1. Mogu li graani i graanke Hrvatske u Europskoj uniji traiti posao i raditi u bilo kojoj dravi lanici?Sloboda kretanja radnika jedna je od etiri temeljne slobode jedinstvenog trita EU-a. No, u sluaju zemalja koje su pristupile EU-u 2004. odnosno 2007., svaka je drava lanica mogla uvesti privremeno ogranienje u pristupu tritu rada odnosno razdoblje tijekom kojeg su graani tih zemalja jo uvijek trebali radnu dozvolu za drave koje su uvele to ogranienje. Najdue razdoblje tijekom kojeg su drave lanice mogle ograniiti pristup svojem tritu rada iznosilo je sedam godina. U zadnjem proirenju jedino su Austrija i Njemaka odluile zadrati prijelazno razdoblje od sedam godina dok su ostale drave lanice ili u potpunosti otvorile svoje trite rada, ili su to napravile nakon dvije odnosno pet godina nakon ulaska tih drava u EU.Dakle, drave lanice Unije mogu ograniiti pristup svom tritu rada za hrvatske graane na razdoblje od dvije, pet ili sedam godina. Odluku o tome donose drave lanice samostalno i pojedinano.2. Hoe li se nakon ulaska u EU moja plaa uskladiti s plaom mojih kolegica u Njemakoj? Kako pristup Europskoj uniji utjee na pad nezaposlenosti u Republici Hrvatskoj?U EU-u ne postoji univerzalni europski model reguliranja minimalne plae. Veina drava to je pravo regulirala nacionalnim zakonodavstvom, dok se u Austriji, Cipru, Danskoj, Finskoj, Njemakoj, Italiji i vedskoj minimalna plaa tradicionalno vezuje uz kolektivni ugovor u pojedinoj brani. Mjesena minimalna plaa (prije poreznih davanja) varirala je od 123 eura u Bugarskoj do 1.758 eura u Luksemburgu (2011.).Pitanje rasta odnosno pada nezaposlenosti sloeno je pitanje koje nije izravno vezano samo uz nacionalne politike kao ni uz politike EU-a. No, istraivanja stanja prije i poslije ulaska u Uniju 2004. godine u svim su novim lanicama pokazala kako je nakon pristupanja Europskoj uniji dolo do ubrzanja gospodarskog rasta i poveanja investicija to se odrazilo i na kretanja na njihovim tritima rada, a time i na standard njihovih graana. No, uslijed globalne nancijske krize koja je zahvatila sve drave lanice EU-a, dolo je do porasta nezaposlenosti u svim dravama lanicama.3. Kakva je politika EU prema prodaji tradicionalnih proizvoda? Zabranjuje li Unija sadnju vinove loze?Zajednike poljoprivredna politika Europske unije navodi kako su autentini i tradicionalni proizvodi jedan su od prioriteta jer na zahtjevnom svjetskom tritu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda Europska unija upravo tradicionalnim proizvodima dobiva na ekskluzivnosti svoje ponude. Od 1992. EU potie i titi vrijednost autohtonih proizvoda kroz oznaku izvornosti (specijalitet odreenog kraja ili regije gdje se proizvodi), oznaku zemljopisnog podrijetla (barem dijelom vezan uz proizvodnju u odreenom podruju) i oznaku garantirano tradicionalnih specijaliteta (proizvodnja s dokazanom tradicijom od minimalno 25 godina). U veljai 2011. evidentirano je 1.000 takvih proizvoda koji obuhvaaju voe, povre, sir, unku, meso, maslinovo ulje, mljekarske i pekarske proizvode, pivo, zaine, kavu, razna pia i vino. Registracija takvih proizvoda poinje u samoj dravi lanici, a tijekom registracije proizvodi podlijeu kontroli o postupcima u proizvodnji, preradi i pripremi za trite.Najvie zatienih autohtonih proizvoda imaju Talijani, Francuzi i panjolci, u emu prednjae sirevi, pivo i mesni proizvodi.Europska unija je radi vikova u sektoru vinarstva odredila zabranu podizanja novih nasada vinove loze u svim dravama lanicama do 31. prosinca 2015. godine. U meuvremenu je dozvoljeno stare nasade zamijeniti novima ukoliko se time ne mijenja ukupna povrina pod vinogradima.4. Zabranjuje li EU neke poljoprivredne djelatnosti poput maslinarstva. Hoe li stranci moi kupovati hrvatska poljoprivredna zemljita nakon ulaska u Uniju?Nije zabranjeno saditi nove nasade maslina. Potpore u tom sektoru utvruju se povrinom maslinika u odreenoj godini koja se dogovara tijekom pregovora s Europskom unijom.Izravna plaanja komercijalnim gospodarstvima vie se ne vezuju uz proizvodnju ve uz standarde o brizi za okoli, sigurnosti i kvaliteti hrane te dobrobiti ivotinja, koji su obvezujui za sve drave EU-a. Izravna plaanja nekomercijalnim gospodarstvima (tzv. dohodovna potpora) prelaze u mjere ruralnog razvoja (program ranog umirovljenja i potpora samoopskrbnim gospodarstvima). Graani i graanke Europske unije mogu slobodno kupovati poljoprivredna zemljita jer je rije o pravu vezanom uz slobodu kretanja kapitala na jedinstvenom tritu EU-a. Izuzetak su one zemlje koje su tijekom pregora s EU-om o lanstvu izborile privremenu odgodu tog prava. Slina je situacija i s pravom kupnje nekretnina.Ulaskom u EU, graanima i tvrtkama bit e u pogledu stjecanja nekretnina osigurana ista prava kao i hrvatskim graanima, uz izuzetak stjecanja poljoprivrednog zemljita u razdoblju utvrenom tijekom pregovora o lanstvu.U Hrvatskoj se poljoprivredno zemljite nee moi prodavati dravljanima drugih lanica EU-a u razdoblju do sedam godina nakon pristupanja EU-u.5. Hoemo li ulaskom u EU moi ouvati tradiciju i obiaje ili e Hrvatska izgubiti nacionalni identitet ?Sama Europska unija promie raznolikost nacionalnih identiteta drava lanica kao jednu od svojih najviih vrednota. O tome svjedoi i slogan Europske unije koji glasi Ujedinjeni u razliitosti. Hrvatski e dravljani u njoj stei identitet graana Europske unije, koji nee ponititi ili nadomjestiti njihov nacionalni identitet. Porast broja turista nuno e dovesti do daljnjeg rasta turistike ponude, u kojoj e vanu ulogu imati tradicionalni obiaji, izvorni hrvatski proizvodi, kulturne manifestacije, itd. Drugim rijeima, lanstvo u EU-u neizravno e pridonijeti ouvanju i promidbi hrvatskog identiteta i hrvatske tradicije. Nae more, otoci, prirodne ljepote, kulturne znamenitosti i zdrava hrana bit e ono po emu e Hrvatska biti poznata i u Europskoj uniji.Primjeri svih drava lanica EU-a, od Francuske i Italije do Poljske i Slovake, pokazuju da niti jedna drava lanica ulaskom u EU nije izgubila svoje nacionalne specifinosti, tradicije i obiaje.6. Koji su uvjeti naputanja EU i koliko to kota?Prema lanku 50. Lisabonskog ugovora po prvi se put normira i pitanje izlaska iz Europske uniju.Svaka drava lanica moe doneti odluku o povlaenju iz Une u skladu s vlastitim ustavnim odredbama. Prema Ustavu Republike Hrvatske, sve odredbe o udruivanju odnose se i na uvjete i na postupak razdruivanja.Dakle, morao bi se pokrenuti postupak razdruivanja, to bi mogla zahtijevati jedna treina zastupnika u Saboru, Predsjednik Republike ili Vlada RH. Potom bi o razdruivanju odluivao Sabor dvotreinskom veinom svih zastupnika, a onda bi se raspisao referendum na kojem bi se za razdruivanje (kao i za prikljuivanje) traila veina glasova biraa koji su pristupili referendumu. Zatim drava lanica koja se povlai svoju namjeru priopuje Europskom veu. S obzirom na smjernice koje daje Europsko vee, Una pregovara i s tom dravom sklapa sporazum kojim se utvruju modaliteti njezina povlaenja. Sporazum u ime Une sklapa Vee koje odluuje veinom nakon pribavljanja suglasnosti Europskog parlamenta. Ugovori se na dotinu dravu prestaju primjenjivati od dana stupanja na snagu sporazuma o povlaenju ili, ako takav datum ne postoji, dve godine od priopenja zahtjeva za izlazak, osim ako Europsko vee, u sporazumu s dotinom dravom lanicom, jednoglasno ne odlui produljiti to razdoblje.7.Hoe li ulaskom u Europsku uniju porasti cijene u Hrvatskoj. to ako se obistine najave skeptika: cijene europske plaa hrvatska.Mnogi graani strahuju da e uvoenje eura dovesti do porasta cijena. Vodei ekonomski strunjaci smatraju da uvoenjem eura cijene u Hrvatskoj ne bi trebale automatski rasti. Naime, prije ulaska Hrvatske u eurozonu teaj kune e se zamrznuti, to znai da bi se uvoenjem eura cijene trebale jednostavno preraunavati iz kuna u eure. Istina je da pojedini trgovci u tom preraunavanju mogu vidjeti priliku za podizanje cijene proizvoda, no iskustva pokazuju da se to dogaalo s onim uslugama koje su najvidljivije potroaima, kao to su npr. cijene usluga u kafiima i restoranima. S druge strane, cijene skupljih proizvoda, poput automobila i kuanske opreme, nisu rasle. Valja napomenuti da e uvoenje eura dodatno pojaati konkurenciju meu trgovcima, to e vjerojatno s vremenom potaknuti trgovce da snize cijene.8. Hoe li se nakon ulaska u Europsku uniju legalizirati lake droge? Hou li u ljekarni moi kupiti travu?Podruje legalizacije lakih droga nije usklaeno na razini Europske unije, pa postupak legalizacije lakih droga u Republici Hrvatskoj nee ovisiti o ulasku Hrvatske u Europsku uniju, ve o inicijativi i odlukama resornih tijela za to pitanje u Republici Hrvatskoj. Kako stvari stoje, naa sluateljica lake droge nee biti legalne ni nakon ulaska Hrvatske u Uniju.9. Hou li imati jo vie neradnih dana kada uemo u Uniju?Ne. Dravne praznike i blagdane takoer odreuju zemlje lanice same pa e hrvatski dravljani, najvjerojatnije, i dalje slaviti isti broj praznika i blagdana.10. Je li Europska unija samo korak do stvaranja nove Jugoslavije kroz promicanje takozvane regionalne suradnje. Hoe li opet s nama preko Brisela upravljati Beograd?Princip regionalne suradnje koji je EU ugradila u Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju nastojanje je za uspostavom suradnje u cijeloj jugoistonoj Europi. Dakle, ne odnosi se samo na zemlje bive Jugoslavije. Iskustvo je pokazalo da je jugoslavenska zajednica neodriva i Unija nema interesa u njenom ponovnom uspostavljanju. Sporazumima o trgovini i drugim oblicima gospodarske suradnje sa susjednim dravama, Hrvatska svojim tvrtkama osigurava pristup regionalnim tritima, to svakako rezultira pozitivnom trgovinskom bilancom.11. Hoe li Europska unija smanjiti prava hrvatskih branitelja? Hoe li branitelji ostati bez mirovina?Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju ne mijenjaju se steena prava branitelja Domovinskog rata poput osobne i obiteljske mirovine, invalidnina, opskrbnina, zdravstvene zatite, stipendija i kolarina. Zapravo, o pravima hrvatskih branitelja se nije ni raspravljalo tijekom pristupnih pregovora s Europskom unijom jer ta prava ne regulira EU nego Hrvatska sama.12.Imam informatiku tvrtku. Hoe li ona moi obavljati poslove na teritoriju cijele Europske unije? Hou li u svakoj dravi Unije morati otvarati ured svoje tvrtke?Hrvatski poslovni subjekti (bilo da je rije o fizikoj ili pravnoj osobi) moi e slobodno pruati usluge u svakoj dravi lanici Europske unije, a da se u njima poslovno ne nastanjuju. Pruatelji usluga e se moi koristiti svojom profesionalnom titulom, u pravilu bez dodatnog priznavanja kvalifikacija u toj dravi lanici. Ipak, ako se djelatnost odnosi na javno zdravlje ili sigurnost, drava lanica ima pravo ispitati stupanj kvalifikacija pruatelja usluga.13. Koja u prava kao hrvatska graanka dobiti po stjecanju EU dravljanstva? Na primjer, hou li moi glasovati u Italiji za talijanski parlament?Dravljani bilo koje zemlje lanice ostvaruju pravo boravka, rada i studiranja u drugim lanicama. Tu su jo pravo na jednako postupanje bez obzira na dravljanstvo; niz prava vezanih uz prava potroaa; pravo da bira i da bude biran na lokalnim izborima i izborima za Europski parlament; pravo na pristup zakonodavstvu EU-a na bilo kojem od slubenih jezika EU-a i cijeli niz drugih prava. Graani bilo koje drave lanice EU-a koji borave u nekoj drugoj lanici mogu glasati i kandidirati se na lokalnim izborima, ali ne mogu birati niti biti birani na izborima za nacionalni parlament. To je pravo zajameno samo za dravljane matine drave. No, osim na lokalnim izborima, graani EU-a svakih pet godina mogu birati zastupnike za Europski parlament i glasati u bilo kojoj lanici EU-a, ukoliko se tamo prijave u registar glasaa.14. Hoemo li u Europskoj uniji morati obavezno reciklirati elektroniku opremu? Neki mediji su pisali kako e se ak i prilikom kupovine seksualnih pomagala morati vraati stari ureaji?Ne, takve su tvrdnje slobodne interpretacije novinara koji su na senzacionalistiki nain pokuali dignuti tirau svojih tiskovina ili poveati broj klikova na portalima. Sve je zapravo poelo lankom u jednom britanskom tabloidu objavljenom jo 2004. godine. injenica je da direktiva o odlaganju elektronike i elektrine opreme nalae dravama lanicama da od kolovoza 2005. osiguraju vlasnicima elektronike i elektrine opreme mogunost (ali ne i obvezu) da, bez naknade, takvu opremu vrate prodavaima na recikliranje. Dakle, ukratko, naa e sluateljica moi vratiti istroeni ureaj, ali to nee biti njena obaveza.15. Imam kiosk u kojem prodajem domae kolae. Je li istina da e mi Europska unija to zabraniti, ako na svakom kolau ne budem imala ispisanu deklaraciju sa svim sastojcima, rokom proizvodnje i rokom trajanja?Radi se o jo jednoj slobodnijoj novinarskoj interpretaciji koja se od 2004. godine iri elektronikom potom. Naime jedan je britanski novinar tada napisao kako e Vlada, zbog pritiska iz Brisela, zabraniti prodaju domaih kolaa ukoliko nemaju posebnu oznaku na kojoj je naznaeno sadravaju li orahe. Prava istina je da hrana koja se prodaje u restoranima ili kioscima nee morati imati popisi svih sastojaka, ukoliko potroa primi dovoljno informacija temeljem kojih moe odluiti je i taj proizvod dobar za njega. Nain na koji se potroau prua dovoljno informacija o hrani odreuje svaka lanica za sebe.16. to e biti s fondovima? Koliko e Hrvatska moi povui sredstva iz EU fondova?Drave koje su pristupile Uniji 2004. i 2007. godine su koristile pretpristupne fondove jo tri godine nakon pristupanja, to je za oekivati i u sluaju Hrvatske. Datumom stupanja u Uniju Hrvatska e poet koristiti druge vrste pomoi, npr. Strukturne i kohezijske fondove, odnosno one fondove namijenjene ekonomski slabijim podrujima Unije. Ukupna odobrena sredstva Europske unije za Hrvatsku iznose 687,5 milijuna eura. Najvei dio iznosa dolazi iz iz strukturnih fondova i kohezijskog fonda te Europskog fonda za ribarstvo . No ne treba zaboraviti ni 40 milijuna Eura koje e Hrvatska dobiti za pripremu provedbe engenske pravne steevine (40 milijuna eura), dok e u sklopu prijelaznog instrumenta namijenjenog jaanju administrativnih i pravosudnih sposobnosti Hrvatska dobiti 29 milijuna eura, a iz instrumenta za jaanje novanog toka je predvieno 75 milijuna eura. Tom jo treba dodati sredstva za odreene poljoprivredne mjere ije e se isplate poeti realizirati od 2014. godine.17.to e se dogoditi ako graani sutra na referendumu odbiju pridruivanje? Znai li to da vie nikada neemo moi ui u Uniju?Ako graani na referendumu odbiju pridruivanje Hrvatske Europskoj uniji, postoji mogunost ponavljanja referenduma. Zakonom je predvieno da se ponovljeni referendum moe odrati najranije za 6 mjeseci, a najkasnije godinu dana nakon odravanja posljednjeg referenduma o tom pitanju. Kako bi odgoda djelovala na politiku volju zemalja lanica Europske unije, teko je predviati, no jasno je da su prioriteti Europske unije u posljednje vrijeme okrenuti u smjeru rjeavanja ekonomske i financijske krize, a ne proirenja Unije.18. Hou li nakon ulaska u Europsku uniju znati tko su stvarni vlasnici medija u Hrvatskoj?to se tie standarda Unije, oni ne propisuju razinu i naine ostvarivanja transparentnosti vlasnitva nad medijima dakle, radi se o politikama koje su veinom u nadlenosti samih zemalja lanica. Meutim, podaci o vlasnitvu nad medijima u Hrvatskoj dostupni su hrvatskim institucijama te je stoga na njima da osiguraju javnosti da pristupi tim informacijama od javnog interesa. Naime, prologodinje izmjene Zakon o medijima i Zakona o elektronikim medijima, koje su dobile konsenzualnu podrku u Hrvatskom saboru, obavezuju nakladnike da do kraja svake kalendarske godine dostave ovjerene preslike isprava o stjecanju dionica ili udjela u nakladniku u suprotnom im prijeti kazna do milijun kuna. Nadlene institucije su Hrvatska gospodarska komora i Vijee za elektronike medije, kojima se svaki graanin moe obratiti, te na temelju Zakona o medijima i Zakona o pravu na pristup informacijama, zatraiti podatke o tome tko su vlasnici medija u Hrvatskoj.19. Je li Europska unija regulirala transparentnost vlasnitva u medijima ili moemo oekivati jo vei kaos?Unija je brojnim zakonskim mjerama nastojala urediti podruje trinog natjecanja u medijima na horizontalnoj i vertikalnoj razini, kao i putem raznih regulativa i zakonskih obveza utjecati na zatitu pluralizma medija. Meutim, medijske politike i dalje u znaajnoj mjeri ovisne o samim dravama lanicama, te je stoga na Hrvatskoj, njenim institucijama i aktivnim graanima da osiguraju provedbu zakona koji bi trebali spreavati i rjeavati kaotine situacije. Treba imati na umu da je regulacija medija samo dijelom ovisna o zakonima, dok se brojna pitanja ipak trebaju rjeavati samoregulacijom. Uz proaktivniju ulogu institucija poput Pukog pravobranitelja, u ovom podruju velika oekivanja postoje i prema organizacijama koje okupljaju nakladnike i novinare, tako da se nakon osam godina pregovaranja medijskih poslodavaca i sindikata konano potpie Kolektivni ugovor, te da se ojaa provoenje pravila novinarske struke i potivanje etikih kodeksa u redakcijama.20. Je li istina da u Europskoj uniji neu smjeti voziti traktor, kombajn ili kosilicu due od tri sata dnevno? Hoemo li morati zapoljavati dodatne vozae radnih strojeva na poljoprivrednim gospodarstvima?Odgovor na ovo pitanje je djelomino pozitivan. Naime, istraivanja pokazuju da dugotrajno rukovanje strojevima moe prouzroiti ozljede i bolesti. Svrha europske Direktive o fizikim agensima (vibracijama) je poboljanje zdravlja i sigurnosti radnika putem reguliranja najvie doputene razine njihova izlaganja kako bi se smanjile opasnosti kojima su izloeni na radnome mjestu. Pravila koja postavlja spomenuta direktiva nee se odnositi na poljoprivrednike sve do 2014. Dapae, mnogo poljoprivrednika biti e izuzeto od tih pravila ako obavljaju samostalnu djelatnost. Dakle, ako se radi o obiteljskom gospodarstvu, naa e sluateljica moi voziti traktor i due od tri sata dnevno.21. Nakon ulaska u Europsku uniju se namjeravam zaposliti u jednoj od lanica Unije. Gdje u plaati porez?Europska unija ne propisuje opevaea oporezivanja ve se drave lanice dre svojih nacionalnih zakona ili ugovora izmeu dviju i vie zemalja. Ipak, veina nacionalnog poreznog zakonodavstva u EU-u ukljuuje sljedee pravilo: porez se plaa tamo gdje se radi. Isto tako, ako u jednoj od dravi lanica graanin boravi vie od est mjeseci godinje, ta se drava moe smatrati njegovim prebivalitem. Dakle, ako naa sluateljica boravi i radi, recimo u Rumunjskoj, 6 mjeseci i jedan dan godinje, moe postati porezna obveznica te zemlje uz obvezu plaanja propisanih poreza. Pri tome e imati jednaka prava i porezne obveze kao i ostali stanovnici te drave.22. Hoemo li nakon ulaska u EU moi legalno otvarati javne kue? Hoemo li kad Hrvatska ue u Eu moi otvarati "javne kue" kao recimo u Nizozemskoj? Hoe li protitucija biti legalizirana?Ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju ni na koji nain ne utjee na evanutalnu legalizaciju prostitucije. hrvatska ukoliko eli, ve sada moe ili ne mora legalizirati prostituciju. Ta odluka ostaje na razini nacionalne drave budui da ne postoji jedinstven pravni sustav na razini Europske unije koji bi direktno regulirao legalizaciju ili zabranu prostitucije. Trenutno u velikoj veini lanica Europske unije prostitucija nije legalizirana. Ni legalizacija ni zabrana ne rjeavaju problem u potpunosti, te ne postoji konsenzus niti unutar enskih udruga, ali niti unutar nacionalnih drava o ovoj dilemi. Eventualna legalizacija bi prije svega trebala biti u interesu zatite ena, sprjeavanje maloljetnike prostitucije, radi odstranjenja kriminala i kriminalnih grupa te u cilju zatite od zaraznih bolesti.23. S obzirom da radim kod poslodavca s kojim imam probleme oko prekovremenih sati, zanima me propisuje li EU koliko radnici mogu raditi tijekom dana odnosno ili u tjednu?Direktiva o radnom vremenu iz 2003. godine regulira jedno od temeljnih podruja radnog prava u EU-u, koje je osnova socijalne zatite u Europi. Ona utvruje minimalne uvjete koje svaka lanica EU-a mora osigurati svakoj radnoj osobi. To su: maksimalno 48 sati rada tjedno, ukljuujui i prekovremene sate, pauza nakon est sati neprekidnog posla, minimalno jedan dan neprekidnog odmora u tjedan dana, plaeni godinji odmor, maksimalno trajanje none smjene od osam sati dnevno. Direktiva predvia i posebne odredbe za radnike u sektoru prijevoza, te za lijenike, ribare i druge.24. Koje su sankcije predviene u sluaju da pojedina tvrtka ili drava ne potuje zakonodavstvo Europske unije?Svaka drava lanica odgovorna je u okviru svog zakonodavstva primjenjivati zakone EU-a, to vrijedi i za pravne osobe, odnosno tvrtke.U skladu s ugovorima, Europska komisija odgovorna je za provoenje zakona EU-a, te je kao takva u mogunosti zaustaviti krenje zakona i uputiti sluaj Europskom sudu. Procedura za krenje obveza propisanih zakonima EU-a sastoji se od nekoliko faza. U prvoj fazi Komisija omoguava dravi ili tvrtki da se dobrovoljno prilagodi zahtjevima zakona u traenom roku, traei od zemlje svoje vienje problema. Ako se i nakon toga nastavlja kriti zakon, Komisija ima pravo odluiti hoe li sluaj uputiti Europskom sudu i kolika e biti kazna i/ili paualna isplata, to ovisi o ozbiljnosti krenja zakona, vanosti zakona, te uinku i trajanju prekraja. ak ako drava i/ili tvrtka prestanu kriti zakon prije kraja postupka na Europskom sudu, Komisija moe zahtijevati naplatu kazne.25. Bavim se proizvodnjom mlijeka , zanima me to je to jedinstvena nacionalna kvota za mlijeko?Kvota podrazumijeva tono odreenu koliinu proizvodnje mlijeka koja je odreena za svaku lanicu EU-a i koja se onda rasporeuje krajnjim proizvoaima (farme i/ili mljekare). Za nove drave lanice te su se kvote utvrivale prilikom pregovora s EU-om na temelju statistikih podataka o isporukama mlijeka mljekarama i u izravnoj prodaji. Visina nacionalne mlijeene kvote Hrvatsko iznosi 765 milijuna kilograma. Republika Hrvatska od 1. travnja 2012. godine zapoinje s primjenom sustava mlijenih kvota, koji je reguliranPravilnikom o sustavu proizvodnih ogranienja u sektoru mlijeka. Nacionalna mlijena kvota dijeli se na nacionalnu priuvu, kvotu za isporuku mlijeka i kvotu za izravnu prodaju mlijeka, te se raspodjeljuje izravno proizvoaima kao individualna kvota za isporuku mlijeka (individualna kvota A) i individualna kvota za izravnu prodaju mlijeka (individualna kvota B).26. Imam malo dijete, i brinem o sigurnosti proizvoda s kojima dolazi u kontakt, poput recimo igraaka. Zanima me kako mogu znati da su igrake koje kupujem sigurne?Od srpnja 2011. u Europskoj su uniji na snazi stroi propisi o podrijetlu igraaka i odgovornosti uvoznika i prodavaa u prodajnom lancu. Prema regulativama EU-a, identifikacija opasnog proizvoda u jednoj lanici Unije alarmira sve ostale zemlje lanice uz utvrivanje podrijetla sporne igrake. Propisi zahtijevaju tiskanje podataka o proizvoau i uvozniku na ambalai, ponegdje i na samoj igraki. Posebno su postroeni propisi o igrakama koje se prodaju s hranom. Od 2013. igrake e biti testirane na kemijske sastojke radi zatite djece od alergija. Samo jedan podatak sluateljici za usporedbu: propisani zahtjevi za sigurnou igraaka primjerice za lutku Teletubbies porasli ak 150 puta u usporedbi sa slinom igrakom od prije 40 godina.27. Svi govore da e u Hrvatskoj kad postane lanica EU-a doi do porasta cijena? Kakva su dosadanja iskustva ostalih lanica?Cijene ovise o nizu ekonomskih imbenika, kao to su stupanj ekonomske razvijenosti i struktura proizvodnje, cijena rada, stope primjenjivih porezaitd., koji se ne mogu mijenjati u relativno kratkom vremenskom razdoblju. Zato se niti rast niti pad cijena ne mogu dogoditi samim ulaskom u Europsku uniju. Pristupanje novih drava lanica pokazalo je niz pozitivnih trendova za potroae, meu ostalim i smanjenje, a ne poveanje cijena u pojedinim sektorima. Meu tranzicijskim zemljama samo je Slovenija godinu dana nakon ulaska zabiljeila rast cijena, iako je u Sloveniji, kao i u drugim novim dravama lanicama, dolo i do porasta plaa u privatnom sektoru.28. Svi govore da emo imati vea primanja kad Hrvatska posten lanicom unije. Mene zanima koja je minimalna plaa u EU-u i vrijedi li ona za itavu Europsku uniju, znai hou li imati minimalnu plau kao primjerice radnik u Njemakoj?U EU-u ne postoji univerzalni europski model reguliranja minimalne plae. Veina drava to je pravo regulirala nacionalnim zakonodavstvom, dok se u Austriji, Cipru, Danskoj, Finskoj, Njemakoj, Italiji i vedskoj minimalna plaa tradicionalno vezuje uz kolektivni ugovor u pojedinoj brani. Mjesena minimalna plaa (prije poreznih davanja) varirala je od 123 eura u Bugarskoj do 1.758 eura u Luksemburgu (2011.). Znai minimalna plaa u za radnike u Hrvatskoj regulirati e se kao i do sada.29. to je engenski sporazum i kada e on poeti vrijediti za Hrvatsku, Hoemo li im uemo ukinuti granine prijelaze?engenski sporazum, koji je u luksemburkom gradiu Schengenu sklopljen 1985. godine izmeu Belgije, Francuske, Luksemburga, Njemake i Nizozemske, imao je za cilj postupno ukidanje unutarnjih graninih kontrola na kopnu, moru i u zranim lukama svih potpisnica Sporazuma. Osim poticanja slobode kretanja unutar EU-a, Sporazum ima za cilj jaati graninu kontrolu na njezinim vanjskim granicama odnosno granicama drava lanica EU-a s dravama koje nisu lanice. Vaan dio Sporazuma je i engenski informacijski sustav (SIS) odnosno baza podataka koju dijele policije svih ukljuenih zemalja i koja se koristi u pravosudnoj suradnji, za kontrolu osoba, granica, izdavanje viza itd. Drave koje pristupaju EU-u mogu se prikljuiti engenskoj zoni tek nakon to u potpunosti usvoje SIS, visoku kontrolu vanjskih granica EU-a i pravni okvir suradnje. Prema iskustvu zemaljaiz zadnjeg vala proirenja EU-a, ulazak u engenski sporazum moe se oekivati u roku od nekoliko godina nakon pristupanja Europskoj uniji.

30. Kad uemo u Eu, kako e se obraunavati cijene roaminga unutar granica EU-a?Tarife za pozive u roamingu unutar EU-a (bez PDV-a) iznose najvie 35 eurocenta po minuti, 11 eurocenta za primanje poziva, kao i za slanje SMS poruka, dok je primanje poruka besplatno. Navedene cijene su maksimalan iznos, a operateri mogu odabrati i nie cijene. Maksimalna cijena u velepro-daji za surfanje mobilnim internetom je 50 eurocenta po megabajtu. Telekomunikacijske regulatorne agencije u svakoj lanici EU-a moraju osigurati potivanje ovih EU direktiva. Propisi vezani uz maksimalne iznose roaminga (tzv. eurotarife) usvojeni su 2007. godine zahvaljujui inicijativi i pritisku Europske komisije i Europskog parlamenta.31. Hoe li nam fakultetske diplome vrijediti u Europskoj uniji ili emo ih i dalje morati nostrificirati?Strune kvalifikacije steene u Hrvatskoj bit e priznate u Europskoj uniji. U veini sluajeva ukinuti su sloeni administrativni postupci za uzajamno riznavanje kvalifikacija. Na razini Unije stalno se pojednostavnjuje sustav uzajamnog priznavanja strunih kvalifikacija.32. Kakve e biti potpore u ribarstvu kada Hrvatska bude lanica Europske unije?Hrvatska e ulaskom u Europsku uniju moi koristiti sredstva Europskog fonda za ribarstvo. Samo u prvih est mjeseci lanstva (u drugoj polovici 2013.) ta e sredstva iznositi 8,7 milijuna eura dok e na godinjoj razini, prema sadanjem izraunu, ona iznositi oko 30 milijuna eura. Ribari, uzgajivai ribe, ribopreraivai te obalne i otone zajednice moi e uz pomo ovih sredstava modernizirati proizvodnju i infrastrukturu te smanjivati negativan utjecaj na okoli. Te e potpore dugorono pridonijeti i modernizaciji nae ribarske flote. Europski fond za ribarstvo sufinancirat e razvojne projekte na otocima u iznosu 75%, osim za otoke Mljet, Vis, Dugi otok i Lastovo kojima je zbog poveanih trokova proizvodnje i udaljenosti odobrena stopa sufinanciranja do 85%.33. Koliko e nas stajati uplaivanje u europski proraun?Hrvatska e iz prorauna Europske unije imati na raspolaganju vie sredstava nego to e u njega uplaivati. Na 1 uplaeni euro u proraun EU-a iz njega emo moi dobiti 2,5 do 3 eura. Europska unija vodi se naelom solidarnosti koje se temelji na pravilu da bogatije drave lanice uplauju vie nego to dobivaju iz europskog prorauna, dok drave s niim standardom uplauju manje novca nego to dobivaju nazad iz europskog prorauna.34. Hoe li Europska unija nametnuti Hrvatskoj stvarno potovanje ljudskih prava, bilo da se radi o manjinama, seksualnim manjinama ili rodno-spolnoj ravnopravnosti?Europska unija ima povelju o temeljnim pravima koja je sastavni dio Lisabonskog ugovora i kao takva je obvezujua za sve lanice. Svaki zakon koji Unija predlae ili provodi mora potivati prava iz Povelje koja ukljuuje ravnopravnost pred zakonom i zatitu od diskriminacije na temelju spola, godina, religije, invalidnosti ili seksualne orijentacije, zatitu osobnih podataka, pravo na azil, te vana socijalna prava kao to su zatita od nezakonitog otkaza i pristup socijalnom osiguranju. Unija je za projekte zatite ljudskih prava od 2007. do 2013. osigurala voe od milijardu eura. Takoer financira i etvrtinu prorauna od 743 milijuna eura kojima raspolae Program za zapoljavanje i socijalnu solidarnost PROGRESS.35. U skorijoj budunosti namjeravam postati poduzetnica? Je li mi bolje priekati ulazak u Eurospku uniju pa da tvrtku registriram, recimo, u Madridu? Hoe li to uope biti mogue?Obrt ili tvrtka na prostoru itave Europske unije mogu se registrirati pod istim uvjetima koji vrijede za trgovaka drutva, odnosno samozaposlene osobe koje su dravljani drave u kojoj se ele registrirati. To je zajameno takozvanom slobodom poslovnog nastana jednom od etiri temeljne slobode jedinstvenog trita. Dakle, naa e sluateljica moi registrirati tvrtku u Madridu, Sevilji ili Bukureto. No ipak, uvjeti i propisana dokumentacija za registraciju tvrtki se razlikuju od zemlje do zemlje.36. Hoe li se moja tvrtka moi javljati na natjeaje raspisane u drugim zemljama Europske unije? Smijem li se prijavljivati na njemake natjeaje?Kratko i jasno; da! Europske tvrtke ravnopravno sudjeluju u javnim natjeajima bez obzira u kojoj su dravi lanici EU-a objavljeni. Obavijesti o javnim natjeajima institucija, agencija i drugih tijela EU-a na svim slubenim jezicima EU-a u cijelosti se objavljuju na internetskim stranicama Unije. No to znai i da e za raspisane natjeaje za podruje Hrvatske konkurirati sve europske tvrtke koje to poele. U Hrvatskoj je, kao i u zemljama lanicama EU-a, Zakonom o javnoj nabavi propisano da meunarodne tvrtke ije je sjedite u Hrvatskoj mogu pod ravnopravnim uvjetima sudjelovati u postupcima javne nabave. Nakon ulaska u EU, hrvatske e tvrtke moi sudjelovati u svim javnim natjeajima objavljenima u drugim zemljama EU-a.37. Plaaju li u Europskoj uniji svi jednake poreze? Hoemo li plaati iste poreze koje, recimo, plaaju Poljaci i Bugari?U naelu, svaka lanica Europske unije ima svoju poreznu politiku. Usklaen je samo onaj dio poreza koji je vezan uz jedinstveno trite kako bi svi gospodarski subjekti diljem EU-a imali ravnopravne uvjete u trinoj utakmici. Unija tako razlikuje svije vrste poreza; izravne i neizravne. Izravne poreze plaaju porezni obveznici iz drava lanica EU-a i tu spadaju porez na dohodak, porez na dobit (poduzea) i porez na imovinu. U neizravne poreze spadaju porez na promet, porez na dodanu vrijednost (PDV) i troarine. Izravni porezi su u nadlenosti nacionalnih vlada, dok se neizravni porezi trgovakih drutava na podruju EU-a tiu porezne politike Europske unije. U pogledu PDV-a, minimalna stopa ovog poreza postavljena je na 15%. No, drave lanice mogu primijeniti jednu ili dvije nie stope koje ne smiju manje od 5%38. Hoe li Hrvatska ukinuti sve dravne potpore po zahtjevu Brisela? Brani li Europska unija potpore za brodogradnju i poljoprivredu?Dravne potpore koje na bilo koji nain daju prednost nekim poduzetnicima ili nekim proizvodima nespojive su s ravnopravnim trinim natjecanjem na jedinstvenom tritu EU-a. Zato su dravne potpore dozvoljene samo u iznimnim situacijama poput ublaavanja ili uklanjanja teta nastalih prirodnim nepogodama, za poticanje gospodarskog razvoja na podrujima s velikom nezaposlenou, odreenih gospodarskih djelatnosti ili regija iji je ekonomski prosjek nii od nacionalnog, za zatitu kulturne batine, okolia, poticanje malih i srednjih poduzea, te za istraivanja i inovacije. Za odobravanje dravnih potpora zaduene su institucije drava lanica koje moraju zadovoljiti uvjete i kriterije koje propisuje EU.39. Po ulasku u Hrvatske u Europsku uniju se namjeravam zaposliti u Francuskoj. Mogu li se tamo trajno naseliti? Ili se moram po odlasku u mirovinu vratiti u Hrvatsku?Ukoliko je graanin EU-a radio ili bio umirovljenik u nekoj drugoj zemlji dulje od pet godina u kontinuitetu, automatski dobiva pravo na stalno boravite. Tijekom pet godina kontinuiranog boravka, dozvoljeno je izbivati godinu dana ako je rije o trudnoi, ozbiljnoj bolesti, kolovanju ili zaposlenju u drugoj zemlji. Izvan te zemlje moe se boraviti i u sluaju vojne slube. Kontinuirani boravak podrazumijeva i boravak izvan te drave manje od est mjeseci godinje.40. Hou li morati nakon ulaska u Europsku uniju raditi nove osobne dokumente i nove registracijske ploice za moj automobil?U Europskoj su uniji u upotrebi biometrijske putne isprave pa su ih sve drave lanice obvezne usvojiti. Europska unija ne propisuje posebne zakone vezane uz osobne iskaznice, ve su one u nadlenosti zakonodavstva drava lanica. Europska unija propisuje i pravila o vozakim i prometnim dozvolama koja su dune potivati sve drave lanice. Na registarske ploice dodaje se oznaka pripadnosti EU-u u rokovima ovisnim o tada vaeim propisima. Podsjeamo nau sluateljicu da se od 29. lipnja 2010. godine u Hrvatskoj izdaju iskljuivo biometrijske putovnice koje su u potpunosti usklaene s propisima EU-a. Stare putovnice vrijedit e do isteka njihove valjanosti. Nakon ulaska u EU, izdavat e se i novi obrazac vozake i prometne dozvole dok e se na registarske ploice dodati i oznaka pripadnosti EU-u.41. Kada uemo u Europsku uniju, ije emo zakone potovati? Hoe li europsko zakonodavstvo biti iznad hrvatskog?Nakon ulaska u Europsku uniju hrvatski e graani potovati i europske i hrvatske zakone. Naime, ulaskom u EU, europsko zakonodavstvo postaje dio domaeg pravnog sustava, tako da su suci obvezni primjenjivati pravo i sudsku praksu Europske unije, odnosno presude Europskog suda (poznatog i kao Sud Europske unije). Hrvatski suci, kao i hrvatski graani, moi e od Europskog suda traiti tumaenje pravne steevine Europske unije. Ulaskom Hrvatske u EU, u Europski sud e biti imenovan i jedan hrvatski sudac42. Kada uemo u Europsku uniju, hoemo li znati tko je prikupljao nae podatke i za to ih je iskoristio?Graani bilo koje zemlje svakodnevno na razliitim mjestima ostavljaju svoje privatne podatke, bilo da se radi o jednostavnoj prijavi za posao, surfanju internetom ili plaanju kreditnom karticom. Europka unija ima Direktivu o zatiti osobnih podataka koja je donesana 1995. godine. Ona obvezuje sve drave lanice da u svoje nacionalno zakonodavstvo ukljue zatitu osobnih podataka. Ta direktiva sadri i odredbe da drava mora ustanoviti javnu bazu podataka svih onih koji se koriste osobnim podacima, kao i tijelo koje e nadzirati rad korisnika osobnih podataka. Ukoliko odreena zemlja ne potuje spomenutu direktivu, moe biti tuena za nepotivanje Europskih propisa.43. Je li istina da vie neu smjeti prodavati na trnici povre iz mojega vrta, ako su, na primjer, krastavci prekratki ili ako rajica nije savreno okruglog oblika. Kako da natjeram voe i povre da raste prema zakonima Europske unije?I to je jedan od mitova vezanih za ulazak o Eurospku uniju, no prava je istina da ne postoje pravila o tome kako bi odreeni proizvodi trebali izgledati. Oni se klasiciraju ovisno o svojoj kvaliteti i veliini u skladu sa zahtjevima meunarodnog trita. Standardi i klase uvedeni su kako bi kupci i trgovci imali to je mogue toniju informaciju o kvaliteti proizvoda koji se nalaze na tritu. Dakle, da bi neki proizvod mogao nositi oznaku prve klase, on e morati zadovoljavati postavljene standarde, no to ne znai da naa sluateljica nee moi prodavati proizvode koji odstupaju od propisanih parametara.44. U javnosti se pojavljuju informacije da e Hrvatska, ako postane lanica EU, plaati godinju lanarinu od 660 milijuna eura. Je li to istina? Koliko e tono iznositi ta lanarina?'Godinja lanarina' nije fiksna i ne moe se u ovom trenutku odgovoriti kolika e tono biti jer projekcije variraju ovisno o promjenama u gospodarskim kretanjima. Prema aktualnim projekcijama, za razdoblje od srpnja do prosinca 2013 Hrvatska bi u zajedniki proraun EU-a trebala uplatiti 267,8 milijuna eura. Svoj doprinos Hrvatska bi trebala dati iz nameta na eer, carina i PDV-a, kao i sve ostale lanice u skladu s Ugovorom o funkcioniranju Europske unije. Prema trenutnom financijskom okviru za period 2007.-2013. gornja granica ukupnog iznosa vlastitih sredstava odrana je na razini od 1.24% bruto nacionalnog dohotka, a toan iznos sredstava koja e se uplaivati u proraun EU-a od 2014. do 2020. znat e se nakon usvajanja Viegodinjeg financijskog okvira Europske unije za to razdoblje. No, ve se sada zna da se mogu oekivati slini omjeri.45. U Hrvatskoj se mora plaati RTV pristojba. Hoe li se to promijeniti nakon ulaska u EU?Medijske politike, dakle i svi zakoni koji reguliraju rad medija, tek su u manjoj mjeri dio zajednikog europskog zakonodavstva: svima su zajednika pravila koja se odnose na poteno trino natjecanje i transparentnost poticaja iz javnih izvora. to se pak tie financiranja javnih medija, na svakoj je dravi lanici da sama odlui na koji e nain osigurati financijsku stabilnost javnih medija kako ne bi bili ovisni ni o interesima politike ni o interesima trita. U odnosu na konkretnu situaciju u Hrvatskoj, RTV pristojba uplauje se ne samo za financiranje HRT-a, nego se i tri posto od svake uplaene pristojbe prenosi u Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti to ga vodi Agencija za elektronike medije. Tim sredstvima trebala bi se poticati proizvodnja i objavljivanje programa od javnog interesa na televizijama i radio stanicama na lokalnoj i regionalnoj razini, te u neprofitnim elektronikim medijima.

46. Postoje li u Europskoj uniji jedinstveni porezi?U naelu, politiku oporezivanja odreuju samostalno drave lanice te je usklaen samo onaj dio poreza koji je vezan uz jedinstveno trite kako bi svi gospodarski subjekti diljem EU-a imali ravnopravne uvjete u trinoj utakmici. EU poznaje dvije vrste poreza: izravne i neizravne. Izravne poreze plaaju porezni obveznici iz drava lanica EU-a i tu spadaju porez na dohodak, porez na dobit i porez na imovinu. U neizravne poreze spadaju porez na promet, porez na dodanu vrijednost i troarine. Izravni porezi su u nadlenosti nacionalnih vlada, dok se neizravni porezi trgovakih drutava na podruju EU-a tiu porezne politike Europske unije. Po pitanju PDV-a, minimalna stopa ovog poreza postavljena je na 15%. No, drave lanice mogu primijeniti jednu ili dvije nie stope koje ne smiju manje od 5%47. Treba li polagati dodatne ispite ako se iz jedne zemlje lanice unije elim zaposliti na istim poslovima u drugoj zemlji lanici?Da bi se u nekoj dravi Europske unije moglo zaposliti, potrebno je imati slubeno priznate profesionalne kvalifikacije (obrazovanje i profesionalno iskustvo). Je li odreena profesija u nekoj zemlji zakonski ureena mogue je provjeriti u bazi profesionalnih kvalifikacijama stranicama Ope uprave za unutarnje trite i usluge Europske komisije .U sluaju da zanimanje nije regulirano u zemlji u kojoj se trai posao, ono se takoer moe obavljati pod istim uvjetima kao i za graane te zemlje, uz suglasnost nadlenih vlasti. esta je pojava da su nazivi zanimanja u raznim lanicama EU-a drugaije klasificirani. Za dodatne informacije, naoj sluateljici predlaemo da kontaktira nacionalne institucije koje se bave priznavanjem profesionalnih kvalifikacija u matinoj dravi i u dravi eljenog zaposlenja.48. Kako EU titi ugroene ivotinje?Kako bi zatitila biljne i ivotinjske vrste, Europska unija je osnovala najveu koordiniranu mreu podruja ouvanja prirode na svijetu nazvanu Natura 2000, ije su lanice sve zemlje EU-a. Podruja zatite proglaavaju se u skladu sa znanstvenim kriterijima ugroenosti,a na temelju Direktive o stanitima i Direktive o pticama, koje navode preko 1000 ugroenih biljaka i ivotinja. Na tim podrujima nije zabranjena ljudska aktivnost, ali ukoliko ona negativno utjee na zatieno podruje trai se korekcija dijela projekta, primjerice promjena trase predloene ceste. Ako nema alternativnog rjeenja, trai se odobrenje Europske komisije, koja kontrolira zatitu ekoloke mree. Zemlje poput Slovenije ili panjolske proglasile su preko 35,5%, odnosno 27,2% svog teritorija podrujem ekoloke mree Natura 2000.49. to je sustav jedinstvenog plaanja po gospodarstvu?To je sustav u kojem se isplata potpore ne uvjetuje proizvodnjom odreenog proizvoda, ve ovisi o povrini koja se obrauje ili broju grla u stadu. Poljoprivrednik ima pravo na isplatu poticaja ako udovoljava uvjetima zatite okolia, zdravlja biljaka i ivotinja, dobrobiti ivotinja i dobre poljoprivredne prakse. Za ispunjavanje tih uvjeta doputeno je nakon prikljuenja EU-u dobiti odreeno razdoblje prilagodbe. Zemljama lanicama ostavljena je mogunost kombinacije jedinstvenog plaanja uz financijsku pomo odreenoj proizvodnji. Jedinstvenim plaanjem po gospodarstvu, poljoprivrednici dobivaju stabilna primanja i mogu proizvoditi ono to ele, znajui da u svakom sluaju dobivaju potporu. Time se proizvodnja prilagoava potranji na tritu.50. esto naruujem proizvode putem interneta. Zanima me kako se refundiraju trokovi na neispravne proizvode kupljene u nekoj drugoj dravi lanici?Da. Gdje god da se kupuje roba unutar granica EU-a, kupac ima pravo da unutar dvije godine otkad je dobio proizvod popravi ili zamijeni neispravnu robu. U sluaju da proizvod nije mogue popraviti, kupac ima pravo na refundiranje trokova. To se pravilo odnosi i na robu kupljenu preko interneta. Ukoliko prodava odbija popraviti ili nadoknaditi novac za neispravan proizvod, kupac se treba javiti Europskom potroakom centru u svojoj ili zemlji gdje je proizvod kupljen, odnosno naruen. Potroai se mogu javiti Europskom potroakom centru, nekom od nadlenih tijela u svojoj zemlji koja se bavi zatitom potroaa ili pokrenuti sluaj na sudu, gdje se preporua pribjei izvan sudskoj nagodbi, radi brzine rjeavanja tube. Popis Europskih potroakih centara koji nude besplatnu pomo nalazi se na stranici Europske komisije.