Upload
boban-blagojevic
View
251
Download
18
Embed Size (px)
DESCRIPTION
opis vrsta
Citation preview
NAJZNAČAJNIJI INSEKTI U NAŠEM ŠUMARSTVU
EPHEMEROPTERA (vodeni cvjetovi) – stanovnici voda, žive jedan dan – cvjetanje Ukrine.ODONATA (vilini konjici) – stanovnici voda, nemaju veliki značaj za šumarstvo.
CalopterygidaeCalopteryx virgo
vilin konjic
KORISTAN – predator (imaga se hrane larvama komaraca,
potkornjacima, savijačima, minerima).
Krila tamna, nisu providna.
LibellulidaeLibellula depressa
vilin konjicKORISTAN – predator. Trbuh žut, krila providna.
BLATTODEA (bubašvabe) - nemaju značaja u šumarstvu. Na istoku mnoge vrste se jedu.
Blattidaebubašvabe
Blatta orientaliscrna bubašvaba
ŠTETNA – jer se često zavlači u kanalizaciju, a živi u stanovima gdje ima hrane, prilikom čega može doći
do infekcija.
Izrazito sklerotizirana, crne boje.
MANTODEA (bogomoljke) – uglavnom stanovnici livada. Nemaju veći značaj za šumarstvo.
Mantidaebogomoljke
Mantis religiosabogomoljka
KORISTAN – predator – hrani se brojnim štetnim insektima, naročito
u poljoprivredi.
Ima karakterističan oblik tijela, poput položaja ruku prilikom
molitve.
DERMATOPTERA (kožokrilci) – nemaju poseban značaj u šumarstvu.
Forficulidaeuholaže
Forficula auriculariauholaža
Smatra se KORISNOM, jer učestvuje u održavanju biološke ravnoteže.
Hrani se lutkama strižibuba, gubara, dudovca i sl.
Ima karakteristične forcepse na zadnjem dijelu tijela.
PLECOPTERA (obalčari) – stanovnici obala potoka i rijeka. Nemaju značaj u šumarstvu.
Perlidaeobalčari
Perla marginataveliki obalčar
NEMA ZNAČAJ – predatori – larve se hrane larvama drugih životinja u
vodi.Prepoznatljivi insekti.
ORTHOPTERA (pravokrilci) – uglavnom važne štetočine u poljoprivredi. Za šumarstvo samo neke imaju značaj.
Tettigonidaezrikavci
Phasgonura viridissimazeleni zrikavac
NEMA ZNAČAJMužjak je veoma krupan. Tokom juna prepoznatljiva je zrika ovih
vrsta.
Gryllidaepopci
Gryllus campestrispoljski popac
ŠTETAN – manje štete može pričiniti na ratarskim kulturama i u mladim
rasadnicima.
Tijelo crno, sa razvijenim krilima sa izraženom nervaturon.
Gryllotalpidaerovci
Gryllotalpa gryllotalparovac
VRLO ŠTETAN – naročito u rasadnicima, jer se hrani korijenjem mladih biljaka i kao larva i kao imago
Tamnosmeđe boje, sa prednjim nogama za kopanje. Krupna vrsta,
vrlo prepoznatljiva.
Acrididaeskakavci
Locusta migratoriaputnički skakavac
ŠTETAN – primarna štetočina u poljoprivredi, jer je sklona
namnožavanju i formiranju jata.
Tijelo promjenljive boje od oker-smeđe do zelene. Relativno mali skakavac. Krila duža od tijela sa
tamnim pjegama.
Anacridium aegyptiumdomaći skakavac
ŠTETAN – u poljoprivredi.Tijelo oker boje. Noge su uvijek
prošarane. Znatno veći skakavac od prethodnog.
ANOPLURA (prave vaši) – prave direktne štete čovjeku. Za šumarstvo nemaju značaj.
Pediculidaeprave vaši
Pediculus humanusčovječija vaš
ŠTETAN – hrani se krvlju čovjeka i prenosilac je opasnih bolesti ljudi
(tifus).
Beskrilni insekti, ektoparaziti sisara. Usni aparat za bodenje i sisanje.
Noge snažne i kratke.
HEMIPTERA (HETEROPTERA) (stjenice) – mogu biti štetne i korisne, ali ukupno gledano nemaju naročit značaj za šumarstvo.
Pentatomidaesmrdljive bube
Dolycoris baccarumsmrdljivi martin
NEMA ZNAČAJ – inače štetočina na voćkaricama.
Ova porodica stjenica ima karakterističan oblik tijela i veoma
prepoznatljiv miris.
Reduvidaepiratske stjenice
Rhynocoris iracunduspiratska stjenica
KORISTAN – predator - ubija druge insekte aparatom za bodenje,
ubacivanjem otrova, a potom se hrani njenom krvlju.
Karakteristične je građe, sa dugim nogama na kojima ima crne tačke.
Tingidaemrežaste stjenice
Corytucha ciliataplatanova mrežasta
stjenica
ŠTETAN – borave na naličju listova platana odakle sišu sokove iz lista i
ostavljaju sitne crne pjege od izmeta.
Karakteristične građe. Veoma sitna, do 4 mm dužine i skoro prozirna.
HOMOPTERA (jednakokrilci) – neki predstavnici su značajne štetočine.
Cicadidae veliki cvrčci
Tettigia ornijasenov cvrčak
NEZNATNO ŠTETAN – ženke polažu jaja u zarez u stablu, kuda prodiru
patogene gljive. Takođe na tom mjestu može doći do lomova.
Tijelo sivocrne boje sa žutim pjegama. Trbuh manje zašiljen nego kod sljedeće vrste. Krila
djelimično zatamljena.
Tibicen (Cicada) plebejaveliki cvrčak
NEZNATNO ŠTETAN – kao i prethodna vrsta.
Tijelo crno sa žutim šarama na tjemenu i vratnom štitu. Trbuh zašiljen, krila nisu zatamnjena.
Adelgidae hermesi
Sacchiphantes viridiszeleni smrčin hermes
VRLO ŠTETAN – larve druge generacije sisaju sokove sa osnova
mladih četina u blizini izbojaka, zbog čega se stvaraju gale čime se mlada
stabla deformišu.
Ima komplikovano razviće kroz pet generacija. Primarni domaćin je
smrča, a sekundarni ariš. Imaga su sitna, zelene do crvenožute boje.
Eopineus strobihermes vajmutovog bora
VRLO ŠTETAN – na vajmutovom boru. Izaziva prelamanje i opadanje
četina pri osnovama, čime se smanjuje asimilaciona povšina.
Poznaje se po bijeloj skrami na stablima, debljim granama i
izbojcima. U Evropi je razviće nepotpuno, jer mu nedostaje
primarni domaćin (Picea nigra).
Pemphigidae Pemphigus spirothecaeŠTETAN – razvija se na jablanu i
izaziva proširenje i spiralno uvrnuće na peteljci lista, zbog sisanja sokova.
Lako prepoznatljiva po spiralnom uvrnuću na peteljci lista
Coccidaelažni štitaši
Parthenolecanium cornilažni šljivin štitaš
VRLO ŠTETAN – sklon gradacijama, kada se na stablima nađe po nekoliko
miliona individua. Tada uzrokuju sušenje stabala zbog sisanja sokova.
Imaga izrazito sklerotizirana i konveksna, smeđa, sa izrazitim sjajem. Napada lišćare (hrast i
jasen) i voćkarice.
Physokermes piceaelažni smrčin štitaš
ŠTETAN – naročito u gradovima. Sisanjem sokova uzrokuje smanjenje
veličine četina i slabljenje stabala, koja često bivaju napadnuta sipcima.
Imaga bubrežasta i potsjećaju na pupoljke. Napada samo smrču.
CryptococcidaeCryptococcus fagisuga
bukvin štitaš
VRLO ŠTETAN – u komensalizmu sa gljivama Nectria izaziva „bolest kore
bukve“. Uzrok propadanja šuma bukve u Sjevernoj Americi i Evropi.
Ženka ovalna, svijetložuta, do 1 mm veličine; mužjaci nisu
registrovani. Poznaje se po bijeloj skrami (kao da je okrečeno stablo).
RAPHIDIOPTERA (kamile) – predatori, značajni kao predatori brojnih štetnih ksilofagnih insekata.
Raphidiidaekamile
-korisni-
Raphidia ophiopsiskamila
KORISTAN – larve žive pod korom napadnutog drveća i hrane se
larvama; Imaga se hrane gusjenicama.
Ima crnu glavu i dugačak crni vrat, zbog čega je i dobila ime. Sitan
insekt.
NEUROPTERA (mrežokrilci) – neki predatori imaju značaj u šumarstvu kao korisni insekti.
ChrysopidaeChrysopa vulgaris
zlatooka
KORISTAN – predator – hrani se larvama i imagima biljnih vaši i
sličnih sitnih insekata.
Imago poslije prepariranja skoro providan. Vide se ostaci samo
nervature na krilima.
COLEOPTERA (tvrdokrilci) – imaju sklerotizirana krila. Česte i veoma značajne štetočine (sipci, strižibube i surlaši), a neke su korisne.
Cicindelidae bube pješčare
-korisni-
Cicindela campestrispoljska hitra
KORISTAN – proždrljivi predator – larve i imaga hrane se drugim sitnijim insektima i njihovim
larvama.
Tijelo metalno zeleno, slično bauljarima. Od njih se razlikuje po
dvije svijetle tačke na krilima.
Cicindela sylvaticašumska hitra
KORISTAN – proždrljivi predator – kao i prethodna vrsta.
Tijelo crno ili tamno smeđe, za izraženim oker šarama. Bauljari
nikada nemaju šare po tijelu.
Carabidae bauljari-korisni-
Calosoma sycophantalepotelka
VRLO KORISTAN – predator – i imaga i gusjenice hrane se
gusjenicama gubara. Rijetka je kada gubara nema mnogo, a za vrijeme
gradacije se namnožava.
Vrlo prepoznatljiva. Tijelo metalno sjajno. Insekt vrlo krupan.
Calosoma inquisitorcrni bauljar
VRLO KORISTAN – predator – i imaga i larve se hrane glatkim gusjenicama (npr. savijačima).
Slična prethodnoj, ali potpuno crna i manja od nje. Na ustima ima
kliješta.
Procerus gigasveliki bauljar
KORISTAN – hrani se vinogradarskim puževima, ali i raznim gusjenicama.
Tijelo jače rupičasto, od čega imago dobija sivkastu nijansu (kao da je
posut pepelom). Ubjedljivo najveća vrsta bauljara.
Dytiscidaegnjurci
Dytiscus marginalisgnjurac
NEMA ZNAČAJ – predator – lovi ispod vode i u stadijumu larve i u
stadijumu imaga.
Tijelo jako sklerotizirano, različito obojeno. Noge podešenje za plivanje, nevidljive iz gornje
perspektive.
Silphidaestrvinari
Silpha quadripunctatačetverotačkasti strvinar
KORISTAN – hrani se gusjenicama raznih štetnih leptira. Korisna za
regulisanje brojnosti malog mrazovca.
Tijelo slično bubamarama, smeđe boje sa crnim tačkicama.
Staphylinidaekratkokrilci
Staphylinus caesareuskratkokrilac
KORISTAN – žive u šumskoj prostirci i hrane se gusjenicama leptira.
Tijelo crno, samo zadnji grudni segment živahno obojen. Nemaju
krila i vrlo su brzi. Noge crvenskaste. Sitan insekt.
Lucanidaejelenci Lucanus cervus
veliki jelenak
BLAGO KORISTAN – larve žive u trulim panjevima i debljim žilama i
ubrzavaju njihovo raspadanje.
Izrazito krupan imago. Mužjak ima snažne gornje vilice i tijelo sa
crnosmeđom nijansom; ženka sa majim vilicama, nešto tamnija.
Ceruchus chrysomelinusrogač
BLAGO KORISTAN – kao i prethodna vrsta.
Vrlo sitan, do 15 mm dug, potpuno crn. Među jelencima još on ima
nešto duže gornje vilice u odnosu na tijelo.
Dorcus paralelopipedusmali jelenak
BLAGO KORISTAN – kao i prethodne. Nekada može pričiniti manje štete u
dijelu drvenih stubova u zemlji.
Imago do 3 cm dužine, krupniji od prethodnog, sa kraćim gornjim
vilicama u odnosu na tijelo, potpuno crn.
Platycerus caraboidesmali kratkorožac
BLAGO KORISTAN – kao i prethodni. Boja tijela varira od crne, preko tamno plave do zelene, uvijek sa metalnim sjajem. Veoma sitan
insekt, do 1,5 cm dužine.
Sinodendron cylindricummali nosorog
BLAGO KORISTAN – kao i prethodni.
Imago vrlo sitan, do 15 mm dužine, crne boje sa slabim sjajem. Ima karakterističan rog po kome se
raspoznaje.
Scarabeidaelistorošci
-pipci lepezasti-
Melolontha melolonthaveliki majski gundelj
VRLO ŠTETAN – imago brsti lišće lišćara (hrasta, lipe i voćkarica), a
larva oštećuje korijen, pa je štetna naročito u rasadnicima.
Relativno krupan insekt. Tijelo je posuto mekanim i stinim
dlačicama, tako da skoro nema sjaja.
Melolontha hippocastaniŠTETAN – kao i prethodna vrsta. Ima vrlo sličnu bionomiju, ali je kod nas
rjeđi, dok je češći u C Evropi.
Razlike se prvenstveno ogledaju u završetku trbuha i kraju legalice.
Amphimallon solstitialisjunska kokica
ŠTETAN – kao i prethodne vrste.Nešto sitniji insekt. Tijelo sjajno,
bez dlaka.
Polyphylla fullomramorasti gundelj
VRLO ŠTETAN – naročito u borovim kulturama na pjeskovitom zemljištu, gdje se hrani žilama. Štete od imaga
su manje.
Krupan insekt. Tijelo crno ili tamnosmeđe sa brojnim
nepravilnim bjeličastim šarama.
Oryctes nasicornisveliki nosorog
BLAGO KORISTAN – ubrzava raspadanje panjeva u šumi; u
gradovima napadnuta stara stabla vjetar izvaljuje, što može biti opasno.
Krupan imago, smeđe boje, metalnog sjaja. Ima karakterističan
rog po kome je i dobio narodno ime.
Buprestidaekrasci
Buprestis cupressičempresov krasac
VRLO ŠTETAN – najopsanija štetočina čempresa. Larva ksilofaga,
gradi hodnike. Napada i zdrava stabla.
Potpuno crne boje, pri vrhu blago posut pepelasto sivom. Kod svih
krasaca glava kompaktno naliježe na trbuh.
Coroebus bifasciatushrastov prsteničar
VRLO ŠTETAN – larva se ubušuje pod koru i pred kraj razvića pravi
spiralan hodnik, čime presijeca sve sudove i dio grane iznad se suši.
Imago plavozelen ili zlatnozelen sa metalnim sjajem. Na kraju krila ima
jasne crne poprečne pruge.
Agrilus viridiszeleni bukvin krasac
VRLO ŠTETAN – larve grade nepravilne hodnike na bukvi.
Primarna je štetočina, a može biti i sekundarna nakon upale kore.
Vrsta slična prethodnoj, maslinastozelene boje sa metalnim
sjajem. Nema crnih pruga pri vrhovima krilaca.
Eurythyrea austriaca ŠTETAN – razvija larve u drvetu jele.Lako prepoznatljiva po metalnom
sjaju i uzdužnim rebrima.
Elateridaeskočibube
Elater sanguineusskočibuba
KORISTAN – larva je karnivorna i hrani se larvama strižibuba. Ipak
neke druge vrste su štetne kao larve u zemlji, izgrizajući korijenje.
Elateridae imaju jasno razdvojenu glavu i grudi od trbuha i
pomijeranjem prave skokove. Malo podsjećaju na svice.
Bostrychidaebube kapucini
Bostrychus capucinusparketna buba
ŠTETAN – tehnička štetočina na osušenim ili oborenim suvim
stablima, naročito na stovarištima i obrađenom drvetu (parket i sl.).
Imago sa intenzivno crvenim kriocima. Još više potsjećaju na svice. Vlatni štit zrnasto nabran.
Anobiidaedrvotočci
Xestobium rufovolosumšareni drvotočac
ŠTETAN – larve su ksilofagne na lišćarima, na mrtvim ili oštećenim
stablima sa puno vlage.
Slični sipcima u stadiju larve, ali imaju grudne noge. Vratni štit pokriva glavu, tako da se ona
odozgo ne vidi. Tijelo tamnosmeđe.
Cleridaekornjaši
Clerus formicariusmravasti kornjaš
VRLO KORISTAN – imaga i larve se hrane imagima i larvama sipaca.
Imago liči na šumskog mrava. Krioca su mu karakteristično
išarana, tako da se lako prepoznaje.
Lymexylonidae Hylecoetus dermestoides
ŠTETAN – sekundarna tehnička štetočina drveta lišćara i četinara.
Živi u simbiozi sa gljivom Endomyces sp. Larve gade hodnike.
Polni dimorfizam izražen. Ženka žuta do žutosmeđa, mužjak sa crnom glavom. Slični svicima.
Cerambycidaestrižibube Ergates faber
strižibuba
NEMA ZNAČAJ – naseljava najradije panjevinu i leževinu crnog bora, te
se može smatrati korisnim jer ubrzava raspadanje.
Prilično krupna strižibuba. Tijelo je jednolično smeđe, a pipci dugi kao i
tijelo (mužjak), dok su kod ženki nešto kraći.
Cerambyx cerdovelika hrastova strižibuba
VRLO ŠTETAN – larve buše hodnike u hrastovim deblima, čime
obezvrijeđuju drvnu masu. Stablo se iznova naseljava dok se ne osuši.
Najkrupnija strižibuba. Krila su crna, samo u dnu prelaze u
crvenosmeđu. Pipci mužjaka duži od tijela, kod ženke kao i tijelo.
Cerambyx scopoliimala hrastova strižibuba
VRLO ŠTETAN – larve buše hodnike u bukvi i hrastu, ali su štete manje nego kod prethodne, zbog manjih
hodnika.
Znatno sitnija od prethodne. Krila su potpuno crna, sa sjajem. Pipci
kod ženke malo duži, a kod mužjaka znatno duži od tijela.
Aromia moschatamošusna strižibuba
VRLO ŠTETAN- larve buše hodnike u deblima vrba i topola. Imaju veoma
prijatan miris (ime).
Boja tijela je metalno zelena, plava, bakarna ili bronzana, po čemu se razlikuje od prethodne. Pipci duži
od tijela kod oba pola.
Rosalia alpinaalpska strižibuba
NEMA ZNAČAJ – naseljava debla oštećenih bukovih stabala, koji se
koriste kao drvo za ogrev, pa nema naročit značaj.
Najljepša strižibuba. Tijelo plavičastosivo sa 4 crne tačke i jednom poprečnom prugom po
sredini (!).
Hylotrupes bajuluskućna strižibuba
ŠTETAN – larve žive u mrtvom četinarskom drvetu (bora, jele i
smrče), pa naročito oštećuje grede, stubove i sl.
Tijelo smolastocrne boje. Imago je dosta malen, do 2 cm dužine, a
pipci jedva dopiru do polovine tijela (!).
Callidium violaceumplavi kalidijum
ŠTETAN – isto kao prethodna vrsta.
Vrlo sitan insekt, do 1,7 cm dužine. Tijelo plavo, zelenkastomodro do
ljubičasto, sa metalnim sjajem. Pipci dopiru do polovine tijela.
Plagionotus (Clytus) arcuatus
osolika strižibuba
ŠTETAN – larve buše drvo oslabljenih hrastovih ili svježe
oborenih stabala. Smanjuje kvalitet drvne mase.
Lako prepoznatljiva strižibuba. Tijelo crno, sa žutim šarama. Noge
svijetle, žutocrvene boje. Sitna strižibuba, do 2 cm dužine.
Morimus funereusstrižibuba
NEMA ZNAČAJ – larve se nalaze na izuzetno oslabljelim stablima lišćara,
panjevima i sl.
Prilično krupna strižibuba, sive boje, sa četiri crne tačke na
kriocima (!).
Monochamus galloprovincialis
bronzana borova strižibuba
VRLO ŠTETAN – larve buše hodnike u borovima, a imaga se dopunski hrane i izazivaju prosvjetljavanje
kruna.
Tijelo crne boje sa slabo izraženim sjajem i nepravilnim okeržutim
pjegama ponegdje po tijelu. Dužina do 2,5 cm.
Acanthocinus aediliszdepasta strižibuba
NEMA ZNAČAJ – vrlo česta u borovim kulturama, gdje napada
oštećena i usušena stabla.
Tijelo zdepasto, sivosmeđe boje – svjetlije od sličnih strižibuba. Pipci
uvijek znatno duži od tijela.
Saperda carchariasvelika topolina strižibuba
VRLO ŠTETAN – larve se ubušuju u potpuno zdrava stabla topola, najčešće 5-20 godina starosti.
Prilično krupna strižibuba. Od mnoštva žućkastih dlaka vide se samo crne, vrlo sitne tačkice po
krilima.
Saperda populneamala topolina strižibuba
VRLO ŠTETAN – ženka pravi zarez u grančici topole, gdje se kasnije stvara karakteristična oteklina
(gala). Grane su tanje i lako se lome.
Znatno sitnija od prethodne vrste. Karakteriše je crno tijelo sa jasnim i
brojnim žutim tačkicama. Pipci najviše dugi koliko i tijelo.
Spondylis buprestoidesŠTETAN – larve se razvijaju u
mrtvom drvetu borova, uključujući i oborena stabla.
Ima izražene gornje vilice, kao kod Lucanidae. Krila imaju uzdužna
rebra. Do 2.5 cm dužine.
Meloidaemajci
Lytta vesicatoriašpanska buba
ŠTETAN – imago se dopunski hrani listovima jasena i može izazvati
golobrste. Larve parazitiraju pčele.
Lako prepoznatljiva. Djelimično potsjeća na krasce, ali joj je glava
jasno odvojena.
Coccinelidaebubamare
Coccinella septempunctatasedmotačkasta bubamara
VRLO KORISTAN – predator – hrani se larvama i imagima biljnih vaši i
drugih sitnih insekata.
Lako prepoznatljiva. Na kriocima ima sedam crnih tačaka.
Coccinella bipunctatadvotačkasta bubamara
VRLO KORISTAN – kao i prethodna.Lako prepoznatljiva. Na kriocima
ima dvije crne tačke.
Chrysomelidaebube listare
-štetni-
Melasoma populivelika topolina buba listara
VRLO ŠTETAN – pričinjava više golobrsta u toku jedne godine na
topolama, kako imago tako i larva.
Slična bubamari, ali nešto krupnija i bez pjega.
Melasoma vigintipunctatatačkasta vrbina buba
listara
VRLO ŠTETAN – jer izaziva golobrste stabala vrba. Ima dvogodišnju generaciju, dok prethodna ima
trogodišnju.
Karakterističnog izgleda. Laka za determinaciju.
Altica quercetorumhrastov buvač
VRLO ŠTETAN – izazivaju golobrste na hrastovima (i larve i imaga - koja
se dopunski hrane).
Vrlo sitan insekt, do 5 mm dužine. Tijelo metalno zeleno ili plavo, jako
sjajno.
Circulionidaesurlaši Byctiscus betulae
lipin cigaraš
ŠTETAN – savija listove i pravi cigare, najčešće na lipi, ali i na drugim plemenitim lišćarima.
Do 1 cm dužine, jednobojno zelene ili tamnoplave boje metalnog sjaja.
Cigaru pravi od više listova.
Byctiscus populitopolin cigaraš
ŠTETAN – manje štetan od prethodnog.
Znatno manji, do 6 mm dužine. Cigaru savija na topolama i to od
samo jednog lista.
Otiorrhynchus ovatuscrni surlaš
VRLO ŠTETAN – larve oštećuju korjenov sistem smrče i drugih
četinara, a imago se hrani korom biljčica, četinama i pupoljcima.
Vrlo sitan surlaš, do 1,2 cm dužine, potpuno crn sa rijetkim sivim
dlačicama. Noge crvenskastosmeđe sa crnim stopalima. Surla skraćena.
Hylobius abietisveliki borov surlaš
VRLO ŠTETAN –štetu pričinjava imago nagrizanjem kore mladih
četinara pri osnovi biljke, što često izaziva sušenje.
Sličan prethodnoj vrsti, ali ima dužu surlu i isprekidane pruge od
žućkastih ljuspica.
Cryptorrhynchus lapathijovin surlaš
VRLO ŠTETAN – važna štetočina topola, jova i vrba. Larve napadaju čokote, a imago smanjuje tehničku
vrijednost pruća.
Tijelo na zadnjem dijelu pokriveno samo bjeličastožutim ljuspicama.
Mali insekt, do 1 cm dužine.
Pissodes castaneusmali borov surlaš
VRLO ŠTETAN – na mladim borovima; imago izgriza koru na
mlađim deblima, granama i izbojcima; larve buše hodnike.
Sličan velikom surlašu; po sredini ima deblje žute pruge, koje su na sredini prekinute. Sitan, do 8 mm
dugačak insekt.
Rhynchaenus fagibukvin surlaš miner
ŠTETAN – larve postavljaju mine na listove bukve usljed čega se ovi suše; imago se dopunski hrani
lišćem progrizajući ga.
Vrlo sitan insekt, do 2,5 mm dužine. Tijelo crno, pokriveno brojnim sitnim dlačicama. Zadnje nego
podešene za skakanje.
Circulio glandiumhrastov žižak
VRLO ŠTETAN – najopasnija štetočina hrastovog žira. Larva
izgriza sadržaj sjemena i sprečava klijavost.
Ima vrlo karakterističan izgled. Nemoguće je zamijeniti.
Stereonychus fraxinijasenov surlaš
VRLO ŠTETAN – opasna štetočina jasena. Imaga u proljeće izgrizaju
pupoljke, a razvijene listove defoliraju larve.
Tijelo jajasto, sivosmeđe do rđastosmeđe, sa bjeličastim
ljuspicama. Tijelo u sredini nešto tamnije boje.
Ipidae (Scolytidae)
sipciScolytus multistriatus
mali brijestov potkornjak
VRLO ŠTETNA – najopasnija štetočina brijestova, umirućih ili posječenih stabala (sekundarna).
Imago se ubušuje u srž tankih grana i unosi holandsku bolest brijestova.
Ženka gradi jednokrak vertikalan hodnik. Tijelo crno, krioca
crvenosmeđa, noge žutosmeđe. Dužina do 3,3 mm.
Scolytus scolytusveliki brijestov potkornjak
VRLO ŠTETAN – javlja se obično zajedno sa prethodnom, ali tada
naseljava donje dijelove stabla; vrlo joj je sličan i takođe prenosi
holandsku bolest. Sekundarna.
Veoma sličan prethodnoj, ali na trećem i četvrtom trbušnom
segmentu sa donje strane ima po jedan kratak izraštaj. Ponekad ima tamnu pjegu na sredini. Do 6 mm.
Scolytus intricatushrastov potkornjak
VRLO ŠTETAN – prenosi opasne gljive Ophiostoma sp. Imago se
dopunski hrani grizući koru, gdje se tanke grane račvaju. Sekundarna.
Ženka gradi jednokrak horizontalni hodnik. Sličan gornjim; na gornjoj usni ima dva čuperka dlaka, koji
potsjećaju na rog. Dužina do 4 mm.
Leperisinus variusmali jasenov potkornjak
VRLO ŠTETAN – kod nas napada zdrava i oslabljena stabla (primarna i
sekundarna) jasena. Od dopunske ishrane imaga stvaraju se pukotine i
zadebljanja (jasenova ruža).
Ženka gradi dvokrak horizontalan hodnik. Tijelo pokriveno smeđim i sivim ljuspicama, po čemu se jasno razlikuje od prethodnih. Dug do 3,5
mm. Ulazni hodnik u bjeljici.
Hylesinus crenatusveliki jasenov potkornjak
VRLO ŠTETAN – ženke napadaju stara stabla jasena sa debelom korom. Primarna i sekundarna
štetočina.
Ženka gradi dvokrak horizontalan hodnik. Tamnosmeđe ili crne boje,
bez ljuspica. Veličina do 6 mm. Ulazni hodnik u kori.
Dendroctonus micansveliki smrčin potkornjak
ŠTETAN – napada stara, ali vitalna stabla smrče pri osnovi. Kod nas je
dosta rijedak, inače veoma opasan u drugim dijelovima svijeta.
Ženka gradi kratak materinski hodnik koji ide u raznim pravcima. Najkrupnija vrsta potkornjaka (do 9
mm). Tijelo crno sa žućkastim prugama.
Blastophagus piniperdaveliki borov srčikar
VRLO ŠTETAN – napada bolešljiva ili svježe oborena stabla borova.
Dopunsku ishranu imaga vrše pri dnu jednogodišnjih izbojaka i do
jeseni izgrizu čitavu srž (ime).
Materinski hodnik jednokrak vertikalan, većim dijelom leži u liki. Tijelo crno sa crnosmeđim krilima, pri dnu krila sa dva gola udubljenja.
Dužina do 4,8 mm.
Blastophagus minormali borov srčikar
VRLO ŠTETAN – napada borova stabla sa tanjom korom (gornji dio).
Dopunska ishrana analogna prethodnoj vrsti (postaje primarna).
Materinski hodnik dvokrak horizontalan, potsjeća na veliku
zagradu. Sličan prethodnoj, ali na vrhu krila bez dvije brazde.
Cryphalus piceaemali jelin potkornjak
VRLO ŠTETAN – sekundarna štetočina jele (napada oslabljena
stabla) u zonama sa tanjom korom.
Materinski hodnik plitičast (lažno zvjezdast). Tijelo tamnosmeđe, sa
dugim dlakama u vertikalnim linijama. Dužina do 1,8 mm.
Pityogenes chalcographusšestozubi smrčin
potkornjak
VRLO ŠTETAN – opasna sekundarna štetočina smrče. Napada gornje partije sa tanjom korom; stupa u
gradaciju sa Ips typographus.
Hodnični sistem zvjezdast. Tijelo tamnosmeđe, sjajno, na svakom
kriocu po tri snažna zuba. Veličina do 2,9 mm.
Ips sexdentatusšestozubi borov
potkornjak
VRLO ŠTETAN – najopasnija štetočina borova kod nas. Sklon prenamnoženjima, kada napada
zdrava stabla i izaziva njihovo sušenje.
Sistem hodnika višekrak sa vertikalnom tendencijom. Imago
svjetlije ili tamnije smeđ sa dugim dlakama. Na svakom kriocu po 6
zuba.
Ips typographusosmozubi smrčin
potkornjak
VRLO ŠTETAN – opasna štetočina smrče, sklona prenamnoženju, kada
postaje primarna. Napad počinje odozdo, ispod krune.
Sistem hodnika jednokrak vertikalan. Tijelo tamnosmeđe do
crno sa rijetkim dlakama. Na svakom kriocu po osam zuba.
Pityokteines curvidenskrivozubi jelin potkornjak
VRLO ŠTETAN – napada stara stabla jele. Pri namnoženju postaje
primarna štetočina. Naročito opasan za čiste jelove sastojine.
Materinski hodnici dvokraki horizontalni. Boja tijela crnosmeđa. Zubi na kriocima različito iskrivljeni.
Xyleborus monographusmali hrastov drvenar
VRLO ŠTETAN – na hrastovima izaziva tzv. „mušičavost“. Ženske se ubušuju u svježe posječen materijal.
Hodnični sistem viljuškast. Boja smeđecrvena ili žutocrvena. Na kriocima nalaze se samo grbice.
Dužina do 2 mm.
Ipidae (Scolytidae)
sipci
Xyleborus saxeseniŠTETAN – na gotovo svim stablima,
a naročito voćkaricama. Hodnik horizontalan.
Do 2,3 mm dugi, slični prethodnoj, ali nešto izduženiji.
Trypodendron lineatum prugasti drvenar
VRLO ŠTETAN – sekundarna štetočina na četinarima, koja živi u
ektosimbiozi sa gljivicama, kojima se hrani. Sklona gradacijama.
Hodnični sistem jednokrak horizontalan. Imago tamnosmeđ,
na bokovima sa po jednom uzdužnom crnom prugom. Dužina
do 3,5 mm.
Trypodendron domesticum
ŠTETAN – na raznim lišćarima. Hodnici crni od prisustva gljiva. Naseljava posječen materijal sa
dosta vlage.
Sličan prethodnom i gradi slične hodnike. Krioca su oivičena crnom
bojom.
Platypodidaesrčikari
Platypus cylindrushrastov srčikar
VRLO ŠTETAN – ubušuju se u trupce dok čekaju transport i smanjuju
tehničku vrijednost drveta.
Sličan potkornjacima, ali tijelo izduženo, cilindrično, tamno
crvenosmeđe boje. Veličina do 5,5 mm. Hodnici ljestvičasti.
DIPTERA (dvokrilci) – imaju jedan par opnastih krila i par njihalica. Neki su značajni za šumarstvo
Tipulidaeveliki komarci
Tipula paludosaveliki komarac
ŠTETAN – pravi štete najprije u poljoprivredi, ali mogu izazvati štete
i u rasadnicima. Larve grizu koru i stabla mladih biljaka.
Veliki komarci ne sisaju krv, već se njihove larve hrane hranom biljnog
porijekla. Ovo je samo jedan od predstavnika brojnog roda.
Cecidomyidaemuve galice
Mikiola fagibukvina muva galica
ŠTETAN – stvara gale na listovima bukve.
Sitna muva galica, koja ostavlja karakteristične gale na listovina
bukve.
Tachinidaemuve gusjeničarke
Tachina larvarummuva gusjeničarka
KORISTAN – parazitira gusjenice mnogih štetnih leptira.
Slične su domaćim muvama, ali na kraju trbuha obično imaju veći broj
dugih čekinja.
LEPIDOPTERA (leptiri) – vrlo značajne štetočine u šumarstvu
Cossidae(podr. Ditrysia)
Cossus cossusvrbotočac
ŠTETAN – uglavnom na plemenitim lišćarima i voćkaricama. Napada najčešće stabla na osami. Štetu
prave larve koje se ubušuju u drvo.
Krupan leptir, do 10 cm u rasponu krila, maljavog i masivnog tijela, ali male glave. Prednja krila sivomrka.
Pipci kratki.
Zeuzera pyrinadrvesnica
VRLO ŠTETAN – jedna od najopasnijih štetočina plemenitih
lišćara i voćkarica. Larve se ubušuju u drvo i izbaciju izmet.
Krupan leptir, do 7 cm u rasponu krila. Prednja krila bijela sa velikim brojem tamnijih tačaka. Na leđima ima tamnoplave mrlje. Glava mala.
Gracillaridaemoljci mineri
Cameraria ochridellaminer divljeg kestena
ŠTETAN – pričinjava znatne štete na divljem kestenu. Štete čini larva koja
minira listove, zbog čega često dolazi do defolijacije.
Leptir u rasponu krila do 8 mm. Na tjemenu ima čuperak dlačica. Krila
zlatnožutosmeđa sa bijelim uzdužnim prugama.
Sesiidae (Aegeridae)staklokrilci
Parenthrene tabaniformismali topolin staklokrilac
VRLO ŠTETAN – na topolama i vrbama. Opasni su napadi na mlada
stabla do 5 godina starosti. Gusjenice buše hodnike.
Leptir u rasponu krila do 3 cm. Trbuh crn sa 3-4 prstena žute boje.
Prednja krila tamna, pokrivena ljuspicama, nisu providna.
Sesia apiformisveliki topolin staklokrilac
VRLO ŠTETAN – naročito u gradovima i plantažama. Larve
napadaju osnove stabala i prožimaju ih brojnim hodnicima.
Sličan prethodnom. Prednja krila providna. U rasponu krila do 4,5
cm. Naš najveći staklokrilac.
YponomeutidaeArgyresthia fundellamoljac jelinih četina
ŠTETAN – živi samo na jeli i pričinjava oštećenja na četinama. Larva se ubušuje u četinu i stvara
mine u jesen, a u proljeće izgrizaju čitav sadržaj gornje polovine četine
(bijela, a kasnije smeđa skrama)
Leptir sitan, do 1,4 cm u rasponu krila. Prednja krila
srebrnastobjeličasta sa smeđim šarama uz rub. Zadnja krila dugačko trepljasta. Na vrhu
grančice javlja se bijela skrama.
ColeophoridaeColeophora laricella
arišev moljac
VRLO ŠTETAN – uništava četine svih vrsta ariša. Opasan jer u
gradacijama izaziva potpunu defolijaciju.
Leptir sitan, do 1 cm u rasponu krila. Prednja krila jednobojna,
smeđesiva sa slabim sjajem. Zadnja tamnosiva sa dugim resicama.
Tortricidaesavijači
Tortrix viridanazeleni hrastov savijač
VRLO ŠTETAN – gusjenica izaziva golobrste hrasta. Sklona
prenamnoženjima i može ostaviti pustoš.
Mali leptir, do 2,4 cm u rasponu krila. Prednja krila svijetlozelene boje, zadnja sa bijelim resama.
Cydia strobilellasavijač smrčinih šišarki
VRLO ŠTETAN – opasna štetočina sjemena smrče. Larva se ubušuje u
vreteno, izgriza ga, kao i sjeme.
Mali leptir, do 1,5 cm u rasponu krila. Krila tamna, smeđa, sa dvije
nejasne uzdužne olovne pruge.
Rhyacionia boulianaborov savijač
VRLO ŠTETAN – najopasnija štetočina borovih kultura. Gusjenice
obično uništavaju terminalni izbojak, što dovodi do deformacije.
Mali leptir, do 2,3 cm u rasponu. Glava i grudi ciglasto crveni, kao i
prednja krila, sa većim brojem porečnih srebrnastih pruga.
Evetria resinellasmolasti borov savijač
ŠTETAN – napada mlade borove, gradeći paučinaste bijele zapretke iz kojih nagriza koru, pa se formiraju
gale.
Mali leptir, do 2 cm u rasponu krila. Prednja krila siva sa tamnim do skoro crnim debelim uzdužnim
šarama.
Pyralidaeplamenci
Dioryctria abietellaplamenac smrčinih šišarki
ŠTETAN – napada šišarke četinara, najradije smrče, usljed čega sjeme
ostaje šturo ili biva izgriženo.
Leptir oko 3 cm u rasponu krila. Prednja krila pepeljastosiva sa svijetlim talasastim prugama.
Zadnja prljavobijela sa tamnijim rubom.
Pieridaebijelci
Aporia crataegiglogovac
ŠTETAN – naročito na voćkaricama, ali ponekad i na hrastu, gdje
gusjenice pričinjavaju golobrste.
Lako prepoznatljiv krupan, bijeli leptir sa tamnim i jasnim nervima.
U rasponu krila do 7 cm.
Lasiocampidaekokonprelje
Malacosoma neustriakukavičje suze
VRLO ŠTETAN – izaziva golobrste na velikom broju lišćara, najčešće
hrastu. Jaja u vidu kokona na tankim grančicama.
Srednji leptir, do 4 cm u rasponu. Boja slamastožuta do ciglastomrka. Vrlo dlakav po cijelom tijelu. Rese
iste boje kao i krila.
Dendrolimus piniborov prelac
ŠTETAN – gusjenice izazivaju golobrst (proljećni i jesenji) na
četinama borova. Kokone grade između četina, grana ili u
pukotinama kore.
Krupan leptir, do 8 cm u rasponu krila. Leptir tamnije boje od
prethodnog, sa debljim poprečnim prugama i po jednom bijelom
tačkom.
Eriogaster lanestrisčupavotrba prelja
NEMA ZNAČAJ – pričinjava golobrste na trnjini, glogovima i drugim vrstama koje nisu privredno
značajne. Važnija u voćarstvu.
Sličan prethodnom. Do 4 cm u rasponu. Bijela pruga provlači se i
duž zadnjih krila, koja su svjetlija od prednjih. Na kraju trbuha ima crne
dlačice.
PapilionidaeParnassius apollo
apolonNEMA ZNAČAJA – ugrožena i
zaštićena vrsta.
Lako prepoznatljiv po crnim i crvenim tačkama na krilima. Veliki
leptir.
Saturnidaepaunovci
Antherea yamamaijapanska hrastova
sviloprelja
ŠTETAN – smatrao se najprije korisnim, ali je nakon napuštanja gajenja postao štetan, jer izaziva golobrste u hrastovim šumama.
Lako prepoznatljiv leptir. Krajem juna gusjenica plete kokon iz koga
se dobija svila, koja se nije pokazala kvalitetnom kao u Japanu.
Geometridaezemljomjerke
Operophtera brumatamali mrazovac
VRLO ŠTETAN – izaziva golobrste na velikom broju lišćara, najčešće hrastovima. Često se gradacije smjenjuju sa zelenim hrastovim
savijačem.
Sitan leptir, do 2,5 cm u rasponu krila, sa izraženim polnim
dimorfizmom. Krila smeđesiva sa brojnim talasastim prugama, zadnja
nešto svjetlija.
Erranis defoliariaveliki mrazovac
VRLO ŠTETAN – izaziva golobrste u lišćarskim šumama, najčešće
hrastovim. Sklon gradacijama, kada pravi velike štete.
Veći leptir, do 4 cm u rasponu. Prednja krila sa dvije tamnije
talasaste, deblje pruge. Na zadnjim krilima po jedna crna tačka.
Sphingidaevještice
Sphinx pinastriborova vještica
ŠTETAN – gusjenica se hrani iglicama borova. Do sada nije registrovana u
većoj brojnosti.
Krupan leptir, do 8 cm u rasponu krila. Krila tamna, čupava, sa po tri
kratke crne crtice. Trbuh debeo, crn.
ArctiidaeHyphantria cunea
dudovac
VRLO ŠTETAN – izaziva golobrste na više od 250 vrsta lišćara. Najštetniji
je u rasadnicima.
Leptir do 3 cm u rasponu krila. Krila bijela; prednja sa puno smeđih
tačaka; zadnja potpuno bijela (kod Zeuzera ima tačkica).
Notodontidaeprelci
Clostera pigračupavi topolin prelac
ŠTETAN – gusjenice se hrane listovima topola i vrba. Najveće
štete prave u mladim plantažama topola i u rasadnicima.
Srednji leptir do 4 cm u rasponu krila (ženka-veća). Tijelo krupno,
dlakavo, tamnije. Krila slično obojena, zadnja bez šara. Prednja
krila imaju jasne usjeke.
Phalera bucephala
ŠTETAN – izaziva golobrste na listovima lišćara (hrasta, lipe i sl.), obično u gradacijama sa ostalim
defolijatorima.
Krupan leptir, u rasponu krila do 6 cm. Tijelo svijetlo. Prepoznatljiv po
krupnim mjesečastim mrljama u vrhovima krila.
Thaumatopoeidaečetnici, litijaši
Thaumatopoea pityocampaborov četnik
VRLO ŠTETAN – na borovima, naročito Pinus halepensis. Prave
vunasta gnijezda i izazivaju golobrste.
Leptir do 3,5 cm u rasponu krila. Tijelo tamno, čupavo. Prednja krila siva, sa izraženim nervima, zadnja
prljavobijela sa dvije tamnije tačke.
Thaumatopoea processioneahrastov četnik
VRLO ŠTETAN – izaziva golobrste na hrastovima i to preferira starije
hrastove šume.
Sličan prethodnom, do 3,5 cm u rasponu. Na prednjem krilu tri poprečne tamne linije i jedna
tamna pjega.
Lymantridaegubari
Euproctis chrysorrhoeažutotrba
VRLO ŠTETAN – opasna štetočina koja izaziva golobrste na mnogim
lišćarima. Sklona periodičnim prenamnoženjima.
Do 4 cm u rasponu krila. Krila i grudi su bijeli, a trbuh smeđ.
Prednja krila mogu imati par crnih tačkica. Izražen polni dimorfizam.
Leucoma salicistopolin gubar
VRLO ŠTETAN – važna štetočina topola i vrba, gdje izaziva golobrste.
Gusjenice nemaju žarne dlačice.
Do 5,5 cm u rasponu. Potpuno bijel leptir; noge sa crnim prstenovima.
Gusjenica sa svijetlim leđima.
Lymantria monachanona
VRLO ŠTETAN – opasna štetočina i četinara i lišćara, ali su glavne
smrča, bor, jela i bukva. Izazivaju golobrste.
Prepoznatljiv leptir, do 6 cm u rasponu krila. Prednja krila crno-
bijela išarana, zadnja jednobojna – svijetlosiva.
Lymantria dispargubar
VRLO ŠTETAN – prvorazredna štetočina lišćara i četinara. Sklona
gradacijama, kada izaziva golobrste na velikim površinama.
Izražen polni dimorfizam. Mužjak manji do 4 cm, tamniji, sa više
tamnijih talasastih linija i pruga. Ženka do 7 cm u rasponu, sa bijelim
krilima i ponekom mrljom na prednjem krilu.
Noctuidaesovice
Autographa gammasovica gama
ŠTETAN – sovice su uglavnom široke polifage. Ova vrsta je značajna štetočina u poljoprivredi, ali i u
rasadnicima, gdje izaziva golobrste.
Sovice su naša najbrojnija porodica. Oči svijetle u mraku (ime). Prednja krila sa karakterističnim pjegama,
tamnija; zadnja svjetlija, jednobojna.
HYMENOPTERA (opnokrilci) – imaju dva para opnastih prozračnih krila sa +- redukovanom nervaturom
Pamphiliidaeose prelje
Acantholyda hieroglyphica
ŠTETAN – izaziva brst četina borova, što u rasadnicima može imati veći
značaj.
Slična borovim osama, ali na prednjem krilu ima tamni dio uz prednju ivicu. Gnijezdo nabijeno partikulama izmeta, po čemu se
lako prepoznaje.
Diprionidaeborove ose
Neodiprion sertiferriđa borova osa
VRLO ŠTETAN – opasna štetočina borova, naročito kultura. Izaziva
golobrste četina na mlađim stablima.
Do 1 cm dug, sitan insekt sa izraženim dimorfizmom. Mužjak crn sjajan, ženka riđa sjajna sa
crnim šarama na grudima.
Diprionidaeborove ose
Diprion piniobična borova osa
VRLO ŠTETAN – veoma opasna štetočina borovih sastojina i kultura.
Izaziva golobrste, ali prvo napada starija stabla.
Slična prethodnoj. Glava i grudi istačkane grubim tačkama, zbog
čega su bez sjaja. Kod ženke trbuh u sredini crn.
Siricidaeose drvenarice
Urocerus gigasvelika osa drvenarica
VRLO ŠTETAN – kao tehnička štetočina. Napada oslabljena ili svježe posječena stabla četinara
(jela, smrča) i smanjuje tehničku vr.
Prepoznatljive osice sa izraženim polnim dimorfizmom.Ženka
potsjeća na stršljena (lijevo) i duža je od mužjaka (do 4,5 cm).
Sirex juvencusmala osa drvenarica
ŠTETAN – kao i prethodna vrsta na trupcima jele, smrče i borova.
Ženka metalno tamnoplava, a mužjak ima crnu glavu i grudi, a
crven trbuh (desno). Do 3 cm dužine.
Cynipidaeose šišaruše
Cynips quercusfolii ŠTETAN – napada hrastove na naličju listova.
Vrlo sitne osice. Prepoznatljive i česte su gale na listovima hrastova,
veličine klikera.
Andricus quercuscalicisŠTETAN – napada mlade, tek
formirane plodove lužnjaka i to kupule.
Prepoznatljive gale nepravilnog oblika, rađaju se na kupulama
žireva.
Ichneumonidaeose parazitoidi
Pimpla turionellae – lijevoItoplectis maculator -
desno
KORISTAN – vrlo su korisne jer parazitiraju razne štetočine. Pimpla
turionella parazitira leptire, a Itoplectis maculator zelenog
hrastovog savijača.
Prepoznatljive osice sa visećim i proširenim trbuhom. Najčešće im je
tijelo tamno, ali može biti i prošarano, slično osama.
Formicidaemravi
Camponotus herculeanusveliki šumski mrav
ŠTETAN – hrani se mednom rosom biljnih vaši, čime ih stimuliše na
dalju ishranu. Takođe, nagriza koru mladih izbojaka raznih biljaka.
Naša najkrupnija vrsta mrava. Tijelo crno, grudi crvenkastosmeđe.
Vespidaeprave ose
Vespa crabrostršljen
ŠTETAN – guli koru mladih biljaka da bi dospio do slatkih sokova. Iz istog razloga hrani se plodovima. Opasan
je za čovjeka.
Najkrupnija vrsta familije. Vrlo prepoznatljiva.
Apidaepčele
Apis melliferapčela
KORISTAN – direktno koristan za čovjeka zbog proizvodnje meda. Prepoznatljiva.
Xylocopa violaceašumska pčela
KORISTAN – može pričiniti manje štete, jer gradi gnijezdo u mrtvom
drvetu, katkada u gredama građevinskih objekata
Vrlo krupna i lako prepoznatljiva.