Ergonomija pri radu s računalomSeminarski rad

Student: Davor Vugrinec ing.Visoka škola za sigurnost

Davor Vugrinec ing. >>> Ergonomija2

UVOD Ergonomija je ukupnost proučavanja radnih uvjeta čovjeka, prilagodba tim uvjetima i

prilagodba strojeva i alata čovjeku koji se njima služi. Ciljevi su ergonomije poboljšanje produktivnosti, sigurnosti, ugodnosti i kvalitete rada.

Sve veći broja zanimanja u kojima se ljudi služe računalima, Oštećenja koja pri tome nastaju rastući su problem razvijenog svijeta. Prema dostupnim podacima, u SAD-u pojava oštećenja nastalih različitim ponavljanim

pokretima povećala se 1000% od 1990. godine. Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada u Zagrebu i Klinički zavod za

rehabilitaciju i ortopedska pomagala KBC Zagreb istražuje to područje. Ergonomisti se služe različitim strukama: antropometrijom (veličina tijela, oblici, varijacije), biomehanikom (mišići, poluge, sile, snaga), fizikom okoline (buka, svjetlo, toplina, radijacija, vibracija), socijalnom psihologijom (grupe, komuniciranje, ponašanje). Talijanski liječnik Bernardino Ramazinni je već 1700.g. u svojoj knjizi "De morbis

artificum diatribe" prvi opisao profesionalno nastale bolesti i poremećaje.

Davor Vugrinec ing. >>> Ergonomija3

Rad s računalom čini dugotrajno sjedenje + gledanje u ekran + pisanje preko tipkovnice + držanje miša. . Tijelo se nastoji prilagoditi. Određene mišićne i vezivne strukture istežu se ili skrate, a stalna opterećenja polako

troše mogućnosti prilagodbe, pa se nakon duljeg rada javljaju prvi znaci preopterećenosti.

Uzrok zdravstvenim problemima je štetno djelovanje ponavljajućih pokreta i nepravilan položaj tijela.

Posljedice su mišićni umor, pritisak na živce, upale tetiva i druge promjene u mekim tkivima koja sudjeluju u radu ili pridržavaju tijelo u za rad potrebnom položaju.

Znakovi su bol, utrnutost, trnci, žarenje, bockanje i drugi neugodni osjeti, kao i gubitak osjeta ili snage, znakovi upale (crvenilo, otok), ukočenost, gubitak koordinacije, umor, nastanak bolnih točaka ili otvrdnuća u mišićima, poremećaji spavanja, depresija.

UVOD

Davor Vugrinec ing. >>> Ergonomija4

1. POSLJEDICE PRENAPREZANJA Tetive u podlakticama i šakama koje pokreću prste fine su i nježnije od onih u većim mišićima pa

su sklone oštećenju kod tipkanja i korištenja miša, pogotovo u lošem položaju. TENDINITIS, TENOSINOVITIS je bolna upala tetiva i/ili njihovih ovojnica čiji su osnovni

znaci bol, osjetljivost, otok zahvaćenog područja, koje može biti toplije, ali i otežana pokretljivost zgloba, uz koju se ponekad čuje škripanje ili na dodir osjeća grebanje. Najčešći su uzrok tih problema ponavljani pokreti. Oni se najčešće zamjećuju na šaci i rukama i to u: tetivama koje pregibaju ručni zglob (čuje se škripanje) tetivama na mjestu prolaza iz dlana u prste (ispružanje prstiju je otežano) tetivama koje ispružuju palac (oslabljen stisak šake i bol u bazi palca)

EPIKONDILITIS ILI ENTEZITIS je upala spoja tetive s kosti. Najpoznatija upala ove vrste je "Teniski lakat". Izaziva bol kod napinjanja mišića. Kao profesionalna bolest uzrokovana je savijanjem i okretanjem ruke u laktu. Iako se zove teniski lakat, 95% slučajeva ovog entezitisa razvija se kod daktilografa, zidara, kuhara i kirurga kao profesionalna bolest.

Liječenje se provodi odmorom, hladnim oblozima i lijekovima protiv upale, a nakon smanjenja bolova postupnim započinjanjem vježbi istezanja i zatim jačanja mišića.

Davor Vugrinec ing. >>> Ergonomija5

2. KANALIKULARNI SINDROMI Živci pokreću mišiće i provode osjete, izlaze iz kralješničke moždine. Živcima prolaze signali koji stežu mišiće i omogućuju pokretanje u

zglobovima, a također se i s periferije različiti osjeti prenose do mozga. Živci mogu biti pritisnuti pa dolazi do poremećaja tog provođenja, gubi se

snaga u mišićima i mijenja osjet, a ponavljanim pokretima uzrokuje se pretjerana napetost mišića, upala okolnog tkiva ili promjena položaja živca. Razlikujemo:

Sindrom mišića supinatora (radialnog kanala) Sindrom gornjeg torakalnog otvora Sindrom žlijeba ulnarnog živca (lakatni sindrom)

Davor Vugrinec ing. >>> Ergonomija6

SINDROM KARPALNOG TUNELAjavlja se kao posljedica pritiska na živac nervus medianus. Karpalni tunel čine osam sitnih kostiju ručnog zgloba s donje strane, a gornju stanu zatvara čvrsto vezivno tkivo (poprečni karpalni ligament). Kroz taj tunel, iz podlaktice u šaku, ulazi nervus medianus, ali i tetive mišića koje pokreću prste. Tetive su obložene tankom sinovijalnom ovojnicom koja ih podmazuje i olakšava njihovo klizanje i pokretanje. Ta je ovojnica osjetljiva na svaki dugotrajniji napor i podražaje, te je sklona upalama pri jačoj iritaciji. Svaki neželjeni podražaj može rezultirati zadebljanjem ovojnica, što smanjuje prostor u karpalnom tunelu dovodeći do pritiska i gnječenja medianusa. Ako pritisak dosegne razinu na kojoj živac ne može ispravno obavljati funkciju, pojavljuje se bolest, osjećaj slabosti i ukočenosti, te gubitak osjeta u prstima.

Davor Vugrinec ing. >>> Ergonomija7

SINDROM MIŠIĆA SUPINATORA (RADIALNOG KANALA)

javlja se kao posljedica uklještenja živca "nervus radialis". Taj živac prolazi stražnjom stranom nadlaktice, vanjskom stranom lakta kroz kanal koji čine

podlaktična kost i mišić koji okreče ruku kad se npr. služimo odvijačem. Do toga dovode česti pokreti guranja, okretanja šake, hvatanja i sl. Simptomi su slični kao kod

teniskog lakta - mukla bol, osjetljivost i slabost mišića. Liječenje se provodi uzimanjem protuupalnih lijekova, odmaranjem, izbjegavanjem pokreta koji

su izazvali sindrom i prilagodbom radnog mjesta. Posljednja metoda liječenja koja se primjenjuje je kirurški zahvat, a ponekad niti on ne uspijeva

ukloniti simptome

Davor Vugrinec ing. >>> Ergonomija8

SINDROM GORNJEG TORAKALNOG OTVORA

podrazumijeva nekoliko sindroma koji nastaju pritiskom na splet živaca na prijelazu vrata u grudni koš i/ili krvne žile koji se uz njega nalaze.

Nastaje zbog pogrbljenog sjedenja za vrijeme rada ili spavanja s rukom ispod glave.

Znaci su utrnulost i mravinjanje, što se pogoršava kada se izvode aktivnosti s rukom podignutom iznad glave.

Davor Vugrinec ing. >>> Ergonomija9

SINDROM ŽLIJEBA ULNARNOG ŽIVCA (LAKATNI SINDROM)

je posljedica pritiska na ulnarni živac koji prolazi stražnjom stanom unutarnjeg dijela lakta. On se javlja kao posljedica ponavljanog savijanja lakta ili njegovog pritiska na tvrdu podlogu, uglavnom naslon ili rub stola. Simptomi su utrnuće unutrašnje strane podlaktice i bockanje u prstenjaku ili malom prstu

Davor Vugrinec ing. >>> Ergonomija10

3. BOLNI SINDROMIFIBROMIALGIJA (Mifacijalni sindrom, Miofibrozitis)Fibromialgija je ukočenost, bol i napetost u mišićima koja se javlja zbog prenaprezanja pri statičkom opterećenju, ali kod ponavljanih pokreta. U mišićima se stvaraju ograničena zadebljanja, kuglice i tračci (miogeloze) što se može i napipati prstima. Simptomi su poremećen san, umor, psihološki poremećaji koji dodatno pogoršavaju stanje, pokreti su u zglobovima ograničeni, ruke su slabe i držanje čitavog tijela je loše. Bol je difuzna i javlja se u mirovanju, a pogoršava kretnjama. Mehanizam nastanka ovog poremećaja nije poznat, ali postoji nekoliko teorija. Liječenje se provodi odmorom, uzimanjem lijekova protiv upala, masažom, vježbama istezanja i vježbama za pravilno držanje. CERVIKALNI I CERVIKOBRAHIJALNI SINDROMOvi sindromi spadaju u najčešće promjene kralježnice. Nastaju ako se vrat duže vrijeme drži u neprirodnom položaju. Javljaju se kod osoba koje sjede za neadekvatno postavljenim monitorom računala, te su primorane gledati u monitor sa stalno savinutim vratom. Glavna karakteristika je tupa bol koja se može širiti prema glavi - cervikocefalni sindrom, ili prema rukama - cervikobrahijalni sindrom. Nastavkom neprikladnog držanja vrata događaju se i promjene na zglobovima i diskovima kralježaka.

Davor Vugrinec ing. >>> Ergonomija11

PREVENCIJA Dugotrajni rad na računalu uzrok je sve češćih bolnih stanja i oštećenja.

Prilagodbama na radnom mjestu: položaju i rasporedu opreme, pravilnom korištenju računala i uvođenjem aktivnih prekida rada za provođenje vježbi istezanja moguće je ublažiti oštećenja i bolna stanja nastala dugotrajnim radom na računalu.

Realno planirati radni zadatak ujednačavajući prazan hod i pretrpanost poslom. Preporučljivo je raditi učestale pauze i to svakih 5 do 15 minuta kraću pauzu i svakih pola sata do sat dužu pauzu. Potrebno je izbaciti nepotrebno korištenje računala. Prvenstveno se to odnosi na igranje kompjuterskih igara koje uključuju dugačko i vrlo intenzivno buljenje u ekran, iste i nagle pokrete te psihičke i fizičke napetosti.

Prilikom nabave računala potrebno je predvidjeti troškove i za dodatnu opremu: prilagođenog stola, stolca i ostalih pomagala. Problem je često i prostor, njegova veličina, osvjetljenje, vlažnost i prozračnost.

Davor Vugrinec ing. >>> Ergonomija12

Davor Vugrinec ing. >>> Ergonomija13

Kako sjediti Poželjan je stolac kojemu se

može podesiti visinu i dubinu sjedišta, naslona za leđa i ruke.

Dobro je da se može rotirati oko osi da se ne iskrivljuju leđa kod gledanja sa strane.

Mora biti presvučena prirodnim materijalima koji dišu, a prednja strana sjedišta zaobljena i bez čvrstog ruba.

Davor Vugrinec ing. >>> Ergonomija14

Preporučljivo je da pregib koljena bude 2 - 4 cm udaljen od ruba zaobljene stolice, a noge oslonjene punim stopalom na pod.

Kut između natkoljenice i potkoljenice mora biti 90° i 120°.

Križa moraju biti poduprta radi sprečavanja grbljenja, a poželjno je i da se naslon može malo naginjati unatrag.

Kako sjediti

Davor Vugrinec ing. >>> Ergonomija15

Sjedenje predstavlja statički napor za mišiće koji ih umara i više od aktivnosti.

Zbog toga se preporuča stalno mijenjanje položaja.

Posebno korisno može biti sjediti na velikoj lopti punjenoj zrakom umjesto na stolcu. Na lopti stalno održavamo ravnotežu i tako neprimjetno koristimo mišiće, pa opterećenje postaje dinamičko.

Lopta je mekana i oblikuje se prema nama, pa nema pritiska čvrstih i oštrih rubova.

Bitno je da nije napumpana do samog kraja.

Kako sjediti

Primjer korištenja lopte umjesto stolca.Ovo je još jedan primjer ispravnog sjedenja

za računalom.Treba obratiti pažnju na držanje ruku.

Davor Vugrinec ing. >>> Ergonomija16

Osim lopte i klasičnih radnih ergonomskih stolaca, postoje i stolci na kojima se ne sjedi, već se kleči na koljenima.

U takvom položaju dio težine tijela se prebacuje sa mišića koji podupiru kralježnicu na natkoljenice i koljena, te je samim time umaranje tijekom dugotrajnih sjedenja znatno manje.

Kako sjediti

Davor Vugrinec ing. >>> Ergonomija17

Držanje ruku Laktovi moraju biti savinuti pod kutom od 90° do 100° i što bliže uz tijelo

dok ramena moraju biti opuštena. Preporučljivo je podlaktice držati paralelno s podom ili pak šake malo niže od laktova.

Tipkovnicu je potrebno smjestiti između korisnika računala i ekrana. U slučaju da je potrebno koristiti tipke s brojevima preporučuje se približiti tu stranu tipkovnice prema sredini.

Zapešća moraju biti u neutralnom položaju, odnosno ne smiju se savijati ni lijevo, ni desno, ni gore, ni dolje, već moraju biti ravna.

Davor Vugrinec ing. >>> Ergonomija18

Po prestanku tipkanja odmoriti šake u krilu ili ih pustiti uz tijelo. Miš postaviti što bliže tipkovnici i na jednakoj visini, kako se (ljudsko) tijelo ne bi krivilo

kod njihova istovremenog korištenja.

Držanje ruku

Davor Vugrinec ing. >>> Ergonomija19

Tipkovnica Kvalitetna tipkovnica je: odijeljena od monitora, pa prenosiva računala nisu pogodna za dugotrajna tipkanja, relativno je tanka (manje od 2.5 cm od stola do vrha razmaknice), tipke se lagano i glatko utiskuju, a Shift, Alt i Ctrl moraju biti s obje strane tipkovnice.

Davor Vugrinec ing. >>> Ergonomija20

Akordne tipkovnice su manje od standardnih tipkovnica i imaju manji broj tipaka, obično po jednu tipku za svaki prst ruke.

Za razliku od standardnih tipkovnica kod kojih se pritišće jedna po jedna tipka, kod akordnih tipkovnica se pritišče nekoliko tipaka simultano za tipkanje jednog znaka na ekranu, slično sviranju akorda na klaviru, pa od tuda dolazi naziv akordna tipkovnica. Ovakve tipkovnice omogućuju tipkanje bez pomaka ruku u zglobovima

Tipkovnica

Davor Vugrinec ing. >>> Ergonomija21

QWERTY raspored tipki je nastao u doba mehaničkih pisaćih strojeva, kako bi usporio tipkanje, smještanjem češće korištenih znakova na teže dohvatljiva mjesta, i time spriječio zaglavljivanje spore mehanike kod strojeva, ali i uzrokovao velik broj nepotrebnih pomaka ruke. Pojava elektroničkih računala uklonila je sporu mehaniku iz tipkovnice i omogućila brzo tikanje, kojemu je sada glavna smetnja bio QWERTY raspored tipki.

Stoga je American National Standard Institute (ANSI) prihvatio tzv. Dvorakov raspored tipki kao novi tipkovnićki standard. Svi porizvođaći tipkovnica koji

drže do sebe u svojim ponudama imaju tipkovnice sa Dvorak rasporedom tipki. Zbog strateškog rasporeda tipki, korisnici Dvorak tipkovnica su u mogućnosti otipkati veću količinu teksta uz manji broj pokreta ruku i time smanjiti naprezanje zglobova šaka i zapešća, i u konačnici smanjiti rizik od nastajanja ozljeda od ponavljajućih radnji.

Davor Vugrinec ing. >>> Ergonomija22

Ekran Gornji rub ekrana mora biti u

razini očiju, tako da ga se gleda pod kutom od 10° do 15° stupnjeva prema dolje. Postavlja se ravno ispred korisnika na udaljenosti 50 - 70 cm od očiju, a okomito na prozor tako da u njemu nema refleksije prirodne ni umjetne rasvjete.

Osvježavanje ekrana treba biti što veće, barem 85 Hz.

Kvalitetniji i skuplji monitori imaju jasniju sliku, što olakšava čitanje i manje umara oči.

Regulacija suhoće zrake također pridonosi manjoj iritaciji očiju.

Davor Vugrinec ing. >>> Ergonomija23

Software U svijetu se sve više razvijaju programi za prevenciju ozljeda nastalih

dugotrajnim korištenjem računala. Potrebno je uvježbavanje i privikavanje na te programe koji olakšavaju poslove.

Postoje programi koji omogućuju kontrolu računala glasom, koji vas upozoravaju da napravite pauzu ili daju upute za ergonomiju, istezanje i druge vježbe.

Neki koriste slike, a neki animacije ili video isječke. Postoje i alati za mijenjanje izgleda tipkovnice tako da se može pisati samo jednom rukom ili promijeniti raspored slova i drugih tipki

Davor Vugrinec ing. >>> Ergonomija24

Vježbe Za sprečavanje neugodnih bolova uzrokovanih dugotrajnim radom na računalu,

najvažnije je redovito vježbanje. Uz vježbe za opću kondiciju, za specifične probleme najbolje su vježbe istezanja.

Potrebno je češće tijekom radnog dana napraviti aktivne pauze. Svakih pet do petnaest minuta po nekoliko trenutaka u kojima možete izvesti jednu od vježbi, a preporuča se svakih pola sata do sat vremena, nekoliko minuta za promjenu položaja i vježbe istezanja.

Vježbe treba raditi polako i bez naglih trzaja. U istegnutom položaju valja ostati desetak sekundi. Istezanje ne smije boljeti, već se poslije vježbi valja osjećati ugodno i dobro.

Bolovi nakon vježbanja znak su da se vježbe izvode pogrešno. U tom se slučaju valja javiti liječniku ili fizioterapeutu.

Davor Vugrinec ing. >>> Ergonomija25

Davor Vugrinec ing. >>> Ergonomija26

Poruke za kraj čak i najpravilniji položaj tijela može uzrokovati probleme ako se drži ukočeno i bez

prestanka - potrebno je opustiti se, mijenjati što češće položaj i kretati se, na stol oslanjati podlakticu, a ne zglob šake, kod čestog i dugog tipkanja koristiti ergonomsku tipkovnicu, a odmah pri osjetu

smetnje u zglobu potrebno je nabaviti steznik za šaku, kombinacije tipki (Ctrl + tipka, Alt + tipka) izvoditi s dvije ruke, uzimati kratku pauzu svakih nekoliko minuta po nekoliko sekunda, a svakih pola sata

do sat nekoliko minuta, pauze koristiti za razgibavanje-vježbanje, lagano dodirivati tipke i ne stiskati miša, držati tipkovnicu i miša jedno uz drugo, po mogućnosti smanjiti količinu vremena provedenog za računalom, smanjiti količinu stvari oko sebe, kabele skinuti s puta, smanjite buku, ako je

potrebno često raditi s telefonom potrebno je koristiti telefon sa zvučnikom.

Davor Vugrinec ing. >>> Ergonomija27

LITERATURA Časopisi: BUG, broj 100, ožujak(3/2001), str. 159

ERGONOMIJA: Sindrom karpalnog tunela; Kad desnica usahneAutor: Igor Bereki - Doc

VIDI, broj 59, veljača(2/2001), str. 119 ZDRAVLJE I RAČUNALA: Fizikalna medicina; Pikanje, bockanje ili udar strujeAutor: dr. Mirka Jakšić

VIDI, broj 60, ožujak(3/2001), str. 119 ZDRAVLJE I RAČUNALA: Fizikalna medicina; Da se ne preračunate, vježbajte!Autor: dr. Mirka Jakšić

Internet adrese: http://www.tifaq.org/articles.html

Internet stranica posvećena o učestalo postavljenim pitanjima vezanim uz ergonomiju http://www.rsi-questions-and-answers.com/

Internet stranica posvećena RSI-u http://web.mit.edu/atic/www/rsi/mitrsi.htm

Internet stranica posvećena RSI-u sveučilišta MIT http://www.rsi.deas.harvard.edu/

Internet stranica posvećena RSI-u sveučilišta Harvard http://www.medicalmultimediagroup.com/opectoc.html

Internet stranica koja opisuje ozljede nastale od ponavljajućih radnji

Davor Vugrinec ing. >>> Ergonomija28

ZAŠTO SVE TO?

DA NE POSTANEMO