ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA - gov.hr

NOSITELJ ZAHVATA:

ISTARSKA ŽUPANIJA Dršćevka 3, 52 000 Pazin

VRSTA PROJEKTA: ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA

U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ

ZAHVAT: SUSTAV JAVNOG NAVODNJAVANJA PETROVIJA

MJESTO I DATUM IZRADE: Kukuljanovo, travanj 2017.

INSTITUT IGH d.d.

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ

Stranica 2 od 195 SUSTAVA JAVNOG NAVODNJAVANJA PETROVIJA

INSTITUT IGH d.d. Zagreb, Janka Rakuše 1 Regionalni centar Rijeka Odjel za hidrotehniku i ekologiju 51 227 Kukuljanovo, Kukuljanovo 128/2 tel. + 385 51 206 100 fax. + 385 51 331 100

NARUČITELJ: ISTARSKA ŽUPANIJA Dršćevka 3, 52 000 Pazin OIB 90017522601

SADRŽAJ PREDMETNOG ELABORATA:

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ SUSTAVA JAVNOG NAVODNJAVANJA PETROVIJA

BROJ ELABORATA: 73330-23/2017

VODITELJ ELABORATA: mr.sc. Zlatko Perović, dipl.ing.pom. Institut IGH d.d.

SURADNICI: mr.sc. Anita Erdelez, dipl.ing.građ. Tatjana Travica, mag.ing.aedif. Monika Škegro, mag.ing.exp. Vanja Medić, dipl.ing.biol. Agata Kovačev, mag.oecol., mag.biol. et

oecol.mar. Institut IGH d.d.

DIREKTOR RC RIJEKA:

Josip Brajdić, dipl.ing.građ., MBA Institut IGH d.d.

MJESTO I DATUM: Kukuljanovo, travanj 2017.

KOPIJA BR. REVIZIJA 0

INSTITUT IGH d.d.



INSTITUT IGH d.d.


SUSTAVA JAVNOG NAVODNJAVANJA PETROVIJA Stranica 5 od 195

Sadržaj:

1. UVOD ............................................................................................ 7

1.1. SUGLASNOST ZA OBAVLJANJE STRUČNIH POSLOVA ZAŠTITE OKOLIŠA .............. 7 1.2. OBVEZA PODNOŠENJA ZAHTJEVA ZA OPUO........................................... 14 1.3. SVRHA PODUZIMANJA ZAHVATA ....................................................... 15

2. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA ....................................... 18

2.1. OPIS GLAVNIH OBILJEŽJA ZAHVATA ................................................... 18 2.1.1. Koncepcija tehničkog rješenja ........................................................ 18 2.1.2. Zajednički tehnički elementi.......................................................... 19 2.1.3. Građevine sustava javnog navodnjavanja Petrovija ............................... 20 2.2. AGRONOMSKA OSNOVA PROJEKTA ..................................................... 30 2.3. POSTOJEĆA I BUDUĆA STRUKTURA POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE ............. 31 2.4. IZRAČUN VEGETACIJSKOG NEDOSTATKA VODE ...................................... 33 2.5. HIDROMODUL NAVODNJAVANJA ....................................................... 41 2.6. UKUPNE POTREBE ZA VODOM NA PODRUČJU PILOT PROJEKTA .................... 42 2.7. METODE, NAČINI I SUSTAVI NAVODNJAVANJA ........................................ 44 2.8. HIDROMELIORACIJSKO I AGROMELIORACIJSKO UREĐENJE POLJOPRIVREDNOG

ZEMLJIŠTA ................................................................................ 49 2.9. HIDRAULIČKI PRORAČUN ................................................................ 53 2.10. PROCJENA TROŠKOVA IZGRADNJE ..................................................... 64 2.11. PRILOZI.................................................................................... 64

3. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA ......................................... 65

3.1. OSNOVNI PODACI O LOKACIJI ZAHVATA ............................................... 65 3.1.1. Administrativno-teritorijalni obuhvat zahvata .................................... 65 3.1.2. Stanovništvo ............................................................................. 65 3.1.3. Gospodarstvo ............................................................................ 66 3.1.4. Meteorološke i klimatološke značajke ............................................... 68 3.1.5. Geološka, hidrogeološka i tektonska obilježja ..................................... 80 3.1.6. Pregled stanja vodnih tijela........................................................... 82 3.1.7. Poplavna područja u zoni zahvata.................................................... 90 3.1.8. Zaštićena područja – područja posebne zaštite voda .............................. 91 3.1.9. Bioraznolikost ........................................................................... 94 3.1.10. Kulturno-povijesna baština ........................................................... 100 3.1.11. Krajobrazne značajke područja ...................................................... 102 3.1.12. Pedološko-hidropedološke značajke područja zahvata ........................... 103 3.1.13. Šumski ekosustavi i šumarstvo ....................................................... 121 3.1.14. Lovstvo .................................................................................. 122 3.2. ANALIZA PROSTORNO-PLANSKE DOKUMENTACIJE .................................. 124

4. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIJIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ TIJEKOM IZGRADNJE I KORIŠTENJA ZAHVATA .................................................... 138

4.1. UTJECAJ NA VODNA TIJELA ............................................................ 141 4.1.1. Utjecaj tijekom izgradnje zahvata .................................................. 141 4.1.2. Utjecaj tijekom izgradnje zahvata .................................................. 144 4.2. UTJECAJ NA MIKROKLIMU .............................................................. 145 4.3. UTJECAJ NA GEOLOŠKE I HIDROGEOLOŠKE ZNAČAJKE PROSTORA ............... 146 4.3.1. Utjecaj tijekom izgradnje zahvata .................................................. 146 4.3.2. Utjecaj tijekom korištenja zahvata ................................................. 146 4.4. UTJECAJ NA TLO ........................................................................ 146 4.4.1. Utjecaj tijekom izgradnje zahvata .................................................. 146

INSTITUT IGH d.d.



4.4.2. Utjecaj tijekom korištenja zahvata ................................................. 147 4.5. UTJECAJ NA ZRAK ...................................................................... 147 4.5.1. Utjecaj tijekom izgradnje zahvata .................................................. 147 4.5.2. Utjecaj tijekom korištenja zahvata ................................................. 147 4.6. UTJECAJ BUKE .......................................................................... 148 4.6.1. Utjecaj tijekom izgradnje zahvata .................................................. 148 4.6.2. Utjecaj tijekom korištenja zahvata ................................................. 148 4.7. UTJECAJ NA KRAJOBRAZ ............................................................... 148 4.7.1. Utjecaj tijekom izgradnje zahvata .................................................. 148 4.7.2. Utjecaj tijekom korištenja zahvata ................................................. 149 4.8. UTJECAJ NA BIORAZNOLIKOST ........................................................ 149 4.8.1. Utjecaj tijekom izgradnje zahvata .................................................. 149 4.8.2. Utjecaj tijekom korištenja zahvata ................................................. 152 4.9. UTJECAJ NA ŠUME I ŠUMSKO ZEMLJIŠTE ............................................. 153 4.9.1. Utjecaj tijekom izgradnje zahvata .................................................. 153 4.9.2. Utjecaj tijekom korištenja zahvata ................................................. 153 4.10. UTJECAJ NA LOVSTVO I DIVLJAČ ...................................................... 153 4.10.1. Utjecaj tijekom izgradnje i korištenja zahvata ................................... 153 4.11. UTJECAJ NA KULTURNO-POVIJESNU BAŠTINU....................................... 154 4.11.1. Utjecaj tijekom izgradnje zahvata .................................................. 154 4.11.2. Utjecaj tijekom korištenja zahvata ................................................. 154 4.12. UTJECAJ NA PROMET ................................................................... 155 4.12.1. Utjecaj tijekom izgradnje zahvata .................................................. 155 4.13. UTJECAJ NA STANOVNIŠTVO I GOSPODARSTVO ..................................... 155 4.13.1. Utjecaj tijekom izgradnje zahvata .................................................. 155 4.13.2. Utjecaj tijekom korištenja zahvata ................................................. 155 4.14. UTJECAJ KLIMATSKIH PROMJENA ..................................................... 156 4.14.1. Utjecaj tijekom izgradnje zahvata .................................................. 156 4.14.2. Utjecaj tijekom korištenja zahvata ................................................. 156 4.15. UTJECAJ OD NASTANKA OTPADA I MATERIJALA IZ ISKOPA ......................... 176 4.15.1. Utjecaj tijekom izgradnje zahvata .................................................. 176 4.16. UTJECAJ IZNENADNIH DOGAĐAJA (U SLUČAJU AKCIDENTA) ........................... 176 4.16.1. Utjecaj tijekom izgradnje zahvata .................................................. 176 4.16.2. Utjecaj tijekom korištenja zahvata ................................................. 176 4.17. MOGUĆI UTJECAJI SMANJENJA PRIRODNIH VRIJEDNOSTI OKOLIŠA U

ODNOSU NA POZITIVNE EFEKTE ZAHVATA ........................................... 177 4.18. VREDNOVANJE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ .................................... 177

5. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PROGRAMA PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA TIJEKOM IZGRADNJE I KORIŠTENJA ZAHVATA ........................................ 179

6. IZVORI PODATAKA .......................................................................... 180

6.1. POPIS LITERATURE ...................................................................... 180 6.2. PROSTORNO-PLANSKA DOKUMENTACIJA ............................................. 181 6.3. POPIS PROPISA .......................................................................... 181

7. PRILOZI ....................................................................................... 184

INSTITUT IGH d.d.



1. UVOD

1.1. SUGLASNOST ZA OBAVLJANJE STRUČNIH POSLOVA ZAŠTITE OKOLIŠA

INSTITUT IGH d.d.



INSTITUT IGH d.d.



INSTITUT IGH d.d.



INSTITUT IGH d.d.



INSTITUT IGH d.d.



INSTITUT IGH d.d.



INSTITUT IGH d.d.



1.2. OBVEZA PODNOŠENJA ZAHTJEVA ZA OPUO Zahvat koji se analizira ovim elaboratom je izgradnja sustava javnog navodnjavanja Petrovija, kojim će se osigurati navodnjavanje poljoprivrednih površina od 537 ha na području Petrovije i susjednih naselja. U sklopu izgradnje sustava javnog navodnjavanja Petrovija planirani su sljedeći elementi zahvata:

mala akumulacija Petrovija 1 (V = 1.000.000 m3), crpna stanica Petrovija 1 (Q = 332 l/s) i crpna stanica Jeci (Q = 125 l/s), bazen Petrovija (V = 3.500 m3), dovodni cjevovod kojim će se puniti mala akumulacija (L = 3.378 m, DN 315 mm), cjevovodi za navodnjavanje (L = 20.756 m, DN 100 mm do DN 600 mm), pristupni i servisni putovi (L = 4.128 m).

Kompletan zahvat će se izgraditi u naseljima Petrovija, Vilanija, Kmeti, Murine, Umag, Finida, Juricani, Vardica i Sveta Marija na Krasu na području Grada Umaga u Istarskoj županiji. Zahvatom će se navodnjavati poljoprivredne površine na kojima se planiraju uzgajati ratarske kulture (ozima pšenica, lucerna i kukuruz), industrijska kultura (uljana repica), povrtlarske kulture (rajčica, kupus) i višegodišnje drvenaste kulture (maslina, vinova loza i breskva). Predmetni zahvat je definiran Idejnim građevinskim projektom sustava javnog navodnjavanja Petrovija (Institut IGH d.d., 2016). Ujedno treba napomenuti da predmetni zahvat predstavlja optimizaciju projekta za koji je proveden postupak procjene utjecaja na okoliš te je ishodovano Rješenje Ministarstva zaštite okoliša i prirode (Klasa: UP/I 351-03/12-02/106, Ur.broj: 517-06-2-1-1-13-19, od 8. svibnja 2013.). Stoga je za predmetni zahvat potrebno provesti postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš, sukladno Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš („Narodne novine“, br. 61/14, 3/17), Prilogu II., točki 13., izmjena zahvata iz priloga I. i II. koja bi mogla imati značajan negativan utjecaj na okoliš, pri čemu značajan negativan utjecaj na okoliš na upit nositelja zahvata procjenjuje Ministarstvo mišljenjem, odnosno u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš. Sukladno navedenom, za predmetni zahvat je nositelj zahvata obavezan podnijeti zahtjev nadležnom tijelu za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš koja uključuje i prethodnu ocjenu za ekološku mrežu. Uz zahtjev se prilaže predmetni Elaborat zaštite okoliša koji je izradio ovlaštenik Institut IGH d.d., temeljem priloženog Rješenja (vidi poglavlje 1.1.), a sukladno odredbama članaka 24. i 25. te Prilogu VII. spomenute Uredbe.

INSTITUT IGH d.d.



1.3. SVRHA PODUZIMANJA ZAHVATA Navodnjavanje na području Bujštine U studenome 2010. godine izrađeno je Idejno rješenje melioracije i navodnjavanja Bujštine (Institut IGH d.d. - RC Rijeka, 2010.) u cilju otklanjanja šteta od suša i osiguranja preduvjeta za organiziranje suvremene poljoprivredne proizvodnje, temeljene na navodnjavanju poljoprivrednih kultura i održivom načinu korištenja poljoprivrednog zemljišta. Navedenim Idejnim rješenjem analizirana je problematika navodnjavanja za ukupno 17.870 ha zemljišta na području Bujštine od čega je pogodno za navodnjavanje 12.968 ha na način da su uzete u obzir klimatske i pedološke karakteristike predmetnog područja te raspoloživost vodnih resursa na širem području Bujštine. Dana su varijantna rješenja sustava navodnjavanja na poljoprivrednim površinama definiranim u sklopu Novelacije Plana navodnjavanja Istarske županije1(IGH d.d., Rijeka, 2007.), a nakon izvršenog anketiranja korisnika poljoprivrednih površina. Faznost izgradnje prvog pilot projekta na području Bujštine Granica prvog pilot projekta na području Bujštine, dana Novelacijom PNIŽ ukupno obuhvaća cca 1.250 ha zemljišta na području Petrovije i susjednih naselja. U Idejnom rješenju melioracije i navodnjavanja Bujštine prvi pilot projekt Petrovija se razvija u I. A, I. B fazu i III. fazi, na sljedeći način: I. faza idejnog rješenja smještena je na području Petrovije i podijeljena je na I. A i I. B fazu. U I. A fazi planira se izgradnja male2 akumulacije Petrovija-1, koja se puni vodom iz vodoopskrbnog sustava. Voda se iz male akumulacije pomoću crpne stanice tlači u distribucijske cjevovode do poljoprivrednih površine ove faze.

U I. B fazi planirana je izgradnja zahvatne građevine i crpne stanice na rijeci Mirni. Zahvaćena voda se putem crpne stanice tlačnim cjevovodom transportira do bazena Cerjani. Voda se iz bazena Cerjani gravitacijski transportira prema planiranoj maloj akumulaciji Petrovija-3. Iz ove male akumulacije navodnjava se preostali dio prvog pilot projekta. U ovoj se fazi mala akumulacija Petrovija-1 počinje puniti vodom iz rijeke Mirne. Crpna stanica na rijeci Mirni koristi se za crpljenje vode za navodnjavanje Bujštine i Poreštine zajedno. U trećem dijelu III. faze idejnog rješenja navodnjavanja Bujštine planirano je proširenje male akumulacije Petrovija-1 izgrađene u I. A fazi. Pored ove male akumulacije u III. fazi planirana je izgradnja i male akumulacije Petrovija-2. Iz ove male akumulacije te proširene male akumulacije Petrovija-1 navodnjavaju se poljoprivredne površine na području savudrijskog poluotoka te preostali dio poljoprivrednih površina, u sjevernom zaleđu grada Umaga, koji nije ušao u obuhvat prvog pilot projekta. 1 Plan navodnjavanja Istarske županije (PNIŽ) 2 U pojedinim dokumentima se za malu akumulaciju (do 1.000.000 m3) koristi pojam „mini“ akumulacija.

INSTITUT IGH d.d.



Predmetni zahvat - pilot projekt Petrovija (537 ha)3 Zahvat obrađivan u ovom elaboratu odnosi se na I. A fazu navodnjavanja Bujštine. Granica pilot projekta ne poklapa se identično s granicama poljoprivrednih površina predviđenih za navodnjavanje ovim projektom tj. ona zahvaća 64,5% poljoprivredne površine 36 (43,40 ha), 78,6% poljoprivredne površine 37 (422,90 ha) te 7,3% poljoprivredne površine 39 (40,80 ha). Također, obuhvaća površine koje spadaju u područja koja su prema Prostornom planu Grada Umaga predviđena za građevinsku namjenu, sport i turizam. Nastavno na Idejno rješenje melioracije i navodnjavanja Bujštine izrađena je Studija o utjecaju na okoliš za zahvat Sustav navodnjavanja poljoprivrednih površina Petrovija (550 ha) (Hidroing d.o.o., 2013.) te je u postupku procjene utjecaja na okoliš izdano Rješenje nadležnog Ministarstva da je zahvat prihvatljiv za okoliš uz primjenu mjera zaštite okoliša te uz program praćenja stanja okoliša. Temeljem postojećih pedoloških podataka te dopunskih terenskih opažanja utvrđene su značajke tla na projektnom području, s ciljem vrednovanja sadašnje i potencijalne pogodnosti tla za navodnjavanje. Analizirana je postojeća i planirana struktura poljoprivredne proizvodnje, izvršen je proračun ukupno potrebnih količina vode za navodnjavanje, dan je prijedlog rješenja objekata za akumuliranje vode, način njihovog punjenja te dovod vode do poljoprivrednih površina. Također su obrađene moguće metode, načini i sustavi navodnjavanja te su predložene mjere za hidro i agromelioracijsko uređenje poljoprivrednog zemljišta. S obzirom na postojanje interesa lokalnog stanovništva za navodnjavanje poljoprivrednih površina pristupilo se izradi projektne dokumentacije za navodnjavanje područja Petrovije. Obuhvat pilot projekta navodnjavanja Petrovije prvotno je zauzimao 550 ha zemljišta na području Grada Umaga. Uvidom u Prostori plan Grad Umaga, iz površina predviđenih za navodnjavanje izdvojena su ona područja kojima je ovim Prostornim planom dodijeljena građevinska namjena te namjena za prometnice, sport, turizam i akumulacije. Prema ovim podacima izvršena je korekcija danih površina tako da revidirana površina obuhvaćena pilot projektom iznosi 537 ha poljoprivrednog zemljišta. Navodnjavanje poljoprivrednih površina predviđeno je iz male akumulacije Petrovija 1, koja je smještena u njihovoj neposrednoj blizini u prirodnoj depresiji. Punjenje male akumulacije Petrovija 1 u ovoj fazi bit će ostvareno iz vodoopskrbnog sustava Istarskog vodovoda s kondicioniranom vodom (uz pismenu suglasnost postignutu s Istarskim vodovodom d.o.o. Buzet). Punjenje male akumulacije će se vršiti tijekom razdoblja obilnijeg vodom (jesen – zima – proljeće) kada je i potrošnja vode iz vodoopsrbnog sustava manja. Istarski vodovod d.o.o. Buzet će osigurati količinu od 100 l/s u razdoblju od 1. listopada do 1. svibnja. Sustav za navodnjavanje predmetnog područja sastoji se od male akumulacije Petrovija 1, crpne stanice Petrovija 1, crpne stanice Jeci s mimovodom, bazena Petrovija, dovodnog cjevovoda kojim će se puniti mala akumulacija i cjevovoda za navodnjavanje poljoprivrednih površina. Klimatološke i hidrološke podloge za područje Bujštine obrađene su u Idejnom rješenju melioracije i navodnjavanja Bujštine te su preuzete za potrebe izračuna potreba kultura za vodom i dimenzioniranja objekata sustava.

3 Pilot projekt Petrovija označava I.A fazu iz Idejnog rješenja melioracije i navodnjavanja Bujštine

INSTITUT IGH d.d.



Zahvatom će se navodnjavati poljoprivredne površine na kojima se planiraju uzgajati ratarske kulture (ozima pšenica, lucerna i kukuruz), industrijska kultura (uljana repica), povrtlarske kulture (rajčica, kupus) i višegodišnje drvenaste kulture (maslina, vinova loza i breskva). Područje javnog navodnjavanja Petrovija nalazi se u sjeverozapadnom priobalnom dijelu Istarske županije. Smješteno na području Grada Umaga. Lokacija područja pilot projekta Petrovija prikazana je na slici 1.4-1.

Slika 1.4-1. Lokacija pilot projekta Petrovija u Istarskoj županiji

Planska i projektna dokumentacija Za izradu predmetnog elaborata korištene su sljedeće podloge:

Plan navodnjavanja za područje istarskih slivova (Građevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, 1988.)

Novelacija Plana navodnjavanja Istarske županije (IGH d.d., Rijeka, 2007.)

Idejno rješenje melioracije i navodnjavanja Bujštine (Institut IGH d.d. - RC Rijeka, 2010.)

Studija o utjecaju na okoliš za zahvat Sustav navodnjavanja poljoprivrednih površina Petrovija (550 ha) (Hidroing d.o.o., Osijek, 2013.)

Rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš uz primjenu mjera zaštite okoliša i uz provedbu programa praćenja stanja okoliša za sustav navodnjavanja Petrovija (MZOIP, Klasa: UP/I 351-03/12-02/106, Ur.broj: 517-06-2-1-1-13-19, od 8. svibnja 2013.) (vidi Prilog 1 na kraju elaborata)

Idejni projekt sustava javnog navodnjavanja Petrovija (Institut IGH d.d. - RC Rijeka, 2016.)

INSTITUT IGH d.d.



2. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA Zahvat je definiran Idejnim projektom sustava javnog navodnjavanja Petrovija (Institut IGH d.d. - RC Rijeka, 2016.). Poljoprivredne površine koje će se navodnjavati (537 ha) nalaze se u naseljima Petrovija, Vilanija, Murine, Umag, Finida i Juricani na području Grada Umaga u Istarskoj županiji. Zahvat se dijelom nalazi i u naseljima Kmeti, Vardica i Sveta Marija na Krasu, također na području Grada Umaga. Nositelj zahvata je Istarska županija putem Upravnog odjela za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribarstvo i vodoprivredu.

2.1. OPIS GLAVNIH OBILJEŽJA ZAHVATA

2.1.1. Koncepcija tehničkog rješenja Navodnjavanje poljoprivrednih površina predviđeno je iz male akumulacije Petrovija 1 koja je smještena u njihovoj neposrednoj blizini u prirodnoj depresjii. Punjenje male akumulacije Petrovija 1 u ovoj fazi bit će ostvareno iz vodoopskrbnog sustava Istarskog vodovoda sa kondicioniranom vodom (uz pismenu suglasnost postignutu sa Istarskim vodovodom d.o.o. Buzet). Punjenje male akumulacije će se vršiti tijekom razdoblja obilnih vodom tj. tijekom zimskog perioda godine kada je i potrošnja vode iz vodoopskrbnog sustava manja. Istarski vodovod d.o.o. Buzet osigurava količinu od 100l/s u razdoblju od 1. listopada do 1. svibnja. Sustav za navodnjavanje predmetnog područja sastoji se i od spomenute male akumulacije Petrovija 1, crpne stanice Petrovija 1, crpne stanice Jeci s mimovodom, bazena Petrovija, dovodnog cjevovoda kojim će se puniti mala akumulacija i cjevovoda za navodnjavanje poljoprivrednih površina. Za dovod vode do poljoprivrednih parcela predviđeni su cjevovodi ukupne duljine 20.919m koji povezuju poljoprivredne površine s malom akumulacijom. Bazen Petrovija smješten je u blizini male akumulacije Petrovija 1. Crpna stanica Petrovija 1 tlači vodu iz akumulacije do bazena Petrovija, koji je na povoljnoj koti terena kako bi funkcionirao kao vodosprema iz koje će voda gravitacijski teći prema poljoprivrednim površinama. Temeljem izvršene analize i utvrđenih značajki tla predmetnih poljoprivrednih površina, daje se prijedlog poljoprivrednih kultura prikazan u tablici 2.1.1-1. Ukupna površina zahvata je 537 ha, na kojima se planiraju uzgajati ratarske kulture (ozima pšenica, lucerna i kukuruz), industrijska kultura (uljana repica), povrtlarske kulture (rajčica, kupus) i višegodišnje drvenaste kulture (maslina, vinova loza i breskva). U agronomskoj analizi utvrđen je plodored na površinama projektnog područja te je utvrđeno da će se na projektnom području navodnjavati površina od 470 ha s poljoprivrednim kulturama za koje je navodnjavanje ekonomski isplativo (rajčica i druge povrtne kulture, maslina i vinova loza), dok će pšenica i uljana repica zadržati svoju plodorednu vrijednost.

INSTITUT IGH d.d.



Tablica 2.1.1-1. Prijedlog poljoprivrednih kultura i zastupljenost kultura u plodoredu

Poljoprivredna kultura

Zastupljenost kultura u plodoredu

Površina

Nenavodnjava Navodnjava

ha % ha %

Ozima pšenica 47 8,8 - -

Uljana repica 20 3,7 - -

Lucerna-sjeme - - 30 5,6

Kukuruz 80 14,9

Rajčica - - 90 16,8

Kupus - - 40 7,4

Maslina - - 110 20,4

Vinova loza - - 60 11,2

Breskva 60 11,2

67 12,5 470 87,5

Ukupno 537

Koncepcija navodnjavanja područja Petrovija je sljedeća: Sustav navodnjavanja temelji se na uzimanju ''viška'' voda iz vodoopskrbnog sustava u periodu između listopada i svibnja (kada je i potrošnja u tom sustavu manja) te njenom korištenju u sušnijem dijelu godine tj. u vegetativnom razdoblju poljoprivrednih kultura. Protoci prema kojima je izvršeno dimenzioniranje cjevovoda definirani su bruto radnim hiromodulom (0,814 l/s/ha) za predviđene kulture, koji vrijedi za kritični mjesec (srpanj) kada će sustav za distribuciju vode biti najopterećeniji. Za dimenzioniranje crpnih stanica i dovodnih cjevovoda definiran je bruto ponderirani hidromodul (0,707 l/s/ha). Ukupne potrebe za vodom izračunate su prema zastupljenosti kultura u strukturi proizvodnje za trogodišnje razdoblje. Na pilot projektu ukupne površine od 537 ha, navodnjavanje će se primijeniti na površini od 470 ha, a uz predviđeni plodored kultura potrebno je godišnje osigurati oko 903.796 m3 vode. Za navodnjavanje poljoprivrednih površina Petrovije voda se akumulira u maloj akumulaciji Petrovija 1. Volumen prirodne depresije male akumulacije Petrovija 1 zadovoljava ukupni volumen punjenja od 1.000.000 m3.

2.1.2. Zajednički tehnički elementi Smještaj planiranih cjevovoda Na preglednim situacijama vidljivo je da su planirane trase distribucijske mreže smještene unutar lokalnih putova i prometnica nerazvrstanih cesta u nadležnosti Grada Umaga. Također, trasa prelazi preko državne ceste D300. U sklopu posebnih uvjeta koji će se dobiti od nadležnih ustanova za vrijeme postupka ishođenja lokacijske dozvole, definirat će se posebni tehnički uvjeti izgradnje za dionice planiranih trasa u sklopu pojedinih prometnica. Nakon završetka radova na iskopu kanala, polaganju cijevi, ispitivanja funkcionalnosti i zatrpavanja kanala, bit će potrebno urediti površinu kanala. Na dionicama gdje trasa

INSTITUT IGH d.d.



prolazi neuređenim terenom, površina će se urediti u skladu s postojećim/prethodnim stanjem, a na dionicama gdje trasa prolazi uređenim površinama iste će se odgovarajuće obnoviti. Za potrebe polaganja cjevovoda bit će potrebno izvršiti prekop i razbijanje postojećih javnih asfaltiranih površina. Iste će se obnoviti na način koji će putem posebnih uvjeta definirati nadležne ustanove. Na području obuhvata dio cjevovoda za navodnjavanje položen je uz korito Umaškog potoka sa čijim se koritom i križa. Postojeće instalacije na trasi U postupku utvrđivanja lokacijske dozvole definirat će se posebni uvjeti pojedinih nadležnih društava i ustanova, u smislu posebnih uvjeta koje treba poštivati tijekom izrade projekta i izvedbe radova i to posebno od telekomunikacijskih (HT), elektro (HEP) i plinskih instalacija (Plinacro, Plinara Pula) te vodoopskrbe i odvodnje. Na području planiranog zahvata postoji izgrađena srednjetlačna mreža prirodnog plina te magistralni plinovod Vodnjan – Umag. NUS i trasa komunikacijskih spojnih putova Objekti sustava će se uključiti u centralni Nadzorno-upravljački sustav (NUS) isporučitelja vodne usluge te će se pomoću NUS-a omogućiti daljinski nadzor (statusi, mjerenja) i upravljanje pojedinog objekta, a za što će se u objektu izvesti potrebna priprema opreme. Komunikacija centra s objektima u sustavu se odvija raznim komunikacijskim spojnim putovima - UKV radijskom vezom, optičkom vezom, klasičnim telefonskim kabelima, GPRS sustavom, a sve sukladno specifičnim uvjetima svake lokacije objekta. Prvenstveno je predviđena komunikacija putem optičke veze ili GPRS modema (ako komunikacija optičkom vezom nije predviđena, ili do trenutka kada se ista omogući). Obzirom na polaganje cjevovoda, predviđeno je korištenje mogućnosti postavljanja trasa optičkih kabela u zajednički kanal s trasom cjevovoda, na način da se postavljaju dvije zaštitne PE cijevi min. 50 mm, a koje će omogućiti kasnije provlačenje svjetlovodnog optičkog kabela kao komunikacijskog puta s centralnim NUS-om.

2.1.3. Građevine sustava javnog navodnjavanja Petrovija

2.1.3.1. MALA AKUMULACIJA PETROVIJA 1 Za smještaj male akumulacije iskorištena je prirodna konfiguracija terena, prirodna depresija – vrtača, unutar koje je moguće akumulirati veću količinu vode. Akumulacija će se smjestiti na novoformiranoj parceli, a zajedno s crpnom stanicom Petrovija 1 i servisnim putom, imat će ukupnu površinu cca P=13,5 ha (površina ograđena ogradom). Pristup parceli omogućit će se preko novoformiranog pristupnog puta koji je dio ove projektne dokumentacije.

INSTITUT IGH d.d.



Vododrživost male akumulacije osigurat će se izvedbom PEHD folije koja se polaže na podlogu od sloja šljunka debljine 20 cm prekrivenim geotekstilom. Mala akumulacija Petrovija 1 smještena je u neposrednoj blizini poljoprivrednih površina koje se navodnjavaju. Obzirom da nisu planirani značajniji iskopi na odabranoj lokaciji, dno akumulacije je na koti 24,5 m n.m., a kota vodnog lica na 38,2 m n.m. Volumen male akumulacije Petrovija 1 će biti 1.000.000 m3, a površina koju zauzima je 11,6 ha. Po obodu akumulacije planirana je izgradnja servisnog puta kojim će se omogućiti nadzor nad objektom. Mala akumulacija, u smislu navodnjavanja, koristi se za akumuliranje voda iz razdoblja obilnijih vodom za njihovo korištenje u sušnim razdobljima. Obzirom da na području planiranom za smještaj male akumulacije nema prirodnog dotoka, njeno punjenje u ovom projektu vrši se u zimskim mjesecima iz vodoopskrbnog sustava - u razdoblju od početka studenog do kraja travnja. Prema podacima Istarskog vodovoda, količina vode koja će se osigurati u ovu svrhu iznosi 100 l/s. Spoj male akumulacije s vodoopskrbnim sustavom ostvarit će se izgradnjom spojnog cjevovoda s magistralnim cjevovodom Mukle-Gabrijeli (Gradolski cjevovod). Punjenjem male akumulacije iz vodoopskrbnog sustava u zimskim mjesecima omogućit će se brža realizacija navodnjavanja - prije izgradnje tranzitnih cjevovoda. Položaj male akumulacije u odnosu na poljoprivredne površine koje se navodnjava, nije na nadmorskoj visini dovoljnoj da se omogući gravitacijsko tečenje u cjevovodima te će se izgraditi crpna stanica Petrovija 1. Pomoću crpne stanice Petrovija 1 (Q=332 l/s) voda se tlači u bazen Petrovija (V=3.500 m3), smješten u blizini male akumulacije Petrovija 1 na koti terena povoljnoj da funkcionira kao vodosprema iz koje će voda gravitacijski teći prema poljoprivrednim površinama. Odvodnja oborinskih voda sa servisnog i pristupnog puta formiranog oko akumulacije riješit će se na način da se prikupljene oborinske vode s putova i okolnog terena preusmjere rigolima u akumulaciju i tako pridonesu ukupnoj bilanci vode akumulacije. Kako je akumulacija smještena u prirodnoj depresiji, moguća je pojava povremenih tokova vode koji se formiraju za vrijeme intenzivnih oborina na dijelu terena izgrađenom od stijena male propusnosti. Iste će se kanalizirati i propustima ispod servisnog i pristupnog puta odvesti u akumulaciju. Pozicije propusta odredit će se prilikom izrade daljnje tehničke dokumentacije. Potpuno pražnjenje akumulacije vršit će se putem projektiranih cjevovoda za navodnjavanje i to na način da se voda iz akumulacije ispušta muljnim ispustima u blizini korita Umaškog potoka te se u isti ispusti. Ispuštanje će se vršiti uz dopuštenje, nadzor i kontrolu Hrvatskih voda.

2.1.3.2. BAZEN PETROVIJA Bazen Petrovija smješten je u blizini male akumulacije Petrovija 1 na koti terena povoljnoj da funkciornira kao vodosprema iz koje će voda gravitacijski teći prema poljoprivrednim površinama istočnog dijela planiranog obuhvata.

INSTITUT IGH d.d.



Bazen će se smjestiti na novoformiranoj parceli ukupne površine P=4.280 m2 te će biti ograđen ogradom. Pristup parceli omogućit će se preko novoformiranog pristupnog puta koji je dio ovog projekta. Bazen Petrovija, volumena 3.500 m3, formiran je kao otvoreni ukopani objekt obložen zaštitnom vodonepropusnom folijom. Dno bazena je na 69 m n.m., a kota gornje vode na 74 m n.m. Površina vodnog lica pri maksimalnoj razini vode iznosi A=1.220 m2. Nadvišenje od gornje kote vode je 50 cm (74,5 m n.m.). Punjenje bazena je ostvareno tlačnim cjevovodom DN 500 iz CS Petrovija 1, a glavni gravitacijski cjevovod kojim se voda dovodi do poljoprivrednih površina je profila DN 600. Ispred akumulacijskog prostora bazena predviđena je izgradnja armiranobetonskog okna za smještaj sklopova za upravljanje. Okno je svijetlih tlocrtnih dimenzija 4,2 × 5,05 m i svijetle visine 7,65 m. Za spuštanje u dno okna predviđena je ugradnja ljestvi s leđobranom. Ulaz u okno je omogućen s platoa bazena preko konzolne rešetke postavljene u nivou s platoom. Za servisiranje fazonskih komada i armatura ugrađen je IPE30 s ručnom dizalicom. Za potpuno pražnjenje bazena predviđen je ispust DN300 kojim se voda odvodi u gravitacijski sustav. Pristup kruni bazena omogućen je izgradnjom stepenica po nasipu. Svi potrošači bazena Petrovija se napajaju s razvodnog elektro ormara pri čemu instalirana snaga obuhvaća mjernu i ostalu elektro opremu objekta. Za predviđenu opremu potreban je trofazni priključak električne energije. Prema važećem tarifnom sustavu HEP-a, minimalna priključna snaga za trofazni priključak iznosi P=11,04 kW, pa je za ovaj objekt potrebna upravo i tolika priključna snaga P= 11,04 kW. Priključak na EE mrežu izvest će se prema posebnim uvjetima HEP-a predviđenim opterećenjem i tipizacijom priključnih vodova.

2.1.3.3. DOVODNI CJEVOVOD ZA PUNJENJE MALE AKUMULACIJE Punjenje male akumulacije vršit će se iz vodoopskrbnog sustava u razdoblju od početka studenog do kraja travnja. Prema podacima Istarskog vodovoda količina vode koja će se osigurati u ovu svrhu iznosi 100 l/s (za period od 1. listopada do 1. svibnja). Spoj male akumulacije s vodoopskrbnim sustavom ostvarit će se izgradnjom spojnog cjevovoda s magistralnim cjevovodom Mukle-Gabrijeli (Gradolski cjevovod) profila DN500. Do mjesta priključenja voda dolazi iz vodospreme Brdo kote gornje vode 191,45 m n.m (hidraulički gradijent = 191,50 m), a udaljenost do okna priključka je 15,5 km. Profil cjevovoda za punjenje male akumulacije Petrovija 1 je DN 315 mm, a njegova duljina iznosi 3.378 m. Punjenje male akumulacije vršit će se od početka studenog do kraja travnja. Na mjestu priključenja na magistralni cjevovod vodovodnog sustava Gradole predviđa se i gradnja okna za ugradnju mjerno-regulacijske opreme. Svi potrošači se napajaju s razvodnog elektro ormara pri čemu instalirana snaga obuhvaća mjernu i ostalu elektro opremu objekta. Prema važećem tarifnom sustavu HEP-a, minimalna priključna snaga za trofazni priključak iznosi P=11,04 kW, pa je za ovaj objekt potrebna upravo i tolika priključna snaga P= 11,04 kW. Priključak na EE mrežu izvest će se prema posebnim uvjetima HEP-a predviđenim opterećenjem i tipizacijom priključnih vodova.

INSTITUT IGH d.d.



2.1.3.4. CJEVOVODI ZA NAVODNJAVANJE Cjevovodi za navodnjavanje izvode se kao podzemna cijevna mreža, kojom će se zahvaćena voda iz male akumulacije Petrovija 1 transportirati do poljoprivrednih parcela na području obuhvata pilot projekta. Primijenjena koncepcija zatvorenog cijevnog sustava odabrana je na temelju niza prednosti koje taj sustav ima u odnosu na druge:

- omogućava lakše praćenje potrošnje vode te sprječavanje eventualne krađe vode; - omogućava i smanjenje gubitaka vode na procjeđivanje i isparavanje; - ima sposobnost prilagođavanja svakoj konfiguraciji terena; - osigurava se vrlo mali gubitak obradivog tla za razliku od otvorenih kanala koji

zauzimaju i više od 5% ukupnih poljoprivrednih površina - ovisno o konfiguraciji terena;

- smanjuje se potrebna radna snaga neophodna za vođenje i održavanje sustava; - omogućava se veća kontrola potrošnje vode, čime se smanjuje opasnost od

nelegalnog korištenja vode. Koncepcija distribucije vode je napravljena na način da su trase cjevovoda za navodnjavanje postavljene lokalnim prometnicama ili poljskim putovima tamo gdje cjevovodi idu po poljoprivrednim površinama. Izbor trase dobiven je detaljnim obilascima terena i provedenim geodetskim snimanjima, a položena je na način da omogući pokrivenost svih poljoprivrednih površina projekta za pretpostavljene uređaje za navodnjavanje. Distribucijski cjevovod započinje crpnom stanicom Petrovija 1, koja tlači vodu do bazena Petrovija odakle se dalje gravitacijski grana prema poljoprivrednim površinama područja obuhvata pilot projekta Petrovija. Crpna stanica Jeci postavit će se za zadovoljenje potreba za vodom južnog dijela projektnog područja koje je na višoj nadmorskoj visini te je onemogućena opskrba sustava pomoću gravitacije. Proračun i trasiranje mreže definirani su samo do parcele, odnosno hidrantskih priključaka, a odabir samog sustava navodnjavanja na parceli je stvar korisnika i nije predmet ovog idejnog projekta. Količina na svakom izljevnom mjestu određena je na način da je ukupna potrebna količina vode po parceli podijeljena na broj predviđenih hidranata. Za potrebe dimenzioniranja odnosno rubnih uvjeta, usvojeno je da će biti sustav za navodnjavanje kišenjem, kap na kap ili minirasprskivačima. Ukoliko se odabere način navodnjavanja kap na kap, raspoloživi viši tlak od potrebnog na parceli smanjit će se ugradnjom odgovarajućih regulatora tlaka. U slučajevima kad je odabran način navodnjavanja rasprskivačima gdje je potreban viši tlak od raspoloživog, potreban radni tlak ostvarit će se ugradnjom uređaja za povećanje tlaka. Nadalje, kako bi se osiguralo ispravno funkcioniranje spomenutih načina navodnjavanja, potrebno je na priključnim mjestima na parceli prije razvoda cijevi po parceli ugraditi filterske uređaje. Detaljan sklop potrebnih fazona i armatura bit će prikazan u glavnom građevinskom dijelu projektne dokumentacije. U tlačnim cijevnim sustavima također je potrebno predvidjeti i odzračne ventile koji služe za ispuštanje zraka nakupljenog u cijevima, a obično se ugrađuju na najviše točke nivelete cjevovoda. Što se tiče tehničkog rješenja, najpouzdaniji su automatski odzračni ventili koji se rade za različite nazivne profile cjevovoda. Odzračivači se postavljaju samostalno ili u reviziona okna ili u hidrantska okna ukoliko je hidrant odgovarajućeg tipa.

INSTITUT IGH d.d.



Osim odzračnih ventila u tlačnim cijevnim sustavima, potrebno je u najniže točke cjevovoda postaviti muljne ispuste kako bi bilo omogućeno pražnjenje pojedine dionice cjevovoda prilikom popravka ili ispiranja cjevovoda. Na području obuhvata definirano je ukupno (30) trideset cjevovoda ukupne duljine 20.756 m. Distribucijski cjevovod započinje crpnom stanicom Petrovija 1 koja tlači vodu do bazena Petrovija, odakle se dalje voda distriburira gravitacijski prema poljoprivrednim površinama sjevernog područja obuhvata te „booster“ crpnom stanicom Jeci prema južnom dijelu. Predviđena je ugradnja 129 hidrantskih priključaka na mjestima pretpostavljenih korisnika. Usvojeni su unutarnji promjeri cijevi i to u rasponu od 100 mm do 600 mm. Materijal cjevovoda odredit će se u Glavnom projektu. U slučaju nabave cijevi koje nemaju identičan unutarnji promjer (npr. PEHD) kao onaj određen uvjetima i proračunima iz projekta, tada se trebaju koristiti cijevi većeg promjera. Prema provedenom hidrauličkom proračunu usvojeni su promjeri i duljine cjevovoda iz tablice 2.1.3.4-1. Tablica 2.1.3.4-1. Usvojeni profili (unutarnji promjeri) i duljine cjevovoda

Cjevovod Dionica Profil Duljina

Ukupna duljina

(mm) (m) (m)

T1 CS PETROVIJA 1 - BAZEN PETROVIJA

DN 500 350 350

N1 Č1 - BAZEN PETROVIJA

DN 600 1177 1.177

N2 Č1 - Č5 DN 400 687

1.890 T4.1 - Č2 DN 300 1203

N2.1 Č2 - T2.9 DN 250 322

963 T2.9 - T2.18 DN 150 641

N2.1.1 T2.9 - T2.13 DN 150 541 541

N2.2 Č2 - Č4 DN 250 826

1.038 Č4 - T1.8 DN 150 212

N2.2.1 Č3 - T1.15 DN 200 233 233

N2.2.2 Č4 - T1.12 DN 150 302 302

N3

Č5 - T3.2 DN 300 257

1.674 T3.2 - T3.6 DN 250 637

T3.6 - T3.8 DN 200 302

T3.8 - T3.13 DN 150 478

N3.1 Č5 - T5.2 DN 200 452

1.024 T5.2 - T5.6 DN 150 572

N3.2 T3.2 - T3.18 DN 150 437 437

N3.3 T3.6 - T3.16 DN 100 210 210

N3.4 T3.8 - T3.11 DN 150 626 626

INSTITUT IGH d.d.



N3.5 Č15 - T3.14 DN 100 21 21

N4

Č1 - CS JECI DN 400 460

1.818 CS JECI - Č7 DN 400 625

Č7 - Č8 DN 300 348

Č8 - T9.11 DN 150 385

N4.1

Č6 - Č10 DN 200 320

993 Č10 - T13.3 DN 150 349

T13.3 - T13.1 DN 100 324

N4.1.1 T13.3 - T6.5 DN 100 170 170

N4.1.2 Č10 - T6.4 DN 100 202 202

N4.1.3 T9.9 - T13.2 DN 100 215 215

N4.2 Č11 - Č12 DN 200 364

526 Č12 - T7.6 DN 150 162

N4.2.1 Č12 - T7.5 DN 150 625

1.241 T7.5 - T8.1 DN 150 616

N4.2.1.1 Č13 - T8.7 DN 100 344 344

N4.2.1.2 Č14 - T8.4 DN 100 130 130

N4.3 Č12 - T9.4 DN 200 685

830 T9.4 - T9.3 DN 100 145

N4.3.1 T9.4 - T9.1 DN 100 284 284

N4.4

Č8 - T10.4 DN 250 992

1.653 T10.4 - T12.4 DN 200 314

T12.4 - T12.1 DN 150 347

N4.4.1 Č9 - T11.6 DN 200 199

712 T11.6 - T11.11 DN 150 513

N4.4.2 Č11 - T11.1 DN 150 545 545

N4.4.3 T10.4 - T10.1 DN 150 363 363

N4.4.4 T12.4 - T12.6 DN 150 244 244

UKUPNO: 20.756

U daljnjoj razradi projektne dokumentacije točno će se specificirati lokacije zasunskih i sektorskih okana, točne dubine polaganja cijevne mreže, a prema detaljnim geodetskim snimkama, broj i lokacije muljnih ispusta, odzračnih ventila i mjesta za ispust vode iz cjevovoda. Hidrantski priključci će se izvesti u predgotovljenim betonskim nadzemnim komorama.

INSTITUT IGH d.d.



2.1.3.5. CRPNA STANICA PETROVIJA 1 Za zadovoljenje ukupnih potreba za vodom za navodnjavanje područja Petrovija, uz malu akumulaciju Petrovija 1 nalazi se crpna stanica Petrovija 1, koja vodu iz male akumulacije tlači u bazen Petrovija, iz kojeg se voda gravitacijski dovodi do poljoprivrednih površina. Lokacija objekta crpne stanice Petrovija 1 definirana je unutar gabarita male akumulacije Petrovija 1. Smjestit će se na novoformiranoj parceli zajedno s akumulacijom i servisnim putom ukupne površine cca P=13,5 ha ograđene ogradom. Pristup objektu omogućen je preko pristupnog puta i servisne obilazne ceste po obodu akumulacije, koji predstavljaju dio predmetnog zahvata. Crpna stanica se sastoji od vertikalnog potpornog zida na koji se učvršćuju vertikalne cijevi crpke, zasunskog okna te nadzemnog objekta za smještaj upravljačkog elektroormara. Vertikalni zid ima ukupnu visinu cca 15 m i duljinu cca 22 m. Nakon provedenih geotehničkih istražnih radova definirat će se način temeljenja i ostali konstrukcijski parametri bitni za stabilnost i otpornost vertikalnog potpornog zida i ostalih dijelova crpne stanice. Na platou će se izvesti podzemno zasunsko okno sa sklopom fazonskih komada i armatura potrebnih za upravljanje podvodnim crpnim agregatima. Okno je armiranobetonsko tlocrtnih dimenzija 9,1×8,3 m. Nadzemno na ploči okna predviđena je izgradnja objekta za smještaj upravljačko elektro ormara. Iz male akumulacije Petrovija 1, voda se crpnom stanicom Petrovija 1 tlači u otvoreni bazen Petrovija. Profil tlačnog cjevovoda je DN500, duljine L= 335m. Prema provedenom proračunu potrebno je ugraditi crpke koje zadovoljavaju min. visinu dizanja od 53 mVs te koje trebaju ostvariti ukupan maksimalan protok od Qmax=332 l/s. Da bi se ostvarila potrebna visina dizanja i potrebna maksimalna količina vode, predviđa se postavljanje tri radne crpke s podvodnim motorom (sustav 3+0). Pojedine crpke opremljene su i rashladnim omotačem. Svaka pumpa je maksimalnog kapaciteta od Qmax=115 l/s, od kojih svaka zadovoljava min. potrebnu visinu dizanja Hman=53 m. Predviđena vršna snaga objekta crpne stanice Petrovija 1 iznosi:

električna priključna snaga pojedine crpke iznosi P=99,9 kW, što čini ukupno za 3 crpke Puk=3×99,9 kW=300 kW.

ostali potrošači Postali = 5 kW Predviđena ukupna vršna snaga iznosi Pukupno = 305 kW.

2.1.3.6. CRPNA STANICA JECI Crpna stanica Jeci postavit će se za zadovoljenje potreba za vodom južnog dijela projektnog područja koje je na višoj nadmorskoj visini te je onemogućena opskrba sustava gravitacijskim putem. Smjestit će se na novoformiranoj parceli ukupne površine P=221 m2 ograđene ogradom. Pristup parceli će se omogućiti s postojećeg puta uz Umaški potok. Crpna stanica se sastoji od podzemnog i nadzemnog dijela svijetlih tlocrtnih dimenzija 6,9 × 5,5 m. Nadzemni dio završen je ravnim krovom. U podzemnom dijelu predviđen je

INSTITUT IGH d.d.



smještaj mimovoda (bypass cjevovod) DN 400 s pripadajućim armaturama, dok se u nadzemnom dijelu predviđa ugradnja kompaktnog sklopa od 6 vertikalnih crpki čiji se rad regulira pomoću kontrolnih regulatora s pretvaračima frekvencije te upravljačkog elektro-ormara. Ugradnjom kompaktne stanice osigurat će se dostatan tlak za potrebe navodnjavanja. S obzirom da se crpna stanica nalazi u poplavnom području Umaškog potoka, nadzemni dio građevine kao i ulaz u crpnu stanicu dignut je od kote platoa 95 cm. Ulaz u crpnu stanicu omogućen je izvedbom stepenica. Prema provedenom proračunu potrebno je ugraditi crpke koje zadovoljavaju min. visinu dizanja od Hman=45 m te koje trebaju ostvariti ukupan maksimalan protok od Qmax=125 l/s. Predviđena vršna snaga objekta crpne stanice Jeci iznosi:

električna priključna snaga pojedinih crpki iznosi P=16,3 kW, što za 6 crpki čini ukupno Puk=6×16,3 kW=98 kW

ostali potrošači Postali = 5 kW Predviđena ukupna vršna snaga iznosi Pukupno = 103 kW.

2.1.3.7. PRISTUPNI PUTOVI Općenito Tehnički elementi prometnice, raskrižja, servisnih i pristupnih putova definirani su prema Zakonu o cestama, Pravilniku o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju udovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa, Zakonu o sigurnosti prometa, Općim tehničkim uvjetima za radove na cestama. Pješačke površine predviđene su za kretanje osoba s invaliditetom i osobe smanjene pokretljivosti i to prema Pravilniku o projektima potrebnim za osiguranje pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i drugim osobama smanjene pokretljivosti. Tehnički elementi prometnica Prometnica pristupnog puta - os 2 predviđena je kao spojna prometnica na malu akumulaciju Petrovija 1. Prometnica počinje na platou akumulacije i završava na postojećem putu formirajući "T" raskrižje. Od stacionaže km 0+320 do km 0+360 s lijeve strane, formirano je ugibalište uz bazen Petrovija. Ukupna duljina pristupnog puta osi 2 iznosi L2=1137 m. Predmetna prometnica omogućuje prilaz planiranom zahvatu akumulacije. Prometnica pristupnog puta – os 3 predviđena je kao obilazna prometnica oko male akumulacije Petrovija 1. Započinje na spoju s pristupnim putom osi 2, na km 0+020, te se potom obilazno oko male akumulacije Petrovija 1 razvija po terenu, zatvarajući obilazni put oko same akumulacije i završava u istoj stacionaži pristupnog puta osi 2 na km 0+020. Ukupna duljina pristupnog puta os 3 iznosi L3=1563 m. Ova prometnica omogućuje pristup okolnim parcelama izvan granice obuhvata same akumulacije.

INSTITUT IGH d.d.



Prometnica servisnog puta – os 1 nalazi se uz samu malu akumulaciju i obodno okružuje akumulaciju. Započinje na platou crpne stanice, obilazi akumulaciju i završava na istom platou crpne stanice. Niveleta servisnog puta predviđena je da bude na istoj nadmorskoj visini, na 1 m višoj od same najviše kote vode akumulacije, na 39.20 m.n.m. Ukupna duljina servisnog puta iznosi L1=1428m. Na prometnicama nije planirano zaustavljanje i parkiranje vozila. Poprečni nagib kolnika određen je prema Pravilniku o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju udovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa. Uzdužni nagib prometnica određen je prema Pravilniku o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju udovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa. Prometnice su planirane za kretanje vozila do 12m duljine i nosivosti do 10t. Predviđena računska brzina prometnica je VR=20km/h, prema kojoj su određeni ostali parametri prometnica. Niveleta prometnica postavljena je po samom terenu, kako bi se što manje zadiralo u teren i kako bi se izbjegli veći obimi zemljanih radova. Odvodnja oborinskih voda prometnica riješena je u sklopu odvodnje oborinskih voda male akumulacije Petrovija 1. Osnovni elementi prometnica

Karakteristični presjek interne ceste ima sljedeće elemente:

Pristupni put – os 2

Kolnik: dvije vozne trake min. 2 x 2,25 m min. 4,50 m

Širina predviđene bankine 2 x 0,25 m 0,50 m

Ukupna širina: 5,00 m

Pristupni put – os 3

Kolnik: jedan vozni trak min. 3,50 m



Servisni put – os 1

Kolnik: jedan vozni trak min. 3,50 m



Kolnička konstrukcija

Kolnička konstrukcija prometnica se sastoji od dva sloja:

Donji nosivi sloj od mehanički zbijenog drobljenog

kamenog materijala 0-63 mm mind= 30 cm

Nasipni kameni materijal

INSTITUT IGH d.d.



Zemljani radovi Za potrebe izgradnje prometnica Investitor će sav potrebiti materijal osigurati na samom gradilištu ili iz pozajmišta. Svi eventualni viškovi materijala moraju se deponirati na deponije materijala lokalne samouprave i to u skladu s Pravilnikom o postupanju s viškom iskopa koji predstavlja mineralnu sirovinu kod izvođenja građevinskih radova. Pokosi zasjeka terena (usjeci) projektirani su u nagibu 2:1 do 1:1. U području jače izraženih prosjeda potrebno je ukloniti sav nestabilan materijal s pokosa zasjeka. Usjeci su maksimalne visine do 5m. Pokosi nasipa projektirani su u nagibu 1:1. Nasipi su maksimalne visine do 2m. Nasipi se izvode od kamenog materijala ili od miješanog kamenog materijala, prema zahtjevima Općih tehničkih uvjeta (OTU). Uvjeti zaštite i oblikovanja okoliša Planirani zahvat najvećim se dijelom planira izvesti u okviru neizgrađenog dijela građevinskog područja, a mogući utjecaj na okoliš smanjit će se na najmanju moguću mjeru. Potrebno je predvidjeti sljedeće mjere zaštite:

- Provoditi kontinuirano prikupljanje i zbrinjavanje građevinskog i komunalnog otpada s gradilišta na za to predviđene lokacije na području općine/grada ili županije, a sve u skladu s propisanim zakonima i pravilnicima.

- Zadržati postojeća ograničenja brzine prometnog toka u naselju.

- Projektiran(prihvaćen) je odgovarajući sustav odvodnje oborinskih voda s prometnice sukladno osjetljivosti područja.

- Sve radove na obnovi prometnice izvoditi s povećanim oprezom uz zabranu popravaka i zamjenu ulja na gradilištu.

- Sva mjesta prijelaza planiranog zahvata preko postojećih i planiranih infrastrukturnih vodova potrebno je zaštititi prema posebnim uvjetima.

- U slučaju otkrića arheoloških nalaza prilikom izvođenja zemljanih radova planiranog zahvata, radove je nužno prekinuti te obavijestiti nadležni Konzervatorski odjel kako bi se poduzele odgovarajuće mjere.

Građevina je predviđena kako bi se iz iskopnog materijala osigurala količina materijala potrebna za nasipe. Eventualni viškovi materijala odvesti će se na deponije na području nadležne lokalne samouprave, a sve u skladu s važećim Zakonima i Pravilnicima. Svi objekti u utjecajnoj zoni gradnje, a koji će se koristiti prilikom gradnje (postojeće ceste, ulice i putovi, deponije i sl.) u toku gradnje će se održavati, a nakon gradnje će se sanirati i dovesti u prvobitno stanje. U toku izvođenja radova na građevini, obostrano će se postaviti sigurnosne ograde. Posebnu pažnju tijekom gradnje treba posvetiti zbrinjavanju komunalnog otpada, kako se ne bi stvarale divlje deponije.

INSTITUT IGH d.d.



2.2. AGRONOMSKA OSNOVA PROJEKTA Agronomsku analizu područja Petrovija izradili su Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu - Zavod za pedologiju i Zavod za poljoprivredne melioracije, u sklopu izrade Idejnog rješenja melioracije i navodnjavanja Bujštine (Institut IGH d.d. - RC Rijeka, 2010.)

Posebno se napominje da je tijekom 2007. godine izrađena novelacija Plana navodnjavanja Istarskih slivova iz 1998. U tom dokumentu područje Bujštine je posebno izdvojeno kao jedna okrupnjena cjelina poljoprivrednog zemljišta za navodnjavanje, te su predložena dva projekta za prvu fazu (jedan od 1.250 ha i drugi od 1.235 ha).

Temeljem izrađenog idejnog rješenja navodnjavanja Bujštine, koje obuhvaća 17.193 ha zemljišta te planovima daljnjeg razvoja navodnjavanja na tom području, a koji su navedeni u Planu navodnjavanja Istarske županije, za daljnje projektiranje navodnjavanja na području Bujštine odabran je prvi projekt (površine 1.250 ha). S obzirom na relativno veliku površinu tog projekta, projektiranje navodnjavanja je podijeljeno na tri faze, od čega je u okviru idejnog projekta za predmetni zahvat izvršeno projektiranje navodnjavanja samo za I. A fazu (vidi poglavlje 1.3).

Odabrano područje za pilot projekt navodnjavanja Petrovije koje je obrađivano u agronomskoj analizi zauzimalo je najprije 586 ha, a potom 550 ha zemljišta na području Grada Umaga. Uvidom u Prostori plan Grad Umaga, iz površina predviđenih za navodnjavanje izdvojena su ona područja kojima je ovim Prostornim planom dodijeljena građevinska namjena te namjena za prometnice, sport, turizam i akumulacije. Prema ovim podacima izvršena je korekcija danih površina tako da revidirana površina na koju se odnosi predmetni zahvat obuhvaća 537 ha poljoprivrednog zemljišta (slika 2.2-1). Projektno područje većim dijelom pruža se na zaravnjenim terenima istočno od grada Umaga. Manji dio projektnog područja prostire se na blago brežuljkastim terenima.

Slika 2.2-1. Položaj projektnog područja idejnog projekta na topografskoj karti

INSTITUT IGH d.d.



U sklopu poljoprivredne problematike navodnjavanja poljoprivrednog zemljišta na projektnom području, temeljem terenskih i laboratorijskih pedoloških istraživanja, izrađena je pedološka karta mjerila 1:10.000, na osnovu čega su utvrđene značajke tla, a sve s ciljem vrednovanja sadašnje i potencijalne pogodnosti poljoprivrednog zemljišta za navodnjavanje (vidi poglavlje 3.1.12).

Pored gore navedenog, analizirana je postojeća kao i buduća struktura poljoprivredne proizvodnje u uvjetima navodnjavanja, izvršen je proračun potrebnih količina vode za navodnjavanje po pojedinim kulturama, preporučene su metode, načini i sustavi navodnjavanja, te su predložene mjere za agromelioracijsko uređenje poljoprivrednog zemljišta.

2.3. POSTOJEĆA I BUDUĆA STRUKTURA POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE UVOD Pri projektiranju sustava za navodnjavanje potrebno je poznavati klimatske podatke područja, kulture predviđene u plodoredu i potrebu kultura za vodom da bi se mogla izračunati ukupna količina potrebne vode za navodnjavanje, odnosno manjak (deficit) vode tijekom vegetacijskog razdoblja. Proračun potreba vode na području idejnog projekta navodnjavanja 1. Pilot projekta na Bujštini - Petrovija obuhvaća površinu od 537 ha, na kojima se planiraju uzgajati ratarske kulture (ozima pšenica, lucerna i kukuruz), industrijska kultura (uljana repica), povrtlarske kulture (rajčica i kupus) i višegodišnje drvenaste kulture (maslina, vinova loza i bresva). U projektiranju sustava navodnjavanja, posebno pri dimenzioniranju pojedinih dijelova sustava, potrebno je izračunati hidromodul navodnjavanja koji je pokazatelj dopreme jedinične količine vode u jedinici vremena na jedinicu površine (l/s/ha). U svrhu proračuna bruto radnog hidromodula i ponderiranog hidromodula, izračunata je vjerojatnost pojave oborina u 75% slučajeva, referentna evapotranspiracija, efektivne oborine te evapotranspiracija kultura koje će se navodnjavati kako bi se izračunao ukupni nedostatak vode koji je potrebno osigurati na području 1. Pilot projekta na Bujštini - Petrovija. POSTOJEĆA I BUDUĆA POLJOPRIVREDNA PROIZVODNJA U tablici 2.3-1 prikazana je postojeća struktura poljoprivredne proizvodnje i prosječan prinos uzgajanih kultura, dok je u tablici 2.3-2 prikazan projicirani plodored poljoprivrednih kultura za razdoblje od 2016. do 2018. godine. Tablica 2.3-1. Postojeća struktura proizvodnje poljoprivrednih kultura na području idejnog

projekta navodnjavanja 1. Pilot projekta na Bujštini - Petrovija

Poljoprivredna kultura Površina, ha Prinos, t/ha

Ozima pšenica 47 5,0

Uljana repica 20 2,0

Rajčica* 90 60,0

Kupus 40 -

Lucerna - sjeme 30 0,3

INSTITUT IGH d.d.



Kukuruz 80 7,0

Maslina 110 6,0

Vinova loza 60 10,0

Breskva 60 -

Ukupno 537 -

* - prinosi rajčice za preradu uz navodnjavanje iznose oko 60 t/ha, a bez navodnjavanja 30-35 t/ha

Tablica 2.3-2. Projicirani plodored poljoprivrednih kultura na 1. Pilot projektu na Bujštini -

Petrovija, za trogodišnje razdoblje

Razdoblje Poljoprivredna kultura

Zastupljenost kultura u plodoredu

Površina

Nenavodnjava Navodnjava

ha % ha %

prva godina




Kukuruz 80 14,9

Rajčica - - 90 16,8

Kupus - - 40 7,4

Maslina - - 110 20,4


Breskva 60 11,2

67 12,5 470 87,5

Ukupno 537

druga godina




Kukuruz 80 14,9

Rajčica - - 90 16,8

Kupus - - 40 7,4

Maslina - - 110 20,4


Breskva 60 11,2

67 12,5 470 87,5

Ukupno 537

treća godina




Kukuruz 80 14,9

Rajčica - - 90 16,8

Kupus - - 40 7,4

Maslina - - 110 20,4


Breskva 60 11,2

67 12,5 470 87,5

Ukupno 537

INSTITUT IGH d.d.



2.4. IZRAČUN VEGETACIJSKOG NEDOSTATKA VODE Za izračunavanje evapotranspiracije i efektivnih oborina uzet je u razmatranje višegodišnji niz klimatskih podataka-elemenata (oborine, temperatura zraka, relativna vlaga zraka, brzina vjetra i insolacija) s meteoroloških postaja Celega (Novigrad), odnosno Poreč, za razdoblje od 1984. do 2008. godine. Mjesečni podaci o temperaturi zraka, oborinama, relativnoj vlagi zraka i brzini vjetra analizirani su s meteorološke postaje Celega, dok su podaci o insolaciji Sunca analizirani s meteorološke postaje Poreč. Evapotranspiracija Evapotranspiracija je ukupna količina vode koja se gubi procesom transpiracije i evaporacije s određene površine u određenom vremenu.

Referentna evapotransporacija ( ETo )

Referentna evapotranspiracija je vrijednost evapotranspiracije zelenog travnog pokrivača (visokog 8-15 cm) koji potpuno zasjenjuje površinu te ne oskudijeva u vodi. Dakle, u tlu se nalazi dovoljna količina lako pristupačne vode. Za izračunavanje referentne evapotranspiracije korištena je metoda Penman-Monteith u računalnom programu CropWat ver. 5.7, (Smith, 1992) dok su kao ulazni parametri korišteni prosječni podaci mjesečnih temperatura zraka, relativne vlage zraka, brzine vjetra i insolacije u višegodišnjem nizu od 1984. do 2008. Vrijednosti mjesečne i ukupne godišnje referentne evapotranspiracije prikazani su u tablici 2.4-1. Razvidno je da je referentna evapotranspiracija na godišnjoj razini iznosila 931 mm. Najveća vrijednost izračunata je za srpanj i iznosila je 164 mm, dok je najmanja vrijednost izračunata za siječanj i prosinac i iznosila je 22 mm.

Oborine i efektivne oborine Oborine kao prirodna pojava su dominantan čimbenik za rast i razvoj biljaka. Ukupne količine oborina imaju veliku prostornu i vremensku fluktuaciju, te variraju iz godine u godinu, a naročito iz mjeseca u mjesec. Za rast i razvoj biljaka značajne su oborine koje padnu u vegetacijskom razdoblju. Prikaz srednje mjesečnih i godišnjih količina oborina, kao i vjerojatnost prekoračenja godišnjih količina oborina od 75% prikazan je u tablicama 2.4-1 i 2.4-2. Vidljivo je da je srednja godišnja količina oborina iznosila 832 mm i da najveće količine oborina padnu u jesenskom dijelu godine. U vegetacijskom dijelu godine (travanj-rujan) padne u prosjeku 431 mm ili 52% oborina. Vjerojatnost pojave godišnjih količina oborina u 75% slučajeva (i prekoračenje iznad 75% slučajeva) i izračunata potreba biljaka za vodom predstavljaju vrijednosti za izračunavanje potrebne količine vode koju je potrebno osigurati navodnjavanjem. Vrijednost Fa≥75% slučajeva izračunata je prema formuli:

F = n

y

2

12 100 (%)

F - vjerojatnost pojave (%) y - broj istih ili većih mjerenja n - ukupan broj mjerenja

INSTITUT IGH d.d.



Budući da ukupna količina oborina koje padnu nisu u potpunosti korisne za biljke (zbog određenih gubitaka), nastao je pojam efektivnih (korisnih) oborina, koje dospijevaju i nalaze se u području rizosfere (sloj tla uz korijen biljke) te ih biljke mogu koristiti za rast i razvoj. Smatra se da vrijednost efektivnih oborina iznosi oko 85% od ukupno palih oborina, a to zavisi od više čimbenika, kao što su fizikalne i kemijske značajke tla, količina, raspored i intenzitet oborina, nagnutost i obraslost terena i dr. Za izračunavanje efektivnih oborina u ovom projektu korištena je metoda USBR Soil Conservation Service (Allen i sur., 1998). Vrijednosti efektivnih mjesečnih količina oborina u prosječnoj i sušnoj godini (Fa≥75% slučajeva), kao i mjesečnih količina oborina u prosječnoj i sušnoj godini tijekom vegetacijskog razdoblja, prikazane su u tablicama 2.4-1 i 2.4-2.

Odnos referentne evapotranspiracije (ETo) i efektivnih oborina Uspoređujući ukupne vrijednosti prosječnih efektivnih oborina i referentne evapotranspiracije (godišnja bilanca - tablica 2.4-1), vidljivo je da su efektivne oborine bile manje od referentne evapotranspiracije za 198 mm. Budući da ukupne vrijednosti ne moraju uvijek davati realne pokazatelje i potrebu za primjenom navodnjavanja, ako se razmatraju mjesečne vrijednosti referentne evapotranspiracije i efektivnih oborina u vegetacijskom razdoblju dobiva se realnije stanje o nedostatku vode i potrebi navodnjavanja.

Slika 2.4-1. Dinamika referentne evapotranspiracije (mm/mjesec) i prosječnih efektivnih oborina (mm/mjesec)

Uspoređujući vrijednosti referentne evapotranspiracije i prosječnih efektivnih oborina u vegetacijskom razdoblju (travanj - rujan), vidljiv je nedostatak vode u iznosu od 344 mm. Najveći nedostatak vode javlja se u srpnju i tada je razlika između ETo i efektivnih oborina čak 122 mm. Dinamika referentne evapotranspiracije (mm/mjesec) i prosječnih efektivnih oborina (mm/mjesec) prikazana je na slici 2.4-1 (grafikon).

20

40

60

80

100

120

140

160

180

I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII.

Efektivne oborine

ETo

INSTITUT IGH d.d.



Tablica 2.4-1. Prosječna godišnja i vegetacijska vodna bilanca (mm/mjesec)

Mjesec Referentna

evapotranspiracija ETo

Ukupne oborine

Efektivne oborine

Godišnja bilanca

Vegetacijska bilanca

Siječanj 22 52 48 26

Veljača 29 46 43 15

Ožujak 53 50 46 -7

Travanj 75 62 56 -19 -19

Svibanj 115 66 59 -56 -56

Lipanj 135 67 60 -75 -75

Srpanj 164 45 42 -122 -122

Kolovoz 143 86 74 -69 -69

Rujan 90 105 87 -3 -3

Listopad 53 97 82 29

Studeni 30 94 80 50

Prosinac 22 62 56 34

Ukupno 931 832 733 -198 -344

Uspoređujući vjerojatnost prekoračenja godišnjih količina oborina od 75% slučajeva (Fa≥75%) i referentne evapotranspiracije (tablica 3), vidljivo je da su efektivne oborine bile manje od referentne evapotranspiracije za 312 mm, dok je ta razlika u vegetacijskom razdoblju evidentnija i iznosila je 420 mm. Najveći nedostatak vode utvrđen je u srpnju i iznosio je 135 mm. Na temelju izračunatih vrijednosti referentne evapotranspiracije i podataka o efektivnim oborinama u prosječnim godinama i godinama pojave količine oborina u Fa≥75% slučajeva -jednako i prekoračenje godišnjih količina oborina od 75% slučajeva (sušne godine) može se zaključiti da je navodnjavanje nužna hidrotehnička mjera. Tablica 2.4-2. Sušna godišnja i vegetacijska vodna bilanca (mm/mjesec)-vjerojatnost pojave

oborina u Fa≥75% slučajeva

Mjesec Referentna

evapotranspiracija ETo

Ukupne oborine

Efektivne oborine

Godišnja bilanca

Vegetacijska bilanca

Siječanj 22 62 54 32

Veljača 29 104 85 56

Ožujak 53 49 45 -8

Travanj 75 32 30 -45 -45

Svibanj 115 91 72 -43 -43

Lipanj 135 35 33 -102 -102

Srpanj 164 31 29 -135 -135

Kolovoz 143 62 56 -87 -87

Rujan 90 99 82 -8 -8

Listopad 53 88 76 23

Studeni 30 18 16 -14

Prosinac 22 45 41 19

Ukupno 931 716 619 -312 -420

INSTITUT IGH d.d.



Evapotranspiracija kultura i potreba navodnjavanja Da bi se utvrdile ukupne potrebe za vodom pojedinih kultura na istraživanom području, potrebno je izračunati evapotranspiraciju kultura. Unutar biljaka (uzgajanih kultura) postoje razlike u evapotranspiraciji odnosno potrebi za vodom što je predodređeno anatomskom građom, odnosno fiziološkim procesima kod biljaka. Isto tako, kod iste biljne vrste postoje razlike u evapotranspiraciji i potrebi za vodom pri različitim stadijima razvoja. Stoga, pri izračunavanju evapotranspiracije pojedinih kultura, potrebno je poznavati razvojne stadije i duljinu trajanja pojedinog stadija. Za pojedine razvojne stadije kulture određeni su koeficijenti kulture ili koeficijenti potrošnje vode. Vrijednosti koeficijenta kulture (kc) ovise o vrsti kulture i stadiju razvoja. Koeficijenti potrošnje vode po razvojnim fazama određeni su s obzirom na datume sjetve/sadnje, vegetativni i generativni razvoj biljke, te datume berbe u navedenim agroekološkim uvjetima. Pri odabiru koeficijenta kulture preuzeti su podaci od Allena i sur. (1988). Evapotranspiracija kultura (ETk) izračunata je prema sljedećoj formuli:

ETk - evapotranspiracija kulture (mm) ETo - referentna evapotranspiracija (mm) kc - koeficijent kulture Nakon izračunatih vrijednosti evapotranspiracije kultura, prema stadijima razvoja, pristupa se izračunavanju potrebe kultura za vodom, prema formuli:

PNk=ETk-Pef

PNk - potreba navodnjavanja kulture- nedostatak vode (mm) Pef - efektivne oborine (mm) U tablicama od 2.4-3 do 2.4-16 prikazane su vrijednosti evapotranspiracije predviđenih kultura u plodoredu te količina vode koju je potrebno osigurati za navodnjavanje (deficit vode) u prosječnim kišnim godinama i sušnim godinama na 1. Pilot projektu na Bujštini - Petrovija. Evapotranspiracija kultura i potrebna količina vode (nedostatak-deficit vode) u prosječnim kišnim godinama: Tablica 2.4-3. Evapotranspiracija lucerne i potreba navodnjavanja u prosječim godinama

Mjesec Stadij razvoja

ETo (mm)

kc ETc (mm)

Pef (mm)

PNk (mm)

IV P 75 0,85 64 56 8

V R-S 115 0,85 98 59 39

VI K 135 0,85 115 60 55

VII P 164 0,85 139 42 97

VIII R-S 143 0,85 122 74 48

IX K 90 0,85 77 87 -

Ukupno u vegetacijskom razdoblju 247

cok kETET

INSTITUT IGH d.d.



Tablica 2.4-4. Evapotranspiracija kukuruza i potreba navodnjavanja u prosječim godinama


ETo (mm)

kc ETc (mm)

Pef (mm)

PNk (mm)

IV P 75 0,4 30 56 -

V P-R 115 0,4 46 59 -

VI R 135 0,75 101 60 41

VII R 164 1,1 180 42 138

VIII K 143 0,55 79 74 5

IX K 90 0,55 50 87 -


Tablica 2.4-5. Evapotranspiracija rajčice i potreba navodnjavanja u prosječim godinama


ETo (mm)

kc ETc (mm)

Pef (mm)

PNk (mm)

V P 115 0,4 46 59 -

VI R 135 0,7 95 60 35

VII S 164 1,05 172 42 130

VIII S 143 1,05 150 74 76

IX K 90 0,8 72 87 -


Tablica 2.4-6. Evapotranspiracija kupusa i potreba navodnjavanja u prosječim godinama


ETo (mm)

kc ETc (mm)

Pef (mm)

PNk (mm)

V P 115 0,4 46 59 -

VI R 135 0,7 95 60 35

VII S 164 0,95 156 42 114

VIII S 143 0,95 136 74 62

IX K 90 0,9 81 87 -


Tablica 2.4-7. Evapotranspiracija vinove loze i potreba navodnjavanja u prosječim godinama


ETo (mm)

kc ETc (mm)

Pef (mm)

PNk (mm)

IV P 75 0,35 26 56 -

V R 115 0,6 69 59 10

VI R 135 0,6 81 60 21

VII S 164 0,7 115 42 73

VIII S 143 0,7 100 74 26

IX K 90 0,6 54 87 -


INSTITUT IGH d.d.



Tablica 2.4-8. Evapotranspiracija masline i potreba navodnjavanja u prosječim godinama


ETo (mm)

kc ETc (mm)

Pef (mm)

PNk (mm)

IV P 75 0,3 23 56 -

V R 115 0,4 46 59 -

VI R 135 0,4 54 60 -

VII S 164 0,6 98 42 56

VIII S 143 0,5 72 74 -

IX K 90 0,4 36 87 -


Tablica 2.4-9. Evapotranspiracija breskve i potreba navodnjavanja u prosječim godinama


ETo (mm)

kc ETc (mm)

Pef (mm)

PNk (mm)

IV P 75 0,35 26 56 -

V R 115 0,5 58 59 -

VI R 135 0,6 81 60 21

VII S 164 0,7 115 42 73

VIII S 143 0,7 100 74 26

IX K 90 0,6 54 87 -


Evapotranspiracija kultura i potrebna količina vode (nedostatak-deficit vode) u sušnim godinama: Tablica 2.4-10. Evapotranspiracija lucerne i potreba navodnjavanja u sušnim godinama


ETo (mm)

kc ETc (mm)

Pef (mm)

PNk (mm)

IV P 75 0,85 64 30 34

V R-S 115 0,85 98 72 26

VI K 135 0,85 115 33 82

VII P 164 0,85 139 29 110

VIII R-S 143 0,85 122 56 66

IX K 90 0,85 77 82 -


Tablica 2.4-11. Evapotranspiracija kukuruza i potreba navodnjavanja u sušnim godinama


ETo (mm)

kc ETc (mm)

Pef (mm)

PNk (mm)

IV P 75 0,4 30 30 0

V P-R 115 0,4 46 72 -

VI R 135 0,75 101 33 68

VII R 164 1,1 180 29 151

VIII K 143 0,55 79 56 23

IX K 90 0,55 50 82 -


INSTITUT IGH d.d.



Tablica 2.4-12. Evapotranspiracija rajčice i potreba navodnjavanja u sušnim godinama


ETo (mm)

kc ETc (mm)

Pef (mm)

PNk (mm)

V P 115 0,4 46 72 -

VI R 135 0,7 95 33 62

VII S 164 1,05 172 29 143

VIII S 143 1,05 150 56 94

IX K 90 0,8 72 82 -


Tablica 2.4-13. Evapotranspiracija kupusa i potreba navodnjavanja u sušnim godinama


ETo (mm)

kc ETc (mm)

Pef (mm)

PNk (mm)

V P 115 0,4 46 72 -

VI R 135 0,7 95 33 62

VII S 164 0,95 156 29 127

VIII S 143 0,95 134 56 78

IX K 90 0,9 81 82 -


Tablica 2.4-14. Evapotranspiracija vinove loze i potreba navodnjavanja u sušnim godinama


ETo (mm)

kc ETc (mm)

Pef (mm)

PNk (mm)

IV P 75 0,35 26 30 0

V R 115 0,6 69 72 -

VI R 135 0,6 81 33 48

VII S 164 0,7 115 29 86

VIII S 143 0,7 100 56 44

IX K 90 0,6 54 82 -


Tablica 2.4-15. Evapotranspiracija masline i potreba navodnjavanja u sušnim godinama


ETo (mm)

kc ETc (mm)

Pef (mm)

PNk (mm)

IV P 75 0,3 23 30 0

V R 115 0,4 46 72 -

VI R 135 0,4 54 33 21

VII S 164 0,6 98 29 69

VIII S 143 0,5 72 56 16

IX K 90 0,4 36 82 -


INSTITUT IGH d.d.



Tablica 2.4-16. Evapotranspiracija breskve i potreba navodnjavanja u sušnim godinama


ETo (mm)

kc ETc (mm)

Pef (mm)

PNk (mm)

IV P 75 0,35 26 30 0

V R 115 0,5 58 72 -

VI R 135 0,6 81 33 48

VII S 164 0,7 115 29 86

VIII S 143 0,7 100 56 44

IX K 90 0,6 54 82 -


U nastavku se prikazuju rezultati izračuna nedostatka vode za mjesece tijekom vegetacijskog razdoblja za kulture predviđene u plodoredu, i to u prosječnim (P) i sušnim (S) klimatskim uvjetima. Tablica 2.4-17. Mjesečni i ukupni vegetacijski nedostatak vode za kulture predviđene u plodoredu

navodnjavanje (mm) na istraživanom području u prosječnim (P) i sušnim (S) godinama

Kultura Mjesec Ukupno

IV V VI VII VIII IX

Nedostatak vode za u prosječnim klimatskim uvjetima (mm)

Lucerna 8 39 55 97 48 - 247

Kukuruz - - 41 138 5 - 184

Rajčica - - 35 130 76 - 241

Kupus - - 35 114 62 - 211

Maslina - - - 56 - - 56

Vinova loza - 10 21 73 26 130

Breskva - - 21 73 26 - 120

Nedostatak vode u sušnim klimatskim uvjetima (mm)

Lucerna 34 26 82 110 66 - 318

Kukuruz - - 68 151 23 - 242

Rajčica - - 62 143 94 - 299

Kupus - - 62 127 78 - 267

Maslina - - 21 69 16 - 106

Vinova loza - - 48 86 44 178

Breskva - - 48 86 44 - 178

U tablici 2.4-17 je vidljivo da su za kulture predviđene u plodoredu utvrđeni različiti manjkovi vode, kako u prosječnim tako i u sušnim godinama. Isto tako, vidljivo je da je kod svih kultura veći nedostatak vode utvrđen u sušnim godinama - očekivano. Od svih kultura najveći nedostatak vode utvrđen je za lucernu, zatim za povrtne kulture, dok je najmanji nedostatak vode utvrđen za maslinu.

INSTITUT IGH d.d.



2.5. HIDROMODUL NAVODNJAVANJA Hidromodul navodnjavanja je dovođenje količine vode na jedinicu površine u jedinici vremena (l/s/ha). Značajan je element u projektiranju sustava navodnjavanja, posebno za dimenzioniranje kapaciteta crpke, promjer cjevovoda i snagu pogonskog stroja. Bruto radni hidromodul navodnjavanja je maksimalni protok vode koji se može pojaviti u bilo kojoj točki distribucijskog sustava. Značajan je element u projektiranju sustava navodnjavanja, odnosno kod dimenzioniranja distribucijskog dijela sustava. Ponderiranjem bruto radnog hidromodula navodnjavanja sa zastupljenošću pojedine kulture u strukturi proizvodnje (površine obuhvaćene navodnjavanjem) izračunava se ponderirani bruto radni hidromodul navodnjavanja, koji predstavlja sumu maksimalnih hidromodula i predstavlja maksimalni protok koji se može pojaviti na crpnoj stanici tijekom godine s obzirom na planiranu strukturu proizvodnje, te je značajan element za dimenzioniranje crpne stanice. Izračunavanju bruto radnog hidromodula navodnjavanja prethodi izračunavanje neto hidromodula navodnjavanja i bruto hidromodula navodnjavanja. Neto hidromodul navodnjavanja je neprekidno dodavanje vode, a može se izračunavati prema formuli:

Hn = Ud • 86400

10000 =

64,8

Ud

Hn - neto hidromodul navodnjavanja (l/s/ha) Ud - maksimalni dnevni utrošak vode (mm/dan) - odnosi se na mjesec s maksimalnom evapotranspiracijom kulture i efektivne oborine (Pef) u vjerojatnosti pojave u 75% slučajeva u mjesecu s maksimalnom evapotranspiracijom Bruto hidromodul navodnjavanja može se izračunati prema formuli:

Hb = E

Hn

Hb - bruto hidromodul navodnjavanja (l/s/ha) E - efikasnost sustava za navodnjavanje- gubici u distribuciji sustava i gubici na opremi za navodnjavanje Tablica 2.5-1. Učinkovitost sustava za navodnjavanje

Kultura Navodnjavana površina

(ha)

Tip opreme Gubici u distribuciji

sustava

Gubici na opremi

Efikasnost sustava za

navodnjavanje

Lucerna 30 Kišenje 10% 20%

Kukuruz 80 Kišenje 10% 20%

Rajčica 90 Kap na kap ili minirasprkivači

10% 10%

Kupus 40 Kišenje ili minirasprskivači

10% 20%

Maslina 110 Kap na kap 10% 10%

Vinova loza 60 Kap na kap 10% 10%

Breskva 60 Kap na kap 10% 10%

Ukupno 470 10% 14% 76 % (0,76)

INSTITUT IGH d.d.



Uzimajući u obzir navedene gubitke koji se javljaju pri distribuciji vode i gubitke koji se javljaju na opremi, određuju se ukupni gubici kod sustava, odnosno efikasnost (učinkovitost) sustava navodnjavanja. Bruto radni hidromodul navodnjavanja može se izračunavati prema formuli:

Hbr = 24/t

Hb

Hbr - bruto radni hidromodul navodnjavanja t - radno vrijeme navodnjavanja (sati) U ovom slučaju predviđeno je navodnjavanje kultura u trajanju od 16 sati. U tablici 2.5-2 prikazan je neto hidromodul navodnjavanja, bruto radni hidromodul i ponderirani bruto radni hidromodul navodnjavanja. Tablica 2.5-2. Zastupljenost navodnjavane površine, neto hidromodul navodnjavanja, bruto

radni hidromodul i ponderirani bruto radni hidromodul navodnjavanja

Kultura Navodnjavana površina Hn max (l/s/ha)

Hb (l/s/ha)

Hbr max (l/s/ha)

Hbr pond. (l/s/ha) ha %

Lucerna 30 5,6 0,411 0,541 0,812 0,045

Kukuruz 80 14,9 0,564 0,742 1,114 0,170

Rajčica 90 16,8 0,534 0,703 1,056 0,177

Kupus 40 7,4 0,474 0,524 0,937 0,069

Maslina 110 20,4 0,258 0,339 0,509 0,104

Vinova loza 60 11,2 0,321 0,422 0,634 0,071

Breskva 60 11,2 0,321 0,422 0,634 0,071

Ukupno 470 87,5 0,814 0,707

Bruto ponderirani hidromodul navodnjavanja za hidrauličko dimenzioniranje crpnih stanica i dovodnih cjevovoda iznosi 0,707 l/s/ha.

2.6. UKUPNE POTREBE ZA VODOM NA PODRUČJU PILOT PROJEKTA Ukupne potrebe za vodom izračunate su prema zastupljenosti kultura u strukturi proizvodnje za trogodišnje razdoblje. Budući da se u trogodišnjem razdoblju u strukturi biljne proizvodnje ne mijenja opseg navodnjavanih površina, a niti površina za pojedinu kulturu, ne mijenjaju se niti izračunate ukupne potrebe za vodom tijekom navedenih godina. U tablici 2.6-1 izračunate se ukupne potrebe za vodom za slučaj pojave prosječne i sušne godine. Na pilot projektu ukupne površine od 537 ha, navodnjavanje se predviđa primjeniti na površinu od 470 ha i uz predviđen plodored kultura potrebno je godišnje osigurati oko 995.000 m3 vode - točnije 994.700 m3 vode, uz uvjet da se navodnjavanje primjenjuje na čitavoj površini (470 ha) uz predviđen trogodišnji plodored.

INSTITUT IGH d.d.



Tablica 2.6-1. Ukupne jednogodišnje potrebe vode za kulture predviđene u plodoredu uzgajanja, u slučaju pojave prosječne ili sušne godine

Kultura Površina (ha)

Potrebe za vodom Ukupne potrebe za vodom Prosječna godina (m3/ha)

Sušna godina (m3/ha)

Prosječna godina-bez redukcije (m3)

*Prosječna godina - s redukcijom (m3)

Sušna godina-bez redukcije (m3)

*Sušna godina - s redukcijom (m3)

Lucerna 30 2470 3180 74.100 74.100 95.400 95.400

Kukuruz 80 1840 2420 147.200 147.200 193.600 193.600

Rajčica 90 2410 2990 216.900 216.900 269.100 269.100

Kupus 40 2110 2670 84.400 84.400 106.800 106.800

**Maslina 110 560 1060 61.600 48.233 116.600 91.298

***Vinova l. 60 1300 1780 78.000 51.870 106.800 71.022

****Breskva 60 1200 1780 72.000 51.624 106.800 76.576

Ukupno godišnje 734.200 674.327 994.700 903.796

*Drvenaste kulture predviđeno je navodnjavati sustavom kapanja - koji reducira količinu izračunate vode po hektaru na površinu (opseg) koju prožima korijenje biljaka. Površina rasprostiranja korijenja biljaka (kultura) ovisi prvenstveno o vrsti biljke, ali i o mnogim drugim čimbenicima, kao što su razmaci sadnje između redova i unutar reda, uzgojni oblici, konfiguracija terena, kategorija i tip mehanizacije koja će se primjenjivati kod određenih agrotehničkih zahvata i dr. **Maslina se sadi najčešće na razmaku 6 m x 6 m, te jednom stablu pripada površina od 36 m2. Pri navedenom razmaku sadnje moguće je na površini od 1 ha podići (posaditi) 277 stabala. Korijenje razvijene biljke doseže najčešće raspon do 6 m - i pretpostavimo da je jednolično rasprostranjeno oko debla, te bi činilo oblik kruga. Izračunata površina (površina kruga) prožimanja korijenja je 28,26 m2. Navedenih 277 stabala pokrivalo bi ukupnu površinu od 7828 m2, odnosno to je de facto površina koja će se natapati kod uzgoja masline. Dakle, količina vode koja je izračunata za površinu od 1 ha umanjuje se pomoću koeficijenta redukcije 0,783 ***Vinova loza ima najčešće razmak sadnje 2 m x 1 m = 2 m2, te je na površini od 1 ha moguće podići 5.000 cijepova vinove loze. Razvijena biljka ima najčeće raspon korijenja do 1,30 m, te jednom stablu pripada površina od 1,33 m2. Navedenih 5.000 biljaka pokriva de facto površinu od 6.650 m2, te je stoga koeficijent umanjenja 0,665. ****Za breskvu se uzima najčešći razmak sadnje 5 m x 3,5 m = 17,5 m2. Na jednom hektaru moguće je podići 571 stablo. Korijenje razvijene biljke doseže raspon do 4 m. Jednom stablu pripada površina od 12,56 m2, dok ukupnih 571 stabala zauzima površinu od 7172 m2. Količina vode izračunata za površinu 1 ha umanjuje se pomoću koeficijenta redukcije 0,717. Na temelju redukcije vode kod navodnjavanja drvenstih kultura sustavom kapanja, iz tablice 2.6-1 vidljivo je da je potrebno godišnje osigurati 903.796 m3 vode. Stoga, akumulacija volumena od 1.000.000 m3 vode osigurava količinu vode za navodnjavanje na 470 ha, uz uvjet da na preostalih 67 ha budu podignute (zasađene) višegodišnje drvenaste kulture koje trebaju manju količinu vode u usporedbi s povrtnim ili industrijskim biljkama.

INSTITUT IGH d.d.



2.7. METODE, NAČINI I SUSTAVI NAVODNJAVANJA Sustavi navodnjavanja preporučeni za područje Idejnog projekta navodnjavanja 1. Pilot projekta navodnjavanja na Bujištini - Petrovija su sljedeći:

Samohodni sektorski rasprskivač (“typhon” uređaj)

Navodnjavanje kapanjem (“kap po kap”)

Navodnjavanje rasprskivačima

Navodnjavanje podzemnim cijevima

SAMOHODNI SEKTORSKI RASPRSKIVAČ ("TYPHON" UREĐAJ) Typhoni su samohodni rasprskivači različitih kapaciteta rasprskavanja. Uređaj se sastoji od velikog vitla ili bubnja na kojeg je namotana polietilenska cijev (dužina je ovisna o tipu Typhona). Vitlo je postavljeno na postolju (šasiji) a rasprskivač na pomičnom postolju, koji je u obliku skija ili na kotačima i tegljača snabdijevenog hidrauličkim motorom. Za vrijeme kišenja tegljenik je vučen preko bubnja, koji se automatski ponovno navija. Na kraju kišenja tegljenik sam zauzima svoj početni položaj na tegljaču i tako automatski zaustavlja stroj. Fleksibilnost brzine kretanja uređaja u odnosu na kapacitet rasprskivača omogućuje projektiranoj opremi vrlo brzu prilagodbu različitim stanjima vlage u tlu, različitim klimatskim uvjetima i različitim fazama rasta uzgajanih kultura. Uz veliku mobilnost, typhon je pogodan za navodnjavanje gotovo svih poljoprivrednih kultura. Osim toga, uređaj se može podešavati na različite visine iznad terena. Nedostatak ovog sustava može biti nepovoljan utjecaj vjetra na ravnomjernost kišenja i veličina kišnih kapi koje mogu oštetiti pojedine kulture i prouzročiti zbijanje tla. Koji će se tip typhona usvojiti ovisi o više parametara: prvenstveno o veličini parcele, o karakteristikama pojedinog uređaja, kao i o cijenama isporučitelja opreme. Prednost uređaja typhon nad ostalim, očituje se osobito u njegovoj prilagodljivosti svim oblicima parcela, kao i u minimumu radne snage potrebne za opsluživanje uređaja. Shema rada typhon uređaja prikazana je na slici 2.7-1, a typhon uređaj u radu na slici 2.7-2.

INSTITUT IGH d.d.



Slika 2.7-1. Shema rada typhon uređaja

Slika 2.7-2. Typhon uređaj u radu NAVODNJAVANJE KAPANJEM ("KAP PO KAP") Navodnjavanje kapanjem ili navodnjavanje "kap po kap" po svom načinu navodnjavanja spada u tzv. "lokalizirano navodnjavanje", pri čemu voda iz sustava gusto postavljenih plastičnih cijevi izlazi kroz posebne kapaljke (postavljene uzduž cijevi) i kapanjem "kap po kap" vlaži tlo uz svaku uzgajanu biljku . Prema tome, voda se dovodi do svake biljke i vlaži manji dio površine, pa su gubici vode mali ili ih uopće nema. Dodavanje vode može biti kontinuirano (0-24 sata) ili povremeno (u određenim vremenskim razdobljima). U svakom slučaju moguće je održavati optimalnu vlažnost tla u aktivnoj zoni rizosfere svake biljke.

Prednosti sustava navodnjavanja kapanjem su višestruke, a posebne koristi su: ušteda vode i energije, mogućnost primjene na svim reljefima i tlima, te mala potreba za radnom snagom. Jedna od najznačajnijih prednosti navodnjavanja "kap po kap" jest mogućnost primjene tekućih gnojiva (fertirigacija) istovremeno s navodnjavanjem.

INSTITUT IGH d.d.



Mogu se navodnjavati različite kulture, na otvorenom prostoru ili u staklenicima. Na ovom području preporuča se navodnjavanje kapanjem maslina, vinove loze i drugih postojećih drvenastih kultura. Osim toga, primjenom navodnjavanja kapanjem ostvaruje se povoljniji rast i razvoj biljaka, te viši prirodi i kvalitetniji plodovi. Kod navodnjavanja kapanjem mogu se pojaviti i određeni nedostaci. Najveći problem koji može nastati je začepljenje malih prolaza u kapaljkama. One se mogu začepiti česticama mineralnog i organskog podrijetla (prah, pijesak, organska tvar, bakterijska sluz, taloženje hranjiva, otopljeno željezo i kalcijev karbonat). Začepljenje kapaljki može biti mehaničko ili kemijsko. Izravno je povezano s kakvoćom vode za navodnjavanje te s njezinim fizikalnim, kemijskim i mikrobiološkim čimbenicima. Filterima se može spriječiti mehaničko začepljenje kapaljki. Kemijsko začepljenje se javlja kao posljedica stvaranja netopivih soli na samom otvoru ili unutar kapaljke. Sljedeći nedostatak kapanja bi mogao biti ograničen rast korijena biljaka. Naime, pri navodnjavanju kapanjem korijeni se koncentriraju u vlažnom području, i ako je vlažno područje opsegom nedovoljno, korijen se neće dovoljno širiti. Posljedice navedenog mogu biti višestruke, kao što su: umanjen prinos, pliće zakorijenjavanje biljaka i stoga slabije iskorištavanje hranjiva i mogućnost vjetroizvala stabala.

Navodnjavanje kapanjem prikladno je samo za vrlo intenzivne, i dohodovne kulture koje mogu ''platiti'' visoke troškove izgradnje, korištenja i održavanja sustava. Najčešće se koristi u uzgoju voća, povrća, cvijeća te sadnog materijala. Danas je kapanje našlo veliku primjenu u staklenicima i plastenicima kod uzgoja cvijeća ili raznih eksperimentalnih namjena na drugim poljoprivrednim i šumarskim kulturama. Troškovi izgradnje sustava kapanjem su visoki zbog izuzetno velikih količina plastičnih cijevi i kapljača na jediničnoj površini zemljišta. Budući da je plastika svakim danom sve skuplja (derivat nafte), to je i investicijska cijena uređaja velika. Ali su zato troškovi rada i korištenja kapanja manji nego kod drugih načina navodnjavanja i podnošljivi su za korisnika. Pri polaganju cijevi u redove kultura potrebno je nešto više ljudskog rada, te se danas već primjenjuju razne inačice poboljšanja manipulacije plastičnim cijevima na navodnjavanoj površini. Kod višegodišnjih nasada treba odabrati trajnija rješenja za navodnjavanje - najbolje su polietilenske cijevi s integriranim kapaljkama. Pri tome treba obratiti pozornost i na nagib tla, jer ukoliko on prelazi 5%, nužno je koristiti kapaljke kompenzirajućeg pritiska, kako bi se osigurala ujednačena distribucija vode kroz svaku kapaljku, kako na početku, tako i na kraju reda u voćnjaku.

Osnovna shema razvodne mreže kapaljki je sljedeća:

- dovod vode sekundarnim polietilenskim cijevima, - razvod vode s lateralnim cijevima s ugrađenim kapaljkama, smještenim između redova. Lateralne cijevi s kapaljkama se najčešće postavljaju po površini tla. Mogu se postaviti i u tlo, na određenu dubinu. Nakon kapanja vode po tlu, dolazi do kapilarnog širenja vode u svim smjerovima. Širenje kapilarnog vlaženja u tlu ovisi o svojstvima tla, broju kapaljki i njihovoj raspodjeli, te vremenskom trajanju navodnjavanja. Uz dodavanje nedostatka vode, fertirigacijom se kapanjem dodaju i otopljena hraniva za stvaranje uvjeta optimalnog rasta biljke, kao i maksimalnog prinosa prihvatljive kvalitete. Uz razne pričvrsne i spojne elemente, u sustav “kap po kap” ulazi i regulator tlaka, a po potrebi i filter za vodu, zbog velike osjetljivosti kapaljki. Na slici 2.7-3 prikazan je uređaj navodnjavanja kapanjem.

INSTITUT IGH d.d.



Slika 2.7-3. Shema navodnjavanja kapanjem "kap po kap"

NAVODNJAVANJE RASPRSKIVAČIMA Navodnjavanje rasprskivačima također spada u sustave lokaliziranog navodnjavanja. Nedostaci navodnjavanja kapanjem (moguća začepljenja kapaljki i dr.) utjecali su na razvoj i primjenu navodnjavanja rasprskivačima. Uređaji navodnjavanja rasprskivačima izrađuju se od polimernih materijala, te u stvari čine alternativu kapanju, odnosno noviji način lokaliziranog navodnjavanja. Danas se rasprskivači sve više upotrebljavaju pri navodnjavanju voćarskih i povrtlarskih kultura, te u staklenicima i plastenicima. U rasadničkoj proizvodnji optimalno se koriste mini rasprskivači, doziranjem vode neposredno uz korijenov sustav. Navodnjavanje mini rasprskivačima vrlo je slično tehnici "kap po kap". Osnovna razlika je u tome što rasprskivači umjesto kapaljki imaju rasprskivače. Općenito, rasprskivači raspršuju vodu u obliku sitnih kapi, pod tlakom do 3,5 bara, dometa do 5 m, a i više. Cijeli je uređaj moguće vrlo brzo montirati, a na kraju sezone navodnjavanja brzo demontirati. Način i dijelovi su gotovo identični s dijelovima sustava kapanjem: izvorište vode, te pogonski dio crpka i motor. Uređaji za fertirigaciju (gnojidba vodotopivim hranivima), kontrolni ventili, manometri i regulatori tlaka vode, također se ne razlikuju.

INSTITUT IGH d.d.



Rasprskivači troše više vode nego sustav kapanja, ali posjeduju i određene prednosti, kao što su: veći tlak, smanjene mogućnosti začepljenja sustava, kao i veće navodnjavane površine. Osim toga, treba napomenuti da postoji mogućnost upotrebe u različitim topografskim uvjetima, pripremni radovi na zemljištu su nepotrebni ili minimalni, ne zauzima obradivu površinu, ne smanjuje korištenje mehanizacije, postoji mogućnost ekonomičnog korištenja raspoložive vode zbog točnog doziranja, tlo je manje izloženo pogoršanju fizikalnih svojstava, moguće je navodnjavati tek zasijana polja i mlade nasade, moguća je primjena fertirigacije. Jedna od najvažnijih osobina rasprskivača jest ravnomjernost kišenja. Idealno kišenje narušava puhanje vjetra pri navodnjavanju. U pravilu, pri kišenju najviše vode padne oko samog rasprskivača, a prema kraju dometa sve manje. Zbog toga se, u svrhu što ravnomjernijeg kišenja po cijeloj površini, rasprskivači prikladno razmještaju po površini koja se navodnjava. Prema tome, za svaku parcelu je potrebno prethodno razmotriti prirodne, tehničke, tehnološke i ekonomske prilike i nakon toga odlučiti se za položaj pojedinih dijelova uređaja. Rasprskivači svojim prskanjem utječu na povećanje relativne vlažnosti zraka na prostoru koji se navodnjava. Razni rasprskivači posjeduju različite odlike, koje valja pravilno upotrijebiti u odgovarajućim uvjetima navodnjavanja.

Navodnjavanje rasprskivačima ostvarilo je veliku primjenu kod većine poljoprivrednih kultura. Rasprskivači se postavljaju u različitim shemama postava, te različitog intenziteta prskanja. Njihov rad može biti također kontinuiran tijekom 24 h, zahtijeva malo radne snage, kao i mogućnost doziranja malih količina vode. Na slici 2.7-4 prikazan je sustav u radu.

Slika 2.7-4. Navodnjavanje rasprskivačima

Navodnjavanje je moguće i miniraspskivačima. Na ovaj način voda na površinu tla pada u obliku malog mlaza ili maglice. Sustav radi pod manjim tlakom (od 1 do 2,5 bara) i navodnjava se samo dio voćnjaka gdje se razvija glavna masa korijena. Ovaj način navodnjavanja primjenjuje se pri uzgoju kultura koje se sade na veći razmak, kao što su voćnjaci ili vinogradi. Navodnjavanje minirasprskivačima je osjetljivo na vjetrovitim područjima i u područjima visoke evaporacije.

Tržište danas nudi više tipova minirasprskivača različitih konstrukcija, kao što su kontinuirani ili pulsirajući, s navodnjavanjem cijelog ili samo dijela kruga, različitog dometa i intenziteta navodnjavanja. Zbog veličine sadnice minirasprskivača, manja je potreba filtriranja vode u odnosu na navodnjavanje kapanjem. Shema navodnjavanja mini rasprskivačima prikazana je na slici 2.7-5.

INSTITUT IGH d.d.



Slika 2.7-5. Shema navodnjavanja mini rasprskivačima

U sklopu idejnog projekta predmetnog zahvata, planirani su glavni i distributivni cjevovodi za navodnjavanje, dok detaljna razvodna mreža i izbor pojedinog sustava navodnjavanja za svaku pojedinu poljoprivrednu površinu nisu predmet ovog projekta. Sam izbor sustava navodnjavanja u konačnici za svaku poljoprivrednu površinu ovisit će o vlasniku poljoprivredne površine.

2.8. HIDROMELIORACIJSKO I AGROMELIORACIJSKO UREĐENJE POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA

Na temelju terenskih i laboratorijskih istraživanja, te analizom i namjenskom interpretacijom pedoloških podataka poljoprivrednog zemljišta projekta navodnjavanja na području Petrovije, utvrđene su klase pogodnosti tala i date su mjere (smjernice) za uređenje (agromelioracije) navedene površine, prema sistematskim jedinicama tala. Tla u sadašnjoj pogodnosti u velikom postotku pripadaju klasi P-1, ali uz odgovarajuće agromelioracijske zahvate popravit će se određeni ograničavajući čimbenici.

Hidromelioracijsko uređenje poljoprivrednog zemljišta

Na temelju terenskih i laboratorijskih istraživanja, utvrđeno je da kod svih istraživanih tala nema prekomjernog vlaženja suvišnim vodom, te da stoga nema potrebe za planiranjem hidromelioracijskih mjera osnovne i detaljne odvodnje.

Agromelioracijsko uređenje poljoprivrednog zemljišta

Pod agrotehničkim melioracijama podrazumijeva se skup različitih zahvata kojima je temeljni cilj dovođenje u optimalno stanje fizikalnih, kemijskih i bioloških značajki tla za uzgoj biljaka. Optimalno stanje navedenih značajki tala može se riješiti raznim kemijskim i mehaničko-fizikalnim zahvatima u tlu. Skupina mehaničko-fizikalnih zahvata na ovom

INSTITUT IGH d.d.



području primjenu bi mogla imati u ravnanju površina (mjestimična površinska sistematizacija), rigolanju (kod podizanja drvenastih kultura), vertikalnom dubinskom prorahljivanju (podrivanju). Skupina kemijskih zahvata odnosila bi se na kalcizaciju, humizaciju i mineralnu gnojidbu (optimalna količina biljci neophodnih makro i mikro hranjiva). Postojeće agropedološke analize tala jasno ukazuju na moguće smjernice eliminiranja prisutnih nepovoljnih čimbenika u svrhu intenzivne biljne proizvodnje.

Planiranjem (sistematizacijom) terena za primjenu navodnjavanja nužno je voditi računa o generalnom uređenju prostora i imati na umu spoznaju da su na ovom prostoru teksturno teža tla i da se u mikro depresijama može javiti problem kratkotrajnog «ležanja» površinske vode. Treba predvidjeti i dizajnirati potpunu infrastrukturu, kao što su prilazni putovi, okretišta na parcelama, odvodnja površinskih voda, radi sprečavanja eventualne erozije u vrijeme intenzivnijih kiša (na specifičnim mjestima).

Rigolanje je oblik oranja najčešće na dubinu od 50-60 cm. Zahvat se obavlja jednobrazdnim plugom. Temeljna pretpostavka za rigolanje su vrlo duboka tla. Izvodi se najčešće kod podizanja nasada drvenastih kultura. Rigolanjem se vrlo učinkovito postiže homogenizacija tla i gnojiva, što izrazito povoljno utječe na razvoj korjenovog sustava. Pored navedenog, sadnja drvenastih kultura može se obaviti i u sadne jame. U tom slučaju preporuča se prethodno obaviti vertikalno dubinsko rahljenje (podrivanje).

S obzirom da su gotovo sva tla jako zbijena, preporuča se izvoditi podrivanje (vertikalno dubinsko rahljenje) po potrebi svakih 3-5 godina (što ovisi o uzgajanim kulturama, broju prohoda mehanizacije, mehaničkom sastavu tla i dr.).

Na sistematskim jedinicama tala s višom aktivnom i potencijalnom kiselosti, slaboj humoznosti i slaboj opskrbljenosti fiziološki aktivnim hranjivima (P2O5 i K2O), popravak se može nadoknaditi kalcizacijom, humizacijom i melioracijskom gnojidbom. I na taj način bi se mogao bolje iskoristiti biološki potencijal biljke.

Za dobru procjenu stupnja prikladnosti tla za uzgoj pojedinih kultura, između ostalog, bitno je poznavati reakciju tla (pH). Naime, o reakciji tla ovisi čitav niz agrokemijskih značajki važnih za ishranu biljaka, kao što su topljivost i pristupačnost biogenih elemenata u tlu, mikrobiološka aktivnost tla (ovisno o reakciji tla, prevladavaju gljivice ili bakterije) i s njom u svezi promet organske tvari u tlu (razgradnja organske tvari), kemijske i biokemijske reakcije u tlu, te metabolitički procesi u korijenu i nadzemnom dijelu biljke.

Kalcizacija je zahvat kojim se popravlja kisela reakcija tla. Većini poljoprivrednih kultura pogoduje neutralna reakcija tla i u takvim uvjetima vrši se najbrža i najkvalitetnija transformacija organske tvari, stvara se kvalitetan (zreli) humus. Neutralna reakcija omogućuje i mineralizaciju humusa, jer je mikrobiološka aktivnost bakterija najveća kod neutralne reakcije. Pri neutralnoj reakciji tla dolazi do koagulacije koloida, odnosno stvaranja povoljne strukture tla, što je pretpostavka povoljnog vodozračnog odnosa u tlu. Kalcizacija se obavlja dodavanjem tvari koje u sebi sadrže element kalcij. Kao sirovina za kalcizaciju koriste se najčešće fino mljeveni vapnenac i živo vapno. Pri tome se treba voditi računa o postotku kalcija u svakom od navedenih materijala. Količina vapna za kalcizaciju određuje se na temelju vrijednosti supstitucijskog aciditeta-y1 (do pH 6) ili hidrolitskog aciditeta (do pH 7). Potrebe za kalcizacijom ocjenjuje se prema sljedećim kriterijima: ako je y1 ispod 4 kalcizacija nije potrebna, ako je y1 4-8 kalcizacija je fakultativna i ako je y1 veći od 8 kalcizacija je nužna. Kalcizacija lakih tala ne smije se vršiti odmah visokim količinama, jer se takva tla ne mogu oduprijeti nagloj promjeni reakcije. Njih treba tretirati manjim količinama, višekratno u vremenu od 2 do 3 godine. Teža tla mogu podnijeti više doze materijala u jednoj primjeni. Materijal za kalcizaciju

INSTITUT IGH d.d.



potrebno je što je bolje moguće izmiješati s masom tla. U protivnom izostaju brzi učinci, koji se očituju iza dvije godine.

Na temelju kemijskih svojstava tla (vidi poglavlje 3.1.12) vidljivo je da utvrđene kartirane jedinice tla imaju različite vrijednosti supstitucijske kiselosti, a time i potrebe za kalcizacijom. Na temelju hidrolitskog aciditeta u oraničnom sloju tla utvrđeno je sljedeće:

Na području kartiranih jedinica 1, 2 i 3, nema potrebe za kalcizacijom. Umjerene doze vapna u količini 3,3-4,0 t/ha fino mljevenog vapnenca (CaCO3), preporučuju se na području kartiranih jedinica 4 i 7. Na području kartirane jedinice 5 koja zauzima najveću površinu, doze vapna za kalcizaciju variraju od 1,8 do 7,1 t/ha. S obzirom na slabiju kiselost na području kartirane jedinice broj 6, doze vapna iznose samo 1,5 t/ha fino mljevenog vapnenca, kojeg predlažemo dodavati sam za one kulture koje su osjetljive na slabu kiselost (npr. lucerna).

Humizacija je obogaćivanje tla humusom. Premda mu je sadržaj u odnosu na mineralni dio tla znatno manji, a zbog svojih značajki, prije svega koloidnog karaktera, humus je uz glinu najaktivnija komponenta tla. Ima višestruko pozitivan utjecaj na tlo, kao što su: stvaranje i održavanje stabilne mrvičaste strukture, odnosno povoljan odnos mikro i makro pora u tlu i najpovoljniji vodozračni odnos u tlu. Osim toga, humus ima veliki kapacitet za vodu i visoki kapacitet adsorpcije. Sadrži u sebi hranjiva, koja oslobođena u procesu mineralizacije povećavaju hranidbeni potencijal tla i naposljetku, humus povoljno utječe na mikrobiološku aktivnost tla.

Količina humusa u tlu rezultat je ravnotežnog stanja dvaju suprotnih procesa - mineralizacije, kojom se tlo osiromašuje humusom i humifikacije, kojom se tlo obogaćuje humusom. Oba procesa su mikrobiološkog karaktera, a njihova bilanca može ići u pravcu akumulacije ili opadanja sadržaja humusa. Obradom tla se stimuliraju aerobni procesi mineralizacije, stoga između ostalog poljoprivredna proizvodnja prirodno uzrokuje smanjenje količine humusa. Održavanje količine humusa na razini koja odgovara prirodnim bioklimatskim uvjetima ili njegovo povećanje, jedna je od važnih zadaća u poljoprivrednoj proizvodnji. Humizacija se može popraviti dodavanjem stajskog gnoja, zaoravanjem žetvenih ostataka, zelenom gnojidbom (sideracijom) i nekim drugim zahvatima. Sadržaj humusa u tlu za uspješnu biljnu proizvodnju bilo bi poželjno da ne bude ispod razine od 3%. Na temelju kemijskih analiza (vidi poglavlje 3.1.12) vidljivo je da je navedeni sadržaj humusa uglavnom ispod navedenog limita. Stoga bi se sadržaj humusa u tlu mogao podići na nekoliko načina. Svakako da je najbolji način ako bi se obavila gnojidba zrelim stajskim gnojem u količini od 40 t/ha, uz duboko zaoravanje biljnih ostataka i ponavljanje u istoj količini svake 4-te godine. Povećanje sadržaja humusa u tlu putem zelene gnojidbe, vrši se u nedostatku stajskog gnoja. Zelena gnojidba - sideracija, višestruko pozitivno djeluje na svojstva tla i na prinos poljoprivrednih kultura. Povećava se unošenje organskih tvari u tlo u kojem nema dovoljno humusa, i gdje se uopće ne primjenjuje stajski gnoj. U sklopu organsko-biološke kao i konvencionalne poljoprivrede, najvažnije siderate čine leguminoze, čime se bitno povećava bilanca dušika u tlu, te je njima njihova uloga u primjeni sve važnija.

Zelena gnojidba vrši se s velikim brojem usjeva. Važne su dvije skupine usjeva: leguminoze (grahorica, grahor, djetelina, lucerna, bob, grašak ...) i neleguminoze (repice, goruščica, uljana rotkvica, facelija ..., te žitarice, najčešće raž i zob). Leguminozne usjeve treba

INSTITUT IGH d.d.



prvenstveno koristiti za proizvodnju krme, a tek nakon toga kao siderate. Prilikom izbora siderata treba voditi računa o dubini zakorjenjavanja kultura. Najbolje je kombinirati leguminozne i neleguminozne siderate zajedno, prilikom njihovog uzgoja. Siderati se mogu uzgajati na oranici kao i u nasadima drvenastih kultura. Biljnim vrstama koje su namijenjene zelenoj gnojidbi, mora se povećati količina sjemena za sjetvu najmanje za četvrtinu, čak i dvostruko, kako bi se stvorila što veća nadzemna biljna masa. Da bi hraniva u sideratima postala pristupačna biljci, siderati se moraju u tlu razgraditi. Mlade biljke i tvari bogate dušikom, razgrađuju se u tlu vrlo brzo. Također se brzo razgrađuju: šećeri, škrob i aminokiseline. Odgađanje zaoravanja siderata koji su na tlu od jeseni do proljeća pospješuje zadržavanje i čuvanje vlage u tlu, a time se usporava i njegova razgradnja, površinsko otjecanje vode, te erozija tla. Učinkovitost zelene gnojidbe na povećanje humusa i dušika u tlu, kao i povećanje prinosa, je dokazana. Što je veća masa siderata unesena u tlu, bolje je i produženo djelovanje zelene gnojidbe. Brzina razgradnje unesenih siderata ovisi o dubini unošenja, starosti biljaka, mehaničkom sastavu, kao i o vlažnosti tla. Pri dubljem unošenju zelene mase, biljke efikasnije koriste oslobođeni dušik. Zaoravanje siderata, osobito visokih, podrazumijeva njegovo valjanje, zatim tanjuranje teškim tanjuračama. Ako je tlo zbito i suho, potrebno ga je povaljati, kako bi se osiguralo kapilarno kretanje vode u sloj tla, u kojem je zaorana masa.

Melioracijska gnojidba ima zadaću povećati sadržaj fiziološki aktivnih hranjiva, prvenstveno P2O5 i K2O do razine od barem 20 mg/100 g tla. Ovu gnojidbu valjalo bi obaviti mineralnim gnojivima s naglašenim sadržajem na fosfor i kalij. Za fosfor je karakteristično da je vrlo slabo pokretan u tlu. Njegovo premještanje u tlu ograničeno je na svega nekoliko milimetara godišnje. Koncentracija fosfatnog iona u otopini tla je vrlo niska. To mu omogućava da se ne ispire u dublje slojeve tla i ne gubi poput dušika, ali za dostatnu opskrbljenost biljke ovim hranjivom treba ga dodati što bliže korijenu biljke. Na čitavoj površini Idejnog projekta navodnjavanja (Petrovija) razina fosfora je vrlo niska i stoga je jedan od ograničavajućih čimbenika intenzivnog uzgoja poljoprivrednih kultura. Za intenzivan uzgoj biljaka neophodno je podići njegovu razinu u tlu. Kalij je pored dušika i fosfora treći važni makro element u ishrani bilja. U tlu se nalazi u pristupačnom obliku za biljku u otopini tla, te vezan u zamjenjivom obliku na adsorpcijskom kompleksu tla i sekundarnim mineralima gline. Kalij se znatnije ne ispire u dublje horizonte tla, stoga ga je moguće dodati u većim količinama. Imajući na umu izuzetno važnu ulogu kalija u biljci, posebice glede njegove uloge pri aktiviranju velikog broja enzima (oko 40 enzima), te njegovog utjecaja na gospodarenje biljke s vodom, što je od posebne važnosti u ovom klimatu, smatramo da je njegova razina na većem dijelu površine zahvata u granici osrednje do dobre opskrbljenosti, ali i dalje treba obavljati gnojidbu kalijem na dosadašnjoj razini i čak u većoj količini.

INSTITUT IGH d.d.



2.9. HIDRAULIČKI PRORAČUN

UVOD Kao što je opisano u poglavlju 2.1 (Opis glavnih obilježja zahvata), sustav javnog navodnjavanja Petrovija sastoji se od male akumulacije Petrovija 1, crpne stanice Petrovija 1, crpne stanice Jeci, bazena Petrovija te dovodnog cjevovoda i distribucijske mreže. Područje obuhvata je 537 ha, dok bi se navodnjavanje primijenilo na površinu od 470 ha. Projektom se daju i trase glavnih distribucijskih cjevovoda iz kojih će se vršiti navodnjavanje poljoprivrednih površina. Cjelokupni sustav funkcionira kao tlačno-gravitacijski sustav što podrazumijeva da iz malei akumulacije Petrovija 1 voda se crpnom stanicom Petrovija 1 (Q=332 l/s, H=53m) tlači u bazen Petrovija (V=3.500 m3) smješten u blizini male akumulacije Petrovija 1 na koti terena povoljnoj da funkcionira kao vodosprema iz koje će voda gravitacijski teći prema poljoprivrednim površinama. Južni dio područja obuhvata je uglavnom na nadmorskoj visini koja je nedovoljna za opskrbu sustava gravitacijski te će iz tog razloga potreba za vodom na tim poljoprivrednim površinama zadovoljiti postavljanjem crpne stanice Jeci. Crpna stanica Jeci kapaciteta Q=125 l/s, H=45 m.

Dio koji se odnosi na odabir sustava navodnjavanja od hidranata postavljenih na parceli pilot projekta po njenim dijelovima (Typhon, „kap po kap“ i sl.), nisu sastavni dio ovog projekta. U poglavlju Agronomska osnova projekta detaljno su opisani sustavi za navodnjavanje koje je moguće koristiti obzirom na konfiguraciju terena i agronomsku strukturu na području navodnjavanja Petrovije. Izbor uređaja za navodnjavanje na parcelama prepušten je krajnjim korisnicima, dok je cijeli sustav hidraulički dimenzioniran da zadovolji najveće tlakove koji se mogu javiti u mreži. Ukoliko se odabere sustav navodnjavanja koji zahtijeva manje radne tlakove od proračunom pretpostavljenih, sustav se može vrlo jednostavno smanjiti na manji radni tlak postavljanjem odgovarajućih regulatora tlaka.

U poglavlju Agronomska osnova projekta prikazane su ukupne potrebe poljoprivrednih kultura za vodom na području Petrovije i to posebno za svaku površinu planiranu za navodnjavanje ovisno o području na kojem se površina nalazi i kulturi koja se na njoj uzgaja (bez gubitaka na isparavanje, gubitaka u mreži i gubitaka na procjeđivanje). Također su prikazane potrebe za vodom poljoprivrednih kultura po mjesecima. Potrebe za vodom izračunate su za prosječne i sušne klimatske uvjete, s tim da je sušna vegetacijska sezona utvrđena na temelju 74%-tne vjerojatnosti pojave srednjih mjesečnih količina oborina s meteorološke postaje Celega. Na području obuhvata ukupne površine od 537 ha, navodnjavanje bi se primijenilo na površinu od 470 ha i uz predviđen plodored kultura potrebno bi bilo godišnje osigurati oko 903.795 m3 vode

Prema dogovoru s Investitorom usvojeno je da svi korisnici sustava navodnjavaju u istom trenutku.

Dimenzioniranje sustava za navodnjavanje provedeno je pomoću računalnog programa Bentley WaterCAD. Simulacija na modelu je izvedena u vremenu od 168 sati (7 dana). Vremenski interval navodnjavanja predviđenih poljoprivrednih kultura je 16 sati.

U nastavku je prikazano dimenzioniranje male akumulacije Petrovija 1, dovodnog cjevovoda, crpne stanice Petrovija 1, crpne stanice Jeci i distribucijskih cjevovoda. Mala akumulacija Petrovija 1 dimenzionirana je za količine potrebne u jednoj godini, dok su

INSTITUT IGH d.d.



ostali dijelovi sustava (crpka i cjevovodi) dimenzionirani za količine potrebne u kritičnom VII. mjesecu. MALA AKUMULACIJA PETROVIJA 1 (vidi poglavlje 2.1.3.1) Dimenzioniranje male akumulacije provedeno je s godišnjim izravnanjem i to na način da su na mjesečnoj razini uzeti u obzir elementi koji utječu na volumen vode u maloj akumulaciji: geometrijske karakteristike male akumulacije, dotoci u malu akumulaciju (kontrolirano punjenje, oborine pale na mini akumulaciju) te izlazi/gubici vode (potreba za vodom poljoprivrednih površina koje se navodnjavaju iz male akumulacije, gubici vode na isparavanje). Potrebe za vodom poljoprivrednih površina prikazane su za prosječne i sušne klimatske uvjete, s tim da je sušna vegetacijska sezona utvrđena na temelju 74%-tne vjerojatnosti pojave srednjih mjesečnih količina oborina sa meteorološke postaje Celega. Na temelju proračunatih potreba za vodom određena je ukupna količina vode koju je potrebno dovesti do poljoprivrednih površina uzimajući u obzir gubitke u sustavu od 10%. Eventualni gubici od procjeđivanja su u ovom proračunu zanemareni iz razloga što će se vododrživost male akumulacije osigurati PHD folijom. U agronomskoj analizi, proračunate su količine vode koje je potrebno osigurati u pojedinačnom mjesecu za dijelove površina koje čine ovaj projekt navodnjavanja te konačne ukupne količine vode. Ove količine vode izračunate su na način da je uzeto u obzir koliko vode treba za svaku poljoprivrednu površinu po mjesecima tj. za % pojedine poljoprivredne površine koja je obuhvaćena granicama pilot projekta (tablica 2.9-1). Slika 2.9-1. prikazuje odnos ukupnih potrebnih količina vode za prosječnu (P) i sušnu (S) godinu po mjesecima za ovo područje. Tablica 2.9-1. Potrebne količine vode za navodnjavanje pilot projekta Petrovija

Lucerna Kukuruz Rajčica Kupus Maslina Vinova loza Breskva

P 2.400 0 0 0 0 0 0 2.400

S 10.200 0 0 0 0 0 0 10.200

P 11.700 0 0 0 0 6.000 0 17.700

S 7.800 0 0 0 0 0 0 7.800

P 16.500 32.800 31.500 14.000 0 12.600 12.600 120.000

S 24.600 54.400 55.800 24.800 23.100 28.800 28.800 240.300

P 29.100 110.400 117.000 45.600 61.600 43.800 43.800 451.300

S 33.000 120.800 128.700 50.800 75.900 51.600 51.600 512.400

P 14.400 4.000 68.400 24.800 0 15.600 15.600 142.800

S 19.800 18.400 84.600 31.200 17.600 26.400 26.400 224.400

P

S

P 74.100 147.200 216.900 84.400 61.600 78.000 72.000 734.200

S 95.400 193.600 269.100 106.800 116.600 106.800 106.800 995.100

P 74.100 147.200 216.900 84.400 48.233 51.870 51.624 674.327

S 95.400 193.600 269.100 106.800 91.298 71.022 76.576 903.795

UKUPNO

( s redukcijom)

Ukupno (m3)Mjesec God.Potrebe vode za kulture predviđene u plodoredu uzgajanja (m3)

VIII.

IX.

UKUPNO

IV.

V.

VI.

VII.

INSTITUT IGH d.d.



Slika 2.9-1. Potrebe za vodom poljoprivrednih kultura po mjesecima za navodnjavanje pilot projekta Petrovija

Kao što je vidljivo iz tablice i slike, najveća potreba za vodom je u mjesecu srpnju i za sušnu godinu ona iznosi 512.400 m3, dok za prosječnu godinu iznosi 451.300 m3 . Prema agronomskoj osnovi, uvodi se koeficijent redukcije za maslinu, vinovu lozu i breskvu pa je potreba za vodom umanjena. Sustav navodnjavanja u ovoj fazi će se dimenzionirati na potrebe u sušnoj godini. Ukupna godišnja potreba za vodom s redukcijom iznosi 903.795 m3 u sušnoj godini, a u prosječnoj ona iznosi 674.327 m3. Pri hidrauličkom proračunu potreba za vodom se uvećava za gubitke od 10% vode koju je potrebno dovesti do poljoprivrednih površina. Prostornim planom Grada Umaga planirane male (tj. mini) akumulacije ograničene su na ukupni volumen od 1.000.000 m3, te je nastavno na Idejno rješenje melioracije i navodnjavanja Bujštine izrađena je Studija o utjecaju na okoliš za zahvat sustav navodnjavanja poljoprivrednih površina Petrovije (Hidroing d.o.o.,travanj 2013.), kojom je utvrđeno da se planirana mini akumulacija Petrovija 1 izgradi volumena 1.000.000 m3, a ne 1.500.000 m3 kako je bilo predviđeno Idejnim rješenjem Bujštine. Što se tiče mogućnosti za akumuliranje vode, mala akumulacija Petrovija 1 smještena je u prirodnoj depresiji (vrtači) u neposrednoj blizini poljoprivrednih površina. Dno male akumulacije je na koti 24,5 m n.m., a kota vodnog lica na 38,2 m n.m. U tablici 2.9-2 prikazani su podaci za krivulje površine i volumena obzirom na razinu vode u maloj akumulaciji, a na slici 2.9-2 prikazane su krivulje volumena i površine male akumulacije. Podaci o terenu u tablici 2.9-2 određeni su na osnovu geodetske podloge. Vidljivo je da na odabranoj poziciji akumulacije postoji mogućnost akumuliranja vode i do 1.500.000 m3 . Preostali raspoloživi volumen koristit će se u sljedećim fazama razvoja sustava navodnjavanja Bujštine.

0

100.000

200.000

300.000

400.000

500.000

600.000

travanj svibanj lipanj srpanj kolovoz rujan

Po

tre

ba

za v

od

om

(m

3 )

Mjeseci

Prosječna godina Sušna godina

INSTITUT IGH d.d.



Tablica 2.9-2. Podaci za krivulje površine i volumena male akumulacije Petrovija 1

H A Asr Δ Z ΔV V

m n.m. m2 m2 m m3 m3

24,50 0 0 0 0 0

25 16795,0 8.398 0,5 4.199 4.199

26 37840,0 27.318 1 27.318 31.516

27 47962,0 42.901 1 42.901 74.417

28 54811,0 51.387 1 51.387 125.804

29 60156,0 57.484 1 57.484 183.287

30 65585,0 62.871 1 62.871 246.158

31 71516,0 68.551 1 68.551 314.708

32 77191,0 74.354 1 74.354 389.062

33 82832,0 80.012 1 80.012 469.073

34 88579,0 85.706 1 85.706 554.779

35 94345,0 91.462 1 91.462 646.241

36 100342,0 97.344 1 97.344 743.584

37 106887,0 103.615 1 103.615 847.199

38 114162,0 110.525 1 110.525 957.723

39 122077,0 118.120 1 118.120 1.075.843

40 130610,0 126.344 1 126.344 1.202.186

41 139734,0 135.172 1 135.172 1.337.358

42 150136,0 144.935 1 144.935 1.482.293

Slika 3.2.2. Sumarna krivulja volumena i površine male akumulacije Petrovija1

0

200.000

400.000

600.000

800.000

1.000.000

1.200.000

1.400.000

1.600.000

0

20.000

40.000

60.000

80.000

100.000

120.000

140.000

160.000

24,5025 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 Vo

lum

en

ma

le a

ku

mu

lacije (

m3)

Površ

ina m

iale

akum

ula

cij

e (

m2)

H (m n.m.)

Povrsina Volumen

INSTITUT IGH d.d.



Punjenje male akumulacije je moguće vršiti se iz vodoopskrbnog sustava u razdoblju od 1. listopada do 1. svibnja. Prema podacima Istarskog vodovoda količina vode koja će se osigurati u ovu svrhu iznosi 100 l/s. S obzirom na osiguranu količinu vode mala akumulacija će se puniti od početka studenog do kraja travnja. U tablici 2.9-3 prikazano je punjenje male akumulacije po mjesecima i ukupna akumulirana količina vode na kraju perioda punjenja. Tablica 2.9-3. Punjenje male akumulacije Petrovija 1 iz vodoopskrbnog sustava

Mjesec Količina punjenja

(l/s)

Broj dana (16

h/dan)

Mjesečni volumen vode

(m3)

Ukupni volumen vode

(m3)

studeni

100

27 155.520 155.520

prosinac 31 178.560 334.080

siječanj 31 178.560 512.640

veljača 28 161.280 673.920

ožujak 31 178.560 852.480

travanj 30 172.800 1.025.280

U sljedećoj tablici je prikazan proračun volumena male akumulacije Petrovija 1, s obzirom na: kontrolirano punjenje, potrebe za vodom te isparavanje i oborine. Podaci o punjenju male akumulacije preuzeti su iz tablice 2.9-3. S obzirom da su u tablici 2.9-1 izračunate i prikazane potrebe za vodom pojedine površine po mjesecima za prosječnu i sušnu godinu, u ovoj tablici su prikazane samo ukupne mjesečne potrebe za vodom za sušnu godinu. Na temelju pojave srednjih mjesečnih količina oborina s postaje Celega, određen je i volumen oborina palih na površinu akumulacije. Isparavanje je uzeto kao srednje mjesečno s postaje Poreč te su temeljem tih vrijednosti određeni mjesečni gubici vode na isparavanje. Tablica 2.9-4. Proračun volumena malu akumulaciju Petrovija 1

Punjenje

m.akumulacije

Potrebe za

vodomIsparavanje

Volumen

isparavanjaOborine

Volumen

oborina

Volumen

na kraju

mjeseca

m3 S (m3) mm m3 mm m3 m3

studeni 155.520 0 45,1 757 17,5 294 155.056

prosinac 178.560 0 36,0 2052 45,4 2588 334.152

siječanj 178.560 0 35,5 2588 61,9 4513 514.637

veljača 161.280 0 39,3 3360 104,1 8901 681.457

ožujak 178.560 0 52,0 5002 49,0 4714 859.729

travanj 172.800 10.200 71,1 7686 0,3 32 1.014.675

svibanj 0 7.800 85,3 10065 90,6 10691 1.007.501

lipanj 0 240.300 112,5 13185 35,4 4149 758.164

srpanj 0 512.400 152,9 15718 1,0 103 230.149

kolovoz 0 224.400 135,5 8658 62,4 3987 1.078

rujan 0 0 91,5 3843 160,8 6754 3.989

listopad 0 0 66,0 2805 87,5 3719 4.902

Mjesec

INSTITUT IGH d.d.



Slika 2.9-4. Volumen i potrošnja iz male akumulacije Petrovija 1

DOVODNI CJEVOVOD ZA PUNJENJE MALE AKUMULACIJE (vidi poglavlje 2.1.3.3)

Punjenje male akumulacije u ovom pilot projektu vrši se u zimskim mjesecima iz vodoopskrbnog sustava - u razdoblju od početka studenog do kraja travnja.

Spoj male akumulacije s vodoopskrbnim sustavom ostvarit će se izgradnjom spojnog cjevovoda s magistralnim cjevovodom Mukle-Gabrijeli (Gradolski cjevovod) profila DN500. Do mjesta priključenja voda dolazi iz vodospreme Brdo kote gornje vode 191,45 m n.m (hidraulički gradijent = 191,50m), udaljenost do okna priključka je 15,5 km. Profil cjevovoda za punjenje male akumulacije Petrovija 1 je DN 315 mm, a njegova duljina iznosi 3.378 m. Na slici 2.9-5 je prikazana shema hidraualičkog proračuna dovodnog cjevovod za punjenje male akumulacije Petrovija 1, s pripadajućom tablicom.

050.000

100.000150.000200.000250.000300.000350.000400.000450.000500.000550.000600.000650.000700.000750.000800.000850.000900.000950.000

1.000.0001.050.0001.100.000

stu

de

ni

pro

sin

ac

sije

čan

j

velja

ča

ožu

jak

trav

anj

svib

anj

lipan

j

srp

anj

kolo

voz

ruja

n

listo

pad

Vo

lum

en

vo

de

(m

3 )

Series3 Potrošnja vode

INSTITUT IGH d.d.



Slika 2.9-5. Shema hidruličkog proračun dovodnog cjevovoda za punjenje male akumulacije

Petrovija 1

INSTITUT IGH d.d.



CRPNA STANICA PETROVIJA 1 (vidi poglavlje 2.1.3.5) Odabir mjerodavnog protoka:

Ukupna navodnjavana površina: 𝐴𝑛𝑎𝑣𝑜𝑑 = 470 ℎ𝑎

Ponderirani bruto radni hidromodul navodnjavanja: 𝐻𝑏𝑟 𝑝𝑜𝑛𝑑 = 0,707 𝑙/𝑠/ℎ𝑎

𝑄𝐶𝑆 𝑃𝑒𝑡𝑟𝑜𝑣𝑖𝑗𝑎 1 = 𝐻𝑏𝑟 𝑝𝑜𝑛𝑑 × 𝐴

𝑄𝐶𝑆 𝑃𝑒𝑡𝑟𝑜𝑣𝑖𝑗𝑎 1 = 332 𝑙/𝑠

Potreban kapacitet crpki : 𝐐𝐂𝐒 𝐏𝐞𝐭𝐫𝐨𝐯𝐢𝐣𝐚 𝟏 = 𝟑𝟑𝟐 𝐥/𝐬

Tlačni cjevovod DN500: 𝐿 = 350 𝑚

Brzina u tlačnom cjevovodu: 𝑣 = 1,7 𝑚/𝑠

Geodetska visina: 𝐻𝑔𝑒𝑜𝑑 = 47 𝑚

Linijski gubici: 𝐻𝑙𝑖𝑛 = 0,03 ×350

0,50×

1,72

19,62= 3,1𝑚

Lokalni gubici: 𝐻𝑙𝑜𝑘 = 2,8 𝑚

Manometarska visina dizanja: 𝑯𝒎𝒂𝒏 = 𝑯𝒈𝒆𝒐𝒅 + 𝑯𝒍𝒊𝒏 + 𝑯𝒍𝒐𝒌 = 𝟓𝟐, 𝟗 𝒎

Usvojena manometarska visina dizanja Hman=53 m Da bi se ostvarila potrebna visina dizanja i potrebna maksimalna količina vode, predviđa se postavljanje tri radne crpke s podvodnim motorom. Svaka pumpa je maksimalnog kapaciteta od Qmax=115,0 l/s, od kojih svaka zadovoljava min. potrebnu visinu dizanja Hman = 53 m. BAZEN PETROVIJA (vidi poglavlje 2.1.3.2) Bazen Petrovija smješten je u blizini male akumulacije Petrovija 1 na koti terena povoljnoj da funkcionira kao vodosprema iz koje će voda gravitacijski teći prema poljoprivrednim površinama južnog dijela planiranog obuhvata. Bazen Petrovija je volumena 3.500 m3. Dno bazena je na 69 m n. m., a kota gornje vode na 74 m n.m. U slučaju ako svi korisnici istovremeno navodnjavaju volumen bazena od 3.500 m3 dostatan je za 210 minuta (3,5 h) kontinuiranog gravitacijskog tečenja bez dohranjivanja iz male akumulacije Petrovija 1 pomoću crpne stanice Petrovija 1. Predviđene poljoprivredne kulture na području zahvata imaju različite vegetacijske stadije na osnovu kojih će se izraditi raspored navodnjavanja te je prepostavka da svi korisnici neće istovremeno navodnjavati. Stoga će volumen bazena Petrovija biti dostatan za višesatno gravitacijsko tečenje. Na slici 2.9-6 prikazana je oscilacija vode u bazenu Petrovija i rad crpne stanice Petrovija 1 u simulacijskom periodu navodnjavanja od 168 sati u slučaju ako svi korisnici istovremeno navodnjavaju.

INSTITUT IGH d.d.



Slika 2.9-6. Razina vode u bazenu Petrovija i rad CS Petrovija 1

CRPNA STANICA JECI (vidi poglavlje 2.1.3.6) Južni dio područja obuhvata je uglavnom na nadmorskoj visini koja je nedovoljna za opskrbu sustava gravitacijski te će iz tog razloga potreba za vodom na tim poljoprivrednim površinama zadovoljitI postavljanjem crpne stanice Jeci. Za CS Jeci kapaciteta Q=125l/s, H=45 m, procijenjena potrebna snaga crpke iznosi P=18,5 kW. Crpna stanica ugrađuje se kao kompaktni sklop od 6 vertikalnih crpki čiji se rad regulira pomoću kontrolnih regualtora s pretvaračima frekvencije. U uvjetima smanjene potrošnje u sjevernom dijelu područja moguće je zadovoljene potreba za vodom gravitacijski neposredno uz crpnu stanicu Jeci koja je iz tog razloga predviđena kao objekt s mimovodom (bypass). Odabir mjerodavnog protoka:

Ukupna navodnjavana površina: 𝐴𝑛𝑎𝑣𝑜𝑑 = 177 ℎ𝑎

Ponderirani bruto radni hidromodul navodnjavanja: 𝐻𝑏𝑟 𝑝𝑜𝑛𝑑 = 0,707 𝑙/𝑠/ℎ𝑎

𝑄𝐶𝑆 𝐽𝑒𝑐𝑖 = 𝐻𝑏𝑟 𝑝𝑜𝑛𝑑 × 𝐴

𝑄𝐶𝑆 𝐽𝑒𝑐𝑖 = 125 𝑙/𝑠

INSTITUT IGH d.d.



CJEVOVODI ZA NAVODNJAVANJE (vidi poglavlje 2.1.3.4) Protoci prema kojima je izvršeno dimenzioniranje cjevovoda, definirani su bruto radnim hiromodulom (0,814 l/s/ha) za predviđene kulture koji vrijedi za kritični mjesec (srpanj), kada će sustav za distribuciju vode biti najopterećeniji. Za dimenzioniranje crpnih stanica i dovodnih cjevovoda definiran je bruto ponderirani hidromodul (0,707 l/s/ha). Množenjem hidromodula i površine navodnjavanja dobivamo ukupnu potrebu za vodom. Potreban minimalni radni tlak u distribucijskoj mreži ovisi o odabranom načinu navodnjavanja. Prema agronomskoj osnovi projekta za odabrane poljoprivredne kulture koristit će se kap na kap, minirasprskivači i kišenje, a također je usvojeno 16 satno vrijeme navodnjavanja. Prema navedenom tipu opreme sustav je dimenzioniran na radni tlak od 3-6 bara. Za potrebe definiranja hidrauličkog modela vršni protok je zamijenjen sa 129 otvorenih hidranata. Količina na svakom izljevnom mjestu određena je na način da je ukupna potrebna količina vode po području podijeljena na broj pretpostavljenih korisnika. Promjeri i kapaciteti cjevovoda određeni su prema ukupnoj količini vode koja je potrebna za određeno područje, odnosno određenu dionicu cjevovoda, ali i prema tehničkim zahtjevima pretpostavljenih uređaja za navodnjavanje (kap na kap i rasprskivači), odnosno gore spomenutim potrebnim minimalnim tlakovima. Hidrauličkim proračunom su dobivene količine vode kojima se navodnjavaju pojedine poljoprivredne cjeline i definirane su kao potrošnja vode na pojedinoj poljoprivrednoj cjelini. Na području obuhvata definirano je ukupno (30) trideset cjevovoda ukupne duljine 20.756 m. Distribucijski cjevovod započinje crpnom stanicom Petrovija 1 koja tlači vodu do bazena Petrovija, odakle se dalje voda distribuira gravitacijski prema poljoprivrednim površinama sjevernog područja obuhvata te „booster“ crpnom stanicom Jeci prema južnom dijelu. Prilikom modeliranja cjevovoda usvojen je unutarnji profil cijevi i to u rasponu od 100 mm do 600 mm. Brzine vode u usvojenim profilima cjevovoda se kreću od 0,2m/s do 2,0 m/s. Prema provedenom hidrauličkom proračunu, usvojeni promjeri i duljine dionica cjevovoda prikazani su u tablici 2.1.3.4-1 (vidi poglavlje 2.1.3.4). Položaj navodnjavanih površina od 470 ha na području obuhvata će se mijenjati ovisno o izmjeni kultura u plodredu. U uvjetima smanjene potrošnje u sjevernom dijelu područja moguće je zadovoljene potreba za vodom gravitacijski neposredno uz crpnu stanicu Jeci koja je iz tog razloga predviđena kao objekt s mimovodom (bypass). Iz tog razloga za dimenzioniranje sustava moguća su dva scenarija i to:

Scenarij 1 – navodnjavanje poljoprivrednih površina ukupne površine 470 ha i to sjevernog dijela obuhvata gravitacijski iz bazena Petrovija te južnog dijela pomoću crpne stanice Jeci.

Scenarij 2 – navodnjavanje poljoprivrednih površina sjevernog dijela obuhvata gravitacijski iz bazena Petrovija i površina neposredno uz crpnu stanicu Jeci putem bypassa (bez uklučivanja CS Jeci).

INSTITUT IGH d.d.



Slika 2.9-7. Prikaz potreba za vodom po pojedinom potrošnom mjestu

INSTITUT IGH d.d.



2.10. PROCJENA TROŠKOVA IZGRADNJE Sukladno tehničkom rješenju u ovom se poglavlju daje procjena troškova izgradnje za sustav javnog navodnjavanje Petrovija. Sustav navodnjavanja čini mala akumulacija Petrovija 1, crpna stanica Petrovija 1, bazen Petrovija i crpna stanica Jeci, cjevovodi te pristupni putovi. Troškovi izgradnje su proračunati temeljem jediničnih cijena radova potrebnih za izgradnju te su izraženi u kunama i predstavljaju okvirnu cijenu izgradnje sustava za navodnjavanje. Procjena troškova izgradnje sustava za navodnjavanje je dana na razini Idejnog projekta. Detaljniji troškovnik je potrebno izraditi prilikom izrade projektne dokumentacije višeg reda (Glavnih i Izvedbenih projekta). Troškovi prilikom eksploatacije nisu dani ovim projektom. U tablici 2.10-1 prikazani su troškovi izgradnje po objektima sustava za navodnjavanje.

Tablica 2.10-1. Troškovi izgradnje po objektima sustava

Objekti

Troškovi izgradnje

Površina Troškovi izgradnje

kn ha kn/ha

Mala akumulacija Petrovija 1 1.000.000 m3 30.000.000

537

59.172

Cjevovodi 35.900.000 70.809

Crpna stanica Petrovija 1 6.700.000 13.215

Pristupni putovi 1.800.000 3.550

Crpna stanica Jeci 800.000 1.578

Bazen Petrovija V=3.500 m3 1.700.000 3.353

UKUPNO 76.900.000 151.677

2.11. PRILOZI

2.11-1. Pregledna situacija (M 1 : 100.000) 2.11-2. Situacija sustava navodnjavanja na ortofoto podlozi (M 1 : 10.000) 2.11-3. Situacija male akumulacije Petrovija 1 (M 1 : 2.000) 2.11-4. Situacija bazena Petrovija (M 1 : 500) 2.11-5. Situacija crpne stanice Jeci (M 1 : 200)

INSTITUT IGH d.d.



3. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA

3.1. OSNOVNI PODACI O LOKACIJI ZAHVATA

3.1.1. Administrativno-teritorijalni obuhvat zahvata Planirani zahvat sustava javnog navodnjavanja smješten je u sjeverozapadnom dijelu Istarske županije, unutar administrativnih granica Grada Umaga, na području naselja Petrovija, Vilanija, Kmeti, Murine, Umag, Finida, Juricani, Vardica i Sveta Marija na Krasu. Područje Grada Umaga obuhvaća prostor od oko 83,5 km2 na zapadnoj istarskoj obali, na samo 10 km od slovenske granice i uz Savudriju najzapadnije je mjesto u RH. Umag se sastoji od 23 naselja: Babići – Babici, Bašanija – Bassania, Crveni Vrh – Monte Rosso, Čepljani – Cipiani, Đuba – Giubba, Finida – Finida, Juricani – Giurizzani, Katoro – Catoro, Kmeti – Metti, Križine – Crisine, Lovrečica – San Lorenzo, Materada – Matterada, Monterol – Monterol, Murine – Morno, Petrovija – Petrovia, Savudrija – Salvore, Seget – Seghetto, Sveta Marija na Krasu /dio/– Madonna del Carso, Umag – Umago, Valica – Valizza, Vardica – Vardiza, Vilanija – Villania i Zambratija – Zambrattia. Predmetno područje Petrovije pruža se zaravnjenim te brežuljkasto-brdovitim dijelom istočno od grada Umaga. Veći dio poljoprivrednog zemljišta se koristi u poljoprivrednoj proizvodnji, dok je manji dio zapušten zbog trenutno smanjenog interesa za poljoprivredu.

3.1.2. Stanovništvo Prema Popisu stanovništva u Hrvatskoj 2011. godine, Grad Umag je imao 13.467 stanovnika, što predstavlja 6,47% od ukupnog broja stanovnika Istarske županije, odnosno 0,31% od ukupnog broja stanovnika Hrvatske. Gustoća naseljenosti u Umagu je 155 stanovnika/km2. Tablica 3.1.2-1. Broj stanovnika na području Grada Umaga (1961. – 2011.)

Broj stanovnika

1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2011.

GRAD UMAG

UKUPNO 7.754 8.160 9.936 12.348 12.901 13.467

Izvor: Državni zavod za statistiku, http://www.dzs.hr

https://hr.wikipedia.org/wiki/Slovenija

https://hr.wikipedia.org/wiki/Savudrija

https://hr.wikipedia.org/wiki/Babi%C4%87i_(Umag)

https://hr.wikipedia.org/wiki/Ba%C5%A1anija

https://hr.wikipedia.org/wiki/Crveni_Vrh

https://hr.wikipedia.org/wiki/%C4%8Cepljani

https://hr.wikipedia.org/wiki/%C4%90uba

https://hr.wikipedia.org/wiki/Finida

https://hr.wikipedia.org/wiki/Juricani

https://hr.wikipedia.org/wiki/Katoro

https://hr.wikipedia.org/wiki/Kmeti

https://hr.wikipedia.org/wiki/Kri%C5%BEine

https://hr.wikipedia.org/wiki/Lovre%C4%8Dica

https://hr.wikipedia.org/wiki/Materada

https://hr.wikipedia.org/wiki/Monterol

https://hr.wikipedia.org/wiki/Murine_(Umag)

https://hr.wikipedia.org/wiki/Petrovija

https://hr.wikipedia.org/wiki/Savudrija

https://hr.wikipedia.org/wiki/Seget_(Umag)

https://hr.wikipedia.org/wiki/Sveta_Marija_na_Krasu

https://hr.wikipedia.org/wiki/Valica

https://hr.wikipedia.org/wiki/Vardica

https://hr.wikipedia.org/wiki/Vilanija

https://hr.wikipedia.org/wiki/Zambratija

https://bs.wikipedia.org/wiki/Umag

https://bs.wikipedia.org/wiki/Istarska_%C5%BEupanija

https://bs.wikipedia.org/wiki/Hrvatska

https://bs.wikipedia.org/wiki/Umag

http://www.dzs.hr/

INSTITUT IGH d.d.



Tablica 3.1.2-2. Broj stanovnika po naseljima Grada Umaga (2011.)

Naselja Broj stanovnika

2011.

GRAD UMAG

Babići - Babici 505 Monterol - Monterol 19

Bašanija - Bassania 256 Murine - Morno 920

Crveni Vrh - Monte Rosso 186 Petrovija - Petrovia 471

Čepljani - Ceppiani 212 Savudrija - Salvore 248

Đuba - Giubba 112 Seget - Seghetto 204

Finida - Finida 378 Sveta Marija na Krasu - Madonna del Carso

336

Juricani - Giurizzani 410 Umag - Umago 7.093

Katoro - Catoro 14 Valica - Valizza 239

Kmeti - Metti 321 Vardica - Vardiza 71

Križine - Crisine 190 Vilanija - Villania 266

Lovrečica - San Lorenzo 175 Zambratija - Zambrattia 463

Materada - Matterada 133

UKUPNO 13.467

3.1.3. Gospodarstvo Umag je izrazito turističko mjesto. Prirodne ljepote i zemljopisni položaj bili su presudni za razvoj turizma. Razvoj turizma u direktnoj je vezi i s razvojem poljoprivrede. Plodno tlo je naročito pogodno za uzgoj maslina i vinove loze, tradicionalnih kultura karakterističnih za mediteransko podneblje. S uzgojem vinove loze, razvijeno je i vinarstvo. Nadaleko su poznata i cijenjena vina Istre čiji su proizvođači uvršteni u vinsku cestu ovog kraja. Agroturizam, iako gospodarska grana još u usponu, privlači sve više turista koji tragaju za neobičnim i nesvakidašnjim prizorima i lokacijama. Pogon Podravke za preradu rajčice slijedi dugogodišnju tradiciju prehrambene industrije Umaga.

INSTITUT IGH d.d.



Tablica 3.1.3-1. Turistički dolasci i noćenja od 2010. do 2015. na razini Grada Umaga

Godine Umag

dolasci noćenja

2010. 330.707 1.677.696

2011. 348.942 1.752.310

2012. 340.439 1.725.976

2013. 328.726 1.643.470

2014. 321.633 1.578.199

2015. 376.520 1.774.322

Izvor: Turizam u primorskim gradovima i općinama u 2010.- 2015., statistička izvješća, DZS http://www.dzs.hr

Tablica 3.1.3-2. Turistički dolasci i noćenja u 2015. u Gradu Umagu (po naseljima)

Naselja Umag

dolasci noćenja dolasci noćenja

GRAD UMAG 376.520 1.774.322

Babići - Babici 829 5.277 Monterol - Monterol 53.769 307.166

Bašanija - Bassania 33.692 172.019 Murine - Morno 1.827 10.497

Crveni Vrh - Monte Rosso 34.714 99.948 Petrovija - Petrovia 251 1.557

Čepljani - Ceppiani 331 2.345 Savudrija - Salvore - -

Đuba - Giubba 2.026 14.573 Seget - Seghetto 1.131 5.470

Finida - Finida 1.200 6.790 Sveta Marija na Krasu

- Madonna del Carso 330 2.240

Juricani - Giurizzani - - Umag - Umago 61.288 312.701

Katoro - Catoro 139.535 597.038 Valica - Valizza 1.002 5.498

Kmeti - Metti 80 612 Vardica - Vardiza - -

Križine - Crisine - - Vilanija - Villania 265 1.709

Lovrečica - San Lorenzo 4.449 27.715 Zambratija -

Zambrattia 10.821 57.150

Materada - Matterada 294 2.363

Izvor: Turizam u primorskim gradovima i općinama u 2015., statistička izvješća, DZS http://www.dzs.hr

U 2015. godini bilo je raspoloživo 7.107 soba sa 22.717 postelja. Što se tiče udjela smještajnih kapaciteta, kapacitet hotela i slično je bio oko 45 %, kućanstava oko 23%, kampova oko 23% i u ostalim objektima oko 9%.

http://www.dzs.hr/

http://www.dzs.hr/

INSTITUT IGH d.d.



3.1.4. Meteorološke i klimatološke značajke4 Podaci koji određuju klimu nekog područja su:

oborine, temperatura zraka, vlažnost zraka, vjetar, trajanje sijanja sunca (insolacija).

Svaki meteorološki parametar ima određeni utjecaj na poljoprivrednu proizvodnju. Oborine imaju dominantan utjecaj na režim voda u tlu i podzemlju i na bilancu voda dostupnih biljci, odnosno poljoprivrednim kulturama. Kako voda u tlo dolazi iz različitih izvora i na različite načine napušta tlo, treba istaknuti da je za naše klimatske prilike glavni izvor vode u tlu upravo oborina, pa se za potrebe navodnjavanja prvenstveno analiziraju ti podaci. Izborom sustava obrade tla i odgovarajućih sustava biljne proizvodnje, može se djelomično otkloniti nedostatak oborina u područjima u kojima se javlja njihov deficit, a moguć je i određeni utjecaj u smislu smanjenja negativnog učinka prevelike količine oborina u humidnim i perhumidnim područjima. Rezultati u biljnoj proizvodnji uvelike su vezani s količinom, distribucijom, frekvencijom i intenzitetom oborina. U izračunavanju potreba kultura za vodom korišteni su podaci o oborinama sa dvije meteorološke postaje i to: MP Abrami i MP Celega (Novigrad), dok su se ostali podaci koristili sa istih ili najbližih drugih postaja.

Slika 3.1.4-1. Lokacije mjerni postaja Abrami I Celega (izvor: DHMZ web stranice)

4 Poglavlje je dijelom preuzeto iz SUO sustava navodnjavanja poljoprivrednih površina Petrovije (550 ha)

(Hidroing d.o.o., 2013)

INSTITUT IGH d.d.



Klimatološke obrade - MP ABRAMI U svrhu analize osnovnih klimatskih parametara istraživanog područja korišteni su podaci s najbliže meteorološke postaje, s relativno dužim (>20 godina) periodom promatranja. Podaci o mjesečnim temperaturama zraka, oborina i relativne vlage zraka analizirani su s meteorološke postaje Abrami i to za period od 1981.-2007. g. Podaci o brzinama, jačini i smjeru vjetra analizirani su s meteorološke postaje Pazin za period 1981.-2007. g., dok su podaci o insolaciji Sunca analizirani s meteorološke postaje Rovinj za period 1975.-2005. g. Oborine Na temelju 27-godišnjeg niza podataka o ukupnim mjesečnim i godišnjim količinama oborina s meteorološke postaje Abrami, prosječna godišnja količina oborina je iznosila 1087 mm. Oborine su bile raspoređene na način da je u prvih šest mjeseci palo oko 45% ukupnih oborina (491 mm), a u drugom dijelu godine preostalih 55%, odnosno 596 mm. Najveća prosječna mjesečna količina oborina odnosila se na mjesec listopad (125 mm), koji je ujedno i dosta varirao u odnosu na ostale mjesece (standardno odstupanje 85 mm). Najmanja prosječna količina oborina javljala se je u srpnju (59 mm) koji je ujedno i prilično malo varirao tijekom 27-godišnjeg perioda (standardno odstupanje 39 mm). Na temelju grafičkog prikaza kretanja ukupnih godišnjih količina oborina za analizirano razdoblje od 1981. do 2007. godine, može uočiti da su oborine bile vrlo varijabilan klimatski parametar (slika 3.1.4-2). Unutar istraživanog razdoblja najsušnija je bila 1985. godina sa ukupnom količinom oborina od 831 mm, što je bilo za 256 mm ili 24% manje od višegodišnjeg prosjeka (1087 mm). Godina sa najvećom količinom oborina u promatranom razdoblju je bila 1995. sa ukupnom količinom oborina od 1550 mm ili za 43% (463 mm) više od 27-godišnjeg prosjeka.

Slika 3.1.4-2. Dinamika ukupnih godišnjih količina oborina, MP Abrami, 1981.-2007.

INSTITUT IGH d.d.



Temperatura zraka Srednja godišnja temperatura na meteorološkoj postaji Abrami za navedeno razdoblje je iznosila 12,4 ºC. Prema toplinskim oznakama riječ je o umjereno toploj klimi. Prosječno najhladniji mjesec u godini je bio siječanj s prosječnom temperaturom od 3,5 ºC i s kolebanjima srednje mjesečne temperature od 0,8 do 6,8 ºC. Srednja mjesečna temperatura najtoplijeg mjeseca srpnja iznosila je 22,2 ºC. U uvjetima analiziranog područja županije Zemlja primi najveću količinu sunčeve topline 22. lipnja, tj. na dan ljetnog solsticija. Međutim, premda su u lipnju dani najduži, a krajem toga mjeseca je i radijacija najveća, mjesečna temperatura nije tada najviša nego ipak u srpnju. Razlog tomu je taj što se u srpnju zrak zagrijava i radijacijom ili zračenjem topline koju šalje ugrijano tlo (terestička radijacija). Za razliku od oborina, vidljivo je i iz grafičkog prikaza da je temperatura bila manje varijabilan klimatski parametar tijekom analiziranog 27-godišnjeg perioda, uz varijacijski interval od samo 1,9 ºC, te malu prosječnu standardnu devijaciju od 0,5 ºC.

Slika 3.1.4-3. Dinamika prosječnih godišnjih temperatura zraka, MP Abrami, 1981.-2007. Relativna vlaga zraka Prema prosječnoj vrijednosti relativne vlage zraka od 75%, tijekom 27-godišnjeg razdoblja, ali isto tako i prema prosječnim mjesečnim vrijednostima, razmatrano područje spada u kategoriju umjerene vlažnosti zraka. Također je tijekom promatranog razdoblja dinamika relativne vlage zraka bila prilično ustaljena (slika 3.1.4-4) i kretala se od minimalnih 70% do maksimalnih 79%.

INSTITUT IGH d.d.



Slika 3.1.4-4. Dinamika relativne vlage zraka, MP Abrami, 1981.-2007.

Vjetar Na temelju grafičkog prikaza (ruža vjetra, slika 3.1.4-5), može se uočiti kako su na području analizirane meteorološke postaje najučestaliji istočni (11,5%) i južni (10,7%) vjetar. U analiziranom periodu od 1981. do 2007. na meteorološkoj postaji Pazin, prosječna brzina vjetra je iznosila 1,9 m/s. Mjesec s prosječno najslabijom brzinom vjetra je bio kolovoz (1,5 m/s), dok je u travnju njegova brzina u prosjeku bila najveća (2,5 m/s).

Slika 3.1.4-5. Godišnja ruža vjetra, MP Pazin, 1981.-2007.

INSTITUT IGH d.d.



Sijanje sunca (insolacija) Prosječna godišnja vrijednost broja sati sijanja Sunca na području Rovinja je iznosila ukupno 2454 sati. Najveći broj sati sijanja Sunca u prosjeku je imao mjesec srpanj (333 sati), dok je mjesec sa najmanje sati sijanja bio prosinac sa 93 sata insolacije. Klimatološke obrade - MP CELEGA (Novigrad) U svrhu analize osnovnih klimatskih parametara istraživanog područja korišteni su podaci s meteoroloških postaja Celega (Novigrad) i Poreč, za razdoblje promatranja od 1984. do 2008. godine. Podaci o mjesečnim temperaturama zraka, oborina, relativne vlage zraka i brzine vjetra analizirani su s meteorološke postaje Celega, dok su podaci o insolaciji Sunca analizirani s meteorološke postaje Poreč. Temeljem klimatskih elemenata razvidno je da istraživano područje ima obilježje blage mediteranske klime, a prema Langovom kišnom faktoru (čimbeniku) područje ima semiaridnu klimu (Kf =59,78). Značajke klime u okviru izrade studijski – tehničke dokumentacije navodnjavanja prikazat će se važnijim klimatskim elementima i agroklimatskom pokazateljima za navedena razdoblja. Oborine Na temelju 25-godišnjeg niza podataka o ukupnim mjesečnim i godišnjim količinama oborina s meteorološke postaje Celega, prosječna godišnja količina oborina je iznosila 819 mm. Oborine su bile raspoređene na način da je u prvih šest mjeseci palo oko 41% ukupnih oborina (343 mm), a u drugom dijelu godine preostalih 59%, odnosno 489 mm. Najveća prosječna mjesečna količina oborina odnosila se na mjesec rujan, (105 mm) koji je ujedno i dosta varirao u odnosu na ostale mjesece (standardno odstupanje 66 mm). Najmanja prosječna količina oborina javljala se je u srpnju (45 mm) koji je ujedno i prilično malo varirao tijekom 25-godišnjeg perioda (standardno odstupanje 29 mm). Na temelju grafičkog prikaza kretanja ukupnih godišnjih količina oborina za analizirano razdoblje od 1984. do 2008. godine, može uočiti da su oborine bile vrlo varijabilan klimatski parametar. Unutar istraživanog razdoblja najsušnija je bila 1997. godina sa ukupnom količinom oborina od 537 mm, što je bilo za 282 mm ili 34% manje od višegodišnjeg prosjeka (819,4 mm). Godina sa najvećom količinom oborina u promatranom razdoblju je bila 1984. sa ukupnom količinom oborina od 1058 mm ili za 29% (239 mm) više od 25-godišnjeg prosjeka.

INSTITUT IGH d.d.



Slika 3.1.4-6. Dinamika ukupnih godišnjih količina oborina (Celega, 1984.-2008.)

Temperatura zraka Srednja godišnja temperatura na meteorološkoj postaji Celega za navedeno razdoblje je iznosila 13,7 ºC. Prema toplinskim oznakama riječ je o umjereno toploj klimi. Prosječno najhladniji mjesec u godini je bio prosinac s prosječnom temperaturom od 5 ºC i s kolebanjima srednje mjesečne temperature od 2,3 do 8,2 ºC. Srednja mjesečna temperatura najtoplijeg mjeseca – srpnja, iznosila je 23,4 ºC. Za razliku od oborina, temperatura je bila manje varijabilan klimatski parametar tijekom analiziranog 25-godišnjeg perioda, uz varijacijski interval od samo 1,9 ºC, te malu prosječnu standardnu devijaciju od 0,6 ºC. Vlažnost zraka Prema prosječnoj vrijednosti relativne vlage zraka od 75%, tijekom 27-godišnjeg razdoblja, ali isto tako i prema prosječnim mjesečnim vrijednostima, razmatrano područje spada u kategoriju umjerene vlažnosti zraka. Tijekom promatranog razdoblja dinamika relativne vlage zraka je bila prilično ustaljena i kretala se od minimalnih 72% do maksimalnih 80%. Vjetar Na temelju grafičkog prikaza (ruža vjetra, slika 3.1.4-7), može se uočiti kako su na području analizirane meteorološke postaje najučestaliji istočni-sjeveroistočni (32,6%) i sjevernisjeveroistočni (18,1%) vjetar.

INSTITUT IGH d.d.



U analiziranom periodu od 1984. do 2008. g na meteorološkoj postaji Celega, prosječna brzina vjetra je iznosila 2,8 m/s.

Slika 3.1.4-7. Godišnja ruža vjetra, MP Celega, 1984.-2008.

Sijanje sunca (insolacija) Prosječna godišnja vrijednost broja sati sijanja Sunca na području analizirane postaje Poreč za promatrano razdoblje od 1985. do 2008. je iznosila ukupno 2511 sati godišnje. Najveći broj sati sijanja Sunca u prosjeku je imao mjesec srpanj (350 sati), dok je mjesec sa najmanje sati sijanja bio prosinac sa 102 sata insolacije. Isparavanje s vodene površine Isparavanje sa slobodne vodene površine je važan klimatski element kod planiranja akumulacija. Prema raspoloživim podlogama procijenjene vrijednosti godišnje količine isparavanja kreću se od oko 700 mm u području središnje Istre (717 mm Abrami u slivu Bračane) pa do preko 900 mm u obalnom pojasu (Poreč 920 mm). Tijekom srpnja isparavanje je najveće, a vrijednosti se kreću u rasponu 4-6 mm dnevno. U zimskom razdoblju vrijednosti isparavanja padnu do reda veličine oko 1 mm dnevno. Mjereni podaci isparavanja na ispariteljima klase A pokazuju i veće vrijednosti isparavanja tijekom najsušnijeg dijela ljetnog razdoblja - čak do oko 10 mm dnevno. Na slici 3.1.4-8. dan je usporedni prikaz prosječnih mjesečnih isparavanja (proračunatih po Mayeru) za Abrame i Poreč. Iako je postaja Poreč nešto udaljenija od poljoprivrednih površina Petrovije, vrijednosti isparavanja za tu postaju su nešto veće od onih sa postaje Celega te su proračuni rađeni na osnovu podataka sa postaje Poreč. Na takav način smo na strani sigurnosti kod dimenzioniranja objekata za navodnjavanje.

INSTITUT IGH d.d.



Slika 3.1.4-8. Prikaz prosječnih isparavanja sa vodene površine

Promjena klime na području zahvata U Šestom nacionalnom izvješću Republike Hrvatske prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC), DHMZ (Branković i sur. 2013.)5 opisani su rezultati budućih klimatskih promjena za područje Hrvatske za dva osnovna meteorološka parametra: temperaturu na visini od 2 m (T2m) i oborinu. Za svaki od navedenih parametara rezultati se odnose na dva izvora podataka:

a) dinamičku prilagodbu regionalnim klimatskim modelom RegCM urađenu u Državnom hidrometeorološkom zavodu (DHMZ) po IPCC scenariju A2 i

b) dinamičke prilagodbe raznih regionalnih klimatskih modela iz europskog projekta ENSEMBLES po IPCC scenariju A1B.

Klimatske promjene za T2m i oborinu u DHMZ RegCM simulacijama analizirane su iz razlika sezonskih srednjaka dobivenih iz dva razdoblja: sadašnju klimu (1961.-1990.; P0) i (neposredno) buduće razdoblje (2011.-2040.; P1). U ENSEMBLES simulacijama sadašnja klima (P0) također je definirana za razdoblje 1961.-1990. u kojem su regionalni klimatski modeli forsirani s globalnim klimatskim modelima i mjerenim koncentracijama plinova staklenika. Za buduću klimu (21. stoljeće) rezultati simulacija podijeljeni su u tri razdoblja: 2011.-2040. (P1), 2041.-2070. (P2), te 2071.-2099. (P3). U daljnjem tekstu dana je analiza promjene klime na području sjevernog Jadrana gdje je smještena lokacija zahvata, a prema rezultatima projekcija klimatskih promjena za područje Hrvatske iz DHMZ RegCM i iz ENSEMBLES simulacija, za navedena dva osnovna meteorološka parametra.

5 http://klima.hr/razno/publikacije/NIKP6_DHMZ.pdf

http://klima.hr/razno/publikacije/NIKP6_DHMZ.pdf

INSTITUT IGH d.d.



Temperatura na visini od 2 m (T2m) Prema simulacijama klimatskih promjena za T2m u DHMZ RegCM, na području zahvata najveće promjene srednje temperature zraka očekuju se ljeti kada bi temperatura na području Istre mogla porasti do 1°C (najveća očekivana promjena na području Hrvatske). U jesen očekivana promjena temperature zraka iznosi oko 0,8°C, a zimi i u proljeće 0,2°C – 0,4°C Promjene amplituda ekstremnih temperatura zraka na 2 m u budućoj klimi (slika 3.1.4-9.) bit će izraženije u odnosu na promjenu srednjih sezonskih temperatura zraka. Zimske minimalne temperature zraka na području zahvata mogle bi porasti do oko 0,5°C, a ljetne maksimalne temperature zraka porast će nešto više od 1°C (slika 3.1.4-9.b).

Slika 3.1.4-9. Srednjak ansambla a) minimalne T2m zimi i b) maksimalne T2m ljeti, P1 minus P0. Izolinije svaka 0.2 °C (izvor: Branković i sur., 2013.)

INSTITUT IGH d.d.



Simulacije ENSEMBLES modela za prvo 30-godišnje razdoblje (P1) ukazuju na porast T2m u svim sezonama, uglavnom između 1°C i 1,5°C. Za razdoblje oko sredine 21. stoljeća (P2) projiciran je porast temperature između 2,5°C i 3°C u kontinentalnoj Hrvatskoj te nešto blaži porast u obalnom području tijekom zime (slika 3.1.4-10.a). Najveće razlike u porastu T2m između globalnog i regionalnog modela nalazimo u ljetnoj sezoni kad globalni model daje izraženiji porast T2m (do 3,5°C) iznad Istre. Projekcije za kraj 21. stoljeća (razdoblje P3) upućuju na mogući izrazito visok porast T2m te na veće razlike u proljeće i jesen u odnosu na projicirane promjene u ranijim razdobljima 21. stoljeća. U obalnom području zimi projicirani porast T2m je između 3°C i 3,5°C. Ljetni, vrlo izražen, projicirani porast T2m na području zahvata iznosi između 3,5°C i 4°C (slika 3.1.4-10.d).

Slika 3.1.4-10. Razlika srednjaka skupa u T2m: zima (DJF) a) P2-P0 i b) P3-P0 te ljeto (JJA) c) P2-P0 i d) P3-P0. Mjerene jedinice su °C. U svim točkama dvije trećine modela daje isti

predznak promjene kao srednjak skupa svih modela (izvor: Branković i sur., 2013.)

Oborine DHMZ RegCM simulacije su pokazale da su najveće promjene u sezonskoj količini oborine u bližoj budućnosti (razdoblje P1) projicirane za jesen, kada se može očekivati smanjenje oborine uglavnom između 2% i 8% (slika 3.1.4-11.d) i u proljeće (slika 3.1.4-11.b) od 2% do 10%. U ostalim sezonama model je projicirao povećanje oborine (2% - 8%). Ove promjene, osobito zimi i u ljeto manjeg su iznosa nego u jesen te nisu statistički značajne. Smanjenje oborine na Jadranu u jesen i proljeće odražava se na promjene oborine na godišnjoj razini te se na dijelovima Istre i sjevernog Jadrana u bližoj budućnosti može očekivati 2% - 4% manje oborine (slika 3.1.4-11.e).

INSTITUT IGH d.d.



Slika 3.1.4-11. Promjena sezonske (a-d) i godišnje količine oborine (e) u bližoj budućnosti (2011-2040; razdoblje P1) u odnosu na referentno razdoblje (1961-1990; P0). Promjene su

izražene u postocima količina oborine u referentnom razdoblju. Statistički značajne promjene na 95% razini povjerenja označene su crvenom krivuljom

(izvor: Branković i sur., 2013.)

Povećanje dnevnog intenziteta oborine na području zahvata očekuje se zimi i ljeti (1% do 6%). Na godišnjoj razini promjene standardnog dnevnog intenziteta oborine su po iznosu manje nego u sezonama. Na Jadranu povećanja odnosno smanjenja standardnog dnevnog intenziteta oborine zahvaćaju manja područja i povezana su sa smanjenjem broja oborinskih dana odnosno smanjenjem godišnje količine oborine. Duž Jadrana i zaleđa

INSTITUT IGH d.d.



nalazimo porast količine oborine koja padne u vrlo vlažne dane u ukupnoj sezonskoj odnosno godišnjoj količini oborine (R95T) između 1% i 4%. Velike dnevne količine oborine na Jadranu u hladnom dijelu godine rezultat su dugotrajnih oborina pa zimsko povećanje R95T ukazuje na njihovu intenzifikaciju. Povećanje R95T u dijelovima sjevernog Jadrana predviđeno je u proljeće. Ljeti su promjenama obuhvaćena manja područja nego u ostalim sezonama i promjenjivog su predznaka, a u jesen duž Jadrana bi prevladavalo smanjenje R95T. Na godišnjoj razini R95T može se povećati duž Istre i sjevernog Jadrana. Budući da je u svim sezonama i za godinu promjena učestalosti ekstremnih oborina (R95) zanemariva, povećanja R95T su uglavnom povezana s povećanjem količina ekstremnih oborina, a u manjem dijelu i sa smanjenjem ukupne sezonske odnosno godišnje količine oborine.

Slika 3.1.4-12. Relativna razlika srednjaka skupa za ukupnu količinu oborine R: klimatološka

zima (DJF) a) P2-P0 i b) P3-P0 te ljeto (JJA) c) P2-P0 i d) P3-P0. Mjerene jedinice su %. S oznakom + su označene točke u kojima dvije trećine modela daje isti predznak promjene kao

srednjak skupa te je relativna razlika srednjaka skupa izvan intervala ±5% (izvor: Branković i sur., 2013.)

Prema simulacijama ENSEMBLES modela u prvom dijelu 21. stoljeća, projicirani porast količine oborine zimi iznosi između 5% i 15% na Kvarneru. U obalnim i otočnim lokacijama projicirani signal klimatskih promjena je prostorno i vremenski vrlo promjenjiv i rijetko statistički značajan na srednjoj mjesečnoj razini. Za razdoblje oko sredine 21. stoljeća (P2) projicirane su umjerene promjene oborine za znatno veći dio Hrvatske u odnosu na prvo 30-godišnje razdoblje, osobito za zimu i ljeto. Međutim, projicirani zimski porast količine oborine između 5% i 15% ne premašuje iznose iz razdoblja P1 (slika 3.1.4-12.a). Osjetnije smanjenje oborine, između -15% i -25%, očekuje se tijekom ljeta gotovo na

INSTITUT IGH d.d.



cijelom području Hrvatske. U proljeće je projicirano smanjenje oborine u čitavom obalnom području i zaleđu između -15% i -5 % . I u zadnjem 30-godišnjem razdoblju 21. stoljeća (P3) promjene u sezonskim količinama oborine zahvaćaju veće dijelove Hrvatske. Kao i u P2, tijekom zime projiciran je porast količine oborine između 5% i 15% na području zahvata (slika 3.1.4-12.b). Dakle, ENSEMBLES modeli ne predviđaju značajnije razlike u porastu oborine zimi između razdoblja P2 i P3. Međutim, projekcije za ljeto u razdoblju P3, ukazuju na veće smanjenje oborine nego u P2. Projicirano smanjenje oborine u većem dijelu Istre bilo bi između 15% i 25% (slika 3.1.4-12.d).

3.1.5. Geološka, hidrogeološka i tektonska obilježja Prema geološkoj građi, Istarski poluotok može se podijeliti na tri područja:

1. Jursko-krednopaleogenski karbonatni ravnjak južne i zapadne Istre,

2. Kredno-paleogenski karbonatno-klastični pojas s ljuskavom građom u istočnoj i sjeveroistočnoj Istri, te

3. Paleogenski flišni bazen središnje Istre. Na otprilike jednake dijelove Istra je podijeljena s obzirom na geomorfologiju i različite vrste tala. Bijela Istra označava brdovitu sjevernu zonu gdje prevladavaju okršeni izdanci vapnenačkih stijena. Siva Istra obuhvaća središnji dio poluotoka, a označava niže flišno pobrđe. Ovo područje karakteriziraju doline rijeka, bujna vegetacija i poljoprivredne površine zbog čega je poznato i pod nazivom Zelena Istra. Crvena Istra je područje niske vapnenačke zaravni koje se proteže od Piranskoga zaljeva do Plomina, a prema istoku se izdiže do visine od 400 m. Karakteriziraju ga mnogobrojne pukotine, škrape, ponikve, uvale, špilje, jame i ponori te zemlja crvenica koja velikim dijelom prekriva mezozojske i paleogenske karbonate. Istra pripada sjeverozapadnom dijelu Jadranske karbonatne platforme. Izgrađena je pretežito od plitkomorskih karbonata stratigrafskog raspona gornji doger-eocen i manjim dijelom od paleogenskih klastita (fliša i vapnenačkih breča). Te se naslage mogu podijeliti u četiri sedimentacijske cjeline međusobno odijeljene emerzijama različitog trajanja. Najstarija taložna cjelina (jedinica I) obuhvaća jezgru zapadnoistarske antiklinale, a karakterizirana je različitim tipovima plitkovodnih vapnenaca taloženih u razdoblju od srednje jure do starijeg dijela gornje jure. Druga taložna cjelina (jedinica II) je transgresivno-regresivna. Sadrži naslage taložene u razdoblju od najmlađe jure do mlađeg dijela donje krede. Obilježavaju ju različiti tipovi peritajdalnih vapnenaca, emerzijske breče te rano i kasnodijagenetski dolomiti. Iz tog razdoblja potječe izvrstan arhitektonsko-građevni kamen Kirmenjak stilolitizirani mikriti i Fantazija dolomiti karakteristični za pliće uvjete taloženja te Istarski žuti (masivni žućkasti vapnenci taloženi u nešto dubljim, lagunskim okolišima). Treća taložna cjelina (jedinica III) je transgresivna, karakteristična po plitkomorskim taložnim sustavima, o čemu svjedoče pukotine isušivanja, stromatolita, plimnih kanala i tragova dinosaura. Četvrta taložna cjelina (jedinica IV) je veoma promjenjiva s obzirom na promjenu uvjeta taloženja u paleogenskim marinskim okolišima. Paleogenske naslage obuhvaćaju Liburnijske naslage, foraminiferske vapnence, prijelazne naslage i flišne naslage, transgresivno taložene na različite članove kredne podloge.

INSTITUT IGH d.d.



Slika 3.1.5-1. Geološka karta Istre s ucrtanom lokacijom zahvata

Izvor: Istarska enciklopedija, http://istra.lzmk.hr/slika.aspx?id=548

Istra je na temelju hidrogeoloških karakteristika podijeljena na tri područja: područje izgrađeno od karbonatnih naslaga (s južne strane fliškog bazena), područje izgrađeno od naslaga fliša (fliški bazen) i područje izgrađeno od izmjene karbonatnih naslaga i naslaga fliša (sa sjeveroistočne strane fliškog bazena). Područje zahvata smješteno je u području

Lokacija zahvata

http://istra.lzmk.hr/slika.aspx?id=548

INSTITUT IGH d.d.



izgrađenom od karbonatnih naslaga koje predstavljaju tipični krški vodonosnik. Litostratigrafski članovi uglavnom se prostiru u smjeru S-J, što je i glavni smjer kretanja podzemne vode. Na kontinentalnom dijelu nema značajnih hidrogeoloških pojava na površini, voda se kreće podzemno sustavima pukotina i kanala prema morskoj obali ili prema dolinama rijeke Mirne i Raše. Priobalnom dijelu pripada područje uz doline rijeka Mirne i Raša gdje se osjeća znatan utjecaj mora. Tektonika istarskog poluotoka je relativno jednostavna. Moguće je izdvojiti dvije glavne tektonske jedinice. Prvoj pripada područje jugozapadne Istre, gdje nema intenzivnih tektonskih pokrenta. Slojevi su slabije poremećeni, relativno slabije nagnuti, a slijed naslaga je superpozicijski. Drugoj jedinici pripada područje sjeveroistočnog dijela Istre koju karakteriziraju izrazite ljuskave i navlačne strukture nastale intenzivnim tektonskim gibanjima. Unutar Pazinskog bazena pod horizontalnim slojevima flišolikih naslaga nalaze se prijelazni oblici struktura između istočnog i zapadnog dijela poluotoka. Prema Seizmološkom zemljovidu za povratni period 500 g. iz Procjene ugroženosti od tehničko-tehnoloških katastrofa i velikih nesreća (SUZS, 2013), šire područje zahvata se nalazi na području s očekivanim maksimalnim intenzitetom 7° MSK-64.

3.1.6. Pregled stanja vodnih tijela Istarski poluotok najveća je jedinica s vlastitim i specifičnim hidrogeološkim karakteristikama. Površinske tekućice predstavljaju značajne vodne resurse Istre. Njihove se hidrološke karakteristike odlikuju velikom vremenskom i prostornom promjenljivosti. Velike vode zbog svog bujičnog karaktera ugrožavaju dolinska područja vodotoka, uzrokuju eroziju zemljišta u gornjim dijelovima sliva. Zatim, tijekom sušnih razdoblja uslijed sve većeg nekontroliranog korištenja izvorišta za vodoopskrbne potrebe površinski vodotoci presušuju, čime se dovodi u pitanje opstojnost vodenih ekosustava i njihov kapacitet prihvata onečišćenja. Na pojedinim slivnim područjima, vodotoci nakon početnog površinskog dijela toka završavaju u ponorskim zonama i time podzemno prihranjuju vodonosnike izvorišta, a koji onda svojim preljevnim vodama prihranjuju površinske vodotoke. Razmatrajući pojavu izviranja vode u Istri uočava se da se najviše izvora javlja u području karbonatnih naslaga, tako da je više od 93% sve izvorske vode krškog porijekla, a samo 7% otpada na procjeđivanje vode iz pješčano eocenskih rastrošenih naslaga. Najznačajniji površinski vodotoci na području Istarske županije su Mirna, Raša, Boljunčica, Dragonja te ponornica Pazinčica. U vodnogospodarskom smislu značajnu funkciju imaju površinske akumulacije Butoniga i Boljunčica, od kojih se ova posljednja, zbog izrazitih gubitaka u svom zaplavu, za sada koristi samo jednonamjenski - kao retencija za zaštitu od velikih voda Čepić polja. Umaški potok smješten je na sjeverozapadnom dijelu Istre, a nalazi se između sliva Dragonje sa sjeverne strane, na koji se nastavlja Momjanski potok, tj. pritoka Dragonje, Argila, dok je s južne strane sliv najveće istarske rijeke Mirne. Početak potoka nalazi se podno grada Buja, na istočnoj strani, te prolazi pašnjacima i obraslim područjima u uzvodnom toku, te između poljoprivrednih površina na njegovom nizvodnijem dijelu, do grada Umaga, gdje prolazi urbanim područjem grada do mjesta gdje se ulijeva u more. U uzvodnom dijelu, potok ima nekoliko dužih i kraćih kanala kojima se

INSTITUT IGH d.d.



vrši odvodnjavanje okolnih površina i čije se vode slijevaju u potok. Duljina toka potoka iznosi oko 14,5 km, a pripadajući sliv obuhvaća područje od oko 30 km2. Slivno područje Umaškog potoka proteže se na širokom području Bujštine na oko 30 km2, pružajući se u smjeru jugoistok-sjeverozapad. Sliv Umaškog potoka prati smjer rasprostiranja reljefa terena, koji je formiran u istom smjeru s naglašenijim uzvišenjima na uzvodnom dijelu sliva. Cijeli sliv potoka se može sagledati u dvije cjeline, koje imaju različite reljefne i hidrološke karakteristike. Nizvodni dio koji ima dolinski tip reljefa i druga cjelina, koja se odnosi na uzvodni tok, kojega karakteriziraju brdski elementi reljefa. Na dolinskom dijelu sliva nema izraženih kanala ili jaruga kojima bi se vršilo izravno prihranjivanje potoka, te se ono vrši slijevanjem vode s površina koje se nalaze na većoj visini od krune uređenoga toka. Određene površine sliva se nalaze na koti terena nižoj od krune potoka, te je time onemogućeno slijevanje vode u potok površinskim putem. Također, uočeno je da se pri intenzivnim i dugotrajnim oborinama dio vode zadržava u samom slivu, tvoreći male prirodne akumulacije koje su povezane s podzemnim vodama tog područja. Veći dio dolinskog dijela sliva je obrađeno poljoprivredno područje, koje ima veliku moć infiltracije vode, tako da se površinsko otjecanje javlja samo nakon dugih intenzivnih oborina. Urbanizacija na tom dijelu sliva nije izražena, te se uglavnom nalaze rubni dijelovi naselja i mala sela. Uzvodni dio sliva ima brdske karakteristike i većinom je prekriven livadama, pašnjacima i šumom. Na tom dijelu sliva, pa sve do izvora Košjan (podno grada Buja), potok ima nekoliko kanala i manjih prirodnih jaruga koji su kolektori voda koje otječu s okolnih brda, a koji se direktno ulijevaju u središnji kanal Umaškog potoka. Dva glavna razgranata kanala koja se ulijevaju u Umaški potok nalaze se sjeverno i južno od potoka, paralelno sa svake strane. Zbog guste vegetacije koja se nalazi na tom području, otjecanje sa sliva se javlja sa zakašnjenjem unatoč strmim nagibima terena. Na brdskom dijelu sliva postoje nekoliko manjih naselja smještenih uglavnom na vrhovima brda i uzvišenjima, a ne pridonose značajnije na samu brzinu otjecanja sa cjelokupnog područja sliva. Također, središnjem dijelom sliva prolazi trasa Jadranske autoceste ("Istarskog Y") koja ga razdvaja na dva dijela. Radi očuvanja kakvoće voda Umaškog potoka i sprječavanja mogućih ekoloških incidenata, te negativnog djelovanja na razvitak poljoprivrede na okolnom području, na tom je dijelu sliva izvedena zatvorena odvodnja površinskih voda s kolničke površine. Voda s kolnika se prikuplja rigolima te se kanalima odvodi do mjesta gdje se u kontroliranim uvjetima voda akumulira i pročišćava procesom taloženja. Voda se nakon pročišćavanja ispušta u prirodni prijamnik tj. Umaški potok. Vodna tijela površinskih voda Za potrebe izrade Elaborata zaštite okoliša Sustava javnog navodnjavanja Petrovija, Hrvatske vode su dostavile Pregled stanja vodnih tijela na području planiranog zahvata prema Planu upravljanja vodnim područjima 2016.-2021. („Narodne novine“, br. 66/16). Prema Planu upravljanja vodnim područjima, stanje voda opisuje se na razini vodnih tijela. Ukupna ocjena stanja određenog vodnog tijela površinske vode određena je njegovim ekološkim i kemijskim stanjem za površinske vode, ovisno o tome koja od dviju ocjena je lošija.

LOKACIJE ZAHVATA

INSTITUT IGH d.d.



Ekološko stanje vodnog tijela površinske vode izražava kakvoću strukture i funkcioniranja vodnih ekosustava i ocjenjuje se na temelju relevantnih bioloških, fizikalno–kemijskih i hidromorfoloških elemenata kakvoće. Prema ukupnoj ocjeni elemenata kakvoće, vodna tijela se klasificiraju u pet klasa ekološkog stanja: vrlo dobro, dobro, umjereno, loše i vrlo loše. Ključnu ulogu u ocjenjivanju ekološkog stanja imaju biološki elementi kakvoće, čije vrijednosti su odlučujuće za svrstavanje u neku od klasa. Za svrstavanje u vrlo dobro ekološko stanje, pored bioloških moraju biti ispunjeni i podržavajući fizikalno-kemijski i hidromorfološki uvjeti. O pripadnosti dobrom ekološkom stanju odlučuje se na temelju bioloških i osnovnih fizikalno-kemijskih elemenata kakvoće. Kemijsko stanje vodnog tijela površinske vode izražava prisutnost prioritetnih tvari i drugih mjerodavnih onečišćujućih tvari u površinskoj vodi, sedimentu i bioti. Prema koncentraciji pojedinih onečišćujućih tvari, površinske vode se klasificiraju u dvije klase: dobro stanje i nije dostignuto dobro stanje. Dobro kemijsko stanje odgovara uvjetima kad vodno tijelo postiže standarde kakvoće za sve prioritetne i druge mjerodavne onečišćujuće tvari. Procjena općeg fizikalno-kemijskog stanja temelji se na pojedinačnim ocjenama za četiri osnovna fizikalno-kemijska elemenata kakvoće: BPK5 i KPK kao pokazatelji organskog onečišćenja te ukupni N i ukupni P kao pokazatelji onečišćenja hranjivim tvarima. Za vodna tijela na kojima nema mjernih postaja, stanje je procijenjeno interpolacijom, na temelju izmjerenog stanja na najbližim mjernim postajama i prostorne distribucije relevantnih točkastih i raspršenih izvora onečišćenja na neposrednom slivnom području. Opće fizikalno-kemijsko stanje vodnog tijela određeno je najnižom od četiri ocjene za obuhvaćene fizikalno-kemijske elemente kakvoće. Procjena općeg hidromorfološkog stanja temelji se na dostupnim podacima o vodnim građevinama i drugim fizičkim zahvatima na rijekama koji su u tu svrhu prikupljeni i sistematizirani u Hrvatskim vodama. Za svaki hidromorfološki element kakvoće (količina i dinamika vodnog toka, veza s podzemnom vodom, longitudinalni i lateralni kontinuitet rijeke, kanaliziranje, varijacija širine i dubine rijeke, struktura i sediment dna rijeke, struktura obalnog pojasa), izvršena je procjena hidromorfološke promjene nastala uslijed fizičkih zahvata koji su evidentirani na pojedinom vodnom tijelu s obzirom na veličinu te promjene, izvršena je klasifikacija stanja vodnog tijela prema tom hidromorfološkom elementu. Veličina hidromorfološke promjene na razini vodnog tijela jednaka je srednjoj vrijednosti promjena svih dionica (izdvojenih na temelju postojećih vodnih građevina), pri čemu je težinski faktor duljina dionice. Opće hidromorfološko stanje vodnog tijela određeno je najnižom od ocjena za sve obuhvaćene hidromorfološke elemente kakvoće. Prema Planu upravljanja vodnim područjima, za razliku od ostalih promatranih vodnih stanja, ekološko stanje rijeka nije bilo moguće procijeniti, jer ne postaje podaci o svim potrebnim pokazateljima biološkog stanja. Jedini sustavno praćeni i određeni biološki element kakvoće na kopnenim površinskim vodama je makrozoobentos, ali samo u rijekama. Od svih bioloških elemenata kakvoće, vodeni bezkralježnjaci (makrozoobentos) najbolje reagiraju na organsko opterećenje. Za procjenu saprobioloških značajki tekućica korišten je indeks saprobnosti, koji ukazuje na organsko opterećenje. Prilog 3.1.6–1 prikazuje položaj vodnih tijela koja se nalaze na širem području planiranog zahvata. U nastavku se daju karakteristike i stanje vodnog tijela površinskih voda, koji se nalazi pod neposrednim utjecajem na području planiranog zahvata (tablice 3.1.6-1 i 3.1.6-1a), prema Planu upravljanja vodnim područjima 2016.- 2021.

INSTITUT IGH d.d.



Riječ je o načinu ocjene stanja vodnih tijela na kojima se ne obavlja monitoring. Ocjena stanja je napravljena za Plan upravljanja vodnim područjem na jedinstveni način, koji se odnosi na sva vodna tijela na koja je potrebno „ekstrapolirati/interpolirati“ rezultate monitoringa. Pri analizama se pošlo od pretpostavke da se dio fizikalno-kemijskih pokazatelja (BPK5, KPK, ukupni dušik, ukupni fosfor), te pokazatelji kemijskog i hidromorfološkog stanja, mogu pratiti kumulativno (duž vodotoka) odnosno „modelirati“, te da se kumulativni efekti morfoloških promjena na promjenu elemenata hidromorfološkog stanja voda mogu procijeniti (interpolacijom ili ekstrapolacijom rezultata monitoringa duž vodnih tijela odnosno duž segmenata vodnih tijela) na kojima nema monitoring postaje. Pri tome, sukladno analizi opterećenja i utjecaja:

Ukoliko rezultati po svakom pojedinačnom pokazatelju koji je modeliran ukazuju na dobro stanje voda (vodnog tijela) može se očekivati da će i stanje voda vjerojatno biti dobro (dio nepouzdanosti procjene je obuhvaćen analizom opterećenja i utjecaja).

Ukoliko rezultati modela provjereni po svakom pojedinačnom pokazatelju koji je moguće modelirati ukazuju da se može očekivati da neki od pokazatelja nije u dobrom stanju (vodno tijelo vjerojatno neće dostići dobro stanje ili procjena dostizanja dobrog stanja nije pouzdana), zaključuje se da vodno tijelo nije u dobrom stanju prema pravilu “one out all out”.

Prema navedenoj tablici 3.1.6-1a o ocjeni karakteristika i stanja tijela površinskih voda na području zahvata, utvrđeno je da je konačno stanje vodnog tijela loše, budući je s kemijskog stanja ocijenjeno kao dobro, a s ekološkog kao loše. Hidromorfološko stanje ocijenjeno je kao umjereno.

Tablica 3.1.6-1. Karakteristike vodnog tijela JKRN0085_001, Umaški potok

OPĆI PODACI VODNOG TIJELA JKRN0085_001

Šifra vodnog tijela JKRN0085_001

Naziv vodnog tijela Umaški potok

Kategorija vodnog tijela Tekućica / River

Ekotip Povremene tekućice Istre (19)

Dužina vodnog tijela 11.2 km + 12.4 km

Izmjenjenost Prirodno (natural)

Vodno područje: Jadransko

Podsliv Kopno

Ekoregija Dinaridska

Države Nacionalno (HR)

Obaveza izvješćivanja EU

Tjela podzemne vode JKGI-01

Zaštićena područja HRNVZ_41020107, HRCM_41031000, HROT_71005000

Mjerne postaje kakvoće

INSTITUT IGH d.d.



Slika 3.1.6-1. Vodno tijelo JKRN0085_001, Umaški potok

INSTITUT IGH d.d.



Tablica 3.1.6-1a. Stanje vodnog tijela JKRN0085_001, Umaški potok

STANJE VODNOG TIJELA JKRN0085_001

PARAMETAR UREDBA

NN 73/2013*

ANALIZA OPTEREĆENJA I UTJECAJA

STANJE 2021. NAKON 2021. POSTIZANJE CILJEVA

OKOLIŠA Stanje, konačno Ekolosko stanje Kemijsko stanje Ekolosko stanje Fizikalno kemijski pokazatelji Specifične onečišćujuće tvari Hidromorfološki elementi Biološki elementi kakvoće Fizikalno kemijski pokazatelji BPK5 Ukupni dušik Ukupni fosfor Specifične onečišćujuće tvari arsen bakar cink krom fluoridi adsorbilni organski halogeni (AOX) poliklorirani bifenili (PCB) Hidromorfološki elementi Hidrološki režim Kontinuitet toka Morfološki uvjeti Indeks korištenja (ikv) Kemijsko stanje Klorfenvinfos Klorpirifos (klorpirifos-etil) Diuron Izoproturon

umjereno umjereno dobro stanje umjereno umjereno vrlo dobro dobro nema ocjene umjereno umjereno umjereno loše vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro umjereno umjereno umjereno vrlo dobro dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje

loše loše dobro stanje loše loše vrlo dobro umjereno nema ocjene loše umjereno umjereno loše vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro umjereno umjereno umjereno umjereno vrlo dobro dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje

loše loše dobro stanje loše loše vrlo dobro umjereno nema ocjene loše umjereno umjereno loše vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro umjereno umjereno umjereno umjereno vrlo dobro dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene

loše loše dobro stanje loše loše vrlo dobro umjereno nema ocjene loše umjereno umjereno loše vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro umjereno umjereno umjereno umjereno vrlo dobro dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene

ne postiže ciljeve ne postiže ciljeve postiže ciljeve ne postiže ciljeve ne postiže ciljeve postiže ciljeve ne postiže ciljeve nema procjene ne postiže ciljeve ne postiže ciljeve procjena nije pouzdana ne postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve ne postiže ciljeve ne postiže ciljeve ne postiže ciljeve ne postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve nema procjene nema procjene nema procjene nema procjene

NAPOMENA: NEMA OCJENE: Biološki elementi kakvoće, Fitoplankton, Fitobentos, Makrofiti, Makrozoobentos, Ribe, pH, KPK-Mn, Amonij, Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10-13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, Trifluralin DOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, DDT ukupni, para-para-DDT, 1,2-Dikloretan, Diklormetan, Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan, Fluoranten, Heksaklorbenzen, Heksaklorbutadien, Heksaklorcikloheksan, Olovo i njegovi spojevi, Živa i njezini spojevi, Naftalen, Nikal i njegovi spojevi, Nonilfenol, Oktilfenol, Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3-cd)piren, Simazin, Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan *prema dostupnim podacima

Vodna tijela podzemnih i priobalnih voda Vodna tijela podzemnih voda Prema Planu upravljanja vodnim područjima od 2016. – 2021. („Narodne novine“, br. 66/16) na jadranskom vodnom području izdvojeno je 23 tijela podzemne vode (TPV) na jadranskom vodnom području (Slika 3.1.6-2). Područje obuhvata sustava javnog navodnjavanja Petrovija pripada području tijela podzemne vode JKGI_01 – SJEVERNA ISTRA (Tablica 3.1.6-2).

INSTITUT IGH d.d.



Slika 3.1.6-2. Pregledna karta tijela podzemne vode na jadranskom vodnom području, s ucrtanom lokacijom zahvata6

Tijelo podzemne vode JKGI_01 SJEVERNA ISTRA zauzima površinu od 907 km2, a obnovljive zalihe podzemnih voda iznose 441 * 106 m3/god. Ovo TPV odlikuje pukotinsko-kavernozna poroznost, a prirodna ranjivost mu je ocijenjena kao srednja (23,7%) do vrlo visoka (6,9%). U narednoj tablici dana je ocjena stanja podzemnih voda u JKGI_01 SJEVERNA ISTRA. Tablica 3.1.6-2. Ocjena stanja grupiranog vodnog tijela JOGN_13 – JADRANSKI OTOCI - RAB

Stanje Pouzdanost

Stanje kakvoće podzemnih voda u TPV s obzirom na povezanost površinskih i podzemnih voda

dobro niska

Količinsko stanje podzemnih voda u TPV s obzirom na povezanost površinskih i podzemnih voda

dobro visoka

Stanje kakvoće podzemnih voda u TPV s obzirom na ekosustave ovisne o podzemnoj vodi

dobro visoka

Količinsko stanje podzemnih voda u TPV dobro niska

Ocjena količinskog stanja – obnovljive zalihe i zahvaćene količine podzemnih voda

dobro niska

Ocjena stanja TPV prema testu zaslanjivanja i drugih intruzija

dobro visoka

6 Karta je preuzeta iz Plana upravljanja vodnim područjima 2016. - 2021.

Lokacija zahvata

INSTITUT IGH d.d.



Vodna tijela priobalnih voda Područje obuhvata sustava javnog navodnjavanja Petrovija u neposrednoj je blizini vodnog tijela priobalnih voda O412-ZOI Zapadna obala istarskog poluotoka. Stanje priobalnog vodnog tijela prikazano je u tablici 3.1.6-3. Karakteristike vodnog tijela O412-ZOI pokazuju dobro ekološko i biološko stanje. Procijenjeno ukupno stanje je dobro.

Tablica 3.1.6-3. Stanje vodnog tijela priobalne vode O412-ZOI

Slika 3.1.6-3. Geografski položaj grupiranih vodnih tijela u priobalnim vodama

Prilog 3.1.6–2 prikazuje tijela podzemne i priobalne vode koja se nalaze na području planiranog zahvata.

VODNO TIJELO Prozirnost

Otopljeni

kisik u

površinskom

sloju

Otopljeni

kisik u

pridnenom

sloju

Ukupni

anorganski

dušik

OrtofosfatiUkupni

fosforKlorofil a Fitoplankton Makroalge

Bentički

beskralješnjaci

(makrozoobentos)

Morske

cvjetnice

Biološko

stanje

Specifične

onečišćujuće

tvari

Hidromorfološko

stanje

Ekološko

stanje

Kemijsko

stanje

Ukupno

stanje

O412-ZOIdobro

stanje

vrlo dobro

stanje

vrlo dobro

stanje

vrlo dobro

stanje

vrlo dobro

stanje

vrlo dobro

stanje

vrlo dobro

stanjedobro stanje dobro stanje vrlo dobro stanje -

dobro

stanje

vrlo dobro

stanjevrlo dobro stanje

dobro

stanje

dobro

stanje

dobro

stanje

VODNO TIJELO Prozirnost

Otopljeni

kisik u

površinskom

sloju

Otopljeni

kisik u

pridnenom

sloju

Ukupni

anorganski

dušik

OrtofosfatiUkupni

fosforKlorofil a Fitoplankton Makroalge

Bentički

beskralješnjaci

(makrozoobentos)

Morske

cvjetnice

Biološko

stanje

Specifične

onečišćujuće

tvari

Hidromorfološko

stanje

Ekološko

stanje

Kemijsko

stanje

Ukupno

stanje

O412-ZOIdobro

stanje

vrlo dobro

stanje

vrlo dobro

stanje

vrlo dobro

stanje

vrlo dobro

stanje

vrlo dobro

stanje

vrlo dobro

stanjedobro stanje dobro stanje vrlo dobro stanje -

dobro

stanje

vrlo dobro

stanjevrlo dobro stanje

dobro

stanje

dobro

stanje

dobro

stanje

INSTITUT IGH d.d.



3.1.7. Poplavna područja u zoni zahvata

Prema Državnom planu obrane od poplava (NN 84/10), Glavnog provedbenog plana obrane od poplava (veljača 2014.), Zakona o vodama (NN 153/09, 63/11, 130/11, 56/2013 i 14/14), te Pravilnika o posebnim uvjetima za obavljanje djelatnosti vodoistražnih radova i drugih hidrogeoloških radova, preventivne, redovne i izvanredne obrane od poplava, te upravljanja detaljnim građevinama za melioracijsku odvodnju i vodnim građevinama za navodnjavanje (NN 83/10 i 126/12), planirani zahvat sustav javnog navodnjavanja Petrovija pripada branjenom Sektoru E – Sjeverni Jadran, branjenom području 22 (područja malih slivova Mirna - Dragonja i Raša – Boljunčica). Branjeno područje 22 nalazi se na zapadu Republike Hrvatske. Na svom sjevernom dijelu graniči s Republikom Slovenijom, a zapad, jug i istok omeđuje Jadransko more. Obuhvaća cijeli Istarski poluotok, tj. cijelu Istarsku županiju, unutar koje se nalaze mali slivovi Mirna – Dragonja i Raša – Boljunčica čijim područjem upravljaju istoimene vodnogospodarske ispostave. Mali sliv Mirna – Dragonja obuhvaća slivove sjevernog i zapadnog dijela poluotoka, a mali sliv Raša – Boljunčica slivove njegovog istočnog i južnog dijela. Dionice obrane od poplava su podijeljene po hidrološkom, a područja vodnogospodarskih ispostava po administrativnom (granice općina i gradova) principu, pa zbog toga ima manjeg odstupanja granica. Površina branjenog područja iznosi 3.824 km2, od čega 1.639 km2 pripada malom slivu Mirna – Dragonja, a 2.185 km2 malom slivu Raša – Boljunčica. Karakteristike oba slivna područja su: s jedne strane razvijena hidrografska mreža na eocenskom flišu, koji prevladava središnjom Istrom i proteže se geosinklinalom od sjeverozapada prema jugoistoku poluotoka, a s druge strane propusno vapnenačko tlo koje prevladava u antiklinalama na sjeveru i jugu, i u kojemu se nisu mogli formirati izrazitiji površinski tokovi. Daljnje karakteristike su velike godišnje oborine u zaleđu (do 2.000 mm/god.) i izraziti dnevni intenziteti u unutrašnjosti (do 250 mm/dan). Izrazite oscilacije otjecanja i pojave protoke tijekom godine. Sve vodotoke, mahom bujice, karakterizira nagli nailazak vodnih valova (poglavito u uvjetima povećane zasićenosti tla) s kratkim vremenom koncentracije i nemogućnošću provođenja aktivne obrane od poplave. Propagacija vodnih valova je takva da ne dopušta stupnjevanje mjera obrane od poplave, već je u slučaju opasnosti od plavljenja ili rušenja/oštećenja objekata potrebno odmah prijeći na proglašenje mjera izvanredne obrane od poplave. Upravo iz tih razloga, prognoze o padavinama dobivene od DHMZ-a, a koje su u današnje vrijeme dovoljno pouzdane, bitnije su za proglašenje stanja pripravnosti i poduzimanje propisanih aktivnosti nego opažanja vršena na vodomjerima letvama u mjerodavnim hidrološkim profilima. Naglasak se stoga stavlja na preventivu, u prvom redu redovno održavanje zaštitnih objekata, sječu šiblja, izmuljivanje korita, čišćenje propusta i sifona, te sve ostale preventivne hidrotehničke radove u reguliranim dolinskim tokovima i obuhvatnim kanalima.

INSTITUT IGH d.d.



S druge strane, od izuzetne su važnosti radovi na poboljšanju retencijske sposobnosti sliva, bilo izgradnjom retencija, akumulacija ili pošumljavanjem goleti kako bi se smanjilo otjecanje i produžilo vrijeme koncentracije vodnog vala na branjenim dionicama. Obzirom da se poplave na vodama drugog reda u pravilu javljaju isto kad i na vodama prvog reda (velik dio voda drugog reda pripada slivovima voda prvog reda), u organizacijskom smislu. Na karti opasnosti od poplava prikazane su mogućnosti razvoja određenih poplavnih scenarija i to po vjerojatnost pojavljivanja na području zahvata (vidi prilog 3.1.7-1).

3.1.8. Zaštićena područja – područja posebne zaštite voda Za potrebe izrade Elaborata zaštite okoliša sustava javnog navodnjavanja Petrovija Hrvatske vode dostavile su izvadak iz Registara zaštićenih područja – područja posebne

zaštite voda. Zaštićena područja7 određuju se na temelju Zakona o vodama i posebnih propisa. Na području obuhvata sustava javnog navodnjavanja Petrovija nalaze se sljedeća područja posebne zaštite voda:

ŠIFRA RZP

NAZIV PODRUČJA KATEGORIJA

A. Područja zaštite vode namijenjene za ljudsku potrošnju

14000161 Gabrijeli i Bužin područja podzemnih voda

12120030 Gabrijeli i Bužin III zona sanitarne zaštite izvorišta

71005000 Jadranski sliv - kopneni dio područja namijenjena zahvaćanju vode za ljudsku

potrošnju

D. Područja podložna eutrofikaciji i područja ranjiva na nitrate

41031000 Zapadna obala istarskog

poluotoka sliv osjetljivog područja

41020107 Istra-Mirna-Raša područja ranjiva na nitrate poljoprivrednog

porijekla

A. područja zaštite vode namijenjene za ljudsku potrošnju ili rezervirane za te namjene u budućnosti. Zaštićena područja podzemnih voda namijenjenih za ljudsku potrošnju ili rezerviranih za te namjene u budućnosti određena su Planom upravljanja vodnim područjima 2016.-2021. (NN 66/16). Prostorni podaci zaštićenih područja podzemnih voda (A_RZP_A7_gwb) nastali su koristeći prostorne podatke tijela podzemnih voda (podloga DGU RPJ 2013.).

Zone sanitarne zaštite izvorišta uspostavljaju se radi zaštite područja izvorišta ili drugog ležišta vode koja se koristi ili je rezervirana za javnu vodoopskrbu. Zone se utvrđuju prema uvjetima propisanima u Pravilniku o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite

7 Zaštićena područja - područja posebne zaštite vode su ona područja gdje je radi zaštite voda i vodnoga

okoliša potrebno provesti dodatne mjere zaštite.

INSTITUT IGH d.d.



izvorišta (NN 66/11 i 47/13), koji propisuje i obvezu izrade elaborata zona sanitarne zaštite. Elaborat sadrži grafički prikaz zona te pripadajuće prostorne podatke u digitalnom obliku pogodnom za daljnju obradu u GIS aplikacijama. Predstavničko tijelo jedinice lokalne ili regionalne samouprave donosi i objavljuje Odluku o zaštiti izvorišta po zonama sanitarne zaštite. Prostorni podaci zona sanitarne zaštite izvorišta (A_RZP_zsz) nastali su na osnovu dostavljenih podataka.

Područja namijenjena zahvaćanju vode za ljudsku potrošnju na kojima je zbog postizanja ciljeva kakvoće voda potrebno provesti višu razinu ili viši stupanj pročišćavanja komunalnih otpadnih voda, određena su prema Odluci o određivanju osjetljivih područja (NN 81/10, 141/15). Prostorni podaci područja namijenjenih zahvaćanju vode za ljudsku potrošnju (RZP_OP) nastali su prema kriterijima određivanja osjetljivih područja koristeći podloge

DGU-a (TK25 i RPJ 2013.).

Slika 3.1.8-1 Zaštićena područja – područja posebne zaštite (Registar zaštićenih područja, 2012.) s ucrtanom lokacijom zahvata

INSTITUT IGH d.d.



D. područja podložna eutrofikaciji i područja ranjiva na nitrate Sliv osjetljivog područja je područje na kojem je zbog postizanja ciljeva kakvoće voda potrebno provesti višu razinu ili viši stupanj pročišćavanja komunalnih otpadnih voda, određen je prema Odluci o određivanju osjetljivih područja (NN 81/10, 141/15). Prostorni podaci sliva osjetljivog područja (RZP_SOP) nastali su prema kriterijima određivanja osjetljivih područja koristeći podloge DGU-a (TK25 i RPJ 2013).

Područja ranjiva na nitrate poljoprivrednog porijekla, na kojima je potrebno provesti pojačane mjere zaštite voda od onečišćenja nitratima poljoprivrednog porijekla, određena su Odlukom o određivanju ranjivih područja u Republici Hrvatskoj (NN 130/12), sukladno kriterijima utvrđenim Uredbom o standardu kakvoće voda (NN 73/13, 151/14, 78/15, 61/16). Prostorni podaci ranjivih područja (D_RZP_RP) nastali su prema kriterijima određivanja ranjivih područja koristeći podlogu DGU-a RPJ 2013. Na slici 3.1.8-1 prikazan je zahvat sustava javnog navodnjavanja Petrovija, uključujući lokacije male akumulacije i crpnih stanica u odnosu na zone sanitarne zaštite izvorišta Gabrijeli i Bužin. Vidljivo je da se područje navodnjavanja na Petroviji nalazi uz sam rub odnosno djelomično na području III. zone sanitarne zaštite, dok se mala akumulacija Petrovija i CS Petrovija 1 nalaze unutar III. zone sanitarne zaštite.

INSTITUT IGH d.d.



3.1.9. Bioraznolikost ZAŠTIĆENA PODRUČJA PRIRODE Prema izvodu iz Karte zaštićenih područja Republike Hrvatske (Hrvatska agencija za okoliš i prirodu, 2017), na području predmetnog zahvata izgradnje sustava javnog navodnjavanja poljoprivrednih površina Petrovije ne nalaze se područja zaštićena Zakonom o zaštiti prirode (''Narodne novine'', broj 80/13) (Slika 3.1.9-1). Najbliže zaštićeno područje prirode je geomorfološki spomenik prirode - Markova jama koji je udaljen oko 11,3 km jugoistočno od predmetnog zahvata. Markova jama je jama bogata kalcitnim nakitom, podzemnim prostorijama, s dva jezera slatke vode na najnižim točkama. Također predstavlja stanište ljetne kolonije šišmiša i druge podzemne faune. Obuhvaća površinu od oko 0,5 ha, a u kategoriji zaštite je od 1986. godine.

Slika 3.1.9-1. Izvod iz Karte zaštićenih područja prirode RH na širem području zahvata (podloga preuzeta s www.bioportal.hr)

KLASIFIKACIJA STANIŠTA Prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa i izvodu iz Karte staništa Republike Hrvatske (Hrvatska agencija za okoliš i prirodu, 2017), planirani zahvat izgradnje javnog sustava javnog navodnjavanja poljoprivrednih površina Petrovije nalazi se na području sljedećih stanišnih tipova (Slika 3.1.9-2):

http://www.bioportal.hr/

INSTITUT IGH d.d.



- A.2.2.1. Povremeni vodotoci, - C.3.5./D.3.1. Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci / Dračici, - E.3.5. Primorske, termofilne šume i šikare medunca, - I.2.1. Mozaici kultiviranih površina, - I.3.1. Intenzivno obrađivane oranice na komasiranim površinama, - I.5.3. Vinogradi, - J.1.1./J.1.3. Aktivna seoska područja / Urbanizirana seoska područja, - J.4.3. Površinski kopovi.

Na širem području zahvata (do 500 m) prisutni su također prethodno navedeni stanišni tipovi zajedno sa stanišnim tipovima:

- D.3.1. Dračici, - E.9.2. Nasadi četinjača, - I.5.1. Voćnjaci, - J.1.1. Aktivna seoska područja, - J.1.3. Urbanizirana seoska područja.

Tablica 3.1.9-1. Pregled ugroženih i rijetkih stanišnih tipova na području zahvata prema Prilogu II Pravilnika o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima (''Narodne novine'', broj 88/14)

Prema Prilogu II Pravilnika o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima (''Narodne novine'', broj 88/14), stanišni tip C.3.5. Submediteranski i

8 Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci (Red SCORZONERETALIA VILLOSAE H-ić. 1975

(=SCORZONERO-CHRYSOPOGONETALIA H-ić. et Ht. (1956) 1958 p.p.) – Pripadaju razredu FESTUCO-BROMETEA Br.-Bl. et R. Tx. 1943. Tom skupu staništa pripadaju zajednice razvijene na plitkim karbonatnim tlima duž istočnojadranskog primorja, uključujući i dijelove unutrašnjosti Dinarida do kuda prodiru utjecaji sredozemne klime. 9 Primorske, termofilne šume i šikare medunca (Sveza Ostryo-Carpinion orientalis Ht. (1954) 1959) –

Pripadaju redu QUERCETALIA PUBESCENTIS Klika 1933 i razredu QUERCO-FAGETEA Br.-Bl. et Vlieger 1937. Šume Quercus pubescens ili Quercus virgiliana na istočnoj jadranskoj obali, od središnje Albanije kroz Dalmaciju na sjever do Istarskog poluotoka, Slovenije i Tršćanskog krša. Značajne vrste su Quercus cerris, Ostrya carpinifolia, Carpinus orientalis, Carpinus betulus, Fraxinus ornus, Sorbus torminalis, Acer monspessulanum, Cotinus coggygria.

Ugrožena i rijetka staništa

Kriteriji uvrštavanja na popis

Direktiva o staništima

Bernska konvencija Rezolucija 4

Ugrožena i rijetka

staništa na razini

Hrvatske

C. Travnjaci, cretovi i visoke zeleni

C.3. Suhi travnjaci

C.3.5. Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci8

62A0 - -

E. Šume

E. 3. Šume listopadnih hrastova izvan dohvata poplava

E.3.5. Primorske, termofilne šume i šikare medunca9

E.3.5.7. = *9530

E.3.5.1.=!G1.736; E.3.5.2.=!G1.736; E.3.5.3.=!G1.736; E.3.5.4.=!G1.736; E.3.5.5.=!G1.737; E.3.5.6.=!G1.736; E.3.5.7.=!G3.52;

E.3.5.8.=!G1.73751

-

INSTITUT IGH d.d.



epimediteranski suhi travnjaci spada u rijetko i ugroženo stanište prema Direktivi o staništima, dok stanišni tip E.3.5. Primorske termofilne šume i šikare medunca spada u rijetko i ugroženo stanište prema Direktivi o staništima i Bernskoj konvenciji (Tablica 3.1.9-1).

Slika 3.1.9-2. Izvod iz Karte staništa RH na širem području zahvata (podloga preuzeta s www.bioportal.hr)


INSTITUT IGH d.d.



EKOLOŠKA MREŽA Prema izvodu iz Karte ekološke mreže Republike Hrvatske (Hrvatska agencija za okoliš i prirodu, 2017), predmetni zahvat ne nalazi se na području ekološke mreže (Slika 3.1.9-3). U širem obuhvatu zahvata (do 10 km) izgradnje javnog sustava navodnjavanja poljoprivrednih površina Petrovije nalaze se sljedeća područja očuvanja značajna za ptice (POP) te područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS):

Područje očuvanja značajno za ptice (POP): - HR1000032 Akvatorij zapadne Istre (udaljeno oko 4,4 km jugozapadno od

predmetnog zahvata.

Područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove (POVS): - HR2001143 Jama kod Komune (udaljeno oko 5,7 km južno od predmetnog

zahvata), - HR2001312 Argile (udaljeno oko 5,7 km istočno od predmetnog zahvata), - HR2001485 Istra – Martinčići (udaljeno oko 9,7 km jugoistočno od predmetnog

zahvata), - HR2000545 Vlažne livade kod Marušića (udaljeno oko 10 km jugoistočno od

predmetnog područja), - HR3000433 Ušće kod Mirne (udaljeno oko 10 km južno od predmetnog zahvata), - HR2000619 Mirna i šire područje Butonige (udaljeno oko 10 km jugoistočno od

predmetnog zahvata). Prema Prilogu III Uredbe o ekološkoj mreži (Narodne novine br. 124/13 i 150/15), za prethodno navedena područja ekološke mreže RH definirani su sljedeći ciljevi očuvanja:

Područje očuvanja značajno za ptice (POP):

kategorija hrvatski naziv

vrste/hrvatski naziv staništa

znanstveni naziv vrste/šifra stanišnog tipa

status (G=gnjezdarica, P=preletnica, Z=zimovalica)

HR1000032 Akvatorij zapadne Istre

Područje ekološke HR1000032 Akvatorij zapadne Istre drugo je važno područje za očuvanje ptica na istarskom poluotoku. Također, ovo je područje zajedno sa HR1000018 Učka i Ćićarija uvršteno među 40 najvažnijih područja za ptice u Hrvatskoj. Na zapadnom istarskom priobalju, karakteristično plitkom i s plitkim uvalama pogodnim za ribojedne morske ptice, najugroženije su vrste morski vranac i dugokljuna čigra. Njihova su staništa priobalne vode, morske uvale, šljunkovite i stjenovite obale, otočići, hridi i grebeni. Dijelovi sa strmim stjenovitim obalama i otočići (NP Brijuni) su pogodni za gniježđenje morskih vranaca. Jedino na tom području se u Hrvatskoj vodomari gnijezde na odronjenim, strmim zemljanim obalama nad morem. Navedeno je područje djelomično zaštićeno u Nacionalnom parku Brijuni, Značajnom krajobrazu Kamenjak i Paludu, a glavni razlozi ugroženosti ptica ovdje su turizam i rekreativne aktivnosti, izgradnja objekata na obali te prekomjerni ribolov.

1 crnogrli plijenor Gavia arctica Z

1 crvenogrli plijenor Gavia stellata Z

1 morski vranac Phalacrocorax aristotelis desmarestii

G

1 crvenokljuna čigra Sterna hirundo G

1 dugokljuna čigra Sterna sandvicensis Z

1 vodomar Alcedo atthis Z

1 – kategorija za ciljnu vrstu: 1 = međunarodno značajna vrsta za koju su područja izdvojena temeljem članka 4. Stavka 1. Direktive 92/43/EEZ

INSTITUT IGH d.d.



Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS):

kategorija za ciljnu vrstu/

stanišni tip

hrvatski naziv vrste/hrvatski naziv staništa znanstveni naziv vrste/šifra

stanišnog tipa

HR2000545 Vlažne livade kod Marušića

Područje ekološke mreže HR2000545 Vlažne livade kod Marušića nalazi se na sjevernom dijelu Istarskog poluotoka, u blizini naselja Marušići. Površina uključuje vlažne livade uz potok Bazuje. Litostratigrafske jedinice zastupljene u ovom području su flišne te aluvijalne naslage. Tlo je rendzina na laporu ili mekim vapnencima. Područjem dominira tok Bazuje, a osnovni proces formiranja reljefa je fluvijalni proces. Ovo područje jedno je od šest NATURA 2000 lokaliteta te jedno od 8 poznatih lokaliteta za leptira močvarnog okaša Coenonympha oedippus.

1 močvarni okaš Coenonympha oedippus

HR2001143 Jama kod Komune

Krška jama kod Komune smještena je na sjeverozapadnom dijelu istarskog poluotoka u blizini naselja Dajla. Jama predstavlja važno stanište podzemnim vrstama poput amfipodnih rakova roda Niphargus, kozica roda Troglocaris te vodenbabura roda Sphaeromides.

1 Špilje i jame zatvorene za javnost 8310

HR3000433 Ušće kod Mirne

Ušće rijeke Mirne primjer je stratificiranog estuarija s klinom morske vode. Takva ušća efikasno zadržavaju terigeni riječni materijal jer se stvara pridnena protustruja morske vode koja čestice koje se talože iz površinskog bočatog sloja vraća prema rijeci. Budući da u ušću rijeke Mirne još postoji poluzatvoreno vodeno tijelo, ovo se ušće može svrstati u tip krškog estuarija s progradacijom estuarijske delte. Ušće rijeke Mirne će u budućnosti vjerojatno postati delta jer će riječni materijal u potpunosti ispuniti dolinu, uz pretpostavku da se morska razina bitnije ne mijenja. Područje je pod velikim utjecajem čovjeka (ceste, mostovi, kamenolomi, poljoprivreda, ribarstvo, itd.).

1 Mediteranska i termoatlantska vegetacija halofilnih grmova (Sarcocornetea fruticosi)

1420

1 Estuariji 1130

1 Pješčana dna trajno prekrivena morem 1110

HR2000619 Mirna i šire područje Butonige

Mirna je najveći istarski vodotok. Klasificirana je kao srednje dugačka rijeka, duljine toka 38,5 km. Dobar dio njezinog bazena na površini od oko 560 km2, nalazi se na vodonepropusnom flišu koji formira bujice u dolini potoka zajedno sa svojim pritokama. Jezero Butoniga je umjetno jezero u Istri, na rijeci Butoniga. Glavni cilj je vodoopskrba, zadržavajući vodene valove i navodnjavanje. Glavne pritoke su Butoniga, Draguć i Račički potok. Litostratigrafske jedinica zastupljene u ovom području su flišne naslage i aluvijalne naslage. Tlo je močvarno glejno tlo te plitka i srednje duboka crvenica. Površinom dominira rijeka Mirna i osnovni postupak u oblikovanju reljefa je fluvijalni proces.

1 uskoušćani zvrčić Vertigo angustior

1 trbušasti zvrčić Vertigo moulinsiana

1 kiseličin vatreni plavac Lycaena dispar

1 močvarni okaš Coenonympha oedippus

1 bjelonogi rak Austropotamobius pallipes

1 mren Barbus plebejus

1 žuti mukač Bombina variegata

1 lombardijska smeđa žaba Rana latastei

1 barska kornjača Emys orbicularis

1 primorska uklija Alburnus arborella

1 Nizinske košanice (Alopecurus pratensis, Sanguisorba officinalis)

6510

1 Subatlantske i srednjoeuropske hrastove i hrastovo-grabove šume Carpinion betuli

9160

INSTITUT IGH d.d.



HR2001485 Istra – Martinčići

Područje ekološke mreže HR2001485 Istra – Martinčići nalazi se na sjevernom dijelu istarskog poluotoka, u blizini naselja Martinčići. Područje se odlikuje livadama i obradivim površinama koje se nalaze u podnožju šumovitih brežuljaka. Litostratigrafske jedinice zastupljene u ovom području su flišni sedimenti. Reljef ovog područja rezultat je dinamičkih geotektonskih odnosa, klimatskih i antropogenih utjecaja. Ovo područje važno je očuvanje orhideje jadranske kozonoške Himantoglossum adriaticum.

1 jadranska kozonoška Himantoglossum adriaticum

HR2001312 Argile

Lokacija je smještena na sjevernom dijelu istarskog poluotoka, u blizini granice sa Slovenijom. Područje ekološke mreže uključuje potok koji se zove Argile, a prolazi kroz dolinu, zemljište koje se uglavnom koristi u poljoprivredne svrhe, neke livade i nekoliko sela okruženih šumovitim brežuljcima. Litostratigrafske jedinice zastupljene u ovom području su rudistni vapnenci i flišne naslage. Riječni procesi su pod utjecajem potoka Argile. Ova lokacija se smatra značajnom za očuvanje bjelonog raka Austropotamobius pallipes, ali kao i večina populacija na području Istre, tako je i populacija bjelonogih rakova pod velikim antropogenim utjecajem.

1 bjelonogi rak Austropotamobius pallipes

1 – kategorija za ciljnu vrstu: 1 = međunarodno značajna vrsta za koju su područja izdvojena temeljem članka 4. Stavka 1. Direktive 92/43/EEZ

Slika 3.1.9-3. Izvod iz Karte ekološke mreže RH (Natura 2000) na širem području zahvata (podloga preuzeta s www.bioportal.hr)


INSTITUT IGH d.d.



3.1.10. Kulturno-povijesna baština

Prema Prostornom planu uređenja Grada Umaga (Poglavlje 6), cjelokupno područje Grada predstavlja izuzetnu, u značajnoj mjeri očuvanu ambijentalnu vrijednost, koja se čuva i štiti sveukupnim planskim rješenjem, razgraničenjem područja na sljedeći način: Planom su određena područja kulturnih dobara upisanih u registar kulturnih dobara i

evidentiranih ovim Planom: - arheološka baština, - povijesne graditeljske cjeline, - povijesni sklopovi i građevine, - etnološka baština.

Planom su određena područja zaštićenih dijelova prirode državnog i lokalnog značaja Planom su određena područja:

- osobito vrijedan predjel - prirodni krajobraz, - područje pojačane erozije, - vodotok I i II kategorije, - more II razreda kvalitete, - obalno područje mora i voda.

Planom se diferenciraju dvije osnovne kategorije krajobraznih, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i drugih vrijednosti:

zaštita utvrđena na temelju zakona i drugih propisa, zaštita zasnovana na temelju važećih odluka, te odredbi važećih prostornih planova

i ovog Plana. Planom su evidentirana sljedeća nepokretna kulturna dobra - cjeline i građevine u blizini područja zahvat (identifikacijski broj prema grafičkom dijelu Plana):

12 Arheološko nalazište na lokalitetu Jeci (Jezzi) 27 Civilna građevina u naselju Petrovija (Petrovia) 47 Crkva Sv. Nikola (danas Sv. Marko), u Kliji pokraj Vilanije 53 Crkva Sv. Stjepan prvomučenik, u Petroviji 64 Arheološko nalazište na lokalitetu Tornina (kod Petrovije) 75 Civilna građevina u Markociji (Sv. Marija na Krasu)

Mjere zaštite arheoloških zona (područja) i lokaliteta definiranih Planom načelno se utvrđuju na sljedeći način:

Svi zahvati u arheološkim područjima uvjetovani su prethodnim istraživanjima, a eventualno i drugim potrebnim radnjama: arheološko rekognosciranje i reambuliranje, arheološki nadzor zemljanih radova, zabrana novogradnje do arheoloških istraživanja, obavezna prezentacija i sl. Rezultati istraživanja trebaju biti adekvatno interpretirani i usuglašeni s planiranom intervencijom u prostoru prije izrade dokumentacije i početka izvođenja bilo kakvih građevinskih radova.

Na slici 3.1.10-1 prikazan je izvod iz grafičkog priloga br. 3.A PPUG Umaga - Uvjeti korištenja i zaštite prostora - Područja posebnih uvjeta korištenja, s preklopljenim zahvatom.

INSTITUT IGH d.d.



Slika 3.1.10-1. Izvod iz grafičkog priloga br. 3.A PPUG Umaga - Uvjeti korištenja i zaštite prostora

- Područja posebnih uvjeta korištenja, s preklopljenim zahvatom

INSTITUT IGH d.d.



3.1.11. Krajobrazne značajke područja Prema CORINE Land Cover bazi podataka, lokacija zahvata sustava javnog navodnjavanja Petrovije se pretežno nalazi na nenavodnjavanom obradivom zemljištu (211), području vinograda (221) i području mozaika poljoprivrednih površina (242). Osim toga, zahvat se manjim dijelom nalazi na sljedećim područjima: pretežno poljoprivrednom zemljištu, sa značajnim udjelom prirodnog biljnog pokrova (243), sukcesiji šume (324) i nepovezanim gradskim područjima (112). Mala akumulacija Petrovija 1 smještena je unutar pretežno poljoprivrednog područja… (243), a većim dijelom graniči sa zemljištem u zarastanju (324). Gdje god bude moguće, cjevovodi će se polagati u koridoru postojećih prometnica.

Legenda:

112 – Nepovezana gradska područja 222 - Voćnjaci

121 – Industrijski ili komercijalni objekti 242 – Mozaik poljoprivrednih površina

123 – Lučke površine 243 – Pretežno poljoprivredno zemljište, sa značajnim udjelom prirodnog biljnog pokrova

131 – Mjesta eksploatacije mineralnih sirovina 311 – Bjelogorična šuma 142 – Sportsko-rekreacijske površine 312 – Crnogorična šuma 211 - Nenavodnjavano obradivo zemljište 324 – Sukcesija šume (zemljišta u zarastanju) 221 - Vinogradi 523 - More

Slika 3.1.11-1. Prikaz namjene korištenja zemljišta na širem području zahvata (izvod iz CORINE Land Cover Hrvatska digitalne baze podataka, stanje 2012. godine)

INSTITUT IGH d.d.



3.1.12. Pedološko-hidropedološke značajke područja zahvata UVOD Kao što je navedeno u poglavlju 2.2., agronomsku analizu područja Petrovija izradili su Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu - Zavod za pedologiju i Zavod za poljoprivredne melioracije, u sklopu izrade Idejnog rješenja melioracije i navodnjavanja Bujštine (Institut IGH d.d. - RC Rijeka, 2010.) Odabrano područje za pilot projekt navodnjavanja Petrovije koje je obrađivano u agronomskoj analizi zauzimalo je najprije 586 ha, a potom 550 ha zemljišta na području Grada Umaga. Usprkos smanjenju površine predmetnog zahvata na sadašnjih 537 ha, provedenu analizu smatramo u potpunosti relevantnom za predmetni zahvat u okviru ovog elaborata. U okviru izrade pedološko-hidropedološkog dijela idejnog projekta navodnjavanja, provedena su detaljna terenska i laboratorijska pedološka istraživanja tla, nakon čega je izvršena obrada podataka i izrada pedološke osnove. Pedološka karta izrađena je na podlozi topografske karte mjerila 1:5.000 nabavljenoj u Državnoj geodetskoj upravi. Na temelju ortofoto karte izvršeno je razgraničenje projektnog područja na poljoprivredno i ostalo zemljište (Slika 3.1.12-1).

Slika 3.1.12-1. Ortofoto karta projektnog područja

INSTITUT IGH d.d.



Na osnovu ortofoto karte izvršena je i inventarizacija površina, temeljem čega je utvrđeno da na poljoprivredno zemljište otpada 87,6% (Tablica 3.1.12-1).

Tablica 3.1.12-1. Površina klasa načina korištenja zemljišta na projektnom području

Način korištenja Površina

ha %

Poljoprivredno zemljište 513,0 87,6

Građevinsko područje 47,5 8,1

Šume i šumsko zemljište 23,0 3,9

Sportski tereni 1,9 0,3

Groblje 0,6 0,1

UKUPNO 586 100

Terenska pedološka istraživanja provedena su sukladno kriterijima i normativima izrade pedoloških karata mjerila 1:10.000. U okviru tih istraživanja na terenu je izvršeno sondiranje terena, otvaranje pedoloških profila i uzorkovanje tla za laboratorijske analize.

Laboratorijska istraživanja tla odnose se na određivanje fizikalnih i kemijskih svojstva tla. Od fizikalnih svojstva tla, izvršeno je određivanje trenutačne vlage u tlu, kapaciteta tla za vodu, gustoće tla volumne i čvrstih čestica, gustoće pakovanja, ukupnog poroziteta, kapacitete tla za zrak, mehaničkog sastava tla, retencije vlage u tlu kod 0,33, 6,25 i 15 bara, te stabilnosti strukturnih mikroagregata. Od kemijskih svojstava tla, izvršeno je određivanje reakcije tla (pH tla), sadržaja humusa, hidrolitski aciditet, te sadržaja fiziološki aktivnih hranjiva fosfora i kalija. Sva navedena laboratorijska istraživanja fizikalnih i kemijskih svojstava tla izvršena su na temelju standardnih metoda prema priručniku za pedološka istraživanja tla (Škorić, 1985). Za interpretaciju analitičkih podataka tla korištene su sljedeće granične vrijednosti:

Za fizikalna svojstva tla

Poroznost tla:

vrlo porozno >60% pora porozno 45-60% pora malo porozno 30-45% pora vrlo malo porozno <30% pora

Ocjena zbijenosti prema Renger-u:

mala zbijenost <1,4 g/cm3 srednja zbijenost 1,4-1,75 g/cm3 jaka zbijenost >1,75 g/cm3

Stabilnost mikroagregata:

potpuno nestabilni >10 nestabilni 10-20 vrlo malo stabilni 20-30 mali stabilni 30-50 dosta stabilni 50-70 stabilni 70-90 vrlo stabilni >90

Retencijski kapacitet tla za zrak:

vrlo velik >16% vol velik 12-16% vol osrednji 8-12% vol mali 4-8% vol. vrlo mali <4% vol

INSTITUT IGH d.d.



Retencijski kapacitet tla za vodu:

vrlo mali <25% vol mali 25-35% vol osrednji 35-45% vol velik 45-60% vol vrlo velik >60%

Za interpretaciju mehaničkog sastava tla korišteni su kriteriji i granične vrijednosti iz trokuta Soil Survey Mannual.

Za kemijska svojstva tla

Reakcija tla (pH) u MKCl-u:

jako kisela <4,5 kisela 4,5-5,5 slabo kisela 5,5-6,5 neutralna 6,5-7,2 alkalična >7,2

Opskrbljenost tla fiziološki aktivnim fosforom i kalijem, mg/100 g tla P2O5 i K2O

Izrazito siromašna < 5 Siromašna 5-10 Umjereno siromašna 10-15 Umjerena 15-20 Dobra >20

Sadržaj humusa u tlu:

vrlo slabo humozno <1% slabo humozno 1-3% dosta humozno 3-5% jako humozno 5-10% vrlo jako humozno >10%

Pored navedenog, za potrebe procjene stanja eventualne onečišćenosti tla za konvencionalnu te za ekološku poljoprivredu, izvršeno je određivanja sadržaja teških

INSTITUT IGH d.d.



metala za tri reprezentativna pedološka profila. Procjena onečišćenja tla teškim metalima izvršena je na temelju kriterija iz Pravilnika o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja (NN 9/14). U okviru obrade podataka izrađena je pedološka karta te namjenska karta pogodnosti tla za navodnjavanje područja zahvata. Obje karte u tiskanom obliku u mjerilu 1:10.000 sastavni su dio pedološko-hidropedološke osnove. Procjena pogodnosti tla za navodnjavanje izvršena je na temelju FAO metode.

Na temelju terenskih i laboratorijskih istraživanja tla, izrađena je pedološka karta za područje idejnog projekta navodnjavanja (Slika 3.1.12-2). U tablici 3.1.14-2, prikazuje se legenda navedene pedološke karte kao i površina kartiranih jedinica tla.

Tablica 3.1.12-2. Legenda pedološke karte idejnog projekta

Kartirana jedinica tla

Broj Sastav Zastup-

ljenost, % Površina

ha

1 Koluvij aluvijalno-koluvijalni s prevagom sitnice, neoglejen Crvenica lesivirana duboka Smeđe na vapnencu lesivirano, duboko

70 15 15

15,5

2

Smeđe na vapnencu lesivirano, srednje duboko i plitko Crvenica tipična plitka i srednje duboka

60 40

4,7

3

Crvenica lesivirana srednje duboka i plitka Crvenica lesivirana duboka Smeđe tlo na vapnencu lesivirano srednje duboko i duboko

35 35 30

40,3

4 Crvenica tipična duboka Crvenica lesivirana duboka Rigolano tlo iz crvenice

60 30 10

14,8

5

Crvenica lesivirana duboka Crvenica tipična duboka Rigolano tlo iz crvenice Crvenica lesivirana srednje duboka

75 10 10 5

373,1

6 Smeđe tlo na vapnencu lesivirano, srednje duboko i duboko Crvenica lesivirana duboka i srednje duboka Rigolano tlo iz smeđeg i crvenice

60 30 10

41,6

7 Rigolano tlo iz crvenice duboke Crvenica lesivirana duboka

60 40

23,0

Ukupno za poljoprivredno zemljište 513,0

8 Građevinsko područje 38,7

9 Šume i šumsko zemljište 31,8

10 Sportski tereni 1,9

11 Groblje 0,6

Sveukupna površina projektnog područja 586,0

Na temelju legende pedološke karte utvrđeno je da se prema postojećoj klasifikaciji tla na istraživanom području javljaju četiri tipa tla i to: koluvij aluvijalno-koluvijani, smeđe tlo na vapnencu, crvenica te rigolana tla iz crvenice i smeđeg tla. Na pedološkoj karti izdvojeno je 7 kartiranih jedinica tla od kojih najveću površinu zauzima kartirana jedinica broj 5. Slijedi opis pojedinih tipova i nižih sistematskih jedinica tla s rezultatima laboratorijskih i terenskih istraživanja.

INSTITUT IGH d.d.



Slika 3.1.12-2. Pedološka karta projektnog područja 1. Pilot projekta na Bujištini, Petrovija

INSTITUT IGH d.d.



ZNAČAJKE SISTEMSKIH JEDINICA TLA Koluvij aluvijalno-koluvijalni javlja se na koluvijalnim nanosima u okviru kartirane jedinice broj 1., a zauzima površinu od 10,9 ha. Od nižih jedinica javlja se samo koluvij s prevagom sitnice koji nije oglejen. Osnovne značajke ovog tipa tla prikazuju se na temelju podataka za pedološki profil broj 6 (Slika 3.1.12-3).

Slika 3.1.14-3. Slika pedološkog profila (broj 6) koluvijalnog tla te okolnog poljoprivrednog zemljišta

Prema podacima za mehanički sastav (Tablica 3.1.12-3), tekstura u oraničnom sloju je praškasto glinasta, a u podoraničnom praškasto ilovasta. Stabilnost mikroogregata kao i makroagregata je dosta stabilna. To su porozna do slabo porozna tla, s osrednjim kapacitetom tla za vodu i malim kapacitetom tla za zrak, te srednje zbijena (Tablica 3.1.12-4). Prema podacima za kemijska svojstva (Tablica 3.1.12-5), reakcija tla je neutralna u oraničnim sloju a dublje alkalična. Opskrbljenost humusom je slaba, fosforom je to tlo izrazito siromašno opskrbljeno, dok je opskrbljenost kalijem dobra. U tablici 3.1.12-6 prikazani su rezultati retencije vlage u tlu. Smeđe tlo na vapnencu javlja se u okviru kartirane jedinice broj 2 i 6 kao dominantan član zemljišne kombinacije, te u okviru kartirane jedinice broj 1 i 3 kao sporedni član zemljišne kombinacije, a zauzima površinu od 42,2 ha. Od nižih jedinica javlja se smeđe lesivirano i to kao plitko (do 35 cm), srednje duboko (do 50 cm) i duboko (>50 cm) tlo. Osnovne značajke ovog tipa tla prikazuju se na temelju podataka za pedološki profil broj 2. Prema podacima za mehanički sastav (Tablica 3.1.12-3), tekstura u oraničnom sloju je praškasto glinasto ilovasta a u podoraničnom praškasto glinasta. Stabilnost mikroagregata kao i makroagregata je dosta stabilna. To su porozna do slabo porozna tla, s osrednjim kapacitetom tla za vodu i osrednjim do malim kapacitetom tla za zrak, te jako zbijena u podoraničnom sloju (Tablica 3.1.12-4). Prema podacima za kemijska svojstva (Tablica 3.1.12-5), reakcija tla je slabo kisela. Opskrbljenost humusom je dobra, fosforom je to tlo izrazito siromašno opskrbljeno, dok je opskrbljenost kalijem umjereno siromašna. U tablici 3.1.12-6 prikazani su rezultati retencije vlage u tlu. Na temelju utvrđenih koncentracija teških metala u tlu, i dopuštenih graničnih vrijednosti, utvrđeno je da ovo tlo nije onečišćeno za konvencionalnu i ekološku poljoprivredu (Tablica 3.1.12-7).

INSTITUT IGH d.d.



Slika 3.1.12-4. Slika pedološkog profila (broj 2) smeđeg tla na vapnencu te okolnog poljoprivrednog zemljišta (trenutno zapuštenog)

Crvenica se javlja se u okviru svih kartiranih jedinica tla, pri čemu se u kartiranim jedinicama broj 3, 4 i 5 javlja kao dominantan član zemljišne kombinacije, a u okviru ostalih jedinica kao sporedni član zemljišne kombinacije. To je najrasprostranjeniji tip tla na projektnom području, a zauzima površinu od 403,3 ha. Od nižih jedinica javlja se samo tipična i lesivirana, te kao plitka (do 40 cm), srednje duboka (do 70 cm) i duboka (>70 cm) crvenica. Osnovne značajke crvenice tipične prikazuju se na temelju podataka za pedološki profil broj 5, a za crvenicu lesiviranu na temelju podataka za pedološke profile broj 1, 4, 7 i 8.

Slika 3.1.12-5. Slika pedološkog profila (broj 5) crvenice tipične te okolnog poljoprivrednog zemljišta

Crvenica tipična (Slika 3.1.12-5) - prema podacima za mehanički sastav (Tablica 3.1.12-3), tekstura je glinasta. Stabilnost mikroagregata je dosta stabilna a makroagregata malo stabilna. To su porozna tla s osrednjim kapacitetom za vodu i osrednjim do malim kapacitetom tla za zrak, te jako zbijena u oraničnom i podoraničnom sloju (Tablica 3.1.12-4). Prema podacima za kemijska svojstva (Tablica 3.1.12-5), reakcija tla je kisela. Opskrbljenost humusom je slaba, fosforom je to tlo izrazito siromašno opskrbljeno, dok je opskrbljenost kalijem umjereno siromašna. U tablici 3.1.12-6 prikazani su rezultati retencije vlage u tlu. Na temelju utvrđenih koncentracija teških metala u tlu, i dopuštenih graničnih vrijednosti, utvrđeno je da ovo tlo nije onečišćeno za konvencionalnu i ekološku poljoprivredu (Tablica 3.1.12-7).

INSTITUT IGH d.d.



Crvenica lesivirana (Slike 3.1.12-6 do 3.1.12-9) - prema podacima za mehanički sastav (Tablica 3.1.12-3), tekstura tla varira od glinaste do praškasto glinasto ilovaste u oraničnom sloju, te od glinaste do praškasto glinaste u podoraničnom sloju.. Stabilnost mikroagregata i makroagregata varira od dosta do male stabilnosti. To su pretežno porozna tla s osrednjim kapacitetom za vodu i malim kapacitetom tla za zrak, te jako zbijena u oraničnom i podoraničnom sloju (Tablica 3.1.12-4). Prema podacima za kemijska svojstva (Tablica 3.1.12-5), reakcija tla varira od jako kisele do kisele. Opskrbljenost humusom je uglavnom slaba, fosforom je to tlo izrazito siromašno opskrbljeno, dok je opskrbljenost kalijem umjereno siromašna do dobra. U tablici 3.1.12-6 prikazani su rezultati retencije vlage u tlu.

Slika 3.1.12-6. Slika pedološkog profila (broj 1) crvenice lesivirane te okolnog zemljišta


INSTITUT IGH d.d.





Rigolano tlo javlja se u okviru kartirane jedinice broj 7 kao dominantan član zemljišne kombinacije, te u okviru kartiranih jedinica broj 4, 5 i 6 kao sporedni član zemljišne kombinacije, a zauzima površinu od oko 56,6 ha. Od nižih jedinica mogu se izdvojiti rigolana tla iz crvenice te iz smeđeg tla. Rigolana tla predstavljaju tla na kojima je izvedena melioracijska mjera duboke obrade radi podizanja nasada voćnjaka ili vinograda. Javljaju se mjestimično na pojedinim parcelama. Osnovne značajke ovog tipa tla prikazuju se na temelju podataka za pedološki profil broj 3.

INSTITUT IGH d.d.



Slika 3.1.12-10. Slika pedološkog profila (broj 3) rigolanog tla iz crvenice te okolnog poljoprivrednog zemljišta (trenutno zapuštenog)

Prema podacima za mehanički sastav (Tablica 3.1.12-3), tekstura u oraničnom sloju je praškasto glinasta. Stabilnost mikroagregata kao i makroagregata je dosta stabilna. To su slabo porozna tla, s osrednjim kapacitetom tla za vodu i malim kapacitetom tla za zrak, te jako zbijena po cijeloj dubini profila (Tablica 3.1.12-4). Prema podacima za kemijska svojstva (Tablica 3.1.12-5), reakcija tla je kisela. Opskrbljenost humusom je slaba, fosforom je to tlo izrazito siromašno opskrbljeno, dok je opskrbljenost kalijem dobra. U tablici 3.1.12-6 prikazani su rezultati retencije vlage u tlu. Na temelju utvrđenih koncentracija teških metala u tlu, i dopuštenih graničnih vrijednosti, utvrđeno je da ovo tlo nije onečišćeno za konvencionalnu i ekološku poljoprivredu (Tablica 3.1.12-7).

INSTITUT IGH d.d.



Tablica 3.1.12-3. Mehanički sastav tla i stabilnost strukturnih agregata na području 1.pilot projekta na Bujištini, Petrovija 550 ha

Broj profila

Sistematska jedinica tla

Dubina cm

Sadržaj mehaničkih čestica (%)**

Teksturna oznaka*

Stablinost mikroagregata*

Stablinost makroagregata

Krupni pijesa

k

Sitni pijesak

Krupni prah

Sitni prah

Glina Ss Ocjena

P-1 Crvenica lesivirana, duboka

0-25 25-60 60-90 90-120

1,9 1,1 2,5 0,4

2,8 1,9 1,5 0,9

17,8 15,2 11,4 10,6

20,1 16,0 11,0 10,1

57,4 65,8 73,6 78,0

G G G G

50,5 Dosta stabilni Dosta stabilni

P-2 Smeđe tlo na vapnencu lesivirano, srednje duboko

0-23 23-45

0,5 0,1

3,8 4,8

23,9 22,3

32,5 26,2

39,3 46,6

PrGI PrG


P-3 Rigolano tlo iz crvenice duboke

0-25 25-55 55-90

0,2 0,2 0,2

3,5 3,2 4,8

20,2 23,2 27,8

28,9 26,8 1,9

47,2 46,6 65,3

PrG PrG G



0-35 35-50 50-95 95-135

0,2 0,1 0,3 0,1

4,4 3,7 3,1 3,4

11,9 23,3 17,1 16,0

46,6 31,8 28,1 25,1

36,9 41,1 51,4 55,4

PrGI PrG PrG PrG

58,5 Dosta stabilni Malo stabilni

P-5 Crvenica tipična, duboka

0-40 40-60 60-85 85-120

0,1 0,2 0,2 0,2

0,6 3,2 4,5 1,5

6,2 17,2 23,9 9,9

16,0 9,7 27,7 19,0

77,1 69,7 43,7 69,4

G G

PrG G


P-6 Koluvij s prevagom sitnice, neoglejeni

0-30 30-55 55-80 80-110

0,1 0,5 0,3 2,0

9,7 9,0 6,3 8,0

22,0 24,0 28,3 25,0

28,2 44,3 26,1 27,3

40,0 22,2 39,0 37,7

PrG PrI

PrGI PrGI



0-30 30-60 60-80 80-120

0,4 0,6 0,6 0,4

3,5 2,4 2,4 2,2

19,4 15,0 16,8 16,1

27,3 22,5 21,1 20,0

49,4 59,5 59,1 61,3

PrG G G G

48,0 Malo stabilni Malo stabilni


0-30 30-70 70-120

0,2 0,2 0,4

6,0 3,4 2,6

27,8 20,6 14,1

33,0 27,8 18,6

33,0 48,0 64,3

PrGI PrG G


Tumač kratica: * G-glina; PrG-praškasta glina; PrGI-praškasto glinasta ilovača; PrI-praškasta ilovača; Ss-indeks stabilnosti mikroagregata

** krupni pijesak 2,0-0,2 mm; sitni pijesak 0,2-0,05 mm; krupni prah 0,05-0,02 mm; sitni prah 0,02-0,002 mm; glina <0,002 mm

INSTITUT IGH d.d.



Tablica 3.1.12-4. Fizikalna svojstva tla na području 1.pilot projekta na Bujištini, Petrovija 550 ha

Tumač kratica: Mv-momentalna vlaga; Gv-gustoća volumna; Gč-gustoća čvrstih čestica; P-ukupni porozitet; Kv-kapacitet tla za vodu; Kz-kapacitet tla za zrak GP- gustoća pakovanja

Broj profila


Dubina cm

Mv %.

vol.

Gv g/cm3

Gč g/cm3

P Kv Kz GP

% vol.

Ocjena %

vol. Ocjena

% vol.

Ocjena g/cm3 Ocjena

zbijenosti


0-25 25-60 60-90

33,6 38,7 33,8

1,34 1,49 1,26

2,62 2,71 2,67

48,9 44,9 52,8

Porozna Porozna Porozna

40,3 41,0 43,5

Osrednji Osrednji Osrednji

8,6 3,8 9,2

Osrednji Vrlo mali Osrednji

1,86 2,08 1,92

Jaka Jaka Jaka


0-23 23-45

34,5 35,0

1,24 1,45

2,58 2,62

51,9 44,6

Porozna Slabo po.

41,0 37,2

Osrednji Osrednji

10,9 7,4

Osrednji Mali

1,59 1,87

Srednja Jaka


0-25 25-55 55-90

39,0 40,3 40,5

1,49 1,46 1,45

2,65 2,57 2,70

43,6 43,1 46,2

Slabo po. Slabo po. Porozna

40,4 41,8 41,8


3,2 1,2 4,4

Vrlo mali Vrlo mali

Mali

1,91 1,88 2,04

Jaka Jaka Jaka


0-35 35-50 50-95

33,8 35,8 27,9

1,40 1,47 1,21

2,62 2,62 2,67

46,6 43,7 54,7

Porozna Slabo po. Porozna

38,7 39,5 40,6


7,9 4,2 14,1

Mali Mali

Dobar

1,73 1,84 1,67

Srednja Jaka

Srednja


0-40 40-60 60-85

33,5 32,9 38,4

1,36 1,44 1,22

2,61 2,62 2,65

47,8 45,0 53,9

Porozna Porozna Porozna

39,6 37,5 44,5


8,2 7,5 9,4

Osrednji Mali

Osrednji

2,05 2,07 1,61

Jaka Jaka

Srednja


0-30 30-55 55-80

37,7 39,0 36,5

1,36 1,51 1,55

2,62 2,64 2,63

48,0 42,8 41,1

Porozna Slabo po. Slabo po.

42,2 41,9 39,8


5,8 1,0 1,4

Mali Vrlo mali Vrlo mali

1,72 1,71 1,90

Srednja Srednja

Jaka


0-30 30-60 60-80

34,1 37,1 38,7

1,45 1,48 1,51

2,65 2,72 2,70

45,3 45,5 44,1

Porozna Porozna Slabo po.

38,3 40,2 41,8


7,0 5,3 2,3

Mali Mali

Vrlo mali

1,89 2,02 2,04

Jaka Jaka Jaka


0-30 30-70

35,8 33,7

1,54 1,50

2,67 2,62

42,6 42,6

Slabo po. Slabo po.

37,9 36,8

Osrednji Osrednji

4,6 5,8

Mali Mali

1,84 1,93

Jaka Jaka

INSTITUT IGH d.d.



Tablica 3.1.12-5. Kemijska svojstva tla na području 1.pilot projekta na Bujištini, Petrovija 550 ha

Broj profila


Dubina cm

Reakcija tla (pH) u Humus Y1

me.

Sadržaj P2O5 Sadržaj K2O

Vodi KCl ocjena % ocjena

humozn. mg/100

g tla ocjena opskrb.

mg/100 g tla

ocjena opskrb.


0-25 25-60 60-90 90-120

5,82 5,94 5,72 5,97

4,34 4,39 4,43 4,58

Jako kis. Jako kis. Jako kis.

Kisela

2,65 1,41

Slabo Slabo

15,79 12,15

1,81 0,85

Jako siromaš. Jako siromaš.

14,09 9,45

Umjer. siromaš. Siromašna

P-2 Smeđe tlo na vap-nencu lesivirano, srednje duboko

0-23 23-45

7,32 7,43

6,25 6,13

Slabo kis. Slabo kis.

3,62 2,43

Dobro Slabo

3,40 2,92

0,25 0,34


14,40 11,92

Umjer. siromaš. Umjer. siromaš.


0-25 25-55 55-90

6,74 6,93 7,34

5,12 5,33 5,70

Kisela Kisela Kisela

2,14 2,12

Slabo Slabo

8,99 6,56

4,07 1,74


27,33 21,89

Dobra Dobra


0-35 35-50 50-95 95-135

7,26 7,17 7,32 7,51

5,96 5,90 5,85 5,99

Slabo kis. Slabo kis. Slabo kis. Slabo kis.

1,81 1,59

Slabo Slabo

3,89 4,62

3,90 1,56


20,77 15,94

Dobra Umjerena


0-40 40-60 60-85 85-120

6,60 6,57 6,44 6,65

5,00 5,06 4,99 5,28

Kisela Kisela Kisela Kisela

1,83 0,83

Slabo Vrlo slabo

7,29 7,78

0,65 1,04


11,91 11,46

Umjer. siromaš. Umjer. siromaš.


0-30 30-55 55-80 80-110

7,89 8,24 8,25 8,23

7,11 7,30 7,32 7,30

Neutralna Alkalična Alkalična Alkalična

2,41 2,33

Slabo Slabo

0,87 1,02


26,39 19,86

Dobra Umjerena


0-30 30-60 60-80 80-120

6,31 6,80 6,37 5,94

4,85 5,08 4,98 4,68

Kisela Kisela Kisela Kisela

2,34 1,28

Slabo Slabo

10,94 7,29

4,03 0,47


21,12 12,43

Dobra Umjer. siromaš.


0-30 30-70 70-120

6,44 7,30 7,57

5,00 5,66 5,96

Kisela Slabo kis. Slabo kis.

2,02 0,90

Slabo Vrlo slabo

8,50 3,65

0,76 0,03


15,53 14,01

Umjerena Umjer. siromaš.

INSTITUT IGH d.d.



Tablica 3.1.12-6. Fizikalna svojstva tla- retencija vlage na području 1.pilot projekta na Bujištini, Petrovija 550 ha

Broj profila Sistematska jedinica tla Dubina

cm Kv (0,33 bara)

% mas Tv (15 bara)

% mas

Fav

% mas Lv (6,25 bara)

% mas

P-1 Crvenica lesivirana, duboka 0-25 39,0 19,3 19,7 22,2

P-2 Smeđe tlo na vapnencu lesivirano, srednje duboko 0-23 41,4 18,1 23,2 22,1

P-3 Rigolano tlo iz crvenice duboke 0-25 39,5 17,8 21,7 21,8


P-5 Crvenica tipična, duboka 0-40 46,0 24,5 21,5 27,4

P-6 Koluvij s prevagom sitnice, neoglejeni 0-30 41,4 19,7 21,7 22,6



Tumač kratica: Kv-kapacitet tla za vodu; Tv-točka venuća; Fav- fiziološki aktivna voda; Lv-lentokapilarna voda Tablica 3.1.12-7. Koncentracije teških metala na području 1.pilot projekta na Bujištini, Petrovija 550 ha

Broj profila

Sistematska jedinica tla Dubina

cm

Co Cr Cu Fe Mn Ni Pb Zn Cd

mg/kg


0-23 23-45

18,67 18,07

122,34 141,32

42,71 34,49

39,57 44,02

1173,11 1062,52

63,54 69,22

30,01 26,18

73,50 73,90

0,72 0,67


0-25 25-55 55-90

19,17 19,34 16,72

102,60 101,09 124,87

74,16 66,08 37,33

41,12 41,55 53,33

1026,97 997,49 765,76

65,11 67,28 78,93

26,77 25,74 24,54

75,00 74,93 90,53

0,41 0,36 0,42


0-40 40-60 60-85 85-120

18,56 22,76 23,12 20,47

181,35 125,69 120,39 177,94

43,29 41,63 74,23 41,23

60,40 41,65 38,68 52,56

408,78 1267,66 1280,89 759,44

93,44 63,81 59,93 86,49

29,63 28,78 31,25 28,53

100,27 73,44 80,08 94,58

0,41 0,44 0,48 0,46

INSTITUT IGH d.d.



Procjena sadašnje i buduće namjenske pogodnosti tla za navodnjavanje poljoprivrednih kultura

U prethodnom dijelu prikazane su osnovne značajke tla na istraživanom području, dok se u ovome dijelu prikazuju rezultati procjene pogodnosti sistematskih jedinica tla za navodnjavanje. Procjena pogodnosti zemljišta izvršena je prema kriterijima i normativima danim u okviru FAO metode procjene zemljišta (FAO 1976). U sklopu procjene pogodnosti sistematske jedinice tla svrstane su u redove, klase i potklase pogodnosti za navodnjavanje. Redovi određuju pogodnost (P) ili nepogodnost (N) tla odnosno zemljišta. Klase određuju stupanj pogodnosti odnosno P-1 su dobro pogodna tla za navodnjavanje, P-2 su umjereno pogodna, P-3 su ograničeno pogodna a UP su uvjetno pogodna. N-1 su privremeno nepogodna a N-2 trajno nepogodna tla za navodnjavanje. Potklase pogodnosti i nepogodnosti određuju dominantne odnosno najvažnije vrste i intenzitete ograničenja tla za navodnjavanje, uvažavajući zahtjeve intenzivne poljoprivredne proizvodnje u uvjetima navodnjavanja. Osim pedoloških i hidropedoloških značajki, uvažavaju se i moguća ograničenja vezana uz značajke terena (reljefa). Na temelju gore navedenih kriterija, te detaljnih značajki i svojstava pojedinih sistematskih i kartiranih jedinica tla, izvršena je procjena njihove sadašnje i potencijalne pogodnosti za navodnjavanje, uvažavajući zahtjeve važnijih povrtlarskih, voćarskih i ratarskih kultura. Naime, sadašnja pogodnost utvrđena je na temelju dominantnih ograničenja, sukladno kojima su preporučene mjere popravke tla u vidu melioracija. Uz pretpostavku otklanjanja navedenih ograničenja utvrđena je i potencijalna pogodnost tla za navodnjavanje. Vrste ograničenja koja određuju potklase pogodnosti ili nepogodnosti tla za navodnjavanje prikazana su u donjoj tablici.

Tablica 3.1.12-8. Vrste ograničenja s intenzitetima i kriterijima, korištene u procjeni pogodnosti

zemljišta

Ekološka dubina tla (du), cm du1 = vrlo plitka 0-15 du2 = plitka 15-30 du3 = srednje duboka 30-60 du4 = duboka 60-120

Dreniranost (dr) dr1 = vrlo slaba dr2 = slaba dr3 = nepotpuna dr4 = umjereno dobra dr5 = dobra dr6 = ponešto ekcesivna dr7 = ekcesivna

Reakcija tla u MKCl (a) a1 = jako kisela < 4,5 a2 = kisela 4,6-5,5 a3 = slabo kisela 5,6-6,5 a4 = praktički neutralna 6,6-7,2 a5 = bazična > 7,2

Sadržaj humusa (hu), % h1 = vrlo slabo humozno < 1% h2 = slabo humozno 1-3 % h3 = dobro humozno 3-5 % h4 = jako humozno 5-10% h5 = vrlo jako humozno > 10%

Režim vlažnosti v = povremeni višak vode vv = češći višak vode

Stabilnost agregata sa1 = potpuno nestabilni sa2 = nestabilni sa3 = stabilni

INSTITUT IGH d.d.



Opskrbljenost fiziološko aktivnim hranivima, mg P2O5/100 g tla za oranične kulture (fo) fo1 = izrazito siromašna < 5 fo2 = siromašna 5-10 fo3 = umjereno siromašna 10-15 fo4 = osrednja 15-20 fo5 = dobra >20

Opskrbljenost fiziološko aktivnim kalijem mg K2O/100 g tla za oranične kulture (ko) ko1 = izrazito siromašna < 5 ko2 = siromašna 5-10 ko3 = umjereno siromašna 10-15 fo4 = osrednja 15-20 fo5 = dobra >20

U sklopu procjene pogodnosti pojedine kartirane odnosno sistematske jedinice tla svrstane su u redove, klase i potklase sadašnje i potencijalne pogodnosti za navodnjavanje, a rezultati su prikazani u tablici 3.1.12-9. Temeljem navedenih rezultata izrađena je karta pogodnosti poljoprivrednih zemljišta za navodnjavanje područja pilot projekta (Slika 3.1.12-11).

U pogodna tla P-1 klase pogodnosti svrstane su sistematske jedinice koluvij aluvijalno-koluvijalni, crvenica tipična i lesivirana duboka, smeđe tlo na vapnencu lesivirano duboko, te rigolana tla iz crvenice i smeđeg tla. Ta klasa zauzima 438,4 ha što predstavlja čak 85,4% projektnog područja. Osnovno ograničenje je kiselost tla koju treba korigirati uvažavajući zahtjeve kultura koje će se uzgajati, te nedostatak hraniva i humusa.

U umjereno pogodna tla P-2 klase pogodnosti svrstane su sistematske jedinice crvenica lesivirana srednje duboka te smeđe tlo na vapnencu lesivirano srednje duboko. Ova klasa zauzima 69,9 ha odnosno 13,6% projektnog područja.

U ograničeno pogodna tla P-3 klase pogodnosti svrstane su plitke crvenice i smeđa tla. Ograničena su prije svega dubinom te mjestimičnom kamenitošću. Zauzimaju površinu od 4,7 ha ili 1,0% projektnog područja.

INSTITUT IGH d.d.



Tablica 3.1.12-9. Legenda pedološke karte idejnog projekta

Kartirana jedinica tla

Broj Sastav % Sadašnja pogodnost Mjere za

uređenje Potencijalna pogodnost

Površina ha Klasa Potklasa

1

Koluvij aluvijalno-koluvijalni s prevagom sitnice, neoglejen Crvenica lesivirana duboka Smeđe na vapnencu lesivirano, duboko

70 15 15

P-1 P-1 P-1

fo1, ka1-2, hu2 fo1, a1-2, hu2 fo1, ka1-2

Agromelioracije P-1 P-1 P-1

15,5

2 Smeđe na vapnencu lesivirano, srednje duboko i plitko Crvenica tipična plitka i srednje duboka

60 40

P-3 P-3

du2-3 du3-2

Agromelioracije P-2 P-2

4,7

3

Crvenica lesivirana srednje duboka i plitka Crvenica lesivirana duboka Smeđe tlo na vapnencu lesivirano srednje duboko i duboko

35 35 30

P-2/P-3 P-1 P-2

du3-2, a2 fo1, a1-2, hu2 fo1, du2-3


40,3

4

Crvenica tipična duboka Crvenica lesivirana duboka Rigolano tlo iz crvenice

60 30 10

P-1 P-1 P-1

a2-3, fo1 fo1, a1-2, hu2 fo1, ka2, hu2


14,8

5

Crvenica lesivirana duboka Crvenica tipična duboka Rigolano tlo iz crvenice Crvenica lesivirana srednje duboka

75 10 10 5

P-1 P-1 P-1 P-2

fo1, a1-2, hu2 a2-3, fo1 fo1, ka2, hu2 du2-3, a2

Agromelioracije P-1 P-1 P-1 P-1

373,1

6

Smeđe tlo na vapnencu lesivirano, srednje duboko i duboko Crvenica lesivirana duboka i srednje duboka Rigolano tlo iz smeđeg i crvenice

60 30 10

P-2 P-1 P-1

fo1, du2-3 fo1, a1-2, hu2 fo1, ka2, hu2


41,6

7 Rigolano tlo iz crvenice duboke Crvenica lesivirana duboka

60 40

P-1 P-1

fo1, ka2, hu2 fo1, a1-2, hu2

Agromelioracije P-1 P-1

23,0

Ukupno za poljoprivredno zemljište 513,0

INSTITUT IGH d.d.



Slika 3.1.12-11. Karta pogodnosti poljoprivrednog zemljišta za navodnjavanje projektnog područja 1. Pilot projekta na Bujištini, Petrovija

INSTITUT IGH d.d.



3.1.13. Šumski ekosustavi i šumarstvo Na širem području zahvata šumama u državnom vlasništvu gospodari Uprava šuma Podružnica Buzet, Šumarija Buje. Zahvat se u cijelosti nalazi u sklopu gospodarske jedinice Kršin (669) (Slika 3.1.13-1). Prema karti gospodarskih jedinica Hrvatskih šuma, predmetni zahvat se uglavnom ne nalazi na šumskom području, osim dijelom na području male akumulacije, pristupnog puta i bazena (Odjeli: 29 i 31), dovodnog cjevovoda za punjenje akumulacije (Odjel: 31) i cjevovoda za navodnjavanje (Odjel: 30). U tablici 3.1.13-1 dani su osnovni podaci o šumama na području gospodarske jedinice Kršin (za godinu izmjere: 2001.). Legenda:

Hrvatske šume GJ: KRŠIN (669) – dijelovi zahvata se nalaze na području odjela 29, 30 i 31.

Slika 3.1.13-1. Izvod iz kartografskog prikaza javnih podataka o šumama kojima gospodare

Hrvatske šume d.o.o. na širem području Petrovije

(izvor: http://javni-podaci-karta.hrsume.hr )

http://javni-podaci-karta.hrsume.hr/

INSTITUT IGH d.d.



Tablica 3.1.13-1. Osnovni podaci o šumama na opodručju GJ Kršin

3.1.14. Lovstvo

Lokacija zahvata smještena je na području Zajedničkog županijskog lovišta Umag (Slika 3.1.14-1.) ustanovljenom sukladno Zakonu o lovstvu („Narodne novine“, br. 140/05, 75/09, 153/09, 14/14). Glavne vrste divljači na predmetnom lovištu su:

- srna obična - zec obični - fazan – gnjetlovi

Bitno je napomenuti da lovišta ne obuhvaćaju površine u okolini naselja (300 m od naselja), sela, zaselaka i dijelom polja u okruženju naselja, tako da se predmetni zahvat ne nalazi na području gdje su dozvoljene lovne aktivnosti.

INSTITUT IGH d.d.



Slika 3.1.14-1. Karta lovišta Umag unutar kojeg je područje zahvata (izvor: http://www.oikon.hr/maps/showmap.html)

http://www.oikon.hr/maps/showmap.html

INSTITUT IGH d.d.



3.2. ANALIZA PROSTORNO-PLANSKE DOKUMENTACIJE Prema upravno-teritorijalnom ustroju RH lokacija zahvata nalazi se na području Istarske županije i Grada Umaga. Za područje zahvata na snazi su:

Prostorni plan Istarske županije (SN Istarske županije br. 2/02, 1/05, 4/05, 14/05, 10/08, 07/10, 16/11, 13/12, 09/16, 14/16)

Prostorni plan uređenja Grada Umaga (SN Grada Umaga br. 03/04, 09/04, 06/06, 08/08, 05/10, 05/11, 05/12, 21/14, 11/15, 19/15, 2/16)

U nastavku se daje kratak pregled uvjeta iz prethodno navedenih prostorno-planskih dokumenata vezanih uz navodnjavanje na području zahvata. Prostorni plan Istarske županije (Službene novine Istarske županije brojevi 2/02, 1/05, 4/05, 14/05 – pročišćeni tekst, 10/08, 07/10, 16/11 – pročišćeni tekst, 13/12, 09/16, 14/16 – pročišćeni tekst) U nastavku su navedeni izvadci iz Odredbi za provođenje Plana (pročišćeni tekst), koji su direktno ili indirektno povezani s predmetnim zahvatom:

1. UVJETI RAZGRANIČENJA PROSTORA PREMA OBILJEŽJU, KORIŠTENJU I NAMJENI

1.2. Uvjeti razgraničenja prostora prema korištenju

Članak 19.

Razgraničenje vodotoka obavlja se određivanjem neškodljivog i nesmetanog korištenja vodotoka za različite namjene: 1. dio vodotoka Mirne, Raše, Dragonje, Boljunčice i Pazinčice najmanje dobrog ekološkog

stanja (kakvoće) voda može se koristiti za navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta i rekreaciju;

2. dio vodotoka Mirne (od Buzeta do Ponte Portona) može se koristiti za energetiku - izgradnju malih protočnih hidrocentrala;

3. svi ostali vodotoci ili njihovi dijelovi najmanje dobrog ekološkog stanja (kakvoće) voda mogu se koristiti za rekreaciju

Ekološko stanje površinskih voda ocjenjuje se u odnosu na biološke, hidromorfološke i osnovne fizikalno kemijske elemente, sukladno „Uredbi o standardu kakvoće voda“, a klasificira se u sljedeće kategorije: „vrlo dobro stanje“, „dobro stanje“, „umjereno stanje“, „loše stanje“ i „vrlo loše stanje“.

Vode klasificirane u kategoriju najmanje „dobrog stanja“ mogu se koristiti za vodoopskrbu, navodnjavanje, sport, rekreaciju i sl., a vode koje karakteriziraju značajni poremećaji prirodne biološke ravnoteže ekosustava, klasificirane u kategoriju nižu od „dobrog stanja“, mogu se koristiti isključivo za plovidbu, energetske potrebe i sl.

Izuzetno, vode klasificirane u kategoriju „umjerenog stanja“ mogu se koristiti i za potrebe navodnjavanja poljoprivrednih zemljišta, ukoliko su rezultati ocjene elemenata kakvoće bliži „dobrom stanju“.

Razgraničenje kategorija vodotoka prema ekološkom stanju određuje se u prostornim planovima lokalne razine. Članak 24.

INSTITUT IGH d.d.



Razgraničenje površina izvan naselja za linijske infrastrukturne građevine provodi se detaljnim određivanjem namjena u prostornim planovima uređenja gradova i općina, a prema kriterijima iz Tablice 1. ovih odredbi.

Površine za ostale infrastrukturne građevine određuju se za smještaj uređaja, građevina, instalacija i sl., a razgraničuju se na sljedeće namjene: 3. vodnogospodarski sustav

b) navodnjavanje - akumulacijske i druge zahvatne građevine te građevine pripadajuće ovim

građevinama i razvodnoj mreži.

2.2. Građevine od važnosti za Županiju

Članak 38. Ovim Planom određuju se građevine, zahvati i površine od važnosti za Županiju: 7. Vodne građevine:

d) vodne građevine za navodnjavanje i drugo zahvaćanje voda kapaciteta 500 l/s: akumulacije za navodnjavanje kapaciteta većeg ili jednakog 1.000.000 m3

vode koje nisu državnog značaja, a koje zadovoljavaju navedeni kriterij (planirane),

sve akumulacije kapaciteta manjeg od 1.000.000 m3 vode - mini akumulacije (planirane): - Petrovija-1 (Grad Umag) - Petrovija-2 (Grad Umag) - Petrovija-3 (Grad Umag) - …

5.2. Uvjeti određivanja izdvojenih građevinskih područja izvan naselja

Članak 98.

Pod građevinama infrastrukture podrazumijevaju se vodovi i građevine u funkciji prometnog sustava, sustava elektroničkih komunikacija, vodnogospodarskog sustava (sustava vodoopskrbe, navodnjavanja, odvodnje otpadnih voda, melioracijske odvodnje, uređenja vodotoka i drugih voda) i sustava energetike.

6. UVJETI UTVRĐIVANJA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA U PROSTORU

Članak 109.

Pod infrastrukturom se podrazumijevaju građevine, instalacije, uređaji i vodovi nužni za privođenje prostora planiranoj namjeni.

Smještaj i razvrstavanje građevina infrastrukture od državnog i županijskog značenja utvrđen je u člancima 37. i 38. ovih odredbi i kartografskim prikazima br. 2.1. - "Promet", br. 2.2. - „Poštanska mreža i elektroničke komunikacije“, br. 2.2.1. „Elektronička komunikacijska infrastruktura i povezana oprema na samostojećim antenskim stupovima, 2.3.1. „Vodoopskrba“, 2.3.2. „Odvodnja otpadnih voda i sustav gospodarenja otpadom“, 2.3.3. „Korištenje voda (navodnjavanje) i uređenje vodotoka i drugih voda“ te br. 2.4. - "Energetika".

INSTITUT IGH d.d.



Varijantna rješenja koridora infrastrukturnih građevina, odnosno koridori u istraživanju, sastavni su dio ovog Plana do odabira jednog koridora za izgradnju takve građevine, a preostale će se površine koristiti prema postojećoj namjeni.

Prilikom planiranja infrastrukture treba slijediti načelo gradnje integrirane infrastrukture. Svi infrastrukturni zahvati izvodit će se prema najvišim ekološkim kriterijima zaštite.

Prilikom planiranja novih prometnih i drugih infrastrukturnih sustava i građevina potrebno je izbjegavati područja zaštićene i evidentirane kulturne baštine, područja značajnog krajobraza, kao i područja zaštićenih dijelova prirode. U slučaju kada to nije moguće, pri izradi projektne dokumentacije potrebno je zatražiti posebne uvjete nadležnih tijela te po potrebi izraditi konzervatorski, odnosno krajobrazni elaborat ili neki drugi potrebni elaborat.

6.3. Infrastruktura vodnogospodarskog sustava 6.3.2. Navodnjavanje

Članak 122.

Razvoj sustava navodnjavanja Županije planira se u dvije faze:

I. faza - manji sustavi navodnjavanja s akumulacijama kapaciteta < 1.000.000 m3 vode (mini akumulacije),

II. faza - sustav navodnjavanja s akumulacijama kapaciteta ≥ 1.000.000 m3 vode (velike akumulacije).

U kartografskom prikazu br. 2.3.3. „Korištenje voda (navodnjavanje) i uređenje vodotoka i drugih voda“ prikazane su akumulacije utvrđene ovim Planom (mini akumulacije i velike akumulacije) i određena je rezervacija prostora za potencijalne lokacije velikih akumulacija. Akumulacije, kao i ostale vodne građevine, površine manje od 25 ha prikazane su samo simbolom, a one veće od 25 ha simbolom i površinom.

Prostor rezerviran za potencijalnu lokaciju velike akumulacije moći će se utvrditi kao prostor za planiranu veliku akumulaciju tek nakon što se izradi i usvoji revizija važećeg „Plana navodnjavanja Istarske županije - novelacija“, uz poštivanje sljedećih smjernica:

1. Obzirom na koliziju namjene rezerviranog prostora i područja ekološke mreže za: - potencijalnu akumulaciju Bazuje i područje HR 2000543 Vlažne livade kod Marušića, - potencijalnu akumulaciju Butari i područje HR 2000546 Vlažne livade uz Jugovski

potok (Štrcaj), - potencijalnu akumulaciju Pengari i područje HR 2001016 Kotli i HR 2000619 Mirna i

šire područje Butonige, - potencijalnu akumulaciju Benčići (Kotli) i područje HR 2001016 Kotli i HR 2000619

Mirna i šire područje Butonige, - potencijalnu akumulaciju Pregon i područje HR 2001015 Pregon, - potencijalnu akumulaciju Momjan i područje HR 2001312 Argile

dodatno preispitati potrebe planiranja akumulacija, prvenstveno na područjima ekološke mreže (jednonamjenskih-za navodnjavanje i višenamjenskih-za navodnjavanje i obranu od poplava i/ili druge namjene koje mogu predstavljati javni interes) te u slučaju planiranja, detaljno istražiti/analizirati područja ekološke mreže HR 2000545 Vlažne livade kod Marušića, HR 2000546 Vlažne livade uz Jugovski potok (Štrcaj), HR 2000619 Mirna i šire područje Butonige, HR Kotli, HR 2001015 Pregon, HR 2001312 Argile u svrhu ocjene prihvatljivosti akumulacija za navedena područja ekološke mreže.

INSTITUT IGH d.d.



2. U skladu s rezultatima prethodno navedenog istraživanja i preispitivanja, potrebno je planirati znatno manju površinu akumulacija od površine rezerviranog prostora ili definirati izmiještanje izvan područja ekološke mreže te u postupku ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu utvrditi da namjena ne utječe negativno na ciljeve očuvanja i cjelovitost ekološke mreže ili navedenu lokaciju ukinuti.

Akumulacije za navodnjavanje poljoprivrednih površina se detaljnije određuju u prostornim planovima uređenja gradova i općina, na način da se pri određivanju lokacija akumulacija izbjegavaju: - zaštićena područja vode za piće (I. i II. zona sanitarne zaštite), - zaštićena područja koja su zaštićena temeljem Zakona o zaštiti prirode, - poljoprivredno zemljište vrste P1 (osobito vrijedno obradivo tlo), - zaštićene ili evidentirane urbane i ruralne cjeline, arheološki lokaliteti ili pojedinačni

kompleksi i građevine, kulturni krajolik i područja većih krajobraznih vrijednosti.

Temeljem „Plana navodnjavanja Istarske županije – novelacija“, izrađeni su idejni projekti / rješenja manjih sustava navodnjavanja za svaku skupinu poljoprivrednih površina koje se planiraju navodnjavati, za: Poreštinu („Idejni projekt melioracije i navodnjavanja “Poreštine”“, IGH d.d. Zagreb, studeni 2007.g.), Rovinjštinu („Idejni projekt melioracije i navodnjavanja “Rovinjštine”“, IGH d.d. Zagreb, studeni 2007.g.), Bujštinu („Idejno rješenje melioracije i navodnjavanja Bujštine“, IGH d.d. – PC Rijeka, studeni 2010. g.), Labinštinu (“Idejno rješenje odvodnje i navodnjavanja Labinštine”, IGH d.d.- PC Rijeka, rujan 2011. g.) i Pazinštinu („Idejno rješenje odvodnje i navodnjavanja Pazinštine“, IGH d.d. – PC Rijeka, kolovoz 2013.g.), a u narednom periodu izradit će se projektna rješenja za područje Buzeštine i Puljštine.

Idejni projekti/rješenja sadrže detaljan prikaz vodnih građevina (akumulacija, transportnih i opskrbnih cjevovoda, crpnih stanica i dr.) manjih sustava navodnjavanja, sa varijantnim rješenjima, temeljem koje će se, u prostornim planu uređenja grada/općine, odrediti uvjeti gradnje vodnih građevina za navodnjavanje (akumulacija, transportnih i opskrbnih cjevovoda, crpnih stanica i dr.).

U kartografskom prikazu 2.3.3. ovog Plana uključene su i varijantne lokacije planiranih mini akumulacija za područje Pazinštine i Labinštine. Nakon odabira jedne lokacije, ostale varijantne lokacije se ukidaju i zadržava se postojeća namjena prostora.

Osim mini-akumulacija županijskog značaja utvrđenih ovim Planom, prostornim planom uređenja grada/općine mogu se planirati mini akumulacije i na drugim lokacijama određenim sukladno idejnim projektima / rješenjima prihvaćenim od nadležnih tijela, te na vodotocima Mirna i Boljunčica kao i na obuhvatnim kanalima 2 i 3 Čepić polja.

Za navodnjavanje poljoprivrednih površina Čepić Polja i Donjeg luga – Posert, mogu se koristiti i viškovi jamskih voda Tupljak, ali tek nakon zadovoljavanja količina potrebnih za vodoopskrbne svrhe.

Izuzetno, kad je vodoopskrba znatno ugrožena, akumulacije za navodnjavanje mogu se koristiti i u vodoopskrbne svrhe, pri čemu je funkcija vodoopskrbe primarna u odnosu na funkciju navodnjavanja.

INSTITUT IGH d.d.



11. MJERE PROVEDBE

11.2. Područja primjene posebnih razvojnih i drugih mjera Mjere za ublažavanje utjecaja na tlo

Članak 188.

1. eksploatacijska polja koja se napuštaju (površine za iskorištavanje mineralnih sirovina) i lokacije odbačenog otpada sanirati u skladu s planiranom namjenom prostora; 2. prilikom određivanja trasa prometnica voditi računa da u što manjoj mjeri presijecaju osobito vrijedno (P1) i vrijedno obradivo tlo (P2) te koristiti postojeće poljske putove; 3. revidirati plan navodnjavanja na način da se lokacije akumulacija planiraju na manje vrijednom obradivom tlu; 4. zaštitom riječnih obala spriječiti eroziju okolnog tla, pri čemu obale oblikovati blaže položenim kosinama tako da mogu obrasti autohtonim biljnim zajednicama čime bi se učvrstio njihov profil, potaknula krajobrazna revitalizacija inundacijskog područja i omogućio kvalitetniji pristup i korištenje vodne površine; 5. ograničiti prenamjenu najvrjednijeg poljoprivrednog zemljišta osobito vrijednog obradivog (P1) i vrijednog obradivog (P2) poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe. Mjere za ublažavanje utjecaja na prirodnu baštinu i ekološku mrežu

Članak 189.

Ekološka mreža … 8. provesti reviziju Plana navodnjavanja Istarske županije-novelacija, koja treba počivati na prethodno odrađenim sektorskim podlogama (hidrološke, hidrogeološke, pedološke analize), kako bi se preispitala potreba izgradnje akumulacija i utvrdile mikrolokacije; Dati prednost izgradnji retencija umjesto akumulacija kao oblika obrane od poplava; Provesti ocjenu prihvatljivosti revidiranog Plana navodnjavanja Istarske županije za ekološku mrežu. * * * Prema Odredbama za provođenje plana i kartografskim prikazima iz PP Istarske županije, može se zaključiti sljedeće: - Planom je predviđeno da se dio vodotoka Mirne, Raše, Dragonje, Boljunčice i Pazinčice

najmanje dobrog ekološkog stanja (kakvoće) voda može se koristiti za navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta (Članak 19);

- Planom je predviđena izgradnja mini (male) akumulacije Petrovija 1 iz predmetnog zahvata, kao građevine od važnosti za Istarsku županiju (Članak 38. i kartografski prikaz br. 2.3.3. Infrastrukturni sustavi – Korištenje voda (navodnjavanje) i uređenje vodotoka i drugih voda - Slika 3.2-2);

- Planom je predviđen razvoj sustava navodnjavanja Istarske županije u dvije faze, od kojih prva podrazumijeva - manje sustave navodnjavanja s akumulacijama kapaciteta < 1.000.000 m3 vode (mini akumulacije) (Članak 122).

- Predviđena je revizija plana navodnjavanja na način da se lokacije akumulacija planiraju na manje vrijednom obradivom tlu te da se ograniči prenamjena najvrjednijeg poljoprivrednog zemljišta osobito vrijednog obradivog (P1) i vrijednog obradivog (P2) poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe (Članak 188).

Na temelju gore navedenog, možemo zaključiti da je predmetni zahvat planiran Prostornim planom Istarske županije.

INSTITUT IGH d.d.



Slika 3.2-1. Izvod iz PP Istarske županije: broj kartografskog prikaza 1. Korištenje i namjena prostora/površina – Prostori za razvoj i uređenje

INSTITUT IGH d.d.



Slika 3.2-2. Izvod iz PP Istarske županije: broj kartografskog prikaza 2.3.3. Infrastrukturni sustavi – Korištenje voda (navodnjavanje) i uređenje vodotoka i drugih voda

INSTITUT IGH d.d.



Slika 3.2-3. Prikaz zahvata na izvodu iz PP Istarske županije: broj kartografskog prikaza 3.2.2. Uvjeti korištenja i zaštite prostora – Područja posebnih ograničenja u korištenju – vode i more

INSTITUT IGH d.d.



Prostorni plan uređenja Grada Umaga (Službene novine Grada Umaga br. 03/04, 09/04-

ispravak, 06/06, 08/08-pročišćeni tekst, 05/10, 05/11, 05/12, 21/14, 11/15-pročišćeni

tekst, 19/15, 2/16-pročišćeni tekst)

U nastavku su navedeni izvadci iz Odredbi za provođenje Plana (pročišćeni tekst), koji su direktno ili indirektno povezani s predmetnim zahvatom: POLJOPRIVREDA

Točka 1.25.

Područja koja su ovim Planom posebno namjenjena poljoprivrednim djelatnostima ne smiju se koristiti u druge svrhe, osim u slučajevima predviđenim ovim odredbama. Planom je izvršena podjela poljoprivrednih područja, koja treba u potpunosti zaštititi od nepoljodjelske namjene i neracionalnog iskorištavanja, na:

,osobito vrijedna obradiva tla ־ ,vrijedna obradiva tla ־ ,ostala obradiva tla ־- rasadnik.

… VODNE POVRŠINE

Točka 1.48.

Planom su označene vodne površine koje čine vodotoci u obuhvatu Plana evidentirani u Vodoprivrednom informacijskom sustavu (Umaški potok sa spojnim kanalom i Južnim krakom, potok Savudrija i neimenovani tok uvale Slanik), ostali tokovi na kojima se može javiti površinsko tečenje a nisu evidentirani kao vodotoci (u grafičkom dijelu Plana označeni kao „koridori za odvodnju ostalih površinskih voda“) te planirane retencije i mini akumulacije. Za upravljanje, uređenje i održavanje ostalih tokova na kojima se može javiti površinsko tečenje, a nisu evidentirani kao vodotoci, potrebno je utvrditi nadležnost sukladno odgovarajućim važećim propisima.

Planom je određena, i u grafičkom dijelu Plana označena, postojeća vodna površina jezera na lokaciji Kravlji rt, namijenjena aktivnostima rekreacije na vodi. Navedena vodna površina jezera ne nalazi se na području ekološke mreže Republike Hrvatske (EU ekološke mreže NATURA 2000).

Radi zaštite nižih dijelova Grada Umaga od poplava, a temeljem prostornog plana šireg područja, planira se izgradnja vodne površine retencije Ljubljanija (većim dijelom na području Grada Buje), privremene retencije Špinel, spojnog kanala između Umaškog potoka i Južnog kraka, dvaju nasipa te rekonstrukcija kanala Južnog kraka. Navedeni zahvati ne nalaze se na području ekološke mreže Republike Hrvatske (EU ekološke mreže NATURA 2000). Radi zaštite područja Grada Umaga od poplava načelno se planira mogućnost i drugih zahvata, ukoliko se kroz praćenje stanja u prostoru za to ukaže potreba.

Radi melioracije i navodnjavanja poljoprivrednog zemljišta planira se izgradnja sustava vodnih površina: mini akumulacija Petrovija 1, Petrovija 2, Petrovija 3 i bazena Petrovija te crpnih stanica i cjevovoda za navodnjavanje, a koje se planiraju temeljem prostornog plana šireg područja i stručne podloge „Idejno rješenje melioracije i navodnjavanja Bujštine“, izrađivača Institut IGH d.d. PC Rijeka, 2010. Navedene mini akumulacije i bazen ne nalaze se na području ekološke mreže Republike Hrvatske (EU ekološke mreže NATURA 2000).

INSTITUT IGH d.d.



Mini akumulacije su locirane na način da se koristi prirodna konfiguracija terena unutar koje je moguće akumulirati veće količine vode, a za njihovu izgradnju planira se mogućnost građenja pregradnog profila u vidu nasute i/ili betonske brane. Vododrživost mini akumulacija osigurat će se izvedbom nepropusnih folija.

Bazen Petrovija planira se kao spremište vode koje se puni iz planiranih mini akumulacija, a iz kojega pohranjena voda gravitacijski teče prema poljoprivrednim površinama. Načelno se planira kao trajna građevina građena čvrstim materijalom (beton ili slično).

Sve postojeće i planirane vodne površine mogu se uređivati izgradnjom obalnog zida i/ili nasipa, te postavljanjem uređaja i naprava za regulaciju protoka, uz uvažavanje zaštitnog koridora koji će služiti za nesmetan prolaz, održavanje i intervencije u vodnoj površini. Radi preciznijeg utvrđivanja koridora sustava uređenja vodotoka i zaštite od bujičnih voda, planira se za sve vodotoke i vodne površine utvrditi inundacijsko područje, te javno vodno dobro i vodno dobro. Do utvrđivanja inundacijskog područja (javnog vodnog dobra i vodnog dobra), širina koridora vodotoka obuhvaća prirodno ili uređeno korito vodotoka, s obostranim pojasom širine 10m, mjereno od gornjeg ruba korita, vanjske nožice nasipa ili vanjskog ruba građevine uređenja toka. Unutar koridora planira se dogradnja sustava uređenja vodotoka i zaštite od poplava, njegova mjestimična rekonstrukcija, sanacija i redovno održavanje korita i vodnih građevina. Do utvrđivanja vodnog dobra i javnog vodnog dobra, kao mjerodavni kartografski podaci uzimaju se oni iz kartografskih prikaza ovoga Plana.

Korištenje koridora sustava uređenja vodotoka i zaštite od bujičnih voda mora biti sukladno Zakonu o vodama. Na zemljištu iznad natkrivenih vodotoka nije dozvoljena gradnja, osim gradnje javnih površina: prometnica, parkova i trgova. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV

Navodnjavanje poljoprivrednih površina

Točka 5.31.

Radi melioracije i navodnjavanja poljoprivrednog zemljišta planira se izgradnja sustava vodnih površina: mini akumulacija Petrovija 1 korisnog volumena do 1.000.000m3, Petrovija 2 korisnog volumena oko 810.000m3, Petrovija 3 korisnog volumena do 770.000m3 i bazena Petrovija korisnog volumena oko 600m3 te crpnih stanica i cjevovoda za navodnjavanje. * * * Prema Odredbama za provođenje plana i kartografskim prikazima iz PPU Grada Umaga, može se zaključiti sljedeće: - Planom je predviđeno da se područja namjenjena poljoprivrednim djelatnostima ne

koriste u druge svrhe (Točka 1.25). Na prikazu zahvata na izvodu iz kartografskog prikaza br. 1.A. Korištenje i namjena površina – prostori/površine za razvoj i uređenje (slika 3.2-4), vidljivo je da je područje navodnjavanja pretežno na osobito vrijednom obradivom tlu i vrijednom obradivom tlu. Na dvije mikrolokacije područje navodnjavanja se nalazi na prostoru retencije (R) i dijelom na sportskom letilištu (R6). Zahvatom predviđena mala (mini) akumulacija Petrovija 1 se nalazi unutar područja predviđenog Planom;

- Planom je predviđena izgradnja mini (male) akumulacije Petrovija 1, bazena Petrovija te crpnih stanica i cjevovoda za navodnjavanje iz predmetnog zahvata (Točke 1.48 i 5.31 te kartografski prikazi br. 1.A, 2.B.1, 2.B.2 – vidi slike 3.2-4 do 3.2-6). Napomena: projektom predviđen bazen Petrovija ima volumen od 3500 m3.

Na temelju gore navedenog, možemo zaključiti da je predmetni zahvat planiran Prostornim planom uređenja Grada Umaga.

INSTITUT IGH d.d.



Slika 3.2-4. Prikaz zahvata na izvodu iz PPU Grada Umaga: broj kartografskog prikaza 1.A. Korištenje i namjena površina – prostori/površine za razvoj i uređenje

INSTITUT IGH d.d.



Slika 3.2-5. Prikaz zahvata na izvodu iz PPU Grada Umaga: broj kartografskog prikaza 2.B.1. Infrastrukturni sustavi – Vodnogospodarski sustav – obrada, skladištenje i odlaganje otpada

INSTITUT IGH d.d.



Slika 3.2-6. Prikaz zahvata na izvodu iz PPU Grada Umaga: broj kartografskog prikaza 2.B.2. Infrastrukturni sustavi – Vodnogospodarski sustav – uređenje vodotoka i voda

INSTITUT IGH d.d.



Slika 3.2-7. Prikaz zahvata na izvodu iz PPU Grada Umaga: broj kartografskog prikaza 3.B. Uvjeti korištenja i zaštite prostora – Područja posebnih ograničenja u korištenju

INSTITUT IGH d.d.



4. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIJIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ TIJEKOM IZGRADNJE I KORIŠTENJA ZAHVATA

UVOD Na temelju Idejnog projekta navodnjavanja Bujštine - pilot projekt Petrovija (Institut IGH d.d., 2010) izrađena je Studija o utjecaju na okoliš za zahvat – sustav navodnjavanja poljoprivrednih površina Petrovije (550 ha) (Hidroing d.o.o. Osijek, 2013). Na temelju navedene Studije proveden je postupak procjene utjecaja na okoliš te je ishodovano Rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš, uz primjenu mjera zaštite okoliša te uz program praćenja stanja okoliša (vidi Prilog 1). Prema Studiji, sustav navodnjavanja poljoprivrednih površina Petrovije (550 ha) se je sastojao od sljedećih elemenata:

a) Dvije mini (male) akumulacije: Petrovija 1 - volumena 1.000.000 m3 i Petrovija 2 - volumena 810.000 m3;

b) Bazen Petrovija - volumena 600.000 m3;

c) Crpne stanice Petrovija (kapaciteta 500 l/s) i Jeci (kapaciteta 200 l/s);

d) Dovodni cjevovod za punjenje mini akumulacije (varijanta 1: L = 6.700 m; varijanta 2: L = 1.300 m uz rekonstrukciju postojećeg vodovoda u duljini L = 5.510 m);

e) Cjevovodi za navodnjavanje (L = 18.183 m, DN 100 mm do DN 700 mm). U daljnjem tijeku izrade projektne dokumentacije (vidi poglavlje 2) napravljene su određene izmjene projekta te je optimizirano tehničko rješenje. Izmijenjeni zahvat (537 ha) kojeg procjenjujemo u sklopu ovog elaborata zaštite okoliša uključuje sljedeće tehničke elemente:

a) Mala akumulacija Petrovija 1 (V = 1.000.000 m3);

b) Crpna stanica Petrovija 1 (Q = 332 l/s) i crpna stanica Jeci (Q = 125 l/s);

c) Bazen Petrovija (V = 3.500 m3);

d) Dovodni cjevovod kojim će se puniti mala akumulacija (L = 3.378 m, DN 315 mm);

e) Cjevovodi za navodnjavanje (L = 20.756 m, DN 100 mm do DN 600 mm);

f) Pristupni i servisni putovi (L = 4.128 m).

U odnosu na zahvat za koji je proveden postupak procjene utjecaja na okoliš, u izmijenjenom zahvatu učinjeno je sljedeće:

- Planirana je izgradnja male akumulacije Petrovija 1 u modificiranim gabaritima s istim maksimalnim volumenom vode (1.000.000 m3), radi boljeg uklapanja u teren;

- Odustalo se je od izgradnje male akumulacije Petrovija 2;

- Planirano je punjenje male akumulacije Petrovija 1 preko spoja na postojeći vodoopskrbni cjevovod, odgovarajućih karakteristika;

- Povećan je kapacitet bazena Petrovija;

- Površine za navodnjavanje su modificirane. Sustav je optimiziran na realnih 537 ha, od čega će se navodnjavati 470 ha.

INSTITUT IGH d.d.



Na slici 4-1 preklopljeni su elementi (starog) zahvata iz SUO i novog (optimiziranog) zahvata kojeg procjenjujemo u ovom elaboratu. Procijenjeni utjecaji tijekom pripreme, izgradnje i korištenja izmijenjenog zahvata (temeljem Idejnog projekta) gotovo su identični utjecajima procijenjenim u Studiji o utjecaju na okoliš (Hidroing d.o.o. Osijek, 2013), osim u dijelu koji se odnosi na malu akumulaciju Petrovija 2, koja je izuzeta iz optimiziranog tehničkog rješenja. U ostalim elementima zahvata nema značajnih razlika. Stoga će, generalno gledajući, doći do smanjenja utjecaja izmijenjenog zahvata u odnosu na utjecaje procijenjene u Studiji.

INSTITUT IGH d.d.



Slika 4-1. Preklop elemenata (starog) zahvata iz SUO i novog (optimiziranog) zahvata kojeg procjenjujemo u ovom elaboratu

INSTITUT IGH d.d.



4.1. UTJECAJ NA VODNA TIJELA

4.1.1. Utjecaj tijekom izgradnje zahvata Utjecaj na izvorišta

U sklopu zaštite izvorišta vode za piće, Županijska skupština Istarske županije donijela je ''Odluku o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće u Istarskoj županiji" (SN IŽ br. 12/05). Prema slici 3.1.8-1 vidljivo je da se područje sustava navodnjavanja na Petroviji nalazi uz sam rub odnosno djelomično na području III. zone sanitarne zaštite izvorišta Bužin i Gabrijeli, dok se mala akumulacija i crpna stanica Petrovija 1 nalaze unutar III. zone sanitarne zaštite. Eventualna onečišćenja unutar zone sanitarne zaštite može biti izazvano izlijevanjem ili procjeđivanjem goriva uslijed nepažljivog pretakanja. Neželjeni utjecaj u ovom području može se pojaviti i kao posljedica odlaganja komunalnog ili građevinskog otpada. Utjecaj na površinske vode

Utjecaj na površinske vode na području zahvata je na lokacijama prijelaza preko Umaškog potoka. Tijekom gradnje zahvata može doći do odlaganja zemljanog materijala iz iskopa u vodotok. Osim toga, privremene radne deponije ne smiju biti locirane blizu vodotoka koji bi se radi nestabilnosti ili oborina mogli urušiti te bi se smanjila protočnost profila. Potrebno je osigurati da zbog nestručnog i nesavjesnog izvođenja radova i rukovanja opremom u vodotok ne dospije ambalaža u koju je umotan i spremljen građevinski materijal, asfalt, građevinski čelik, žitki i skrućeni beton, boje, lakovi i otapala, ulje iz hidraulike strojeva, nafta za rad strojeva i sl. U nastavku se daje tablični pregled mogućih utjecaja zahvata na površinsko vodno tijelo JKRN0085_001 Umaški potok. Mogući utjecaji se svode na utjecaje na fizikalno-kemijske elemente koji podupiru biološke elemente kakvoće i kemijsko stanje. Utjecaji su mogući u slučaju akcidenta, s time da se ne očekuju, uz pravilnu organizaciju gradilišta (Tablica 4.1.1-1). Tablica 4.1.1-1. Utjecaj zahvata na vodna tijela površinskih voda tijekom izgradnje

Vodno tijelo JKRN0085_001, Umaški potok Procjena stanja

Utjecaj zahvata na stanje vodnog tijela

Ekološko stanje

Biološki elementi kakvoće Nema

procjene -

Fizikalno-kemijski pokazatelji Loše nema utjecaja - uz uvjet

pravilne organizacije gradilišta

Specifične onečišćujuće tvari Vrlo dobro nema utjecaja - uz uvjet


Hidromorfološki elementi Umjereno

nema utjecaja - uz uvjet pravilne organizacije gradilišta

Kemijsko stanje Dobro stanje nema utjecaja - uz uvjet


Utjecaj na podzemne vode

Planirana mala akumulacija Petrovija 1 i crpna stanica Petrovija 1 nalazi se u III. zoni sanitarne zaštite. Tijekom izgradnje male akumulacije i crpne stanice uklonit će se

INSTITUT IGH d.d.



pokrovni sloj vegetacije i tla. Pri tom može doći do onečišćenja podzemnih voda uslijed lokalnog onečišćenja izazvanog radovima i mehanizacijom. Međutim, utjecaj na procjeđivanje i onečišćenje podzemnih voda će biti minimalan uz primjenu pravilne organizacije gradilišta. Ovo se odnosi na odlaganje materijala iz iskopa na način predviđen pravilima struke, pretakanje goriva i skladištenje drugih opasnih materijala na vodonepropusnim površinama i sl. Mala akumulacija će se formirati kao hidrogeološki nepropusni medij, pa će opasnost od daljnjeg potencijalno negativnog utjecaja na podzemne vode biti znatno smanjena. Područje zahvata se nalazi unutar tijela podzemne vode JKGI_01 – SJEVERNA ISTRA koje ima ukupno dobro stanje. Kako je već spomenuto, uz pravilnu organizaciju gradilišta i mjere zaštite, ne očekuje se utjecaj zahvata na tijelo podzemne vode tijekom izvođenja radova. Tablica 4.1.1-2. Utjecaj zahvata na tijelo podzemne vode JKGI_01 – SJEVERNA ISTRA tijekom izgradnje

Tijelo podzemne vode JKGI_01 – SJEVERNA ISTRA Procjena stanja Utjecaj zahvata na stanje

TPV

Stanje kakvoće podzemnih voda u TPV s obzirom na povezanost površinskih i podzemnih voda

dobro nema utjecaja - uz uvjet


Količinsko stanje podzemnih voda u TPV s obzirom na povezanost površinskih i podzemnih voda

dobro nema utjecaja

Stanje kakvoće podzemnih voda u TPV s obzirom na ekosustave ovisne o podzemnoj vodi



Količinsko stanje podzemnih voda u TPV dobro nema utjecaja

Ocjena količinskog stanja – obnovljive zalihe i zahvaćene količine podzemnih voda

dobro nema utjecaja

Ocjena stanja TPV prema testu zaslanjivanja i drugih intruzija



Svi prethodno navedeni utjecaji na vodna tijela smatraju se manje značajni i prihvatljivi. Utjecaj mogućih poplava Planirana izgradnja sustava javnog navodnjavanja Petrovija nalazi se pod utjecajem moguće poplave Umaškog potoka. Zbog učestalih problema plavljenja Umaškog potoka, nakon poplave iz rujna 2010. godine izrađena je projektna dokumentacija (idejni projekt) „Zaštita grada Umaga od poplavnih voda – spajanje Potoka i Južnog kraka u jedinstveni sustav zaštite grada od poplavnih voda“ (Vodoprivreda d.o.o., Buzet, br.: K-6/2011, Buzet, studeni 2011.). Prema ovom projektu, rekonstruira se dio Umaškog potoka formiranjem retencije Špinel te se spaja Južni krak s Umaškim potokom, čime će se omogućiti prihvat i evakuacija vodnog vala 100-godišnjeg povratnog razdoblja i zaštititi gradsko područje. Formiranje povremene retencije Špinel planirano je u zapadnom rubnom području sustava navodnjavanja Petrovija, a uz sam zapadni rub zahvata planirano je korito Južnog kraka do spoja s Umaškim potokom. Izgradnjom akumulacija i retencije predviđene gore navedenim projektom, utjecaj plavljenja na poljoprivredne površine Petrovije bit će dodatno umanjen.

INSTITUT IGH d.d.



Na karti opasnosti od poplava prikazane su mogućnosti razvoja određenih poplavnih scenarija i to po vjerojatnost pojavljivanja na području zahvata (vidi prilog 3.1.7-1). Prema prikazanom, dio sustava se nalazi u poplavnom području srednje vjerojatnosti pojavljivanja. Najugroženiji dio sustava je crpna stanica Jeci koja se nalazi neposredno uz Umaški potok. Poplavne linije određene su kao anvelopne poplavne linije različitih izvora plavljenja. Dubine vode za jedinstvene poplavne linije određene su korištenjem digitalnog modela terena Državne geodetske uprave i niza tehničkih i matematičko-modelskih analiza. Lokacija crpne stanice Jeci i pripadajući cjevovodi za navodnjavanje nalaze se na području gdje se dubina poplavnih voda kreće u rasponu do 0,5m u odnosu na kotu terena (Slika 4.1.1-1). Prema tome, planirane dijelove zahvata koji su u zoni plavljenja je potrebno projektirati i izgraditi na način da se tehničkim mjerama zaštite od opasnosti plavljenja. Stoga je planiranu crpnu stanicu Jeci, koja je u zoni plavljenja, potrebno postaviti na takvoj koti da ne dođe do štetnog djelovanja uslijed poplavljivanja, ili izvesti vodonepropusne zidove iznad kote plavljenja. Za dijelove sustava koji se zbog tehničkih razloga ne mogu izdignuti iznad tih kota, već su pod utjecajem istog, predlaže se izvedba vodonepropusnog sustava i ugradnja vodonepropusnih poklopaca na sustavu.

Slika 4.1.1-1. Karta opasnosti od poplava za srednju vjerojatnost pojavljivanja na lokaciji crpne stanice Jeci

INSTITUT IGH d.d.



4.1.2. Utjecaj tijekom izgradnje zahvata Utjecaj na izvorišta

U sklopu zaštite izvorišta vode za piće, Županijska skupština Istarske županije donijela je ''Odluku o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće u Istarskoj županiji" (SN IŽ br. 12/05). Prema slici 3.1.8-1 vidljivo je da se mala akumulacija i crpna stanica Petrovija 1 nalaze unutar III. zone sanitarne zaštite izvorišta Bužin i Gabrijeli. Projektom je predviđeno da su navedeni objekti u funkciji distribucije vode do poljoprivrednih površina te se smatra da nemaju direktan utjecaj na vodna tijela. Također je vidljivo da se područje navodnjavanih površina ne nalazi unutar III. zone sanitarne zaštite te time izvorišta nisu pod utjecajem zahvata tijekom korištenja. Utjecaj na površinske vode

Umaški potok je bujičnog karaktera te većim dijelom godine nema značajne protoke. Stoga je utjecaj zahvata tijekom korištenja zanemariv. Za zadovoljene potreba za vodom za navodnjavanje koristi se voda iz vodoopskrbnog sustava te se ne očekuje utjecaj na vodni režim Umaškog potoka. Utjecaj na kakvoću podzemne vode

Tijekom korištenja, mala akumulacija neće predstavljati prijetnju uvjetima u podzemlju, budući da će biti izgrađena s nepropusnom podlogom. Čak i u slučaju da dođe do manjeg procjeđivanja, ne očekuju se neželjene posljedice obzirom da će voda u akumulaciji biti zadovoljavajuće kvalitete (projektom je predviđeno da će se puniti vodom iz vodoopskrbnog sustava). Dodatno će biti utvrđen program praćenja kvalitete vode u akumulaciji. Cjevovodi za navodnjavanje polagat će se na dubini od oko 1,2 – 1,5 m te se ne očekuje negativni utjecaj na podzemne vode. Prilikom intenzivne poljoprivredne proizvodnje moguć je utjecaj na podzemne vode zbog primjene dušičnih gnojiva, odnosno povećanje koncentracije nitrata u podzemnoj vodi. Negativan utjecaj na kemijsko stanje podzemnog vodnog tijela spriječit će se pravilnim upravljanjem sustava navodnjavanja te odgovarajućom tehnologijom uzgoja, koja uključuje pažljivo upravljanje primjene agrokemikalija. Doziranje agrokemikalija na poljoprivredne površine mora biti u skladu sa zakonskim propisima o zaštiti voda i načelima dobre poljoprivredne prakse. Utjecaj na kakvoću vode u maloj akumulaciji

Tijekom korištenja zahvata, mala akumulacija će poprimiti značajke jezerskog slatkovodnog ekosustava, u kojem će se odvijati sljedeći prirodni procesi:

fizikalni: infiltracija u i iz akumulacije, isparavanje, promjena temperature, otapanje plinova, cirkulacija vode, taloženje i dr.

biološki: fotosinteza, nitrifikacija, denitrifikacija itd.

kemijski: sinteza organskih tvari, oksidacija tvari, kiselo i metansko vrenje, proteinska hidroliza i dr.

INSTITUT IGH d.d.



Biološki procesi nisu poželjni u akumulaciji koja se koristi za navodnjavanje, jer onečišćuju vodu i otežavaju njeno korištenje. U slučaju male akumulacije Petrovija 1, voda će se gotovo u cijelosti izmijeniti tokom jedne godine pa će biološki procesi biti manje značajni. Budući da će se mala akumulacija puniti vodom iz sustava javne vodoopskrbe, u njima se neće formirati cjeloviti hranidbeni lanac i biocenoza stajaćica, već procesi na razini mikroorganizama i bakterija. U slučaju pojačanog onečišćenja akumulirane vode, potrebno je vršiti njeno pročišćavanje prije korištenja (npr. u slučaju korištenja sustava kap-po-kap koncentracija suspenzija mora biti vrlo mala). Važno je naglasiti da otopljene tvari, a prije svega hranjive tvari nitrata i fosfata kao i druge tvari nastale kao rezultat biokemijskih procesa, u principu ne štete kvaliteti vode koja se koristi za navodnjavanje, već zamjenjuje korištenje hranjiva. Mala akumulacija će se formirati na području koje je trenutno prekriveno biljnim pokrovom livada i šuma. Postojeći biljni pokrov će se ukloniti te će se položiti gumena folija na prethodno očišćeno i uređeno dno akumulacije. S vremenom može doći do zatravljivanja priobalnog dijela akumulacije, kao i do neželjenog „odlaganja“ organske tvari (npr. otpadno lišće i sl.), što će pogodovati procesu eutrofikacije. U cilju održavanja povoljne kvalitete vode u budućoj akumulaciji, treba periodički provoditi kontrolu i čišćenje (tijekom jeseni) kako bi količina organske tvari bila svedena na minimum. Prema idejnom projektu sustava javnog navodnjavanja Petrovija, nije predviđeno prethodno pročišćavanje vode. Eventualnu potrebu za time treba utvrditi na temelju kontrolnih mjerenja kvalitete vode u akumulaciji.

4.2. UTJECAJ NA MIKROKLIMU Tijekom korištenja zahvata, utjecaj male akumulacije Petrovija 1 (površina vodnog lica 11,7 ha) na mikroklimu će se odraziti jedino kroz usko lokalno povećanje vlažnosti zraka zbog isparavanja s vodenih površina. Mala akumulacija obuhvaća područje koje sa sjeverne strane graniči s naseljima Lokvini i Šaini, a najbliže kuće s južne strane su u naselju Klija na udaljenosti od oko 400 m. U ljetnim mjesecima ovo može predstavljati povoljan utjecaj, a eventualno u hladnijem razdoblju godine nepovoljan (povećano lokalno generiranje magle). Međutim, prema dosadašnjim iskustvima i znatno veće akumulacije ne izazivaju takvu vrstu mikrokimatskih promjena (npr. Butoniga).

INSTITUT IGH d.d.



4.3. UTJECAJ NA GEOLOŠKE I HIDROGEOLOŠKE ZNAČAJKE PROSTORA

4.3.1. Utjecaj tijekom izgradnje zahvata Tijekom pripremnih radova i izgradnje zahvata mogući su nepovoljni utjecaji građevinskih radova na geološke i hidrogeološke značajke prostora. Naročito iskop i transport materijala mogu utjecati na promjenu okoliša s negativnim tehničkim i estetskim posljedicama. Također, onečišćenja tijekom građenja mogu nastati uslijed prosipavanja građevinskog materijala i odlaganja građevinskog otpada, kao i uslijed incidentnih izlijevanja ili curenja goriva, maziva ili lubrikanata u okolni teren i dalje u podzemlje.

4.3.2. Utjecaj tijekom korištenja zahvata Mala akumulacija i bazen će imati nepropusnu podlogu i biti ispunjeni vodom iz vodoopskrbnog sustava, te se procjenjuje da tijekom korištenja zahvata neće biti negativnih posljedica na okoliš i stanje u podzemlju. Isto tako se može zaključiti i za dobavni cjevovoda te distributivnu mrežu cjevovoda za navodnjavanje.

4.4. UTJECAJ NA TLO

4.4.1. Utjecaj tijekom izgradnje zahvata Na području navodnjavanja najveći dio zauzima klasa dobro pogodnih tala za navodnjavanje P-1 (oko 85 %), umjereno pogodnih tala za navodnjavanje P-2 (oko 12 %) i ograničeno pogodnih tala za navodnjavanje P-3 (oko 3 %). Dobro pogodna tla sačinjavaju sljedeće jedinice tala: koluvij aluvijalno-koluvijalni s prevagom sitnice - neoglejen, crvenica tipična duboka, crvenica lesivirana duboka i srednje

duboka, rigolano tlo iz smeđeg i crvenice te smeđe na vapnencu lesivirano – duboko.

Umjereno pogodna tla sačinjavaju sljedeće jedinice tala: crvenica lesivirana srednje duboka

te smeđe tlo na vapnencu lesivirano, srednje duboko i duboko.

Ograničeno pogodna tla sačinjavaju sljedeće jedinice tala: crvenica lesivirana plitka, smeđe

tlo na vapnencu lesivirano, srednje duboko i plitko te crvenica tipična plitka i srednje duboka.

Namjensko korištenje tla u svrhu poljoprivredne proizvodnje neće imati negativni utjecaj, a samo navodnjavanje će pogodovati većoj produktivnosti. Također treba uzeti u razmatranje da se dio područja pilot projekta već koristi u poljoprivredne svrhe. S druge strane, izgradnja male akumulacije, bazena i pristupnih putova će dovesti do trajne prenamjene tla prvenstveno na području šume posebne namjene u iznosu od oko 15,36 ha (mala akumulacija sa servisnim putom = 14,33 ha; ograđeni prostor bazena = 0,43 ha; pristupni put = 0,6 ha). Na području izgradnje cjevovoda (tlačnog i gravitacijskog) utjecaj će biti privremen i lokalnog karaktera. Širina operativnog koridora tijekom izgradnje cjevovoda će biti od 6 do 10 m. Treba imati u vidu činjenicu da će za izgradnju cjevovoda biti maksimalno korištena mreža postojećih putova.

INSTITUT IGH d.d.



Onečišćenja tla tijekom građenja mogu nastati uslijed prosipanja građevinskog materijala s vozila. Daljnja onečišćenja tla mogu nastati u slučaju odlaganja viška zemljišta, građevinskog (ili drugog) otpada na zemljište koje nije određeno i pripremljeno kao odlagalište. Onečišćenja tla moguća su i uslijed incidentnih izlijevanja ili curenja goriva u okolni teren.

4.4.2. Utjecaj tijekom korištenja zahvata Šire područje zahvata se većinom koristi u poljoprivredne svrhe te će sustav navodnjavanja imati prvenstveno pozitivne efekte na poljoprivrednu proizvodnju. Nadalje, organiziranjem sustava navodnjavanja povećat će se bonitetna vrijednost tala. Utjecaj pesticida na kakvoću tla, površinskih i podzemnih voda

Utjecaj sustava javnog navodnjavanja Petrovije može imati indirektan utjecaj na kakvoću tla, površinskih i podzemnih voda zbog povećane poljoprivredne proizvodnje odnosno korištenja pesticida na poljoprivrednim površinama. Stoga je potrebno propisati mjere kako bi se njihova uporaba smanjiti na najmanju potrebnu mjeru.

4.5. UTJECAJ NA ZRAK

4.5.1. Utjecaj tijekom izgradnje zahvata U fazi izgradnje zahvata stvarat će se prašina zbog radova na terenu (osobito u sušnom razdoblju), utovara/istovara zemljanog materijala, prometa teretnih vozila po zemljanim površinama i sl. Prema važećem propisu (Uredba o razinama onečišćujućih tvari u zraku NN 117/12), granična vrijednost s obzirom na zaštitu zdravlja ljudi i kvalitetu življenja za PM10 (čestice) iznosi 50 μg/m3 za 24-satno vrijeme usrednjavanja. Također, doći će do povećanja emisije ispušnih plinova uslijed rada strojeva za iskop, utovar i odvoz iskopanog materijala, te ostalih strojeva (zbijači, asfalteri, valjci,...). Osim utjecaja na lokaciji zahvata, dodatno opterećenje će se javiti na svim lokalnim, županijskim i državnim cestama duž kojih se bude odvijao promet.

4.5.2. Utjecaj tijekom korištenja zahvata Tijekom korištenja sustava navodnjavanja ne očekuje se njegov izravan utjecaj na kvalitetu zraka. S jedne strane, objekti za skladištenje i transport čiste vode neće imati nikakav utjecaj na zrak. S druge strane, očekuje se porast poljoprivredne proizvodnje zbog navodnjavanja poljoprivrednih površina, koji može doprinijeti povećanju stakleničkih plinova: CH4 (metan), N2O (dušikov (I) oksid) i NH3 (amonijak). Također, moguće je povećanje koncentracije onečišćujućih tvari u zraku zbog korištenja raznovrsnih pesticida i umjetnih gnojiva, obrade tla te spaljivanja na poljima i sl. S obzirom na sve intenzivniju aktivnost državnih i lokalnih institucija usmjerenu na promicanje održivoga razvoja poljoprivrede koja uključuje i zaštitu svih sastavnica okoliša i promicanje ekološke poljoprivrede, povećanje poljoprivredne proizvodnje ne mora nužno dovesti i do povećanja koncentracije ovih onečišćujućih tvari u zraku.

INSTITUT IGH d.d.



4.6. UTJECAJ BUKE

4.6.1. Utjecaj tijekom izgradnje zahvata Tijekom građevinskih radova u okolišu će se javljati buka kao posljedica rada građevinskih strojeva i uređaja te teretnih vozila vezanih na rad gradilišta. Uporaba strojeva i vozila tijekom građenja može trajno ili povremeno prelaziti razinu dopuštene buke. Najviše dopuštene razine vanjske buke koja se javlja kao posljedica rada gradilišta su određene Člankom 17. Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04).

4.6.2. Utjecaj tijekom korištenja zahvata Komponente predmetnog zahvata tijekom korištenja neće dovesti do znatnog povećanja razine buke u okruženju. Moguće je nastajanje buke iznimno na lokacijama crpnih stanica te na navodnjavanim površinama uslijed korištenja Samohodnih sektorskih rasprskivača ("Typhon" uređaja).

4.7. UTJECAJ NA KRAJOBRAZ

4.7.1. Utjecaj tijekom izgradnje zahvata Naselja na lokaciji zahvata su malena i raštrkana te vezana uz lokalne ceste, izuzev većeg naselja Petrovija. Veći dio poljoprivrednog zemljišta se koristi u poljoprivrednoj proizvodnji, dok je manji dio zapušten zbog trenutno smanjenog interesa za poljoprivredu. Izgradnja male akumulacije Petrovija će imati utjecaj na krajobraz na području između naselja Karpijan, Kmeti, Lokvini i Šaini sa sjeverne strane te naselja Klija i Vilanija s južne strane akumulacije. Utjecaj se ogleda u promjeni namjene prirodnih površina u vodene površine te objekte vodnogospodarske namjene, odnosno poduzimanju građevinskih zahvata s ciljem promjene namjene zemljišta. Utjecaj na krajobraz će biti minimalan, jer je za izgradnju male akumulacije odabrana prirodna depresija, a značajno je istaknuti da za malu akumulaciju Petrovija 1 nije potrebno izvođenje pregrade. Dakle, za izgradnju male akumulacije maksimalno se koristi prirodna konfiguracija terena kako bi se isti funkcionalno iskoristio uz minimalni vizualni utjecaj zahvata na krajobraz. Izgradnja bazena će također imati utjecaj na krajobraz slično akumulaciji, ali u znatno manjoj mjeri. Utjecaj cjevovoda na krajobraz će biti minimalan, s obzirom da se trase dobavnog cjevovoda i cjevovoda za navodnjavanje pretežno postavljaju uz lokale prometnice ili poljske putove (tamo gdje cjevovodi idu po poljoprivrednim površinama). Cjevovodi će se izvesti kao podzemna cijevna mreža. Budući da cjevovodi dijelom prolaze kroz šumsko područje, tijekom izgradnje će se uspostaviti koridor širine od 6 do 10 m pri čemu će se ukloniti drveće i vegetacija.

INSTITUT IGH d.d.



4.7.2. Utjecaj tijekom korištenja zahvata Krajobraz predmetnog područja sastoji se od raznih oblika dominantnih poljoprivrednih površina, šumske vegetacije i livada, te raštrkanih seoska naselja koja su povezana mrežom cestovnih prometnica. Predmetni zahvat sastoji se od dobavnog cjevovoda kojim se voda doprema iz vodoopskrbnog sustava, male akumulacije, bazena, crpnih stanica i distributivnih cjevovoda. Cjevovodi neće prouzrokovati znatan utjecaj na krajobraz jer će biti položeni trasama uz već izgrađene infrastrukturne sustave. Izuzetak predstavljaju koridori u šumskom području koji će se trajno održavati. Crpne stanice kao i bazen će zbog male veličine zahvata imati minimalne vizualne utjecaje na krajobraz. Promjena namjene površine male akumulacije Petrovija 1 će promijeniti vizualne značajke prostora, jer će postojeća livada i poljoprivredna površina postati vodena površina (akumulacija). Vodena površina ima utjecaj na vizualni doživljaj krajobraza, no odabir brane zatravnjenog pokosa i blagog nagiba pokosa s vanjske strane doprinijet će dobrom vizualnom i estetskom uklapanju zahvata u prirodni okoliš. Budući da je mala akumulacija planirana na području prirodne depresije, njena izgradnja će uzrokovati minimalne promjene prirodne morfologije terena. Područja unutar depresije karakteriziraju poljoprivredne i livadne površine, s manjim udjelom šumskog pokrova uz same rubove. Značajno je napomenuti da područje koje obuhvaća malu akumulaciju ne sadrži elemente osobitih prirodnih, kulturnih i vizualnih vrijednosti, koje bi zbog iznimnosti valjalo očuvati.

4.8. UTJECAJ NA BIORAZNOLIKOST

4.8.1. Utjecaj tijekom izgradnje zahvata Utjecaj na zaštićena područja prirode Područje zahvata nalazi se izvan područja zaštićenih Zakonom o zaštiti prirode (''Narodne novine'', broj 80/13). Najbliže zaštićeno područje prirode je geomorfološki spomenik prirode - Markova jama koji je udaljen oko 11,3 km jugoistočno od predmetnog zahvata. Zbog udaljenosti od zahvata, karakteristika i lokaliziranosti privremenih utjecaja ne očekuje se utjecaj planiranog zahvata na zaštićena područja prirode. Utjecaj na ekološku mrežu Područje zahvata nalazi se izvan područja ekološke mreže Republike Hrvatske (EU ekološke mreže Natura 2000). Najbliže područje ekološke mreže značajno za očuvanje ptica HR1000032 Akvatorij zapadne Istre udaljeno je oko 4,4 km jugozapadno od predmetnog zahvata. Ciljnim vrstama navedenog područja pripada šest strogo zaštićenih vrsta ptica od kojih je njih četiri zimovalica (Gavia arctica, Gavia stellata, Sterna sandvicensis i Alcedo atthis), dok su

INSTITUT IGH d.d.



preostale dvije gnjezdarice (Phalacrocorax aristotelis desmarestii i Sterna hirundo). Tijekom izvođenja radova zbog prisustva ljudi, mehanizacije i rada strojeva očekuju se privremeni utjecaji u vidu buke i prašenja koji mogu djelovati uznemiravajuće na ciljne vrste ptica. S obzirom na udaljenost područja ekološke mreže od lokacije zahvata, privremen i lokaliziran karakter zahvata te činjenicu da su navedene vrste ptica većinom vezane uz more i morsku obalu, ne očekuje se značajan utjecaj na ciljne vrste kao ni na cjelovitost područja ekološke mreže. Područja očuvanja značajna za divlje vrste i stanišne tipove HR2001143 Jama kod Komune i HR2001312 Argile udaljena su oko 5,7 km od predmetnog zahvata. Kako zahvat ne zadire u ciljno stanište područja ekološke mreže HR2001143 Jama kod Komune, kao ni u vodeno staniše ciljne vrste ekološke mreže HR2001312 Argile, utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost navedenih područja ekološke mreže se ne očekuje. Također, ne očekuje se utjecaj zahvata tijekom izgradnje na ciljeve očuvanja i cjelovitost udaljenijih područja ekološke mreže. Utjecaj na staništa Prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa i izvodu iz Karte staništa Republike Hrvatske (Hrvatska agencija za okoliš i prirodu, 2017) planirani zahvat izgradnje sustava navodnjavanja poljoprivrednih površina Petrovije nalazi se na području stanišnih tipova C.3.5./D.3.1. Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci / Dračici, E.3.5. Primorske, termofilne šume i šikare medunca, I.2.1. Mozaici kultiviranih površina, I.3.1. Intenzivno obrađivane oranice na komasiranim površinama, I.5.3. Vinogradi, J.1.1./J.1.3. Aktivna seoska područja / Urbanizirana seoska područja, J.4.3. Površinski kopovi. Također, prostor obuhvata zahvata ispresijeca stanišni tip A.2.2.1. Povremeni vodotoci. Na širem području zahvata (do 500 m) prisutni su prethodno navedeni stanišni tipovi zajedno sa stanišnim tipovima E.9.2. Nasadi četinjača, I.5.1. Voćnjaci, D.3.1. Dračici, J.1.1. Aktivna seoska područja i J.1.3. Urbanizirana seoska područja.

a) dovodni cjevovod za punjenje akumulacije

Dio zahvata koji se odnosi na izgradnju dovodnog cjevovoda namijenjenog za punjenje akumulacije planiran je na stanišnim tipovima I.2.1. Mozaici kultiviranih površina (u duljini od oko 1.980 m), J.1.1./J.1.3. Aktivna seoska područja / Urbanizirana seoska područja (u duljini od oko 150 m), J.4.3. Površinski kopovi (u duljini od oko 150 m) i E.3.5. Primorske, termofilne šume i šikare medunca (u duljini od oko 1.100 m). Za vrijeme izgradnje doći će do gubitka navedenih staništa s pripadajućom vegetacijom, za koju se očekuje da će se nakon postavljanja cijevi ubrzo obnoviti. Dio cjevovoda u duljini od oko 1.100 m planiran je na stanišnom tipu E.3.5. Primorske, termofilne šume i šikare medunca koji prema Prilogu II Pravilnika o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima (''Narodne novine'', broj 88/14) spada u rijetko i ugroženo stanište prema Direktivi o staništima i Bernskoj konvenciji. Iako se radi o rijetkom i ugroženom stanišnom tipu, treba naglasiti da navedeno stanište nije rijetko i ugroženo na području Hrvatske te se utjecaj tijekom izgradnje može smatrati manje značajnim. Budući da je veći dio dovodnog cjevovoda planiran na poljoprivrednim površinama ili uz postojeće putove, utjecaj na staništa se smatra manje značajnim i prihvatljivim.

b) mala akumulacija Petrovija 1, bazen Petrovija i crpne stanice

Mala akumulacija Petrovija 1 smještena je u prirodnoj depresiji većinom na stanišnom tipu I.2.1. Mozaici kultiviranih površina, gdje se tijekom iskopa očekuje trajni gubitak staništa

INSTITUT IGH d.d.



na površini od oko 11,1 ha. S obzirom da se radi o poljoprivrednim površinama koje su zastupljene i na širem području predmetnog zahvata, utjecaj se može smatrati manje značajnim. Također, južni dio akumulacije zajedno sa crpnom stanicom Petrovija 1 planiran je na rijetkom i ugroženom stanišnom tipu E.3.5. Primorske, termofilne šume i šikare medunca. Kako se radi o staništu koje se ne smatra rijetkim i ugroženim na području Hrvatske, utjecaj trajnog zaposjedanja na ograničenoj površini od oko 1,5 ha može se smatrati prihvatljivim. U blizini akumulacije nalazi se bazen Petrovija koji funkcionira kao vodosprema te crpna stanica Jeci koji su planirani na stanišnom tipu I.2.1. Mozaici kultiviranih površina. Iako se na ovom dijelu zahvata očekuje trajan gubitak staništa, s obzirom na ograničenu površinu zahvata te karakteristike navedenih staništa, smatra se da utjecaj nije značajan.

c) distribucijski cjevovodi za navodnjavanje

Dio zahvata koji se odnosi na zemljane i građevinske radove pri iskopima za polaganje distribucijskih cjevovoda za navodnjavanje sjevernog dijela predmetnog zahvata planiran je na stanišnim tipovima I.2.1. Mozaici kultiviranih površina (u duljini od oko 4.715 m), I.3.1. Intenzivno obrađivane oranice na komasiranim površinama (u duljini od oko 760 m), I.5.3. Vinogradi (u duljini od oko 4.740 m) i E.3.5. Primorske, termofilne šume i šikare medunca (u duljini od oko 520 m), dok je za južni dio predmetnog zahvata planiran na stanišnim tipovima I.2.1. Mozaici kultiviranih površina (u duljini od oko 8.730 m), I.3.1. Intenzivno obrađivane oranice na komasiranim površinama (u duljini od oko 760 m), I.5.3. Vinogradi (u duljini od oko 500 m) i C.3.5./D.3.1. Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci / Dračici (u duljini od oko 100 m). Iako su zahvatom manjim dijelom obuhvaćena rijetka i ugrožena staništa E.3.5. Primorske, termofilne šume i šikare medunca i C.3.5. Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci, treba napomenuti da se navedena staništa ne smatraju rijetkim i ugroženim na području Hrvatske. Također, prostor obuhvata sjevernog i južnog dijela zahvata na pojednim mjestima ispresijeca stanišni tip A.2.2.1. Povremeni vodotoci. Radi se o Umaškom potoku koji je ujedno i najznačajnija bujica na predmetnom području. To je potok koji u svom središnjem dijelu ima suho korito u prosjeku oko 340 dana i kod kojega su pojave većih protoka iznimno rijetke. Većina površina zahvaćenih zahvatom tj. izgradnjom distribucijske mreže za navodnjavanje prolazi po poljoprivrednim površinama na način da su trase cjevovoda postavljene lokalnim prometnicama ili poljskim putovima. Tijekom izvođenja radova u užem području postavljanja cijevi maknut će se vegetacija, za koju se očekuje da će se nakon postavljanja cijevi ubrzo obnoviti. Iz navedenog, utjecaj zahvata na stanišne tipove može se smatrati manje značajnim i prihvatljivim.

Općenito, za vrijeme izgradnje elemenata sustava navodnjavanja poljoprivrednih površina Petrovije doći će do povećanih razina buke i vibracija u okolišu, uklanjanja vegetacije, te kopanja za potrebe polaganja temelja građevina i cjevovodne mreže. Sve navedene aktivnosti u određenoj će se mjeri negativno odraziti na faunu. S obzirom na to da je predmetni zahvat smješten uz dugogodišnje poljoprivredne površine gdje je postojeći životinjski svijet već naviknut na značajnu prisutnost ljudi i buku, privremenost i kratkotrajnost utjecaja, prisutnosti sličnih staništa na širem okolnom području, te činjenice da se uglavnom radi o antropogeno izmijenjenom području, negativni utjecaji smatraju se zanemarivima.

Tijekom izgradnje zahvata ne očekuje se negativan utjecaj na staništa šireg obuhvata zahvata.

INSTITUT IGH d.d.



4.8.2. Utjecaj tijekom korištenja zahvata Utjecaj na zaštićena područja prirode i ekološku mrežu Tijekom korištenja distribucijske mreže za navodnjavanje poljoprivrednih površina Petrovije ne očekuje se utjecaj na zaštićene dijelove prirode kao ni na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže. Utjecaj na staništa Izravan utjecaj na stanišne tipove I.2.1. Mozaici kultiviranih površina i E.3.5. Primorske, termofilne šume i šikare medunca na području zahvata ogledati će se u nestanku trenutne vegetacije na područjima mini akumulacije i bazena. Formiranje mini akumulacije Petrovija-1 za posljedicu će imati stvaranje novih, vodenih staništa stalnih stajačica. Vodenu površinu od 11,57 ha s vremenom će naseliti biljne i životinjske vrste tipične za slatke vode. Tijekom korištenja zahvata, što uključuje akumuliranje vode na lokalitetima koji nisu prirodno nastali, moguća je promjena vodnog režima okolnog područja, prvenstveno staništa koja su usko vezana uz vodu (vodena i vlažna staništa). Međutim treba uzeti u obzir da se na ovaj način doprinosi bioraznolikosti područja te ujedno osigurava stalni izvor vode koji je dugoročno važan za opstanak faune šireg područja. Buka i vibracije koje će se javljati kao posljedica rada crpnih stanica možu djelovati uznemirujuće na faunu prisutnih staništa u neposrednoj blizini (I.2.1. Mozaici kultiviranih površina i E.3.5. Primorske, termofilne šume i šikare medunca). S obzirom da se radi o lokaliziranom i prostorno ograničenom utjecaju, smatra se prihvatljivim. Osim u prostoru, utjecaj će biti lokaliziran i vremenski, odnosno pojavljivat će se samo u vrijeme navodnjavanja, tj. u periodu između listopada i svibnja. Upravo u tom periodu smanjena je i aktivnost životinja. Iz navedenog, utjecaj se može smatrati zanemarivim. Zahvatom obuhvaćena površina za navodnjavanje nalazi se na stanišnim tipovima A.2.2.1. Povremeni vodotok, C.3.5./D.3.1. Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci / Dračici, E.3.5. Primorske, termofilne šume i šikare medunca, I.2.1. Mozaici kultiviranih površina, I.3.1. Intenzivno obrađivane oranice na komasiranim površinama, I.5.3. Vinogradi i I.5.1. Voćnjaci. Zbog povećane poljoprivredne proizvodnje odnosno korištenja kemijskih sredstava na poljoprivrednim površinama, utjecaj sustava navodnjavanja može imati indirektan utjecaj na prethodno navedena staništa, odnosno na prisutnu floru i faunu. Najveću opasnost predstavljaju dušična gnojiva, posebno nitratni oblik dušika, čija nekontrolirana gnojidba može dovesti do onečišćenja poljoprivrednih površina, uključujući i podzemne vode. Tlo i prisutne biljne vrste u takvim uvjetima imaju višak nitrata koji je opasan na zdravlje životinja, ali i ljudi. Nitrati se ispiru u vodotoke i onečišćavaju životnu sredinu, unose se u životinski i ljudski organizam hranom i izazivaju opasne poremećaje u metabolizmu (stvaranje kancerogenih nitrosamina u probavnom traktu). Ovaj utjecaj može se smanjiti ako se mineralna gnojiva i pesticidi primjenjuju u skladu s načelima dobre poljoprivredne prakse, te vrši odgovarajuća kontrola kroz praćenje stanja kvalitete voda i tla.

INSTITUT IGH d.d.



4.9. UTJECAJ NA ŠUME I ŠUMSKO ZEMLJIŠTE

4.9.1. Utjecaj tijekom izgradnje zahvata Utjecaj na šumska područja moguć je na rubnom pojasu šume posebne namjene, koja se dijelom nalazi na području male akumulacije, bazena, pristupnog puta i koridora cjevovoda. Na ovim područjima bit će potrebno posjeći šumu, pri čemu će doći do smanjenja šumske površine i smanjenja općekorisnih funkcija šume za okoliš. Daljnji mogući utjecaji tijekom pripreme i izgradnje ovog zahvata uključuju moguća oštećenja okolnih stabala prilikom upotrebe teške mehanizacije. Također su mogući utjecaji na okolne šumske površine odlaganjem viška materijala i građevinskog otpada, te istjecanjem goriva i maziva prilikom upotrebe teške mehanizacije. Moguće je nastajanje šteta od požara zbog prisutnosti velikih količina lako zapaljivog materijala, pogotovo ako se radovi izvode u sušno doba godine. Prema tome, mogući negativni utjecaji na šume tijekom izgradnje zahvata odnose se na: - zahvaćanje površine koja je veća od planirane, - fragmentaciju šumskih ekosustava (ostavljanje malih/uskih površina šumskih sastojina

nakon prosijecanja trase), - oštećivanje rubova šumskih sastojina teškom mehanizacijom, - otvaranje novih šumskih rubova u područjima građevinskog zahvata, - akcidentne situacije koje se mogu pojaviti tijekom gradnje, a rezultiraju onečišćenjem

okoliša.

4.9.2. Utjecaj tijekom korištenja zahvata Utjecaji na šumska područja tijekom korištenja zahvata očituju se u trajnom gubitku površina pod šumom izravnim zaposjedanjem šumskih površina. Na temelju podataka o šumski područjima i projektnoj dokumentaciji, izračunato je da će se izgradnjom akumulacije izgubiti oko 9,0 ha šume na području male akumulacije Petrovija 1. Na području na kojem se nalazi bazen Petrovija izgubit će se 0,43 ha šumskog zemljišta. Nadalje, na dionici pristupnog puta izgubit će se oko 0,8 ha šume i šumskog zemljišta, a za koridore cjevovoda (dovodni, distributivni) dodatnih 0,8 ha.

4.10. UTJECAJ NA LOVSTVO I DIVLJAČ

4.10.1. Utjecaj tijekom izgradnje i korištenja zahvata Lokacija zahvata smještena je na području Zajedničkog županijskog lovišta Umag (XVIII/102, površine 8512 ha), ustanovljenom sukladno Zakonu o lovstvu („Narodne novine“, br. 140/05, 75/09, 153/09, 14/14). Glavne vrste divljači na predmetnom lovištu su srna obična, zec obični i fazan – gnjetlovi. Građevinski radovi praćeni bukom teških strojeva i kretanjem ljudi uznemirit će divljač, pa će ona morati potražiti mirnija i sigurnija mjesta. Očekuje se da će se divljač adaptirati na ove promjene ili pronaći nova slična staništa.

INSTITUT IGH d.d.



Bitno je napomenuti da lovišta ne obuhvaćaju površine u okolini naselja (300 m od naselja), sela, zaselaka i dijelom polja u okruženju naselja, tako da se predmetni zahvat ne nalazi na području gdje su dozvoljene lovne aktivnosti.

4.11. UTJECAJ NA KULTURNO-POVIJESNU BAŠTINU

4.11.1. Utjecaj tijekom izgradnje zahvata Prostornim planom uređenja Grada Umaga su evidentirana sljedeća nepokretna kulturna dobra - cjeline i građevine u blizini područja zahvat (identifikacijski broj prema grafičkom dijelu Plana):

12 Arheološko nalazište na lokalitetu Jeci (Jezzi) 27 Civilna građevina u naselju Petrovija (Petrovia) 47 Crkva Sv. Nikola (danas Sv. Marko), u Kliji pokraj Vilanije 53 Crkva Sv. Stjepan prvomučenik, u Petroviji 64 Arheološko nalazište na lokalitetu Tornina (kod Petrovije) 75 Civilna građevina u Markociji (Sv. Marija na Krasu)

Obzirom na karakteristike zahvata i udaljenost od navedenih kulturnih dobara, ne očekuje se negativan utjecaj zahvata na njih. Tijekom pripremnih radova te izgradnje zahvata moguć je utjecaj na arheološku baštinu koja još nije evidentirana. Obzirom na postojanje arheoloških lokalitete u neposrednoj blizini zahvata te na činjenicu da je ovaj prostor zbog svoje povijesti izrazito bogat arheološkim nalazima, potrebno je posebnu pažnju obratiti na mogućnost pronalaska novih lokaliteta kako isti ne bi bili ugroženi. To se posebno odnosi na pripremne radove izgradnje akumulacija: čišćenje terena, iskolčavanje terena, prolaz mehanizacije, iskop rovova i sl. Prilikom navedenih radnji može doći do trajnog i nekontroliranog uništenja površinskih i dubinskih nalaza, poput zidanih struktura, grobova, sitnih nalaza…. Prilikom izvođenja radova također je potrebno obratiti pozornost na navedenu graditeljsku baštinu, gdje prilikom prolaska mehanizacije može doći do uništenja vidljivih građevinskih struktura. Prilikom pripreme i izgradnje zahvata, radove treba izvoditi prema posebnim uvjetima nadležnog konzervatorskog odjela. U slučaju pronalaska novih arheoloških lokaliteta, potrebno je obustaviti radove i obavijestiti nadležni konzervatorski odjel.

4.11.2. Utjecaj tijekom korištenja zahvata Tijekom korištenja zahvata odnosno obrade poljoprivrednih površina i postavljanja mreže navodnjavanja od strane krajnjih korisnika, moguć je pronalazak ne-evidentiranih arheoloških lokaliteta i negativan utjecaj na njih. Stoga je potrebno propisati mjere zaštite potencijalnih arheoloških lokaliteta te ih proslijediti krajnjim korisnicima. Tijekom obrade poljoprivrednih površina na dubini većoj od 20-30 cm mehanizacijom može doći do uništenja ili oštećenja arheoloških slojeva. Također, uklanjanjem raslinja mehanizacijom s ciljem ostvarivanja novih poljoprivrednih površina može doći do uništenja arheoloških nalaza bez mogućnosti nadzora i dokumentiranja. Obzirom da se na području Petrovije radi o navodnjavanju uglavnom već postojećih poljoprivrednih površina, ne očekuje se ovakav utjecaj na neevidentirana arheološka dobra.

INSTITUT IGH d.d.



4.12. UTJECAJ NA PROMET

4.12.1. Utjecaj tijekom izgradnje zahvata Tijekom izgradnje zahvata doći će do intenziviranja prometa na postojećim cesta. S obzirom da će se cjevovodi uglavnom polagati uz postojeće ceste, očekuje se otežano odvijanje prometa. Postoji opasnost da se pristupne prometnice oštete ili onečiste česticama prašine i ostacima zemljanog materijala s kotača transportnih vozila. To se posebno odnosi na ulazno-izlazne zone gradilišta tijekom kišnog perioda, budući da kolnici postaju klizavi i potencijalno opasni za vožnju.

4.13. UTJECAJ NA STANOVNIŠTVO I GOSPODARSTVO

4.13.1. Utjecaj tijekom izgradnje zahvata Izgradnja zahvata reflektirat će se na lokalno stanovništvo kroz već opisane utjecaje: povremeno povećanje prometnog opterećenja i razine buke. Što se tiče male akumulacije Petrovija 1, ona je udaljena oko 100 m od najbližih kuća u naseljima u Lokvini i Šaini, te oko 400 m od najbližih kuća u naselju Klija. Zbog konfiguracije terena i vegetacije, bit će vidljiva iz dijelova naselja Lokvini i Šaini sa sjeverne strane. Generalno zaključujemo kako će njena izgradnja biti značajna za stanovništvo na području najbližih naselja. Tijekom izgradnje zahvata otvorit će se veći broj radnih mjesta, a određenu korist imat će i lokalni ugostiteljsko-trgovački subjekti.

4.13.2. Utjecaj tijekom korištenja zahvata Ukupna površina zahvata je 537 ha, na kojima se planiraju uzgajati ratarske kulture (ozima pšenica, lucerna i kukuruz), industrijska kultura (uljana repica), povrtlarske kulture (rajčica, kupus) i višegodišnje drvenaste kulture (maslina, vinova loza i breskva) (vidi tablicu 2.1.1-1). U agronomskoj analizi utvrđen je plodored na površinama projektnog područja te je utvrđeno da će se na projektnom području navodnjavati površina od 470 ha s poljoprivrednim kulturama za koje je navodnjavanje ekonomski isplativo (rajčica i druge povrtne kulture, maslina i vinova loza), dok će pšenica i uljana repica zadržati svoju plodorednu vrijednost. Tijekom korištenja zahvata, zahvaljujući povećanju poljoprivrednih površina i produktivnosti, očekuju se nove mogućnosti zaposlenja te poboljšanje gospodarskog stanja vezanog uz raspoloživosti lokalnih poljoprivrednih proizvoda. Također, određeni broj radnika će biti potreban za održavanje sustava.

INSTITUT IGH d.d.



4.14. UTJECAJ KLIMATSKIH PROMJENA

4.14.1. Utjecaj tijekom izgradnje zahvata Nema utjecaja.

4.14.2. Utjecaj tijekom korištenja zahvata Klima na Zemlji varira tijekom godišnjih doba, dekada i stoljeća kao posljedica prirodnih i ljudskih utjecaja. Prirodna varijabilnost na različitim vremenskim ljestvicama je uzrokovana ciklusima i trendovima promjena na Zemljinoj orbiti, dolaznom Sunčevom zračenju, sastavu atmosfere, oceanskoj cirkulaciji, biosferi, ledenom pokrovu i drugim uzrocima. Proučavanje Svjetske meteorološke organizacije (WMO, 2013) pokazuje da se znakovit porast globalne temperature zraka pojavio tijekom zadnje četiri dekade to jest od 1971. do 2010. godine. Porast od 0,21°C srednje dekadne temperature između razdoblja 1991-2000. i 2001-2010. je veći od porasta srednje dekadne temperature između razdoblja 1981-1990. i 1991-2000. (0,14°C) te predstavlja najveći porast u odnosu na sve sukcesivne dekade od početka instrumentalnih mjerenja. Ugljični dioksid (CO2) predstavlja najvažniji antropogeni staklenički plin čija se globalna atmosferska koncentracija od predindustrijskog vremena povećala od 280 ppm na 379 ppm10 u 2005. godini. Globalna povećanja u koncentraciji ugljičnog dioksida prouzročena su prvenstveno promjenom u korištenju fosilnog goriva i korištenju zemljišta, dok su povećanja u koncentraciji stakleničkih plinova metana (CH4) i dušikovog oksida (N2O) prouzročena prvenstveno poljoprivredom. Prioritetni cilj Republike Hrvatske je ispunjavanje obveze iz Kyotskog protokola u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova za 5 % u razdoblju 2008. – 2012. godine u odnosu na 1990. godinu. Pristupanjem Republike Hrvatske EU, Republika Hrvatska je preuzela zajednički europski cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova za 20 % do 2020. godine u odnosu na 1990. godinu uz uvjetnu opciju smanjenja za 30 % u skladu s pozicijom EU ako druge države preuzmu komparabilne ciljeve.

Učinci klimatskih promjena i osjetljivost na klimatske promjene Učinci klimatskih promjena mogli bi za čovječanstvo biti značajni i dugotrajni. Ovisno o tome kako će se u godinama koje slijede mijenjati emisija fosilnih goriva, glavni trendovi koji se predviđaju za sljedeće stoljeće uključuju:

- porast temperature: do kraja 21. stoljeća očekuje se porast globalne prosječne temperature između 1,0 i 4,2 °C,

- promjene u oborinama: predviđa se da će oborine postati teško predvidive i intenzivnije u većem dijelu svijeta,

- povećanje razine mora: očekuje se da će se do kraja 21. stoljeća razina mora u prosjeku povećati za 0,18 do 0,59 m.

Očekuje se da će se temperatura u Europi povećati i više nego na globalnoj razini, u prosjeku između 1,0 i 5,5 °C i to će rezultirati toplijim ljetima i smanjenjem broja izrazito

10 ppm (parts per million – dijelova na milijun) je odnos broja molekula stakleničkog plina prema ukupnom broju molekula suhog zraka. Npr: 300 ppm znači 300 molekula stakleničkog plina na milijun molekula suhog zraka.

INSTITUT IGH d.d.



hladnih dana tijekom zime. Klimatske promjene se povezuju i s povećanjem učestalosti i jačine ekstremnih vremenskih i s klimom povezanih prirodnih katastrofa. Moguće je i značajno povećanje ljudskih i ekonomskih gubitaka uzrokovanih prirodnim katastrofama povezanih s klimatskim promjenama. Od 19. stoljeća meteorološka mjerenja provode se na pet meteoroloških postaja u različitim dijelovima Hrvatske, što omogućuje pouzdano dokumentiranje dugoročnih klimatskih trendova. U nastavku su opisani glavni trendovi u dvadesetom stoljeću:

temperatura zraka — sve meteorološke postaje zabilježile su porast prosječne temperature koji je bio osobito izražen tijekom posljednih dvadeset godina,

oborine — na svim postajama zabilježen je padajući trend, te porast broja sušnih dana u odnosu na smanjeni broj vlažnih dana. Porastao je i broj uzastopnih sušnih dana, osobito duž jadranske obale.

Od svih opasnosti potaknutih klimatskim promjenama, na području Hrvatske kao velika opasnost izdvojene su samo poplave. Osnovni razlog velikog rizika od poplava predstavlja smještaj Hrvatske unutar dunavskog bazena i snažni utjecaj savskog i dravskog bazena. Drugi problem predstavljaju urbana područja, na kojima kratkotrajne i intenzivne oborine u kombinaciji s lošim prostornim planiranjem uzrokuju poplave. Ostale opasnosti koje mogu biti izazvane klimatskim promjenama, a koje su prepoznate kao rizici za Hrvatsku, uključuju porast razine mora, ekstremne temperature i oborine, suše i vjetar. Sredozemlje je, uključujući i hrvatsku obalu Jadrana, pod utjecajem globalnog porasta razine mora. Osobito su ugroženi niski otoci i ušća rijeka koji su osjetljivi na poplavljivanje. Međutim, hrvatska je obala tektonski aktivno područje što otežava točno predviđanje učinaka porasta razine mora, jer dugoročni trendovi promjena razine mora mogu zbog toga biti nejasni. Povećanje temperature i smanjenje količine oborina donosi povećan rizik od suše, koji je osobito visok u dužim razdobljima ekstremnih temperatura. Sjeverozapad Hrvatske te istočni dio unutrašnjosti zemlje koji se oslanja na poljoprivredu suočeni su sa smanjenom količinom oborina, zbog čega su potrebe za vodom za poljoprivredne svrhe u značajnom porastu, što ukazuje na izrazitu ranjivost poljoprivrednog sektora na sušu. Što se tiče vjetrova, bura i jugo dvije su dominantne vrste vjetrova u Hrvatskoj, oba s velikim utjecajem na jadranskoj obali. Dok jaka bura može drastično sniziti temperaturu, jugo može uzrokovati ozbiljno poplavljivanje priobalja. U ovom trenutku još nije poznato kako će se točno promijeniti frekvencija i snaga tih vjetrova uslijed klimatskih promjena. Opasnosti od klimatskih promjena na području zahvata Klimatske i hidrološke značajke određenog područja međusobno su ovisne i neophodni su pokazatelji u planiranju ratarske proizvodnje i planiranju navodnjavanja. Klimatske značajke, režim voda i svojstva tla, te njihov međusobni odnos koji je vrlo složen i promjenljiv, definiraju uspješnost biljne proizvodnje. Svi klimatski elementi imaju veći ili manji udio na biljnu proizvodnju. Stanje voda i temperatura su dominantni. Stanje voda u tlu pretežno određuju oborine, isparavanje i svojstva tla. Bez odgovarajuće količine vode i topline nema vegetacije. Toplina se ne može dozirati (osim u staklenicima), njoj treba prilagoditi odgovarajuću biljnu proizvodnju. Međutim, povremene nestašice vode u tlu moguće je nadoknaditi planskim dovođenjem vode i poboljšati prinose ili umanjiti posljedice velikih suša koje su postale sve učestalije i sve neizvjesnije. Oborine kao klimatski element imaju snažan utjecaj na biljnu proizvodnju, režim voda u tlu i podzemlju te na bilancu biljkama dostupne vode. Glavni izvor vode u tlu u našim klimatskim prilikama čine oborine te je stoga njihova količina i raspored od ključne važnosti za uspješnu poljoprivrednu proizvodnju. Od ukupne količine oborina koja dospijeva na tlo, dio njih se gubi uslijed otjecanja, isparavanja te drugih gubitaka tako da

INSTITUT IGH d.d.



količina oborina koja pada na tlo nije u cijelosti biljkama na raspolaganju, nego tek jedan njen dio. Raspored oborina također ne odgovara uvijek potrebama poljoprivredne proizvodnje te je stoga navodnjavanje jedan od načina kojim se stvaraju optimalni uvjeti za rast i razvoj biljaka. Posljednjih godina svjedoci smo oborinskih ekstrema, odnosno ekstremno kišnih ili sušnih proljeća, što ima značajan utjecaj na klijanje i nicanje jarih usjeva, kao i na razvoj ozimina. Nadalje, sušnost krajem ljeta i početkom jeseni također izaziva stres kod biljaka, posebice kod ozimina koje su u fazi nicanja, a javljaju se i veliki problemi u proizvodnji industrijskog bilja, posebice šećerne repe. Uređenjem vodnog režima u tlu, omogućuju se optimalni uvjeti za poljoprivrednu proizvodnju te se gubici izazvani nedostatkom ili suviškom oborina svode na minimum. Temperatura zraka, pored oborina, jedan je od najvažnijih klimatskih elemenata za vegetaciju. Povoljni temperaturni režimi omogućuju biljkama razvoj u optimalnim uvjetima bez posljedica stresa uzrokovanog visokim ili niskim temperaturama. Biljke za svoj razvoj zahtijevaju optimalne temperature te ih svako odstupanje od toga dovodi do određene razine stresa. Biljke u svom razvoju zahtijevaju određenu sumu temperatura kako bi dostigle sljedeću razvojnu fazu. Temperatura ima bitan utjecaj prilikom klijanja i nicanja, jer povoljni temperaturni režim omogućuje brže i ujednačenije nicanje u proljeće, brži rast i razvoj tijekom ljeta te pravilno i ravnomjerno dozrijevanje. Nedostatak topline ili previsoka temperatura mogu dovesti biljke u stanje stresa jer se povećava evapotranspiracija, što ubrzava gubitak vlage iz tla te se stvaraju uvjeti za toplinski udar koji za posljedicu ima gubitak uroda. Također, poznato je da kulturne biljke imaju puno veće zahtjeve prema toplini, odnosno optimalne temperature nalaze se u puno užem rasponu u odnosu na raspon temperatura pri kojima se razvijaju bolesti i korovi. Ova činjenica ima jednu od glavnih uloga u faktorima otpornosti biljke na bolesti, posebice gljivična oboljenja te pri rastu u kompeticiji s korovima i iskorištavanju hraniva. Brzi početni porast koji uvjetuju optimalne temperature uz povoljno stanje vlažnosti tla stvara uvjete zasjenjivanja za sve ostale biljke koje rastu u usjevu, a nisu primarni cilj proizvodnje. Relativna vlažnost zraka ima veliku ulogu u razvoju biljke i njenoj potrebi za vodom. Uslijed visoke relativne vlažnosti zraka, uz uvjet da su ostali klimatski uvjeti povoljni, smanjuje se transpiracija i isparavanje vode iz tla. Pri visokoj relativnoj vlažnosti zraka, pojedine ratarske kulture mogu uspijevati i uz malu količinu oborina. Pri niskoj relativnoj vlažnosti zraka, čak i uz dovoljnu količinu oborina, postizanje vrhunskih prinosa bez navodnjavanja teško je dostižno. Vjetar je jedan od ključnih faktora u stvaranju klime područja jer utječe na temperaturu, vlažnost, oblačnost, količinu i raspored oborina. Djelovanje vjetra na vegetaciju ima pozitivan i negativan učinak. Pozitivne strane djelovanja umjerenog vjetra na vegetaciju očituju se kroz obnavljanje i miješanje zraka oko biljke te smanjuje opasnost od pojave kasnih proljetnih i ranojesenjih mrazova. Negativni aspekt vjetra je njegova snaga, koja uz kombinaciju sa jakom kišom može uništiti vegetaciju. Snaga vjetra utječe na isparavanje s tla i biljnog pokrova, a neovisno o snazi, vjetar povećava transpiraciju biljaka. Utjecaj klimatskih promjena na planirani zahvat procijenjen je na temelju metodologije opisane u Smjernicama Europske komisije11. Alat za analizu klimatske otpornosti12 sastoji se od 7 modula koji se primjenjuju tijekom razvoja projekta:

11 Smjernice za voditelje projekata: Kako povećati otpornost ranjivih ulaganja na klimatske promjene,

INSTITUT IGH d.d.



Modul 1: Analiza osjetljivosti (AO),

Modul 2a i 2b: Procjena izloženosti (PI),

Modul 3a i 3b: Analiza ranjivosti (AR),

Modul 4: Procjena rizika (PR),

Modul 5: Utvrđivanje mogućnosti prilagodbe (UMP),

Modul 6: Procjena mogućnosti prilagodbe (PMP) i

Modul 7: Integracija akcijskog plana prilagodbe u projekt (IAPP). Na razini studije izvodljivosti izrađuje se prvih 6 modula uz napomenu da je moguće zanemariti module 5 i 6 ukoliko je prethodno utvrđeno da ne postoji značajna ranjivost i rizik. U nastavku je provedena analiza klimatske otpornosti kroz prva 4 modula te nije utvrđena potreba za provedbom ostala tri modula. a) Modul 1: Analiza osjetljivosti (AO) Osjetljivost zahvata na ključne klimatske varijable i s njima povezane opasnosti (primarne klimatske promjene i sekundarne efekte) procjenjuje se kroz četiri teme osjetljivosti:

imovina i procesi na lokaciji,

ulaz (voda, energija i dr.),

izlaz (korisnici, proizvodi, tržište…) i

prometna povezanost. Osjetljivost zahvata na klimatsku varijable i s njima povezane opasnosti kroz četiri spomenute teme osjetljivosti ocjenjuje se na sljedeći način (za sve vrste projekta):

visoka osjetljivost: klimatska varijabla ili opasnost može imati znatan utjecaj na imovinu i procese, ulaz, izlaz i prometnu povezanost,

srednja osjetljivost: klimatska varijabla ili opasnost može imati mali utjecaj na imovinu i procese, ulaz, izlaz i prometnu povezanost,

nije osjetljivo: klimatska varijabla ili opasnost nema nikakav utjecaj. U tablici 4.14.2-1 ocijenjena je osjetljivost planiranog zahvata na klimatske varijable i s njima povezane opasnosti kroz četiri teme osjetljivosti (imovina i procesi na lokaciji, ulaz, izlaz i prometna povezanost).

Europska komisija 12 engl. climate resilience analyses

INSTITUT IGH d.d.



Tablica 4.14.2-1. Analiza osjetljivosti zahvata na klimatske varijable i s njima povezane opasnosti

KLIMATSKE VARIJABLE I S NJIMA POVEZANE OPASNOSTI

TEMA OSJETLJIVOSTI

Imovin

a i

pro

cesi

na

lokacij

i

Ula

z

Izla

z

Pro

metn

a

povezanost

PRIMARNI KLIMATSKI FAKTORI

1 Povećanje prosječnih temperatura zraka

2 Povećanje ekstremnih temperatura zraka

3 Promjena prosječnih količina oborina

4 Povećanje ekstremnih oborina

5 Prosječna brzina vjetra

6 Maksimalna brzina vjetra

7 Vlaga

8 Sunčevo zračenje

SEKUNDARNI EFEKTI/ OPASNOSTI VEZANE ZA KLIMATSKE UVJETE

9 Relativni porast razine mora

10 Povišenje temperature vode

11 Dostupnost vode

12 Oluje

13 Poplava

14 Erozija tla

15 Erozija obale

16 Šumski požari

17 Kvaliteta zraka

18 Nestabilnost tla/ klizišta

19 Efekt urbanih toplinskih otoka

20 Trajanje sezone uzgoja

OSJETLJIVOST NA KLIMATSKE PROMJENE Visoka Srednja Nije osjetljivo

a) Modul 2a i 2b: Procjena izloženosti (PI)

Modul 2a odnosi se na procjenu izloženosti u odnosu na osnovicu/ promatrane klimatske uvjete, s obzirom da različite lokacije mogu biti izložene različitim opasnostima koje su vezane za klimatske uvjete, uz različitu učestalost i intenzitet. Prikupljaju se podaci za klimatske varijable i vezane opasnosti kod kojih postoji visoka ili srednja osjetljivost (iz Modula 1). Modul 2b odnosi se na procjenu izloženosti budućim klimatskim uvjetima. Za projekte koji su kategorizirani kao „osjetljivi“ (Modul 1) ili „izloženi“ (Modul 2a) (srednji ili visok stupanj) klimatskoj varijabli ili opasnosti, procjenjuje se mogući razvoj situacije u budućnosti. U tablici 4.14.2-2 prikazana je procjena izloženosti lokacije zahvata sadašnjim (Modul 2a) i budućim klimatskim opasnostima (Modul 2b).

INSTITUT IGH d.d.



Tablica 4.14.2-2. Procjena izloženosti lokacije zahvata klimatskim varijablama – sadašnje i buduće stanje

KLIMATSKA VARIJABLA MODUL 2A – PROMATRANI KLIMATSKI UVJETI MODUL 2B – BUDUĆI KLIMATSKLI UVJETI

Povećanje prosječnih temperatura zraka

Prema podacima meteorološke postaje Celega (Novigrad) iz razdoblja od 1984. do 2008. godine, srednja godišnja temperatura za širu okolicu zahvata iznosila je 13,7 ºC. Prema toplinskim oznakama riječ je o umjereno toploj klimi. Prosječno najhladniji mjesec u godini je bio prosinac s prosječnom temperaturom od 5 ºC i s kolebanjima srednje mjesečne temperature od 2,3 do 8,2 ºC. Srednja mjesečna temperatura najtoplijeg mjeseca srpnja, iznosila je 23,4 ºC.

Izvor: SUO Sustav navodnjavanja poljoprivrednih površina Petrovije (550 ha), Hidroing d.o.o., 2013.

Predviđeni globalni rast prosječne temperature zraka u posljednjem desetljeću 21. st. u odnosu na posljednjih 20 godina 20. st. varira od 1,8 do 4°C, ovisno o scenariju emisije plinova staklenika (Meehl i sur. 2007).

Prema simulacijama klimatskih promjena na području zahvata, u prvom razdoblju (2011.-2040.) se očekuje povećanje temperature zraka oko 0,4°C zimi te 0,8-1°C ljeti. U drugom razdoblju (2041.-2070.) projiciran je porast temperature između 2,4°C i 2,6°C ljeti tj. oko 1,8°C tijekom zime. Projekcije za treće razdoblje (2071.-2099.) upućuju na mogući izrazito visok porast temperature, zimi između 2°C i 2,5°C i ljeti između 3,5°C i 4°C (Branković i sur. 2013).

Izvor: Šesto nacionalno izvješće Republike Hrvatske prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC), DHMZ, 2013. http://klima.hr/klima.php?id=klimatske_promjene#sec2

Povećanje ekstremnih temperatura zraka

Amplituda (razlika maksimuma i minimuma) je na obali manja zbog utjecaja mora, koje kao veliki akumulator topline smanjuje godišnje oscilacije temperature i djeluje blagotvorno na ublažavanje temperaturnih ekstrema. Apsolutna maksimalna izmjerena temperatura zraka iznosila je 38,7°C (21.08.2012.) na meteorološkoj postaji Pazin te 38,0°C (19.07.2007.) na postaji Pula – aerodrom. Apsolutna minimalna izmjerena temperatura zraka iznosila je -18,7°C na meteorološkoj postaji Pazin te -10,3°C (08.01.1985.) na postaji Pula – aerodrom.

Izvori: http://klima.hr/razno.php?id=priopcenja&param=apsolutno_

Promjene amplituda ekstremnih temperatura zraka na 2 m u budućoj klimi bit će izraženije u odnosu na promjenu srednjih sezonskih temperatura zraka. Zimske minimalne temperature zraka na području zahvata mogle bi porasti do oko 0,5°C. Ljetne maksimalne temperature zraka porast će nešto više od 1°C.

Izvor: Šesto nacionalno izvješće Republike Hrvatske prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC), DHMZ, 2013.

Moguća je pojava ekstremnih vremenskih događaja, koji uključuju povećanje broja i trajanja toplotnih udara tijekom ljeta te povećanje učestalosti i/ili intenziteta ekstremnih vremenskih

http://klima.hr/klima.php?id=klimatske_promjene#sec2

http://klima.hr/razno.php?id=priopcenja&param=apsolutno_najvisa

INSTITUT IGH d.d.




najvisa http://klima.hr/razno.php?id=priopcenja&param=apsolutno_najniza

prilika (olujno nevrijeme, ciklonalni poremećaj, itd.).

Izvor: http://klima.hr/razno/priopcenja/NHDR_HR.pdf http://www.int-res.com/articles/cr_oa/c052p227.pdf

Promjena prosječnih količina oborina

Prema podacima meteorološke postaje Celega iz razdoblja od 1984. do 2008. godine, prosječna godišnja količina oborina za širu okolicu zahvata iznosila je 819 mm. Najviše oborina zabilježeno je u rujnu (105 mm), a najmanje u srpnju (45 mm).


Promjene količine oborine u bližoj budućnosti (2011.-2040.) su vrlo male i ograničene samo na manja područja te variraju u predznaku ovisno o sezoni. U drugom razdoblju buduće klime (2041.-2070.) promjene oborine u Hrvatskoj su nešto jače izražene. Tako se ljeti u obalnom području očekuje smanjenje oborine. Smanjenja dosižu vrijednost od 45-50 mm i statistički su značajna. Zimi se može očekivati povećanje oborine, međutim to povećanje nije statistički značajno.

Izvor: http://klima.hr/klima.php?id=klimatske_promjene

Najveće promjene u sezonskoj količini oborine u bližoj budućnosti (2011.-2040.) su projicirane za jesen kada se može očekivati smanjenje oborine uglavnom između 2% i 8%. U ostalim sezonama se na području Istre i Kvarnera te srednjeg Jadrana može očekivati smanjenje oborine od 2% do 10%. Ove promjene, osobito zimi i u ljeto, nisu prostorno rasprostranjene i manjeg su iznosa nego u jesen te nisu statistički značajne.


Povećanje ekstremnih oborina

Unutar istraživanog razdoblja od 1984. do 2008. godine najsušnija je bila 1997. godina s ukupnom količinom oborina od 537 mm, što je bilo za 282 mm ili 34 % manje od višegodišnjeg prosjeka 819 mm). Godina sa najvećom količinom oborina u promatranom razdoblju je bila 1984. sa ukupnom količinom oborina od 1058 mm ili za 29 % (239 mm) više od 25-godišnjeg prosjeka.

Nema raspoloživih podataka za analizu, niti rezultata provedenih analiza i procjena budućih trendova povećanja ekstremnih oborina.

http://klima.hr/razno.php?id=priopcenja&param=apsolutno_najvisa

http://klima.hr/razno.php?id=priopcenja&param=apsolutno_najniza

http://klima.hr/razno.php?id=priopcenja&param=apsolutno_najniza

http://klima.hr/razno/priopcenja/NHDR_HR.pdf

http://www.int-res.com/articles/cr_oa/c052p227.pdf

http://klima.hr/klima.php?id=klimatske_promjene

INSTITUT IGH d.d.





Prosječna brzina vjetra

Na temelju ruže vjetrova može se uočiti kako su na širem području zahvata (podaci s meteorološke postaje Celega) najučestaliji istočni-sjeveroistočni (32,6 %) i sjeverni-sjeveroistočni (18,1 %) vjetar. U analiziranom periodu od 1984. do 2008. g na meteorološkoj postaji Celega, prosječna brzina vjetra je iznosila 2,8 m/s.


Ne očekuju se promjene izloženosti za buduće razdoblje.

Maksimalna brzina vjetra

U okolici zahvata vjetar je najintenzivniji u razdoblju od listopada do ožujka. Broj dana s jakim vjetrom (10.8-13.8 m/s) u razdoblju od 1981. – 2000. godine prosječno iznosi 54 dana.

Izvor: Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i velikih nesreća za Grad Umag, 2012.

Moguća je pojava jakog vjetra u proljetnim i jesenskim mjesecima, ali on je tada kratkotrajan i u pravilu prate ga jake kiša ili tuča te ne ostavlja dugoročne posljedice.


Vlaga

Prema prosječnoj vrijednosti relativne vlage zraka od 75 %, tijekom razdoblja od 1984. do 2008. godine, ali isto tako i prema prosječnim mjesečnim vrijednostima, razmatrano područje spada u kategoriju umjerene vlažnosti zraka.


Projicirane sezonske promjene učestalosti vlažnih i vrlo vlažnih dana su zanemarive. Povećanje količine oborine koja padne u vrlo vlažne dane u ukupnoj sezonskoj odnosno godišnjoj količini oborine na području Istre predviđeno je u proljeće i ljeto, dok je u jesen predviđeno smanjenje, ali samo uz istočnu obalu. Na godišnjoj razini količina oborine koja padne u vrlo vlažne dane u ukupnoj sezonskoj odnosno godišnjoj količini oborine može se malo povećati (do 2%).

Promjena broja suhih dana u bližoj budućnosti (2011.–2040.) u odnosu na referentnom razdoblju (1961.-1990.) može biti 1 do 2 suha dana više na jesen tj. do 3 dana diše tijekom godine. Budući da su promjene broja suhih dana male ili zanemarive to znači da

INSTITUT IGH d.d.




su i promjene oborinskih dana male, dnevni intenzitet oborine u budućem razdoblju uglavnom slijedi promjene sezonske, odnosno godišnje količine oborine (Branković i sur. 2013).


Sunčevo zračenje

Prosječna godišnja vrijednost broja sati sijanja Sunca na području meteorološke postaje Poreč za promatrano razdoblje od 1985. do 2008. je iznosila ukupno 2511 sati godišnje. Najveći broj sati sijanja Sunca u prosjeku je imao mjesec srpanj (350 sati), dok je mjesec sa najmanje sati sijanja bio prosinac sa 102 sata insolacije.


Očekuje se lagani porast sunčevog zračenja.

Povišenje temperature vode

Općenito se smatra da je za većinu usjeva u vegetacijskom razdoblju najpovoljnija temperatura vode za navodnjavanje oko 25°C. Pored same temperature vode vrlo je važan i odnos topline biljke i topline vode. Smatra se da razlika ne bi smjela biti veća od 10°C.

Temperatura kondicionirane vode postrojenja Gradole 2013. godine iznosila je 13 – 15,6 °C.

Izvor: http://www.ivb.hr/naslovna-hidden/26-proizvodnja-3

Očekuje se povećanje temperature površinskih voda i mora (zimi), kao posljedica očekivanih klimatskih promjena.

Izvor: http://klima.hr/razno/priopcenja/NHDR_HR.pdf

Dostupnost vode

U posljednjem desetljeću učestale su pojave suša u Hrvatskoj. Posebno su suše naglašene na području primorja kojem pripada i Petrovija (lokacija zahvata). Prema podacima mjesečnih količina oborina u periodu od 1987. godine do 2000. godine (najbliže meteorološke stanice Botonega)

Pojava suše postaje sve češća, ali do sada znanstvenici nisu našli pouzdaniju metodu za sigurno predviđanje suše tako da ju nije moguće predvidjeti vjerojatnosnim pristupom kao ni njene prognoze u realnom vremenu.

http://www.ivb.hr/naslovna-hidden/26-proizvodnja-3


INSTITUT IGH d.d.




kritični mjeseci su svibanj, srpanj i kolovoz. Punjenje male akumulacije u sklopu planiranog zahvata vrši se u zimskim mjesecima iz vodoopskrbnog sustava – u periodu od studenog rujna do kraja travnja kada je i potrošnja u tom sustavu manja te njenom korištenju u sušnijem dijelu godine tj. u vegetativnom razdoblju poljoprivrednih kultura. Prema podacima Istarskog vodovoda količina vode koja će se osigurati u ovu svrhu iznosi 100 l/s. Istarski vodovod crpi vodu za potrebe vodoopskrbe iz izvora Gradole. Izvor Gradole nalazi se na lijevoj obali rijeke Mirne, oko 9,5 km udaljen od njezinog ušća. Preljevne vode odvode se kanalima prema rijeci Mirni. Uz izvor Gradole u neposrednoj blizini nalaze se još dva povremena izvora: izvor Male Gradole i izvor Očjak. Izvor je kaptiran za regionalni vodovod Istre od 1969. godine. Za potrebe vodoopskrbe koristi se u prosjeku preko 17 mil. m3/god. Crpna postrojenja i uređaj za pročišćavanje kapacitirani su na 1000 l/s, od čega je prema ugovoru o financiranju 500 l/s namijenjeno za Istarski vodovod, 200 l/s za Vodovod Pula, a 300 l/s za Rižanski vodovod.

Maksimalna izdašnost izvora nastupa zimi i u proljeće te iznosi 10.000 l/s, a minimalna izdašnost iznosi 1.000 l/s dok ekstremni minimum iznosi ispod 400 l/s.

Izvor: http://www.ivb.hr/naslovna-hidden/29-izvor-gradole


Prema Vodoopskrbnom planu Istarske županije iz 2006. godine, buduće potrebe za vodom su 21.582.561 m3 (2021.) tj. 26.395.847 m3 (2051. godine). Istra nema alternativnih rješenja za vodoopskrbu koja ne bi zahtijevala izuzetno velika ulaganja (gradnja novih akumulacija ili dovođenje vode iz područja preko Učke), te je zbog toga važno intenzivno raditi na zaštiti voda svakog pojedinog pa i najmanjeg izvora koji je uključen ili ima potencijal uključivanja u vodoopskrbu. U slučaju oštećenja vodoopskrbnih objekata (vodospreme, cjevovodi, pumpe) u nadležnosti Istarskog vodovoda Buzet došlo bi do prekida i poteškoća u distribuciji pitke vode na širem području zahvata.

Izvor: Procjena ugroženosti Istarske županije od prirodnih i tehničko tehnoloških katastrofa i velikih nesreća, 2009.

Oluje

Olujom se smatra vjetar brzine 17,2 m/s odnosno 62 km/h (jačine 8 stupnjeva po Beaufortovoj skali) ili više, koji lomi grane stabala, valja i lomi usjeve, otresa plodove voća i nanosi štetu građevinskim objektima. U razdoblju 1981. do 2000. godina u široj okolici zahvata zabilježeno je 13 dana s olujnim vjetrom. Olujno nevrijeme na širem području zahvata ponekad je popraćeno pijavicama sa mora kao i većim količinama padalina koje mogu prouzročiti plavljenje, uglavnom podrumskih prostora, nižih stambenih jedinica posebice uz samo obalno područje. Moguće je i rušenje djela

Uglavnom su u pitanju kratkoročne posljedice (ovisno o veličini, kretanju i intenzitetu djelovanja oluje ili orkanskog nevremena i pijavice), uz moguće stradanja manjeg broja stanovnika (do 10 ), a za saniranje je, redovnim snagama, rijetko potrebno više od nekoliko sati.


http://www.ivb.hr/naslovna-hidden/29-izvor-gradole

INSTITUT IGH d.d.




stupova za struju i telefon ili pak oštećenja električne mreže.


Poplava

Sredinu područja zahvata u smjeru istok-zapad presijeca Umaški potok - najznačajniji povremeni bujični vodotok zapadne Istre s površinom sliva od 28 km2. Radi se o potoku koji u svom središnjem dijelu ima suho korito u prosjeku oko 340 dana i kod kojega su pojave većih protoka iznimno rijetke - javljaju se kao posljedica velike plime i vrlo velikih intenziteta oborina, posebno ako padnu na tlo prethodno saturirano oborinom iz ranijeg razdoblja. Najkritičniji mjeseci su travanj, rujan, listopad i studeni. Vodotok je dimenzioniran za protok vode 21 m3/s, no u tijeku je prilagodba sustava za jače padaline. Moguće je plavljenje i do 20 ha obradivih površina. Zbog posljedica poplave 2010. godine je proglašena elementarna nepogoda.

Izvor: Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i velikih nesreća za Grad Umag, 2012., SUO Sustav navodnjavanja poljoprivrednih površina Petrovije (550 ha), Hidroing d.o.o., 2013.

Regulacija slivnih voda šireg područja u gornjem toku Umaškog potoka, izgradnjom akumulacija i retencija smatra se da će utjecaj plavljenja na poljoprivredne površine Petrovije u budućem stanju biti dodatno umanjen.


Erozija tla

Zahvat se pretežno nalazi na naslagama gornje krede te kvartara općenito i holocena. Zona fliša s relativno nepropusnim naslagama dominantno se nalazi istočno od zahvata. Za naslage fliša je značajno napomenuti da su na površinskim dijelovima sliva podložne procesima erozije, odnosno produkcije, pronosa i taloženja suspendiranog nanosa.

Ne očekuje se promjena izloženosti za buduće razdoblje. Može se očekivati postupno i djelomično oštećenje male akumulacije uslijed erozijskih procesa.

Šumski požari Područje zahvata nalazi se na području GJ Kršin, kojim upravlja Šumarija Buje (Uprava šuma podružnica Buzet).

Nema raspoloživih podataka za analizu i procjenu budućih trendova porasta pojave šumskih požara.

INSTITUT IGH d.d.




Šume u široj okolici zahvata nalaze se u II, III i IV kategoriji požarne ugroženosti. Tijekom 2013. godine zabilježeno je 5 šumskih požara (5,99 ha opožarene površine). Na području zahvata nalaze se manji fragmenti šuma.

Izvor: Izvješće o stanju sustava zaštite i spašavanja na području Grada Umaga za 2013. godinu.

Nestabilnost tla/ klizišta

U široj okolici zahvata u posljednjih 100 godina nisu zabilježeni tektonski potresi i ono spada u područje smanjene seizmičke aktivnosti tako da je ugroženost pojedinih područja s obzirom na vrste gradnje i rabljeni građevinski materijal vrlo mala. U posljednjih 125 godina na području Umaga zabilježeno je 11 potresa intenziteta do 5° MSK ljestvice Najbliža epicentralna područja pojačane seizmičnosti su riječko, ljubljansko i furlansko područje.


Za širu okolicu zahvata predviđena je mogućnost pojave potresa do 7º MCS, ali je ta mogućnost vrlo mala zbog konfiguracije tla.

Na širem području zahvata ne očekuje se mogućnost nastanka klizišta obzirom na sastav i konfiguraciju tla. Pojava klizišta nisu zabilježena kao ni odroni zemljišta te sa tog aspekta ne postoje opasnosti.


Trajanje sezone uzgoja

Suše su posebno naglašene na području primorja kojem pripada i područje zahvata. Zbog javljanja suša drastično se smanjuje urod poljoprivrednih kultura, u ekstremno sušnim godinama i preko 70%. Zbog pojave suša štete se u poljoprivredi procjenjuju u milijardama kuna, a istovremeno se ne navodnjavaju poljoprivredne površine i pri tome ne koriste postojeći resursi voda za navodnjavanje. Navodnjavanjem poljoprivrednih kultura kroz promjenu strukture sjetve i uvođenje dohodovnijih kultura u plodored, stvaraju se preduvjeti organiziranja intenzivne i ekonomski vrlo isplative poljoprivredne proizvodnje.

Nakon izgradnje sustava za navodnjavanje, očekuje se intenzivniji poljoprivredni uzgoj i produljenje sezone poljoprivrednog uzgoja.

IZLOŽENOST LOKACIJE ZAHVATA Visoka Srednja Ne postoji

INSTITUT IGH d.d.



b) Modul 3a i 3b: Analiza ranjivosti (AR) Za svaku projektnu lokaciju ranjivost (V) se računa prema izrazu V = S x E, pri čemu S označava stupanj osjetljivosti imovine, a E izloženost osnovnim klimatskim uvjetima/ sekundarnim efektima. Procjena se temelji na pretpostavci da je sposobnost prilagodbe projekta konstantna i jednaka u svim zemljopisnim područjima. Procjena osjetljivosti i izloženosti projekta koristi se za potrebe opsežne procjene (osnovice) ranjivosti uz pomoć jednostavne matrice (Tablica 4.14.2-3). Tablica 4.14.2-3. Matrica kategorizacije ranjivosti za sve klimatske varijable ili opasnosti koje

mogu utjecati na projekt

IZLOŽENOST (MODUL 2A I 2B)

Ne postoji Srednja Visoka

OSJETLJIVOST (MODUL 1)

Ne postoji

Srednja

Visoka

RAZINA RANJIVOSTI Visoka Srednja Ne postoji

U tablici 4.14.2-4 prikazana je analiza ranjivosti zahvata u odnosu na promatrane klimatske uvjete (Modul 3a) i na buduće klimatske promjene (Modul 3b).

INSTITUT IGH d.d.



Tablica 4.14.2-4. Ranjivost zahvata s obzirom na klimatske varijable i s njima povezane opasnosti

KLIMATSKE VARIJABLE I S NJIMA POVEZANE OPASNOSTI

MODUL 1

MO

DU

L 2

A

MODUL 3A

MO

DU

L 2

B

MODUL 3B

Imovin

a i

pro

cesi

na

lokacij

i

Ula

z

Izla

z

Pro

metn

a

povezanost

Imovin

a i

pro

cesi

na

lokacij

i

Ula

z

Izla

z

Pro

metn

a

povezanost

Imovin

a i

pro

cesi

na

lokacij

i

Ula

z

Izla

z

Pro

metn

a

povezanost

PRIMARNI KLIMATSKI UČINCI

1 Povećanje prosječnih temperatura zraka

2 Povećanje ekstremnih temperatura zraka

3 Promjena prosječnih količina oborina

4 Povećanje ekstremnih oborina

5 Prosječna brzina vjetra

6 Maksimalna brzina vjetra

7 Vlaga

8 Sunčevo zračenje

SEKUNDARNI EFEKTI/POVEZANE OPASNOSTI

10 Povišenje temperature vode

11 Dostupnost vode

12 Oluje

13 Poplava

14 Erozija tla

16 Šumski požari

18 Nestabilnost tla/ klizišta

20 Trajanje sezone uzgoja

INSTITUT IGH d.d.



c) Modul 4: Procjena rizika (PR)

Procjena rizika temelji se na analizi ranjivosti koja je opisana u Modulima 1 – 3, a usredotočuje se na identifikaciju rizika i prilika vezanih za osjetljivosti koje su ocijenjene kao „visoke“ prema tablici 4.14.2-3 (prema potrebi mogu se procjenjivati i ranjivosti koje su ocjenjene kao „srednje“). Procjena rizika pojednostavljuje identifikaciju dužih lanaca uzroka i posljedica koji povezuju opasnosti i rezultate projekta u više dimenzija (tehnička dimenzija, okoliš, društvena i financijska dimenzija itd.) i daje uvid u međudjelovanje različitih faktora. Procjena rizika možda će ukazati na rizike koji nisu otkriveni analizom ranjivosti. Rizik je kombinacija vjerojatnosti nastanka nekog događaja i posljedice tog događaja. Ozbiljnost utjecaja klimatskih uvjeta, odnosno „posljedica“, prvi je kriterij koji se ocjenjuje prema tablici 4.14.2-5. Zatim se procjenjuje mogućnost utjecaja klime, odnosno „vjerojatnost“: određuje se koliko je vjerojatno da će neka posljedica nastupiti u određenom razdoblju (npr. tijekom vijeka trajanja projekta) prema tablici 4.14.2-6. Prilikom ocjenjivanja vjerojatnosti, uzimaju se u obzir podaci o opasnostima prikupljenim u Modulu 2. Utvrđeno je da za potrebe ovog projekta nije potrebna detaljna procjena rizika. Tablica 4.14.2-5. Ljestvica za ocjenjivanje ozbiljnosti utjecaja klimatskih uvjeta, odnosno

opsega posljedica na imovinu

1 - BEZNAČAJNA 2 - MANJA 3 - SREDNJA 4 - ZNATNA 5 - KATASTROFALNA

Utjecaj se može neutralizirati kroz

uobičajene aktivnosti.

Štetan događaj koji se može

neutralizirati primjenom mjera koje osiguravaju

kontinuitet poslovanja.

Ozbiljan događaj koji zahtijeva

dodatne hitne mjere koje osiguravaju kontinuitet poslovanja.

Kritičan događaj koji zahtijeva

izvanredne ili hitne mjere koje osiguravaju kontinuitet poslovanja.

Katastrofa koja može uzrokovati prekid

rada ili pad mreže / nefunkcionalnost

imovine.

Tablica 4.14.2-6. Ljestvica za procjenu vjerojatnosti utjecaja klime

1 - RIJETKO 2 - MALO

VJEROJATNO 3 – SREDNJE VJEROJATNO

4 -VJEROJATNO

5 - GOTOVO SIGURNO

OPIS

Vjerojatnost incidenta je vrlo mala.

S obzirom na sadašnje prakse i

procedure, malo je vjerojatno da će se incident dogoditi.

Incident se već dogodio u sličnoj zemlji ili okruženju.

Vjerojatno je da će se

incident dogoditi.

Vrlo je vjerojatno da će

se incident dogoditi, možda i nekoliko puta.

GODIŠNJA VJEROJATNOST

INCIDENTA

5% 20% 50% 80% 95%

INSTITUT IGH d.d.



Vizualni prikaz rizika radi se pomoću Matrice rizika (Tablica 4.14.2-7). Ocjene posljedica i vjerojatnosti za svaki pojedini rizik unose se u Matricu rizika (Tablica 4.14.2-8). Unos rizika u matricu daje vizualni prikaz stupnja ozbiljnosti različitih rizika i pojednostavljuje procjenu rizika. Matrica rizika za ovaj projekt te njen opis prikazani su u tablicama 4.14.2-8 i 4.14.2-9. Tablica 4.14.2-7. Matrica rizika

OPSEG POSLJEDICE

BEZNAČAJNE MANJE SREDNJE ZNATNE KATASTROFALNE

1 2 3 4 5

VJERO

JATN

OST/

IZG

LED

I

5 GOTOVO SIGURNO 95 % 5 10 15 20 25

4 VJEROJATNO 80 % 4 8 12 16 20

3 SREDNJE VJEROJATNO 50 % 3 6 9 12 15

2 MALO VJEROJATNO 20 % 2 4 6 8 10

1 RIJETKO 5 % 1 2 3 4 5

Tablica 4.14.2-8. Matrica rizika projekta - vizualni prikaz procjene rizika

OPSEG POSLJEDICE

BEZNAČAJNE MANJE SREDNJE ZNATNE KATASTROFALNE

1 2 3 4 5

VJERO

JATN

OST/ IZG

LED

I 5 GOTOVO SIGURNO 95 %

4 VJEROJATNO 80 % 2 - Povećanje ekstremnih

temperatura zraka

3 SREDNJE VJEROJATNO 50 % 3 - Promjena

prosječnih količina oborina

2 MALO VJEROJATNO 20 % 12 – Oluje, 14 – Erozija

tla

1 RIJETKO 5 % 11 – Dostupnost

vode

Stupanj rizika

Jako visok

Visok

Srednji

Nizak

INSTITUT IGH d.d.



Tablica 4.14.2-9. Obrazloženje matrice rizika za planirani projekt

2. POVEĆANJE EKSTREMNIH TEMPERATURA ZRAKA

OPIS RIZIKA

Povećani zahtjevi za vodom za navodnjavanje uslijed ekstremnih temperatura zraka. Previsoka temperatura može dovesti biljke u stanje stresa jer se povećava evapotranspiracija, što ubrzava gubitak vlage iz tla te se stvaraju uvjeti za toplinski udar koji za posljedicu ima gubitak uroda. Rizik od materijalne štete uslijed smanjenog prinosa poljoprivrednih kultura.

RIZIK OD POJAVE 4

Vjerojatno (godišnja vjerojatnost incidenta 80 %).

Moguća je pojava ekstremnih vremenskih događaja, koji uključuju povećanje broja i trajanja toplotnih udara tijekom ljeta te povećanje učestalosti i/ili intenziteta ekstremnih vremenskih prilika (olujno nevrijeme, ciklonalni poremećaj, itd.).

OPSEG POSLJEDICA 2

Manje.

Štetan događaj koji se može neutralizirati primjenom mjera koje osiguravaju kontinuitet poslovanja.

FAKTOR RIZIKA 8/25 Visok rizik

3. PROMJENA PROSJEČNIH KOLIČINA OBORINA

OPIS RIZIKA Povećani zahtjevi za vodom za navodnjavanje uslijed smanjenja prosječne količine oborina tijekom poljoprivredne sezone. Rizik od materijalne štete uslijed povećanih troškova navodnjavanja.

RIZIK OD POJAVE 3

Srednje vjerojatno (godišnja vjerojatnost incidenta 50 %).

Najveće promjene u sezonskoj količini oborine u bližoj budućnosti (2011.-2040.) su projicirane za jesen kada se može očekivati smanjenje oborine uglavnom između 2% i 8%. U ostalim sezonama se na području Istre i Kvarnera te srednjeg Jadrana može očekivati smanjenje oborine od 2% do 10%.

OPSEG POSLJEDICA 2 Manje.

Štetan događaj koji se može neutralizirati primjenom mjera koje osiguravaju kontinuitet poslovanja.

FAKTOR RIZIKA 6/25 Srednji rizik

11. DOSTUPNOST VODE

OPIS RIZIKA Prekid opskrbe vodom uzrokovao bi nefunkcionalnost sustava za navodnjavanje. Smanjena dostupnost vode uzrokovala bi otežano punjenje male akumulacije.

RIZIK OD POJAVE 1

Rijetko (godišnja vjerojatnost incidenta 5 %).

Punjenje mini akumulacija u sklopu planiranog zahvata vrši se u zimskim mjesecima iz vodoopskrbnog sustava – u periodu od kraja rujna pa skoro do kraja ožujka kada je i potrošnja u tom sustavu manja te njenom korištenju u sušnijem dijelu godine. S obzirom na navedeno čak i u slučaju oštećenja vodoopskrbnih objekata (vodospreme, cjevovodi, pumpe) u

INSTITUT IGH d.d.



nadležnosti Istarskog vodovoda, pri čemu bi došlo do prekida i poteškoća u distribuciji pitke vode na širem području zahvata, posljedice bi se mogle na vrijeme sanirati, pri čemu sustav navodnjavanje ne bi bio ugrožen.

OPSEG POSLJEDICA 5

Katastrofalne.

Variraju u ovisnosti o situaciji. U najtežem slučaju prekidom opskrbe vode sustav navodnjavanja bio bi nefunkcionalan i prestao bi s radom.

FAKTOR RIZIKA 5/25 Visok rizik

12. OLUJE

OPIS RIZIKA Gubitak poljoprivrednih proizvoda uslijed djelovanja oluje ili orkanskog nevremena i pijavice.

RIZIK OD POJAVE 2

Srednje vjerojatno (godišnja vjerojatnost incidenta 20 %).

U široj okolici zahvata zabilježeno je 13 dana s olujnim vjetrom. Olujno nevrijeme na širem području zahvata ponekad lomi grane stabala, valja i lomi usjeve, otresa plodove voća i nanosi štetu građevinskim objektima.

OPSEG POSLJEDICA 2 - 4 Manje do znatne.

Variraju u ovisnosti o situaciji. U težem slučaju može doći do znatne materijalne štete zbog uništenja dijela usjeva .

FAKTOR RIZIKA 4/25 – 8/25 Nizak do visok rizik

14. EROZIJA TLA

OPIS RIZIKA Postupno i djelomično oštećenje male akumulacije uslijed erozijskih procesa moglo bi ugroziti funkcionalnost sustava za navodnjavanje i gubitke akumulirane vode.

RIZIK OD POJAVE 2

Malo vjerojatno (godišnja vjerojatnost incidenta 20 %).

Zahvat se nalazi na naslagama gornje krede te kvartara općenito i eocena. Može se očekivati postupno i djelomično oštećenje male akumulacije uslijed erozijskih procesa.

OPSEG POSLJEDICA 2 - 4

Manje do znatne.

Variraju u ovisnosti o situaciji. U težem slučaju može doći do velikih gubitaka akumulirane vode. Štetan događaj se može neutralizirati primjenom mjera koje osiguravaju stabilnost pokosa male akumulacije.

FAKTOR RIZIKA 4/25 – 8/25 Nizak do visok rizik

Temeljem dobivenih vrijednosti faktora rizika za ključne utjecaje visoke ranjivosti, provedena je ocjena i odluka o potrebi identifikacije dodatnih potrebnih mjera smanjenja utjecaja klimatskih promjena u okviru ovog projekta. S obzirom na dobivene vrijednosti faktora rizika (od 4/25 do 8/25), može se zaključiti da nema potrebe za primjenom

INSTITUT IGH d.d.



dodatnih mjera smanjenja utjecaja. Provedba daljnje analize varijanti i implementacija dodatnih mjera (modul 5, 6 i 7) nije potrebna u okviru ovog projekta. Staklenički plinovi a) Nastajanje stakleničkih plinova Glavni staklenički plin koji nastaje prilikom rada sustava navodnjavanja je ugljikov dioksid (CO2). Emisije CO2 nastaju potrošnjom kupljene električne energije za rad crpnih stanica Petrovija i Jeci te punjenje bazena Petrovija u sustavu javnog navodnjavanja Petrovija. One predstavljaju indirektne emisije s obzirom na to da su proizvodnja i transport električne energije koja se koristi u vlasništvu drugih pravnih subjekata. Radi se o posrednom utjecaju koji nije lokalnog karaktera i svodi se na povećanje proizvodnje ugljikovog dioksida u energanama koje će proizvoditi dodatnu električnu energiju. Procjena količine stakleničkih plinova svodi se na korištenje specifičnih faktora emisije za pojedine procese. U slučaju predmetnog zahvata proces predstavlja potrošnja električne energije za rad crpnih stanica i punjenje bazena Petrovija. Glavni plin koji pritom nastaje, a doprinosi stakleničkom efektu je ugljikov dioksid (CO2). Potencijal globalnog zatopljavanja13 CO2 koji nastaje pri radu sustava navodnjavanja prikazan je u tablici 4.14.2-10. Tablica 4.14.2-10. Atmosferski životni vijek i potencijal globalnog zatopljavanja glavnog stakleničkog plina koji nastaje pri radu sustava navodnjavanja (IPCC/TEAP, 2005)

Plin Kemijska formula

Životni vijek (godine)

Potencijal globalnog zatopljavanja

20-godina 100-godina 500-godina

Ugljikov dioksid

CO2 50 – 200 1 kgCO2e 1 kgCO2e 1 kgCO2e

b) Procjena emisija stakleničkih plinova S ciljem procjene utjecaja zahvata na klimatske promjene procijenjen je „ugljični otisak“14 sustava navodnjavanja uzimajući u obzir emisije CO2e

15 nastale potrošnjom kupljene električne energije. Za izračun emisija CO2e iz sustava navodnjavanja korištena je metodologija iz dokumenta EIB (2014)16, Aneksa 2 (metoda 1E), prema tablici 4.14.2-11.

13 mjera kojom se opisuje utjecaj jedinične mase pojedinog plina na globalno zatopljenje, a u odnosu na istu količinu ugljikovog dioksida (engl. global warming potential) 14 mjera ukupne emisije stakleničkh plinova koju izravno ili neizravno uzrokuje neka osoba, proizvod, tvrtka ili događaj (eng. carbon footprint) 15 CO2e (CO2 ekvivalent) — označava količinu CO2 koja ima isti potencijal globalnog zatopljavanja 16 European Investment Bank (2014): Metodologies for the Assessment of projects GHG Emissions and Emission Variations; http://www.eib.org/attachments/strategies/eib_project_carbon_footprint_methodologies_en.pdf

http://www.eib.org/attachments/strategies/eib_project_carbon_footprint_methodologies_en.pdf

INSTITUT IGH d.d.



Tablica 4.14.2-11. Metodologija izračuna emisija CO2e iz vodoopskrbnog sustava (EIB, 2014)

Sektor i GHG emisije Metoda izračuna

Kupljena električna energija za potrebe rada crpnih stanica Petrovija i Jeci te za punjenje bazena Petrovija

CO2e

CO2 (t) = Utrošena energija * Emisijski faktor državne električne mreže

Emisijski faktor za srednje naponsku mrežu +4% za Hrvatsku iznosi 317 gCO2/kWh, a za nisko naponsku mrežu +7% iznosi 327 gCO2/kWh (EIB, tablica A2.3)

Prema navedenoj metodologiji, u narednoj tablici izračunata je ukupna godišnja emisija CO2e iz sustava navodnjavanja i to za dva promatrana scenarija: „sa" i „bez" projekta. Razlika ukupnih godišnjih emisija CO2e „sa" i „bez" projekta izražena je kao inkrementalna emisija i predstavlja doprinos projekta smanjenju odnosno povećanju emisija. Scenarij „sa“ projektom podrazumijeva utrošak električne energije na crpnim stanicama Petrovije i Jeci te za punjenje bazena Petrovije, dok scenarij „bez“ projekta podrazumijeva „ne činiti ništa“. Tablica 4.14.2-12. Izračun emisija stakleničkih plinova nastalih u okviru projekta – „ugljični

otisak“ projekta na godišnjoj razini

Ukupne emisije stakleničkih plinova – „ugljični otisak“ projekta

Potrošači

Potrošnja kupljene el. energije po

srednjem naponu* (kWh/god)

Indirektne emisije

kg CO2e/god t CO2e/god

CO2e emisije „BEZ“ PROJEKTA

N/P N/P 0,00 0,00

CO2e emisije „SA“ PROJEKTOM

Sustav navodnjavanja

Petrovije** 1.005.600 318.775 318,7

CO2e emisije - INKREMENTALNO 318.775 318,7

*emisijski faktor za srednje naponsku mrežu +4% za Hrvatsku iznosi 317 gCO2/kWh (0,317 kgCO2/kWh)

**Utrošena električna energija za potrebe rada crpnih stanica Petrovija i Jeci te za punjenje bazena Petrovija

Izračunate vrijednosti inkrementalnih emisija prikazuju kako predmetni zahvat doprinosi povećanju emisija stakleničkih plinova u iznosu od oko 318,7 tCO2e/god u odnosu na scenarij „bez“ projekta, što ne predstavlja značajno povećanje emisija. S obzirom na navedeno, a u smislu prilagodbe sadašnjim i budućim klimatskim promjenama u okviru predmetnog zahvata, nisu potrebne dodatne mjere vezane za smanjenje emisija stakleničkih plinova. Može se zaključiti da predmetni zahvat ne doprinosi značajnom povećanju emisija stakleničkih plinova i s tim povezanim utjecajima na klimatske promjene.

INSTITUT IGH d.d.



4.15. UTJECAJ OD NASTANKA OTPADA I MATERIJALA IZ ISKOPA

4.15.1. Utjecaj tijekom izgradnje zahvata Tijekom izgradnje zahvata očekuju se manje količine komunalnog i opasnog (istrošena ulja, zauljene krpe i sl.) otpada na lokaciji gradilišta. Nadalje, očekuje se nastanak građevinskog otpada i viška materijala iz iskopa. Naime, uslijed izvođenja radova na izgradnji male akumulacije i bazena nastat će određene količine viška materijala iz iskopa koji se neće upotrijebiti za izvođenje zahvata. Osim pokrovnog humusnog materijala, nastat će i određene količine mješavine kamena i zemlje, s time da se ne očekuje se da će tijekom gradnje nastati višak iskopa koji sadrži mineralnu sirovinu. Međutim, ukoliko materijal od iskopa bude sadržavao mineralnu sirovinu, u tom slučaju je potrebno postupati u skladu s Pravilnikom o postupanju s viškom iskopa koji predstavlja mineralnu sirovinu kod izvođenja građevinskih radova (NN 79/14), a dokaz da se radi o mineralnoj sirovini predstavljaju uzorci dobiveni geomehaničkim ispitivanjem tla. Sukladno Pravilniku o građevnom otpadu i otpadu koji sadrži azbest (NN 69/16), vlasnik građevnog otpada koji nastane prilikom izgradnje zahvata (investitor i/ili izvođač) ga je dužan na odgovarajući način skladištiti i ukloniti po završetku radova, sukladno člancima 12 i 13 Pravilnika. Predviđeno je da se materijal iz iskopa koji će biti upotrijebljen za građenje predmetnog zahvata privremeno skladišti na lokaciji gradilišta koju će odrediti izvođač radova, a u skladu s organizacijom gradilišta. Višak materijala iz iskopa potrebno je predati ovlaštenoj osobi ili odvesti na lokaciju koju će odrediti jedinica lokalne samouprave.

4.16. UTJECAJ IZNENADNIH DOGAĐAJA (u slučaju akcidenta)

4.16.1. Utjecaj tijekom izgradnje zahvata Pojavom visokih voda Umaškog potoka ili uslijed drugih nepogoda uzrokovanih višom silom, moguće je incidentno zagađenja okoliša građevinskim materijalima i drugim sredstvima neophodnim za građevinsku mehanizaciju. Akcidentne situacije također mogu nastati nepravilnim rukovanjem zapaljivim materijalima i neadekvatnom zaštitom na radu. Dobrom organizacijom građenja potrebno je sve moguće incidentne situacije svesti na minimum.

4.16.2. Utjecaj tijekom korištenja zahvata Tijekom korištenja zahvata moguća je pojava incidentnih situacija koje mogu uzrokovati oštećenja cjevovoda, crpnih stanica, bazena i podloge male akumulacije. Uzorci akcidenata mogu biti prirodni kao što su potresi, hidrološke prilike, ljudski faktor poput propusta u građenju, lošeg upravljanja i održavanja, te nasilna rušenja – rat i terorizam. Treba napomenuti kako će se voda u akumulaciju kontrolirano puniti putem zasunskih ventila, ugrađenih u okno neposredno prije ulaza dovodne cijevi u akumulaciju. Oko

INSTITUT IGH d.d.



akumulacije će se izvesti servisna obilazna cesta na nasipu koji se nalazi na koti 1,00 m iznad visine od okolnog terena. Prema tome, nije moguće nekontrolirano prelijevanje vode preko servisne ceste na nasipu oko akumulacije. Teoretski je moguće postupno i djelomično oštećenje nasipa male akumulacije uslijed erozijskih procesa. U slučaju akcidentnih situacija u okolici male akumulacije Petrovija 1, najugroženija naselja su Klija i Vilanija s južne strane. Međutim, s obzirom da lokacija male akumulacije predstavlja prirodnu depresiju bez ikakvih pregrada, ne očekuje se akcidentno izlijevanje vode iz ove akumulacije te utjecaj na obližnja naselja. Ostale akcidentne situacije kao što je onečišćenje vode u akumulaciji ili onečišćenje tla na poljoprivrednim površinama, moguće su uslijed izlijevanja goriva i ulja iz strojeva i transportnih sredstava ili neadekvatnog zbrinjavanja otpada.

4.17. MOGUĆI UTJECAJI SMANJENJA PRIRODNIH VRIJEDNOSTI OKOLIŠA U

ODNOSU NA POZITIVNE EFEKTE ZAHVATA Izgradnjom sustava navodnjavanja poljoprivrednih površina Petrovije neće doći do značajnog smanjenja prirodnih vrijednosti okoliša i prirode na lokaciji projekta kao ni na širem području zahvata. S druge strane, predloženi zahvat imat će višestruke pozitivne učinke na poljoprivrednu proizvodnju, a samim time i na lokalno stanovništvo i gospodarstvo.

4.18. VREDNOVANJE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Za vrednovanje mogućih utjecaja na pojedine komponente okoliša i prihvatljivosti opterećenja na okoliš, u obzir su uzete njegove najbitnije komponente kao što su intenzitet utjecaja, duljina trajanja utjecaja i rasprostranjenost utjecaja. Na temelju analize navedenih komponenti, rezultat vrednovanja utjecaja predmetnog zahvata prikazani su u donjoj tablici. Tablica 4.18-1. Pregled mogućih utjecaja planiranog zahvata na okoliš

UTJECAJ

ODLIKA

(pozitivan/

negativan

utjecaj)

KARAKTER JAKOST TRAJNOST REVERZIBILNOST

Utjecaj na vode tijekom izgradnje - IZRAVAN SLAB PRIVREMEN REVERZIBILAN

Utjecaj na vode tijekom korištenja - IZRAVAN SLAB TRAJAN IREVERZIBILAN

Utjecaj na zrak tijekom izgradnje - IZRAVAN SLAB PRIVREMEN REVERZIBILAN

Utjecaj na zrak tijekom korištenja 0 - - - -

Utjecaj na razinu buke tijekom izgradnje

- IZRAVAN UMJEREN PRIVREMEN REVERZIBILAN

Utjecaj na razinu buke tijekom korištenja

- IZRAVAN SLAB PRIVREMEN REVERZIBILAN

Utjecaj na bioraznolikost tijekom izgradnje

- IZRAVAN SLAB PRIVREMEN IREVERZIBILAN

Utjecaj na bioraznolikost tijekom korištenja

- NEIZRAVAN SLAB TRAJAN REVERZIBILAN

INSTITUT IGH d.d.



Utjecaj na šume tijekom izgradnje *

- IZRAVAN SLAB do

UMJEREN PRIVREMEN IREVERZIBILAN

Utjecaj na šume tijekom korištenja *

- NEIZRAVAN SLAB TRAJAN REVERZIBILAN

Utjecaj na divljač i lovstvo tijekom izgradnje

- NEIZRAVAN SLAB PRIVREMEN REVERZIBILAN

Utjecaj na divljač i lovstvo tijekom korištenja

0 - - - -

Utjecaj na kulturna dobra tijekom izgradnje


Utjecaj na kulturna dobra tijekom korištenja

0 - - - -

Utjecaj na krajobraz tijekom izgradnje **

- IZRAVAN SLAB do

UMJEREN PRIVREMEN IREVERZIBILAN

Utjecaj na krajobraz tijekom korištenja **

- IZRAVAN SLAB do

UMJEREN TRAJAN IREVERZIBILAN

Utjecaj od nastajanja otpada tijekom izgradnje


Utjecaj od nastajanja otpada tijekom korištenja

- IZRAVAN SLAB TRAJAN REVERZIBILAN

Utjecaj na promet tijekom izgradnje

- IZRAVAN UMJEREN PRIVREMEN REVERZIBILAN

Utjecaj na promet tijekom korištenja

0 - - - -

Utjecaj na stanovništvo tijekom izgradnje


Utjecaj na stanovništvo i gospodarstvo tijekom korištenja

+ IZRAVAN UMJEREN TRAJAN REVERZIBILAN

Utjecaj svjetlosnog onečišćenja - NEIZRAVAN SLAB PRIVREMEN REVERZIBILAN

Utjecaj svjetlosnog onečišćenja - NEIZRAVAN SLAB TRAJAN REVERZIBILAN

Utjecaj od akcidenta tijekom izgradnje


Utjecaj od akcidenta tijekom korištenja


* umjeren utjecaj odnosi se na malu akumulaciju, bazen i koridor cjevovoda u šumskom području ** umjeren utjecaj odnosi se na malu akumulaciju i bazen

INSTITUT IGH d.d.



5. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PROGRAMA PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA TIJEKOM IZGRADNJE I KORIŠTENJA ZAHVATA

Procijenjeni utjecaji tijekom izgradnje i korištenja izmijenjenog zahvata (temeljem Idejnog projekta) gotovo su identični utjecajima procijenjenim u Studiji o utjecaju na okoliš (Hidroing d.o.o. Osijek, 2013), osim u dijelu koji se odnosi na malu akumulaciju Petrovija 2, koja je izuzeta iz optimiziranog tehničkog rješenja. U ostalim elementima zahvata nema značajnih razlika. Stoga će, generalno gledajući, doći do smanjenja utjecaja izmijenjenog zahvata u odnosu na utjecaje procijenjene u Studiji. Smatramo da je u svrhu ishođenja lokacijske dozvole potrebno primijeniti mjere zaštite okoliša i program praćenja stanja okoliša iz Rješenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš, Klasa: UP/I 351-03/12-02/106, Ur.Br: 517-06-2-1-1-13-19 od 8.5.2013. (vidi Prilog 1). Mjere koje se u Rješenju odnose na obje mini akumulacije potrebno je primijeniti samo na mini (malu) akumulaciju Petrovija 1 (mjere br. 3, 10, 11, 27, 28 i 29), a mjeru koja se odnosi samo na mini akumulaciju Petrovija 2 (mjera br. 32) izbaciti. Također, program praćenja stanja okoliša iz Rješenja, koji se odnosi na obje mini akumulacije potrebno je primijeniti samo na mini (malu) akumulaciju Petrovija 1.

Zaključak Postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš provodi se na temelju predmetnog elaborata zaštite okoliša koji predstavlja stručnu podlogu te obuhvaća sve potrebne podatke, dokumentaciju, obrazloženja i opise u tekstualnom i grafičkom obliku, prijedlog mjera zaštite okoliša i program praćenja stanja okoliša. Predmetni elaborat izrađen je na osnovi idejnog projekta i studije o utjecaju na okoliš na osnovu koje je ishodovano Rješenje o prihvatljivosti zahvata na okoliš. Imajući u vidu tip zahvata i karakteristike okoliša u kojem je planiran, u daljnjim fazama razrade projekta može doći do manjih izmjena zahvata u smislu promjene trase pojedinih cjevovoda. Sukladno tome, u slučaju manjih izmjena zahvata ne očekuje se potreba za dodatnim mjerama zaštite okoliša i programom praćenja stanja okoliša. Na temelju provedene analize utjecaja izmijenjenog zahvata tijekom pripreme, izgradnje i korištenja, smatramo da planirani zahvat neće imati dodatni negativan utjecaj na okoliš i ekološku mrežu te da stoga nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš i Glavnu ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu.

INSTITUT IGH d.d.



6. IZVORI PODATAKA

6.1. POPIS LITERATURE 1. Branković Č. i sur. (2013): Šesto nacionalno izvješće Republike Hrvatske prema Okvirnoj

konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) http://klima.hr/razno/publikacije/NIKP6_DHMZ.pdf

2. Branković Č., Patarčić M., Gϋttler I., Srnec L. (2012): Near-future climate change over Europe with focus on Croatia in an ensemble of regional climate model simulations, Climate Research 52: 227 – 251 http://www.int-res.com/articles/cr_oa/c052p227.pdf

3. Državni zavod za statistiku. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine, mrežna stranica: http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/censustabshtm.htm

4. Državni zavod za statistiku. Priopćenje - Dolasci i noćenja turista u 2014., broj 4.3.2. od 11.02.2015, mrežna stranica: http://www.mint.hr/UserDocsImages/4-3-2_dzs_%202014.pdf

5. Državni zavod za zaštitu prirode. Karta ekološke mreže Republike Hrvatske 6. Državni zavod za zaštitu prirode. Karta staništa Republike Hrvatske 7. Državni zavod za zaštitu prirode. Karta zaštićenih područja prirode Republike Hrvatske 8. DUZS (2013): Procjena ugroženosti Republike Hrvatske od prirodnih i tehničko-

tehnoloških katastrofa i velikih nesreća http://www.duzs.hr/news.aspx?newsID=8011&pageID=1 9. European Commission (2013): Guidance on Integral Climate Change and Biodiversity

into Environmental Impact Assessment http://ec.europa.eu/environment/eia/home.htm

10. European Commission (2013): Non-paper Guidelines for Project Managers: Making vunerable investments climate resilient http://ec.europa.eu/clima/policies/adaptation/what/docs/non_paper_guidelines_project_managers_en.pdf Europska komisija: Neformalni dokument – Smjernice za voditelje projekata: Kako povećati otpornost ranjivih ulaganja na klimatske promjene http://www.mzoip.hr/doc/smjernice_za_voditelje_projekta.pdf

11. 2012 Guidelines to Defra / DECC's GHG Conversion Factors for Company Reporting https://www.gov.uk/government/uploads/system/uploads/attachment_data/file/69554/pb13773-ghg-conversion-factors-2012.pdf

12. Hidroing d.o.o. (2012): Studija o utjecaju na okoliš za zahvat sustav navodnjavanja poljoprivrednih površina Petrovije (550 ha), 223 str.

13. IPCC/TEAP (2005): Special Report on Safeguarding the Ozone Layer and the Global Climate System: Issues Related to Hydrofl uorocarbons and Perfl uorocarbons — Summary for Policymakers https://www.ipcc.ch/pdf/special-reports/sroc/sroc_full.pdf

14. Josipović M., Kovačević D., Rastija D., Tadić L., Šoštarić J., Plavšić H., Tadić Z., Dugalić K., Marković M., Dadić T., Šreng Ž., Ljikar Ž. (2013): Priručnik o navodnjavanju; 121 str.

15. Ministarstvo kulture RH, Registar kulturnih dobara 16. UNDP Hrvatska (2008): Dobra klima za promjene – Klimatske promjene i njihove

posljedice na društvo i gospodarstvo u Hrvatskoj http://klima.hr/razno/priopcenja/NHDR_HR.pdf

17. Zaninović K., Gajić-Čapka M., Perčec Tadić M., et al. (2008): Klimatski atlas Hrvatske 1961-1990., 1971-2000. Državni hidrometeorološki zavod, Zagreb, 200 str.

http://klima.hr/razno/publikacije/NIKP6_DHMZ.pdf

http://www.int-res.com/articles/cr_oa/c052p227.pdf

http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/censustabshtm.htm

http://www.mint.hr/UserDocsImages/4-3-2_dzs_%202014.pdf

http://www.duzs.hr/news.aspx?newsID=8011&pageID=1

http://ec.europa.eu/environment/eia/home.htm

http://ec.europa.eu/clima/policies/adaptation/what/docs/non_paper_guidelines_project_managers_en.pdf

http://ec.europa.eu/clima/policies/adaptation/what/docs/non_paper_guidelines_project_managers_en.pdf

http://www.mzoip.hr/doc/smjernice_za_voditelje_projekta.pdf

https://www.gov.uk/government/uploads/system/uploads/attachment_data/file/69554/pb13773-ghg-conversion-factors-2012.pdf

https://www.gov.uk/government/uploads/system/uploads/attachment_data/file/69554/pb13773-ghg-conversion-factors-2012.pdf

https://www.ipcc.ch/pdf/special-reports/sroc/sroc_full.pdf


INSTITUT IGH d.d.



Dodatni internetski izvori podataka:

1. Baza podataka Državnog zavoda za zaštitu prirode: Vrste. Staništa. Ekološka mreža. Zaštićena područja - http://www.dzzp.hr/

2. GIS portal zaštite prirode Ministarstva kulture - http://www.zastita-prirode.hr/ 3. Katalog zaštićenih i strogo zaštićenih vrsta u Republici Hrvatskoj

http://zasticenevrste.azo.hr/ 4. Mrežne stranice Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode

Primorsko-goranske županije http://www.ju-priroda.hr/3zasticeni/komrcar.pdf 5. Mrežne stranice Parka prirode Velebit - www.pp-velebit.hr/images/pdf-

doc/plan_2014.pdf 6. Mrežne stranice parkova Hrvatske - https://www.parkovihrvatske.hr/park-prirode-

velebit 7. Mrežne stranice Hrvatske agencije za okoliš i prirodu

http://www.dzzp.hr/dokumenti_upload/20100309/dzzp201003091232440.pdf 8. Nacionalna ekološka mreža CRO-NEN - http://www.cro-nen.hr/ 9. NATURA 2000 područja u Hrvatskoj - http://natura2000.dzzp.hr/natura2000/ 10. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine, Državni zavod za statistiku.

Republike Hrvatske, mrežna stranica: http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/censustabshtm.htm

11. Web portal Informacijskog sustava zaštite prirode - http://www.bioportal.hr/

6.2. PROSTORNO-PLANSKA DOKUMENTACIJA

1. Prostorni plan Istarske županije (Službene novine Istarske županije br. 2/02, 1/05,

4/05, 14/05, 10/08, 07/10, 16/11, 13/12, 09/16, 14/16) 2. Prostorni plan uređenja Grada Umaga (SN Grada Umaga br. 03/04, 09/04, 06/06,

08/08, 05/10, 05/11, 05/12, 21/14, 11/15, 19/15, 2/16)

6.3. POPIS PROPISA Bioraznolikost 1. Direktiva o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore (Council Directive 92/43/EEC) 2. Direktiva o zaštiti ptica (Council Directive 79/409/EEC; 2009/147/EC) 3. Zakon o potvrđivanju Konvencije o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa

(Bernska konvencija), „Narodne novine“ - Međunarodni ugovori br. 6/00, Usvojena: BERN, 1979.

4. Zakon o potvrđivanju Konvencije o zaštiti migratornih vrsta divljih životinja (Bonnska konvencija), „Narodne novine“ - Međunarodni ugovori, br. 6/00, Usvojena: BONN, 1979.

5. Zakon o potvrđivanju Konvencije ujedinjenih naroda o biološkoj raznolikosti, „Narodne novine“ - Međunarodni ugovori broj 6/96, usvojena: RIO DE JANEIRO, 1992.

6. Zakon o zaštiti prirode („Narodne novine“, br. 80/13) 7. Pravilnik o ciljevima očuvanja i osnovnim mjerama za očuvanje ptica u području

ekološke mreže („Narodne novine“, br. 15/14) 8. Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu („Narodne novine“, br. 146/14) 9. Pravilnik o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim

tipovima („Narodne novine“, br. 88/14) 10. Pravilnik o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim („Narodne

novine“, br. 99/09) 11. Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama („Narodne novine“, br. 144/13)

http://www.dzzp.hr/

http://www.zastita-prirode.hr/

http://zasticenevrste.azo.hr/

http://www.ju-priroda.hr/3zasticeni/komrcar.pdf

http://www.pp-velebit.hr/images/pdf-doc/plan_2014.pdf

http://www.pp-velebit.hr/images/pdf-doc/plan_2014.pdf

https://www.parkovihrvatske.hr/park-prirode-velebit

https://www.parkovihrvatske.hr/park-prirode-velebit

http://www.dzzp.hr/dokumenti_upload/20100309/dzzp201003091232440.pdf

http://www.cro-nen.hr/

http://natura2000.dzzp.hr/natura2000/

http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/censustabshtm.htm


INSTITUT IGH d.d.



12. Uredba o ekološkoj mreži („Narodne novine“, br. 124/13, 105/15) Buka 1. Zakon o zaštiti od buke („Narodne novine“, br. 30/09, 55/13, 153/13, 41/16) 2. Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave

(„Narodne novine“, br. 145/04)

Gospodarenje otpadom 1. Zakon o održivom gospodarenju otpadu („Narodne novine“, br. 94/13) 2. Pravilnik o gospodarenju otpadom (“Narodne novine“, br. 23/14, 51/14 – ispravak,

121/15, 132/15) 3. Pravilnik o katalogu otpada („Narodne novine“, br. 90/15) 4. Pravilnik o gospodarenju muljem iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda kada se

mulj koristi u poljoprivredi („Narodne novine“, br. 38/08) 5. Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom

opasnog otpada („Narodne novine“, br. 50/05 i 39/09) Infrastruktura 1. Zakon o cestama („Narodne novine“, br. 84/11, 22/13, 54/13, 148/13) Krajobraz 1. Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske

(„Narodne novine“, br. 81/99, 143/08) 2. Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske, 1997. Kulturno-povijesna baština 1. Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara („Narodne novine“, br. 69/99, 151/03,

157/03, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157,13) Lovstvo 1. Zakon o lovstvu („Narodne novine“, broj 140/05, 75/09, 153/09, 14/14) 2. Pravilnik o sadržaju, načinu izrade i postupku donošenja, odnosno odobravanja

lovnogospodarske osnove, programa uzgoja divljači i programa zaštite divljači („Narodne novine“, br. 40/06, 92/08)

Okoliš općenito 1. Zakon o gradnji („Narodne novine“, br. 153/13) 2. Zakon o zaštiti okoliša („Narodne novine“, br. 80/13, 78/15) 3. Nacionalni plan djelovanja na okoliš („Narodne novine“, br. 46/02) 4. Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš („Narodne novine“, br. 61/14, 3/17) Šume 1. Zakon o šumama („Narodne novine“, br. 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10, 25/12,

68/12, 148/13) 2. Pravilnik o uređivanju šuma („Narodne novine“, br. 111/06, 141/08) 3. Pravilnik o zaštiti šuma od požara („Narodne novine“, br. 26/03)

INSTITUT IGH d.d.



Tlo 1. Zakon o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine“, br. 39/13) 2. Pravilnik o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja („Narodne novine“, br.

9/14) Vodna područja 1. Zakon o vodama („Narodne novine“, br. 153/09, 63/11, 130/11, 56/13, 14/14) 2. Odluka o donošenju Plana upravljanja vodnim područjima 2016. – 2021. („Narodne

novine“, broj 66/16) 3. Odluka o određivanju osjetljivih područja („Narodne novine“, br. 81/10, 141/15) 4. Odluka o donošenju višegodišnjeg programa gradnje komunalnih vodnih građevina

(„Narodne novine“, br. 117/15) 5. Odluka o donošenju višegodišnjeg programa gradnje regulacijskih i zaštitnih vodnih

građevina i građevina za melioraciju („Narodne novine“, broj 117/15) 6. Odluku o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće u Istarskoj županiji („Službene

novine Istarske županije“, br. 12/05) 7. Državni plan mjera za slučaj izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda („Narodne

novine“, br. 05/11) 8. Državni plan obrane od poplava („Narodne novine“, br. 84/10) 9. Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda („Narodne novine“, br.

80/13, 43/14, 27/15, 3/16) 10. Uredba o standardu kakvoće voda („Narodne novine“, br. 73/13, 151/14, 78/15, 61/16) Zrak 1. Zakon o zaštiti zraka („Narodne novine“, br. 130/11, 47/14) 2. Uredba o razinama onečišćujućih tvari u zraku („Narodne novine“, br. 117/12) 3. Uredba o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih

izvora („Narodne novine“, br. 117/12, 90/14) 4. Pravilnik o praćenju emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora („Narodne

novine“, br. 129/12, 97/13) 5. Pravilnik o praćenju kvalitete zraka („Narodne novine“, br. 3/13)

INSTITUT IGH d.d.



7. PRILOZI

1. Rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš uz primjenu mjera zaštite okoliša i uz

provedbu programa praćenja stanja okoliša za sustav navodnjavanja Petrovija (MZOIP, Klasa: UP/I 351-03/12-02/106, Ur.broj: 517-06-2-1-1-13-19, od 8. svibnja 2013.)

2.11-1. Pregledna situacija (M 1 : 100.000) 2.11-2. Situacija sustava navodnjavanja na ortofoto podlozi (M 1 : 10.000) 2.11-3. Situacija male akumulacije Petrovija 1 (M 1 : 2.000) 2.11-4. Situacija bazena Petrovija (M 1 : 500) 2.11-5. Situacija crpne stanice Jeci (M 1 : 200) 3.1.6-1. Karta vodnih tijela na području zahvata (M 1 : 25.000) 3.1.6-2. Karta tijela podzemnih i priobalnih voda na području zahvata (M 1 : 25.000) 3.1.7-1. Prikaz zahvata na karti opasnosti od poplava po vjerojatnosti pojavljivanja (M 1 : 25.000)

INSTITUT IGH d.d.



1. Rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš uz primjenu mjera zaštite okoliša i uz provedbu programa praćenja stanja okoliša za sustav navodnjavanja Petrovija (MZOIP, Klasa: UP/I 351-03/12-02/106, Ur.broj: 517-06-2-1-1-13-19, od 8. svibnja 2013.)

INSTITUT IGH d.d.



INSTITUT IGH d.d.



INSTITUT IGH d.d.



INSTITUT IGH d.d.



INSTITUT IGH d.d.



INSTITUT IGH d.d.



INSTITUT IGH d.d.



INSTITUT IGH d.d.



INSTITUT IGH d.d.



INSTITUT IGH d.d.



Documents

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA - gov.hr