Procjene potreba za energijom u svijetu

• Prema procjenama potreba za primarnom energijom u svijetu (posljednji zvanicni podaci IEA publikacija iz 2007., podaci za 2005. godinu) sa 11435 Mtoe potrošene primarne energije u 2005. god. očekuje se porast potreba na 17100 Mtoe (Ref. scenario) do 2030. god. ili cca 2,0 % godišnje u periodu 2005. 2030. godine.‐ Ovo ne uključuje neiskorištene mogućnosti povećanja energetske efikasnosti koje bi rezultiralo u značajnom smanjenju potrošnje (cca 20÷25 % min.) u odnosu na sadašnje nepovoljnije energetske indikatore u zemljama u tranziciji. Prema nekim analizama i studijama porast potreba BiH za energijom je u rasponu 2,8÷3% godišnje u periodu 2000. 2020. god. što nije optimistična procjena.‐Potrošnja energije u svijetu Osnovna karakteristika potrošnje energije u svijetu, kao i u Evropi (pa i regiji), je još uvijek dominantna zastupljenost fosilnih goriva, koja su 1973. godine u primarnom obliku korištena u iznosu od 86% (nafta cak 46% prije naftne krize, a nuklearno gorivo samo 0.9%), a u 2005. godini fosilna goriva kao nosioci primarne ‐energije su korištena u iznosu od oko 80%, uz smanjenje upotrebe nafte (35%) i značajan porast primjene nuklearnog goriva za proizvodnju električne energije.

Najrazvijenije zemlje OECD a u 2005. godini, sa učešćem od svega 18,2 % u ukupnoj svjetskoj populaciji, su ‐potrošile oko 50% primarne energije u Svijetu. Kada je u pitanju proizvodnja električne energije u Svijetu, u2005. god. još uvijek je dominantan ugalj sa oko 40,3%, te hidro energija cca 16%, gas 19,7%, nuklearna energija 15,2% i nafta 6,6%, ostalo cca 2,2%. Procjenjuje se da oko 80÷85 % ukupnih svjetskih potreba ćebiti podmireno iz fosilnih goriva, uz povećanje emisije CO2 ukoliko se ne poduzmu mjere smanjenja saglasno obavezama iz Kyoto Protokola. Ugalj će i dalje ostati značajan energent u proizvodnji električne energije.Nafta i naftni derivati će, također, zadržati trend porastapotrošnje, tako da će ucešće u energetskom bilansu zadržati kroz period 2010. 2030. god. na nivou od cca ‐33÷35%. Učešće gasa će se povećati na oko 23% u 2030. god., posebno u primjeni gasnih turbina sa kombinovanim ciklusom. Obnovljivi izvori hidro te ostalo kao biomasa, solarna energija, energija vjetra, geotermalna energija, selektirani otpadi i drugo cinice znacajan udio u ukupnoj primarnoj potrošnji u 2030 godini. Nuklearna energija bi trebala biti na nivou od oko 5% (RS scenario) odnosno oko 7% (APSscenario) ukupnih potreba u svijetu 2030. godine. Zavisnost od uvoza energije i energenata. Posebna zabrinutost od porasta ovisnosti o uvozu energenata je prisutna u zapadnim zemljama OECD a (njih 30), sanajrazvijenijim ‐ekonomijama, koje čine 18,2 % svjetske populacije i ostvaruju oko 78 % GDP a u Svijetu, pri čemu‐danas troše čak i preko 50 % (48,5% u 2005. god.) od ukupne svjetske potrošnje primarne energije.• Samo u Evropi (EU 15) ta ovisnost je u 2003. god. iznosila 52% (odnosno 49,5% u EU 25), u čemu nafta ‐ ‐participira sa 79% (77%) i gas 49% (53%). Ovi podaci govore o promjenama odnosa, koji će nastupiti u politici energetskih strategijazemalja ovisnica o uvozu energije i reformama koje će neminovno obuhvatiti zemlje u razvoju, kao i zemlje bogate energetskim izvorima.

Kada je u pitanju primarni energetski bilans, BiH takoder zavisi od uvoza, u iznosu od oko 32 % ukupnih potreba za energijom, i to nafta i naftni derivati oko 26 % i prirodni gas oko 6 %, što približno odgovara odnosu iz 1990. godine. Četiri ključna faktora koja će determinirati budućnost i buduće odnose u sektoru energije u Svijetu su: dokazane energetske rezerve,‐ troškovi snabdjevanja energijom,‐ cijene energije,‐ uticaji i realizacija mjera za zaštitu okoline.‐

Energetska situacija u EUPotrošnja energije• Potrošnja energije u EU27 je stagnirala tokom zadnjih 10 tak godina;‐• U 2006.god., prema posljednjim zvaničnim podacima bruto potrošnja energije u EU 27 je bila 1 825 Mtoe, ‐dok je ukupna potrošnja energije, ne uključujući vlastitu potrošnju energetskog sektora za pretvorbu energije i energetsku industriju iznosila 1 176 Mtoe;* Tona ekvivalen nafte ten (eng. toe) je jedinica za energiju i predstavlja količinu energije koja se oslobodi sagorijevanjem tone sirove nafte , približno 42 GJ.Sektor transporta je najveći finalni potrošač energije; Ukupna količina energije koja se koristi u sektoru transporta prelazi količinu koju svi ostali industrijski sektori zajedno potroše; U 2006.god. sektor transporta je bio odgovoran za približno 1/3 od ukupne potrošnje energije dok su ostale oblasti industrije kao i domaćinstva učestvovala u potrošnji sa 28%, odnosno 26%.EU je u 2006.god. uvezla 608 Mtoe nafte. Najveća količinauvezene nafte dolazi iz:• OPEC a (38%);‐• Rusije (33%);• Norveške (16%) i Kazahstana (5%);• EU proizvodi manje od 1/5 ukupne vlastite potrošnje nafte;• EU u cjelini ima nešto bolju situaciju u sektoru prirodnog gasa,jer domaća proizvodnja (uglavnom Nizozemska i UK)zadovoljava oko 2/5 ukupnih potreba za ovim energentom.Gas se uglavnom uvozi iz sljedeće 4 zemlje:• Rusija (42%),• Norveška (24%),• Alžir (18%) i• Nigerija (5%).Izvori uglja su manje koncentrirani i najveći izvoznici za EU su:• Rusija (26%),• Južnoafrička Republika (25%),• Australijaa (13%),• Kolumbija (12%), Indonezija (10%) i USA (8%).

Potrošnja primarne energije u BiH• Potrošnja primarne energije u BiH (TPES) je 1990. Godine iznosila oko 7,8 Mtoe, a 2005. godine oko 5,1 Mtoe. Potrošnja finalne energije u BiH (TFC) je bila oko 4,8 Mtoe 1990. godine, i oko 3,3 Mtoe 2005 godine [H1].