JU I SREDNJA ŠKOLA ‘’Dr. Husein Džanić’’ Velika Kladuša

MATURSKI RADTema: Elementi rada vozila na liniji

Mentor: Ugarak Nihad dipl.ing.saob. Učenik: Sevinć Bariš

1

1. Uvod

Transportni proces predstavlja proces premještanja - prevoženja putnika i robe i uključuje sve pripremne i završne operacije: pripremu robe, prijem, utovar, prijevoz, istovar i predaju robe, odnosno ukrcavanje, prijevoz i iskrcavanje putnika. Transportni proces obuhvata i upućivanje vozila na mjesto utovara robe - ukrcavanja putnika.

U toku vršenja transportnog procesa putnici ili roba transportuju se na određenim rastojanjima i pri tome se ostvaruje transportni rad. Transportni rad je proizvod ostvarenog obima prijevoza putnika ili količine prevezenog tereta i prosječnog rastojanja na kome je transport izvršen.

Transportni rad izražava se putničkim i tonskim kilometrima. Za jedinicu transportnog rada u putničkom saobraćaju uzima se putnik kilometar (PKM) i to je rad ostvaren prijevozom jednog putnika na rastojanju od jednog kilometra.

Za jedinicu transportnog rada u robnom - teretnom saobraćaju uzima se tona kilometar (TKM) i to je transportni rad dobiven prijevozom jedne tone tereta na rastojanju od jednog kilometra.

2

2. Elementi rada voznog parka

Dobra organizacija drumskog transporta podrazumijeva precizno planiranje i optimalnu organizaciju eksploatacije transportnih sredstava pri procesu transporta putnika i robe. Precizno planiranje zahtjeva temeljno izučavanje prijevoznih zahtjeva i uslova pri kojima treba organizovati transport u narednom vremenskom periodu uz analizu ostvarenih rezultata rada vozila u prethodnom periodu.

Za analizu ostvarenih rezultata rada voznog parka koristi se sis tem izmjeritelja i pokazatelja eksploatacije transportnih sredstava koja definišu sve elemente u procesu rada voznog parka.

Pri određivanju transportnog rada voznog parka potrebno je izmjeriti elemente koji se odnose na:

a) vremenski bilans vozila u danimab) vremenski bilans vozila u časovimac) uslove pri izvršenju transportnih procesa (brzina vožnje, rastojanje prijevoza)d) pređeni put vozila i stepen iskorištenija prednjeg putae) stepen iskorištenja kapaciteta vozila.

Poznavanje vrijednosti izmjeritelja eksploatacije transportnih sredstava omogućava određivanje nivoa produktivnosti rada istih i utvrđivanje potrebnih kapaciteta za pravovremeno podmirenje transportnih zahtijeva klijenata.

Poznavanje nivoa izmjeritelja eksploatacije i njihovog uticaja na proizvodnost vozila omogućava preduzimanje potrebnih mjera za povećanje proizvodnosti rada transportnih sredstava i izvršavanje transporta uz niže transportne troškove.

2.1. Vremenski bilans voznog parka u danima – autodanima

Svaka jedinica voznog parka koja se vodi u inventaru autotransportne organizacije (autobus, teretno vozilo, tegljač, prikolica, poluprikolica) nalazi se u voznom parku u posmatranom vremenskom periodu Di dana (kalendarski dani) od kojih, shodno tehničkoj podijeli inventarskog voznog parka može biti Ds dana u tehnički ispravnom, sposobnom za eksploataciju stanju i Dm dana u tehnički neispravnom, nesposobnom stanju vozila.

Di = Ds+Dn

Sa stanovišta racionalnog iskorištenja raspoloživog vremenskog fonda od Di dana, kod tehničke podijele inventarskog fonda dana jednog vozila potrebno je tako organizovati službu održavanja i opravki vozila da

Dn—>0 odnosno da Di≈Ds

Za kalendarsko vrijeme, u. kome se nalazi u tehnički ispravnom stanju Ds dana, jedinica voznog parka shodno eksploatacionoj podjeli inventarskog voznog parka može provesti Dr dana u eksploataciji, tj. na radu i Dg dana u tehnički ispravnom stanju ali van rada, tj. u garaži

Ds = Dr+Dg

3

Sa stanovišta racionalnog iskorištenja raspoloživog vremenskog fonda tehnički sposobnih dana vozila, kod eksploatacione podjele fonda sposobnih dana vozila, potrebno je tako organizovati službu eksploatacije vozila da

Dg—>0 odnosno da Ds≈Dr

Zamjenom izraza za eksploatacionu podjelu raspoloživog fonda sposobnih dana vozila u izraz za tehničku podjelu fonda dana dobit će se eksploataciono - tehnička podjela raspoloživog vremena jednog vozila u danima

Di=Dr+Dg+Dn

Shodno ranijim zaključcima potrebno je korištenje raspoloživih Di dana jednog vozila tako organizovati da

Dg—>; Dn—>0 i Di≈Dr

2.2. Auto – dani

Ako posmatramo ne jedinicu voznog pauka, već cio homogeni vozni park kao jednorodnu grupu ili heterogeni vozni park kao skup grupa vozila (grupe su homogenog sastava) potrebno je uvesti složeniji pokazatelj – auto – dan, koji odgovara jednom kalendarskom, danu svake jedinice voznog parka.

Prema tome, će za cio vozni park auto – dani inventarski odgovarati zbiru inventarskiih auto – dana svih jedinica u voznom parku.

Za homogen vozni par biće

Za heterogen vozni par biće

n – broj grupa vozila u voznom parkuAdi1,2,..n – Broj inventorskih auto – dana po grupama vozila

∑n

iADi1

- auto – dani inventorski cjelokupnog heterogenog parka

Za sposoban vozila u voznom parku biće za:- homogeni vozni park broj sposobnih auto – dana

- heterogen vozni park

Za radni vozni park broj auto – dana na redu biće za:

4

- homogen vozni park

- heterogen vozni park

Za auto – dane sposobnih vozila – auto – dani u garaži biće za:- homogen vozni park

- heterogen vozni park

Za auto – dane nesposobnih vozila biće:- homogen vozni park

- heterogen vozni park

Polazeći od tehničke i eksploatacione podjele inventarskog voznog parka može se napisati podjela inventarskih auto – dana i to:

- za homogen vozni park

- za heterogen vozni park

5

Kod bilansiranja iskorištenja ukupnog fonda vremena voznog parka – inventarskih auto – dana treba težiti postizanju što većeg broja auto-dana na radu i minimizaciji broja neproduktivnih auto – dana u garaži i neispravnih auto – dana.

2.3. Vremenski bilans – u časovima rada vozila i voznog parka

Korisnim i proizvodnim dijelom radnog vremena vozila smatra se ono vrijeme koje vozilo provede u vožnji sa putnicima ili sa robom. Nekorisnim ali neophodnim - pripremnim vremenom pri izvršenju transportnih procesa vozila smatra se vrijeme koje vozilo utroši na ukrcavanje – iskrcavanje putnika i utovarno – istovarne operacije pri transportu robe. Pripremnim vremenom smatra se i vrijeme vožnje praznog vozila koje je, mada je vozilo prešlo put bez tereta koji je neproduktivan, u slučaju kada je to neophodno za izvršenje prijevoza - sastavni dio transportnog procesa.

Vrijeme stajanja vozila na istovarno-utovarnim operacijama.

Utovarno – istovarnim radovima naziva se kompleks operacija u vezi sa utovarom robe na vozilo u mjestima otpreme robe i istovarom robe u mjestima isporuke robe.

Ukupno vrijeme stajanja vozila na utovaru i istovaru za jednu vožnju sa teretom tui sadrži sljedeće elemente: vrijeme čekanja utovara i istovara, vrijeme manevrisanja vozila u postavljanju na mjesto utovara – istovara, vrijeme efektivnog trajanja utovarno-istovarnih operacija i vrijeme potrebno za oformljenje dokumenata vezanih za izvršenje prijevoza.

Vrijeme čekanja početka utovara-istovara često čini značajni dio ukupnog vremena stajanja na utovaru i istovaru. Ovo vrijeme međutim, nije poželjan element ukupnog vremena. Pri dobroj organizaciji rada utovarno – istovarnih mjesta u uslovima sinhronizovanog rada vozila i utovarno – istovarnih mjesta ono može biti svedeno na minimum ili u potpunosti eliminisano.

Vrijeme manevrisanja vozila u postavljanju na mjesto utovara--istovara zavisi od tipa vozila-vučnog voza, šeme razmeštaja utovarno-istovarnih mehanizama, dimenzija prostora za manevrisanje u prilazu do utovarno-istovarnih mehanizama i rešenja prilaznih puteva.

Vrijeme izvršenja utovarno-istovarnih radova predstavlja glavni element ukupnog vremena dangube vozila na utovaru-istovaru. U ovo vrijeme uključeni su i otvaranje i zatvaranje stranica karoserije, podešavanje visine arnjeva, otvaranje i zatvaranje vrata kod vozila sa zatvorenom karoserijom, pričvršćivanje tereta, namještanje i vezivanje cerade, mjerenje i brojanje robe itd. Trajanje vremena izvršenja utovarno-istovarnih radova zavisi od načina izvršenja istih, nosivosti i tipa vozila, vrste robe, broja izvršilaca i stepena njihove obučenosti pri ručnom načinu utovara-istovara ili od tipa mehanizacije i proizvodnosti iste pri mehanizovanom načinu utovara-istovara.

Vrijeme oformljenja prijevoznih dokumenata zavisi od složenosti primenjene dokumentacije, koja je znatno složenija kada je u pitanju međunarodni transport.

6

Radi skraćenja ukupnog vremena dangube na utovaru-istovaru, potrebno je proces oformljenja dokumenata obavljati u toku izvršenja utovarno-istovarnih operacija.

Trajanje ukupnog vremena dangube na utovaru-istovaru utvrđuje se normama dopuštenih danguba vozila na utovaru-istovaru, koje su u funkciji korisne nosivosti vozila utvrđene od strane Grupacije za javni drumski saobraćaj Opšteg udruženja saobraćaja u Jedinstvenim tarifama usluga prijevoza robe na teritoriji SFRJ (Tarifa od februara 1985) po kojima je dato:

VREME UTOVARA ILI ISTOVARA IZNOSI:- 60 minuta za vozilo do 5 tona nosivosti,- 90 minuta za vozilo preko 5-7 tona nosivosti,- 120 minuta za vozilo preko 7-10 tona nosivosti,- 150 minuta za vozilo preko 10-15 tona nosivosti,- 180 minuta za vozilo preko 15-20 tona nosivosti,- 210 minuta za vozilo preko 20 tona nosivosti.

Skraćenje vremena dangube na utovaru-istovaru vozila postiže se povećanjem stepena mehanizovanosti utovarno-istovarnih operacija, korištenjem visoko produktivnih mašina i mehanizama za utovar-istovar, primjenom vozila sa uređajima za samoistovar i samoutovar, sinhronizovanim ravnomernim dolaskom vozila na mjesta utovara-istovara usklađenim sa propusnom moći utovarno-istovarnih mehanizama.

Auto-časovi

U toku jednog auto – dana na radu vremenski bilans tehnički sposobnog vozila za vrijeme od 24 časa biće

Hr+Hg = 24 gdje je: Hr – broj časova provedneih na radu Hg – broj časova provedneih van rada u garaži.

2.4. Pređeni put i njegovo iskorištenje

Rastojanje u km koje vozilo pređe u određenom vremenskom periodu naziva se pređeni put.

Ukupan pređeni put vozila dijeli se na produktivan pređeni put i neproduktivan pređeni put.

Pređeni put vozila sa teretom ili sa putnicima predstavlja radni - produktivni dio ukupno pređenog puta, jer vozilo u toku ostvarivanja kilometara sa teretom - putnicima proizvodi jedinice transportnog rada.

Put koji se ostvari u toku transportnog procesa na prevoznom putu, pri kretanju vozila od mjesta istovara ka mjestu utovara naziva se prazan pređeni put. Ovaj pređeni put može se smatrati pripremnim za obavljanje korisnog dijela transportnog procesa.

7

Nultim pređenim putem naziva se pređeni put vozila od auto-transportne organizacije — auto baze (ili mjesta parkiranja vozila) do prvog mjesta utovara i od posljednjeg mjesta istovara do povratka u auto bazu. U nulte pređene kilometre spadaju i kilometri koje vozilo pređe radi snabdijevanja ili tehničkih intervencija.

Neproduktivan pređeni put je dio ukupno pređenog puta i sastavni je element transportnih procesa.

Ukupan pređeni put jednog vozila u toku dana sastoji se iz:K=Kλ+Kn (km)

gdje je: K – ukupan pređeni put Kλ — pređeni put na prijevoznom putu transportnog procesa Kn — nulti pređeni put

Obzirom da vozilo izvršavajući transportne procese ostvaruje i produktivan i neproduktivan pređeni put, biće:

Kλ= ZKtλ+ ZKPλ=Kt+Kp

odnosno K=Kt+Kp+Kn (km/dn)

Ukoliko se umjesto jedinica parka izražava pređeni put homogenog voznog parka biće za ma koji vremenski period:

AK=AKt+AKp+AKn (km)

Za vozni park heterogenog sastava biće:

Na osnovu ukupnog prijeđenog puta voznog parka u periodu od godinu dana obično se računa prosječna godišnja kilometraža po jednom inventarskom vozilu kao jedan od pokazatelja intenziteta eksploatacije vozila u voznom parku

gdje je: ∑n

AK1

- ukupna godišnja kilometraža voznog parka

Ai – prosječan inventarski broj vozila

2.5. Brzine kretanja vozila

Za odmjeravanje uslova u kojima se odvija eksploatacija vozila u drumskom saobraćaju neophodno je utvrditi kolike su brzine kretanja vozila. Sve brzine koje se u organizaciji eksploatacije vozila u drumskom transportu izučavaju su uslovljene srednje brzine kretanja i izražene su u km/h.

8

Za različite proračune u okviru organizacije eksploatacije drumskih vozila definisane su sljedeće uslovljene srednje brzine:

- saobraćajna brzina Vs- prijevozna ili transportna brzina Vp- brzina obrta Vo- eksploataciona brzina Ve

Saobraćajna brzina podrazumijeva uslovljenu srednju brzinu kretanja vozila koja se dobije kada se ukupno pređeni put vozila (u km) podijeli sa vremenom trajanja vožnje u časovima. Časovi vožnje obuhvataju i sva kratkotrajna zaustavljanja i stajanja vozila koja su prouzrokovana uslovima saobraćaja (čekanje na semaforu, zaustavljanje na neregulisanim raskrsnicama, čekanje na pružnom prijelazu, čekanje na polazak kolone vozila pri velikoj gustini saobraćajnog toka,

Prijevoznom - transportnom brzinom naziva se uslovljena srednja brzina transportovanja putnika ili robe. Ova brzina se često naziva i brzinom dostave, jer se dobija izračunavanjem odnosa rastojanja prijevoza putnika ili robe sa vremenom provedenim na putu.

Brzina obrta je uslovljena srednja brzina koju ostvaruje vozilo u linijskom transportu putnika ili robe vršeći obrte između dva terminusa linije.

Brzina obrta dobij a se odnosom dvostruke dužine linije prema vremenu trajanja obrta. Vrijeme obrta obuhvata vrijeme vožnje, vrijeme zadržavanja na usputnim stanicama radi ukrcavanja - iskrcavanja putnika, odnosno utovara - istovara robe, kao i vremena zadržavanja vozila u terminusima linije radi ukrcavanja - iskrcavanja putnika, utovara - istovara robe, odmora osoblja, pregleda vozila itd.

Eksploatacionom brzinom nazivamo uslovljenu srednju brzinu vozila za ukupno vrijeme koje je vozilo provede na radu.

2.6. Izmjeritelj iskorištenja korisne nosivosti vozila

Eksploatacija vozila u drumskom transportu podrazumijeva optimalno organizovanje transportnih procesa, koje u datim uslovima obezbjeđuje maksimalno moguću proizvodnost transportnih sredstava. Radi ostvarivanja ovog cilja potrebno je pri izvršenju transportnih procesa pored izmjeritelja koji bilansiraju iskorištenje raspoloživog fonda vremena i ukupno prijeđenog puta utvrditi i stepen iskorištenja kapaciteta - korisne nosivosti vozila. Nedovoljno iskorištenje kapaciteta vozila smanjuje obim pre-voza (količinu transportovanog tereta ili broj prevezenih putnika) i prouzrokuje manja ostvarenja transportnog rada (u TKM i PKM) što se posebno intenzivno odražava kod prijevoza na dužim rastojanjima. Kao posljedica nedovoljnog iskorištenja korisne nosivosti vozila javlja se manja proizvodnost transportnih sredstava.

Stepen iskorištenja korisne nosivosti vozila ocjenjuje se koeficijentom iskorištenja korisne nosivosti vozila.

9

Za odmjeravanje iskorištenja kapaciteta transportnih sredstava u odnosu na obim prijevoza u teretnom transportu, služi koeficijent statičkog iskorištenja korisne nosivosti, dok se pri transportu putnika koristi koeficijent popunjenosti vozila.

Pri odmjeravanju iskorištenja transportnih sredstava u odnosu na transportni rad služi koeficijent dinamičkog iskorištenja korisne nosivosti vozila.

10

3. Zaključak

Za dobra organizaciju drumskog transporta podrazumijeva precizno planiranje i optimalnu organizaciju eksploatacije transportnih sredstava pri procesu transporta putnika i robe. Precizno planiranje zahtjeva temeljno izučavanje prijevoznih zahtjeva i uslova pri kojima treba organizovati transport u narednom vremenskom periodu uz analizu ostvarenih rezultata rada vozila u prethodnom periodu.

Za analizu ostvarenih rezultata rada voznog parka koristi se sis tem izmjeritelja i pokazatelja eksploatacije transportnih sredstava koja definišu sve elemente u procesu rada voznog parka.

Pri određivanju transportnog rada voznog parka potrebno je izmjeriti elemente koji se odnose na: vremenski bilans vozila u danima, vremenski bilans vozila u časovima, uslove pri izvršenju transportnih procesa (brzina vožnje, rastojanje prijevoza), pređeni put vozila i stepen iskorištenija prednjeg puta i stepen iskorištenja kapaciteta vozila.

11

Literatura

1. ''Javni saobraćaj'', Enver Žulj Sarajevo 1980.2. www.google.com

12

Sadržaj

1. Uvod 1

2.

2.1.

Elementi rada voznog parka

Vremenski bilans voznog parka u danima - autodanima

2

2

2.2. Auto – dani 3

2.3. Vremenski bilans – u časovima rada vozila i voznog parka 5

2.4.

2.5.

2.6.

Pređeni put i njegovo iskorištenje

Brzine kretanja vozila

Izmjeritelj iskorištenja korisne nosivosti vozila

6

7

8

3. Zaključak 10

Literatura 11

13