P remda nejednako pogađa zemlje članice, ko-rupcija je raširena skoro posvuda u Europi,

košta Uniju ukupno 120 milijardi eura godiš-nje, baca građane u očaj, zbog čega gube povje-renje u političke elite i institucije sustava. Nema ni jedne zemlje u EU-u potpuno slobodne od korupcije i, prema Eurobarometru objavljenom istodobno s Izvješćem, 76 posto ispitanih gra-đana smatra da je korupcija u njihovoj zemlji raširena.

Ali, na pitanja da li su tražili ili dali mito u zadnjih godinu dana, da li koruptivna praksa sprečava ra-zvijanje biznisa, misle li da su oštećeni na javnim natječajima - odgovorili su vrlo različito. EK se nada da će ovo njeno Izvješće pomoći svima u borbi pro-tiv korupcije, i političarima, i medijima i instituci-jama. Najavljeno je da će se, na temelju ovog Iz-vješća, EK obratiti Europskom i nacionalnim parlamentima, članicama i drugim zainteresi-ranima, kako bi se situacija poboljšala, najavila je povjerenica Cecila Malmström.

Dakle, u svakoj zemlji očekuje se otvaranje nacionalne debate uz pomoć Europske komi-sije. U Hrvatskoj će naglasak biti na prevenciji korupcije koju je ovo Izvješće definiralo kao “svako iskorištavanje vlasti u privatne svrhe”. Mnogi aspekti borbe protiv korupcije su u ovla-

sti nacionalnih vlada, ali je u zajedničkom in-teresu da “svaka zemlja osigura efikasnu borbu protiv korupcije”. “Traže se najviši standardi”.

Korupcija je “kompleksan ekonomski, po-litički, kulturni i društveni fenomen” i za nju nema jednoobraznog rješenja, zato je svaka članica posebno analizirana i ima specificirane preporuke. Ove antikorupcijske sugestije pro-

matrat će se kao dio Europskog semestra (ko-ordinacije ekonomskih politika i specifičnih preporuka po zemljama).

U Danskoj, Finskoj, Luksemburgu i Švedskoj manje od jedan posto ispitanih odgovorilo je da je tražilo mito i da nema negativnu percepciju o korumpiranosti. No, najmanji postotak onih koji su pitali mito je u Velikoj Britaniji. To se kosi s pe-simističnom percepcijom u Britaniji jer tamo 64 posto misli da je zemlja korumpirana. I u Njemačkoj, Nizozemskoj, Belgiji, Francuskoj i Estoniji vrlo velik broj ispitanih kaže da je ze-mlja korumpirana, ali mito je tražilo manje od dva posto građana.

U Mađarskoj, Slovačkoj i Poljskoj korupcija je prisutna u određenim sektorima, konkretni primjeri nisu česti, ali veliki politički skandali

pogoduju negativnoj percepciji. Zaostaju Češ-ka, Hrvatska, Bugarska i Rumunjska, Litva i Grčka. Najpesimističniji su građani Grčke, Italije, Litve, Španjolske i Češke. Tri četvrtine Europljana (najviše Grka, Ciprana te 89 posto Slovaka i Hrvata) smatra da se do određene sa-morazumljive javne usluge dolazi preko veze ili mitom.

Po sektorima, građevinarstvo i telekom smatra-ju da im je jako teško djelovati zbog korupcije. Ko-rupcija je u svim državama, iako nejednako, prodr-la u javnu nabavu. Općenito, u svim članicama pojačan je fokus na borbi protiv korupcije, ali je uspješnost manja tamo gdje nema dugoročne antikorupcijske strategije.

Velik problem nekih zemalja je imenovanje srednjeg menadžmenta po političkoj liniji. To „pogoduje okolnostima za korupciju, pojača-va rizik sukoba interesa i slabi ukupnu javnu upravu“. Neke zemlje imaju problem netran-sparentnog financiranija političkih stranaka. Potrebno je ustanoviti i primijenti preventivne mjere, zatim unutarnje i vanjske kontrolne me-hanizme (odvojene od zakonskih mjera), jasne imovinske kartice te jasna pravila o sukobu in-teresa. U dijelu koji se bavi zakonskim mjerama i agencijama, kao primjer dobre prakse pohva-ljen je hrvatski USKOK. http://ec.europa.eu/dgs/home-affairs/e-library/documents/policies/organized-crime-and-human-trafficking/corruption/docs/acr_2014_en.pdf

Korupcija je raširena skoro posvuda u Europi i nanosi Uniji štetu od 120 milijardi eura na godinu

U dogovorima o fondovima trebaju sudjelovati i lokalne vlasti

Sport na godinu donosi Europskoj uniji 294 milijarde eura

Odbor regija EP-a održao je sjednicu s predsjednikom Komisije Barrosom str. 4

Studija Europske komisije otkriva važnost sporta za zapošljavanje i inovacije str. 4

3. veljače 2014. Broj 89 / 2014. Izvješća iz institucija Europske Unije ELEKTRONIČKI NEWSLETTER

REPORTEURO UŽIVO IZ

BRUXELLESA

Najmanji postotak davanja mita je u Velikoj Britaniji, premda 64 posto misli da je zemlja korumpirana

EK USVOJILA I OBJAVILA PRVO DVOGODIŠNJE IZVJEŠĆE O BORBI PROTIV KORUPCIJE

3. veljače 2014. Broj 89 / 2014. Izvješća iz institucija Europske Unije 2

EuroreportElektronički newsletterIzvješća iz institucija Europske Unije

Nakladnik: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Trg N. Š. Zrinskog 7-810000 Zagreb

Urednici:Ines Sabalić (Bruxelles)ines@info-iz-bruxellesa.hrines.sabalich@numericable.be+00 32 497 11 80 94 (mob)+00 32 2 33 00 184 (tel)

Ratko Bošković (Zagreb)ratko@info-iz-bruxellesa.hrr_boskovic@yahoo.com+385 91 345 99 56 (mob)

Dizajner i grafički urednik: Goran Stančićgoran@info-iz-bruxellesa.hr

Održavanje web stranice:Gorila IT Zagreb

Produkcija i marketing:Info iz Bruxellesa d.o.o.Ilica 169, 10000 Zagreb+385 1 3773 722 (tel/fax)

Euroreport je besplatna internetska publikacija namijenjena svim građanima i poslovnim ljudima. Izlazi jednom tjedno. Stavovi izneseni u newsletteru su isključivo stavovi autora i uredništva, i nisu službeni stavovi Ministarstva vanjskih i europskih poslova niti Vlade RH.

Tekstove iz newslettera je dopušteno prenositi i newsletter je dopušteno slati dalje drugim osobama.

impressum

Prvi veliki europski izvještaj o korupciji i antikorupcijskoj borbi usvojen je i i objavljen u ponedjeljak, a predstavila ga je povjerenica Cecilia Malmstrom

fotografijatjedna

EUROREPORT

© E

U

3. veljače 2014. Broj 89 / 2014. Izvješća iz institucija Europske Unije 3

S loženi odnosi Britanije i Francuske po-tvrđeni su na susretu Davida Camerona i

Francoisa Hollandea. Na Cameronovu izra-ženu namjeru oko mijenjanja Ugovora (prav-nog temelja Unije), francuski predsjednik odgovorio je negativno i rekao kako “takve promjene nisu prioritet u ovom trenutku”.

Neslaganja oko ekonomije bila su nešto manje izražena jer je francuski predsjednik prošli tjedan iznio plan za svoju zemlju koji uključuje i reforme koje je tražila Njemačka,

ali s kojima je zadovoljna i Britanija. Posljed-njih mjeseci u Britaniji se za primjer loše eko-nomske politike isticala upravo Francuska, a Britanci su još uvijek nepovjerljivi koliko će Hollande u reformama uspjeti. Razlika dvije zemlje utoliko je veća što je vidljivo da je Bri-tanija izašla iz ekonomske krize.

Dva lidera jako su napredovala u vrlo važnim, konkretnim, dogovorima u pitanjima obrane, nuklearne energije i svemirskog programa na kojem obje zemlje surađuju, a koji zajedno izno-se blizu dvije milijarde eura. Francuski pristup je nastavak pravca koji je trasirao Sarkozy: “U rat s Englezima, a ekonomija s Nijemcima”.

Dogovoren je nastavak suradnje na ugo-vorima koje su 2010. sklopili Cameron i

Sarkozy, a koji se odnose na vrlo sofisticira-nu suradnju u nuklearnom naoružanju. Isto tako, dogovorili su zajedničko djelovanje vojnih postrojbi, oko 10 tisuća ljudi, spre-mnih u slučaju potrebe NATO-a, UN-a ili EU-a, a koje bi se moglo angažirati od 2016. godine. Također, zajedničko zapovjedniš-tvo nad proturaketnom obranom kojima će biti opremljeni mornarički helikopteri obje zemlje, nastavit će projekte na zajedničkom dronu (Dassault i BAE System). Dogovorena su specijalna plovila za uništavanje mina u moru, suradnja Royar Air force i francuskog zrakoplovstva na zajedničkoj obuci pilota, i tome slično. Isto tako, Britanija će se pridru-žiti francuskoj vojnoj inicijativi u Maliju i Centralnoafričkoj republici.

Ova razvijena suradnja odvija se u sjeni krajnjeg neslaganja oko budućnosti Europske unije. Britanski premijer zatražio je “hitno” mijenjanje Ugovora, koje bi bilo tempirano prije najavljenog referenduma 2017. godine o odnosima EU-a i Britanije. Britanski premijer je taj referendum obećao, i održat će ga, ako će biti ponovo izabran 2015. godine. Came-ronova namjera jest da promjenom Ugovora ublaži očekivani vrlo negativan odogovor Britanaca i političko napredovanje euro-skeptične UKIP stranke. Za sada, Hollande je odgovorio da misli da je važnija značajnija unutarnja integracija eurozone, kojoj se Bri-tanija jako protivi.

Britanskog premijera i francuskog pred-sjednika pratili su njihovi ministri vanjskih poslova, obrane i energije.

M artin Schulz, koji želi naslijediti Barrosa na čelu EK-a, nastupio je na plenarnoj sjednici Odbora regija obećavši da će, bude li izabran, davati veliki značaj lokalnoj samoupravi:

“Moja poruka je jasna: trebamo jake regije u snažnoj Europi. To je ono za što ću se boriti. Odluke koje se odnose na građane treba donositi što bliže građanima. Europska unija treba se usredotočiti na velika pitanja i izazove, ali je isto tako moj cilj obnoviti vezu između lokalne, nacionalne i europske razine”, rekao Schulz koji je sada predsjednik Europskog parlamenta.

U Odboru regija, koji je zapravo skupština predstavnika lokalnih vlasti, predsjednik skupine So-cijalista Karl-Heinz Lambertz snažno je pozdravio Schulzovu kandidaturu rekavši da je on prirodan izbor za socijaliste jer se zalaže za poštenu Uniju i za solidarnost. “Potpuno ćemo ga podržati u mobilizaciji u gradovima i regijama”, rekao je Lambertz.

Narednih tjedana Martin Schulz će održati niz debata sa socijalističkim i socijaldemokrat-skim strankama zemalja članica prije nego što službeno postane zajednički kandidat europ-ske ljevice za mjesto predsjednika Europske komisije. To bi se trebalo dogoditi 1. ožujka na izbornom kongresu europskih socijalista i socijaldemokrata u Rimu.

Veliko Izvješće o korupciji u Europskoj uniji otkrilo je da je Hrvatska, usprkos priznatim

naporima, još uvijek u krugu zemalja s najviše poteškoća: dobra u progonu, ali nedovoljno aktivna u prevenciji korupcije. Za dvije godi-ne naredno Izvješće pobrojat će poboljšanja i stagnacije i dati nove zadatke. EK smatra da je antikorupcijska borba imperativ u procesu ekonomskog oporavka jer su gubici skoro isti kao i godišnji ukupni prihod cijelog EU-a, ali i u oporavku vrijednosti, povratku povjerenja u nacionalne i europske institucije.

Izvješća po zemljama posebno su zanimljiva jer se uočava kako je napredak moguć. Tako je Belgija, prije dvadesetak godina vrlo korumpi-rana, danas mnogo zdravija. Primjetne su kul-turalne razlike: Austrija nema velikih problema s korupcijom, ali velik broj Austrijanaca smatra da nije nedozvoljeno malim poklonom zahvaliti na usluzi službeniku javne uprave. Najpesimi-stičniji što se u njihovoj zemlji poduzima su Grci i Bugari, a najzadovoljniji su Luksemburžani. Najviše integrireta imaju Skandinavci, Danci, Finci i onda Švedi.

Nizozemski model preporučuje se kao uzor borbe protiv korupcije. Luksemburžane EK pre-korava zbog „usko povezane poslovne zajedni-ce, gdje informacije nesmetano kolaju“, što je vrlo teško riješiti! Neke zemlje nisu se uspjele riješiti starih boljki, kao Češka, koja još uvijek ima netransparentne javne nabave, zbog čega je konstantno kritizirana. I u Hrvatskoj su javne nabave bolna točka, a Zagrebu se preporuča i bolja zaštita za zviždače. Italija je jako napre-dovala od 2012. jer primjenjuje odgovarajuće zakone. Poljska je relativno dobra, a Slovenija, nekad uzor, posljednjih godina ima teškoća.

Schulz: Dat ću veću ulogu lokalnim samoupravama

Percepcija i stvarnost korupcije

Dogovoren je nastavak suradnje na ugovorima koje su 2010. sklopili Cameron i Sarkozy, a koji se odnose na nuklearno naoružanje

Hrvatski USKOK spomenut je kao primjer dobre prakse

Hollande odbio promjenu UgovoraCAMERON I HOLLANDE JAČAJU VOJNU SURADNJU

KAMPANJA STRANAKA ZA PREDSJEDNIKA EK

UVODNIK

3. veljače 2014. Broj 89 / 2014. Izvješća iz institucija Europske Unije 4

L ideri europskih lokalnih samouprava, tj. regija i gradova, u razgovoru s Joséom

Manuelom Barrosom u centar oporavka Europe stavljaju strukturne fondove. Ne samo da oni koriste njima, nego ako će se strukturni i kohezijski fondovi zaista opti-malno koristiti, to će automatski dovesti do povratka povjerenja u Uniju.

Razgovor se održao u Odboru regija, a pred-stavnici lokalne samouprave smatraju da je put prema većoj efikanosti fondova što je moguće savršenija koordinacija Europske komisije, vla-da zemalja članica i lokalnih vlasti. Taj napor triju strana treba biti usmjeren prema što je moguće boljoj primjeni kohezijskih ulaga-nja. Dakle, fondovi moraju odigrati svoju glavnu ulogu, a to je stvaranje novih radnih mjesta. Kako se nova radna mjesta stvaraju

„na terenu“, tj. u gradovima, u lokalnim za-jednicama, baš su te razine vlasti najzaintere-siranije da se primjena fondova odvija glatko.

Predsjednik Odbora regija Ramón Luis Valcárcel Sisso je na prvoj plenarnoj sjed-nici Odbora rekao da se „nada da je 2014. godina oporavka“, baš zato jer postoji stra-

tegija Europa 2020. i jer počinje novo pro-gramsko razdoblje za kohezijske fondove – a po prvi put se i u „Godišnjoj strategiji Europske komisije za rast 2014.“ naglašava važnost lokalne vlasti. Ali, Valcárcel je za-ključio da to nije dovoljno jer neke članice, koje su podnijele nacionalnu strategiju, još uvijek nisu uzele u obzir konkretne činje-nice, konkretne razlike između gradova i regija u EU-u, a to je neophodno za opora-vak. Valcárcel je najavio 6. europski summit europskih regija i gradova u ožujku u Ateni i rekao da će tamo biti prigode da gradovi pošalju jasnu poruku da Strategiju EU-a treba revidirati tako da se dalje usmjeri pre-ma rastu i otvaranju novih radnih mjesta.

Drugi naglasak govornika plenarne sjed-nice lokalnih samouprava bio je da su gra-

đani izgubili povjerenje u EU jer se iz krize izlazi presporo i uz prevelike žrtve, jer su iz-gubili povjerenje u ekonomiju Unije. „Zato treba staviti nogu na gas tamo gdje je eko-nomija, a to ćemo postići boljom koordina-cijom u ekonomskom upravljanju“, rekla je Merceds Bresso. Potpredsjednica Odbora

regija rekla je i da Pakt o stabilnosti ne smi-je sprečavati gradove i regije da ulažu u rast.

Dakle, iz Odbora regija, od predstavnika lo-kalnih samouprava, definira se prema Europ-skoj i prema Vijeću, tj. nacionalnim vladama, zahtjev za boljom i efikasnijom upravom nad fondovima, kao i zahtjev da politika štednje ne našteti ulaganjima u lokalnoj samoupravi i politici oporavka. „Točno je da smo vratili povjerenje tržišta, što je temelj za gospodar-ski oporavak, ali to nije dovoljno. I naši gra-đani moraju se zainteresirati za to i shvatiti da je oporavak moguć, a način da se to po-stigne je da im se ponudi nešto konkretno“, rekla je M. Bresso.

Odbor regija „izrazio je zabrinutost da u nekim zemljama članicama EU lokalne vlasti ne sudjeluju u planiranju i provedbi partnerskih sporazuma i pozvao se na pred-sjednika Europske komisije Barrosa kako bi bili sigurni da su gradovi i regije za sto-lom kad je riječ o programiranju i isporuci sredstava. Odbor je zatražio od Barrosa da pozove lokalnu samoupravu, gradove i regi-je, za stol kad se o tome razgovara, kako bi se izbjegla njihova marginalizacija – budući da se dogovara o fondovima čiji će krajnji korisnici biti lokalne samouprave. Barroso je potvrdio da je svjestan tih prigovora gra-dova i regija, ali da se EK ne može miješati u to kako se ta distribucija obavlja u zemlja-ma članicama.

Sport nije samo stvar slobodnog vremena i ne služi samo pobolj-šanju osobnoga zdravlja, sport ima i veliki ekonomski značaj,

podsjetila je 21. siječnja Europska komisija u najavi konferencije predstavnika svih djelatnosti povezanih sa sportom, koja se odr-žavala pod pokroviteljstvom europske povjerenice za sport Andro-ulle Vassiliou i povjerenika za industriju i poduzetništvo Antonija Tajanija.

Sport u Europskoj uniji stvara bruto dodanu vrijednost od 294 milijar-de eura na godinu, podjednako u proizvodnji i uslugama, zapošljava če-tiri i pol milijuna ljudi i potiče razvoj i inovacije. Koristi od sporta ima i turizam budući da se 12 do 15 milijuna međunarodnih putovanja u

svijetu svake godine obavi samo radi praćenja sportskih natjecanja. Velik je utjecaj sporta na gotovo sve ostale industrije: u njemu se odvijaju neprekidni i brzi valovi inovacija koji se potom hitro ra-sprostiru na različita tržišta i koriste u različite svrhe, drukčije od sportskih.

Osim sporta u užem smislu, vilnijuska definicija sporta obuhva-ća i „upstream“ industrije koje stvaraju proizvode i usluge potrebne sportu, te „downstream“ industrije kojima je sport važan izvor pri-hoda, poput medija, turizma, oglašavanja i sličnih. Sve te djelatno-sti stvaraju u EU-u spomenutih 294 milijarde eura bruto dodane vrijednosti, što predstavlja oko tri posto ukupne bruto dodane vri-

EP traži da u dogovorima o korištenju fondova sudjeluju i lokalne, a ne samo državne vlasti

Sport na godinu donosi Uniji 294 milijardi eura nove vrijednosti i zapošljava 4,5 milijuna ljudi

ODBOR REGIJA EP-a RAZGOVARAO S PREDSJEDNIKOM KOMISIJE BARROSOM O STRUKTURNIM FONDOVIMA

STUDIJA EUROPSKE KOMISIJE ISTIČE VAŽNOST SPORTA ZA ZAPOŠLJAVANJE I INOVACIJE

Strategiju EU-a treba revidirati tako da se dalje usmjeri prema rastu i otvaranju novih radnih mjesta Potpredsjednica Odbora rekla je i da Pakt o stabilnosti ne smije sprečavati gradove i regije da ulažu u rast

3. veljače 2014. Broj 89 / 2014. Izvješća iz institucija Europske Unije 5

jednosti Europske unije. Od toga „uzvodno“ nastaje 137 milijardi, a „nizvodno“ oko 108 milijardi eura.

Sport u užem smislu stvara na godinu 49 milijardi eura BDV-a, a stadioni, sportske dvorane, bazeni, skijaške staze, sportski klubo-vi i slični izravno zapošljavaju oko 700 tisuća ljudi. U „upstreamu“

neposredno radi dva i pol milijuna, a u „downstreamu“ još oko 1,3 milijuna zaposlenika. Sve sportske aktivnosi generiraju u EU-u oko 7,3 milijuna radnih mjesta, što je oko 3,5 posto ukupnog broja. Već time da je udio zaposlenih veći od udjela u BDV-u, sport pokazuje

koliko je radno intenzivna djelatnost i koliko je važan za povećanje zaposlenosti. Pored toga, svako novo radno mjesto u sportskom op-skrbnom lancu otvara i 0,65 novih poslova u povezanim djelatno-stima izvan sporta.

Mnogi industrijski sektori ubiru koristi od sportskih djelatnosti. Malo-prodaja sportskih artikala u EU-u zabilježila je u 2005. godini prihod od 61 milijarde eura. Prihod po glavi stanovnika kretao se od 20 eura u Bugarskoj, Poljskoj i Rumunjskoj do više od 300 eura u Luksem-burgu. Najveća su tržišta za sportske artikle Ujedinjeno Kraljev-stvo, Francuska, Italija, Njemačka i Španjolska.

Stadioni i drugi sportski objekti generiraju više od tri milijarde eura BDV-a u građevinskom sektoru. Neke investicije odnose se na gradnju novih objekata, a druge na obnovu i održavanje. Objekti za Olimpijadu 2012. stajali su 2,9 milijardi eura, a za Euro 2016. u Fran-cuskoj koštat će oko dvije milijarde. Kad se natjecanja završe, sport-ski tereni služe rekreaciji svih građana i donose dobrobiti koje je teško izraziti u novcu, poput boljeg zdravlja i duljeg životnog vijeka.

Samo na sportske priredbe u svijetu godišnje putuje 12 do 14 milijuna ljudi Stadioni, sportske dvorane, bazeni, skijaški centri, sportski klubovi... izravno zapošljavaju 700 tisuća Europljana

EP I TROJKA U GRČKOJEuropski parlament sugerirao je da je Trojka privremeno, a da trajno rješenje mora imati demokratski legitimitet. To je rekao potpredsjednik EP-a Othmar Karas nakon što je delegacija EP-a posjetila Grčku, a pret-hodno je bila u Irskoj, Cipru i Portugalu, gdje su u višednevnim misijama proučavali kritike koje su te zemlje uputile na način dje-lovanja predstavnika EK-a, ECB-a i MMF-a koji su nadgledali mjere štednje i reforme.„Ako kao zajednica pomažemo bolesnom članu, onda moramo znati da li se novac poreznih obveznika, utrošen na pomoć, koristi ispravno“, rekao je Othmar Karas, suizvjestitelj izvješća o ulozi i djelovanju Trojke. “Trojka je neophodno i ispravno, ali privremeno rješenje.”Što se tiče Grčke i Trojke, u EU-u su zabrinuti oko perspektive da radikalno lijeva Syriza dođe na vlast pa ima prijedloga, suprotno željama Njemačke i Trojke, da se Grčkoj dodatno oprosti novi dio duga. Sa svoje strane, MMF smatra da sposobnost Grčke da vraća dugove nije glavno što brine njih i Trojku, nego to što Grčka ne provodi reforme na koje se obvezala.Paralelno s ovim izjavama nezadovoljstva u Bruxellesu oko Trojke i londonski Econo-mist predlaže da se iz inspekcije po zemlja-ma eurozone, koje su u posebnom postupku, makne ECB. Razlog je da mandat ECB-a nije takav da može dogovorati reforme i

kresanja proračuna, pa je njegovo prisustvo anomalija. Kako je sada ECB postao i glavni kontrolor banaka, Economist smatra da „sukob interesa upada u oči“.

OTPAD: ŽELJA ZA UVOĐENJEM REDALokalne i regionalne vlasti pozivaju na stroža pravila EU-a za suzbijanje ilegalnog prometa otpadom. U Odboru regija, čiji je utjecaj relativno malen, ali se iz debata koje se tamo vode mogu registrirati problemi relevantni za lokalnu samoupravu, pozvali su EU da uvede daleko strože propise o zbrinjavanju otpada. Sad je na snazi Pravilnik iz 1996. godine u kojem su navedene smjernice, ali čak 25 posto otpada se nezakonito izvozi iz EU-a, na čemu zainteresirani ostvaruju bespravnu korist i krše velik broj zakona. Konkretno, predlažu se puno strože inspek-cije, dosljedne kontrole u svim državama članicama, te povećanje ovlasti javne uprave koja se bavi otpadom. EK je prošle godine predložila postroženje mjera oko otpada. Međutim, ilegalni izvoz otpada također ne ide na ruku niti recikliranju otpada u EU-u. Lokalne zajednice predlažu da oni koji se bave otpremom otpada moraju pokazati dokumente o posljednjem odredištu.

INDUSTRIJSKA POLITIKA, SASTANAK MINISTARANeformalna skupina 24 europska ministra industije, poznata kao„Prijatelji industrije“ (Les amisde l’ industrie) sastala se u Rimu.

Grupu je pokrenuo francuski ministar Montenbourg, a ostali su se složili da je „treba dignuti alarm“ jer je EU jedina velika svjetska ekonomija koja, prema svojim strogim pravilima tržišnog natjecanja, ne dozvoljava državne poticaje industrija-ma, dok to Kina ili SAD bez kompleksa čine. Kina ulaže 6 posto BND-a u razvoj industrije. Alain Montenbourg založio se za devalvaciju eura od 10 posto u odnosu na dolar jer bi ona pogodovala stvaranju novih radnih mjesta. Također je predložio uvođenje „ugljikova poreza“ na uvoz nekih roba u EU, kako EU ne bi zbog svoje odluke o niskougljičnom razvoju bila u nepo-voljnom položaju prema drugima kojima smanjivanje emisije CO2 nije na dnevnom redu. Nekoliko europskih listova izvijesti-lo je o ovom, drugom po redu, sastanku Prijatelja industrije, ali očigledno nije došlo do konkretnih prijedloga ili zaključaka pa neki misle da se svi ministri niti ne slažu da bi državi trebalo dati slobodnije ruke u poticajima nacionalnoj industriji. Talijanski Il Sole 24 Ore kaže da će se Italija za vrijeme svog predsjedavanja nad EU-om koncen-trirati na to pitanje. Zajednički zaintere-siranim ministrima jest da misle da treba ojačati industriju u Europi i da europska industrija ne smije biti manje konkurentna prema drugima. Za glavne prepreke većoj konkurentnosti europske industrije navode se birokracija i cijena energije. Svi se zalažu za „Eu u službi razvoja industrije“.

ukratko

3. veljače 2014. Broj 89 / 2014. Izvješća iz institucija Europske Unije 6

događanjaGRČKO PREDSJEDNIŠTVO EUizdvajamo:

Plenarna sjednica Europskog parlamenta3. – 6. veljače, Strasbourg

Sjednica Odbora za politiku i sigurnost (PSC)4. i 5. veljače, Bruxelles

COREPER II5. veljače, Bruxelles

EUROPSKA KOMISIJAizdvajamo:

Seminar Odbora direktora EIB sa civilnim društvom 20143. veljače, Luxembourg

Teme ovog seminara o odnosu civilnog društva i Odbora direktora Europske investicijske banke (EIB) bit će uloga civilnog društva i EIB u mijenjanju Europe i svijeta, kao i potreba za partnerstvom, kako bi se pripremilo za globalne izazove rasta i zapošljavanja, financiranja razvoja i suočavanja s klimatskim promjenama. Nakon diskusije, članovi Odbora odgovarat će na pitanja sudionika i zainteresiranih

Korupcija ostaje jedan od najvećih izazova koji stoje pred Europskom unijom – pojava koja gospodarstvo Unije košta oko 120 milijardi eura godišnje. Unatoč pravnim i političkim inicijativama koje poduzimaju zemlje članice, rezultati antikorupcijskih mjera širom EU ostaju relativno nezadovoljavajući

Europska komisija, stoga 3. veljače objavljuje svoje prvo Europsko antikorupcijsko izviješće, koje jasno oznanjuje stanje u svakoj zemlji članici ponaosob: što je u planu, koja su izvanredna pitanja, koji postupci su učinkoviti, što se može poboljšati i kako. Konferenciju za tisak će održati Europska povjerenica za unutarnje poslove Cecilia Malmström

Europski seminar: procjena i praćenje pripravničkih i obrazovnih programa4. veljače, Bruxelles

Ovaj seminar je organiziran kao interaktivni događaj koji će omogućiti pregled uloge praćenja i ocjenjivanja u poboljšanju učinkovitosti programa obuke i pripravništva. On također pruža kritičku analizu metoda praćenja i ocjenjivanja s posebnim naglaskom na korištenje podataka, nadzor, utjecaj i ekonomsku procjenu

Seminar organizira DG za zapošljavanje, socijalna pitanja i inkluziju (DG EMPL) i dio je Tehničke podrške Europskog socijalnog fonda zemljama članicama na području razvoja programa pripravništva i profesionalne obuke

EUROPSKI PARLAMENTizdvajamo:

3. – 9. veljače, Bruxelles Zastupnici u EP u četvrtak će glasati o jedinstvenom mehanizmu za sanaciju (SRM) i s njime povezanim fondom – trećem i konačnom koraku ka pokretanju bankovne unije – nakon savjetovanja s Vijećem u srijedu. Ova pravila trebala bi osigurati veću sigurnost bankama zahvaljujući boljem nadzoru, osigurati štednju ulagača i spriječiti da porezni obveznici budu prvi na udaru kada treba spašavati posrnule banke

Nova, dopunjena pravila trebaju osigurati putnicima u zračnom prijevozu pravovremene informacije i pomoć, te ponuditi alternativni prijevoz ili novčanu naknadu kad njihovi letovi kasne ili su otkazani. Zračni prijevoznici trebali bi organizirati alternativne puteve i dati putnicima standardizirane formulare ako žele uložiti žalbu. Ako zračna kompanija ne odgovori na žalbu u roku od dva mjeseca, onda se smatra da je prihvatila zahtjev za naknadu štete. Informacije o prtljagi trebat će biti jasno naznačene u procesu rezerviranja karte i tijekom registriranja na dolasku. Uz najveću dopuštenu težinu prtljage u kabini putnicima se dopušta da sa sobom u kabinu zrakoplova besplatno

unesu osnovne osobne predmete ili imovinu kao što su kaputi i ručne torbe, uključujući barem jednu standardnu vrećicu s robom kupljenom u zračnoj luci

Ovim nacrtom zakona također se želi osigurati da putnicima ne bi trebalo uskratiti ukrcaj pri dijelu leta s dvosmjernom (povratnom) kartom ako nisu iskoristili sve dijelove puta predviđene kartom. O prijedlogu će se glasati u srijedu

Teške burzovne prevare, insajdersko dogovaranje i manipulacije na finacijskom tržištu, poput nedavnog Libor-ovog skandala s namještanjem stopa, trebali bi biti proglašeni kaznenim djelima u svim državama EU, kažnjivim zatvorom, prema pravilima koja je EP neformalno dogovorio s Vijećem. Kako bi se osiguralo da se te kazne primjenjuju na razini EU-a , sve zemlje članice će morati tražiti od svojih sudaca da kazne prekršitelje s ne manje od četiri godine u zatvoru za najteže oblike  trgovanja na temelju povlaštenih informacija ili manipulaciju tržištem i ne manje od dvije godine za nepravilno objavljivanje informacija

Prema novim pravilima, suci će morati tretirati trgovanje na temelju povlaštenih informacija i manipuliranje tržištem ali i poticanje i pomaganje kao kaznena djela. Pokušaji da se krše propisi na financijskom tržištu također će se tretirati kao kazneno djelo. Konferencija za tisak je u utorak

Sezonski radnici koji nisu državljani Europske unije imat će bolje uvjete za rad i život, uključujući i adekvatan smještaj, ako Europski parlament prihvati nacrt zakonodavstva o kojem će glasovati u srijedu. Novim pravilima, koja su već dogovorena između Parlamenta i Vijeća, želi se stati na  kraj  izrabljivanju radnika i spriječiti prerastanje privremenog boravka u stalni. Europska komisija procjenjuje da svake godine više od 100 000 državljana trećih zemalja ulazi u EU radi sezonskog zapošljavanja

Ova pravila, koja se po prvi put dogovaraju na EU razini, neće utjecati na pravo države članice da utvrdi kvote prihvata sezonskih radnika. Od

3. veljače 2014. Broj 89 / 2014. Izvješća iz institucija Europske Unije 7

događanjasvake članice će se zahtijevati da utvrdi maksimalnu dužinu boravka sezonskim radnicima, koja bi mogla iznositi između pet i devet mjeseci u bilo kojem razdoblju od dvanaest mjeseci. Sezonski radnici imat će pravo tražiti produljenje ugovora ili promijeniti poslodavca tijekom zadanih mjeseci

Bilo kakav zahtjev sezonskog radnika za ulazak u EU morat će uključiti valjani ugovor o radu ili obvezujuću ponudu za posao u kojoj su navedeni mjesto i vrsta rada, trajanje zaposlenja, primitak od rada. Na zahtjev zastupnika EP-a, sezonski radnici imat će pravo na adekvatan smještaj. Ako je poslodavac osigurao smještaj stanarina ne smije biti preskupa ili automatski odbijena od plaće sezonskog radnika, kaže se u tekstu

Sezonski radnici koji nisu državljani europske unije imat će ista prava kao i građani EU uključujući najnižu dob za zaposlenje, i radne uvjete, uključujući plaću i otkaz, radno vrijeme, dopust i praznike, kao i zdravstvene uvjete i uvjete zaštite na radu. Isto tako imat će prava pridruživanja sindikatu, pristup socijalnoj sigurnosti, mirovini, obrazovanju i strukovnom osposobljavanju, priznavanju diploma, potvrda i drugih stručnih kvalifikacija

Nova pravila također će ubrzati postupak vraćanja podnositelja molbi

O novim mjerama za zaštitu od dampinškog i subvencioniranog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije glasovat će Europski parlament u srijedu. Nova pravila omogućila bi malim EU poduzećima lakšu obranu od nepoštene konkurencije iz trećih zemalja, te omogućila EU brže odgovore na dampinške istrage

Zastupnici, u svojoj neobvezujućoj rezoluciji o okvirima klimatske i energetske politike do 2030. godine, pozivaju na smanjenje stakleničkih emisija za 40% i na 30% uvećanje obnovljive energije. Ovi ciljevi trebali bi biti obvezujući i ambiciozniji su od onih koje je postavila Europska komisija

Zastupnici će u utorak glasovati o

prijedlozima osmišljenima kako bi se uštedjelo vrijeme i novac osoba koji se sele iz jedne u drugu članicu EU-a. Nova pravila će pojednostaviti proceduru za dokazivanje vjerodostojnosti pojedinih javnih pravnih dokumenata kao što su rodni list ili vjenčani list. Standardni višejezični dokumenti će također biti ponuđeni kao alternativa nacionalnim, u cilju smanjenja troškova prijevoda

Nova pravila ukinut će  “legalizaciju isprava “ i “Apostille”,  postupke koji su  trenutačno potrebni da se dokaže da su neki javni dokumenti ispravni, i time olakšati prihvaćanje kopija i prijevoda. Fakultativni višejezični formulari EU-a (čime se dokazuje rođenje, smrt, brak, registrirana partnerstva, pravni status i zastupanje društva ili drugog poduzeća) također će biti dostupni .Odbor za pravna pitanja predlaže dodavanje 11 standardnih formulara

EU treba postaviti plan za zaštitu temeljnih prava lezbijki, homoseksualaca, biseksualnih, transrodnih i interspolnih ( LGBTI ) osoba, kaže se u rezoluciji o kojoj će Parlament glasovati u utorak. U prošlogodišnjem LGBT istraživanju, EU Agencija za temeljna prava otkrila je da je 47% LGBTI osoba bilo diskriminirano ili zlostavljano i 26 % fizički napadnuto unutar Europske Unije. U rezoluciji usvojenoj s 40 glasova za, dva protiv i 6 suzdržanih, Odbor za građanske slobode snažno je izrazio žaljenje što temeljna prava LGBTI osoba i dalje nisu potpuno poduprta u EU, te poziva Komisiju, države članice i agencije EU-a da rade zajedno na sveobuhvatnoj politici koja bi štitila temeljna prava LGBTI osoba na područjima kao što su zapošljavanje, obrazovanje, zdravstvo, obitelji i sloboda kretanja, sloboda izražavanja i azilu

Rezolucija jasno navodi da ova sveobuhvatna politika mora poštovati nadležnosti država članica

Zastupnici u EP razgovarat će u srijedu o političkoj krizi u Ukrajini, te o odnosima između EU i Rusije u svezi zajedničkog susjedstva i trgovinskih odnosa, nakon nedavnog boravka parlamentarnog izaslanstva u Kijevu i summita EU – Rusija, održanog 28. siječnja

Zastupnici će u četvrtak glasati o rezoluciji kojom se od EU traži intenziviranje angažmana kako bi se zaustavio egzodus civila u Siriji

Davateljima internetskih glazbenih sadržaja trebalo bi se omogućiti lakše uspostavljanje glazbenih usluga širom Europske unije, dok bi autorska prava umjetnika trebala biti bolje zaštićena. O novim pravilima koja će to omogućiti, zastupnici će glasati u utorak

Izvješća o napretku: Makedonija, Crna Gora i BIH. Zastupnici će ponovo apelirati na Vijeće da odredi datum za početak pristupnih pregovora s Makedonijom, podržat će planove za nastavak pregovora s Crnom Gorom i pozvat će vođe EU-a da pokažu više privrženosti i obveza prema BIH, u raspravi o napretku triju zemalja u 2013. godini, koja će se održati u srijedu s Vijećem i Komisijom. Parlament će u četvrtak glasovati o izvješćima o napretku za svaku zemlju posebno

Predsjednik Italije i bivši predsjednik Odbora za ustavna pitanja EP, Giorgio Napolitano, službenim govorom će se u utorak obratiti Parlamentu

Predsjednik EP Martin Schulz sastat će se u utorak s talijanskim predsjednikom Giorgiom Napolitanom. Poslijepodne će zajedno prisustvovati konferenciji „Spinellijev nacrt ugovora danas“, povodom 30-godišnjice njegova usvajanja. Istog dana, predsjednik Schulz će se sastati s Johnom Asheom, predsjednikom Generalne skupštine UN-a. Predsjednik Schulz će u srijedu razviti barjak u podršku zatočenim novinarima, taocima u Siriji, dok u nedjelju putuje u posjet Izraelu i Palestinskoj oblasti

KONFERENCIJE I PREDAVANJAizdvajamo:

Digitalna agenda u Europi – koliko još do cilja?4. veljače, Bruxelles

3. veljače 2014. Broj 89 / 2014. Izvješća iz institucija Europske Unije 8

događanja Digitalna agenda za Europu (DAE) treba omogućiti europskim građanima i poduzetnicima da se u najvećoj mjeri okoriste dostignućima digitalne tehnologije. To je prva od sedam kapitalnih inicijativa u okviru europske strategije „Europa 2020“, čiji je cilj osigurati pametan, održiv i inkluzivan rast. Pokrenuta u svibnju 2010., DAE se sastoji od 101 akcije, grupirane oko 7 prioritetnih područja, a svrha ovog političkog briefinga je upoznati sudionike dokle se došlo s ostvarivanjem zacrtanih ciljeva

Govornici: Constantijn van Oranje-Nassau, šef kabineta potpredsjednice Neelie Kroes, Europska komisija; Fabio Colasanti, glavni savjetnik za digitalnu agendu, EPC

Centar za europsku politiku (EPC)

Uloga organizacija civilnog društva i utjecaj na Europsku službu vanjskih poslova4. veljače, Bruxelles

Cijeli spektar različitih organizacija civilnog društva (CSO) pokušava izvršiti utjecaj na Europsku službu vanjskih poslova u Bruxellesu, glavnim gradovima zemalja članica i na razini poslanstava EU. Koje su njihove različite uloge, kakv utjecaj imaju i kako se on može poboljšati? Govornici će analizirati mogućnosti rada CSO na raznim aspektima EEAS, posebice na Zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku i trgovinsku politiku Unije. Također, analizirat će se način na koji CSO surađuju s drugim međunarodnim organizacijama poput UN-a

Govornici: Dr Daniela Irrera, predavač poli-tičkih znanosti i međunarodnih odnosa na Sveučilištu Catania; Dr Meike Rodekamp, politički analitičar pri njemačkom Vijeću za znanost i društvo u Kölnu

Europski ured za vezu u izgradnji mira (EPLO)

Perspektive europske obrane nakon prosinačkog summita EU4. veljače, Bruxelles

Prosinački summit Europskog vijeća imao je za cilj promisliti pitanja europske obrambene industrije temeljeno na prijedlozima koje je podnijela Europska komisija. Neslaganje stavova između sudionika - predstavnika zemalja članica, nacionalnih vojnih industrija i institucija Europske unije, urodilo je vrućom političkom debatom. Sudionici ovog političkog dijaloga u organizaciji EPC-a, pokušat će sagledati situaciju na europskom vojnoindustrijskom tržištu koje se osjetno smanjilo zbog cijelog niza financijskih kriza koje potresaju Europu

Govornici: Giancarlo Chevallard, član Odbora direktora, Centro Studi sul Federalismo; Vincenzo Camporini, potpredsjednik, Istituto Affari Internazionali; Stefani Weiss, direktor, Europe’s Future, Bertelsmann Stiftung; Claude-France Arnould, glavni direktor, Europska obrambena agencija; Maciej Popowski, zamjenik generalnog tajnika, Europska služba vanjskih poslova; Antonio Missiroli, direktor, Institut EU za sigurnosne studije

Centar za europsku politiku (EPC)

EEAS 2.0: Preporuke za izmjenu i dopunu odluke Vijeća 2010/427/EU o Europskoj službi vanjskih poslova6. veljače, Bruxelles

Predstavljanje Specijalnog izviješća čiji je cilj pridonijeti, u praktičnom pravnom smislu, tekućem pregledu organizacije i funkcioniranja Europske službe vanjskih poslova (EEAS). Izviješće sadrži specifične preporuke za dopunu odluke Vijeća EU 2010/427/EU i moguću diskusiju o reviziji Službe u ovoj godini. Ova izviješća čine dio projekta EEAS 2.0, zajedničke inicijative koja okuplja nezavisne znanstvenike iz cijele Europe

Govornici: Marise Cremona, profesorica

europskog prava, Institut Europskog sveučilišta (EUI); Christophe Hillion, profesor europskog prava, Sveučilište Leiden; Ramses Wessel, profesor prava EU i drugih međunarodnih organizacija, Sveučilište Twente; Simon Duke, profesor, Europski institut za javnu upravu

Centar za europske političke studije (CEPS)

Protokol u Ujedinjenim narodima7. veljače, Bruxelles

Polaznici ove radionice upoznat će se s načinima na koji se međunarodne organizacije odnose prema kulturnim specifičnostima u protokolarnoj praksi na visokoj razini. Koristit će se analiza slučajeva UN-a, kako bi se prikazalo kako pojedine međunarodne organizacije pristupaju multikulturalizmu i razvijaju zajedničku protokolarnu praksu. Na seminaru će se ilustrirati kako je UN uspostavio procedure i protokolarna pravila kojima se osigurava da svaka kultura bude uvažavana i da se u svakodnevnoj praksi s njima postupa u duhu razumijevanja

Teme koje će biti obrađene su:• Povelja UN• Što su UN?• Pravo prvenstva• Protokol u UN• Uloga zemlje domaćina• Uloga stalnog predstavništva• Uloga Ureda za protokol UN• Priručnik UN-ovog Ureda za protokol• Raspored sjedenja• Društvena zbivanja

Radionicu vodi Alice Hecht, bivša šefica protokola UN-a

Međunarodna škola za protokol i diplomaciju (ISPD)