eseji viša razina

8/17/2019 eseji viša razina

1/92

ISPITNA DJELA UŠKOLSKOJ GODINI

2014./2015. ZA VIŠURAZINU ISPITA

DJELA ZA ŠKOLSKI ESEJ

VIŠA RAZINA ISPITA


2/92

Marin Držić: Dundo Maroje

Marin Dri!" na#i$%&$ Vi#ra" '()i%i *( +r'a,-%i%n*i('ni% i ra#&)*a r(n(-an-(" 1.-,. D&)ai iD&r&'ni%a i -$a,ra -( na*'(!i$ r(n(-an-ni$%&$(#i&ra&$ %&*i 3i( %&$(#i*( 3& &r na ri$-%&%&$(#i&raa P)a,a. Kn*i('ni r &'& #*()a *(#ra$a.Kn*i('na 'r-,a %&$(#i*a. K&$(#i*a Dn#&Mar&*( %&$3&i6i*-%i *( -a-,a')*(na 5 7in&'a i 2

3r&)&a. 5. 7in -3*(n& *( na#&3ni& Mi+&'i) K&$&) . U&'&$ #*() Dri! 'r)& '*(,& &ra8*( -'('r($(n-%(,($(9 n&- &7('a i -in&'a" $)a#&-,i i -,ar&-,i" -()a ira#a. Pri%a*( a)(ri* ani$)*i'i+ )i%&'a %&*( %ra-i

*(i7na %ara%,(ria6i*a" a $(8)*#-%i n&-i na*&)*( -'i#)*i'i r()a6i*a$a &-3ari:-)(

O'a *( %&$(#i*a na*i'&8(ni*( i na*3&na,i*( Dri!('&#*()& %&*( *( ra#i& na*'i( ')a-,i,i+ #&a8a*a. Pri7a-( ,($()*i na a3)(, &%& 5000#%a,a. Zani$)*i'a *(7in*(ni6a #a *( i Dri!('a &i,()* 3r&3a)a & ,&)i%&n&'6a ; #anan*a 'ri*(#n&-, 2 $i)i*na (ra


3/92

Pri7a a3&7in*( %a# na%&n ,ri in( Mar&'a ii'an*a iDr&'ni%a" Dn#& Mar&*( #&)ai Ri$ 'i#*(,i ,& -(#&a8a - n*(&'i$ #rai$ -in&$ i *& #rai$ #%a,i$a.

Nai$(" Dn#& *( -ina Mara 3&-)a& 3r(%& An6&n( 3&,r&'a7%&$ 3&-) >ir(n" a &'a* *( -%r(n& Ri$.

Ra-3i,*!i -( 3& &-,i&ni6a$a" 3ra,n*i -'& '*(7n&)a#n& -)( ?&%7i)a" Mar&*( -ana*( #a i n*(&' -in$&a& i,i ,'. #&n Marin" ra-,r&ni )*a'ni% na#a)(%&3&na,( %r,ian( Lar(. Ka# Mar& -ana #a $ *(#&a& &,a6" r& -$i)*a )%a' 3ri*('ar. P)anira

3r&$i*(ni,i i)(# i $in%(ra 3&-,a,i n()(#an,r&'a6 %&*i ,r*( ,%anina$a.

?#!i #a 'i( n($a n&'a6a" 3&-8*( -%)a#i,( -3)a,n(n&$ r&&$ &a,& @i#&'a Sa#i*a" a %&*($

*( Lara #a)a *a$-,'& a 'ra!an*( n&'6a.N& 3ri7 -($i*(a& P&$(, 7i*i *( (" n*($a7%i ')a-,()in i-3i7,ra

U& T#(a%" )#& a)*)*(n Lar.Ka#a Dn#&Mar&*( a'ri a,'&r & na3a#a n&($ na Mara"P&$(, a &-)&a8a i #&a')*a $ %)*7 ina*$)*(n&-%)a#i,a. Na %ra* -'( -r(,n& a'ra'a9 Dn#& Mar&*(%r& r& i -%)a#i,a #&i'a #i& n&'6a" @i#&' #'ra!a Lara" U& #&i'a Lar" P&$(, P(,rn*()" Mar&-( (ni a #&in* ar7ni6 P(r %&*&* *( $r)a

,(,%a Dr&'ni% i &-,a'i)a '()i%& &a,-,'&.O'a *( %&$(#i*a %&$3&nirana 3(, 7in&'a" na3i-ana *( 3r&i - #'a 3r&)&a" a i'(#(na 3r'i 3, 'i*(!ni6iKn(('a #'&ra 1551. P(,i *( 7in &-,a& n(#&'r(n" a)i a

*( i'r-n& na#&3ni& Mi+&'i) K&$&) #a*!i %&$(#i*i-r(,an a'r(,a%.


4/92

U,($()*(na *( na -%& &7('a i -in&'a" -,ar&-,i i$)a#&-,i. I(,n& - 'ana #'a 3r&)&a %&*a 3r(,+(&'&* %&$(#i*i %&*i$a Dri! in&-i &-n&'( -'&

$*(,ni7%& -,'aran*a" =)&&-%( i #r,'(n( -,a'&'(" ,(-( 3,a ira'n( #i*a)&( -a -'&*i$ -'r($(ni6i$a.

Pr'i i na7a*ni*i 3r&)& *( &na* %&*i i&'ara n(r&$an,;7ar&n*a%< Di N&-. T& *( 3& $n&i$a na*&)*i 3r&ni,(%-, +r'a,-%( r(n(-an-n( %n*i('n&-,i. U a)(&ri*-%&*3ri7i iS,ari+ In#i*a 7ar&n*a% na*a')**( B,a*n &%&*&* !( &'&ri,i %&$(#i*a.Di N&- &'&ri & #'*($a

'r-,a$a )*#i9 LJUDI NAZBILJ C 3ra'i )*#i" )ai" ,i+i"$#ri" ra$ni i LJUDI NAHVAO C )ani )*#i" )i"3&%'ar(ni i )a%&$i. Na )(#a,()*i$a *( #a 3r&6i*(n( ,%&

*( #ra$-%&* ra#n*i nai)*" a ,%& na+'a&.

U #r&$ -( 3r&)& na%ra,%& na*a')**( -a#ra*%&$(#i*(" ,( -ana*($& #a *( %&$(#i*i Dn#& Mar&*(

n(%a#a 3r(,+i)a #ana- i)*(na %&$(#i*a P&$(,.U komediji nailazimo na galeriju zanimljii! likoai nji!oi! "luga:

DUNDO MA#OJ$ % BO&'ILO

MA#O % (O(IVA

LAU#A % ($)#UNJ$LAU*O )UD$+A& % (OM$),

S'i - )i%&'i &)i%&'ani *(i7n&$ %ara%,(ria6i*&$ %&* '(($& 3ri*(,)& )i%a" 3ri3a#n&-, r(8(n&$-,a)( ,( na7in $i)*(n*a. P&$(, -( -)i i-%ri')*(ni$)a,in-%i$ *(i%&$ 3&%a'a*!i -( 3ri%aa,i 7(ni*i$

n(& ,& *(-," a)i i narni$ 3&-)&'i6a$a %a#a a'iP(,rn*(). Dr&'7ani &'&r( #r&'a7%i$ ra#-%i$


5/92

&'&r&$" a ri$-%i ,r&'6i ,a)i*an-%i$ *(i%&$. P&-(n&-( i-,i7( )i% P(,rn*()( 7i*i *( &'&r $*(a'ina +r'a,-%& i,a)i*an-%& *(i%a" a -,i+&'i %&*i$a -( 7(-,& -)i

&'&r 3ri%a* *( %a& '(#r #r&'a7% 37an%.

(ome- C '()i%i $*(,ni% i')*(n*a i na*3)a-,i7ni*i )i% &'(%&$(#i*(. U n*($ *( i i, &'&a '()i%& #*()a. S'( ni,ira#n*(" -'( 'ir,&n( -3)(,%(" -'( $#r( 3r('ra,( i'iP&$(, - )a%&!&$ -'&a -$i*(%a %&*i ni%a#a n( -i)ai -

n*(&'a )i6a. Za n*(a n($a n(r*(i'& 3r&)($a i'&, ,r(a i'a,i" 7&'*(% -( B,ri*(a a%&$a'a,i"i$a,i 3a6i*(n6i*( Tr(a na,i 3r&na!i B&r,n " a ,& *((na ,r(a *&* #'&rn& 3ri)ai,i *(r 'r($(na n($a.. Un*(&'&$ )i% -a#rana *( ,i3i7na r(n(-an-na i'&,na=)&&=*a i'an*a C &n *( 3ra'i +(#&ni-,a. U*(#n& *( i3r&#r)*i'i6a" )i*(n7ina" a)i i -3r(,an i )6i#an" +i,ar 3&3,

'i#r( i ,r(n 3&%r(!( )i*(n& ,i*()& -%)&n& i'an*.On *(in,()(%,a)n& -3(riran" #&$inira na# -(i na#r(8(ni$ai -)&n& $&($& %aa,i #a *( P&$(, &-3ari')*(n*a. Far&n& *( &#ar(n $#r&! %&* *( na7i& %&$3)i6iran&* i'&,n&* %&)i. N*(&'a i'&,na $#r&-,'i#)*i'a *( -3&na*i #a *( 7&'*(% i'&, -r(,an 3ra'&&n&)i%& %&)i%& *( -,an* -'&*&$ $#r&! 3ri,i 3ri)i%

&i6i &r,ni #a a -r(!i.

.Ne dje/i u ruke dinare, Dinar u mladu dje-e-u0ije"ni kao zli du! da zna12 u in"3iri-anu4ojeku56 7 -emeljni mo-i no/a -j, duka-a3ojaljuje "e eć u 3rim rije4ima Dunda Maroja,


6/92

8O9O&LO: AN)I*ONA

S&&%)& *( *(#an na*3&na,i*i+ r7%i+ ,rai7ara"

#*()&'a& *( 5.-,.3r.Kr. Zna7a*an *( 3&'i*(-,i%n*i('n&-,i ,& *( 3&'(!a& r&* )a'ni+ )$a6a - #'ana ,ri" 3&'(!a& *( r&* 7)an&'a &ra - 12 na 15" '(& *(&-)i%a'an*( 3&&rni6( ;-6(n&ra=*


7/92

3&%&3an" $a%ar *( I$(na '*(ra'a #a ni*( 3a$(,n&&3ira,i -( %ra)*('&* '&)*i.

S,raar %&*i *( 7'a& P&)ini%&'& $r,'& ,i*()& i'*(!*(

Kr(&n,a #a *( P&)ini% 3&%&3an &r(# ,i*(%&$ n&!i.D&'( 3r(# Kr(&n,a An,i&n %&* - a,(%)i %a%&3&-3r($a r&. Ona 3rina*( #a *( 3&%&3a)a ra,a"3r%&-(!i ,a%& %ra)*('&* nar(#i. D&'( i I$(n %&*a)an& ,'r#i #a *( 3&$aa)a -(-,ri.An,i&na *( 'ra!a ,&a %aa'i *&* #a *( #&'&)*n& ,& !( *(#na -(-,ra i,i%an*(na -$r!. I$(na na-,&*i i$&)i,i Kr(&n,&'

$i)&-, a An,i&n" 3&i'a*!i -( i na ,& #a *( n*(&' -inH($&n a)*)*(n n*. Kr(&n, n( 3&3,a.

S&7i'i -( -a -in&$ H($&n&$ Kr(&n, $ &*an*a'ara)&( -'&*( )%( #a An,i&na #( -$a%n,a.H($&n n( 3r&,r*(7i &6 %a%& i a &r&'&)*i& ;,&$ i 3&)ai a r%&$" *(r *( Kr(&n, a#&'&)*an %a#a 'i#i

#a $ -in ni*( 3)&an An,i&nin ,*(6a*< i %a%& ia rani$ ar$(n,i$a '*(ri& #a 3&$i)*( An,i&n.O,a6 i -in -( rai)a( -'a8i" a Kr(&n, &3i-*( %a%& !(An,i&na i,i 3&)*(na C i' !( *( a%&3a,i &i,()*-% r&ni6.

Pr&r&% Tir(-i*a na&'ara Kr(&n,a i -3i*('a a na&'&ri,i#a ni*( #&r& ,& ,& 7ini i #a !( %a# ,a# & ,&a i,i%an*(n. Z&r -a'*(,*( Kr(&n, #a &-)&i An,i&n%a%& i i*(a& %an ir(7(n Tir(-i*in 3r&r&,'",& Kr(&n, i 3ri+'a!a i a)*( )a-ni%( #a *( &-)&(.

Kr(&n,&'&* (ni" Eri#i%i" -,i( )a-ni% %&*i #(,a)*n&&3i-*( ,& -( *( #&i)&. An,i&na -( r&ni6i&*(-i)a 3&*a- ')a-,i,( +a)*in(" H($&n *( nari6a& na#

n*(ini$ ,i*()&$" na-rn& *( (&$ na &6a" 3r&$ai& i


8/92

-a$& -(( na,a%n& na $a7. Eri#i%a -( i)a" Kr(&n,-+'a!a #a *( ri*(i& i #a *( & ,&a ,a%& &%r,n&%an*(n.

ZNAFAJKE9 ,ra(#i*a %&$3&nirana 7in&'a %&*a,($a,iira -%& ,irani*( - ni'(ra)ni$ $&ra)ni$'ri*(#n&-,i$a.

An,i&na9 A *a a )*a' -a$& na ,a* #&8&+ -'i*(, C'&8(na i-%)*7i'& &an-%i$ i i-,in-%i$ &i,()*-%i$'ri*(#n&-,i$a -$r, #&i')*a'a %a& -3a-(n*(" -,ra*na"

+rara i i-%r(na (na.Kr(&n,9 I $r,'& #$anina $ri$ -r6($ -'i$ C'&8(n $rn*&$" ,irani*&$ #(-,r%,i'a6 i a,&%ra,.Vaan $ *( i-%)*7i'& ')a-,i,i )(# i 3r&-3(ri,(,.

JOHANN OL9*AN* *O$)H$: (A)NJ$ MLADO*$#)H$#A

G&(,+( *( %n*i('ni% (r&3-%& r&$an,i$a" 3ri3a#an*($a7%&* %n*i('n&-,i" #*()*( %ra*($ 1. i na -a$&$3&7(,% 1.-,. V&8a *( )a-&'i,& 3&%r(,a S,r$ n##ran i i-,a%n,a =ra &'&$ %n*i('n&3&'i*(-n&$ra#&)*.


9/92

; %n*i('ni r (3i%a" %n*i('na 'r-,a9 (3i-,&)arnir&$an<

Mladi pravnik Werther dolazi u gradić u koji ga je

poslala majka na rješenje nasljedstva. Prigodomladanjskog bala upoznaje Lottu.Iako, zna da jezaručena s lbertom on se u nju zaljubljuje. !ad selbert vratio s putovanja Werther se s njim sprijateljio isvi troje provode sretne dane u"ivajući u bezazlenojdruštvenosti i prirodnim ljepotama gradske okoli#e. $a

ro%endan Werther dobiva jedno izdanje &omera Ivrp#u s Lottine haljine koju je nosila kad su seupoznali.Wertherova ljubav prema Lotti svakim danombila je sve jača. !ako ne bi narušio sklad me%uzaručni#ima Werther odlazi. 'a bi zaboravio Lottu,onpostaje tajnik kod jednog diplomanta. (ašavši se u

jednom visokom društvu )koje njega *pučanina+ tjera iz

svoje sredine biva povrije%en.-asno su mu pokazivali da je nepo"eljan i on podnosiostavku.tupa u slu"bu kod jednog kneza, ali juromantični mladić teško podnosi i uskoro napuštaslu"bu. (euspjehom u pokušaju da na%e zadovoljstvo uposlu povećava se ljubav prema Lotti, koja se u

me%uvremenu udala za lberta. Werther se vraća ugradić u kojem je upoznao Lottu. tanje uskoro postajeneizdr"ivo. lbert naslućuje Wertherovu ljubav premaLotti, a ona počinje uvi%ati da ni njeni osjećaji nisu takobezazleni. Izme%u Werthera i njegove okoline mno"e senesporazumi i Lotta bi se iz te situa#ije htjela izvući, aline zna kako. /na nare%uje Wertheru da nekoliko dana

ne dolazi. /n razmišlja o samoubojstvu i sada izvršava


10/92

svoje posljedne pripreme. 0raća se još jednom Lotti injihove se usne prvi put sjedinjuju. (akon trenutačnogzanosa ona se pribere i daje Wertheru do znanja da ga

više ne "eli vidjeti. Werther posu%uje lbertov pištolj iiste noći izvrši samoubojstvo. (jegova smrt pobu%ujeopću "alost. Pokopan je na mjestu koje je sam odabrao,izme%u dvije lipe na krajuposvećenog groblja. (aposljedni ga je počinak ispratila Lottina obitelj.(osili suga obrtni#i, a svećenika nije bilo.

O djelu:

'jelo ima uzorke iz piščeva "ivota. Prijatelj -erusalemse ubio zbog ljubavi, a taj čin ga je potako na pisanjeove knjige. Lottu mo"emo podijeliti na dve osobe iz1oetheova "ivota, 2harlloti i Ma3imiliani. 4oman je

pisan u pismima kako bi izgledao realniji i bli"isvakodnevi#i. Mo"emo ga podijeliti u dva djela. Prvi diodo Wertherova odlaska u grad, a drugi do njegovesahrane. 5ema samoubojstva se očituje na kraju djela.

Dojam o djelu:

Po mom mišljenju Werther je djetinjast jer ne "eli

prihvatiti stvarnost. (jegovo iskazivanje ljubavnihosjećaja prema Lotti više liči pozivu za

pomoć nego nadi za sretnom budućnošću. Lotta sevjenčala s ozbiljnim partnerom i tako si osiguralanormalan "ivot, za razliku od Werthera koji je u svakojsredini nalazio nepremostive mane koje izviru iz

njegove neprilagodljivosti sredini ili situa#ijama. matra


11/92

da mu je jedini sretan doga%aj u "ivotu bio upoznatiLottu. -a mislim da mu je taj doga%aj značio upravosuprotno, propast. 5adašnja vjera nije mogla prihvatiti

čin samoubojstva kao i neke današnje vjere.amoubojstvo bi se moglo protumačiti kao predajasudbini, a vjere ne slave predaju nego borbu, tako dana njegovoj sahrani nije bilo svećenika.

'jelo je epistolarni roman jer tako djeluje istinitije iuvjerljivije. Mo"emo ga podijeliti u dva djela. Prvi dio do

Wertherova odlaska u grad, a drugi do njegovesahrane. Prvi je dio veseo i sretan, a drugi dio je tu"an isumoran, a oni zapravo dočaravaju Wertherovu psihu.1oethe je temu dijelom preuzeo iz "ivota 2arlaWilhelma -erusalema, a dijelom iz vlastitog "ivota.-erusalem je 1oetheov prijatelj sa studija u Leipzigukoji se ubio zbog nesretne ljubavi prema kćeri svojeg

poslodav#a, i prema njemu je nastao lik Werthera. LikLotte je dijelom nastao prema 2harlotti 6u77, a dijelomprema Ma3imiliani la 4o#he, dok je lik lberta nastao pouzoru na njegova prijatelja -ohanna 2ristiana !estnera,2harlottina zaručnika.

Romantičarska obilježja u djelu:

8 većini slučajeva osjećaji prevladavaju razumom.Plemići i gra%ani su u djelu izmiješani iako nisuizjednačeni, ali se ipak vidi da nisu tako strogoodvojeni. Ima mnogo opširnih i detaljnih opisa prirode,Werther puno više priča o svojim osjećajima iduševnom stanju nego o doga%ajima koji se zbivajuoko njega.


12/92

Werther samoubojstvo smatra junačkim djelom, a da jedjelo klasi#ističko on bi vjerojatno ubio lberta, a nesamoga sebe.'jelo nema klasični oblik nego je pisano u posve novomobliku.Ima stilskih obilje"ja koja su u klasi#izmu bilanezamisliva )eliptični stil, inverzija.

Werthreove patnje9

:. Ljubav prema Lotti i njezina neostvarivost

;. (euklapanje u društvo i nerazumijevanje društvanihnormi

$D*A# ALLAN (O$: ;#NI MA'A&

E.A.POE "%n*i('ni% i ra#&)*a r&$an,i$a i ,& &n&a

an)&a$(ri7%&a. Ri*(7 *( & *(#in-,'(n&* %n*i('n&*3&*a'i 1. -,&)*(!a" %ri,i7ar" ,(&r(,i7ar" ,'&r6


13/92

#(,(%,i'-%( 3r&(" -i$&)i$a i +&r&ra. A,&r Ga'rana"Anna() L(( i $n&i+ #ri+ 'ri*(#ni+ #*()a.

D*()& rni $a7a% 3ri3a#a (3i6i %a& %n*i('n&$ r

#&% *( 3& %n*i('n&* 'r-,i ri*(7 & n&'()i $i-,i7n&a%ara%,(ra %&*a ,($a,iira n($&)*i'&-, 3r&3a-,i %r&$&,i'( ,raa $a7%a na i&r(n&$ i# %a& i ,raa'*(a)a &%& 'ra,a #r&a $a7%a.

Djelo počinje tako što Poe opisuje život svog junaka koji voli

životinje.

On se rano oženio, imao je punu kuću kućnih ljubimaca, ali

najdraži mu je bio jedan crni mačak po imenu Pluton. Njihovo

je prijateljstvo trajalo nekoliko godina dok nije počeo piti i

mijenjati raspoloženje. to je vrijeme sve životinje mučio osim

Plutona, sve do jedne večeri kad se vratio pijan kući i kad je, ne

prepo!navajući samog sebe, mačku iskopao oko. "bog toga je bio dosta potresen, ali nije stao dok jednog jutra nije hladno

mačku stavio omču oko vrata i objesio ga u vrtu na stablo.

Noć nakon !ločina !apalila mu se kuća i, kada je drugi dan

došao vidjeti kuću, na !idu njegove sobe, koji je jedini ostao, bio

je otisnut veliki crni mačak, a on je mislio da mu je to ka!na !a

!lodjelo.

Nakon tog j doga#aja je više vremena provodio u krčmama, sve

dok jedne večeri nije na vrhu jedne bačve ugledao crnog mačka.

Odmah je odlučio da će ga u!eti, a njegova je žena bila jako

!adovoljna. $ačak je bio isti Pluton, nije imao jednog oka kao i

on, samo što je ovaj imao bijelih dlaka na prsima.


14/92

Neko se vrijeme slagao s tim novim mačkom, ali odjednom mu

se mačak počeo gaditi i počeo ga je mr!iti, a ona bijela mrlja na

prsima počela je dobivati oblik jedne stvari koju on nije mogao

podnijeti % oblik vješala. Puno mu se puta mačak !aplitao

i!me#u nogu, ali ga nikad nije udario. &ve do jednog dana kad je

odla!io u podrum i skoro se spotaknuo na mačku. tom je

trenutku uhvatio sjekiru i htio ubiti mačku, ali je došla njegova

žena i htjela ga !austaviti i on je sjekiru !abio njoj u glavu.

&ad je ostalo samo pitanje kamo sakriti leš. Dola!ile su mumnoge ideje na pamet. jednom mu je trenutku palo na pamet

da može sakriti leš u !id u podrumu i da nitko neće primjetiti. '

tako je on iskopao rupu u !idu i stavio tamo leš svoje žene.

(ad je došla policija, bio je miran jer je !nao da ga neće moći

otkriti. ' bilo je tako, sve do jednog dana kad je policija opet

došla. (ad su pregledavali podrum, on je u želji da dokaže

nevinost, pokucao bambusovim štapom baš po mjestu gdje je

bio leš njegove žene i i! !ida se javi neka vika, nekakvi glasovi.

(ad su policajci prokopali !id, u !idu su našli leš njegove žene i

crnog mačka be! jednog oka.

„Volio sam naročito životinje i roditelji bi me osobito

obradovali kad bi mi donijeli u kuću neke od tih maih

stvorenja.

Čitave mjesece me u snovima proganjala slika onog mačka.


15/92

Bijaše to ona nedokučiva čežnja duše da samu sebe izjeda da

vrši nasilje nad vlastitom prirodom da čini zlo samo radi zla

sama koja me tjeraše da nastavim i da napokon okončam zlo

koje nanesoh nedužnoj životinji.!

J$#OM$ DAVID 8ALIN*$#: LOVA; U


16/92

Kn*i('ni% 20.-,&)*(!a" r&8(ni N( &r7anin" -)a'

-,(%a& na%&n 151." ,*. na%&n &*a'( &'&a r&$ana.

O'a* r&$an 3&-,a& *( $() 6i*()&a ,i3a 3&-)i*(ra,n(

3r&( %&*i *( %a-ni*( 3&-,a& 3&na, %a& 3r&a

,ra3(ri6a$a. *()&%3ni %n*i('ni%&' &3- -a-,&*i -(

L&'6a i, i ,rina(-, 3ri3&'i*(#a%a.

TEMA9 @IVOT HOLDENA AUL>IELDA

MJESTO RADNJE

Opisuju se različiti događaji koje je Holden doživio na različitim

mjestima (od New Yorka do njegove kuće), no Holden zapravo

sve to govori u olni!i"

4. VRIJEME RADNJE

#redožićno vrijeme, otprilike tjedan dana"

5. O DJELU

$roz priču postupno saznajemo o njegovu životu, oitelji,

prijateljima, učiteljima i ljuavima"

Holden je dijete dorostojeći% roditelja, ima starijeg rata &"'"a

koji je uspjean u Holl*woodu i mlađu sestru #%oee koju voli

vie nego ikoga drugoga" +lađi rat llie je umro od leukemije,

to je jako utje!alo na Holdena jer je io jako vezan uz njega"

Holden je izačen iz tri kole" Na kraju ga iza!uju i iz kole


17/92

#en!e* #rep, zog nerada i neuspje%a" -z kole je treao otići

početkom ožićni% praznika, u srijedu, no on odlučuje otići već

u suotu, nakon posjeta pro.esoru iz povijesti i tučnjave s

!imerom /tradlaterom"'oji se reak!ije roditelja, pa ne odlazi kući nego u %otel u New

Yorku" 0u se suočava s noćnim životom1 s taksijima, turistima,

arovima i sl", čak i s prostitutkom i njezinim svodnikom" 0ada

susreće ivu djevojku /all* koja ga nikako ne može s%vatiti"

0akođer posjećuje svoju malu sestru #%oee"

/preman je otići na zapad, ali se prije toga želi oprostiti sasestrom" Ona želi poći s njim pa se posvađaju" Nakon svađe

oni odlaze u zooloki vrt, a zatim i na vrtuljak" 0amo Holden uz

sestru pronalazi mir i sreću"

0im prizorom zavrava Holdenova ispovijest u olni!i, gdje se

nejasno izražava o očekivanjima o udućnosti i mogućnosti

prilagođavanja svijetu"

2 romanu se mnogo pažnje posvećuje Holdenovom unutarnjem

monologu, njegovim razmiljanjima o životu, svijetu, ljudima koji

ga okružuju, udućnosti"""

3rlo su izraženi njegovi osjećaji prema oitelji, koli, prijateljima

i sestri #%oee koju voli vie od svega"

Holden ne započinje priču uoičajenim dugačkim uvodom s

mnogo opisa već samo napominje neke važne činjeni!e koje su

važne da se razumije nadolazeća radnja"

3eć na samom početku romana Holden napominje da ta priča

nije autoiogra.ija u pravom smisli riječi1


18/92

4ko već zaista želite da vam pričam o sei, prva stvar kojućete vjerojatno %tjeti znati jest gdje sam se rodio, kakvo je ilomoje glupo djetinjstvo, čime su se avili moji roditelji prije negosam doao na svijet i sve ono uoičajeno davidkoper.ildskosranje, ali ja nekako nisam raspoložen da se uputam u testvari" Osim toga, nije mi ni na kraj pameti da vam sad ovdjepričam čitavu svoju autoiogra.iju ili neto slično"4

Holden nam na početku ojanjava kako se zapravo naao uolni!i1

4#ričat ću vam samo o onoj ludni!i kroz koju sam proao tamooko prolog 'ožića, upravo prije nego sam neto kao iznuo,pa su me dogurali ovamo da se malo smirim"45atim nakon nekoliko strani!a iznosi i drugu verziju o svomoravku u olni!i14/ druge strane, porastao sam u toku prole godine esnaest ipol !entimetara" 0ako sam ustvari i doio tuerkulozu i moraodoći ovamo na sve one proklete pretrage i preglede i tako"

-nače sam posve zdrav"4

Holden nam govori da njegov odnos s roditeljima i nije najolji"6ako i% voli i priznaje da mu se teko vratiti kući nakon to jeizačen iz kole" 7ovori da su mu roditelji oduvijek osjetljivi14"""a s druge strane moji roditelji doili i ar po dva nervnasloma po komadu kad i% pokuao da kažem neto poliže o

nji%ovom privatnom životu" 0o su dori, .ini ljudi i sve nekažem nita ali zaista su preko svake mjere osjetljivi"4#oseno su postali osjetljivi nakon smrti Holdenovog rata

llieja14Od smrti mog rata llieja ona nije a naročito zdrava"/trano je nervozna"4

llie je io Holdenov mlađi rat uz kojeg je Holden io poseno

vezan" 'io je Holdenov uzor" Holden o njemu govori punponosa"


19/92

4'io je dvije godine mlađi od mene, ali zato valjda pedeset putainteligentniji" 'io je .antastično inteligentan" Njegovi nastavni!istalno su pisali maj!i pisma o tome kakvo je zadovoljstvo imatiu razredu dječaka kao to je llie" /tvar, međutim, nije ilasamo u tome da je io najinteligentniji član oitelji" 'io je inajolji, na mnogo načina" Nije se nikad ljutio ni na koga"Općenito se smatra da se riđokosi ljudi veoma lako raspale, ali

llie se nikada nije raspalio, a imao je izrazito riđu kosu"4

Holdenu je također važna njegova sestra #%oee, o kojoj govorisamo najolje stvari" Nakon to je napustio kolu, ponekad mu

padne na pamet da nazove svoju sestru, ali se oje da mu sene jave roditelji"

Holden se stalno uspoređuje s #%oee i lliem" 8esto govori zasee da je glup i lud" 0vrdi da je u !ijeloj oitelji jedinineuspjean"

40reali iste je vidjeti" 2 životu niste vidjeli tako lijepu i istru

djevojči!u" 5aista je istra" Hoću reći, otkad je pola u kolu,imala je uvijek odlične o!jene iz svi% predmeta" 2 stvari, ja sam jedini tup u !ijeloj porodi!i" +oj rat &"'" je pisa! i sve to god%oćete, a moj drugi rat llie, onaj koji je umro, io je pravimudra!" 6a sam jedini koji je zaista tup"4

7ovori da nema mnogo prijatelja" -zdvaja nam /tradletera,

!kle*a i 6ane 7allag%er" 5a /tradletera kaže da je pametan idoar čovjek, ali da je veliki ženskar" !kle*a je opisao kaostra%ovito dosadnog i naivnog, ali mu je svejedno nedostajao"6ane 7allag%er je Holdenova draga prijatelji!a, čak i tajnaljuav" Na toj je djevoj!i sve volio, čak i njen način kartanja"/pominje je kroz !ijeli roman"

Holden mnogo govori o svojim razmiljanjima, ali o izgledu vrlo

malo"


20/92

48esto govorim 4ljudi moji4, prilično često" &ijelom zato to mi jerječnik vrlo siromaan, a dijelom zato to se ponekad ponaamkao da sam mlađi nego to jesam" /ad imam sedamnaest, aliponekad se ponaam kao da imam svega trinaest godina" 0o jedoista ironija jer sam visok 9:; !m, a u kosi imam dosta sijedi%vlasi"

2 6ednom dijelu nam Holden govori da mnogo laže" 0opotvrđuje i !itatom14/amo da prestanem lagati" $ad jednom počnem, u stanju samlagati satima"4

Holden općenito voli .ilozo.irati pa stvara i !ijele odlomke oko

inače potpuno nevažni% tema, npr" kako se držati s djevojkom

za ruke" 0akođer se često susreće s temama koje voli

prokomentirati" 8esto počinje govorit o nečemu da i se sjetio

druge stvari koja ima neke veze s početnom tvrdnjom, a onda

se vraća na prijanju temu, podsjećajući čitatelja gdje je stao"

Holden je jako nesiguran u see" #retpostavljam da ta

nesigurnost proistječe iz neprestane usporede s llijem, koji je

io jako pametan"

2 jednom dijelu saznajemo o naslovu romana" +ožda se čini

neprikladnim, no on je itekako točan" 2 !ijelom se romanu

govori o Holdenovim željama, o onome to voli ili ne voli" 0ako

je Holden jednom pričao #%oee o tome to i želio postati"


21/92

provaliju" 0o je povezano s pjesmom 4ko netko sretne nekog

dok kroz žito ide4 pa je tako nastao ovaj lova! u žitu"


22/92

4>ova! u žitu4 je moderan roman, čiji je stil neouičajen u

odnosu na druga djela u kolskoj lektiri" Način opisivanja i

razmiljanja u prvom li!u je jednostavan i lizak je mladoj

genera!iji" Nije zamoran jer nema mnogo dosadni% opisa nego

je radnja !ijelo vrijeme zanimljiva i potiče nas da čitamo dalje"

0akođer nam daje odgovore na mnoga pitanja koja mladi

postavljaju o svijetu oko nas" 0ako je Holden doio odgovore na

pitanja zato netko umire mlad, kako pronaći ljuav, proao je

!igarete i alko%ol, a doio je i odgovor na pitanje zato se mora

ići u kolu" 0o su sve pitanja o kojima i se moglo raspravljati"

Nije doio odgovor jedino na jedno tipično dječje pitanje

$+O O&>5? #0$? $& /? 5>?&- 6?5?


23/92

9,M, Do"-oje"ki: Zlo4in i kazna

>*&r Mi+a*)&'i7 D&-,&*('-%i 3r(#-,a'ni% *( (r&3-%(%n*i('n&-,i r(a)i$a i ,& r-%& i 1. S,&)*(!a. A,&r *(

r&$ana Z)&7in i %ana" %&*i 3& %n*i('n&$ r 3ri3a#a(3i6i #&% *( 3& %n*i('n&$ 'r-,i $&n&)&%&: a-&6i*a,i'ni,i3 r&$ana. Ni*( %ri$ina)i-,i7%i r&$an *(r $a+ na3&7(,% na$& ,%& *( 3&7ini& )&7in" -3&na*($& -'(()($(n,( i-,ran& 3&-,3%a i *a-n& na$ *( #aD&-,&*('-%& ani$a %a%& *( )&7in 3&7in*(n i a,&.Pra,i$& i -#in-%i ni #&a8a*a '(ani+ )a'n& )i%a

i n*(&'a 3-i+&)&%a 3r('iran*a.

9jodor Mi!ajloi4 Do"-oje"ki: .Zlo4in i kazna62euro3"ki realizam2 =>,"-,2 #u"ija

O-n&'ni #&a8a*i r&$an9

1. &%&)ina %&*&* i'i )a'ni )i% Ra-%&)*ni%&' i n*(&'

-&6i*a)ni 3&)&a*2. 3-i+i7%& -,an*( na%&n &*-,'a. 3*()a )*#i C 3ra'& 3&*(#in6a na &*-,'&4. %ana C Ra-%&)*ni%&')*('a n,arn*a 3r(&raa

T($a r&$ana9 )&7in i %ana

G)a'ni )i% *( Ra-%&)*ni%&' )&7ina6 i #ar()*i'a6" a& i

#&ar 7&'*(%" 3ri*(-,3ni% i $i-)i)a6 -ir&$ani -,#(n,%&*i 3&7ini )&7in -*(%ir&$ i*a #'i*( -,ari6(.

Ra)&i &*-,'a9

1. -&6i*a)ni C -ir&$ani -,#(n, -a -a$& #na #r,'a,&a 'r($(na i P(,r&ra#a. On -( n( ()i i-%&ri-,i,i)&7in&$" '(! na ,a* na7in 3&$&!i #ri$a %&*i -

i-,&* -i,a6i*i %a& i &n" #a i+ n( i-%&ri,a'a* )i+'ari.


24/92

2. 3-i+&)&%i C Ra-%&)*ni%&' #i*()i )*#( na &i7n( in(&i7n(. Oi7ni - B$a,(ri*a) %&*i -)i ara'an*( 'r-,(" #&% - n(&i7ni &ni %&*i i$a*-na( n&'&* -r(#ini r(!i n&' ri*(7 &ni '*(,&%r( a%&n i i$a* 3ra'& na n(3&-)+. Van&-, i'ri*(#n&-, n*i+&'i+ 7in&'a #&i, !( na 'an&-,i ,(% #!n&-,i. Ra-%&)*ni%&' -(( -$a,ra n(&i7ni$7&'*(%&$.

. $&ra)ni C Ra-%&)*ni%&' -$a,ra #a i$a 3ra'& na)&7in i #a -( ,& n( %&-i - n*(&'&$ r()ii&n&!.

P&-)*(#i6a )&7ina *( Ra-%&)*ni%&'a 3-i+i7%a i i'7anara-,r&*(n&-,. U ,r(n,% %a#a *( &-8(n na a,'&r-%%an 3r($*(,(n *( Siir #*( #&i')*a'a n,arn*3r&$*(n C 3r(&raa* *(#n&$ -+'a!a #a !( -(n*(&' i'&, ,($()*i,i na )*a'i i na '*(ri i #a *( &n %a&3&*(#ina6 -3a(n" a n( i)*(n.

Li% S&n*( C 3r&-,i,,%a %&*a *( 3&$&)a Ra-%&)*ni%&' #a3r&na8( -(( &na *( 3&3, n*(a &i)*((n(-ir&$a,'&$. I &na *( 3&7ini)a )&7in na# -a$&$ -&&$;a*!i -( 3r&-,i,6i*i


25/92

O'& *( $&n&)&%& C a-&6i*a,i'ni r&$an %&*($ *(na)a(n $&n&)& )a'n& )i%a i n*(&'a %ara%,(ra.Pri3&'*(#a7 )ai -'i*(-, *(#n& )i%a i 3&-(na *(

ira#n*a -a$& 3r&6(-a n,ar )*#-%( -'i*(-,i.

*U8)AV$ 9LAUB$#): *O8(O?A BOVA#@2 =C,

>)a(r, *( '()i%i ran6-%i %n*i('ni% r(a)i$a" 3r(,(7a

$(rni-,i7%( %n*i('n&-,i" -)&n*a% i an(-(n*a%%n*i('n&!. N(-r(,an 3ri'a,n&$ i'&, i i'7an&&)(-,an & 3r(,*(ran& ra'i*(ni+ &-*(,i)a" i'i3&'7(n& na i$an* N&r$an#i*i i -a' -( 3r(#a*($*(,ni7%&$ ra#. Ka& #i*(,( i )i*(7ni7%( &i,()*i" i$a&

*( 3ri)i%( arana 3&na,i r i'&,n -,'ran&-, %&*ai*a n*(&'( r&$an,i7ar-%( -%)&n&-,i. Ta%& -( 3i-a6

&%r(!( &*(%,i'n&$ 3ri%ai'an* )i%&'a i -'a%i#an*(i'&,a >ran6-%(. D*()a9 G&-3&8a ?&'arQ" S(n,i$(n,a)ni&*" J(#n&-,a'n& -r6(...

Boarizam je -i3 "je-onazora koji je 3lod ma1-e iz0ilje2 ne3ri!aćanje "-arno"-i i 4ojekoa"klono"- da "e "ma-ra druk4ijim nego 1-o je"- i da3o3u- $mme Boar2 "ma-ra da za"lužuje 0olju

"ud0inu od one koju ima,

9lau0er-oa 3oreda janog moralaOd =,li"-o3ada do =C, 3ro"in/a 9lau0er- je o0jaljiao*o"3oEu Boar u na"-a/ima u 4a"o3i"u .#euede (ari"6, Z0og -og romana do"3io je 3red "ud2zajedno " glanim urednikom i -i"karom -og

4a"o3i"a2 3od o3-už0om da "u u4inili 3rije"-u33ro-i janog i jer"kog morala i do0ri! o0i4aja,


26/92

Nakon žu4ne ra"3rae done"ena je odluka u kojoj je "-ajalo:

,,,da ne izgleda da je njegoa knjiga 0ila na3i"ana

" jedinim /iljem da zadoolji 4ulne "-ra"-i2 du!ra"kala1eno"-i i razra-a,,,

,,,da je "amo 3ogrije1io u -ome 1-o je ka-kadizgu0io iz ida 3raila 3reko koji! nijedan 3i"a/2koji drži do "e0e2 ne "mije nikada 3rijeći2 i 1-o jeza0oraio da knjiženo"- kao umje-no"- ne -re0a

"amo 0i-i nedužna i 4i"-a u "om o0liku iizrazu,,,Za-o i! je "ud o"lo0odio o3-už0e i3laćanja "ud"ki! -ro1koa,

#oman .*o"3oEa Boar6 "a"-oji "e od -rijudijeloa:

= dio $mma i ;!arle" na3u1-a!u )o"-e"F

G dio: žio- u @onilleu i $mmina eza "#odol3!eom2 ra"kid2 $mmina 0ole"- $mmina eza " Leonom2 ra"kid2 $mmina "mr-

)aka "e "-ruk-ura romana nazia "-ruk-urom-ri3-i!a -ri3-i! je "lika od -ri "3ojena dijela)ridijela romana u3ućuju na -ri e-a3e $mminažio-a,

Na "3omenu-om romanu 3i"a/ je radio 3ini! Cgodina, 9a0ula je jedno"-ana i ne o0ilujezanimljiim dogaEajima2 eć izno"i 3oije"- žio-amlade i lije3e $mme, Ona je odra"la na 0oga-om"eo"kom imanju uz o/a "eo"kog 3o"jednika, O-a/ ju je kao -rinae"-ogodiE1njakinju 3o"lao u"amo"-an "e"-ara ur1ulinki2 za-im je udaje za

do0ra i 3ro"-odu1na "eo"kog lije4nika;!arle"a,On je udoa/ koji ni 3o 4emu ne


27/92

odgoara njezinim djeoja4kim "noima o elikoj i"-ra"-enoj lju0ai i 0ra4noj idili,


28/92

mira u njoj bujaju bijes i žudnja !a drukčijim životom. "apušta

kuću i muža, naposlijetku se ra!boli i *harles se !bog nje!inog

!dravlja odluči na selidbu i! 0ostesa. (ada su odla!ili, mma je

bila trudna.

%#'($ %$&

Dola!e u 1onville, !apušten pokrajinski gradić.

Odmah prvu večer upo!naju 23ona koji svojom pojavom i

interesima u mminim očima postaje idealni muškarac, a s time*harles sve dublje tone. mma počinje gajiti osjećaje prema

njemu. to je vrijeme i rodila djevojčicu +erthe, koju daje

dojilji.

)astrgana je % i!vana i prema drugima je draga i pristojna, ali ne

može se riješiti mržnje i nemira u duši. 4tjela je potražiti pomoć

kod župnika, ali on je tome nedorastao i !ato ona odla!i. 23one

odla!i u Pari! jer više ne želi čekati da mu mma u!vrati ljubav.

Ona ostaje nesretna, ali ne !adugo jer se u njihovom životu

pojavljuje bogati posjednik )udolphe +oulanger. On !amjećuje

mmu i shvati da će ju vrlo lako osvojiti, što se i dogodi. Postaju

ljubavnici, čak planiraju !ajedno pobjeći, ali to se naravno ne

dogodi jer je on mmu !apravo samo htio iskoristiti i nikada

!bog nje ne bi narušio vlastiti ugled, a niti bi se ve!ao !a cijeli

život.

Nakon što je ostavljena i od njega, pomišlja na samoubojstvo,

ali ga ipak ne počini. &lomljena je, !apada u teške i duge


29/92

psihičke kri!e. ! sve ovo, napravila je ogromne dugove koji

sada dola!e na naplatu. (ada je o!dravila, odla!i s *harlesom u

ka!alište u )ouen gdje nakon tri godine sreće 23ona.

)#*+$ %$&

Ona ostaje u )ouenu s 23onom, a *harles putuje kući. Postaju

ljubavnici.

0ada mmin život postaje mreža laži koje su vodile jednom cilju

/ sastancima s 23onom. to vrijeme nagovori *harlesa da joj omogući punomoć nad

njihovom imovinom, na što on pristaje. 0ako se još više

!aplitala u lihvarovu mrežu, pravila sve veće dugove i sve ih više

odga#ala. "bog toga dola!i do pljenidbe i prodaje svih njihovih

pokretnina. mma ne želi da se to dogodi, moli !a pomoć sve

koje po!naje, ali svi oni ju odbijaju.

23on se uplašio i pobjegao, ponovno ju ostavljajući. 5edini i!la!

!a mmu bila je smrt. Proguta arsen i u sljedećih nekoliko sati

umre.

*harles pati, povlači se u sebe, kao da više ne živi. kući

pronala!i ljubavna pisma koja je mma primala od svojih

ljubavnika. "a sve krivi sudbinu. mire.


30/92

MILUTIN CIHLAR NEHAJEV: BIJEG,1909.

4rvatski književnik i! ra!doblja hrvatske moderne, kraj 67. ipočetak 89.st. :utor najboljeg romana i! ovoga ra!doblja,

ro#eni &enjanin. Ovo djelo pripada epici, po književnoj je vrsti

roman lika kojega karakteri!ira i!ra!ita de;abulari!acija i

pripovijedanje u tri tipa narativnog diskursa. 0emati!ira položaj

intelektualca u suvremenoj okolini na početku 89.st.

Mjesto radnje:

5rst

Vrijeme radnje:

!rajem siječnja :


31/92

Tema:

6ijeg od svakodnevnog "ivota i odluka o smrti

Problematika koja se obrađuje u djelu:

> /pis prilika i "ivota ljudi koji se oblikuju uneposrednom odnosu prema društvenim zbivanjima

> 4etrospek#ija doga%aja glavnog lika iz dana

školovanja> /pis unutrašnjeg "ivota glavnog lika koji je bio bujan

i raznolik, bez silnih doga%aja s mladenačkim dobom jakih kriza koje su udarile biljeg njegovom kasnijempogledu na svijet

> 4a%anje sumnje da je knji"evnost vrlo malo vrijednaprema vrijednosti "ivota

> /pis (ietzs#hea sa svojom anarhističkom mišlju oubijanju samoga sebe )nadčovjek sam sebe "rtvuje,odričući se čovještva

> /pis nastupa in7eriornosti prema "ivotu koja se dadeizvrsno slo"iti u ?apsolutno istinite@ ideje

> Pribjegavanje alkoholu kao jedinome rješenju iznastale situa#ije, jer on opija, omamljuje i savladavasve, trza iz ru"ne sadašnjosti

> miješna istina o potiskivanim 7razama omaterijalnosti duševnih 7unk#ija> jećanje na posljedi#e duševne klonulosti, nemoći

"iva#a nakon jedne krize> (apola rezignirani čovjek prisjeća se svoje ljubavi i

zbivanja, koji su se isprepletali s dojmovimasadašnjeg osamljenog, dosadnog, besmislenognjegovog "ivota i beznadni polo"aj u kojem je sada


32/92

> Prevladava moderna pripovjedačka tehnika)autoanaliza

> Psihološka razmatranja i pri"eljkivanje kraja "ivota ismrti

Struktura djela:

4oman kao pripovjedačko sredstvo, kojim se likpredstavlja u prvome li#u i slu"i se pismom i dnevnikomu oblikovanju romana. 4oman našeg vijeka, psihološki,

realistički, so#ijalni s mnogo ustaljenih oblika i noveknji"evne 7orme A de7abulativni roman.

Inspiracija i slično! djela:

8 autorovim djelima se osjeća utje#aj 5urgenjeva injegovo opisivanje 7ilozo7ije utučenih ljudi umalogra%anskom "ivotu, s vječno istim brigama inikakvim nadama, te praznim razgovorima o idealima ineizvjesnoj budućnosti. (etko za sve "ivotne problemepronalazi svoje gotove 7ormule, no jedino je istina da se"ivot ne da strpati u 7ormule. (adahnjivale su gapjesme (ordsee od &eina u hrvatskom prijevodu, te

&omerova djela. 0eoma su ga se dojmila djela 5olstojačiju je 7ormu pisanja i on koristio.

"nalia liko#a:

$uro "ndrija%e#i& je mladi daroviti intelektuala# kojistudira u 6eču kako bi postao doktor. (jegov likodra"ava raspolo"enje jednog dijela mlade genera#ije


33/92

koja se, mnogostruko obrazovana i puna snova, nijemogla potpuno snaći u konkretnim društvenimprilikama, već je naginjala skepsi i depresiji. !roz

njegov lik se izra"ava tragični nemir modernog čovjeka.Propast talentiranog čovjeka nije izazvan uskimprilikama provin#ijskog mjestan#a u kojem "ivi, već jesamo tragičan 7inale uslijedio nešto br"e. /n u svojojduši nosi kli#u sloma svojom jako razvijenom prevlašćumisli i konstantne autoanalize. (e predstavlja prosječnuličnost, zamišljen je kao izraz tragičnih nemira

modernog čovjeka, nervoznog, tjeskobnog i umornog,koji je ovu baštinu primio u naslje%e, pa nije imaodovoljno snage, ni bioloških uvjeta, da aktivnošćuispuni "ivot.

'artol "ndrija%e#i& je Burin ota# i pomorski kapetankoji je plovio godinama po morima i na kraju je dobioslu"bu lučkog kapetana u !raljevi#i.

Toma njegov stri# )bivši trgova# drvima iz Like koji jebio bez obitelji i zavolio je Buru kao svoje dijete i

pomagao mu u školovanju koliko je mogao.

Teta (lara je ukazivala da će od Bure postati veličina ida se od majčine strane sva obitelj sastojala odduševno silno razvijenih ljudi, koji su više ili manjepustolovno završili "ivot. 4ekla je da će od dječaka biti

ili nešto ili ništa.


34/92

)ora Marako#a bila je kći doseljenog Ceha, ravnateljatvorni#e u '. tasita i koštunjava djevojka s li#emopaljenim od sun#a i zvonkim smijehom. (ije bila bašlijepa, ali je sasvim suvereno istupala u društvu isvojim otvorenim načinom općenja začarala svojuokolinu. /dijevala se sa mnogo ukusa i uvijek bilaspremna na svaki pothvat ako je s tim bilo spojenonešto novo i osobito.

Vera *rabaro#a je djevojka i dobre obitelji koju supreporučali Buri, darovita, završila gimnaziju, naučilagovoriti tri strana jezika, svirala glasovir, a u društvuznala besprijekorno voditi konverza#iju. 6ila je visoka,suha djevojka sa zlatnom kosom i mirnim zelenim

očima.

To%o njegov najbolji prijatelj, koji ga je uvijek razumiou teškoćama.

+a!an novi znana#, bio je nabit, nizak, debeo, kratkopodrezane kose i plav, oštar brk činili su #rvenu, dostaćelavu glavu karakterističnom. 6ijele, vodene oči ipodbuhli obrazi govorili su da se ne bavi puno ozbiljnimposlovima, nego veći dio svog vremena provodi ukrčmi. 5u je bilo njegovo #arstvo. Po uli#i se vukaotromo, pospano, gotovo plašljivo, kao da se stidi svogodrpanog odijela. u krčmi, što je bila prostija, jače ga


35/92

je dojmila. 6io je uman čovjek, nego što se na prvipogled moglo zaključiti. a pregršt duhovitih paradoksaznao je braniti svoje mišljenje oštrom poraznom

dijalektikom. 6io je kruta pijani#a i navikao naneuredan "ivot. -eo je vrlo malo i to najprostija jela, aodijevao se više nego siromašno. $a prijatelja dao bisve, pod uvjetom da se taj sla"e s njegovim običajimakada se nazdravljalo.

Sadržaj:

Mladi daroviti intelektuala# Buro ndrijašević je izmjesta studiranja putovao kući, pa se tako prisjećaoprohujalih godina i zbivanja. 5oliko se naputovao usvom "ivotu da je imao neku odvratnost protiv svakogputovanja. Prisjećao se mirnih dana i %ačkih običaja

kada se kretao izme%u mjesta stanovanja, sveučilišnihzgrada i kavane. 6ilo mu je lijepo studirati u 6eču ikada bi zapao u tromost, ne brinući se ni na što i neodgovarajući na materina pisma, sam sebi je govorio datreba svršiti studiranje za doktora i vratiti se u svojrodni kraj. 8 6eču se govorilo da je svaki %ak doktor zagazdari#u i kelnere, a kada zbilja dobije doktorat svi gapromaknu u pro7esora. vaki puta kada bi trebao daljeputovati upravo je bio bolesno nervozan zbog dolaska uneku nesigurnu i strašnu neizmjernost, o beskućništvu ivječnom nespokoju. Prisjetio se kako su ga posljednjiputa ispraćali &rabarovi na put u 6eč. 'ok je čekao davlak krene, njega je svaka minuta tako uzrujavala, da

je bio prema svojoj zaručni#i 0eri upravo nepristojnohladan, što mu je ona u pismu prigovorila. Buro je


36/92

odgovorio i mučio se da joj objasni to svoje nesretnoraspolo"enje, ali ni sam nije mogao da na%e pravihriječi. (jemu se pričinjalo da u svakom odla"enju ima

nešto u"asno i tajnovito, kao da iza njega ostaje komad"ivota koji nikada neće moći dostići. &vata ga strah daće u onom drugom svijetu naći nešto nepoznato i novona što se neće moći priviknuti. 5o je mo"da još izdjetinjstva, kada je svoga o#a slabo vi%ao, koji je nakratko dolazio kući i uvijek neprestano odlazio, jer jetako zahtijevala slu"ba pomorskog kapetana. (akon

dvadeset i pet godina potu#anja po morima kapetan6artol ndrijašević je dobio slu"bu lučkog kapetana u!raljevi#i, gdje je dosta nespretno obavljao slu"bene7ormalnosti. Cim je sin dorastao do pučke škole dao mu

je ispisivati liste o svjetioni#ima i barkama. !ada je ota#umro, mati se preselila u 4ijeku gdje je iznajmljivala

sobe %a#ima. 'alje je u pismu nanizao nekoliko isprikakoje je 0era rado primila, no gospo%a (ina &rabarovanije još dugo vremena mogla da razumijendrijaševićevo ponašanje.

Putujući dalje bio je svjestan da ne radi lijepo štoputuje u lavoniju k prijatelju, a ne ide u $agreb, gdjesu sigurno računali da će kao doktor doći i slu"benozaprositi 0eru. 8istinu je da će oni pomisliti da on bje"iod njih, a osobito stara će imati pravo. 6ojao se da jošnije spreman za taj trenutak, jer bi ga stara zapitala zazaruke. /n je mislio dalje nastaviti nauke i prijavitipro7esorski ispit, da nije umro taj nevoljeni stri# 5oma iostavio zadu"enu kuću, a svi su mislili da će iza njega

ostati imetak. ndriješević je sve svoje misli izra"avaoriječima, tako je i sada misli gotovo glasno završio


37/92

razgovor sa samim sobom. 8 dnu duše je znao da tonije rješenje, da sa 0erom samo odga%a stvar i da otome ovisi njena sreća. Prisjetio se da je u trećoj godini

sveučilišta upoznao 0eru i zaljubio se. /na ljubavpriznaje maj#i, dobiva dozvolu dopisivanja, inače predljudima sve mora ostati tajno. Predočio si je kaorješenje da mu &rabarovi vrate obavezu i udaju 0eru zanekoga drugoga. 8zalud je tu zadnju misao pokušavaootjerati. ko bi se uzeli morao bi imati zaposlenje inekakvu plaću i da li bi im ona bila dovoljna za "ivot,

jer pro7esorske plaće su male. ve je to lijepo rekaosvojoj budućoj puni#i, no ona je i dalje bila jakonepovjerljiva. 6ilo bi najbolje sve prepustiti vremenu,kada bi se ti#alo samo njega. Prisjetio se kako supro7esori u gimnaziji potvrdili da takvog talenta kakav

je on nije bilo za njihovog vremena u školi. -oš jače se

raširilo to uvjerenje kada su u omladinskim listovimapočeli izlaziti neki Burini knji"evni pokušaji i pokazivaose kao sigurna buduća veličina. 8 0ijen#u je izašaonjegov prvi veći rad i svi su se čudili 7ormalnojsavršenosti koju je imao taj početnik. /pčinila ga je"elja za slavom i prvi knji"evnički uspjesi dali sunjegovom mišljenju novi prava#.

Praznike nakon sjajno polo"ene mature proveo je u!raljevi#i u kući stri#a 5ome, koji je preko ljetaiznajmljivao sobe kupališnim gostima. 5amo je upoznaogospo%i#u $oru Marakovu i njenog brata Marka. Mladićiubrzo postadoše vjerni drugovi na izletima i zabavama.(jihovim izletima se pridru"ila gospo%i#a $ora i poslije

par susreta Buro je osjetio da njena blizina na njegadjeluje neobično. (jegov pojam o "eni kretao se izme%u


38/92

dva kontrasta. -edno je bila umilna djevojči#a, vrijednaljubavi, a drugo kao majka, po"rtvovna i bri"na. (ijebila baš lijepa, ali je sasvim suvereno istupala u društvu

i svojim otvorenim načinom općenja začarala svojuokolinu. /dijevala se sa mnogo ukusa i uvijek bilaspremna na svaki pothvat ako je s tim bilo spojenonešto novo i osobito. Buro je iz početka osjećao nekuantipatiju prema njoj i nije mu se svi%alo što ona takomuškarački govori i radi. Instinktivno je osjećao da muse ona ne uklapa niti u jedan njegov razred koji si je on

stvorio u svojoj 7antaziji. $orina iskrenost razbila jebrzo nepouzdanje i plahost i sve su se više dru"ili. Buro

je $ori čitao pjesme i druga knji"evna djela i nakonraspredanja sve se svršilo u ljubavi. !ao san bijaše taljubav. Buro je pratio $oru do usamljenih morskihrtova, gdje su mogli nesmetano usisavati sav čar naglo

ro%ene ljubavi.(akon par dana su otišli $ora i njen brat i Buro jeosjetio gri"nju savjesti na tu ljubav i propatio je dotrenutka kada je trebao krenuti u 6eč da se upiše nasveučilište. /sjećao se slabo da razmišlja o tome kako

je postupio prema njoj i pokušao se izjadati u pjesmi ukojoj je htio opisati svoju slabost i tako je prvi putaosjetio da nema vjere u pisanu riječ. Prvi puta rodila seu njemu sumnja da je knji"evnost vrlo malo vrijednaprema vrijednosti "ivota. (apisao joj je pismoproklinjući je i u isti mah strašno i samilosno "aleći. 8velegradu se ndrijašević preobrazio u drugog čovjeka inakon prve navale boli radi jadnog završetka ove druge

ljubavi do%e pokajanje. Cekao je danima neće li od$ore doći nekakav odgovor i tako se njihov roman nije


39/92

nikako mogao završiti. /sjećao se vezanim za tudjevojku i nije znao kako da popravi što je skriviopismom, poslanim u omagli#i prvog razočaranja. Mislio

je da se njena ljubav pretvorila u prezir, da ga ona dr"ikukavi#om, slabićem, koji je uzmakao kada je došaočas ozbiljnih obaveza.

Izmučivši "iv#e, izgubio je interes za nauku i stanetra"iti načine da sam sebe ponizi još gore, misleći daviše nije vrijedan "ivota. /sjećao se i sam star, propao,

nesposoban za bilo kakvu odluku, ranjen u duši i tijelu,kretao se u najgorim %ačkim društvima i došao na glaspokvarenog čovjeka. (ije se javljao kući bojeći se da sui do njih doprli glasovi o njegovom "ivotu. 4u"na su bilata vremena i došle su materijalne brige, neplaćeniračuni, dugovi. 8loga očajnika postala mu je drugomnaravi i stane se opijati iz noći u noć, da svoj nemir

utopi u alkoholu. Izbjegavao je susret sa poznatimljudima, da ne bi oni vidjeli kako je duboko i zauvijekpropao.

Ipak je otišao kući i majka i stri# 5oma su očekivali daće im objasniti u što je protratio dvije godine boravka u6eču. (apisao je pismo drugu 5oši iz gimnazije da ga

ovaj pod bilo kojim izgovorom pozove u goste./tišao je kod prijatelja 5oše i nakon nekog vremena seokanio svojih loših navika. Postepeno se oslobodio jadi ipovjerio se prijatelju što ga je mučilo. /n mu je rekaoda je pro"ivio normalno razočaranje u prvoj ljubavi i da

je loše što je zapustio svoj knji"evnički rad. Buro je

poslušao savjet i treću godinu studija upisao u $agrebu.Počeo je objavljivati u novinama kritike i novele. 8pisao


40/92

se u glazbenu školu na nagovor gazdari#e kod koje jestanovao, udovi#e majora 4. 6io je uveden u kuću višegčinovnika &rabara, bolje rečeno u kuću njegove "ene.

!od prvih susreta nije mogao da prodre u 0erinu dušu.(ovi osjećaj ga je odveo dalje od očajanja zbogprijeloma sa $orom, koji mu je postao dalekauspomena. 0era je bila lijepa pristala djevojka i njenizgled je pristajao uz sliku djevičanstva i netaknutostikoju bijaše zamislio. ve sna"nije je primjećivao da muse 0erina duša pribli"ava. (evidljiva veza izme%u njih

dvoje sve se više stezala i Burino uspavano sr#e stalose buditi, ku#ati sve jače i hrliti njoj u susret. Ipak jeBuro uvjeravao sebe da je odviše star i grešan za tunovu, veliku ljubav i da se ne mo"e izbrisati prošlostkoja ga čini bezvrijednim pred 0erinim zahtjevima.Povukao se u sobu i par dana si je ponavljao isu 7razu9

?Dto se ti pokvareni, izmo"deni čovječe usu%uješ kaozločina# ulaziti u njen svijetE 5ko ti daje pravo da djevi#imutiš spokojnost dušeF@ (apisao je i objavio pjesmu učijim stihovima je ispričao #ijelu svoju ispovijest i plašiose pri pomisli da će 0era razumjeti njegovu pjesmu./tišao je u svoj stan da je više ne vidi i napisao jojpismo, kako je ovo sve ludost i zločin što radi. /pisao je

svoju ljubav prema njoj i svoj strah radi te ljubavi, teda je njegov "ivot sagra%ena na ogromnomrazočaranju. tiglo je pismo na brzinu napisano9 ?kovjerujete u me da mogu biti tješitelji#a 0aših boli, jasam spremna. @

5ako je Buro otputovao prijatelju 5oši i u prilikama

odmora pisao dnevnik doga%anja. lučajno je unovinama pročitao o imenovanjima i premještajima da


41/92

je $ora Marak, učitelji#a više pučke škole premještenana višu djevojačku školu u 0. 5ako je saznao gdje jezavršila $ora kao učitelji#a, odgajajući dje#u, s

vremenom stara djevojka sa praznim domom. 5eško jepomislio, kako je pro"ivjela te godine. 'a li ga jezaboravila i smirila se. 'a li je zadr"ala uspomenu nanašu ljubav, a to sigurno jest jer se nije udala i mora da

ju to muči. 4u"no je misliti na to, ali se ništa više ne dapopraviti. jetio se kako je bio očajan nakon doga%ajasa $orom i bio mu je jasan (ietzs#he sa svojom

anarhističkom mišlju o ubijanju samoga sebe)nadčovjek sam sebe "rtvuje, odričući se čovještva, akod hopenhauera ga je smetao njegov smisao zaumjetnost, jer je gledao sve #rno i nemilo. 5ošo mu jerekao kako ga ota# "eli nagovoriti da se o"eni za'iklićevu kćer, jer bi se onda dva susjedna imanja

slo"ila u jednu #jelinu. (o on se zaljubio u njegovunku, koja nije o#u u računi#i. 5ošo je učitelj sastalnom plaćom i "ivi u obiteljskom "ivotu sa nkom.!ako malo treba da se ostvari ta sreća, ako se imahrabrosti.

'ošlo je pismo kojim Buru pozivaju &rabarovi da do%e.(o gospo%a &rabar zna da Buro treba polo"itipro7esorski ispit, a za prijavu nema nova#a. 5ako ćeproteći godine, a 0era će biti u dvadeset osmoj i nemaviše čekanja za njenu udaju. mislili su da razvrgnuzaruke i da ju udaju za nekoga drugoga. Premdagospo%a mama nije znala da je Buro upravo 0eri zavolju napustio pravni 7akultet, u koji je bio upisan već

četiri semestra i pošao na 7ilozo7iju samo da br"e završi.(o razmišljali su ako i završi studije treba se zaposliti.


42/92

(o imala je 0era i drugih prosa#a, koji su svi bilibesprijekorno odjeveni, u društvu duhoviti, muzikalni.vi su muškar#i "ivjeli u atmos7eri odmjerene

etiketnosti, govorili o kazalištu, literaturi. ndrijaševićnije bio čovjek iz toga svijeta, nije mnogo govorio iozbiljnije od ostalih je shvaćao svoje riječi. !od 0ereriječ ?ljubav@ joj nije dolazila na um. voje osjećajetumačila je kao simpatiju, a kako je bila punareminis#en#ija iz literarne povijesti o prijateljstvuduhovitih "ena i genijalnih mu"eva, njeno poznanstvo s

Burom, umnikom i knji"evnikom, dobivalo je za njuposebnu aureolu. Burine pjesme, jasne i bolneispovijesti ljubavi, doimale su se kod nje kao pravaoluja. (ina je zadovoljno gledala kako njena kćerkapomalo dobiva navike gospo%i#e koja više nije mlada.Mati je htjela svoju kćer vidjeti kao sretnu mladu

gospo%u, udatu za mu"a koji joj mo"e dati bar ono našto je kod kuće naučena, no sve je više vidjela kako seudaljava od te budućnosti. 1ospo%a (ina je odlučila dane popusti i svoju kćer oslobodi od upliva ndrijaševića.Majka se sjetila kako se obećala %aku iz škole, kloniladruštva, a on nema nikakvih obaveza. (ije završiostudij, pripovijedao je o imetku od kojega nema ništa.

Mo"e reći da ga nije briga i onda će draga kćerka ostatineopskrbljena i biti velika "alost roditeljima pod staredane.

ndrijašević je stigao u kuću &rabarovih gdje mu jegospo%a govorila da je njena kćer za udaju a on nemaosiguranu egzisten#iju i dok ne završi ne smije se

dopisivati s 0erom. 6ilo mu je jako neugodno i postalo jasno da je u njihovoj kući suvišan, te da ga tjeraju


43/92

zbog njegove nesigurne budućnosti. Pomislio je da štoprije negdje pobjegne i preda se alkoholu kao jedinomerješenju iz nastale situa#ije, jer on opija, omamljuje i

savladava sve. (jemu ne odolijeva ništa, nisu potrebne7antazije ni osjećaji, pretvara te u drugog čovjeka,trgne iz ru"ne sadašnjosti. a u"itkom alkohola raste iironija. av rad proteklih godina mu je bio besmislen,otopio je i piljio u dim od #igarete, gledajući sebe kaouboga prosjaka koji je bio lud i nadao se milosti oddobrih ljudi. popao ga bijes na samoga sebe, srd"ba,

očaj, lakovjernost, sulude snove.

tigao mu je odgovor na molbeni#u, da je namješten zasuplanta u enj. (ije javiti 0eri, nego da ona vijestpročita iz novina. , te se uputi u svoje novo boravište. 8školi je mnogo ljepše nego je očekivao, ima mnogodosadnih i suvišnih stvari koje su spojene sa

pedagoškim du"nostima )7ilozo7 sa šibomE. 6io jepreviše 7ino odjeven prema ostalim kolegama i u malomgradu ljudi slabo paze na toaletu. Prvih dana jerješavao statistike i popise, a kasnije je imao vremenada se bavi u laboratoriju. Ljudi oko njega nisu zli nitiodvratni, ali su u"asno prazni i jednaki. vi gledaju

jedan na drugoga, imaju jednake navike i sjetio se kada je i on "ivio tako mrtvo, bez osjećaja i monotono. liono je bila posljedi#a duševne klonulosti, nemoći "iva#anakon jedne krize. vi ovi ljudi sasvim su normalni inisu niti nezadovoljni. Ljudi se osjećaju mladi sve dokleih ne uhvati u svoje kolo malogra%anski "ivot.Preporučili su mu da ne predaje u razredima previše

pametno, nego da treba raditi samo toliko da ga nemogu otjerati s posla. 5eško je vjerovati u vrijednosti


44/92

onoga što sam stvaraš, a radiš za druge. /d plaće kojudobije nije se moglo "ivjeti, pa je posudio od matere jošnova#a. I kako sada da se o"eni, tj. da bje"i iz zla u još

gorje. Mladi ljudi zaljube se i o"ene, do%u brige ioskudijevanja i gotov glad. Ce"nja za 0erom morila ga

je jače nego ikada. ve je više osjećao te"inu obavezešto ju je preuzeo na sebe obećavši da joj se nećepribli"iti dotle dok ne polo"i ispite. 8vi%ao je da će dotada proći više vremena nego je mislio. vako dandonosio mu je nova razočaranja, jer je u školi bivalo

sve dosadnije, otkada je morao napustiti svoj slobodnirazgovor sa dje#om i dr"ati se suhe šablone zadavanja iispitivanje lek#ija. Materijalne brige su ga tištale svakidan sve jače. Pomisao da će 0era biti njegova svakimdanom se sve više udaljavala od njega. 1ledao jeo"enjene drugove, njihovu bijedu, njihove navike,

uvi%ao da ne mo"e sada, a neće ni kasnije moći dr"atise na površini sa plaćom koju dobiva. 0era je polako zanjega postajala nedohvatljivo biće, lagodan "ivot unjenoj obitelji, navike ljudi koji imaju dosta da si priušteluksuza, te je uzaludno tra"io izlaz. Pozajmljivao jenova# od majke koja je sve te"e shvaćala njegovepotrebe, jer je on sad konačno stao na svoje noge.

/dlazila je sve više u #rkvu i udaljavala se od svijeta, te je svaki dan slabije shvaćala potrebe "ivota. tiglo mu je pismo od matere u kojem ga obavještava, da mislida je on završio nauke i da mu više ne treba slatinova#a, niti više računati na ičiju pomoć, jer ima svojezaposlenje i prima plaću. $ato je odlučila 5ominu kućusa nešto gotovine pokloniti opatičkom samostanu, začeka će je opati#e hraniti do smrti, a poslije smrti čitati


45/92

vječnu misu za spas njene duše. Počeo je prekoravatisebe za taj doga%aj, jer je slabo obilazio mater osimkada je trebao nova#a. 5o je nju sigurno boljelo i zato

je tra"ila utjehu u #rkvi. ?ko je kuća poklonjena, nemo"e tra"iti gostoprimstvo kod matere. 6aš je 7atalnosve to.@

-ednoga dana je stigao brzojav od 0ere, koja ga pozivada do%e. Pomislio je da ga se po"eljela vidjeti, ali se togtrenutka kod njega pojavila spoznaja vlastite bijede i

nemoći. labost, gotovo očaj, zahvati mu čitavu dušu.ndrijašević se u svojim osjećajima pribli"avao njenojboli i utapao se u tu bol, zajedno s 0erom. (apolarezignirani čovjek prisjećao se njihove ljubavi, koji suse prepletali sa dojmovima sadašnjeg osamljenog,dosadnog, besmislenog njegovog "ivota i beznadnipolo"aj u kojem je sada. Buro nije otputovao ni

sutradan ni prekosutra. 6ila su dva dana takveuzrujanosti, da mu se činilo da to neće moći izdr"ati ida će poludjeti. 5ra"io je kod svojih kolega nova#a naposudbu, ali svi su tako%er u teškoj situa#iji sa većzalo"enim mjeni#ama. Pokušao je kod ravnatelja, kojise slu"beno dr"ao i izjavio da ?nema naslova@ zapredujam, te ga nije dalje ni slušao i gotovo jepobjegao iz sobe. 5reći dan je Buro nakon uzaludnogtrčanja, poni"avanja i muka, postao sasvim apatičan.(apala ga je takva tjeskoba, da se nije mogao ničimrastresti. (oći nije mogao spavati i napiše 0eri pismo./pisivao je svoj "ivot, ali je pazio da ne ističe bijedu,naglasio je da preko 7erija mora učiti za ispit, te je

pisao riječi ljubavi koje mu se nisu tako često izmi#aleispod pera i napokon ju molio da se strpi. List je poslao,


46/92

ali ga treći dan neotvorenog dobije natrag. (apisao jepismo prijatelju 5oši da ode u $agreb i da preda pismo0eri, jer je gospo%a &rabarova prepoznala rukopis i

odmah ga vratila natrag. Molio ga je da ide odmah, jer je bolestan od nemira i očekivanja.

'obio je pismo od 5oše koji ga obavještava da je pismolutalo jer on nije bio u $den#ima nego kod o#a koji sepomirio sa nkom jer je rodila dečka. 6io je kod&rabarovih i saznao da je 0era gotova učitelji#a.

4oditelji su zbog bolesti otišli u Dtajersku na oporavak.'a bi nekako suzbio tjeskobu koji puta je šetao sadvjema učitelji#ama 'arinkom i Minkom. Buro se nanagovor prihvatio posla da bude redatelj diletantskogdruštva i prire%ivali su %ačke zabave. Ba#i su u njemuvidjeli poštovana pis#a i čovjeka ?od imena@. (ajvišega je zadovoljavalo što je bio u središtu neke, makar imale ak#ije, koja ga je uvjeravala o vlastitoj vrijednostii popunjavala prazninu u duši.

8 zagrebačkim dnevni#ima izi%e poziv %ačke grupe dase upišu u zadrugu radi populariza#ije kulture i saimenima prire%ivača. Iz toga nastane čitava buranegodovanja protivne stranke koji hoće rušiti temeljenaše prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. 7era he Buruzaboljela i rasrdila, te odluči da se svemu tome izruga.(apisao je komediju 4at u Gdrenju a osobe na pozorni#isu se redale same od sebe, a 7abuli je trebao kopiratidoga%aj. redište borbe je bilo izme%u "aba i miševa. 8prvom činu je išlo lako sa navalom ruganja, a u trećem

činu mu je po7alilo ironije. !omedija se pretvorila u"alosnu sliku malogra%anskog "ivota i bez završetka.


47/92

5ako je komedija ostala u ladi#i nedovršena. Ipak jepredstava imala negativnog odjeka sve do biskupa.

(a ponovljeni nagovor je napisao novi komad4evolu#ija u Gdrenju koja se prikazivala u $agrebu.Mislio je da će ga vidjeti i 0era, ali kada je pročitaonepovoljne kritike , jako se razočarao i upravo radi 0erebilo mu je strašno. Misao da nešto radi, da se trgne izmrtvila, dolazila je sve rje%e i sve više se opijajući.

tiglo je pismo od 0erina o#a u kojem ga obavještava

da nije ispunio obaveze za njegovu kćer i da mu vraćanjegova pisma natrag i da to isto on učini sa 0erinimpismima i da prekine sa svim uspomenama.

Buro je zapao u još veću depresiju govoreći9 ?Ljubiti nevrijedi. (e isplati se. 0ino je bolje od "ene, kušaš ga iako ti se ne svi%a, izba#iš, a "ena ti sjedne na vrat. @

!od kuće su ga mučili vjerovni#i. 1azdari#i je bio du"ani tra"ila ga je svaki dan. (a povjerenje mu nitko ništanije davao, hodao je sa potrganim #ipelama i izderanimhlačama. (a 0eru je rijetko mislio, što je ona moralapretrpjeti radi njega, prije nego je pošla za drugoga.Galio je za izgubljenim "ivotom i opijanje mu je postalo7izičkom potrebom. 'obio je od ravnatelja dopis da nijeudovoljio propisima glede pro7esorskog ispita i da garješavaju slu"be namjesnog učitelja.

(apisao je oproštajno pismo 5oši u kojem gaobavještava da je sasvim propao, dobio otkaz i da mu ukrčmi iz milosti daju piti. Postao je propali#a. 0era seudala, a on od "ivota ne mo"e pobjeći.


48/92

5ošo je došao u (ovi pokopati prijatelja, ali leša munigdje nisu našli, valjda ga je bura odnijela u dubinemora.

(58( 64(!/ DIMIH

A.?. Ši$i!9 Pr(&ra(n*a

An,n ?ran%& Ši$i! '()i%i *( +r'a,-%i 3*(-ni%(%-3r(-i&ni$a i 20. -,&)*(!a. U +r'a,-%&* %n*i('n&-,ina7a*an *( 3& 3*(-ni7%&* ir6i i 120. Pr(&ra(n*a.Zir%a *( %&$3&i6i*-%i -a-,a')*(na 50:a% 3*(-a$ara)i7i,i+ ,($a,-%i+ i $&,i'-%i+ na7a*%i. Ši$i! *(a7(,ni% -)&n& -,i+a" 3i( ( in(r3n%6i*(" 'i

&*( -'&*( 3*(-$(" )a&)i$a iraa'a #ina$i7n&-, i,a%& -'&* 3&(i* 7ini ani$)*i'&$. Pr'&$ i #r&$3*(-$&$ ir6i" P*(-ni6i i M&*a 3r(&ra(n*a" &'&ri3r&ra$a,-%i & 3&(i*i i 3&)&a* 3*(-ni%a" #&% *(-r(#in*i #i& n*(&'( ir%( 3n ni'(ra)ni+ ,($a;i'&,"-$r," )*a' i ?&


49/92

- ir%a 3*(-a$a 9 BPr(&ra(n*a" &*a')*(na 120.in(" 3r'a i *(#ina ir%a ,i-%ana a n*(&'&i'&,a -a#ri 4 3*(-a$a" -'( - 3i-an( -)&ni$-,i+&$" ( na%&'a in,(r3n%6i*(" ani$)*i'&ra=7%& &)i%&'an*( %&*( 3-*(!a na na#r&n(-3&$(ni%(. Pr(&ra(n*a C #&i,i #ri &)i%"3r(,'ara,i -(" $i*(n*a,i -(.

- ir% &,'ara i$3(r-&na)na 3*(-$a BP*(-ni6i %&*ai$a 3r&ra$a,-%i %ara%,(r

- n%6i*i 'a ir% *( i #ra 3*(-$a BM&*a3r(&ra(n*a %&*&* -( *a')*a )ir-%i -*(%, ,*.3*(-ni% %&*i na)aa'a -3&-&n&-, 3&(i*( #a -'(3&-,&*(!( 3r(n(-( i)i ,ran-&r$ira &an-%i3rin6i3

- -r(#in*i #i& ir%( &na7(n *( '()i%i$ ,($a$a9)*a'" i'&," -$r," r,'a" 3a,n*a" ?&" i#(a)ni -'i*(,"3&(i*a C -'( *( ,& in(-(n& *a-ni$" -a(,i$ i%&n6(n,rirani$ -)i%a$a

- Kara%,(ri-,i%( Ši$i!('( 3&(i*(9 *(#n&-,a'n&-, i+)a#n&!a *(i%a" 7i-,i n&- $(8 -i$&)i$a" *a%%&)&ri, - 7i-,i$ &*a$a" *a%i i-%ai" *a%( r(7(ni6("(%-3r(-i'ni ri,a$ 3*(-$(" -)&ni$ -,i+&$na)aa'a 'an( ri*(7i" a ri,a$ 3ri)a&8*( -a#ra*

- Oi)*(*a Ši$i!('& 3*(-ni,'a9 %r,&-, iraa"a6i'an*( &3i-i'an*a" 7(-,a)a 3&,r(a )a&)a,& ,*(7( na n,ran* #ina$i% i 3&%r(,"()i3,i!n( r(7(ni6(" 'an&-, &*a" 'an&-, ra=7%&&)i%a 3*(-$( %&*( 3&,3n*a'a na7(n*( 3*(-$(.

U 3*(-$i (je"ni/i Ši$i! in&-i -'&*( 'i8(n*( 3*(-ni%a ina7in na %&*i 3*(-ni6i #&i')*a'a* -'i*(,. Oni - 78(n*( -'i*(," i# ($)*&$" &7i i$ ra-, 3&r(# -,'ari"na-)an*a* +& na !,an*(" '*(7n& - ,r(3,an*( -'i*(,.P*(-ni6i 78(n*($ #&i')*a'a* -'i*(," +an*( ($)*&$%a*( na n*i+&' -'a%n('ni #+&'ni na3r(#a%" Onin( )(#a* -,'ari" n(& 3&r(# -,'ari i# %a%& i 'i#*()ii,n&. Oni &-)%* ,n*" %a%& i 7)i i,n& ;na7i #a


50/92

&-,a)i )*#i ,(


51/92

P&'r($(n& i'iran*( a'i7a*ni+ $&,i'a 3*(-$i %a*(na 3ri-*(!an*( na a'i7a* 3*(-ni%&'&* -'i*(-,i. Una,&7-'(&3!($ 3(-i$i$ 3i-a6 a'ra'a -,i+&'i$a %&*i

3!* na &3,i$ia$ i )*(3&, 3&*(#ini+ i'&,ni+,r(n,a%a" ia%& - 6*()&%3ni #&*a$ i -)i%a i'&,a3&3ri)i7n& $ra7ni i 3(-i$i-,i7ni. P*(-ni% *( &'7i&3*(-$ 'ri,an*($ i &&*i& *( )a'n&$ 6rn&$ &*&$,& 3!*( na 3(-i$ia$ i -,ra+ %&*i a *( &i$a& 3ri3&$i-)i na a'i7a*.

Her/egoina C ; $an*a< C $&,i'i9 -,a)a -,r(" 3-,a

6(-,a" $ra%" 'i*(#(. P)a'a &*a 3!*( na 3*(-ni%&'&n,arn*( -,an*( #&% $&,i'i 3!* na -,ra+"&-a$)*(n&-," ,iin. O# 3(-i$i$a a -3aa'a 3&)(#3r($a 'i*(#a$a" 3r($a 'i-ina$a ')a-,i,a #+a %a&-'&*('r-n( ,*(+( n*,(i$ ,r(n6i$a.

Povratak“ C $&,i' 3&'ra,%a '(an *( Ši$i!a

3r(&ra(n*( )*a'i %r& #*(,in*-,'&" $)a#&-, i -,ar&-,.In,(r3r(,a6i*a -( 'i*a na #'i*( rain(9

1. Doslovna – pjesnik se obraća voljenoj osobi kazujući joj da ona ine sluti njegov povratak; ističe se riječ „ZNA!. "ri su dobadana# noć$ podne i suton. % noći pjesnik luta plavi& staza&a uvrtu voljene 'ene$ u podne je pla(i glsni& kriko&$ u suton je nadrugoj obali &rke$ &irne vode$ ali uspravan i svečn kao pored

voljene 'ene.). Alegorijska – 'ivot nije početak$ nego nastavak pret*odnog'ivljenja; tri su razine ljudske spoznaje vezane za 'ivotnarazdoblja. +jubav je u djetinjstvu i &laden(tvu vezana uzro&antiku i tra'enje$ u zreloj dobi ona je krik tijela$ dok suton – starost donosi tjelesno $ ali ne i du*ovno razdvajanje.„Smrt i ja“ – ljudi s&rt do'ivljavaju na različite načine. ,&rt jeza i&ića ne(to sasvi& prirodno$ ona s čovjeko& raste od

roenja. /jesnik ne &isti0iira s&rt i ne tuguje zbog nje$ a&os*vaća da je ona neobja(njiva i beskrajna.2na nastupa u trenutku


52/92

kad nadraste tijelo onoga u koje& se nalazi i počinje sa&ostalnokraljevati.„Ručak siromaha! – osjećaji koji obuzi&aju siro&a(ne# stid$stra*$ gaenje$ osa&ljenost i osjećaj krivnje. 2sjećaj podvojenosti iz&eu tijela i du*a; tijelo kao da je tue$ krv jetua.../jesnik u pjes&i ne analizira i ne istra'uje dru(tvenekorijene siro&a(tva$ nego osjećaje siro&a(ni* i osjećaj krivnjezbog obilje'enosti u dru(tvu$ ali i ne&oći da se to pro&ijeni.

MIROSLAV KRLE@A

MI#O8LAV L$, % =>=, %"-arala4ki3or-re-

Kn*i('ni &3- Mir&-)a'a Kr)(( $&($& na7()n&3ri%aa,i &'a%&9


53/92

=, 7 od =>=, do =>=C, na"a-ju &rležine 3re3je"me

- 11. ir%a Pn('na -i$&ni*a- 11. ir%a Tri -i$&ni*( ; -i$&ni*a$a -

'i#)*i'i i$3r(-i&ni-,i7%i ()($(n,i %a& i ()($(n,i(%-3r(-i&ni-,i7%( 3&(,i%(<

- 11. #& 11. na-,a* ir%(9 P*(-$( I"P*(-$( II" P*(-$( III" Liri%a C -a$ Kr)(a )iri%,&a ra#&)*a nai'a ra,n&$ i 3na *((%-3r(-i&ni-,i7%i+ &i)*(*a

- 12. Kn*ia )iri%(- 1. ?a)a#( P(,ri6( K(r($3+a- 1. P*(-$( ,$ini C 3r&$*(na -'*(,&na&ra

G, &rležine ek"3re"ioni"-i4ke drame

- I, ;iklu": L((n#a" Ma-%(ra,a" U 3r(#'(7(r*("A#a$ i E'a" Sa)&$a C '(an *( a ar,i-,i7%

-,r* +r'a,-%( $(rn(- II, /iklu"9 Hr'a,-%a ra3-i*a" Kra)*('&"Kri-,&&r K&)$&" Mi6+()an()& ?&narr&,i C,& - ,'. (%-3r(-i&ni-,i7%( -6(n-%( 'ii*(; )((n#arn& C $i,-%i" -i$&)i-,i7%i 6i%)-<

- III, ;iklu"9 Ga)i6i*a" G&)&,a" V7*a% C #ra$( %&*i$a i$a (%-3r(-i&ni-,i7%i+ ()($(na,a; r(a)i-,i7%& C 3-i+&)&%i 6i%)-<

- IV, ;iklu"9 U a&ni*i" 12." G&-3aG)($a*('i" 12." L(#a" 12. C#(in,(ra6i*a ra8an-%( a*(#ni6( ; 3-i+&)&%i6i%)-<

. Noeli"-ika9 Hr'a,-%i & Mar-" 122. C an,ira,n(n&'()( ; ?i,%a % ?i-,ri6( L(-n(" Kra)*('-%a

ar-%a #&$&ran-%a n&'()a" Tri #&$&rana"?ara%a P(, ?(" D&$&ran Ja$r(%" S$r, >ran*(


54/92

Ka#a'(ra" Hr'a,-%a ra3-i*aG,2 3ri!ra-"ki moderni roman2 na"alo u Z0ro"lau

3okraj (raga

Ra#n*a &'& r&$ana n&-i -( na ra#&)*( i$(8

120. i 10. in(. Vr($(n-%i -a$ r&$an &+'a!a-'(a n(%&)i%& $*(-(6i9 3r&)*(!(" )*(,& i *(-(n.

O-n&'ni $&,i' r&$an *(-, $&,i' 3&'ra,%a )a'n& *na%a >i)i3a L.na%&n #'a#(-(, i ,ri in( ii'an*a.

K&$3&i6i*a r&$ana *( ,ri*()na 9

1. >i)i3&' #&)aa% Zar( i 3ri-*(!an*( na #*(,in*-,'&

2. >i)i3&' )aa% K&-,an*('(6


55/92

. ?&ra'a% K&-,an*('6" 3-i+&)&%( -,#i*( )i%&'a 9?&&7%(" ?a)&7an-%& i KQria)(-a

U r&$an n( #&$inira a)a" n(& a-&6i*a6i*("n,ran*i $&n&)&i %&*i - 3)&a a (-(*i-,i7%(6*()in(. Za,& &'a* r&$an 3ri3a#a monolo1ko Ca"o/ija-inom ,i3 r&$ana" a *(#ni$ -'&*i$ #i*()&$ iroman %e"eju *(r 6i*()i ra$(n,i ,(%-,a i ni- #r&n(&)i (-(*i & $*(,n&-,i i -)i%ar-,'.

(i-anje iden-i-e-a *(#n& *( &-n&'ni+ 3i,an*a %&*(a&%3)*a )a'n& )i%a. >i)i3 *( #i*(,( ,ra=%an,i6( R(in(

i n(3&na,& &6a. Pi,an*( &&6 a,r&'a)& $ *( 6i*()&#*(,in*-,'& na*3ri*( *( $i-)i& #a *( ,& i-%3" 3a n*(&'-&ar" #a i na %ra* -ana& #a *( ,& ari-,&%ra,-%i3)($i!" r&. Li(3a6+. Pr($a $a*6i &-*(!a 3r(ir" &n a*('i*(% 3r($a n*($ i)a +)a#na %)$ina6i*a +)a#n&!(#&i)a -( &n( n&!i %a# a *( i-,*(ra)a i %!(. i*()a ,an(-r(8(na &i,()*-%a -i,a6i*a" -,n&-, ,&3)in( i

)*a'i" '*(,&'a)a *( >i)i3&' 3r(ran r()&-,9i-%&3)(%-iran&-, i n(ra'n&,((n&-,.

(i-anje 3ri3adno"-i dru1-u 'i#)*i'& *( >i)i3&'i$ra$i)*an*i$a & i'&,. On nai$( a*i &-*(!a*n(3&-,&*an*a '(an -3&na* & ')a-,i,&$ &,8(n*9 i &i,()*i" i #&$&'in(" i #r,'a.

(i-anje umje-no"-i na*irai,i*( n*(&'i$ra-3ra'a$a - KQria)(-&$ %a#a i&'ara r(7(ni69 BJa'*(r*($ 7i-,&! $*(,ni7%( -3&na*(" %a& *(#in *&7i-,&!" %&*a na$ *( 3r(&-,a)a i'&,in*-,' &%& na-U$*(,n&-, *( a n*(a 'ii -$i-a& 3&-,&*an*a &n *( %a&(%-3r(-i&ni-,i7%i -)i%ar &3-*(#n, $i-)i$a %a%& irai,i-'&* (%-3r(-i*. S,'arn&-, #&i')*a'a %r& &*( i


56/92

'%&'( i &-n&'na $ *( ()*a na-)i%a,i $n&in -'&*i+&-*(,a.

T($a r&$ana *( 3&'ra,a% %&*i 3r(#-,a')*a in'(n,r

6i*()& >i)i3&'& i'&,a. >i)i3&' 3r&)&-, 'ra!a* i'&,3ri&ri" '%&'i" $iri-i. Vana *( i '(a &-*(,i)ni+#&*$&'a" a$i*(n,a #*(,in*-,'a" ,( a%,i'a6i*a n(+&,i7n&-*(!an*a.Oi')*(ni #&a8a*i 3&-,a* %)*7 ara$i*('an*( ')a-,i,& i!a. Na*in,rian,ni*i - #i*()&'ii 3r'& 3&)a')*a r&$ana %&*i -( n&-( na '( -$-*%&$" Kar&)inina (r&,-%a 3ri')a7n&-," -%)&n&-,

-a$&ra&rn&-,i i -a$&ni,(n*.

Ga)(ri*a )i%&'a r&$an9 ;i#'a*a$ n(%(i)i3&'a #'&*ni%a",*()&')*(n*( *( >i)i3&'a -a$&ra&rn&" ri)a7%&$a" >i)i3&' ni+i)ia$ 3&-,a*( )i%. >i)i3 -( KQria)(-,(%& &3ir( *(r K. 3r(i$a n*(a ra-,'aran*(

i)*( a3-r#. D&a8a -( i 3r(&%r(, >i)i3&n3&-,a*( a-,3ni% 3&i,i'n( -,'ara)a7%(a=r$a6i*(. ?&&7%a *( ,*()&')*(n*(>i)i3&'&-a$&ra&rn& ,*()(-n& na&na.

2. D'a %ra )i%&'a --r(!( >i)i3 K&-,an*('69 %r&%& n*(&'( $a*%( R(in( i Li(3a6+a" -'i*(, *(r&,(-%ni+ ),a%a #&% -( -'i*(, ?&&7%("?a)&7an-%& i KQria)(-a nai'a -'i*(,&$

-a$&ra&rni+ )i%&'a.

M(rn&-, &'& r&$ana 'i#)*i'a *( a)i %&*a ni*(3ri$arna" '(! #&$inira ,(+ni%a in,r&-3(%6i*(" ,( -(in&-( -)&(na 3-i+&)&%a -,an*a. Van*-%a -( i'an*a3r&$a,ra* %r& 3ri$ -'i*(-,i 3&*(#in6a B-'( *( -i'&.In&-i -( #ir(%,an n&- *na%a 3r($a i,ni$


57/92

(i-,(n6i*a)ni$ 3i,an*i$a. T(+ni%a 3ri3&'i*(#an*a *(-i$),ana ; i-3r(3)i!( -( -'i*(, -a#an*&-,i i 3r&)&-,i


58/92

Na -a$&$ 3&7(,% #ra$(L(&n( ra&'ara -a -(-,r&$#&$ini%an%&$ An()i%&$" %&*a *( a3ra'& n*(&'ar*a%in*a" a ar(#i)a -( na%&n $(')*('( -$r,i. Oni

3r&$a,ra* 3&r,r(,( &i,()*-%&$ -a)&n i L(&n(a3&7in*(9

.Mu-no je "e -o u nama2 draga moja do0raBea-ri/e2 nejeroja-no mu-no56

Zna%&'i,&-, *( ,( r(3)i%( 3&&ra'an* na 7&'*(%&'&na-)i*(8(" n(#&%7i'&" n(-3&na,)*i'& i n(3)&n&

%&n,r&)i ra$a. T& !( na-)i*(8( n*($ na %ra*3&i*(#i,i ia%& &n n(ira -'&*( )($a*('-%& 3ri*(,)&"&n& !( na#')a#a,i i ,r(n,% %a#a n(!( $&!i na#')a#a,i-'&* i*(- i -'&*( &-*(!a*( ,( i*a arni6 a-,())i.

Bar0o/z legenda9 3r'&$ 7in i&'ara *( >ari6Q9B*lem0ajei "u u0oji/e i arali/e i "i "u*lem0ajei 3rokle-i56 T& -( 3&,'r8*( na 3ri$*(r

In*a,a ;'ara)i6a


59/92

%ra#)*i'6i i &*i6(


60/92

bradom, bez brkova" # $raku s engleskom lulom u

ustima" %gra ruku i živaca oko te lule abnormalno

je intenzivirana"»

# ispovijedi sestri &ngeliki 'eone kaže: od prvog dana,

kad sam po(eo misliti, ne radim drugo, nego se borim

protiv )lemba*a u samome sebi!»

T& *( a3ra'& &ra 3r&,i' ')a-,i,& i&)&%& na-)i*(8a" 3r&,i'%r'i -(i %&*( *( &n *a%& -'*(-,an" ( &ira na -'&*(3&i'an*( na 3r&=n*(n '(n(6i*an-% %r' -'&*( $a*%(.

8adržaji djela:

KNJIŽEVNI ROD: epika

VRSTA DJELA: monološko%asocijativni roman< roman%esej

VRIJEME RADNJE: ra!doblje i!me#u 6789. i 67=9. g.

MJESTO RADNJE: "agreb i okolica

KARAKTERIZACIJA LIKOVA:

,$-$" -)$/&V$012 lik intelektualca i umjetnika, nesigurnog u

vlastiti identitet< on je pre!relo, neuravnoteženo dijete,iskompleksirana osoba. Najviše je bio !aokupiran ženom,

dodirom ženina tijela, maštanjem o ženi. odnosu je na svoje

vršnjake !nao više. Preosjetljiv, snažno je emocionalno

doživljavao i doga#aje i ljude oko sebe. Njegovo je djetinjstvo

bilo inten!ivno, krvavo, traumatično, duboko proživljeno.

Nakon dvadeset tri se godine vraća u domovinu.


61/92

B&B&Č3 435*/$672 tip ;atalne ili pak vatrene žene. Ona je u

ranoj mladosti već došla u dodir s muškarcima. vijek se

poigravala muškarcima, uništavala im brakove, živjela je ludo,

nastojeći !grabiti što više od onog što joj život pruža.

KRATAK SADRŽAJ:

>ilip se nakon dvadeset tri godine vraća u rodni grad, (aptol.

&jeća se svog djetinjstva dok prola!i ulicama i gleda !grade.Prisjeća se svoje majke i ra!mišlja o tome kako ga je uvijek

proganjala želja da sa!na tko mu je otac. ?ovorilo se da mu je

otac biskup, kod kojeg je njegov službeni otac bio sobar. &jeća se

jutra kad ga je majka i!bacila jer joj je ukrao stotinjarku i

potrošio u bordelu. &ada ga majka !ove da ju posjeti i on se

premišlja.

$ajka se sastajala s bivšim velikim županom 2iepachom koji je

materijalno propadao. >ilip ga nije podnosio, no družio se s

njim !bog majke. >ilip je bio slikar i majka je htjela da ju on

naslika. >ilip pristaje, ali prekida rad jer s emajka bunila.

>ilipu se svi#ala +obočka !a koju se svašta pričalo, pa i to da

može uništiti brak +aločanskog koji se !aljubio u nju. 0rošio je

sve novce na nju, iako je imao ženu i djecu. $aterijalno je

propao pa mu se žena bacila kro! pro!or, a on je !avršio u

!atvoru. >ilip i +oba se počinju sastajati, ali ona se vi#ala i s

drugim muškarcima.


62/92

Dola!i (riales, +obin stari prijatelj. +io je inteligentan i učen,

uvijek je dominirao u raspravama s >ilipom. ?ovorio mu je da

njegove slike ništa ne vrijede te da nema smisla slikati. >ilip ga

je mr!io. (riales se ubio bacivši se pod vlak.

+oba želi otići u 4amburg i traži od >ilipa da joj posudi novac,

no +aločanski dola!i k njemu i govori mu da joj ne posu#uje.

Dola!i i +oba te odla!i s +aločanskim, ali daje >ilipu !nak da će

prije večere doći po novce. >ilip ju čeka i sva#a se s majkom.

$ajka mu govori da mu je 2iepach otac."atim dola!i +aločanski i govori da +oba nikamo ne ide, što je

>ilipu bilo sumnjivo i !ato odla!i k njoj, gdje ju nala!i mrtvu.

+aločanski joj je prere!ao grkljan.

O DJELU:

Osnovni je motiv u romanu motiv povratka.

)adnja se romana odnosi na ra!doblje i!me#u 6789. i 67=9.

@remenski, sam roman obuhvaća nekoliko mjeseci / proljeće,

ljeto, jesen.

&ve se vrti oko povratka i radnja je njegova posljedica. 5avljaju

se pitanja koja su pove!ana u! glavni lik / >ilipa 2atinovic!aA

pitanje identiteta, pitanje pripadnosti društvu, pitanje

umjetnosti i ljubav.

Obra#en je >ilipov povratak. Nakon dvadeset tri se godine vraća

u mjesto gdje je proveo djetinjstvo. Povratkom on oživljava


63/92

stvari, lica i doga#aje ve!ane u! njegovo djetinjstvo.

"a ra!voj ovakve radnje kažemo da je simultana radnja. (ada se

u isto vrijeme odvija radnja i! prošlosti i sadašnjosti, npr. !id sa

reklamama je onda i sada, i onda je bio pekarski pomoćnik i

sada je, straha kada je dola!io kući nakon bordela / strah i sada

što će !ateći kod kuće, vrt sada i vrt onda...

BBPovratak >ilipa 2atinovic!aBB težak je, gust i složen tekst. liku je >ilipa pokrenuto nekoliko mučnih slojeva svijesti i

podsvijesti mutno >ilipovo porijeklo, njegov neprestani

psihološki kompleks u odnosu na oca, njegov sukob s majkom,

i!ostanak i! kuće i bijeg u ino!emstvo. )oman i !apočinje

retrospektivomA >ilip se vraća u rodni grad, !ajedno s njime

vraćaju se, kao ptice i! dalekih !emalja, davne uspomene !a koje

mu se činilo da su otišle u nepovrat, odnosno da se mogu

prevladati.

Citav je >ilipov povratak koji u mnogome nalikuje na povratak

2eonea ?lembaa u roditeljski domE, upravo !a ra!liku od

2eonova, jedan tihi monolog, solilokvij koji se odvija u! pomoć

neobične, upravo čudesne orkestracije uspomena što naviru

kro! ustreptala osjetila. Preteže, naravno, koloristička

komponentaA sve što vidi i sve čega se sjeća >ilip instinktivno

pretvara, prevodi u boju, u slikarski i!ra! uopće< ali u isto

vrijeme njegova je sen!ibilnost potpuno otvorena svim


64/92

dojmovima< !vukovi, mirisi, davno videne boje< ugledni pri!ori,

okus jela i dodir predmeta njihova hladnoća i hrapavost, sve to

vraća se silovito u dramatske noći, ovdje pratimo korak po

korak, u nastajanju i u sve snažnijem rastu.

(rležin BBPovratak >ilipa 2atinovic!aBB treba prije svega shvatiti

kao roman jednog slikara i roman jednog povratkaA slikarova

povratka i!gubljenom djetinjstvu. +e! te dvije osnovne

komponente gotovo je nemoguće dokučiti sav domašaj ovoga

veoma pažljivo komponiranog teksta. &toga ćemo tekstnajpotpunije ra!umjeti !amislimo li ga kao jednu golemu,

neprestanu i!ložbu slikaA to je intimni !akon ovoga teksta i

glavni način njegova postojanja. BBPovratak >ilipa 2atinovic!aBB

nije, naravno, samo to. On je i mnogo više. On je, ponajprije,

organski dio (rležine goleme ;reske o ?lembajevima i o

glembajevštini kao tipu života. njemu se, pred raspadom,

kreće isti taj svijet koji je ocrtan u dramama ?ospoda

?lembajevi, 2eda i agoniji, !atim u nenadmašnim pro!nim

;ragmentima o ?lembajevima. 0o propadanje klase koja je već

posve trula i koja se pred nama posve ra!jeda, to je % u širem

smislu % tema ove knjige.

NARUŠENA SLIKARSKA VIZIJA SVIJETA:

' upravo tu gdje misli da proširuje dijapo!on doživljavanja i da

pojača BBgovorBB svojih slika, tu >ilip ujedno odaje tajnu svojih

kri!aA jer onog časa kad sumnja da je boja kadra i!ra!iti sve što


65/92

nije boja, čim hoće boji da dade samo ono što je njeno, da je

BBponi!iBB na njenu ulogu u stvarnosti, time je narušio slikarsku

vi!iju svijetaA no u tome i jest njegova kri!a, odnosno tematika

ove knjige.

SIMBOLIKA POVRATKA:

Dramatična točka u kojoj roman počinje jest superiorno

odabrana koincidencija me#usobno suprotstavljenih junakovih

nemiraA povratak ;i!ički i povratak psihički, potraga !ai!gubljenim vremenom i !a

svježinom prvih emocija koje pretežno i nisu emocije nego

psihičke

traumeE, neobičan moment sumnje u vlastitu ličnost i u vlastite

stvaralačke sposobnosti, i u isto vrijeme duboka svijest o tome

kako bi

!apravo trebalo slikati< a to dalje, u krajnjoj liniji, !a junaka

ovog povratka !načiA kako bi trebalo poživjeti da život bude

cjelovit, smislom ispunjen, aktivan proces.

Povratak je i !amišljen tako< bar ga je junak ostvario u toj

namjeriA >ilip je negdje u dalekoj mladosti ostao na ulici, te

otada živi na ulici već mnogo godina, a ništa se nije promijenilo

uglavnom.

&toga je taj povratak !amišljen kao predah, kao ispunjenje

odisejske potrebe da se lutalac vrati pola!ištu i da ostvari

najveću radost čovjekaA da ugleda sivkastu !astavu dima nad


66/92

vlastitim ognjištem i ponovo !ačuje davne !vuke djetinjstva. 0oj

romantičnoj potrebi prinosi >ilip žrtvu u času povratkaA BBosjetiti

se domaBB, oćutjeti negdje čvrsto tlo pod nogama, uroniti u

simbole koji su i naši i opći ili bar širi od naših ličnihE, to je

čežnja >ilipova.

>ilipov doživljajA

mjesto romantike prika!ana je čitava jedna ljudska tragika.>ilipu je javna žena gruba društvena istina i, u isto vrijeme,

odvratna mora jednoga djetinjstva.

88' vlažnom9 kiselkastom slapu mirisa9 poslije punog sunčanog

ljetnjeg sjaja kao oslijepljen9 tapajući u potpunoj tmini9 ,ilip je

kod škurog osvjetljenja otvorenih vrata vidio samo lavore9

naslone stolica s prebačenim ženskim haljinama9 pelargonije

na prozorskoj dasci i razglednice na stijenama9 a iz neprozirne

tmine pozvao ga je nečiji glas da pristupi bliže k postelji. )u

obasjana snopom svjetlosti što je padala kroz maleni kolut na

prozornoj ploči9 ležala je žena9 a trbuh joj je bio raskriven9

ogroman i sasvim bijel kao svježi hljeb kada leži na pekarskoj

lopati. 5amo to9 da je taj trbuh ogroman9 naduven9 mekan i

naginjio kao kvasac pod prstom9 da ima pupak9 kao prijesan

hljeb na pekarskoj lopati9 to je bila jedina slika što mu je ostala

u pameti sasvim živo i neizbrisivo.88


67/92

' slikarski je i!ražena ra!lika i!me#u ova dva doga#aja. (od

>lauberta sve je to svijetlo i čisto, nestvarno i sladunjavo kao

tijelo 'ngresovih odaliska, a kod (rleže je sve trulo, naduveno i

prijesno.

)ko je od tih tipova u toj paklenoj knjizi moj otac:

5likati zvukove i mirise je nemoguće9 a slike su nezamišljive u

svojoj savršenoj realizaciji bez zvukova i bez mirisa;

*to9 prolaze ulicama gradske gomile9 nestaju u sumraku i

slikarstvo im je potpuno suvišno. Čemu bi ovim ljudima bile

potrebne slike:

5vitalo je kada je ,ilip stigao na kaptolski kolodvor. %vadeset i tri godine nije ga zapravo bilo u svom zakutku9 a znao je još

uvijek kako sve dolazi...


68/92

KNJIŽEVNI ROD I VRSTA DJELA: drama u tri čina

psihološko%socijalnaE

MJESTO RADNJE: "agreb

VRIJEME RADNJE: jedna kasnoljetna noć, godinu dana

prije rata 676F.%676G., od jedan do pet u noći 6. činA i!me#u

jedan i pola tri< 8. činA i!me#u pola tri i pola četiri< =. činA oko

petE

O DJELU:

)adnja se u drami odvija u

Documents

eseji viša razina