom stabiliziranih materijala, krupnozrnih betona (tzv.valjani betoni),kao i asfaltnobetonskih zastora. Valjci mogu biti:

- Vueni valjci

- Samohodni valjci

Savremena tehnoloka reenja za zbijanje tla podrazumevaju sledee principe rada:

Statiki princip - gde se sabijanje zemlje vri valjanjem (statiki valjci)

Dinamiki princip - gde se sabijanje zemlje vri pomou pojedinanih udara ili vibriranjem (eksplozivni nabija i vibronabija)

Kombinovani pristup - dobijen kombinovanjem prethodna dva principa - vibrovaljci

U smislu konstrukcije, odnosno materijala obloge samog valjka mogu biti:

elini (glatki) valjci i jeevi - glatki mogu biti: laki, srednji i teki valjci

Valjci na pneumaticima

Zamenom omotaa valjak je ili glatki valjak ili je. Postoji kombinacija glatkog valjka, odnosno jea i valjka na pneumaticima na jednoj maini (engl. combination compactor)

Vueni su samo sa jednim valjkom (engl. towed roller). Vua je uglavnom uz pomo dozera, koji mogu vui vie valjaka (tzv. voz valjaka). Samohodni valjci su dvoosovinski valjci koji mogu biti:

- Sa jednim valjkom i gumenim pneumaticima (engl. single-drum compactor)

- Sa dva glatka valjka (tandem valjak)

Posebna vrsta valjaka su kompaktori. Traeni parametri zbijanja (potrebna energija zbijanja) postiu se kod odredjene mase valjka regulacijom amplitude (odskoka), te broja vibracija i prelaza valjaka.

Valjci na pneumaticima (engl. rubber tyred roller, pneumatic tyred roller) su

vrsta samohodnih valjaka. Zbija gnjeenjem to je kombinacija zbijanja u smeru kretanja i

upravno na smer kretanja pneumatika. Slui za zbijanje asfaltnobetonskih zastora, zatim

tanjih slojeva praha ili gline, konstrukcija od kamene sitnei pribline veliine i

granulometrijskog sastava (filterski i drenani slojevi). Moe osim statikog naina, da zbija i

putem vibracija. Ima nekoliko pneumatika ispred i pozadi, iji se tragovi delimino preklapaju.


Mirsad orbadi

str. 13

Traeni parametri zbijanja postiu se promenom mase valjka, broja prelaza ili frekvencije

vibriranja.

Valjci na pneumaticima koji su statikog tipa se dele na:

- Vuene jednoredne valjke velike mase od 60 do 100 t

- Vuene dvoredne valjke mase do 15 t

- Samohodne valjke mase od 15 do 40 t

Kod ovih koji nisu samohodni (vueni valjci), manje vuku traktori na pneumaticima, dok valjke vee mase vuku traktori guseniari. Kod valjaka mase do 50 t pritisak u gumama iznosi od 0,57 do 1 MPa u zavisnosti od broja tekstilnih uloaka pneumatika.

Tandem (vibracioni) valjci (engl. tandem roller) su vrsta samohodnog valjka - valjka sa

dva glatka valjka koji ujedno slue za kretanje i za zbijanje, sa statikim nainom ili putem

vibracija. To su valjci koji pri valjanju asfaltnobetonskih zastora posebno zamenjuju dva do

sada koriena valjka: 1) teki statiki valjak (ima tri valjka koji mogu zbijati samo statikim

nainom) za poetno zbijanje iza finiera (u ovom sluaju tandem - valjak zbija vibracijama),

2) laki statiki valjak za zavrnu obradu (u ovom sluaju tandem valjak zbija bez vibracija).


Mirsad orbadi

str. 14

1.5.3. Bageri

Bageri (eng. excavators) je tehniko sredstvo koje se najvie koristi za mainski rad

pri graenju. Obuhvataju irok raspon vrsta, podvrsta i

tipova maina namenjenih za povrinski, podzemni i podvodni iskop u tlu i steni, odnosno za

iskop iutovar zemljanih i kamenih materijala. Koriste se takoe za planiranje i oblikovanje

nasipa bilo od zemlje ili kamenih materijala.

Bageri se prema mestu rada dele na bagere sa ciklinim dejstvom i bagere sa kontinualnim

nainom rada.

Bageri sa ciklinim dejstvom su:

Specijalni bageri

Bageri sa eonom

kaikom

Bageri sa

dubinskom kaikom

Bager hvata

(grajfer)

Bager skreper

(dreglajn)

Babel bager , kabel

- skreper

Poluuniverzalni i univerzalni bager

Bageri sa kontinualnim nainom rada su:

Bager vedriar

Bager rovokopa

Praktini uinak rada bagera sa ciklinim dejstvom rauna se prema formuli:

Up = Ut Kv Kr Kp Ko Ki Kz Kut Ku


Mirsad orbadi

str. 15

Ut - teorijski uinak, Ut = T / Tc q, Ki - koeficijent naina istovara materijala: za istovar na

gomilu Ki = 1,00, a za istovar na vozilo Ki = 0,90.

Podela bagera kaikara vri se na sledei nain:

1.Prema nameni i obimu rada:

Graevinski bageri kaikari ili univerzalni graevinski bageri sa malom do srednjom

veliinom kaike od 0,1 do 2,5 m 3.

Specijalni bageri za jednu vrstu graevinskog rada sa kaikom neto veom od

univerzalnih bagera

Otkopni bageri za eksploataciju rudnika i rad na velikim iskopima za temelje u

graevinarstvu sa kaikom zapremine od 2,0 do 8,0 m 3.

Bageri velikog kapaciteta na povrinskom kopu za iskop i prebacivanje u nasip ili otkop

uglja, zapremina kaike od 10 do 100 m 3

Koraajui - walking bageri srednjeg ili velikog kapaciteta sa kaikom od 4 do 100 m 3.

Koriste se za izvodjenje zemljanih radova na velikim hidrotehnikim objektima

2. Prema vrsti pogonskog mehanizma i prenosa na pojedine organe bagera sa jednom

kaikom:

Jednomotorni sa pogonskim motorom SUS i transmisionim prenosom na radne organe


Mirsad orbadi

str. 16

Jednomotorni sa elektromotorom sa spoljnim napajanjem i transmisionim prenosom

na radne organe

Mnogomotorni, gde se svaka radna i pomona operacija izvodi direktno putem sopstvenog

elektromotora

Sa hidraulinim prenosom od pogonske maine i hidromotora na radne organe preko

pojedinih hidrocilindara ili hidromotora

3.Prema nainu transmisionog prenosa pogona na radnu opremu:

Sa krutom vezom kaike i strele

Mehanikim prenosom

Sa hidraulikim prenosom

Sa elastinom vezom (sa mehanikim prenosom) - dreglajn, grajfer i kranovi

4.Prema okretljivosti gornjeg dela bagera:

Punookretni bageri sa okretanjem 360 oko vertikalne ose

Bageri sa deliminim okretanjem od 180 - 270

5.Prema vrsti mehanizma za kretanje:

Bageri na pneumatskim tokovima

Bageri na gusenicama

Koraajui bageri

Auto - bageri

Bageri na inama


Mirsad orbadi

str. 17

Hidraulini bageri (engl. hydraulic excavators) su univerzalne graevinske maine i mogu se definisati kao "standard" u pogledu korienja bagera. Posebno su bitni snani hidraulini bageri sa lomljivim krakom (engl.crawler-mounted hydraulic excavator). Kod njih su mehanizmi prenosa i rada prikljuaka na hidraulini pogon. Lopata hidraulinih bagera moe biti utovarna, dubinska ili zahvatna lopata (grajfer)Mogu biti opremljeni sa teleskopskom produnom strelom ili krakom, kao teleskopski bageri. Neki od manjih hidraulinih bagera imaju postolje na gumenim pneumaticima, dok su jai uvek na gusenicama.

1.5.4. Finier

Finieri (engl. finishers) su sloene maine na sopstveni pogon na postolju sa

gusenicama ili gumenim tokovima za izradu nosivih slojeva od asfaltbetonskih meavina

kod puteva, zatim avionskih pista, zatim obloga kanala itd. Sastoji se iz komponenti koje

prihvataju, razastiru i zbijaju masu, a po potrebi mogu sluiti kao gladilice ili rezati ugraene

zastore. Kreu se tokom rada neprekidno vrlo malom brzinom. Finieri su dakle maine

kontinualnog dejstva, znai rade bez prekida na asfaltiranju deonice puta, kamioni sa vrelim

asfaltom dolaze, sipaju masu u ko finiera i vraaju se nazad, a finier rasprostire materijal.

Koevi su razliite veliine i postoji veliki broj razliitih principa rada.


Mirsad orbadi

str. 18

Podela finiera:

Finieri za beton (engl. slipform concrete pavers)

Finieri za asfaltne zastore (engl. slipform asphalt pavers)

Neki sloeni finieri, kao to su finieri za izvoenje obloge kanala, mogu da izvode plitki

iskop, zatim grubo izravnanje i fino planiranje posteljice iskopa pre izvoenja

asfaltnobetonskog sloja.

Postoji mnogo razliitih vrsta finiera u smislu njihove veliine, praktinog uinka,

konstrukcije za kretanje, kao i prihvat i ugradnju materijala.

Voenje finiera po pravcu i visini uglavnom je automatsko pomou lasera ili preko prethodno

nivelirane ice ili preko papue po prethodno izvedenom delu zastorne konstrukcije.


Mirsad orbadi

str. 19

1.6. Radovi na gradilitu

Obavljanje strune prakse podrazumjeva prisustvo na gradilitu u trajanju od minimalno 60%

trajanja strune prakse. U konkretnom sluaju student-izvrioc strune pakse boravio je na

vie gradilita. Objekti koji su u sklopu prakse posjeivani su:

I. Sarajevska zaobilaznica

I.1. Vijadukt Reljevo,

I.2. Vijadukt Otrik,

I.3. Vijadukt Butile,

I.4. Vijadukt Rjeica,

I.4.1. Rampa A,

I.4.2. Rampa C i

I.4.3. Rampa D.

I.5. Tuneli

I.5.1. Otrik

I.5.2. Oega

II. Dvor

II.1. Izrada zatitne jame za objekat

1.6.1. Sarajevska zaobilaznica

U toku boravka na gradilitu uglavnom su izvoeni zavrni radovi na trasi zaobilaznice.

Izrada gornjeg stoja puta. nasipanje i stabilizacija sitnozrnog materijala te postavljanje

asfaltnog kolovoza kao zavrne obloge puta. Na gradilitu su se obino nalazila ekipa koju je

sainjavalo 4-5 radnika NKR kvalifikacije te nadzorni organ. Strojevi koji su koriteni na

gradilitu za vrijeme boravka na istom bila su uglavnom transportna sredstva i stredstva za

zbijanje materijala (valjci) opisana u prethodnom dijelu.

Detaljna obrada pojedinih faza radova interpretirana je dnevnikom rada, koji je priloen u

nastavku.

1. PRIPREMNI RADOVI

2. RADOVI NA DOJNJEM STROJU

PRIPREMNI RADOVI obuhvataju nekoliko faza:

geotehniko-istrane radove,

iskoliavanje, opremanje gradilita,

odstranjivanje grmlja i drvea,


Mirsad orbadi

str. 20

ienje terena,

uredjenje postojeeg kolovoza.

Geotehniko-istrani radovi se izvode u sluaju da nisu izvedeni u fazi projektovanja, da su

nedovoljni, ili ako se u toku gradnje jave nepredvieni sluajevi.Obuvataju sva geoloka,

petrografska i geotehnika ispitivanja koja su potrebna za odreivanje kvaliteta ili ponaanja

temeljnog tla pri uzimanju u obzir svih faktora, koji posredno ili neposredno utiu na ove

karakteristike. Osim ispitivanja taj rad obuhvata takoe izradu kompletnih elaborata o

ispitivanjima i o zakljucima ispitivanja sa prijedlogom o rijeenju temeljenja, ureenju

temeljnog tla, te o upotrebi zemljanih materijala u okviru ugovorenih radova.Pri zavretku

ovih radova pristupa se iskoliavanju trase.

Ovaj rad pored iskoliavanja same trase obuhvata i sva geodetska mjerenja u vezi

prenoenja podataka sa projekta na teren, ili sa terena u nacrte i odravanje iskolianih

oznaka na terenu u cijelom periodu od poetka radova do predaje svih radova investitoru. Po

zavretku iskoliavanja pristupa se opremanju gradilita zatim ienju terena, odstranjivanju

drvea i grmlja i ureenju postojeeg kolovoza. Po zavretku navedenih radova pristupa se

radovima na izradi dojnjeg stroja.

RADOVI NA DONJEM STROJU obuhvataju sledee faze:

otkop humusa,

iroke otkope i prevoz,

obradu podtla,


Mirsad orbadi

str. 21

izradu nasipa,

izradu klinova uz objekte,

uredjenje posteljice planuma dojnjeg stroja,

dreniranje i odvodnju,

sanaciju dzepova plombama,

sanaciju vrtaa,

zatitu kosina,

vegetacijsku zatitu kosina, bankina i zelenog pojasa,

odvodne jarkove,

bankine,

uredjenje izvora vode,

oblaganje kosina kamenom.

Prvo se radi povrinski

otkop humusa izvrenog kod

iskopa u irokom otkopu na

trasi u pozajmitu, kao i

ispod nasipa debljine

maksimalno do 40 cm s

transportom, ili guranjem

mainskim putem u deponiju

sa strane, u pojasu putnog

zemljita. Poslije zavrenog

otkopa humusa, pristupa se

irokom otkopu i prevozu.

Rad obuhvata sve iroke

otkope, svih vrsta zemljanih

materijala koji su predvieni

projektom zajedno sa

odvozom, odnosno

guranjem iskopanog

materijala u nasipe, deponije

ili u deponije za razne


Mirsad orbadi

str. 22

potrebe prema namjeni kako e se materijal upotrebljavati pri izvoenju radova. U te radove

ukljueni su svi otkopi zasjeka, usjeka, pozajmita,

korekcija vodotoka, kao i iroki otkopi pri izvodjenju objekata. Sve iskope treba izvriti prema

profilima, opisanim kotama, projektom propisanim nagibima, uzimajui u obzir zahtjevane

osobine za namjensku upotrebu iskopanog materijala, a po ovim tehnikim uslovima. Zatim

slijedi obrada podtla. Podtlo predstavlja samoniklo tlo na kome se vri temeljenje ( izgradnja )

nasipa. Rad obuhvata zbijanje, eventualno razrivanje, radi suenja ili kvaenja prirodnog tla u

debljini koja je odredjena projektom, priblino debljine oko 30 cm. Po zavretku ovih radova

pristupa se izradi nasipa. Taj rad obuhvata nasipanje, razastiranje, grubo odnosno fino

planiranje, kvaenje i zbijanje materijala u nasipu prema dimenzijama odredjenim u projektu.

Sav rad mora biti uradjen u skladu sa projektom i tehnikim uslovima. Takoe postoje propisi

za materijal koji se koristi za izradu nasipa. Za izradu nasipa upotrijebit e se anorganski

materijal propisanih kvaliteta. U nasip se ne mogu ugraditi organski otpaci, korijenje, busenje,

odnosno materijal koji bi vremenom, zbog biohemiskog dijelovanja, promjenio svoje

mehaniko-fizike osobine. Materijal za izradu nasipa moe se dobiti iz usjeka na trasi ili iz

pozajmita. Klinovi uz objekte izvode se radi iskljuenja deformacija kolovoza na prelazu s

nasipa na objekat. Sledei korak je ureenje posteljice. Ureenje planuma dojnjeg stroja u

usjecima,nasipima i zasjecima, s grubim i finim planiranjem i nabijanjem, i to :

- u kamenim materijalima:

poravnavanje preostalih vrhova stijene,

nasipanje izravnavajueg sloja,

razastiranje, planiranje, kvaenje i zbijanje tog sloja.

- u koherentnim i mijeanim materijalima:

planiranje,

sanacija pojednih manjih nehomogenih mjesta,

kvaenje odnosno prosuivanje zemlje uz zbijanje do propisane zbijenosti.

U sluaju da je nabijanje onemogueno zbog previsoke prirodne vlanosti u tlu, odnosno

zbog nepovoljnih vremenskih prilika, moe se izvriti dublji iskop za 15 cm i izvesti

mehanika ili hemijska stabilizacija toga iskopa, zatim izvriti nasipanje, razgrtanje i

planiranje izravnjavajueg sloja debljine 15 cm, kao mehanika ili hemijska stabilizacija

izravnjavajueg sloja. Odluku o ovome donosi nadzorni organ. Opisane radove treba izvoditi

do kota predvidjenih u projektu po cijeloj irini planuma i u skladu sa ovim tehnikim

uslovima. Saniranje vrtaa, ponora, kaverni i dr. povrine preko 1 m2 obraunava se

posebno.


Mirsad orbadi

str. 23

Sledei korak je dreniranje i odvodnjavanje trupa puta. Ovi radovi izvode se prema detaljima

iz glavnog projekta i uputstvima nadzornog organa, a obuhvata izradu:

kompletnih drenanih sistema, sa izvodom van trupa puta,

kanalizacije za odvodnjavanje usjeka i zasjeka,

rigola,

uredjenje izvora vode.

Slijedei korak je sanacija depova i vrtaa. Taj rad obuhvata iskop gline ili drugog

nevezanog materijala iz depova i kaverni i izvedbu kamenog nabaaja u slojevima sa

istovremenim ubrizgavanjem cementnog maltera, u skladu s glavnim projektom i nalogom

nadzornog organa. Sanacija vrtaa je idui korak. Predvieni radovi treba da osiguraju

prirodnu funkciju vrtaa na podruiju puta po rijeenjima u projektu, odnosno u skladu s

nalogom nadzornog organa. Takoe, potrebno je izvriti i zatitu kosina mreama. Rad

obuhvata zatitu mreama kamenih kosina koji pri odreenom nagibu same po sebi stabilne,

ali povrinski podlone eroziji. Zatim vrimo i vegetativnu zatitu kosina, usjeka i nasipa,

bankina i zelenog pojasa. Rad obuhvata zatitu erozivnih povrina usjeka i nasipa, sa

zatravljivanjem i saenjem odgovarajuih vrsta iblja, odnosno humiziranjem i zatravljivanjem

bankina i zelenog pojasa, a prema projektu.

Jo jedan bitan korak je i izrada odvodnih jarkova. Ovo poglavlje obuhvata radove za

izgradnju odvodnih jaraka razliite izrade, prema detaljnim nacrtima projekta i to :

iskopi za odvodne jarke,

oblaganje odvodnih jaraka betonom,

oblaganje odvodnih jaraka kamenom oblogom ( na pjeakoj i betonskoj podlozi ),

stabiliziranje odvodnih jaraka,

oblaganje montanih elemenata,

humiziranje i zatravnjivanje.

Po zavretku ovih radova pristupa se izradi bankina i to :

bankine posute pijeskom, ljunkom, kamenom sitnei u sloju 5 cm irine po projektu,

bankine humizirane u debljini 15 do 25 cm, zasijane travom, irine po projektu.


Mirsad orbadi

str. 24

Takoe bitno je

spomenuti i da

radovi na dojnjem

stroju treba da

obuhvataju i radove

na ureenju izvora

vode i radove

oblaganja kosina

kamenom. Radovi

na ureenju izvora

vode obuhvataju

ureenje izvora

vode u trasi

perforiranim

betonskim cijevima

40 100 cm,

ugraivanje

pjeanog filtera

dubine 1,0 do 2,0

m, sa iskopom i nasipom. U ureenje je ukljuena nabavka i montiranje armirano-betonskih

poklopaca s prikljukom na betonske cijevi 20 cm. Sav rad treba izvesti prema projektu.

Zatim oblaganje kosina kamenom obuhvata ureenje povrina kosina, kamenih nasipa i

padina u debljini sloja do 30 cm, sa izabranim kamenom kao zamjena za humiziranje padina

na kamenim nasipima i padinama. Taj rad moe se izvriti i na drugi nain, koji predloi

izvoa, a usvoji nadzorni organ.

1.6.2. Zatitna jama stambenog objekta Dvor

Drugi dio prakse je obavlje na projektu Dvor koji se nalazi na lokacji Marijin Dvor. Objekat je

po namjeni stambeni sa spratnou od devet etaa. Konstrukciju objekta sainjavaju nosivi

AB zidovi u oba pravca i AB grede u pravca, te horizontalna konstrukcija takoer od AB.

Spratnost objekta sainjavaju dvije podzemne etae i sedam nadzemnih etaa. Za vrijeme

obaljanja prakse radovi koji su bili u toku su vreni za izradu podzemnih etaa, tj izrada

nosive konstrukcije zatitne jame objekta, iskop jame i dovoz materijala, izrada (betoniranje)

podlonog betona te betoniranje dijela temeljne ploe. Neki od radova e biti prikazani u

nastavku rada praeni sa odgovarajuim slikama.


Mirsad orbadi

str. 25

Faze radova koje se obavljaju:

1.0. PRIPREMNI RADOVI

- Tehnika oprema, priprema gradilita za rad I ienje terena

- Geodetsko iskolienje objekta

- Geodetsko snimanje postojeeg stanja

2.0. ZEMLJANI RADOVI

- Iskop do nivoa radne povrine ( 1.50 m )

- Iskop do kote 533,40 m.n.m za izradu naglavne grede

- Iskop do kote 531.44 m.n.m za izradu sidrene grede

- Iskop do krajnje kote u pliem dijelu objekta

- Iskop do krajnje kote na dubljem dijelu objekta

3.0. ZATITNA KONSTRUKCIJA GRAEVINSKE JAME

- Buenje za pilote

- Ugradnja armature u buotine

- Betonirabje ipova

- Injektiranje ( jetgrouting )

- temanje ipova za povezivanje armature naglavne grede sa ipovima

- Armiranje naglavne grede

- Oplaivanje naglavne grede

- Betoniranje naglavne grede

- Sidrenje ipva


Mirsad orbadi

str. 26

1.7. Opis provoenja kontrole kvaliteta materijala i radova

1.7.1. Kontrola kvaliteta betona

Program kontrole i osiguranje kvalitete osnovni je uvjet za postizanje zahtijevanih

svojstava betona i konstruktivnih elemenata u fazi gradenja i eksploatacije. Kontrola

kvalitete defmirana je l.34 PBAB-a i sastoji se od:

- kontrole proizvodnje betona

- kontrole saglasnosti s uvjetima projekta konstrucije.

A) Kontrolu proizvodnje betona provodi (prema PBAB-u l.36.) proizvoa betona do

vremena predaje betona izvoau radova na gradilitu. Daljnju kontrolu betona, od

vremena preuzimanja do zavretka njegovanja ugraenog betona provodi izvoa

betonskih radova.

Proizvoa betona i izvoa betonskih radova TRABAG d.o.o. Sarajevo duni su

prema vaeim propisima i normama osigurati struno osposobljeno osoblje koje e u

dobro opremljenom labaratoriju prema normi ( U.M1.052 ) kontinuirano voditi evidenciju

o postignutoj kvaliteti proizvedenog betoa.

A) Kontrola proizvodnje betona

Kontrola proizvodnje obuhvaa:

A.1. Prethodna ispitivanja

A.2. Ispitivanje proizvodne sposobnosti betonare

A.3. Ispitivanje osnovnih komponenata betona

A.4. Ispitivanje svjeeg betona

A.5. Ispitivanje ovrslog betona

A.6. Dokaz kontrole marke betona

A.1. PRETHODNA ISPITIVANJA

Sastavi betona definirani su prema ranije izvedenim prethodnim ispitivanjima i rezultatima

kontrolnih ispitivanja u proizvodnji betona za usvojene klase betona. Dokazi postignutih marki

betona po periodima proizvodnje ( mjeseni i kvartalni izvjetaji ) nalaze se u dokumentaciji

betonare.


Mirsad orbadi

str. 27

A.2. ISPITIVANJE PROIZVODNE SPOSOBNOSTI BETONARE

Proizvodna sposobnost betonare ispituje se prema normi U.M1.050, a rezultati ispitivanja

nalaze se u dokumentaciji betonare.

A.3. ISPITIVANJE OSNOVNIH KOMPONENATA BETONA

Labaratorij betonare provodi ispitivanje osnovnih komponenti betona u okviru tekue kontrole

prema i.38. i39. PBAB-a, a pod nadzorom IMK Graevinskog fakulteta

A.5. ISPITIVANJE OVRSLOG BETONA

U toku proizvodnje betona obavezno je uzimanje kontrolnih uzoraka svake vrste betona u

skladu s 61.41,42 i 43 PBAB-a. Na uzorcima ovrslog betona ispituje se vrstoa na pritisak i

zahtjevana posebna svojstva betona, koja su uvjetovana projektom konstrukcije ili programom

kontrole (61.49. PBAB-a). Rezultati ispitivanja obrauju se u okviru tekue kontrole za dokaz o

postignutoj marki betona.

A.5.1. Tekua kontrola marke betona:

Postignuta marka betona ocjenjuje se po partijama betona prema 61.46. PBAB-a. Partiju

betona ine koliine iste klase i vrste betona ugraene u konstruktivne elemente objekta u

odreenom vremenskom periodu, prema 61.37. PBAB-a. Broj kontrolnih uzoraka u partiji betona

je minimalno 3 i rnaksimalno 30, kroz vremenski period proizvodnje ne dui od mjesec dana.

A.5.2. Dokaz marke betona:

Predstavnik ovlatene institucije, dostavlja proizvoau svaki mjesec, odnosno svaka tri mjeseca

Dokaz o postignutoj kvaliteti proizvedenog betona, na temelju statistike obrade svih rezultata

ispitivanja. Ocjena se daje prema uvjetima norme U.M1-051.

B) Kontrola saglasnosti s uvjetima projekta konstrukcije

B.1. PARTIJA BETONA

Kontrola saglasnosti s uvjetima projekta konstrukcije provodi se na mjestu ugradnje

betona, kako bi se dokazalo da kvaliteta ugraenog betona u AB konstruktivne elemente

objekta zadovoljava uvjete kvalitete propisane u okviru projekta konstrukcije. Ocjenjivanje

postignute kvalitete i preuzimanje betona obavlja se periodicno po partijama betona,

prema l. 46. PBAB-a.

B.2. UESTALOST UZIMANJA UZORAKA ZA KONTROLU SAGLASNOSTI:

Uestalost uzimanja uzoraka za dokaz saglasnosti ovisi o kategoriji betona i vanosti

konstrukcije, a odreuje se prema l.48. PBAB-a. Broj uzoraka za dokaz marke betona

ispitivanjem vrstoe na pritisak i vodonepropusnosti, a u skladu s tehnikim uvjetima,

dinamikom i nainom ugradnje, bit e naveden unutar programa kontrole. U toku


Mirsad orbadi

str. 28

izvoenja radova izvoac e dostavljati nadzoru parcijalne izvjetaje, a po zavretku

izvoenja betonskih radova i obrade rezultata ispitanih betonskih uzoraka, izvoa radova

dobiva lzvjetaj o postignutoj kvaliteti ugraenog betona izdan od strane predstavnika

ovlatene institucije.

Za ispitivanje vodonepropusnosti potrebno je uzeti posebno betonske uzorke od uzoraka koji

se uzimaju za dokaz vrstoe na pritisak, ali iz iste dopremljene koliine. Uzorci za dokaz

kontrole saglasnosti s propisanim uvjetima kvalitete betona uzimaju se na mjestu ugradnje

prema programu kontrole.

Obavljanje kontrole u toku izvoenja i ugradnje betona, te zavrno dokazivanje

postignute kvalitete betona u skladu sa uvjetima projekta je obaveza izvoaa

TRABAGdoo.

Definisanje pojedinih partija betona

Beton koji se ugrauje u objekat preuzima se po partijama koje predstavljaju odreene

koliine betona koje su ugraene u objekat u nekom vramenskom periodu. Ovakav nain

kontrole kvaliteta ugraenog betona podrazumijeva da svakoj partiji betona korespondira

tano i unaprijed utvren broj uzoraka tako da se na ovaj naiun uvijek moe sa velikom

pouzdanou dati ocjena ostvarene marke betona po pojedinim dijelovima, odnosno

elementima objekta.

Partija betona je koliina iste vrste betona koja se priprema i ugrauje pod jednakim

uslovima ugraen u iste konstrukcijske elemente u odreenom vremenu.

Svaka partija obuhvata beton odreenog konstrukcijskog elementa zidovi, stubovi ili ploe

sa vutama, gredama i stepenitem i odreenu vrstu, odnosno marku betona ugrivanu u

odreenom vremenskom periodu, ne duem od mjesec dana. Svaka partija obuhvata

odreenu koliinu betona, ali ne veu od 2000 m3.

1.8. Opis dokumentacije na gradilitu

1.8.1. Graevinski dnevnik

Graevinski dnevnik "dnevnik graenja", predstavlja dokumenat ali ujedno i registar svih zbivanja na gradilitu koja su opeg i posebnog znaenja za objekat. Voenje graevinskog dnevnika predstavlja obvezu sukladno zakonskim propisima i pravilima graevinske struke za svaki investicijski objekat. U okviru graevinskog dnevnika uneseni sadraji konstatiraju: - Izvoenje i opis radova kao svakodnevnica na objektu (podaci o "otvaranju gradilita", nanosna skela, podaci koji su od vanosti za stabilnost objekta, kvalitet radova kao i podaci o uzimanju uzoraka za ispitivanje, ispitivanje materijala i elemenata, pregled izvrenih iskopa,,pregleda montirane oplate i betonskog elika za buduu nosivu konstrukciju objekta,


Mirsad orbadi

str. 29

podaci o montai ureaja, postrojenja i opreme, te mnogi drugi relevantni pokazatelji koji optereuju gradilite); - Klimatsko meteroloki podaci u podneblju graenja (temperatura i vlanost zraka, vjetar i izloenost objekta vjetru, sunce i insolacija sunanih zraka, ekoloki pokazatelji i to posebice koncentracija tetnih sastojaka u zraku, tlu i vodi ukoliko se izvode radovi na takvim terenima, razina padavina u vidu kinih kapljica, snijega, mraza i slino) Nepogode na gradilitu, koje se mogu oitovati u vidu: eventualnih vremenskih nepogoda, havarije dijela izgraenog objekta, tehnolokih konstrukcija i mehanizacije gradilita,povreda ili smrtna pojava graevinskih radnika. Graevinski dnevnik se "vodi" svaki radni dan na gradilitu a potpisnici su predstavnici izvoaa radova koji svakodnevno i ureuje dnavnik te predstavnik investitora koji u svojstvu nadzornog organa ako ima potrebe aurira i dopunjava tekst lista graevinskog dnevnika te tek tada isti potpisuje.Sve ove aktivnosti su bitne, jer jedino konstatacije iz graevinskog dnevnika mogu biti validne za tzv. priznavanje i plaanje naknadnih radova u graenju, ali isto tako i upozorenje predstavnika investitora odnosno nadzornog organa o svim aspektima graenja.Graevinski dnevnik se uva u ravnateljstvu gradilita, a ispis podataka u dnevniku se radi u dva istovjetna primjerka "pod indigom". Jedan svakodnevni radni dan list graevinskog dnevnika / original preuzima nadzorni organ koji zastupa investitora.Graevinski dnevnik predstavlja jedan od osnovnih dokumenata u fazi tehnikog pregleda i prijema izgraenog objekta.Treba istaknuti da postoje specifini graevinski dnevnici, a to su dokumenti tzv. kooperanata. Tako se ima montaerski graevinski dnevnik, instalaterski graevinski dnevnik i slino.

1.8.2. Graevinska knjiga

Graevinska knjiga predstavlja dokument objekta koji se gradi. Osnovna svrha i namjena ovog dokumenta jeste uviaj i materijalni dokaz injeninog stanja na objektu u pojedinanim, ali svim stavkama i fazama graenja s aspekta izvedenih radova i to od tzv. prethodnih,pripremnih, grubih i zavrnih radova kao i vanjskog ureenja oko objekta.To je obvezni dokument koji slui za obraun na relaciji izvoa investitor graenja.Zato ovaj dokument mora se briljivo uvati, jer predstavlja hronologiju deavanja realiziranja graevinskih i drugih radova, tako se ima da je od osobite vrijednosti.Forma graevinske knjige realizirana je ''kao knjiga A4 formata'', pri emu mora biti proivena jemstvenikom i zapeaeno (voskom) na posljednjoj strani. Sve strane graevinske knjige moraju biti numerirane od broja 1 pa dalje. Postoje tiskani obrasci za graevinsku knjigu, ali je mnogo bolje i preglednije ako se odmah u poetku za nju uzme tvrdo ukoriena knjiga sa kariranim listovima (zbog lakeg ucrtavanja skica u razmjeri) i za svaku stavku (poziciju)predrauna odredi po nekoliko strana na kojima e se upisivati potrebni podaci.Graevinska knjiga se popunjava aurira tuem ili mastilom u tijeku rada ili neposredno poslije svretka svake stavke u graenju. U graevinsku knjigu se upisuju svi podaci o izvrenim radovima sa skicama jasnim i preciznim u odreenoj razmjeri i to za radove gdje su skice zaista potrebne. Na osnovu uneenih podataka u graevinsku knjigu evidentno je : - Opis stavke sa signaturom iz glavnog izvedbenog projekta, a ukoliko stavka nije predviena u projektu daje joj se odreeni broj po loginom redoslijedu; - Koliina izvrenih radova sa dokaznicom mjera;


Mirsad orbadi

str. 30

- Jedinina cijena za izvrene radove; - Kumulativni iznos za izvedene radove u odreenom vremenskom periodu (mjeseni iznosi a iz razloga auriranja privremenih obraunskih mjesenih situacija ); - Ukupan iznos za izvedene radove prema datoj stavci. Graevinska knjiga moe da obuhvaa materijal ugraen u stavku te utroak norma sati rada.Dakle, podaci u graevinskoj knjizi moraju potpuno odgovarati koliinama po tzv. radnim nalozima, tako da u knjizi moraju biti upisani brojevi radnih naloga iji je predmjer unijet u dotinu koliinu graevinske knjige.Podatke za graevinsku knjigu prikupljaju snimaju zajedno predstavnik investitora / nadzorni organ i predstavnik izvoaa / ravnatelj gradilita, odnosno objekta. Ovo iz razloga poslovnosti i aurnosti u radu i koordinaciji, te pravovremenog evidentiranja stanja na objektu. Svaki drugi nain moe izazvati nepoeljne posljedice, jer je nekada vrlo teko a i nemogue retroaktivno konstatirati izvedeno stanje na objektu.Obraunski nacrti koji ine sastavni dio graevinske knjige vode se u jednom primjerku na kopiji tzv. pogodbenog projekta (izvoakog), gdje se u vie boja upisuju sve promjene. Uz obraunski nacrt mogu biti prikljueni i posebni i znaajniji detalji sa pozivom na graevinski dnevnik ili graevinsku knjigu, kada je, zbog ega i od koga nareena izmjena.Obraunske nacrte potpisuju predstavnik investitora (nadzorni organ) i izvoaa. U sluaju da su pored skica potrebni i planovi, treba i njih zalijepiti i proiti u graevinskoj knjizi.Ako su radovi izvedeni u potpunoj suglasnosti sa pogodbenim projektom, u graevinskoj knjizi e se konstatirati da je iz toga razloga izostalo voenje obraunskog nacrta.Graevinsku knjigu vodi obino tzv. inenjer na gradilitu / objektu (op.a. Ako je tako formulirano radno mjesto prema sistematizaciji radnih mjesta), odnosno iskusni graevinski tehniar, a sve skupa pod ravnateljstvom odgovorne osobe ispred izvoaa radova koji je odgovoran za tonost podataka!U graevinskoj knjizi ne smije nita biti ''brisano'', ve se svaka ispravka vri povlaenjem crte preko pogrenog i dopisivanjem tonog. Pored svake ispravke mora biti paraf (skraeni potpis) osobe koja ispravku unosi.

1.8.3. Radni nalog

Pored graevinskog dnevnika i graevinske knjige, radni nalog se smatra kao trei najvaniji dokument na gradilitu s aspekta rada, reda i mira u operativnoj jedinici kako se jo naziva obraunskoj jedinici objekta.Radni nalog treba da poslui kao zadaa neposrednom izvriocu, tj. radnoj grupi, upoznavajui je sa poslom i odgovarajuom normom. Meutim u praksi se uglavnom primjenjuje kao radni obraun, to je pogreno.To je praktiki ugovor sa grupom / ''brigadom'' radnika ili pojedincem u cilju izvrenja odreene zadae i treba da sadri sve radove koje dotina grupa ima da obavi u tijeku odreenog vremena. Nepredvieni radovi se unose naknadno u radni nalog. Popunjavanje radnog naloga vri se po radnom uinku ili po utroku radnog vremena (reija). Popunjavanje po utroku radnog vremena vri se samo za one radove koji nisu predvieni normama i tada se evidentiraju utroeni radni sati i koliine izvrenih radova. Svakodnevne podatke o radnim satima popunjava voa grupe (brigadir) uporeujui ih radi suglasnosti sa poslovoinom evidencijom knjigom registra uposlenih graevinskih radnika (karnetom / iktaricom).Po svrenom poslu ili na kraju mjeseca, vri se kontrola koliina i na temelju tono utvrenih koliina poslovoa, ili pak netko drugi od ravnateljskog osoblja gradilita / objekta,izraunava zaradu pojedinih radnika u grupi, mnoei zbir sati sa jedininom cijenom sata dotine grupe radnika (I VIII IX) koju dotini radnik ima. Na taj nain se dobija osobni dohodak po utroenom vremenu (Opa. postoji podjela radnika po


Mirsad orbadi

str. 31

grupama i drugaija!).Zatim se pomnoe koliine izvrenih radova sa vrijednostima dobijenim po normama (tehnike norme u graevinarstvu) i sve skupa sabere. Dijelei ovu vrijednost sa vrijednou osobnog dohotka po utroenom vremenu, dobija se koeficijent ''K'' kojim se mnoi zarada pojedinih radnika po utroenom vremenu, te se najzad dobija njihova ''akordna zarada''. Za radove u ''reiji'' zarada pojedinih radnika se odreuje mnoenjem utroenih sati sa tzv. osobnim dohotkom na sat ili tonije reeno satnicom radnika vrjednovanom grupom izvrioca posla.Radni nalog se popunjava u tri istovjetna primjerka: - radnoj grupi, - poslovoi na objektu, i - obraunskoj slubi u graevinskoj kompaniji. Vjerodostojnost radnog naloga potpisuje svojeruno voa (brigadir) grupe, odnosno pojedinac, ako nije u sastavu niti jedne grupe, te ravnatelj gradilita uz supotpis poslovoe odnosno osobe koja je radni nalog za svreni mjesec aurirala. Radni nalozi se uvaju i arhiviraju na gradilitu (gradilini primjerak) a mogu znaajno posluiti za tzv. kolaudaciju kao obraunski dokument zavrnom obraunu u tijeku tehnikog pregleda objekta i dobijanja upotrebne dozvole za izgraeni objekat.

1.8.4. Knjiga registra uposlenih graevinskih radnika

Registar uposlenih graevinskih radnika na gradilitu ukljuuji i tzv. ''reijsko osoblje'' smatra se uputnim ili bolje rei obveznim. Svaki neregistrirani radnik smatrat e se nepoeljnim koji moe naruiti ritam i disciplinu u tehnolokom procesu rada. Registracija uposlenih graevinskih radnika osoba tzv. karnet (prozivnik iktarica) predstavlja osnovu za poetak i svretak radnog vremena. Ovaj prozivnik posjeduje i o njemu se brine poslovoa objekta, pri emu se upisuju sati izvrenja rada svakog pojedinanog graevinskog radnika u procesu produkcije na objektu.

1.8.5. Osoblje gradilita

Osoblje, kao in i fakat gradiline dokumentacije predstavlja subjekt graenja. U principu prije zvaninog "otvaranja gradilita" regrutira se najue ravnateljstvo menadmenta graenja. To je sustav odgovornih strunih osoba na ijem elu stoji "ravnatelj gradilita", ovjek sa posebnim zadaama i obvezama u odnosu na sve ostale imbenike graenja. Ova osoba koordinira sustavno na razini odnosa "gradilite graevinska kompanija u svrhu sprovoenja plana i programa operativne dokumentacije s jedne strane kao i odnosa gradilite investitor drutveni djelatnici. Osoblje gradilita ine djelatnici odgovorni prema zadaama koje su utvrene tzv. sistematizacijom radnih mjesta Za svako radno mjesto utvruje se razina potrebne strunosti i radnog iskustva a pravnim aktom reguliraju se obveze i prava u obavljanju postavljenih zadaa.Dakle, to je dokumenat koji u obiajenoj proceduri ima naziv: rjeenje o postavljanju i slino (na odreeno radno mjesto) odnosno ugovor o radu. Ovim inom, osoblje gradilita stie moralne, materijalne i krivine odgovornosti za sve ono to ima u opisu radnog mjesta.Svi uposlenici duni su drati razinu gradilita sa svojim primjerom djelovati sugestivno na sve one koji na bilo koji nain ele da razbiju harmoniju gradilita.


Mirsad orbadi

str. 32

E) AB NAGLAVNA GREDA Jed. mj. Koliina Jed. cijena Iznos

1. Oplata naglavne grede pilotskog zida. Nabava materijala, izrada, postavljanje i skidanje dvostrane oplate. Spojeve obraditi da se sprijei otjecanje cementnog mlijeka. Obraun po m2 ukupne koliine oplate.

m2 175 20,00 3.500,00

2. Armatura naglavne grede. Nabava, doprema, ienje, rezanje, savijanje, postavljanje i vezivanje armature. Obraun po kg postavljene armature uz uveanje za 5% radi eventualne nastavne armature. Obraun po kg ugraene armature.

B500B-Q i B500B-R kg 6.424 2,50 16.060,00

3. Beton C30/37 naglavne grede. Nabava i doprema komponenti, izrada i ugradnja betona u dvostranoj oplati uz upotrebu pervibratora.

Obraun po m ugraenog betona uvean za 5 %.

m3 55 220,00 12.000,00

E) AB NAGLAVNA GREDA: 31.560,00

F) SIDRENA GREDA Jed. mj. Koliina Jed. cijena Iznos

1. Oplata sidrene grede. Nabava, izrada,

postavljanje i skidanje jednostrane oplate. Spojeve obraditi da se sprijei otjecanje cementnog mlijeka.

m2 80 20,00 1.600,00

2. Armatura sidrene grede. Nabava, doprema,

ienje, rezanje, savijanje, postavljanje i vezivanje armature. Obraun po kg ugraene armature.

B500B-R kg 2.702,06 2,50 6.755,15

3. Beton C30/37 sidrene grede. Nabava i

doprema komponenti, izrada i ugradnja betona u jednostranoj oplati uz upotrebu pervibratora.

Obraun po m ugraenog betona.

m3 18,00 220,00 3.960,00

F) SIDRENA GREDA: 12.315,15


Mirsad orbadi

str. 33

DNEVNIK RADA


Mirsad orbadi

str. 34

Izvoa radova: trabag Investitor: JP Ceste GRAEVINSKI DNEVNIK

Objekat: Importane centar Federacije BiH Dan: Srijeda

Mjesto: Datum: 27.02.2013.god

OPIS RADA Mehanizacija PRIMJEDBA

- Dolazak u 9:00 h sjedite firme, Inportane

Centar. Upoznavanje sa osobljem firme te

razgovor o samomo osnivanju firme i

nainom organizovanja. Prdstavljanje plana

rada fireme i projekata na kojima su radili ili

trenutno rade.

Projekti koji su trenutno u izradi od strane

firem TRABAG kao nosioca posla:

- Sarajevska zaobilaznica (LOT1 i LOT3)

- Stambeni objekat Dvor u Sarajevu

- Regionalni centar UIO u Tuzli

- Sanacija hidroelektrane u Viegradu

- Drani zatvor BiH u Sarajevu

Sastavio: Za izvoaa: Za Investitora:


Mirsad orbadi

str. 35

Slika 1: Stambeni objekat Dvor

Slika 2: Sarajevska zaobilaznica (LOT1)


Mirsad orbadi

str. 49


Objekat: Sarajevska zaobil. Federacije BiH Dan: Srijeda

Mjesto: LOT1 i LOT3 Datum: 06.03.2013.god


- Dolazak u 9:00 h u firmu te odlazak u

obilazak cijele dionice Sarajevske zaobilazn. kamioni

na kojem su izvoeni radovi: vijadukt Otrik, finieri

vijadukt Rjeica, vijadukt Reljevo kao i tuneli vibro valjci

Otrik i Oega.

- Postavljanje cementne stabilizacije ispred

tunela Otrik u duini od 120 m. Postavljnje

je vreno u slojevim te zbijano valjcima do

potrebne zbijenosti. Cementna stabilizacija

je nosivi sloj mjeavine kamenog materijala

hidraulikog veziva i vode.

- Posjeta asfaltnoj bazi i upoznavanje sa

radom same baze pri proizvodnji asflta.



Mirsad orbadi

str. 50

Slika 3: Vijadukt Reljevo

Slika 4: Cementna stabilizacija

Slika 5: Asfaltna baza TRABAG


Mirsad orbadi

str. 51


Objekat: Sarajevska zaobil. Federacije BiH Dan: Subota



- Dolazak u 9:00 h u firmu te odlazak na

gradilite. Radovi koji su vreni tog dna su:

- Rekonstrukcija postojeeg vijadukta

preko autoputa. Vreno je postavljanje

hidroizolacije i pjeskarenje.

- Na dionici Reljevo Doljani vreni su radovi

na izradi temelja i postavljanje armaturnih

koeva za rasvijetu autoputa.

- Obilazak izgraenog dijela strojeva za

preiavanje atmosferskih voda.

- Postavljanje Geoweb-a na kosine radi

stabilizacije kosina.



Mirsad orbadi

str. 52

Slika 6: Rekonstrukcija postojeeg vijadukta

Slika 8: Stroj za preiaavanje otpadnih voda

Slika 7: Temeljna konstrukcija za stub rasvjete


Mirsad orbadi

str. 53



Mjesto: Skladite Merkur Datum: 13.03.2013.god


- Dolazak u 9:00 h u firmu gdje je bilo

predvieno posjeta asfaltnoj bazi i detaljnije

upoznavanje sa radom iste u pripremi

izrade asfalta koje se treba da da ugradi tog

dana na dijelu dionice Sarajevske obilaznice.

Posjeta je otkazana zbog kvara na asfaltnoj

bazi te smo ostali firmi u Rajlovcu.

- Ostajanje smo iskoristili za pregledavanje

projekata Sarajevske zaobilaznice koje je do

tada uradila Slovenska firma SCT.



Mirsad orbadi

str. 54





- Dolazak u 9:00 h u firmu te izlazak na kamioni

gradilite. Radovi se trebali izvoditi na finier

Rampi B, gdje je bilo potrebno postavljanje vibro valjci

zavsrnog sloja asfalta debljine d=4.0 cm

Asfaltni habajui sloj se postavljao na

bito-nosivi sloj debljine d=6.0 cm.



Mirsad orbadi

str. 55

Slika 9: Postavljanje asfalta sa finierom

Slika 10: Valjanje asfata vibro valjcima


Mirsad orbadi

str. 56



Mjesto: Skadite Merkur Datum: 27.03.2013.god


- Dolazak u 9:00 h u firmu u skaditu

Merkura u Rajlovcu. Ostanak u firmi i radovi

u administraciji pri pomaganju izrade

privremenih situacija za izvrene radove.

- Izrada dokaznica za predmjere i predraun

radova i sklapanje u projektnu dokumentaciju



Mirsad orbadi

str. 57








okonanih situacija za izvrene radove.





Mirsad orbadi

str. 58








okonanih situacija za izvrene radove.





Mirsad orbadi

str. 59







u administraciji.





Mirsad orbadi

str. 60

Izvoa radova: trabag Investitor: SEIC GRAEVINSKI DNEVNIK

Objekat: Stambeni objekat South European Investment Dan: Srijeda

Mjesto: Dvor Company Datum: 24.04.2013.god


- Dolazak u 9:00 h na gradilite, razgovor sa

voditeljom gradilita. Upoznavanje sa

projektom same konstrukcije zatitne jame.

Nainom izvoenja i tehnoogijom izvoenja.

Zatita temeljne jame je predviena je u vidu

izvedbe 92 armirano betonska ipa prenika

52 cm, na osovinskom razmaku 150 cm I

buenje jednog reda sidara koja su

privremenog karaktera.

- Radovi na izradi zatitne konstrukcije:

buenje, armiranje i betoniranje ipova

ispunjavaje injekcionom smjesom



Mirsad orbadi

str. 61

Slika 11: Injektiranje pri izradi jetgrount-inga

Slika 12: Armaturni ko nosivog ipa


Mirsad orbadi

str. 62





- Dolazak u 9:00 h na gradilite a radovi koji bager rovok.

su raeni tog dana bili su: kamion kiper

- Iskop zemljanog materijala III kategorije, kran

a vren je mehanikim putem uz pomo

bagera rovokopaa.

- Priprema i postavljanje oplate za naglavnu

gredu

- Armiranje i postavljanje armature naglavne

grede, priprema za betoniranje.



Mirsad orbadi

str. 63

Slika 13: Iskop materijala za izradu naglavne grede

Slika 14: Preonos i postavljanje armature naglavne grede


Mirsad orbadi

str. 64





- Dolazak u 9:00 h na gradilite.

- Radovi na utezanjima sidara i oitavanje

nosivosti sidara.

- Mjerenje pomaka konstrukcije i praenje

deformacija.



Mirsad orbadi

str. 65

Slika 15: Utezanje sidara

Slika 16: Utezanje sidara i oitavanje nosivosti sidara


Mirsad orbadi

str. 66





- Dolazak u 9:00 h na gradilite. bager rovok.

- Radovi na iskopu i odvozu materijala kamioni

desnog dijela objekta do konane kote te

priprema podloge za podloni beton.

Iskop i dovoz material se vri uz pom

mehanizacije.



Mirsad orbadi

str. 67

Slika 17: Iskop i utovar materijala

Slika 18: Iskom graevinske jame do konane kote


Mirsad orbadi

str. 68






- Radovi na pripremi za izlijevanje podlonog kamioni

betona.

- Mjerenja i opaanja ipova uz pomo

inklinometra.

- Postavljanje uzemljenja za objekat



Mirsad orbadi

str. 69

Slika 19: Priprema podloge za izradu podlonog betona

Slika 20: Mjerenje pomaka i deformacija Inklinometrom


Mirsad orbadi

str. 70






- Radovi na postavlkanju odvodnih cijevi kamioni

- Radovi na armiranju klontra ploe.

Armiranje se vri u dvije faze kako je

projektom predvieno. Prvo e se armirati

desni dio objekta koji je nii te e se tako

i betonirati.



Mirsad orbadi

str. 71

Slika 21: Postavljanje armature i odvodnih cijevi

Slika 22: Detalj armiranja otvora


Mirsad orbadi

str. 72

PRAKTINI ZADATAK


Mirsad orbadi

str. 73

3.1. Toranjska dizalica

Toranjske dizalice su zbog svoje tehnike konstrucije i logistike rada kljuna

transportna sredstva untranjeg tehnolokog ili gradilinog transporta u visokogradnji,

industrogradnji te gradnji ostalih betonskih i armiranobetonskih graevina za prijenos oplata,

betonskog eljeza, svjeeg betona te ostalih resursa za graenje.

Zbog toga proraun uinka toranjskih dizalica trai poznavanje nekih temeljnjih obiljeja ovih

transpotnih sredstava. Uglavnom se koriste tri vrste toranjskih dizalica:

- za vee nosivosti i dohvate koriste se toranjske dizalice vodoravnom granom (po kojoj se

kree maka sa opremom za prihvat i premjetanje tereta) a koja grana je okretna oko vrha

"neokretnog" tornja.

- kao dizalice manje i srednje nosivosti koriste se toranjske dizalice sa vodoravnom granom

na okretnom tornju te

- toranjske dizalice sa kosom (u uspravnom smislu) okretnom strijelom na okretnom tornju

manje i srednje nosivosti.

Temeljna povoljna tehnika obiljeja toranjskih dizalica sa kosom strijelom bila bi:

- jednostavna konstrukcija,

- visina dohvata iznad vrha tornja,

- prilagodljiva za rad u skuenim prostorima oko graevina,

- mogu prenos dizalice u veim cjelinama,

- nisko poloeno teite (balast i vitla se nalaze u dolje na postolju) koje daje dizalici veu

stabilnost,

- lake odravanje navedenih nisko smjetenih strojnoh sklopova, a razmjerno nepovoljna

obiljeja ili nedostaci ovih dizalica bili bi:

- vodoravno premjetanje tereta vezano je uz uspravno okretanje kose strijele,

- zbog gore navedenog potrebna vea snaga motora kod vitala za uad,

- takoer smanjena tonost namjetanja tereta,

- nemogunost jako blizog poloaja terta uz toranj,

- ograniena visina dizanja,

- kod vieg dizanja smanjeno opaanje tereta od strane dizaliara,

- zbog svega navedenog manja sigurnost u rukovanju teretom,


Mirsad orbadi

str. 74

- manji uinak od dizalice sa vodoravnom

granom.

Prednosti toranjskih dizalica sa

vodoravnom granom u odnosu na

dizalice sa kosom strijelom u tehnikom i

tehnolokom smislu bile bi :

- vodoravno kretanje tereta nije vezano

uz okretanje grane,

- zbog gore navedenog potrebna manja

snaga motora vitala za uad,

- takoer vea tonost u namjetanju

tereta,

- moe stajati blie ili se vezati uz

graevinu,

- zbog prije navedenog primjenjiva je za

jako visoke graevine,

- kod visokog dizanja i poloaja bolje

opaanje tereta od strane dizaliara,

- zbog svega navedenog vea sigurnost u rukovanju tertom,

- vei uinak do 30% od dizalice sa kosom granom, a nedostaci ovih dizalica bili bi:

- sloena konstrukcija,

- visina dohvata ispod vodoravne grane,

- otean rad u skuenim prostorima oko viih graevina,

Dizalice male nosivosti ili male toranjske dizalice slijedeih su obiljeja:

- dohvat 15 m do 25 m

- visina dizanja 20 m do 30 m

- nosivi moment do 30 tm 43

- nosivost do 2 t (tona)

Dizalice srednje nosivosti ili srednje toranjske dizalice slijedeih su obiljeja:

- dohvat 20 m do 45 m


Mirsad orbadi

str. 75

- visina dizanja 30 m do 50 m

- nosivi moment do 60 tm

- nosivost od 3 t do 5 t

Dizalice velike nosivosti ili velike toranjske dizalice slijedeih su obiljeja:

- dohvat vei do 50 m

- visina dizanja vea od 50 m

- nosivi moment vei od 100 tm

- nosivost vee od 5 t

Temeljna tehnika obiljeja koje valja sagledavati kod pojedinih vrsta toranjskih dizalica jesu-

- visina dizanja (za nepokretno ili pokretno postavljenu dizalicu),

- duljina kraka ili grane, dohvat,

- nosivi moment dizalice,

- masa sredinjeg balasta ovisno o visini dizanja,

- najvea nosivost (uz toranj) dizalice, nosivost dizalice na pojedinoj toci dohvata ili dijela

duljine kraka dizalice, najmanja nosivost odnosno nosivost na najveem dohvatu dizalice,

- pokretljivost dizalice kao cjeline (razmak kotaa, razmak tranica, najmanji promjer krivine

unutarnje tranice, masa pokretnog postolja dizalice),

- brzine okretanja tornja, kretanja make (opreme za prihvat tereta), kretanja dizalice po

tranicama, dizanja tereta (ovisno o masi tereta i visini dizanja) savladavanje krivina

- nain polaganja tranica te uz to vezano ukupni i specifini pritisak dizalice, podvozja i

donjeg postroja (pragova, betonskih ploa itd) na tlo

- nosivosti i slijeganja tla ispod dizalice,

- njihanje dizalice za vrijeme rada

- preglednost dizanja unutar predvienog podruja rada i graevina u tom podruju koje se

prilikom izvedbe namjerava u smislu unutarnjeg transporta posluivati ili koristiti dizalicom,

- nain upravljanja dizanjem (na tornju ili daljinskim putem).

Toranjske dizalice male nosivosti koriste se za prijenos lakih tereta kod manjih graevina

primjerice lakih oplata, manjih koliina betonskog eljeza, svjeeg betona u posudama do 0,5


Mirsad orbadi

str. 76

m3 i sl. Dizalice srednje nosivosti koriste se u visokogradnji, u graenju polumontanim

sustavima predfabriciranih elemenata ili u montanom graenju sa lakih predfabriciranim

elementima. Toranjske dizalice velike nosivosti rabe se u viskogradnji, industrogradnji,

mostogradnji te hidrogradnji velikih i visokih graevinaa svih oblika i sustava graenja te

takoer i u montiranju odreenih vrsta opreme i slinih resursa.

Sam izbor toranjske dizalice proizlazi iz slijedeih parametara:

- (prethodno navedena) tehnika obiljeja dizalice,

- oblik i mjere graevine te obiljeja prostora oko graevine

- masa najveeg pojedinanog tereta koju dizalica mora prenijeti

- veliina najveeg momenta optereenja dizalice.

Kabina, iz koje se upravlja dizalicom, je prostrana i udobna. Opremljena je najsavremenijim

komandnim pultom,instalacijama za osvjetljenje i grijanje, komandnom stolicom i brisaem

stakla.Sigurnosni ureaji kojima je dizalica opremljena su sljedei:

- glavna naponska sklopka

- zatitni osigurai

- sigurnosni ureaj u sluaju otvaranja elektro-ormaria pod naponom

- graninik momentanog optereenja

- graninik maksimalnog optereenja

- graninik kretanja make

- graninik translacije dizalice

- sirena

- sigurnosni prstenovi na ljestvama za penjanje na dizalicu

- elektrino uzemljenje svih elektro-dijelova


Mirsad orbadi

str. 77

3.1.1. Proraun praktinog uinka toranjske dizalice sa vodoravnom granom

Planirani ("praktiki") satni uinak(Up)toranjskih dizalica, koje rade cikliki (kako je ve

prethodno navedeno), proraunava se kako slijedi. Pri tome je kretanje tereta kod toranjskih

dizalica je

slijedee -

- uspravno kretanje tereta ili dizanjem ili sputanjem kad dizalica miruje,

- sloeno kretanje tereta kad se dizalica kree uz dizanje i sputanje i to

o okretanjem grane dizalice oko tornja ili tornja oko postolja,

o kretanjem cjelokupne dizalice po tranicama,

o kretanjem opreme za prihvat tereta po grani dizalice,

- kombinacija svih navedenih kretanjadizalice i djelova dizalice.

Up = ki Ut (tona/sat)

ki = ko = kog krv (kao kod vozila)

Ut = nc Qc (tona/sat)

nc = 60/tc (ciklusa/sat)

tc = tp + tdt + tot + tkt + tst + ti + tdp + top + tkp + tsp (minute ili sek

Documents

Elaborat Iz Stručne Prakse