HŽ INFRASTRUKTURAZAGREB 30. 03. 2005.

Željeznički vijadukt umjesto željezničkog nasipa u širem centru Zagreba

Jozo Ćurić, dipl.ing.građ.HŽ Infrastruktura

3

06

0504

ŽELJEZNIČKI VIJADUKT UMJESTO ŽELJEZNIČKOG NASIPA U ŠIREM CENTRU ZAGREBA

HŽ INFRASTRUKTURA

ŽELJEZNIČKI VIJADUKT UMJESTO ŽELJEZNIČKOG NASIPA U ŠIREM

CENTRU ZAGREBA

4

06

0504

ŽELJEZNIČKI VIJADUKT UMJESTO ŽELJEZNIČKOG NASIPA U ŠIREM CENTRU ZAGREBA

HŽ INFRASTRUKTURA

1. UVOD

Prva željeznička pruga prolazi kroz Zagreb 01. listopada 1862. (Dobova – Savski Marof – Zaprešić – Zagreb – Sisak)Današnja željeznička mreža u Zagrebu formirana je uglavnomkrajem 19. i početkom 20. stoljećaGrad se širio, intenzitet cestovnog prometa postajao je veći pa su se gradili novi i proširivali postojeći željeznički nadvožnjaciSagrađen je i željeznički vijadukt u istočnom dijelu grada

5

06

0504

ŽELJEZNIČKI VIJADUKT UMJESTO ŽELJEZNIČKOG NASIPA U ŠIREM CENTRU ZAGREBA

HŽ INFRASTRUKTURA

2. GRADNJA NOVOG ŽELJEZNIČKOG VIJADUKTA U ŠIREM CENTRU GRADA

Prometno-urbanistički, ekološki i ekonomski razlozi ukazuju na potrebu zamjene željezničkog nasipa željezničkim vijaduktom

6

06

0504

ŽELJEZNIČKI VIJADUKT UMJESTO ŽELJEZNIČKOG NASIPA U ŠIREM CENTRU ZAGREBA

HŽ INFRASTRUKTURA

2.1. NEKE TEHNIČKE KARAKTERISTIKE ŽELJEZNIČKOG VIJADUKTA

Uzdužni pogled MJ 1:200

860860 860860 8608605160

ukupna dužina AB vijadukta bila bi → cca 4.450 mdobila bi se korisna površina ispod vijadukta → cca 95.000 m2

Prilikom gradnje:iskopalo bi se i odvezlo zemljanog materijala → cca 350.000 m3

ugradilo bi se betona (2 kolosijeka) → cca 50.000 m3

ugradilo bi se čelične armature (2 kolosijeka) → cca 7.500 t

Poprecni presjek MJ. 1:100 cetirikolosijecna pruga

Legenda:

1800

2440

400300 400 400 300

1:1.5

1:1.5 450

POST

OJE

CI

KOLO

SJEK

POST

OJE

CI

KOLO

SJEK

konture bivšegnasipa

7

06

0504

ŽELJEZNIČKI VIJADUKT UMJESTO ŽELJEZNIČKOG NASIPA U ŠIREM CENTRU ZAGREBA

HŽ INFRASTRUKTURA

2.2. EKONOMSKA GLEDIŠTA GRADNJEProcjena cijene gradnje → cca 90.000.000 єFinancijska sredstva gradnje trebali bi

osigurati Grad Zagreb i Hrvatske željeznice

2.2.1. ISPLATIVOST GRADNJE- primjer na gradnji parkirališta

Na korisnoj površini moguće bi bilo izgraditiparkirnih jedinica → cca 2300

Ukoliko bi se dnevno po parkirnoj jedinicinaplatilo 3є povrat uloženih financijskih sredstava mogao bi se očekivati za → cca 35 god.

8

06

0504

ŽELJEZNIČKI VIJADUKT UMJESTO ŽELJEZNIČKOG NASIPA U ŠIREM CENTRU ZAGREBA

HŽ INFRASTRUKTURA

2.3. OSTALA GLEDIŠTA GRADNJE2.3.1. POZITIVNI UČINCI GRADNJE ZA GRAD ZAGREB

Dobila bi se korisna površina od 95.000 m2

(poslovni prostori, parkirališna mjesta ili drugi sadržaji)Omogućili bi se novi prometni tokovi za cestovni prometi prometno rasterećenje centra gradaStvorili bi se dodatni uvjeti za pješačke zone u centru gradaStvorili bi se uvjeti za kvalitetno povezivanje javnog gradskog i željezničkog prigradskog s korisnicima individualnog prijevoza (automobil, bicikl, motorkotač)

780

500

780

Tlocrt parkirališta ispod jednog kolosijeka

2060

Tlocrt parkiralištaispod dva kolosijeka

1000

720

720

2440

9

06

0504

ŽELJEZNIČKI VIJADUKT UMJESTO ŽELJEZNIČKOG NASIPA U ŠIREM CENTRU ZAGREBA

HŽ INFRASTRUKTURA

2.3.2. POZITIVNI UČINCI GRADNJE ZA HRVATSKE ŽELJEZNICE

Omogućila bi se dogradnja više kolosijeka unutar

granica željezničkog zemljišta

Smanjili bi se troškovi održavanja pruge

Povećala bi se pristupačnost stajalištima

prigradskog željezničkog prometa

Povećala bi se sigurnost željezničkog prometa

Povećao bi se faktor sigurnosti zaštite okoliša

10

06

0504

ŽELJEZNIČKI VIJADUKT UMJESTO ŽELJEZNIČKOG NASIPA U ŠIREM CENTRU ZAGREBA

HŽ INFRASTRUKTURA

3. ZAKLJUČAK

Potrebno je što prije osigurati financijska sredstva i sagraditi željeznički vijadukt kao zamjenu željezničkom nasipu u širem centru Zagreba

12

06

0504

ŽELJEZNIČKI VIJADUKT UMJESTO ŽELJEZNIČKOG NASIPA U ŠIREM CENTRU ZAGREBA

HŽ INFRASTRUKTURA

Zagreb Transport Show, 6. travnja, 2005.

Okrugli stolŽeljeznice na X. paneuropskom koridoru