Elementi Nacini Pracenja Kriteriji Vrednovanja Postignuca Ucenika

7/21/2019 Elementi Nacini Pracenja Kriteriji Vrednovanja Postignuca Ucenika

1/5

NJEMAKI JEZIK - Prvi i drugi strani jezik

ELEMENTI, NAINI PRAENJA I KRITERIJI VREDNOVANJA UENIKA

1.

Elementi provjere i vrednovanja:

sluanje s razumijevanjem kraih iskaza i zvunih tekstova itanje s razumijevanjem pisanog teksta govor na razini reprodukcije

govor na razini produkcije

pismeno izraavanje usvojenost leksika

usvojenost jezinih struktura (Usvojenost jezinih struktura na raziniprepoznavanjase ne ocjenjuje.)

glasno itanje pisanje zalaganje na nastavi

domae zadae strategije uenja i sluenja znanjem rad u skupini

2. Naini provjerei vrednovanja:

Provjera razumijevanja provodi se, primjerice, na osnovi zvunih i pisanih tekstova.Traena reakcija je povezivanje jezinoga izraza s likovnim (slikovnim) izrazom,glazbenim izrazom ili pokretom, a postupno se uvode i sloeniji oblici provjere(pitanja alternativnog tipa - da ili ne, tono ili netono - globalna pitanja - wer?, was?,wo?, wann?), pitanja viestrukoga izbora, ispisivanje podataka u tablicu, voenje

biljeki, saimanje teksta i sl. Vrednovanje uenika ne smije biti stresna situacija.Naglasak je na pozitivnim aspektima napretka uenika odnosno na onome to jeuenik dobro svladao, a ne na onome u emu grijei. U poetnom uenju njemakoga

jezika svakako treba primjenjivati blae kriterije. Svaki napredak treba nagraditi naprimjeren nain, no ueniku valja na razumljiv nain ukazati na podruja u kojimatreba uloiti vie truda.

Provjera govora provodi se, primjerice, na osnovi sudjelovanja u dijalozima i

dramatizacijama, reprodukcije pjesmica, u viim razredima na osnovi sudjelovanja uraspravama, prate se verbalne reakcije na verbalni ili neverbalni stimulans ili sl. Svaka

govorna provjera ujedno prua i mogunost provjere izgovora i intonacije.Svakaaktivnost na satu u kojoj uenici iskazuju jezinu aktivnost bilo na receptivnoj,reproduktivnoj ili produktivnoj razini prua mogunost ustanovljavanja napretka ivrednovanja. To znai da se evaluacija u naelu provodi kao integralan dio samoganastavnog sata kao praenje postignua uenika, a ne kao izolirani in.U ranomuenju njemakoga jezika ne bi trebalo planirati posebne sate provjere i ocjenjivanja,niti bi uenike u svrhu provjere i ocjenjivanja trebalo izdvajati od ostalih uenika.Uenicima je potrebna neposredna povratna informacija o ostvarenom uspjehu(usmena pohvala, pozitivna reakcija izraena gestom ili mimikom uitelja). Vano je

naglasiti kako u ranom uenju stranoga jezika do 3. razreda teite vrednovanja lei uusmenom izraavanju.


2/5

Usvojenostjezinih struktura i leksika moe se provjeravati kroz govorne aktivnosti ikrae kontrolne zadatke otvorenoga tipa. Pritom vrste zadataka (npr. povei, zaokrui,nadopuni, poredaj, izbaci, odgovori i sl.) moraju biti poznate uenicima. Preporuujuse petominutni kontrolni zadaci nakon obrade i uvjebavanja nekoga odsjeka gradiva,a neto opseniji kontrolni zadaci mogu uslijediti nakon obrade veih cjelina.

Ovisno o njihovoj vrsti usvojenost kulturnocivilizacijskih sadraja moe se provjeriti uobliku kvizova znanja, reproduciranju pjesama za pjevanje i govorenje, adekvatnom

jezinom reagiranju u nekim specifinim kulturno uvjetovanim situacijama i sl. Provjera pravopisa i vjetine pismenoga izraavanja vri se na kraim tekstovima u

obliku kraih diktata u niim razredima, a od 6. razreda nadalje vri se putem kraihsastavaka u okviru prethodno obraenih tema i struktura te putem diktata. Vano jeuenicima ponuditi pomone/orijentacijske elemente za strukturiranje teksta (npr.

pitanja, natuknice, dijelove reenica i sl.). Eseji su takoer jedan od moguih oblikaprovjere pismenoga izraavanja. Namijenjeni su provjeri razvijenosti vjetine pisanja,a ne izdvojenom ispitivanju gramatike, leksika ili razumijevanja teksta. Na osnovi

sluanja glazbe, itanja ili sluanja polaznoga teksta ili slikovnoga odnosno vidnoga

poticaja razvija se vjetina pisanja kao proces, isprva voenog, a postupno svesamostalnijeg pisanja (voeno, kreativno tj. slobodno pisanje). Pri odabiru tekstnihvrsta svakako treba uzeti u obzir i komunikacijsku funkciju pisanja. Esej odnosno

sastav, ovisno o jezinoj razini uenika, moe biti prepisivanje izmijeanih reenica,nadopuna teksta, voeni ili poluvoeni sastavak, pisanje saetaka, a moe imati ikomunikacijsku vrijednost (pismo, poruka i sl.).

Cjelovita pismena provjera znanja provodi se pred kraj obrazovnog razdoblja, a

ukljuuje sluanje i/ili itanje s razumijevanjem, provjeru leksika i gramatike naosnovu polaznog teksta te pismeno izraavanje. Navedena etiri elementa pismene

provjere znanja ne moraju se provesti u tijeku jednog nastavnog sata ve se mogu

rasporediti na vie kolskih sati. Napredak uenika moe se pratiti pomou odgovarajuih predloaka za umnoavanjeiz Europskog jezinog portfolia (EJP), pomou obrazaca za praenje doprinosauenika u skupnom radu i projektima te pomou evidencije o pisanju domae zadae(Domae zadae se zadaju redovito, no povremeno se moe odustati od tog naela.Trebapoticati uenike da biljee to je zadano za domau zadau te provjeriti jesu lirazumjeli zadatak. Veoma je vano da je zadaa zadana tako da je dijete moe svladatisamo bez pomoi roditelja i drugih.Potrebno je redovito pregledavati domae zadae.Time se stie uvid u napredak uenika, ali i u pogreke i potekoeu uenju koje valjauzeti u obzir pri daljnjem planiranju nastave.)

Valja postupno uvoditi najjednostavnije oblike samoprocjene i meusobne procjene

uenika (EJP) te samoocjenjivanja.

3. Opisno praenje uenika

U rubriku za opisno praenjeuenika upisujese opisna ocjena, odnosno opis praenjauenikovih postignua, znanja i vjetina, uenikov napredak ili potekoe, odnos prema radu isl. U toj rubrici opisno se moe pratiti redovitost pisanja domaih uradaka, datum pisanja i

broj bodova testova postignua i testova napretka u odnosu na ukupni mogui broj bodova.Moe se upisati datum i sadraj usmene provjere ili se moe opisati postignue uenika usvim jezinim vjetinama nakon odreenog vremena kontinuiranoga praenja uenika.


3/5

4. Kriteriji za brojanoocjenjivanje

Kod usmenog i pismenog izraavanja ocjenom odlianocjenjuje se uenik koji izvrsno,temeljito i samostalno razumije i primjenjuje leksike i jezine strukture te se izrazito zalae uradu.

Ocjenom vrlo dobarocjenjuje se uenik koji u veojmjeri i bez uiteljeve pomoi razumije iprimjenjuje leksike i jezine strukture te se uglavnom zalae u radu.Ocjenom dobarocjenjuje se uenik koji osrednje i uz uiteljevu pomo razumije i

primjenjuje leksike i jezine strukture te se umjereno zalaeu radu.Ocjenom dovoljanocjenjuje se uenik koji s potekoamai uz uiteljevu pomo razumije i

primjenjuje leksike i jezine strukture te se manjkavo zalae u radu.Ocjenom nedovoljanocjenjuje se uenik koji manjkavo iako uz uiteljevu pomo razumije i

primjenjuje leksike i jezine strukture te se uope ne zalae u radu.

Ocjene trebaju biti transparentne, a uenike treba upoznati s elementima i kriterijima praenjai vrednovanja, s dobivenom ocjenom i usmenim objanjenjem dobivene ocjene, dakle treba se

ukazati na eventualne manjkavosti ili izraziti pohvalu za ostvarena postignua.Uenicima jepotrebna neposredna povratna informacija o ostvarenom uspjehu. Uenici takoer trebajuznati da se praenje provodi kontinuirano te da se svaka aktivnost moe vrednovati.

Pri zakljuivanjuocjena vrednuju se svi navedeni elementi, s time da zakljuna ocjena trebabiti poticajna odnosno, ukoliko se ocjene po elementima razlikuju za jednu ocjenu, zakljuujese u pravilu via ocjena (primjerice, ukoliko uenik ima iz razumijevanja i govornihsposobnosti 5, a iz pisanog izraavanja i gramatike 4, poticajno se zakljuuje ocjena 5).Zakljuna ocjena ne mora proizlaziti iz aritmetike sredine svih ocjena.

Uenike koji se koluju po prilagoenomi individualiziranim programu vrednuje se premarazraenom planu i na nain usklaenim s uenikovim potekoama i mogunostima.

5. Sastavnice za ocjenjivanje(od 1. do 4. razreda)

U rubriku razumijevanje (sluanje i itanje) upisuju se ocjene iz usmenog odnosnopismenog provjeravanja sluanja i itanja s razumijevanjem na osnovi povezivanjajezinoga izraza s likovnim (slikovnim) izrazom, glazbenim izrazom i pokretom,odnosno provjere glasnoga itanja. itanje u 1. razredu, osobito u 1. polugoditu, valjashvatiti kao globalno itanje. To znai da se itanju ne pristupa analitiko-sintetiki,ve da djeca pamte sliku odreene rijei. Pritom je vano krenuti od rijei koje se

svojom grafijom i izgovorom ne razlikuju ili minimalno razlikuju od grafijskih ifonetskih obiljeja materinskoga jezika. Osnovna je aktivnost glasno itanje pojedinihrijei i kratkih reenica i to u zboru i individualno. Od drugoga razreda nadalje

provjerava se glasno itanje.

Rubrika izraavanje i stvaranje dijeli se na usmeno i pisano izraavanje. U rubrikuusmenoga izraavanja upisuju se ocjene na osnovi sudjelovanja u dijalozima idramatizacijama, reprodukcije pjesmica, prate se verbalne reakcije na verbalni ili

neverbalni stimulus ili sl. Svaka govorna provjera ujedno prua i mogunost provjereizgovora i intonacije. U rubriku pisanoga izraavanja upisuju se ocjene iz raznihoblika pisanih uradaka. Od 2. do 4. razreda provode se pismene provjere putem diktata

(nakon manjih cjelina uglavnom su to diktati rijeima ili krai tekstovi), kraihpismenih uradaka, pitanja i odgovora, slaganja rijei ili reenica, voenih sastava,


4/5

testova napretka i sl., a nadalje pismena provjera i naini provjere vrijede kao za drugistrani jezik u viim razredima. Vano je naglasiti da vjetina pisanja u 1. razredu

podrazumijeva preslikavanje slova, izoliranih rijei i vrlo kratkih reenica, to znai dase pisanju ne pristupa sustavno ve da se samo povremeno ukljuuje u nastavu.Preporua se uvoenje pisanja u 2. polugoditu nakon to su djeca osnove pisanja

svladala u nastavi materinskoga jezika.

6. Sastavnice za ocjenjivanje (od 5. do 8. razreda)

U rubriku razumijevanje i govorne sposobnosti upisuju se ocjene iz usmenogaizraavanja. Praenje se provodi kontinuirano i interaktivno te sadrajno u skladu s Planom i

programom (pitanja i odgovori, samostalno prepriavanje, izlaganje, opisivanje i sl. u skladu sdobi i jezinom razinom djeteta).U rubriku razumijevanje upisuju se i ocjene iz testova

postignua (sluanje i itanje s razumijevanjem).U rubriku razumijevanje upisuju se iocjene iz projekata, plakata, Power Point prezentacija i sl. U rubriku sposobnost pisanogizraavanja upisuju se ocjene iz pismenih uradaka, eseja, diktata i sl.

Diktati se u 4. razredu u pravilu piu nakon svake cjeline, a u viim razredima jedan dodva diktata u polugoditu, a kriteriji za ispravljanje diktata usklauju se s dobi i jezinomrazinom uenika te se pri tome diferenciraju logike, pravopisne ili jezine pogreke.Ponovljena ista pogreka u diktatu se smatra jednom pogrekom.

Valja naglasiti kako se kod pisanoga izraavanja u pravilu vrednuje ona vjetina kojase i provjerava, primjerice ukoliko prilikom provjere sluanja s razumijevanjem ueniknapravi pravopisnu pogreku, odgovor e se smatrati tonim, no ista takva pravopisna

pogreka u diktatu bi se smatrala pogrekom.Eseji su sastavni dio cjelovite pismene provjere, koja se moe provoditi kroz nekoliko

nastavnih sati, a kriteriji za ispravljanje eseja usklauju se s dobi i jezinom razinom uenikate s vrstom pisanoga uratka odnosno eseja, no u pravilu se, posebice u 7. i 8. razredu, boduju s

maksimalno 20 bodova. Bodovna list za ocjenjivanje odreuje se u skladu s vrstom zadatkaesejskoga tipa na razini aktiva. Elementi vrednovanja eseja i kriteriji bodovanja:

Izvrenje zadatka (Sadraj-ostvarenje komunikacijske poruke / Leksik): max 10 bodovaJezik /Jezine strukture (gramatika) / Pravopis): max 10 bodova. Dodatni elementi zabodovanje eseja: broj rijei i elementi tekstne vrste. Ako tekst ne sadrava sve elementetekste vrste (kod pisma npr. oslovljavanje, uvodnu i zavrnu reenicu te pozdrav), oduzima se0, 5 ili 1 bod. Uenici smiju napisati i vie od traenog broja rijei. U brojanje rijei ne ulazeosobna imena. Bodovi se oduzimaju ako uenik napie premalo rijei; 7. r. I. pol. 70-75 rijei- za 50 do 55 rijei oduzima se 1 bod, za manje od 50 rijei oduzimaju se 2 boda/ 7. r. II. pol.

75-80 rijei- za 55 do 60 rijei oduzima se 1 bod, za manje od 55 rijei oduzimaju se 2 boda/8. r. I. i II. pol. 80-85 rijei- za 60 do 65 rijei oduzima se 1 bod, za manje od 60 rijeioduzimaju se 2 boda.

U rubriku gramatika upisuju se ocjene iz testova postignua (vee leksike i jezinecjeline) te iz testova napretka (manje leksike i jezine cjeline).Testovi postignuapiu se nakraju svakog polugodita, a testovi napretkanakon obrade manjih cjelina. U pravilu je

potrebno rijeiti 45-50% testa (zadaci objektivnoga tipa) za ocjenu dovoljan, a 90-95% testaza ocjenu odlian.Vano je naglasiti da prve dvije sastavnice ocjenjivanja obuhvaajuvjetine, a druge dvije obuhvaaju znanja i jednako su vane u praenju postignua uenika tezakljuivanju ocjena.


5/5

Izvrenje zadatka(10 bodova max)

Jezik(10 bodova max)

Brojbodova

Sadraj Leksik Gramatika Pravopis

10

- odgovori na sva pitanjasu prikladni i razraeni- glavne su mislirelevantne

- irok raspon leksika- leksiki su izraziprimjereni sadraju

- irok raspon jezinihstruktura- samo ponekagramatika pogreka

- samo ponekapravopisna

pogreka koja neutjee na znaenjei razumijevanje

8

- odgovori na veinupitanja su prikladni iopirni, na neka pitanjaodgovori zadovoljavaju- glavne su misli

relevantne, ali nekimanedostaje dovoljna

potpora

- dobar raspon leksika- neke pogreke uuporabi/ oblikuponekad utjeu nalako razumijevanje

- dobar raspon jezinihstruktura-pogreke u uporabi//obliku ponekad utjeuna lako razumijevanje

- neke pogreke uuporabi/ oblikuponekad utjeu nalakorazumijevanje

6

- odgovori na nekapitanja su prikladni iopirni, na veinupitanja odgovoreno jesamo kratko- glavne su mislirelevantne, ali je potporanedovoljna, nevana ilise ponavlja

- dovoljan rasponleksika-pogreke u uporabi/obliku uzrokujutekoe urazumijevanju, notekst je u cjelinirazumljiv

- uglavnom jednostavnestrukture uz povremenipokuaj uporabesloenih struktura-pogreke u uporabi/obliku uzrokuju tekoeu razumijevanju, ali seglobalno poruka ipakmoe razumijeti

-pogreke uuporabi/ oblikuuzrokuju tekoeu razumijevanju

5

- odgovori su vrlo kratkiili samo djelomini ili jesamo na jedno pitanje

primjereno odgovoreno,a ostala su zanemarenato je znatno utjecalo najasnou glavne misli

- nedovoljan rasponleksika-pogreke u uporabi/

obliku ponekadonemoguujurazumijevanje

- uporaba samojednostavnih struktura-brojne pogreke

ponekad onemoguujurazumijevanje

- brojnepravopisnepogreke

oteavajurazumljivostteksta

3

- sadraj se odnosi samona jedno pitanje, a ostala

su pitanja zanemarena- odgovori ne pristajuzadanom kontekst,glavne misli suirelevantne

- vrlo ogranienraspon leksika

- leksik neprimjerensadraju-pogreke u uporabi/obliku openitoonemoguujurazumijevanje

- raspon struktura jevrlo ogranien-pogreke u uporabi/obliku openitoonemoguujurazumijevanje

- vrlo mnogopogreaka kojeznatno oteavajurazumljivostteksta

0

- nema teksta ili jesasvim neitak,nerazumljiv- sadraj se niti ujednom dijelu ne odnosina zadatak- nema odgovora niti najedno pitanje ili je samona jedno pitanje dankratki odgovor

- vrlo manjkav leksikpri emu je znatnooteana razumljivostteksta ili je tekstgotovo nerazumljiv

- vrlo mnogo pogreakapri emu je znatnooteana razumljivostteksta ili je tekst gotovonerazumljiv

- vrlo mnogopogreaka kojegotovo upotpunosti inetekstnerazumljivim

Documents

Elementi Nacini Pracenja Kriteriji Vrednovanja Postignuca Ucenika