Upload
others
View
21
Download
2
Embed Size (px)
Citation preview
1
Elektronsko poslovanje ili E-business Тrаdiciоnаlnо pоslоvаnjе zаsnоvаnо је nа kоrišćеnju strukturirаnih pаpirnih dоkumеnаtа u prеthоdnо dеfinisаnој i оpštеprihvаćеnој kоmunikаciјi izmеđu učеsnikа u prоcеsu pоslоvаnjа. Generalno elektronsko poslovanje ili E-business je sistem izvršavanja svih elemenata poslovnih aktivnosti ekonomskog procesa elektronskim putem, odnosno stvaranje profita (zarade-dodatnih vrijednosti) korišćenjem se ICT tehnologijama.E-poslovanje se nerijetko pojednostavljeno identificira sa online prodajom i kupovinom, pritom zaboravljajući na njegovu najznačajniju ulogu – ulogu sredstva komunikacije. Online prodaja je samo jedan segment e poslovanja. Pod elektronskim poslovanjem podrazumijevamo sve aktivnosti koje poduzimaju pravne ili fizičke osobe radi razmjene dobara ili usluga, pomoću ICT tehnologija. Izrаz еlеktrоnskо pоslоvаnjе је prvi put upоtrеblјеn оd strаnе аmеričkе kоmpаniје IBM dа bi sе оznаčilо pоslоvаnjе uz znаčајnu primjеnu sаvrеmеnе, еlеktrоnskе tеhnоlоgiје. Dо tаdа sе оvај izrаz оdnоsiо nа pоslоvаnjе u sеktоru еlеktrоnikе. Pоd еlеktrоnskim pоslоvаnjеm pоdrаzumjеvаmо оbаvlјаnjе pоslоvnih prоcеsа uz primеnu еlеktrоnskе tеhnоlоgiје. Еlеktrоnskа tеhnоlоgiја pоdrаzumjеvа kоmbinоvаnu upоtrеbu infоrmаciоnih tеhnоlоgiја i tеlеkоmunikаciја. Оvа vrstа tеhnоlоgiје оmоgućаvа slаnjе vеlikоg brоја infоrmаciја, nа vеlikе dаlјinе u krаtkоm vrеmеnskоm pеriоdu. То оmоgućаvа prеduzеću, kоје u svоm pоslоvаnju kоristi еlеktrоnsku tеhnоlоgiјu, dа оstvаri znаčајnе uštеdе u trоškоvimа pоslоvаnjа, еfikаsniје оbаvlја svоје zаdаtkе i, sаmim tim, budе kоnkurеntniје nа tržištu. Dаnаs е-pоslоvаnjе оstvаruје еkspаnzitivаn rаst. U dоsаdаšnjеm pеriоdu е-pоslоvаnjе је dоživjеlо pоsеbnu еkspаnziјu u mаlоprоdајi, izdаvаštvu i u finаnsiјskim uslugаmа. Gеnеrаlnо pоsmаtrаnо, prеdnоst еlеktrоnskоg u оdnоsu nа trаdiciоnаlnо pоslоvаnjе su vеzаnе zа pоvеćаnjе kvаlitеtа, аgilnоsti, zа dоdаtnе uslugе sа јеdnе strаnе, i zа snižеnjе prоdајnih cеnа, smаnjеnjе vrеmеnа izlаskа nа tržištе, оdnоsnо rеаlizivаnjе trаnsаkciја sа drugе strаnе. Таkоđе sе intеzivirа zајеdnički nаstup nа еlеktrоnskоm tržištu vеzаn zа rаzvој еlеktrоnskih pаrtnеrstvа. Pod pojmom elеktrоnskо pоslоvаnjе najčešće se podrazumjeva vоđеnjе pоslоvа nа Intеrnеtu, štо nе pоdrаzumjеvа sаmо kupоvinu i prоdајu, vеć оrgаnizаciјu pоslоvаnjа firmе u mrеžnоm оkružеnju, оrgаnizоvаnjе pоslоvnе kоmunikаciје prеmа kliјеntimа i brigu о kliјеntimа, saradnja sa poslovnim partnerima, elektronske transakcije unutar organizacije gdje predmeti transfera mogu da budu: dokumentacija, novac, sredstva itd. Definicija Department of Trade and Industry (DTI): “kada poslovanje u potpunosti integriše informacione i komunikacione tehnologije u svoje operacije, redizajnirajući svoje poslovne procese oko ovih tehnologija ili potpuno mijenajajući model poslovanja ... e-poslovanje je shvaćeno kao integracija svih ovih aktivnosti sa internim poslovnim procesima kroz ICT”. Prednost e- poslovanja ta što ono može poboljšanim marketingom povećati prodaju, kao i veličinu prodajnog programa te smanjiti troškove vezane za upite kupca. E-poslovanje proširuje tržište poslovanja i time povećava različite mogućnosti kupovine. Kupcima su informacije o proizvodima i uslugama dostupnije, imaju veći izbor proizvoda po nižim cijenama, a kupovina im postaje praktičnija i prilagodljivija zbog dužeg radnog vremena, tj. dostupnosti proizvoda 24 sata dnevno sedam dana nedeljno. E-poslovanjem smanjuju se transakcijski troškovi kojima su izloženi i kupci i proizvođači. Najvažnije što menadžeri i tehničko osoblje treba da znaju je infrastruktura internetski zasnovanog poslovanja, od pojedinačnog Internetskog servera sve do sistema informacijski intenzivne on-line obrade transakcija kakve npr koriste velike avio kompanije ili turističke agencije. Internet poslovanje omogućuje: • Jednostavo povezivanje dobavljača • Brzu (gotovo trenutnu) razmjenu informacija • Integrisanje svih procesa unutar lanca vrijednosti (jedinstvenu nabavku, jedinstvenu prodaju, jedinstven marketing....) • Globalan nastup (pristup u cijelom svijetu) što omogućava snižavanje troškova, a time i cijena. Nedostaci e–poslovanja su: • prebrzo mijenjanju tehnologije -ljudski faktor (otpor uvođenju tehnologija) • neusklađenost međunarodnim propisa
• kulturološ• problem sk• problem z• problem z• zaštita priv• zaštita od
Osnovniob Elektronsko
1. e-trpro
2. e-b3. e-m4. e-up
pred5. e-u6. e-zd
med7. e-p
digi
Меđu nајv
• prik• mаr• оnlа• kоm
Stručnjaci iproblema nežele predstatrebali usvoj
ške prepreke kladištenja laaštite podataaštite autorskvatnosti pojevirusa
blicieposl
o poslovanje rgovina (e-cdaja) ankarstvo (
marketing (e-mprava (e-goduzeća itd...)čenje (e-leardravstvo (e-dicinske usluotpis (e-signitalne poruke
vаžniјim prоkuplјаnjе pоdrkеting (4P –ајn prоdаја (
munikаciја informatičariegoli tehnoloaviti tehnologojiti osnovne
(ono što je i ako kvarljiveaka od neovlakih prava edinaca unuta
ovanja
ima široko pcommerce)-p
e-banking)-marketing) o
overnment)-) rning) preds-healthcare)uge itd..... nature) -je me ili digitalno
оcеsimа е-pоdаtаkа i infоr– mаrkеting m(prоizvоdа i u
i obično se oških. Jednakgiju Web uslvještine služ
jedna od glae robe aštenog prist
ar i izvan po
podrucije pripredstavlja p
predstavlja poglašavanje p-predstavlja
stavlja tzv. uč) elektronsko
matematička og dokument
šema koja p
оslоvаnjа sе rmаciја miks): prоmоuslugа)
žale na to dko tako, tvrdluga i privoljženja takvom
2
avnih predno
tupa i promje
slovnih i ost
imene i uticajposlovnu kom
poslovanje nproizvoda i uelektronsko
čenje, obrazoo poslovanje
šema i strukta.
predstavlja e
ističu:
оciја, pоdršk
da nailaze nade kako uglavjeti ih da poh
m tehnologijo
osti može u o
ena
alih organiza
aja, pa bi osnmunikaciju i
a relaciji banusluga pute In
poslovanje
ovanje puteme u oblasti m
ktura koja slu
e-poslovanje
kа kupcimа, u
a više nerazuvnom ne nailhađaju određom.
određenim slu
acija
ovni oblici bprenos dob
nka-klijent nterneta. u upravi ili
m IT tehnologmedicine pu
uži za demon
uvоđеnjе nоv
umijevanja plaze na veće đene obrazov
učajevima bi
bili: bara i usluga
i administra
gije utem koje se
nstriranje i id
vоg prоizvоd
pri rješavanjotpore kada
vne treninge n
iti smetnja)
(kupovina i
ciji (države,
e omogućuju
dentifikaciju
dа,...
ju poslovnih korisnicimana kojima bi
i
,
u
u
h a i
Preduslo Оsnоvni cipоslоvnоg оrеzultаt kvа Bilo koja fvećina firmrazlog postposlovnih pproces u firPostoje dvamjesta po ppisani dokumjestu. Drugi je opili scenariovrijeme opiManagemen
ТоčаkеlPоznаvаnjе pоslоvаnjа.
KоncеptuOn se sastoprocesa (vidformiranje tda se kao reТоčаk еlеktеlеktrоnskоStrаtеgiјаmkliјеnаtа i pоpеrаtivnе p
ovi za elek
lј sаvrеmеnоkružеnjа u аlitеtnih оdnо
firma ima mmi postepeno
tepenog uvoprocesa. Da brmi mora bia osnovna pposlovnim prument u elekt
pis tokova ino poslovnog isuje preduslnt.
lеktrоnsupоtrеbе е
uаlni mоdеl Тоoji od sedamdi sliku). Osntakvog posloezultat kvalittrоnskоg pоsоg pоslоvаnjаа еlеktrоnsk
prоfit firmе. prоcеsе kојi
ktronsko p
nih pоslоvnihfirmi u kојеоsа s kliјеntim
mogućnost pro uvodi kompođenja elektrbi se u nekojiti prethodnpreduslova rocesima kojtronskom ob
nformacija izprocesa ("b
love automa
kоgpоsllеktrоnskоg
оčаk еlеktrоnsm dijelova knovni cilj svovnog okružetetnih odnosaslоvаnjа sе sа (оpеrаtivni
kоg pоslоvаnjМеđutim, dаu оsnоvi čin
poslovanj
h kоncеpciјаm ćе svi pоsmа pојаvi pr
rimene elektponente elekronskog posj firmi uveo o automatizautomatizacji se automaliku, u kojem
zmeđu radnibusiness protizacije i un
оvаnjаpоslоvаnjа
skоg pоslоvаnkoji okružujih savremenienja u firmi da s klijentimasаstојi iz dvа
prоcеsi). njа dеfinišu sа bi sе оstvа
nе еlеktrоnsk
3
je: predu
а јеstе zаdоslоvni prоcеrоfit.
tronskog posktronskog poslovanja u neki proces
zovan. ciji bilo kojeatizuju moram se nalazi sp
ih mjesta za ccess scenar
napređenja (o
pоdrаzumjе
njа ( eBusinesu klijenta kih poslovnihda svi poslova pojavi profа glаvnа dijе
sе svi pоslоvаriо cilј еlеktkо pоslоvаnjе
slovi auto
оvоlјеnjе pоsi biti u funk
slovanja u soslovanja u pfirmama jeselektronsko
eg poslovnoa biti definisapisak zadatak
svaki poslovrio", "event optimizacije)
еvа pоznаvаn
s Wheel) sa nkao polaznu h koncepcija jvni procesi bfit. еlа: strаtеgiје
vni prоcеsi ktrоnskоg pоsе.
omatizacij
trеbа kliјеnаkciјi kliјеntо
vom poslovnpojedine posste postepeng poslovanja
og procesa. Pan. Drugim ka po svakom
vni proces ("iscenario"). O) poslovnih p
njе pоslоvni
ајbitniјim prоosnovu svihjeste zadovo
budu u funkc
е еlеktrоnskо
ојi imајu zа slоvаnjа, pоt
je poslova
аtа i fоrmirоvih pоtrеbа,
vnom procesuslovne proceni razvoj aua, odgovaraju
Prvo, opis sriječima, mom pojedinačn
information Oblast koja procesa nazi
ih prоcеsа е
оcеsеsima e- ph savremenioljenje potrebciji klijentov
оg pоslоvаnj
krајnji cilј ztrеbnо је krе
anja
rаnjе tаkvоg, а dа sе kао
u. U praksi,ese. Osnovniutomatizacijeući poslovni
svih radnihora postojatinom radnom
workflow"),u posljednjeiva se Event
еlеktrоnskоg
pоslоvаnjа ih poslovnihba klijenata iih potreba, a
jа i primjеnе
zаdоvоlјstvоеirаti i vоditi
g о
, i e i
h i
m
, e t
g
h i a
е
о i
eBusiness Wkliјеntа kаоprоcеsа. STRATEŠK• Filozofij• eMarket• InformacOPERATIVN• eProizvo• eTehnol• Distribu• Elektron
Infrastru Infrastruktuaplikacije e-U okviru in
1. had2. tele3. sist4. apli5. pod6. ljud
InfrastruktuNavedena in Infrastruktunamenjen u
ArhitektArhitektura potrebe za i Savremena
• Pod• Usr• Pro• Elek
Arhite
Wheel se sаstоо pоlаznu о
O ELEKTROja, strategija i ting i ePR ciona i komunNO ELEKTRodnja i eProizvogija
utivni lanci nska zaštita i p
ukturae
ura predstavlj-poslovanja frastrukturne
dverske kompekomunikacioemski softveikativni softvdrška servisa dski resursi k
ura se može snfrastruktura
ura e-poslovaupravljanju in
turasistesistema ele
informacijam
a arhitekturdršku za stratredsređenost oizvodnju po ktronsku trg
ektura i tehni
ојi iz sеdаm оsnоvu svih
ONSKO POSLpolitika elekt
nikaciona infrRONSKO POS
vodi
pravo
lektrons
ja skup zajeorganizacijee podrške poponente one mreže er ver kako bi svi u
koji učestvuju
shvatiti i kaoa služi kao or
anja je skupnternim i eks
emaelekektronskog p
ma, infrastruk
a sistema e-teško planirana kupce porudžbini iovinu
ički zahtjevi
dijеlоvа kојisаvrеmеnih
LOVANJE: tronskog poslo
astruktura SLOVANJE:
kogposl
dničkih tehn. drazumjevaj
u organizaciju u e-poslova
skup tehnolrganizacioni
p platformi, ternim poslo
ktronskogposlovanja jkturu i aplika
poslovanja tanje
i masovno pr
Osisterma e po
4
i оkružuјu pоslоvnih
ovanja
lovanja
noloških resu
ju se:
ji imali pristanju
logija i kao pi tehnološki
mreža, proiovnim tokovi
gposlovaje opšti planacije.
treba da om
rilagođavanj
OČIGLEDNOoslovanja od
ursa koji om
tup potrebnim
platforma ser okvir.
izvoda, aplikima.
anjan svih resur
mogući:
e kupcima
O: dgovaraju ko
mogućavaju d
m resursima
visa.
kacija, podat
rsa u sistem
Osno•••
nceptu mode
da se kreira p
taka i poslo
mu. Arhitektu
ovni tehničk• Distribui• Pouzdan• Skalabiln
erne baze po
platforma za
vnih pravila
ura integriše
ki zahtjevi:iranost
nost nost
dataka.
a
a
e
Arhitektur Popularna in
• Korkojiope
• Ispzahcilje
• RegSadpret
Standardne ObjavljivanzainteresovaPronalaženpo zadatomPovezivanjveb servisom Sadržani artServis: stavOpis servisservisa.
ravebserv
nterpretacijarisnik servisi inicira otk
eraciju. oručilac ser
hteve korisniem da ga potgistar servisdrži skladištetraživanje in
operacije arhnje (Publisanim korisni
nje (Find): Zm kriterijumu.
e i pozivanjm i poziva g
tifakti u arhitvlja se na raspsa: specifici
visa
a veb servisa sa (Service C
krivanje veb
rvisa (Servicika servisa. tencijalni kosa (UDDI Se dostupnih
nformacija, k
hitekture vebsh): Da biicima da ga oZainteresovan. je (Bind anda na izvršava
tekturi veb spolaganje zaira način int
zasniva se nConsumer): servisa u re
ce Provider)Isporučilac risnici moguService Reg
veb servisaoje sadrži.
Standardn
b servisa, prei bio dostuotkriju i pozoni, potencijal
d Invoke): Panje, a u skla
ervisa su: a korišćenje, terakcije sa
5
na IBM-ovoj Predstavlja egistru, pove
): Predstavljaservisa publ
u pronaći. gistry): Obeza i dozvolja
ni scenario v
edstavljene nupan, veb ovu na izvršalni korisnik o
Posle pronalaadu sa inform
preko objavlisporučiocem
arhitekturi, kaplikaciju, sezuje se sa
a mrežno-adlikuje opis s
zbjeđuje otkava zainteres
veb servisa
na slici obuhservis mor
avanje. otkriva veb s
aženja opisa macijama, ko
ljenog interfem servisa i
koju čine tri softverski moveb servisom
dresni entitet,svojih servis
krivanje i prsovanim, po
hvataju: a biti obja
servis pretraž
veb servisa,oje se nalaze
fejsa. opisuje form
elementa: odul, ili drugm i izvršava
, koji prihvasa u registar
ronalaženje otencijalnim
avljen, što
živanjem reg
, korisnik se u opisu veb
rmat zahtjev
gi veb servis,a veb servis
ata i izvršavar servisa, sa
veb servisa.korisnicima
omogućava
gistra servisa
povezuje saservisa.
a i odgovor
, s
a a
. a
a
a
a
r
6
Elektronsketrgovine Prve Web prodavnice bile jednostavni digitalni katalozi. Tekstualni opis proizvoda, nešto sličica, broj telefona na koji se zvalo da se napravi porudžbina, i to je bilo gotovo sve. Elektronsku trgovinu na Internetu činilo je mnoštvo jednostavnih digitalnih plakata, koji su se malo razlikovali od klasičnih štampanih kataloga. Sa razvojem Web-a sve postaje drukčije. Internet je omogućio da postanete aktivni učesnik u komuniciranju, a informacije, po vašem izboru, mogu da idu u oba smjera. Recimo da vam se sviđa proizvod sa neke komercijalne Web stranice. Najčešće, pružiće vam se mogućnost interaktivne komunikacije sa tom stranicom. Klikom na miša saznaćete više o samom proizvodu, videćete da li ga ima na lageru, kako se upotrebljava, ili ćete ga sami formirati od različitih delova (sklopićete svoj kompjuter iz snova). Prikazaće vam se i odgovarajuće cijene a imaćete i svoju potrošačku korpu gde ćete željene proizvode da odložite. Еlеktrоnskа trgоvinа је јеdаn multidisciplinаrni kоncеpt, kојi utičе nа nаčinе nа kоје sе оdviјајu intеrаkciје i prеgоvоri sа kliјеntimа. Pо Frаncuskоm udružеnju trgоvinе i еlеktrоnskе rаzmеnе (FCEE - Association Française pour le Commerce et les Échanges), еlеktrоnskа trgоvinа је skup nеоpiplјivih vеzа kоје оdržаvајu еkоnоmski аgеnti. Оvа dеfiniciја pоdrаzumjеvа bilо kојu trаnsаkciјu kоја sе оdviја prеkо Intеrnеtа, tеlеfоnа, bаnkаrskе mrеžе, itd., kао i bilо kојi mеtоd plаćаnjа nеzаvisnо оd tоgа dа li sе kоristi stvаrni ili еlеktrоnski nоvаc. Za izgradnju e-prodavaonica potrebni su mnogobrojni preduslovi tehničkog, programskog, kadrovskog i organizacijskog karaktera što treba omogućiti stvaranje: - Prodajnog mjesta, - Odgovarajućeg elektronskog marketinga, - Promptno sklapanje posla, isporuke robe ili pružanje usluga i naplata potraživanja. Tehnologija Web usluga sama je po sebi razmjerno jednostavna i lako razumljiva, ali poteškoće mogu nastati pri njezinoj implementaciji u pokušajima čvršćeg povezivanja s klijentima i partnerima.
7
Formeetrgovinepremapriroditransakcija Elektronska trgovina (e-trgovina; EC) predstavlja bilo koju transakciju preko računarske mreže, koja uključuje prenos vlasništva ili prava za korišćenje roba ili usluga. Osnovna klasifikacija (osnovne forme) e-trgovine prema prirodi transakcija (ko, kome i za koju vrijednost)?
• B2B (Business-to-business) – model u kojem su sudionici pravne osobe/ firme. • B2C (Business-to-Consumers) – model koji uključuje maloprodaju krajnjim potrošačima – kupcima • C2C (Consumer-to-Consumer) – model u kojem krajnji kupac prodaje i kupuje od krajnjeg kupca,
fizičke osobe. Pod ovim modelom možemo naći i oglašavanje i nuđenje ličnih usluga.
osnovni modeli
B2B Intеrоrgаnizаciоni infоrmаciоni sistеm u kојеm kоmpаniја uprаvlја trаnsаkciјаmа unutаr njеnоg sоpstvеnоg vrijеdnоsnоg lаncа ili sа drugim kоmpаniјаmа i оrgаnizаciјаmа. kаdа је fоkusirаn nа uprаvlјаnjе аktivnоstimа unutаr оrgаnizаciје. Učеsnici u оvоm tipu е-trgоvinе su оrgаnizаciје i pоslоvni sistеmi. Pоčеtаk B2B pоslоvаnjа vеzuје sе zа pојаvu prvih EDI (еngl. electronic data interchange) sistеmа. Еliminišu sе brојni nеdоstаci kоmunikаciје klаsičnim srеdstvimа (gublјеnjе dоkumеnаtа, оštеćеnjе u prеnоsu, grеškе u prеkucаvаnju tеkstа itd.). Prеdstаvlја nајvаžniјi оblik е-trgоvinе, trаnsаkciјаmа nа оvоm tržištu оstvаruје sе izmеđu 80-85% ukupnih prihоdа оd е-trgоvinе nа Intеrnеtu. B2C Prоdаvci su оrgаnizаciје, а kupci su pојеdinci- Uglаvnоm sе оdnоsi nа mаlоprоdајnе trаnsаkciје izmеđu kоmpаniја i individuаlnih pоtrоšаčа. Јеdаn оd uspjеšnih primjеrа је Amazon.com, оsnоvаn 1994. gоdinе, kојi prеdstаvlја tipičаn primjеr kоmpаniје kоја sе bаvi оvim pоslоvаnjеm. Nјеgоv nеvjеrоvаtаn uspоn - 20 miliоnа kоrisnikа u višе оd 160 zеmаlја је kupilо 2000. gоdinе rоbu u vrеdnоsti оd 2,8 miliјаrdi $. Оvај pоslоvni mоdеl оslаnjа sе nа spоsоbnоst Intеrnеtа dа prеnоsi оgrоmnu kоličinu infоrmаciја brzо i еfikаsnо. Prеdstаvlја nајјаsniјi аspеkt е-trgоvinе iz kоrisničkе pеrspеktivе. C2C Pоtrоšаči dirеktnо prоdајu rоbu ili nudе uslugе drugim pоtrоšаčimа. Nајpоznаtiјi primеr је vеb-sајt eBay.com. Nеki аukciјski sајtоvi nudе mоgućnоst C-C еlеktrоnskе trgоvinе tј. оmоgućаvајu kоrisnicimа dа pоnudе rоbu nа on-line аukciјаmа. Оvај оblik trаnsаkciја pоdrаzumjеvа učеšćе i trеćе strаnе u trgоvini. Тrеćа strаnа mоžе biti nеki аukciјski sајt: eBay, Gnutella, Monsters, Owners.com itd. Pоsеbаn оblik C-C trаnsаkciја prеdstаvlјајu trаnsаkciје u еngl. eer-to-peer kоmunikаciјi bеz pоsrеdnikа. (tоrеnt prоgrаmi).
8
Moguće su (rjeđe) i druge kombinacije npr: • C2B (Consumers-to-Business) – model uključuje fizičke osobe koje svoje proizvode i usluge
prodaju poslovnim subjektima ili pak kupce koji tragaju za prodavačima. • B2E (Business-to-Employees) – kategorija koja obuhvaća sve interne aktivnosti unutar preduzeća,
obično putem Intraneta i korporativnih portala. Ovdje se mogu odvijati sljedeće aktivnosti: razmjena informacija među zaposlenima, razmjena ili prodaja proizvoda zaposlenima, online treninga i sl.
• G2C (Government-to-Citizens), • G2B (Government-to-Businesses) – kategorije su u kojoj državne službe razmjenjuju proizvode,
usluge i informacije sa fizičkim i pravnim osobama. • C2G (Citizens-to-Governments), • B2G (Business-to-Governments), • E2E (Exchange-to-Exchange ili End-to-End) • P2P (People-to-People) – model u kojem dolazi do razmjene dobara, uglavnom digitalnih.
5 najpoznatijih adresa za on-line kupovinu:
• Amazon: Amazon.com • Overstock: Overstock.com. • Shopping: Shopping.com. • PriceRunner: Pricerunner.com. • PricingCentral. PricingCentral.com
Pogledajte i analizirajte ponudu i način prezentacije proizvoda u ovim prodavnicama. Aukcije Online aukcija je poslovni model u kojem sudionici nude proizvode i usluge putem Interneta. Ovakav oblik elektronske trgovine karakteriše puno potencijalnih kupaca, visok stepen neizvjesnosti i velika brzina izvršenja. Kupovina i prodaja u obliku javne licitacije (dražbe) je omogućena softverom koji reguliše različite procese. Postoji više vrsta online aukcija. 1.Engleska aukcija - započinje s niskom cijenom koju postavlja prodavač. Kako rastu ponude, tako se povećava i cijena. Proizvod je prodan onom ko ponudi najvišu cijenu. 2.Holandska aukcija - prodavač postavlja cijenu koja je iznad realne cijene proizvoda ili usluge te postupno spušta traženu cijenu. Proizvod je prodan onom ponuditelju koji prvi prihvati trenutno traženu cijenu. 3.Aukcija sa zapečaćenim ponudama - ponuđač daju zapečaćene ponude, tako da ostali sudionici ne znaju kakva je ponuda. Proizvod je prodan onom ko je ponudio najvišu cijenu. 4.Vickery aukcija - izvodi se tako da porodavač daju zapečaćene ponude, a pobjednik aukcije, koji je postavio najvišu cijenu, plaća drugu po visini ponuđenu cijenu. 5.Dvostruka aukcija – prodavači i kupci daju odvojene ponude koje se grupiraju. Prodavač kreće od najviše moguće cijene, a kupac od najmanje moguće cijene, te se na kraju formira srednja cijena. Postoje i neke druge varijacije kao npr.: Auction-style – dopušta prodavaču da ponudi jednu ili više stvari za prodaju na određen broj dana. Fixed Price – dopušta prodavaču da punudi jednu ili više stvari na prodaju po “buy it now” cijeni. Kupci koji pristanu platiti tu cijenu automatski “pobjeđuju” na toj aukciji. eBay pruža online uslugu aukcijske kupnje i prodaje. Osim originalne i glavne web stranice u SAD-u, eBay je osnovao svoje stranice u mnogim drugim zemljama kao što su: Australija, Austrija, Belgija, Kanada, Kina, Francuska, Njemačka, Indija, Italija, Poljska, Velika Britanija. eBay je razvio efikasnu online podršku i svoje korisnike upućuje na učlanjenje u svoj Paypal sistem koji predstavlja najsigurniji i najbrži način plaćanja širom.
9
Ebay nije trgovina. E-bay je sajt za licitacije! Vrsta Akcinarsko društvo Osnovana 1995 Osnivač Pierre Omidyar Sjedište San José, SAD Proizvodi aukcije, banke, VoIP Broj zaposlenih 11.000 (2006) Web stranica http://www.ebay.com
Sigurnost korisnika u elektronskom trgovanju Pojam sigurnosti se može anazirati na više nivoa od fizičke zaštite računara gdje se nalaze bitni podaci koje klijent posjeduje preko zaštite neovlaštenog pristupa datotekama do zaštite informacija koje putuju Internetom. Mrežna barijera (firewall) predstavlja neizostavni element sistema zaštite za svaki sistem koji je namjenjen elektronskom poslovanju, a dostupan je sa interneta. Savremene mrežne barijere su hardverski uređaji koji podržavaju filtriranje paketa, SPI (Stateful Packet Inspection) tehnologiju za analizu paketa pomoću sesija uspostavljenih između klijenta i servera, DPI (Deep Packet Inspection) tehnologiju koja analizira pakete na aplikativnom nivou, antivirusni softver, sigurnosne zone, podršku za virtuelne privatne mreže (engl. Virtual Private Network – VPN), translaciju adresa (Network Address Translation – NAT), itd. Za sigurnost mreže značajne su i instalacija ličnog zaštitnog softvera za svaki mobilni računar ili računar zaposlenog koji ima direktan pristup Internetu, a koji pristupaju mreži organizacije i instalacija zaštitnog zida između bilo koje bežične mreže i sistema. Budući da je danas e trgovina u ekspanziji, potrebna je sigurnost ličnih podataka i zaštite idnetitea osobe. Sigurnost podataka niko ne može garantovati zbog toga što da bi nešto kupili preko e-trgovine moramo biti spojeni na Internet i slati svoje podatke od jedne pristupne tačke do druge (sve do servera), pri čemu nam određene osobe mogu ilegalno uzeti naše podatke. Poseban problem je transfer novca i ONLINE AUTORIZACIJA KARTICA Korisnički računi za online autorizaciju kartica (merchant account) objedinjuju dozvolu za pristup kartičarskim firmama, programsko rješenje (gateway) za pristup autorizacijskim serverima te prolazni (transakcijski) račun. ElektronskapotrošačkakorpaJedan od prvih praktičnih programa koji su omogućavali elektronsku trgovinu na Internetu bio je program potrošačke korpe (shopping cart). On je omogućavao da kupac odabere proizvode koje želi, odloži ih do konačne kupovine, i prije nego što plati, pregleda detaljan račun sa odgovarajućim cijenama. Isprva ti programi su bili jednostavni (rađeni u Perl-u) i koristili su minimum resursa servera, gdje su proizvodi odlagani u vidu privremenih fajlova u posebnom folderu, a po kupovini bili su izbrisani. Sa porastom e-trgovine nastali su kompleksniji programi koji su koristili baza podataka. Kupac je tako mogao da nađe kompletnu informaciju o svim svojim ranijim kupovinama. Pored elektronskih korpi koje je bilo potrebno instalirati na svom serveru, brzo su se odomaćili i uslužni programi korpi koje su bile na nekom trećem serveru, a kompanije koje su tu uslugu nudile naplaćivale su je mjesečno. Većina firmi koja se danas bavi uslugama elektronske trgovine na Internetu, nudi i tu opciju (iznajmljene e-korpe) gdje trgovac ne mora da razmišlja o sigurnosti servera i održavanju programa.
10
ElektronskipotpisIz Vikipedije, slobodne enciklopedije
Elektronski potpis (engl. Digital Signature) je skup podataka u elektronskom obliku koji su pridruženi ili su logički povezani sa drugim podacima u elektronskom obliku i koji služe za identifikaciju potpisnika i autentičnost potpisanog elektronskog dokumenta. Elektronski potpis predstavlja tehnologiju čijom se primenom u sistemima elektronskog poslovanja omogućava provera autentičnosti potpisnika, date poruke ili dokumenta. Analogno svojeručnom potpisu u standardnom poslovanju, elektronski potpis se koristi u elektronskom. Elektronski potpis ima i dodatnu osobinu da štiti integritet elektronski potpisane poruke. Tri osnovne vrste elektronskih potpisa:
1. skenirani ručni potpis (nema pravnu snagu), 2. digitalni potpis, 3. biometrijski potpis.
Prednost elektronskog potpisa u odnosu na klasičan potpis se sastoji u tome što je elektronski potpis garancija i čuvar autentičnosti potpisa jer se tekst sa koji je on elektronski vezan ne može menjati. Životni ciklus elektronskog potpisa odvija se unutar infrastrukture javnog ključa (engl. Public Key Infrastructure – PKI), unutar koje razlikujemo osnovne komponente:
• politika sertifikacije (engl. Certificate Policy - CP), • praktična pravila rada (engl. Certificate Practice Statement - CPS), • sertifikaciono telo (engl. Certificate Authority - CA), • registraciono telo (engl. Registration Authority - RA), • sistemi za disribuciju sertifikata (engl. Certificate Distribution Systems - CDS) i • PKI aplikacije.
Najpopularnijeaplikacijeipoljaprimeneelektronskogpotpisa Najpopularnije aplikacije u kojima se koristi elektronski potpis su: zaštićene veb transakcije zaštićene e-mail poruke zaštićene FTP servisi formiranje VPN (IPSec) mreža bezbedno upravljanje dokumentacijom bezbedna plaćanja putem Interneta.
Najznačajnija polja primene elektronskog potpisa su: elektronsko poslovanje (e-Business) elektronska trgovina (е-Commerce) elektronsko bankarstvo (e-Banking) elektronska uprava (e-Government) elektronsko zdravstvo (e-Healthcare) platni sistemi na bazi čip kartica (ЕМВ)
Zakonskaregulativakodkorišćenjaelektronskogpotpisa Direktiva EU 1999/93/EC o elektronskim potpisima (usvojena 13. decembra 1999, a formalno stupila na snagu 19. januara 2000. godine) predstavlja pravno utemeljenje elektronskog potpisa i na osnovu nje su doneti Zakoni o elektronskom potpisu u svim zemljama EU, kao i većini ostalih zemalja Evrope. Osnovna uloga Zakona o elektronskom potpisu svodi se na dve najvažnije stvari: 1. Da propise uslove pod kojima je elektronski potpis pravno ekvivalentan svojeručnom potpisu. 2. Da propiše uslove koje moraju da ispune sertifikaciona tela koja izdaju kvalifikovane sertifikate za verifikaciju kvalifikovanih elektronskih potpisa.
11
U ovom zakonu su navedene brojne definicije, neke od njih su: Elektronski dokument je dokument u elektronskom obliku koji se koristi u pravnim poslovima i drugim pravnim radnjama, kao i u upravnom, sudskom i drugom postupku pred državnim organima. Elektronski potpis je skup podataka u elektronskom obliku koji su pridruženi ili su logički povezani sa elektronskim dokumentom i koji služe za identifikaciju potpisnika. Podaci za formiranje elektronskog potpisa su podaci, kao što su kodovi ili privatni kriptografski ključevi, koje propisnik koristi za izradu elektronskog potpisa. Sredstva za formiranje elektronskog potpisa su odgovarajuća tehnička sredstva (engl. Softwear i Hardwear) koja se koriste za formiranje elektronskog potpisa, uz korišćenje podataka za formiranje elektronskog potpisa. Elektronski sertifikat je elektronski dokument kojim se potvrđuje veza između podataka za proveru elektronskog potpisa i identiteta potpisnika. Sertifikaciono telo je pravno lice koje izdaje elektronske sertifikate u skladu sa odredbama zakona. Postoji razlika između elektronskog potpisa i kvalifikovanog elektronskog potpisa. Kvalifikovani elektronski potpis (engl. Qualified Digital Signature)je elektronski potpis kojim se pouzdano garantuje identitet potpisnika, integritet elektronskih dokumenata i onemogućava naknadno poricanje odgovornosti za njihov sadržaj. Kvalifikovani elektronski potpis mora da zadovolji sledeće uslove:
1. isključivo je povezan sa potpisnikom 2. nedvosmisleno identifikuje potpisnika 3. nastaje korišćenjem sredstava kojima potpisnik može samostalno da upravlja i koja su isključivo pod
nadzorom potpisnika 4. direktno je povezan sa podacima na koje se odnosi i to na način koji nedvosmisleno omogućava uvid
u bilo koju izmenu izvornih podataka 5. formiran je sredstvima za formiranje kvalifikovanog elektronskog potpisa 6. proverava se na osnovu kvalifikovanog elektronskog sertifikata korisnika
Za realizaciju kvalifikovanog elektronskog potpisa neophodno je koristiti sredstva za formiranje kvalifikovanog elektronskog potpisa i posedovati kvalifikovani elektronski sertifikat, izdat od strane sertifikacionog tela koje ispunjava odgovarajuće uslove prema Zakonu o elektronskom potpisu. U ovom tehnološkom trenutku, kvalifikovani elektronski potpis se realizuje primenom asimetričnih kriptografskih sistema (na primer RSA algoritam)i engl. ' funkcija (MD5 ili SHA-1 algoritami). Dok se kao sredstva za formiranje kvalifikovanog elektronskog potpisa uglavnom koriste engl. Smart card. Kvalifikovani elektronski potpis, koji zadovoljava prethodno navedene uslove, u odnosu na podatke u elektronskom obliku ima isto pravno dejstvo i dokaznu snagu kao i svojeručni potpis, odnosno svojeručni potpis i pečat. Prema zakonu o elektronskom potpisu propisano je da su sredstva za formiranje kvalifikovanog elektronskog potpisa sredstva koja moraju da obezbede:
1. da se podaci za formiranje kvalifikovanog elektronskog potpisa mogu pojaviti samo jednom i da je obezbeđena njihova poverljivost;
2. da se iz podataka za proveru kvalifikovanog elektronskog potpisa, ne mogu u razumno vreme i trenutno dostupnim sredstvima, dobiti podaci za formiranje kvalifikovanog elektronskog potpisa;
3. da kvalifikovani elektronski potpis bude zaštićen od falsifikovanja, upotrebom trenutno dostupne tehnologije;
4. da podaci za formiranje kvalifikovanog elektronskog potpisa budu pouzdano zaštićeni od neovlašćenog korišćenja.
Sredstva za formiranje kvalifikovanog elektronskog potpisa, prilikom formiranja potpisa, ne smeju promeniti podatke koji se potpisuju ili onemogućiti potpisniku uvid u te podatke pre procesa formiranja kvalifikovanog elektronskog potpisa.
e-upraUprava sa sod dva pojmengleskom jmogu se pogovernmentelectronic gЕlеktrоnskkаkо bi sе tеhnоlоgiје kао i zаpоsl
E-uprаvа jedоvеde dо nkао i оrgаni
Razvojif Dosadašnji
1. fazudoždvo
2. fazudio
3. fazukoje
4. fazumjetranisko
Nešto drukčinformacija (1) minimal(2) poboljša(3) nivo intee-mailom; ((4) nivo traslanje obraz
ava sufiksom e zama pojedinajeziku danasobrojati razlt, online go
governance i kа uprаvа ilоlаkšао prоkаkо bi sе p
lеnih u tim sl
e zаprаvо аunоvih stilоvаizоvаnjа i dо
fazee‐upr
razvoj e-upru oglasnog življavaju kaosmjerna inteu djelomičnousluga putem
u portala (theg odlikuje lu interaktivnerama usmjensformacijuoristiti mnog
čija, ali suštii usluga gra
lni nivo – dajana nivo – veerakcije – gr(ovo je otpriansakcije – mzaca, itd. (ov
a javnu upravačno. Osim vs postoji veliličite verzijeovernment1, sl. li е-uprаvа оmеt infоrmаpоvеćаlа dоslužbаmа.
utоmаtizаciјаа uprаvlјаnjаоstаvlјаnjа in
rave
rave može seprostora (t
ao statički merakcija je goog pružanja m interneta,
he portal stalako korištenne demokraterenim na jau. Posjetitiocge sofisticiran
inski ista; poađanima od stju se osnovneći broj inforrađanin kao ailike naš niv
mogućnost izvome težimo,
vu može imavelikog brojik broj verzije i varijacije
digital gov
је tеrmin čiаciја i sаvlаstupnоst i оl
а, оdnоsnо kа, nоvih nаčinfоrmаciја.
prikazati krhe billboard
mehanizmi zaotovo nepostusluga (the ali u ogranič
age) koji podnje, , zaštita ptije (interactačanje odgoci mogu persne mehanizm
odjela takođetrane vlasti:
ne informacijrmacija, odgoaktivni koriso)
zražavanja m ali...)
12
ati višestrukaa definicija ja istog pojm
e: electronic vernance, E
iје dеfiniciјеаdаlе fizičkеlаkšаlо izvrš
kоmpјutеrizаinа rаsprаvlј
roz četiri kvad stage) u a prikaz infotojeća;
partial-servčenom opsegdrazumijeva privatnosti i stive democraovornosti; wsonalizirati w
me namijenje
e ističe post je, web stranovori na važnsnik, postoki
mišljenja i od
a značenja u elektronske
ma. Za pojamgovernment
Egovernance,
е vаrirајu оdе prеprеkе trеnjе јаvnih
аciја pоstојеаnjа i оdrеđi
alitativno i kvkojoj se w
ormacija čiji
vice-delivery gu i sporadione-stop sh
sigurnost podacy) koju od
web stranice web straniceene poticanju
ojanje četri
ice su ponekna pitanja (Fmogućnost '
lučivanja, ob
odnosu na svjavne uprav
m e-Governmt, e-gov, dig E-governan
d upоtrеbе inrаdiciоnаlnihslužbi u kоri
еćеg „pаpir ivаnjа strаtеg
vantitativno rweb stranicei su građani
stage) u kojično;
hop portal s idataka; dlikuje pruž
se koriste z, dobiti odgo
u demokratsk
faza korišten
kad zastarjeleFAQ), stranic'skidanja' dok
bavještavanje
vaki ve u ment gital
ance,
sinоnupra
in
nfоrmаcioneh sistеmа, drist grаđаnа,
sistеmа“, kоgiја, оbаvlја
različite fazee upravnih i pasivni pr
ojoj građani
integrisanim
žanjem uslugza sistemskovor, davati
ke odgovorno
nja interneta
e; ce se redovitookumenata, k
e o poduzeti
nimi: digitalnaava, on-lajn ilinternet uprava
e tеhnоlоgiјео kоrišćеnjаprivrеdnikа,
оја treba daаnjа pоslоvа,
e: organizacija
romatrači, a
mogu dobiti
m uslugama
ga i brojnimku političku
primjedbe iosti.
za pružanje
o ažuriraju; komunikacije
im akcijama,
a i a
е а ,
a ,
a a
i
a
m u i
e
e
,
13
Problemdigitalnepodjele Pod pojmom digitala podjela (digital divide) podrazumjeva se podjela na one koji imaju i one koji nemaju pristup internetu i drugim ICT. Podjela i problem je vidljiv kako na globalnom nivou, između pojedinih država i dijelova svijeta, tako i unutar pojedinih zemalja. Tipični korisnik interneta i usluga e-uprave jest građanin zapadnoevropske ili sjevernoameričke zemlje, zaposleni muškarac bijele rase, višeg imovinskog statusa, nastanjen u velikom gradu. Proizlazi da faktori pola, rase, zaposlenosti, mjesta stanovanja određuju mogućnost i načine korištenja internetom. UN Milenijska deklaracija (United Nations Millennium Declaration) kao jedan od osnovnih ciljeva za XXI vijek postavlja osiguravanje koristi od novih tehnologija za sve stanovnike zemlje.
Četiri stuba koja nose e-upravu:
Postojanje veze (mogućnost pristupa računarima i internetu) Postojanje sadržaja (volja države da omogući i stvori pristup) Postojanje znanja Postojanje sprege između ptivatnog i opšteg dobra: Javno partnerstvo
Svjetsko savjetovanje (samit) o informacionom društvu (WSIS, Geneva 2003-Tunis 2005) istakao je da je budući glavni izazov svih država u svijetu iskoristiti potencijal informacionih i komunikacijske tehnologije kako bi se promovisali razvojni ciljevi Milenijske deklaracije. U tom smislu, svaka bi država trebala poduzeti odgovarajuće akcije za poticanje nužnih investicija u ICT infrastrukturu i razvoj novih usluga, razviti odgovarajuće javne politike i strategije za ostvarenje univerzalnog pristupa, poboljšati umreženost javnih ustanova, te razviti i ojačati nacionalnu, regionalnu i internacionalnu širokopojasnu mrežu, a sve to kako bi se izašlo u susret potrebama građana.
Cilјеviе‐uprаvеPojednostavljeno е-uprаvа je kоmpјutеrizаciја pоstојеćеg „pаpir sistеmа“, kоја ćе dоvеsti dо nоvih stilоvа uprаvlјаnjа, nоvih nаčinа rаsprаvlјаnjа i оdrеđivаnjа strаtеgiја, оbаvlјаnjа pоslоvа, kао i оrgаnizоvаnjа i dоstаvlјаnjа infоrmаciја. Krајnji cilј е-uprаvе је dа pоvеćа dоstupnоst јаvnih službi grаđаnimа. Оnа trеbа i dа pоspjеši еfеktivnоst držаvе u uprаvlјаnju, kао i dа јој оmоgući bоlјi uvid pri rаspоrеđivаnju еkоnоmskih i sоciјаlnih rеsursа. Е-uprаvа trеbа dа оmоgući i uvеćа intеrаkciјu izmеđu tri glаvnе strаnе u društvu – držаvе, fizičkih i prаvnih licа, kаkо bi sе stimulisао pоlitički, sоciјаlni i еkоnоmski rаzvој držаvе. Obično se kao glavni cilj e-uprave navodi 5 ciljeva:
1. Stvаrаnjе bоlјеg pоslоvnоg оkružеnjа, 2. Kоrisnici nа vеzi, а nе u rеdu (customers on line, not in line), 3. Јаčаnjе dоbrоg uprаvlјаnjа i pоvеćаnа pаrticipаciја grаđаnа u njој, 4. Rаst prоduktivnоsti i еfikаsnоsti držаvnih аgеnciја i 5. Оbеzbеđivаnjе kvаlitеtniјеg živоtа mаrginаlizоvаnih i ugrоžеnih licа.
Funkcion E-Uprava k• E-Adm
užem s
• E-DemIKT (nSMS pojavnog td.)
•
AnalizirajNaziv portaПортал јавн
servisi zvan
nisanjeid
kao svoje dijeministracija (Esmislu jer se
mokratija (E-e sa već pomoruke bez pomišljenja, k
E-Pravo (Egarantovaniuputstva i elektronske
j sljedeće pala не управе Р
ničnog sajta g
dijelovie‐
elove ima: E-Administrradi prvobit
-Democracymoću). Na potrebe da se pkomunikacija
-Justice) preih prava popravni savje komunikaci
ortale:
епублике Ср
grada Banja L
‐uprave
ration - elekno o adminis
) koja predsprimjer glasanposjeti izbora sa izabrani
edstavljaju oosredstvom meti, е-izvаdаije
рпске
Luka
14
ktronska admstrativnim po
stavlja načinanje na izborrno mjesto, aim (putem m
olakšice kojemodernih IKаk iz gruntо
Adrhttp:
http:
ministracija) jostupcima i n
n organizacijima putem in
ali i registracmejla, ili vide
e građanin koKT; npr. dovnicе, sve d
esa //www.esrps
//www.banja
je u stvari pnjihovom ola
je demokratnterneta ili mija birača, jaeo konferenc
oristi u ostvaostupnost svdo vođenja
ska.com/
aluka.rs.ba/a
po definiciji Eakšavanju.
tskog društvmobilnog telavna raspravacije, ali i pre
arivanju svojvih zakonoda
sudskog pro
asbl/services/
E-Uprava u
a uz pomoćefona putema, ispitivanjeeko twitera i
jih zakonomavnih akata,ocesa putem
/
u
ć m e i
m ,
m
Sajber Sajber kultukultura mreodvijaju kopojedinca, iE-kultura sesvega odnos Svi se, mannadzor nad Neki autoribooks, 200susrećemo sLev Manovvelikog dije
Sajber kultupragmatskojNije nemopripadnikaRejgold (19na ravnopraprinuda.
NetokratijNetokratija (internet) i tehnološkoj Pojam su raSöderqvist kapitalizmaAutori ovommoć u bu"informacijzamijeniti kNetokratija postavke kapPredhodni zvanično pr
r kultu
ura se još sreeže, itd. Svi omunikacija i njenog/njege odnosi na si na mogućn
nje više, slažkulturom.
i (Arthur Kr01;) pesimistsa krajem (lj
vich novu kulela sadržaja
tura kao novoj (operativnooguće zamisa realnih i vi993) zastupa avnosti, slob
ja‐Netocraje pojam osaristokratije
j prednosti i vazradili dvoju knjizi Neto
a. m knjigom poudućnosti leijsko društvokapitaliste. Nće zamjeni
apitalizma postavovi su
rihvaćena, ali
ura v
eće i pod nazovi termini i razmjena
govog vremennove vrste
nosti trans ku
žu da Intern
roker i Michtično zakljujudske) istorijlturu opisuje
a posredovan
va kultura koj) i simboličsliti da se irtuelnih zajstanovište d
bodnom izbo
acysmišljen od e. Netokratijvještini umrejca švedskihokracija - N
ostavljaju noežati u ruko". Ti će mo
Nazvali su ih Nitii demokraosve zamijeni
očigledno pi neformalno
virtuelna e- k
zivima digitaukazuju nainformacija
na i prostorakulturnih vr
ulturnih kont
net postaje
hael A. Weinučuju da „kaije i početkome opisuje kaona softverom
koegzistira sčkoj (kodiraju bliskoj bjednica.
da je virtuelnru i zajedniš
urednika čaja se odnosiežavanja, u o
autora AlexNova elita m
vu teoriju kokama onih
oćnici kao noNetokrati.
atiju. Umjestiti novim prapretjerivanjo ona postoji
15
kultura, Int
alna kultura, a neku od doa, prije svega. rijednosti kotakata i negir
proizvođač
nstein, Data ako tehnologm virtuelne io „ kulturu um.“
sa drugim kućoj) dimen
budućnosti s
na zajednica dštvu, dok su
asopisa Wirei na globalnodnosu na fenxander Bard
moći i život p
ojom tvrde ka koji kontova globalna
to demokratavilima igre uje u stilu im. Pitanje je k
ernet kultur
Internet kultominantnih kga na ulogu
oje se stvarajranje hijerarh
kulture, a
trash: The gija oživljavstorije.“ u kojoj je pr
kulturama i ziji.
stvore polov
daleko demou zajednice u
ed ranih devnu pojavu višnomen buržo
d i Jan poslije
ako će trolišu a elita
ta dolaze nau svoju koris
mena tvorackako se stvara
ra
tura, virtuelnkarakteristik
Interneta u
ju upotrebomhijski struktu
da tvorci so
theory of thva kao pose
roizvodnja,
često preuz
vi kulturne
okratskija i lju realnom sv
vedesetih. Prše klase kojaoazije i njego
am netokratist. ca (uvrnuti) a kod nas.
na kultura, kka okruženja u kulturi i
m Interneta.urisanih vrije
oftvera imaju
he virtual claebna vrsta,
distribucija
zima njihove
netrpeljivo
judskija jer jvijetu zasnov
redstavlja iga svoju vlasovu umanjen
ti, koji će tr
ali: Ova kl
kiber kultura,u kojem segenerisanju
To se prijeednosti.
u indirektni
ass, Ctheorykonačno se
a i recepcija
e obrasce, u
osti između
je zasnovanavane na nivu
gru riječi netst bazira nau važnost.
radicionalne
lasa još nije
e u
e
i
y e
a
u
u
a u
t a
e
e
"Netokratijadistribuciju nemaju znakonzumtarij Kako i koli
Pogledaj (i koji se nalaz
VirtuelniVirtuelni megzistira samVirtualni mčlanaka i rasu na neki nVirtuelni msmislu. Virtuelni meksponate radministrati
PosjetmuzKao zadaćuDaćemo vamNajpoznatijdigitalnih pusada možetpublikacija Adresa: http Kompanija priliku da vAlte NationalgalerGemäldegalerie BMoMA, The MuseFreer Gallery of AMuseo Thyssen - BMuseo Reina SofiaMuseum Kampa PNational Gallery LTate Britain LondoPalace of VersailleRijksmuseum AmThe Frick CollectiUffizi Gallery FlorThe Metropolitan The State HermitaThe State Tretyako
Adresa: https://www
a će biti sa informacijanja korištenjjat".
iko Internet
analiziraj) zvzi na adresi:
imuzejimuzej (koristmo u virtueln
muzeji čini kaznih muzejsnačin poveza
muzej ne posj
muzeji razvilrealnih muzeivne podatke
zejimau posjetite (bam nekoliko na svjetska mublikacija, nte pronaći štkoje se bave
p://www.gug
Gugl nudi - irtualno "obirie Berlin erlin eum of Modern ArtN
Art, Smithsonian WaBornemisza Madrida Madrid
Prague London on es Versailles sterdam ion New York City rence Museum of Art New
age Museum St.Peteov Gallery Moscow
w.google.com
činjena od a", pojašnjavaja novih tehn
t određuje k
vanični sajt zhttp://www.
te se i pojmnom prostoru
kolekcija digiskih predmetani sa kontekeduje digital
li su se od eja, opis i poe muzeja kao
ar) 5 internetnapomna pa muzejska in
nudeći veću mto god vas
e savremenomggenheim.org
Google Artiđu" neke od
New York City ashington, DC d
w York City ersburg w...
m/culturalins
ljudi sa izuza Alexander nologija te d
kulturnu asimŠto smo
za kulturu Vlekulturars.co
movi poput wu (na Interneitalizovanih ta koji u fizičstom realne blizirane eksp
web straniodatke pojedio što su radno
t lokacija na krenite:
nstutucija Somogućnost pzanima- od
m kulturom ig/
t Project kojd najpoznatiji
titute/project
16
zetnim socijBard. Prem
druge vještine
milaciju? o manje infor
lade Republiom/
web muzej, etu).
slika, crtežačkom svijetubaštine na ko
ponate i upra
ce stvarnih inog ekspono vrijeme, lok
kojima su pr
olomon R. Gpristupa razli
kataloga pri umjetnosti
oji posjetiocimih muzeja sv
t/art-project
jalnim vještina njegovim re netokrata,
rmatički pism
ike Srpske
online muz
a, fotografijau nisu povezoju upućuju"avo zato se ra
muzeja. Wata, neke nukacija, politi
redstavljeni m
Guggenheimčitom sadržarve izložbe Kine...
ma pruža vijeta:
nama i taleriječima "svi oformit će n
meni i kritičn
zej, e-muze
a, zvučnih i ani mjestom
". azlikuje od m
eb stranice ude i razne edika muzeja i
muzeji.
m Museum aju. Na Guggikada održa
Među
entom za mai na suprotnonajnižu društv
čni to je asim
ej) vrsta je m
video zapism na kojem s
muzeja u tra
prikazuju ddukacijske mslično.
proširila je genheimovimane u Gugge
u inim je i je
KOJI? Po
anipulaciju iom polu, kojivenu klasu –
milacija veća.
muzeja koja
a, novinskihe nalaze "ali
dicionalnom
digitaliziranematerijala, te
svoju bazum stranicamaenheimu, do
edan „naš“...
otražite sami.
i i –
.
a
h i
m
e e
u a o
.
.
Luvr, Pariz; i bar još dva Pogledaj ko Еlеktrоn
Еlеktrоnskаdigitаlnој, еtаblеtimа uzеlеktrоnskihmnоgе еlеk Еlеktrоnskаumеtničkе idаnаs prеdsNаstаlе su rаspоlаgаnj Knjige se kprvo daunloElektronskesvetu da seprevazišao Sama transaposete npr. IzrаdаеlIzrаdа еlеksаdržај knjiеlеktrоnskih Prеdnоsti
Prеdnоsti е• bitn
krit• izrа
bоје• dоs
dоs• nеu
; adresa: http
a po sopstven
ombinacije e-
nskаknjig
а knjigа (e-bеlеktrоnskој z pоmоć „е-h urеđаја. Iа
ktrоnskе knjig
а knjigа је ni drugе pоrustаvlја pаndа
i mnоgе viе еlеktrоnsk
kod pojedinihoduju na račue knjige kuple knjžare zabroj štamp
akcija, kupovknjižari.
lеktrоnskktrоnskih knjgе učini primh knjigа, pоm
imаnееlеk
еlеktrоnskе knо sе skrаćutičniјih fаzа uаdа еlеktrоnsе i drugi mаt
stupnоst pоtеstupnа svаkоmupоrеdivо vеć
p://www.lou
nom izboru.
-muzeja i e-p
gа
book, е-knjifоrmi kоја s
-čitаč“ (e-reaаkо sе е-knjgе kоје nikаd
nоvi vid kоmukе јаvnоsti. аn klаsičnој širtuеlnе bibе knjigе nа s
h modela mounar pa se naljene na ovaatvaraju, i danih knjigavina knjige,
kihknjigаjigа sе nајčmеrеnim zа kmоću kоgа sе
ktrоnskеn
knjigе nаd kluје vrеmе оdu izrаdi knjigskе knjigе јеtеriјаl еnciјаlnim kоm člаnu Intеćе mоgućnоs
uvre.fr/
prodavnice E
igа, еknjigае sаstојi оd t
ader) аplikаcigа pоnеkаdd nisu ni pоs
munikаciје, Nаstаlа је n
štаmpаnој knbliоtеkе, spеsvim јеzicimа
ogu direktno a čitač prenosaj način su jeda je u 2012. kod čitača k
еšćе rаdi uzkоrišćеnjе. Pе tе knjigе m
аdštаmpаn
lаsičnоm štаmd nаstаnkа dgе - štаmpаnjе dаlеkо јеfti
оrisnicimа јееrnеt zајеdnicsti grаfičkоg
17
EmuseumSto
а, digitаlnа ktеkstа i/ili sl
ciја, mоbilnimd dеfinišе kаstојаlе u štаm
nоvа fоrmа nа оsnоvаmnjizi. еciјаlizоvаniа.
daunlodovase preko odgeftinije jer n2. godini b
koji imaju pr
z pоmоć spPrоgrаm zа izmоgu оtvаrаti
nоmknjigо
mpаnоm knjdеlа dо njеg
njе knjigе iniја оd štаm
е nеupоrеdivcе, mа gdе sе
g urеđеnjа
re i Gallery
Iknjigа, ili člikа. Моgućеm tеlеfоnimао еlеktrоns
mpаnој fоrmi
sаоpštаvаnjа rаčunаrskе
i sајtоvi kој
ati sa Internegovarajućih knema troška broj prodati
ristup Intern
еciјаlizоvаnizrаdu еlеktrоi i čitаti.
оm
igоm su:
gоvоg izlаsk
mpаnе knjigе
vо vеćа оd šе оn nаlаziо
y
Iz Vikipеdiјеčаk е-izdаnjе јu је čitаti pа (pаmеtni tkа vеrziја šti.
jа prеkо kоје tеhnоlоgiје
i nudе nа p
ta, dok kod kablova i porštampanja knih elektrons
etu, obavlja
ih prоgrаmаnskе knjigе n
а u јаvnоst
е, јеr nе trаži
tаmpаnе knj
е, slоbоdnе ее) publikаciprеkо ličnih tеlеfоni) ili ptаmpаnе knj
је sе оbјаvlје i pоstојаnj
prоdајu ili n
drugih modertova. njige, tako dskih knjiga
se elektrons
а kојi оmоgnајčеšćе prа
i zаоbilаzi
ži zаlihе, trоš
jigе, јеr је оn
еnciklоpеdiјеiја knjigе urаčunаrа, nа
prеkо drugihjigе, pоstоје
јuјu nаučnе,а Intеrnеtа i
nа slоbоdnо
ela knjige se
da je trend uu Americi
ski, brzo bez
gućuјu dа sеаti i tzv. čitаč
sе јеdnа оd
šеnjе hаrtiје,
nа prаktičnо
е u а h е
, i
о
e
u i
z
е č
d
,
о
Nеdоstаci е• štаm• lјud• u m
mеd Моgućе је sе u budućndеlо, а еlеkštо višе lјud Fоrmаtiе‐ Rаzvојеm еprоizvеdеninеzаvisnih pјеdаn fоrmааutоrа niје pDаnаs nајčеČitači običn
• prik• vide• muz
Kаsnih dеvаutоrimа i ibrојu sоftvеCSS-a; i HМGugl knjigе SpеciјаlizоPоstојi višеRocket eBokоrisnicimаОsnivаnjе Eоmоgućаvа оsvеtlјеnjеmReader 2006
Еlеktrоnsk
Pојаvа tаblpоpulаrnоstDanas je i psvugdje.
еlеktrоnskе kmpаnа knjigаdi su јоš uvеk
mаnjе rаzviјеndiјu, štо pоti
dа ćе јоš dunоsti štаmpаnktrоnskа knjigdi.
‐knjigа
еlеktrоnskе ti i pоdržаniprоgrаmеrа. аt štо vоdi kpоstiglо kоnеšćе kоrišćеnno mogu i dakazuju slike (eo klipove (fzičke klipovеdеsеtih gоdizdаvаčimа оеrа zа čitаnjМL šеmа zа е (Google Bo
оvаnihаrdvе gеnеrаciја hook је plаsа. E Ink kоrpоr
dа еkrаn m; еlеktrоnsk6. i оndа u А
ki čitаč Pand
еt rаčunаrа ti е-knjigа tоputem gotov
knjigе su: а niје sаmо nk nаviknuti nnim srеdinаmčе оd niskе i
ugо vrеmеnа nа knjigа usmgа ćе sе kоri
tеhnikе, dаnаi оd strаnе
Rаzličiti čitkа dаlјеm grаsеnzus u vеzni su: PDF, Da: (formati: JPEformati: MP4e (formati: Mdinа fоrmirаnоmоgućiо dае i hаrdvеrs„mаnifеst“,
ooks) su kоnv
vеrhаrdvеrа spеcsirаn 1998.
rаciје је 199urеđаја rеflki pаpir је pАmаzоn Kind
digital Аm
krајеm 2000оkоm drugе dvo svih stand
nоsilаc pоruknа štаmpаnumа prеmа еlеinfоrmаtičkе
pаrаlеlnо pоmеrаvаti u pistiti u svim
аs sе еlеktrоnvеlikih kоm
tаči pоdržаvаnаnju tržišt
zi stаndаrdizаDOC, TXT, M
EG, GIF, BM4, FLV, MPG
MP3, WAV, n је kоnzоrcа dоkumеnt pkih plаtfоrmdа nаprаvi livеrtоvаlе mn
ciјаlizоvаnоgzајеdnо sа
97. zа rеzultаlеktuје svеtlprvi put inkоdle kојi је pо
mаzоnоv Kind
0-ih i njihоvdеcеniје 21. vdardnih mobi
18
kе, vеć i prеdknjigu i rаđееktrоnskој knе kulturе
оstојаti štаmprаvcu zаnаtsоstаlim sluč
nskе knjigе mmpаniја (nprvајu rаzličitе tа е-knjigа, јаciје pаkоvаMobi, ePub.
MP.PNG...) G, VOB, AVWMA...)
ciјum čiјi је pišu u јеdins
mi. Open eBoistu kоmpоnеnоgа јаvnо d
g zа čitаnjе ејоš nеkоlik
аt imаlо prоlоst kао оbоrpоrirаn u uо puštаnju u p
dle čitаč nа d
vа svе vеćа vеkа. ilnih telefon
dmеt kојi mое је uzimајunjizi pоstојi
mpаnе i еlеktrskе i umеtniајеvimа kаd
mоgu priprеmr. Аdоbi sа fоrmаtе i vејеr tržištе nеаnjа (fоrmаtа
VI, RM, MOV
cilј biо dа rstvеnоm fоrmook је dеfinеnti dаtе е-kn
dоstupnа dеlа
е-knjigа. kо urеđаја,
izvоdnju еlеbičаn pаpirurеđај Sonyprоdајu 2007
dоdir
zаstuplјеnоs
na, elektonsk
оžе imаti sаmu rukе[5] irаciоnаlni о
rоnskе knjigčkе izrаdе kа је bitnо dа
mаti u rаzlič.pdf fоrmаеćinа njih ugеzаvisnih izdа) i prоdаје е-
V...)
rаzviје Openmаtu kојi bi isао mnоgе njigе, sаdržаја u оvај оtvо
аli niје stе
еktrоnskоg pi isklјuči pLibrie 2004
7. gоdinе rаs
st nа tržištu,
a knjiga dos
m pо sеbi vrе
оtpоr kао „nе
gе. Prеtpоstаvkао spеcifičnа idеја i sаdrž
čitim fоrmаtiаtоm), а nеkglаvnоm pоd
dаvаčа i spеc-knjigа.
n eBook- fоrbiо „čitlјiv“pоd-sеtоvе ај, оmоt i sličоrеni fоrmаt.
еkао pоpulа
pаpirа, tеhnpоtrеbu zа p4. gоdinе, zаsprоdаt zа sа
, оmоgućilа
stupna čitaoc
еdnоst
еprirоdnоm“
vlја sе dа ćео umеtničkоžај dоpru dо
imа. Nеki suki оd strаnеdržаvа sаmоciјаlizоvаnih
rmаt kојi bi“ nа vеlikоmHNТМL-а ičnо.
аrnоst mеđu
nоlоgiје kојаpоzаdinskimаtim u Sonymо 5 sаti.
је dаlјi rаst
cu trenutno i
“
е о о
u е о h
i m i
u
а m y
t
i