ETIKA(GR.ETHOS) OBIAJ, NAVIKA, ZNAAJ, UD,FILOZOFIJAMORALA, FILOZOFSKA DISCIPLINA KOJA ISTRAUJE PORIJEKLO, MOTIVE, NORMU I SVRHU MORALNOG DJELOVANJA I PROSUIVANJA. RAZLIKUJEMO AUTONOMNO GLEDITE (PO KOJEMU JE IZVOR MORALA U OVJEKU SAMOM; FORMALNA ETIKA I SADRAJNA ETIKA) I HETERONOMNO GLEDITE (IZVOR MORALA JE IZVAN OVJEKA; ETIKOTEOLOGIJA), ZATIM RAZLIITE ETIKE DOBRA (PO KOJIMA JE SVRHA MORALNOG DJELOVANJA SREA ILI UGODA ILI KORIST) USAVRAVANJE I SLINO. ETIKA U SISTEMATINOJ FORMI JAVLJA SE SA ARISTOTELOM, KOJI SE SMATRA UTEMELJIVAEM ETIKE KAO TEORIJE MORALNOM DJELOVANJU KOJE PODRAZUMJEVA EMPIRIJU. MORAL U SVOJOJ SUTINI PREDSTAVLJA SPECIFINU FORMU LJUDSKE PRAKSE ODNOSNO OBLIK DJELATNOG PRAKTINOG ODNOSA OVJEKA PREMA SEBI I DRUGIMA.JEDAN OD PREDSTAVNIKA AUTONOMNE ETIKE JEKANT.PODJELA ETIKE: PO KRITERIJU CILJA OVJEKOVOG PRAKTINOG DJELOVANJA, ETIKA SE DIJELI NA: EUDAIMONIZAM, HEDONIZAM, UTILITARIZAMPO KRITERIJU SADRAJA SVIJESTI I NAMJERI SVIJESTI, ETIKA SE DIJELI NA: DEONTOLOKU ETIKUILI ETIKU DUNOSTI, ETIKU MORALNE NASTROJENOSTI (UTEMELJIVA KANT), ETIKU ODGOVORNOSTI (KOJA SE DALJE KONKRETIZIRA PRIMJERICE U MEDICINSKOJ ETICI, ZNANSTVENOJ ETICI ITD.) PO KRITERIJU PORIJEKLA MORALNE OBVEZE, ETIKA SE DIJELI NA: AUTONOMNU ETIKU, HETERONOMNU ETIKUPO KRITERIJU ODNOSA POJEDINCA I DRUTVA, ETIKA SE DIJELI NA: INDIVIDUALNU ETIKU, SOCIJALNU ETIKUPO KRITERIJU VAENJA ETIKIH ZAPOVIJESTI, ETIKA SE DIJELI NA: ETIKUBITI, SITUACIJSKU ETIKUPO KRITERIJU SADRAJA PRAVILA DJELOVANJA, ETIKA SE DIJELI NA: (FORMALNA)ETIKA DUNOSTI, (MATERIJALNA)ETIKA VRIJEDNOSTI PO KRITERIJU UTEMELJENJA MORALNOG ZAHTJEVA, ETIKA SE DIJELI NA: NORMATIVNU ETIKU, UTEMELJENU NA APRIORNOM ZAHTJEVU, O TOME TO NAELNO TREBA VRIJEDITI MORALNIM, KAKO DJELOVANJETREBA BITI DESKRIPTIVNU (EMPIRIJSKU) ETIKU, O TOME KOJI I KAKAV MORAL STVARNO VLADA, KAKO DJELOVANJEJESTMETA-ETIKA(ETIKAANALITIKE FILOZOFIJE) JEZINO-ANALITIKI ISTRAUJE KORITENJE MORALNIH IZRAZA, ISKAZA, NAINA ARGUMENTIRANJA. U SUVREMENOM MILJENJU SE JAVLJA EMICIONALAN ETIKAMAXA SCHELERA.TEORIJSKA ILI APSOLUTNA ETIKA IMA ZA CILJ DA RAZUMIJE I OBJASNI MORAL ONAKAV KAKAV SE JAVLJA U OVJEKOVOM LINOM I PRAKTINOM IVOTU. FENOMEN MORALNOG ISKUSTVA: OSOBA JE RELACIJA, NE OZNAUJE SE TEK PUKA INDIVIDUALNOST.ANTROPOLOKE KARAK. OVJEKOVOG STANJA: 1.MISTERIOZNOST I TAJNOVITOST OV. SMRTI, 2. NEIZBJENOST IZBORA I OPREDJELJENJA, 3. TRAGINOST I DRAMATINOST, 4. NEPONOVLJIVA JEDINSTVENOST, 5. KONFLIKTUALNOST. APORIJE MORALA:ETIKI PROBLEM JE VRIJEDNOST LJUDSKOG PONAANJA. APORIJE: 1. NEPROMJENJIVOST I KONKRETNOST, 2. APSTRAKTNOST I KONKRETNOST, 3. SLOBODA I ZAKON, 4. INJENICE I VRIJEDNOST, 5. TEHNIKA I NORMA, 6. REALNOST I IDEAL, 7. SUBJEKTIVNOST I OBJ. 8. VRLINA I SREA. TEMELJNI OBLICI MORALNOG ISKUSTVA: BEZ INTUITIVNOG SHVAANJA NE BI POSTOJALA ETIKA, BEZ UDOREDNOG ISKUSTVA NE BI ZALI DA GOVORIMO O UDOREDNOM ISKUSTVU, ISKUSTVO PRETHODI GOVORU, NEKO DJELOVANJE MOZE BITI ODGOVORNO AKO GA MOEMO UMSKI OPRAVDATI. FILOZOFIJSKA ETIKA: ZNANSTVENO OBJEKTIVIZIRANJE ONOGA TO TO SE SMATRA DOBRO ILI ZLO KAO I ANALIZA MORALNIH PRETPOSTAVKI I MORALNOG GOVORA. ONA TRAI UMSKE NAINE ORIJENTIRANJA I PRINCIPE DJELOVANJA, MORALNO DJELOVANJE JE TEMELJ LJUDSKOG IVOTA. PORIJEKLO I ZNAENJE RIJEI ETIKA: ETIKA ZNANOST O MORALNOM DJELOVANJU, KAO TAKVA ISTRAUJE LJUDSKU PRAKSU I POKUAVA GA UTEMELJITI. NE ISTRAUJE TO JE DOBRO NEGO KAKO SE DOLAZI DO TOGA DA TO DOBRO MOEMO DOBRO PROSUDITI. ARISTOTEL PRVU ETIKU ODREDIO KAO SAMOSTALNU DISCIPL. ETIKA ZA NJEGA NORMATIVNA, PRAKTINA DISCIPL. ETIKA PROMILJANJA NISU MORALNA I OBRNUTO. ETIKA KAO FIL. DISCIP. IMA ZADATAK PROISPITATI VRIJEDNOST I UTEMELJENJE ETOSA (MORALA).POJAM ETIKE: 2. KATEGORIJE ETIKE: 1. DESKRIPTIVNA ( ISTRAUJE INJENINE NAINE DJELOVANJA I PONAANJA, METAETIKA- ZNANSTVENO ISTRAIVANJE KOJE IMA ZA OBJEKT JEZIK; GOVOR I NAIN ARGUMENTIRANJA U MORALU.), 2. NORMATIVNA (RAZVIJA KRITERIJE KOJI OMOGUUJU MORALNU PROSUDBU, POKUAVA UTEMELJITI ETIKU NORMU I ISTRAUJE ODREENE MORALNE NORME ZA POJEDINA PODRUJA LJJUDSKOG DJELOVANJA, IMA TELEOLOKO UTEMELJENJE I DEONTOLOKO (MORAS DJELOVATI KAO DOBAR OVJEK NE KAO SAMO DOBAR ARHITEKT) OBJEKT ETIKE: TRAGA ZA ISPRAVNOM ODLUKOM ILI ISPRAVNIM DJELOVANJEM. ISPRAVNA JE AKO SE MOE OPRAVDATI I IZA KOJE ODGOVORNO STOJIM. METODA ETIKE: MORAMO BITI U STANJU OPRAVDATI ZATO SMO DOTINI MORALNI SUD UTEMELJILI TAKO A NE DRUGAIJE. ANALIZA ZNAENJA JE NUNO SASTAVNI DIO JEZINE METODE, TADA I SAM JEZIK ZA ETIKU IGRA PRESUDNU ULOGU. 7 VRSTA ARGUMETACIJSKIH METODA: LOGIKA METODA: DEONTIKA METODA( DEON: DUZNOST) WRIGHT- DEONTIKA JE LOGIKA ETIKA LOGIKA MODALITETA, POMOU MODALNIH POJMOVA (MOGUE, NEMOGUE, NUNO) KONSTRUIRA LOGIKU DEONTIKIH POJMOVA (DOZVOLJENO, ZABRANJENO, NAREENO). DISKURZIVNA METODA: NEDILAZI DEONTIKU LOGIKU UKOLIKO U SEBE UKLJUUJE PROBLEM OPRAVDANJA NORMI. S JEDNE STRANE LORENZEN I SCWEMMMER S DRUGE STRANE HABERMAS I APEL. TRANSUBJEKTIVNO DJELOVANJE U KOJEMU PREKO DJELATNOG ZAJEDNITVA DOLAZI DO PRIHVATLJIVIH PRAVILA DJELOVANJA. UMNOM OBJAVOM ZADOBIVENI CILJEVI POSTAJU NORME. HABERMAS- TEORIJA KONSENZUSA. DIJALEKTIKA METODA: ZAPOEO PLATON S DIJALOKOM METODOM. DIJALOKI POSTUPAK SLUI DA SE DOE DO ONOGA TO TREBA INITI. ANALOGIKA METODA: ARI SA SVOJOM ETIKOM ZAPOEO. ISTRAZUJE KOJE JE DJELOVANJE U DOTINOJ SITUACIJI MORALNO. ODGOVARAJUA SE VLADANJA USPOREUJU SA SLINIM SITUACIJAMA PRIJE NEGO PADNE SAMA ODLUKA ZA NEKO DJELOVANJE. TRANCSEDENTALNA M.: I. KANT, SVOENJE MORALNOG DJELOVANJA NA NJEGOVE KONSTITUTIVNE UVJETE MOGUNOSTI. HERMENEUTSKA M. : HEIDEGGER. TUMAITI, OBJASNITI, ZELI RAZJASNITI POVIJESNO POSREDOVANJE MORALNE DATOSTI. ANALITIKA M.: WITTGENSTEIN, HARE- ETIKA JE LOGIKI STUDIJ JEZIKA MORALA.PROBLEM ET. RELATIVIZMA: IZ NJEGA PROIZLAZI DA MEU LJUDIMA NE POSTOJE OPE VAEI SUDOVI TO JE MORALNO ISPRAVNO, A TO MORALNO LANO. 3. VRSTE REL.: DESKRIPTIVNI, ETIKI I NORMATIVNI. METAETICKI REL.; ETIKI SUDOVI JEDNOG DRUTVENOG KRUGA SU NERAZUMLJIVI DRUGOM. METETIKA: PREMA HAREU METAETIKA ANALIZIRA LOGIKI STATUS ISKAZA MORALA. VODI JU INTERES ISTE ANALIZE POJMOVA. METAETIKE TEORIJE: NEKOGNITIVISTKE ( EMOTIVIZAM I DECIOZINIZAM) I KOGNITIVISTIKE ( NATURALIZAM I INTUCIONISTI). EMOTIVIZAM IZRAZI MORALA IZRAAVAJU SAMO STAVOVE ILI OSJEAJE. D.HUME: IM SE ZA HUMEA TIE SPOZNAJE ISTINE ILI NEISTINE. RZLIKOVANJE IZMEU UMA I VOLJE. PORIE UMU SVAKU MOTIVACIJSKU MO. PRAVILA MORALA NE MOGU BITI POSLJEDICA UMA, MORAL JE PODVRGNUT OSJECAJU. A.J.AYER: ISKAZI MORALA SLUE SAMO ZA IZRAZ OSJEAJA, RAZLIKA IZMEU ISKAZA I IZRAAJA. STEVENSON: IMPERATIVI MORALA, EMOTIVNO ZNAENJE ( KOD OSJEAJA I EMOCIJA) I DESKRIPTIVNO ZNAENJE ( KOGNITIVNO ZNAENJE). DECIZIONIZAM: STVAR SAMOVOLJNE ODLUKE, POSLJEDNJI KRITERIJ MORALNE PROSUDBE PRONALAZI U ODLUKAMA. R.M. HARE: MORALNE SUDOVE SVEO NA IMPERATIVE, DOBRO I ISPRAVNO SE SVODI NA TREBA. UNIVERZALNI IMPERATIV: RAZLIKOVANJE IZMEU FRASTIKONA( INDUKTIVNI GOVOR) I NUISTIKONA ( IMPERATIVNI GOVOR) M.WEBER: VREDOVANJE NE MOGU BITI OBJEKT SPOZNAJE, RACIONALNOST JE NA PODRUJU EMPIRIJE. H. ALBERT: PREUZEO HAREOVO RAZLIKOVANJE IZMEU FRASTIKONA I NUISTIKONA. KRITERIJ JE OUVANJE NEKOG ETIKOG SUSTAVA STAVITI U PRVI PLAN. HUMEOV ZAKON: NIKAKV VRIJEDNOSNI ILI DEONTIKI ISKAZ NE MOE BITI VALJANO IZVEDEN IZ SKLOPA PREMISA KOJE U NAJMANJU RUKU NE SADRE JEDAN VRIJEDNOSNI ILI DEONTIKI ISKAZ. SVI SU LOGIKI ISPRAVNI ZAKLJUCI ANALITIKE NARAVI.NE MOE SE NEKI ISKAZ ISTOVREMENO TVRDITI I PORICATI. PRIGOVOR J.R.SEARLE TVRDI DA IZ INJENICE DA NETKO NETO OBEAVA MOZE ZAKLJUCITI NA TEMELJU ZNACENJA OBECATI , NA DEONTIKI ISKAZ DA DOTINI TREBA ISPUNITI OBEANJE (PRESKRIPTIVIZAM- AKO NESTO PREUZIMA KAO OBVEZA, AUTOMATSKI PODLIJEZE OBVEZI)NATURALISTIKA FALACIJA, MOORE: POKUAJ UTEMELJENJA MORALNE OBLIGACIJE NA NAIN BITKA KOJEM SE NE IMPLICIRA NITA MORALNO. SHVAANJE DA SU ISKAZI MORALA ANALITIKI OZNAAVA KAO NATURAL. FAL. TREBAJU BITI SINTETIKI. UKAZUJE NA TO DA PREMA OPISNIM VLASTITOSTIMA MOZEMO ZAUZETI VREDNOVANI STAV. RIJE DOBRO SLUI ZA TO DA SE OZNAI NEKI OBJEKT. ZNAENJE RIJEI DOBAR: RAZLIKUJE SE SUBSTANTIVISTIKA, PRILOZNA I PRIDJEVNA UOPRABA.PRIDJEVNA UPORABA: JEDAN JE TERMIN KONKRETNI PBJEKT ILI KLASA OBJEKATA DRUGI JE FIJAT. IMENINA UPORABA: SLUZI DA POD ODREENIM UVJETIMA PROVEDENI IZBOR PROSUDIMO KAO ISPRAVAN ILI OPRAVDAN. DEONTIKI I VRIJEDNOSNI SUDOVI: DEOTIKI SUDOVI IMAJU ZA OBJEKT POJEDINA DJELOVANJA ILI KLASE DJELOVANJA, PRIMARNI OBJEKT MORALNE PROCJENE DJELOVANJA( FRANKENI), DEONTIKI PREDIKATORI RAZLIKU SE IZMEU MORALNOG MOGUEG(DOZVOLJENOG, MORALNO NUNOG ( NAREENOG) I MORALNO NEMOGUCEG (ZABRANJENO). UDOREDNA NORMA: SUD KOJI SADRI PROPOZICIJU U KOJOJ JE IZRAEN DEONTIKI PREDIKATOR NEKOG DJELOVANJA.LJUDSKO DJELOVANJE: SKOLASTICI GOVORE DA PROMATRJUI DJELOVANJE NEKOG BIA MOZEMO UPOZNATI I NJEGOVU NAARAV. DJELOVANJE JE U SVOJOJ METAF. STVARNOSTI RELACIJA I TO U PRVOM REDU UZROCNA.OVJEK JE PRAVI SUBJEKT I ONO JE UZROK SAMOG SEBE. ACTUS HOMINIS( IN OVJEKA): TAKAV IN IZVRUJE SAM OVJEK ALI NE SPECIFICNO UKOLIKO JE OVJEK. ACTUS HUMANUS ( LJUDSKI IN): TO JE OAJ IN KOJI IZVRAVA OVJEK UPRAVO UKOLIKO JE OVJEK TJ. SPECIFICNO LJUDSKI IN BAZIRAN NA SLOBODI OVJEKOVE VOLJE.BAZIRA SE NA SLOBODI I RAZUMU. DJELE SE NA: ACTUS ELICTUS, ACTUS IMPERATUS, ACTUS INTERNUS, ACTUS EXTERNUS. LJUDSKI INI U POTPUNOSTI SE POKLAPAJU PROIZLAZE IZ OVJEKEOVE DUHOVNE PRIRODE. KARAKTERISTIKE SPECIFINO LJUDSKOG DJELOV.: U PREDOENJU, U ELJI ZA OSTVARENJEM, U MOTIVACIJI, U SLOBODI, U ODGOVORNOSTI, U UVJETOVANOSTI SLOBODNOG INA. VRIJEDNOST- MOTIV KOJI POKREE VOLJU NA DJELOVANJE. PREDSTAVLJA SE POD DVA VIDIKA: KAO CILJ I KAO VRIJEDNOST. DOBRO SE KAO CILJ ODNOSI NA RED VRENJA, A KAO VRIJEDNOST SE SE ODNOSI NA SPECIFIKACIJU, RED KVALIFIKACIJE. VRIJEDNOST UKLJUUJE UVIJEK JEDNU RELACIJU PREMA DUHOVNOM SUBJEKTU, TJ. PREMA OVJEKU. VREDNOTA JE SVOJSTVO NEKE OSOBE ILI STVARI PORADI EGA JE CIJENIMO. ONA NEKAKO VIE SPADA U KATEGORIJU INTERESA. VRSTE VRIJEDNOSTI: A) INDIVIDUALNE VRIJEDNOSTI B) NADINDIVIDUALNE VRIJEDNOSTI C) SVEOPE VRIJEDNOSTI. VRIJEDNOST JE DAKLE ONO DOBRO KOJE POTIE OVJEKA DA RADIJE BIRA OVO NEGO ONO. ZBOG TOGA SE VRIJEDNOST TIE SPECIFIKACIJE LJUDSKOG DJELOVANJA. KARAKTERISTIKE VRIJEDNOSTI:1. VRIJEDNOST TRANSCENDIRA DATOST,2. VRIJEDNOST POTIE NA OSTVARENJE, 3. BIPOLARNOST VRIJEDNOSTI, 4. HETEROGENOST VRIJEDNOSTI. HIJERARHIJA VRIJEDNOSTI: P. J. DE FINANCE: 1. INFRAHUMANE VRIJEDNOSTI, 2. INFRAMORALNE VRIJEDNOSTI, 3. MORALNE VRIJEDNOSTI, 4. RELIGIOZNE VRIJEDNOSTI. MORALNA VRIJEDNOST: VLASTITO JE TOJ VRIJEDNOSTI DA U POSLJEDNJOJ INSTANCI "MJERI" LJUDSKI IN UKOLIKO JE "LJUDSKI" I KROZ NJEGA OVJEKA UKOLIKO JE "OVJEK" PREMA TOME DA LI E NJIHOVA MORALNA VRIJEDNOST BITI POZITIVNA ILI NEGATIVNA NEOVISNO O SVIM DRUGIM KVALITETAMA KOJE OVJEK MOE POSJEDOVATI. MORALNO JE ISKUSTVO AUTENTINO. TO SE MOE DOKAZATI POMOI 3 ARGUMENTA: KOJI SUBJEKTU TEK OMOGUUJU DA SHVATI DATOST SVOJE SVIJESTI, DA JE JASNIJE UOI TE DA JE POSTANE REFLEKSNO SVJESTAN. SVA TRI ARGUMENTA POLAZE OD INJENICE DA OVJEK U SEBI NOSI MORALNE SUDOVE TE DA ONI RASTU PREMA SVE VEOJ UNUTARNJOSTI. U PRVOM SU SUBJEKT I OBJEKT IZVAN NAS, U DRUGOM JE OBJEKT IZVAN NAS ALI SMO SUBJEKT MI SAMI, U TREEM SU SUBJEKT I OBJEKT U NAMA, TO JESMO MI SAMI. SUBJEKTIVNI REFLEKS VRED-NOVANJA KAJANJE: MORALNA SE VRIJEDNOST OITUJE I U FENOMENU KAJANJA. NEUGODNOST, MUKA, BOL, GRIZODUJE. RADI SE O IZVJESNOJ BOLI ZBOG PRESTUPLJENOG ZAKONA. OSJEAJ KRIVNJE NIJE OTVOREN DRUGOME TE U SEBI SADRAVA NETO PASIVNO. KAJANJE U SEBI UKLJUUJE SLOBODU. KROZ KAJANJE SE OSTVARUJE I PROVJERAVA VLASTITO JA. KAJANJE U SEBI SADRAVA SVE POSEBNE MOTIVE MORALNOG ISKUSTVA, TJ. ONO JE:1) SLOBODAN IN AUTODETERMINACIJE ALI UJEDNO I OSLOBOENJA OD EGOSITIKIH I DRUGIH UVJETOVANOSTI.2) VRIJEDNOSNI SUD. ONO IMA ODNOS PREMA ODREENOJ VRIJEDNOSTI IJI JE ON SUBJEKTIVNO-SVJESNI REFLEKS. MORALNA JE VRIJEDNOST PRISUTNA I ZOVE ME DA SLOMIM OVAJ KRUG EGOCENTRINE ZATVORENOSTI DA BIH SE OTVORIO LJUBAVI PREMA DOBRU. KARAKTERISTIKE MORALNE VRIJEDNOSTI : 1. NUNI UVJET MORALNOSTI INA JE SLOBODA 2. CIJENI JE SE RADI NJE SAME 3. APSOLUTNA JE I NAMEE SE OSTALIM VRIJEDNOSTIMA 4. ONA JE RAZLOG IVOTA 5. APSOLUTNO JEDINSTVENA. FENOMEN OBLIGACIJE: SVIJESTI SE MORALNA OBLIGACIJA OITUJE POD FORMOM DISJUNKCIJE ILI POD VIDOM UVJETA. OVJEK JE PRED NJOM OBAVEZAN (INAE INI ZLO); TJ. ON SE PREZIRUI JE UMANJUJE KAO BIE, GUBI RAZLOG SVOG POSTOJANJA. DOBRO POKAZUJE POELJNOST, PRIVLANOST; OBLIGACIJA PAK POINJE TEK ONDJE GDJE OVJEK VIDI DA E SE PONIZITI, SNIZITI. DOBRO TREBA INITI, A ZLO IZBJEGAVATI - PO TOJ SE KLASINOJ FORMULI U PRVOM DIJELU POJAVLJUJE DOBRO KAO PRIVLANO DOK TEK DRUGI DIO SADRAVA OBLIGACIJU. IPAK PRAVI JE TEMELJ OBLIGACIJE UVIJEK U SAMOM DOBRU KAO TAKVOM, U VRIJEDNOSTI. NUNOST SUBJEKTA IZBJEGAVATI ZLO JEST SAMO DRUGI, NEGATIVNI VIDIK, ZAHTJEVNOSTI INITI DOBRO.VRIJEDNOST NAM SE ESTO PREDSTAVLJA KAO NETO TO OGRANIUJE, VEE I KOMPRIMIRA NAU OSJETILNU SPONTANOST. ZATO SE IZRIITO NJEZINI ZAHTJEVI OSJEAJU KAO OBLIGACIJA, VEZANJE. NAA SE SLOBODA U POTPUNOSTI PRONALAZI ONDA KAD SE KONFORMIRA, USKLADI S VRIJEDNOU. NORMA JE ONO PREMA EMU SE LJUDSKI IN MORA SUKLADITI DA BUDE ISPRAVAN I POTEN. BIT JE MORALNE VRIJEDNOSTI U SUKLADNOSTI INA SA SVOJOM NORMOM. I. MORALNI EKSTRINSECIZAM: POD MORALNIM SE EKSTRINSECIZMOM OBINO PODRAZUMJEVAJU ONA MILJENJA PO KOJIMA JE NORMA MORALNOSTI NETO IZVANJSKO SAMOME INU. RADI SE U PRVOM REDU O TZV. MORALNOM POZITIVIZMU. POZITIVISTIKO UTEMELJENJE NORME MORALNE VRIJEDNOSTILJUDSKI SU INI DOBRI ILI ZLI NE SAMO PO SEBI I U SEBI, NEGO SVOJU MORALNOST (ILI NEMORALNOST) DOBIVAJU OD NEEGA TO JE IZVANA SAMOGA INA. ONO IZVANJSKO S IME SE INI MORAJU USKLADITI JEST TEK ZAKON (BILO LJUDSKI BILO BOANSKI). PRETEE: SOFISTI- KALIKLO- NARAV SUPROSTAVIO ZAKONU; M. MONTAIGNE I FRANC. SOC. KOLA- SAV POREDAK MORALI SUDOVA PROTUMAILI UTJECAJEM DRUTVA; HOBBES- RAZLIKOVANJE MORALNOG DOBRA OD ZLA POIVA U AUTORITETU VLADARA I VOLJI ZAKONODAVCA; DESCARTES, OCKHAM- UTEMELJUJU MORALNU VRIJEDNOST NA BOJEM ZAKONU. GLAVNI SE PRIGOVOR MORALNOM POZITIVIZMU SASTOJI U TOME TO ON VE PREDPOSTAVLJA ONO TO BI UPRAVO MORAO I HTIO DOKAZATI. DA SUKLADNOST ZAKONU MOE ODREDITI MORALNU VRIJEDNOST NEKOG INA TREBA NAJPRIJE USTANOVITI DA JE MORALNO DOBRO POKORAVATI SE ZAKONU. POKORAVANJE ZAKONU NE MOE DOI OD ZAKONA KAO TAKVOG NITI OD NEKOG PRETHODNOG ZAKONA JER BISMO TAKO POINILO LOGIKU POGREKU "PETITIO PRINCIPII".II. MORALNI NATURALIZAM: MORALNOST POSTAVLJAJU U OVJEKOVU NUTRINU (U DUHOVNO DJELOVANJE OVJEKA) OSTAJUI PRI TOM IPAK JO NA RUBU, NE PRODIRUI NAIME U SR I BIT MORALNOSTI. NEKI TAKO NAGLAAVAJU OSOBNU SREU (EUDAIMON = SRETAN!) POJEDINCA ILI DRUTVA (A. EUDAJMONIZAM I ALTRUIZAM); DRUGI PAK UZIMAJU IVOT I OVJEKOVU VITALNOST ZA MOTIV I CILJ PREMA KOJEM BI SE LJUDSKE AKCIJE TREBALE USMJERITI I ODAKLE BI DOBILE SVOJU MORALNU VRIJEDNOST (B. VITALISTIKE I KOZMOBIOLOKE ETIKE).EUDAJMONIZAM I SUBEUDAJMONISTIKE TEORIJE1. HEDONIZAM-EPIKUR JE ZA TEMELJ CJELOKUPNOG NAINA LJUDSKOG IVOTA OZNAIO TENJU ZA UITKOM, IZBJEGAVANJE BOLI I SMIRENO UIVANJE U DUEVNOM MIRU. UITAK JE ZA NJEGA U PRVOM REDU ONAJ TJELESNI UITAK. TJELESNE UITKE RANGIRA PO SLIJEDEOJ LJESTVICI: 1. UITCI KOJI NISU NARAVNI NI NUNI KAO NPR. ASTI, BOGATSTVO, BITI IZNAD DRUGOGA ITD. TAKVE UITKE TREBA IZBJEGAVATI JER ONI NISU DOSTOJNI MUDRACA. 2. UITCI KOJI SU NARAVNI ALI NISU NUNI KAO NPR. IZVANREDNO BIRANJE JELA, OSNIVANJE OBITELJE ITD. TAKVI SE UITCI MORAJU UIVATI S MJEROM. 3. UITCI KOJI SU I NARAVNI I NUNI NPR. HRANA ZA IVOT. TAKVE UITKE MORAMO UIVATI JER SU NUNI. VANIJI I VREDNIJI OD TJELESNIH UITAKA SU UITCI DUHA. DUHOVNI SU UITCI TEK SAMO OBNAVLJANJE TJELESNIH UITAKA. SREA ZA EPIKURA TREBA POSTATI REZULTANTA ITAVOG IVOTA. NAJBOLJA JE VRLINA STOGA RAZUMNO UPRAVLJANJE VLASTITIM POUDAMA I POTREBAMA. KOD EPIKURA DO IZRAAJA DOLAZI NUTARNJA SLOBODA.2. RACIONALNI EUDAJMONIZAMARISTOTEL KAE DA JE SREA ONAJ KRAJNJI CILJ ZA KOJI SE OVJEK OPREDJELJUJE UVIJEK RADI NJEGA SAMOGA, A NIKADA RADI NEKOG DRUGOG CILJA. SREA NE POSTOJI NUNO U UITKU VE U OVJEKOVOJ AKTIVNOSTI. UITAK JE TEK ZNAK I POSLJEDICA NJEGOVE AKTIVNOSTI. NORMA JE OVJEKOVE AKTIVNOSTI KREPOST. SVOJE SAVRENSTVO I OSTVARENJE KREPOSTI OVJEK POSTIE TEK U DRUTVU I DRAVI. STOGA ZA ARISTOTELA POSTOJE PRIMARNI IDEALI: BITI DOBAR GRAANIN I BITI KREPOSTAN OVJEK. ARISTOTEL NA PRVO MJESTO STAVLJA INTELEK. ILI DIANOETIKE KREPOSTI I NAGLAAVA RAZUMSKU AKTIVNOST OVJEKA KAO IZVOR SREE.3. ESHATOLOKI EUDAJMONIZAM- KONANA SREA JE U ZAGROBNOM IVOTU. OVJEK MORA NASTOJATI OKO TOGA DA POSTIGNE "SPASENJE". STOGA ON MORA SVOJE INE U OVOM IVOTU TAKO PROCJENJIVATI KOLIKO GA ONI PRIBLIUJU TOM CILJU. MORALNO JE DOBAR IN ONAJ KOJI OVJEKA PRIBLIAVA VJENOME SPASENJU, VJENOJ SREI. AKO SE POD TIM RAZUMIJE SUBJEKTIVNA SREA ILI BLAENSTVO, TO SE MILJENJE MOE SMATRATI EUDAJMONISMO.4. NEGATIVNI EUDAJMONIZAM- PROSUUJE LJUDSKO DJELOVANJE UKOLIKO ONO OVJEKA OSLOBAA OD BOLA I INDIVIDUALNE EGZISTENCIJE KOJU SMATRA IZVOROM ZLA I BOLI. A. SCHOPENHAUER. BITNA JE KOMPONENTA U OVJEKU TENJA, NAGON, VOLJA. I OVAJ JE SVIJET ZAPRAVO TVOREVINA VOLJE. ON JE NAJGORI OD SVIH MOGUIH SVJETOVA, BOL SE PROTEE IVOTOM. TRI SU TEMELJNA POKRETAA LJUDSKOG DJELOVANJA: 1. EGOIZAM; 2. ZLOBA; 3. SAMILOST. LJUDSKO JE DJELOVANJE MORALNO KAD MU JE SVRHA POSTIZAVANJE SREE SAMOG INIOCA ILI DRUGOG OVJEKA. PRAVA SE MORALNOST SASTOJI U NASTOJANJU DA SE UKLONI SVE TO KOD OVJEKA MOE PROIZVESTI BOL. ZATO NAM JE NUNO DA SE NA NEKI NAIN IDENTIFICIRAMO S DRUGIM OVJEKOM. TA JE IDENTIFIKACIJA MOGUA SAMO POMOU SAMILOSTI. SAMILOST TEMELJ MORALNOSTI, A GLAVNO ETIKO NAELO: NIKOGA NE VRIJEATI. NAJVEI JE IMPERATIV SCHOPENHAUEROVE ETIKE ZAHTJEV ZA SAMOUNITENJEM VOLJE.5. ZNANSTVENI HEDONIZAM ILI UTILITARIZAM-J. BENTHAM- NJEGOVA SE DOKTRINA, KOJA STOJI NA IZVORU UTILITARISTIKE ETIKE J. S. MILLA, ESTO JEDNOSTAVNO I NAZIVA UTILITARIZAM. ON JE ZAMIJETIO DA OVJEK U SVOJIM INIMA NASTOJI POSTII TO VII UITAK A DA IZBJEGNE BOL I ALOST. U TOME GRIJEI JER NE ZNA KOLIKO KOJI INI DONOSE UITAKA A KOLIKO BOLI. STOGA JE POTREBNO POSTAVITI ARITMETIKU UITKA I BOLI DA BI SE TAKO U SVOJIM INIMA MOGLO IZABRATI TO VIE UITKA. DA BI SE TO BOLJE ODMJE-RILO SAMO ZADOVOLJSTVO MORA SE PRIPAZITI NA SLIJEDEIH SEDAM DIMENZIJA: JAINU, TRAJANJE, SIGURNOST DA EMO ZADOVOLJSTVO POSTII, BLISKOST, PLODNOST ZA DRUGA ZADOVOLJSTVA, ISTOU, OPSEG. BENTHAMOVA JE ETIKA U SRI EGOSITIKAUTILITARIZAM- SHFTESBURY I HUTCHESON- ALTRUISTIKOG TIPA. HUTCHESON ELI POSTII "NAJVEU SREU NAJVEEG BROJA LJUDI". J. S. MILL- NJEGOV JE UTILITARIZAM UNIVERZALISTIKI DOK JE BENTHAMOV VIE INDIVIDUALISTIKI. NIJEDAN SE OVJEK PO MILLOVU MILJENJU NE BI HTIO PRETVORITI U IVOTINJU KAD BISMO MU OBEALI DA E UIVATI PUNU NASLADU.ALTRUISTIKE TEORIJE: UZ EUDAJMONISTIKE TEORIJE KOJE SU VIE INDIVIDUA-LISTIKOG KARAKTERA (MJERILO LJUDSKOG DJELOVANJA STAVLJAJU U SREU POJEDINCA) POSTOJE I TAKVE TEORIJE KOJE LJUDSKO DJELOVANJE PROSUUJU UTOLIKO UKOLIKO SE ONO USMJERUJE NA SREU I ZADOVOLJSTVO DRUGIH ILI ITAVOGA DRUTVA. DRUTVO SE POKAZUJE KAO UVJET OVJEKOVE HOMINIZACIJE.F. HUTCHESON RAZVIO TEORIJU O "AFKETIMA BENEVOLENCIJE". ONI OVJEKOVI INI KOJI SU NOENI UVSTVOM DOBROHOTNOSTI (BENEVOLENCIJE) PREMA DRUGOME IMAJU MORALNU VRIJEDNOST I OPRAVDANJE. A. SMITH U SVOJOJ "TEORIJI SIMPATIJE". SIMPATIJA JE ISKONSKI OSJEAJ LJUDSKE NARAVI. ONA JE SAMA PO SEBI UPRAVLJENA PREMA DOBRU DRUGOGA. J.S. MILL RAZVIJA ALTRUISTIKI UTILITARIZAM. OVJEKOVA JE ZADAA U TOME DA TO VIE KORISTI DRUGOME. DOBAR JE ONAJ IN KOJI PROMIE TO VEU SREU TO VEEG BROJA OSOBA. ODNOS SE VLASTITOG I TUEG DOBRA MORA PROMATRATI SA STANOVITA SUBJEKTIVNOG RAZUMSKOG PROSUIVANJA. A. COMTE-ZADAA JE ETIKE PREMA COMTEU DA POTIE I RAZVIJA SKLONOSTI KOJE VODE JEDINSTVU DRUTVA. TIME JE ON ZAPRAVO REAGIRANO NA PRETJERANI INDIVIDUALIZAM NAGLAAVAJUI VANOST DRUTVA. DRUTVO JE STOGA ZA COMTEA ETIKI SUBJEKT, INDIVIDUUM JE TEK SAMO APSTRAKCIJA. VANO JE DA OVJEK U SEBI POBJEUJE EGOISTIKE SKLONOSTI. MORA II ODGOJ SRCA UMA I VOLJE. ODBACUJE SVE DOTADANJE RELIGIOZNE ZAJEDNICE I USPOSTAVLJA SVOJU. NA MJESTO BOGA POSTAVLJA OVJEANSTVO. TUJE SE VELIKO BIE KOJE OBJEDINJUJE OVJEANSTVO UKLJUUJUI I MRTVE. MRTVI SU BESMRTNI JER IVE U SJEANJIMA IVIH. PREMA IZLOENOME NORMA BI MORALNOSTI ZA COMTEA BILA ALTRUISTIKO DJELOVANJE ZA DRUGE. E. DURKHEIM I L. LEVY-BRUHL- ONI SMATRAJU DA JE DRUTVO MJERILO I IZVOR MORALNOSTI OVJEKOVIH INA. DOBRO JE ONO TO JE UINJENO ZA DRUGOGA, ALI NE ZA DRUGOGA KAO POJEDINCA, NEGO UKOLIKO GA GLEDAMO KROZ ZAJEDNICU. DRUTVENO PAK DOBRO NIJE SUMA INDIVIDUALNIH DOBARA. DRUTVO OBLIKUJE OVJEKA. K. MARX ETIKU PODVRGAVA DRUTVENO EKONOMSKIM ODNOSIMA I DRUTVENOM RAZVOJU. MORAL JE TAKO ZA MARXA ODNOS DANOG POJEDINCA PREMA NJEGOVIM KONKRETNIM OKOLNOSTIMA I MOGUNOSTIMA. ETIKA JE ZADAA OVJEKA DA SE OSTVARI, DA SE OSLOBODI SVIH OTUENJA, DA POSTANE ONO TO STVARNO JEST ILI BOLJE REENO ONO TO MORA BITI, TJ. DA SVOJU POTENCIJALNOST PRETVORI U REALNOST I TAKO POSTANE GENETIKO BIE. SVE SE TO ZBIVA SAMO KROZ RAD I PRAKSU. SAMO U TOM SMISLU IMA ETIKA MJESTO U MARKSIZMU, A NE NIKAKO KAO NEKA SAMOSTALNA SFERA KOJA BI BILA IZVAN OVJEKA I KOJA NE BI BILA UPLETENA U LJUDSKO DJELOVANJE. ON ODBACUJE BOGA I NA NJEGOVO MJESTO STAVLJA OVJEKA. NEKI JE IN DOBAR UKOLIKO DOPRINOSI IZGRADNJI KOMUNISTIKOG DRUTVA. U TOM SE SMISLU OPRAVDAVA I REVOLUCIJA. ZA LENJINA JE MORALNO SVE ONO TO SLUI OBARANJU STAROG SUSTAVA KLASNIH ODNOSA.KOZMOBIOLOKE I VITALISTIKE ETIKE: H. SPENCER- EVOLUCIONISTIKA ETIKA. ODLUUJUA ULOGA U EVOLUCIJI MORALNE SVIJESTI PRIPADA OVIM TRIMA ELEMENTIMA: 1. PRIRODNOJ SELEKCIJI BAZIRANOJ NA BORBI KOJU NADIVLJUJU SAMO NAJSPOSOBNIJI; 2. KORIST ALRTUIZMA ZA POJEDINCA; 3. MILLOV PSIHOLOKI ZAKON PREMA KOJEMU INTERES TEI OD CILJA PREMA SREDSTVIMA. ONI KOJI IMAJU RAZVIJEN ALTRUISTIKI OSJEAJ IMAJU I VIE ANSI DA NADIVE. PRIRODNOM EVOLUCIJOM ITAVO OVJEANSTVO TEI PREMA STANJU GDJE E SVATKO SPONTANO TRAITI DOBRO DRUGOGA - IZVODE SE SVA MORALNA PRAVILA. RAZLIKUJE APSOLUTNU I RELATIVNU ETIKU. APSOLUTNA JE ETIKA IDEALNI KODEKS PONAANJA ZA POTPUNO PRILAGOENOG OVJEKA U POTPUNO RAZVIJENOM DRUTVU, DOK JE RELATIVNA ETIKA U ODNOSU PREMA PONAANJU KOJE SE NAJVIE PRIBLIAVA TOM IDEALU U STANJU U KOJEM SE NALAZIMO. KRITIZIRA BENTHAMOV UTILITARIZAM. ZA SPENCERA JE TENJA ZA SREOM TEK ONDA PRAVILNA AKO SU ISPUNJENI NEKI UVJETI, A TO SU OBDRAVANJE NEKIH MORALNIH PRAVILA. ZATO ON I ZASTUPA TZV. "RACIONALNI UTILITARIZAM" KOJI POSTAVLJA KAO NEPOSREDNI OBLIK INTENCIJE SKLAD S ODREENIM PRINCIPIMA. OBJEKT JE ZA KOJIM MORAMO TEITI SAMA SAVRENOST NAE NARAVI. MORAMO II ZA TIM DA ISPUNIMO UVJETE ZA POSTIZAVANJE NAJVIEG OBLIKA IVOTA PREMA KOJEMU TEI I SAM PROCES EVOLUCIJE. TEK KAD SMO POSTIGLI TAJ CILJ, TEK ONDA E SREA BITI NARAVNI REZULTAT. P. THEILHARD DE CHARDIN- KOZMIKA ETIKA+KRANSKA INTERPRETACIJA. A. SCHWEITZER.VITALISTIKA ETIKA: J. M. GUYAU-NAGOMILANA SE IVOTNA SNAGA U NAMA ELI ISTROITI I PROIRITI. DOK JO OVJEK NIJE U POTPUNOSTI RAZVIJEN TA SE SNAGA TROI U VLASTITI RAZVOJ. TAJ STADIJ GUYAU OZNAAVA EGOISTIKIM. U PUNOM RAZVOJU KAD TA SNAGA VIE NE BIVA POTREBNOM ZA NA VLASTITI RAZVOJ NASTUPA STADIJ ALTRUIZMA U KOJEM IVOTNE SNAGE TROIMO ZA DRUGE. TAMO GDJE IMA VIE IVOTNE SNAGE TAMO E BITI I VIE ALTRUIZMA. F. NIETZSCHE- SVIJET JE U NEPRESTANOM DINAMIZMU I PROMJENI. U PRIRODI I U SVIJETU NEMA LOGINOSTI NI ZAKONITOSTI. TEMELJ JE IVOTA NAPROSTO NAGON ZA IZRAAVANJEM IVOTNE SILE, OSOBITO ZA IRENJEM MOI. VOLJA JE ZA MO I MJERILO MORALNOSTI. NAGONIMA TREBA DATI POTPUNU SLOBODU. NEMA OBJEKTIVNO VAEIH NORMI. MORAL JE NESTVARAN I ILUZORAN. KR. MORAL GUI LJUDSKE STRASTI. POSTAVLJA SVOJU LJESTVICU VRIJEDNOSTI- PRAVI MORALNI OVJEK BITI VII OVJEK, "NADOVJEK". MO KOJA IZLAZI IZ IVOTA POSTAJE ZA NJEGA KRITERIJ SVEGA. TRAI "MORAL GOSPODARA". H. BERGSON-IZVOR SU MORALA I ETIKE "IVOT" I "PRINCIPI IVOTA". U MORALNOM IVOTU BERGSON RAZLIKUJE ONO TO PROIZLAZI IZ PRISILE I ONO IZ TENJE. PRISILA DOLAZI OD SOCIJALNOG REDA I OD ZAKONA. TENJA DOLAZI OD VIIH DUA. 2 OBLIKA MORALA: ZATVORENI MORAL SOC. KONFORMIZMA I OTVORENI MORAL SVETOSTI. DINAMIKA SNAGA JE ELAN VITAL. OTVORENI MORAL JE MISTINE NARAVI. DUA NADILAZI EVOLUCIJU, PROIMA JE NEOGRANIENO BIE, LJUBAV STVORITELJSKE LJUBAVI. ZAKON OTVORENOG MORALA-LJUBAV. III. MORALNI INTRINSECIZAM- BIT MORALNE VRIJDNOSTI JE U OVJEKOVOJ DUHOVNOJ SFERI RAZUMA I VOLJE. DA LI SLOBODA MOE BITI DETERMINIRANA? INI SE DA SLOBODA KOJA JE NAJPRIJE BILA UVJET MORALNOG INA ZAVRUJE TIME DA KONSTITUIRA SAMU MORALNOST. ANTIKI FILOZOFI- STAVLJALI KREPOST U VJERNOST POJEDINACA SVOJOJ VLASTITOJ BITI I OSLOBAANJU OD SVEGA IZVANJSKOG. STOICI- MORALNU VRIJEDNOST TRAILI U "ENKRATEJI" (UZDRLJIVOST, SAMOSVLADAVANJE) ILI U "AUTARKEJI" (GOSPODSTVU) NAD SJETILNOU. BEZSTRASTVENOST I RAVNODUNOST SU IDEAL OVE ETIKE. M STIRNER- NAGLAAVALA SE INDIVIDUALNOST OVJEKA I ONO PO EMU SE NAJVIE RAZLIKUJEMO OD DRUGIH, A TO JE UPRAVO SLOBODA. TAKO JE NASTALA TZV. "LIBERALNA ETIKA" ANARHISTIKOG LIBERALIZMA. NAGLAAVA SAMOSTALNOST POJEDINOG LJUDSKOG JA, KOJE JE SVAKAKO ONO JEDINO I TO SUI GENERIS. ZA JEDINI I NAJVII PRINCIP SVAKOG PONAANJA STIRNER POSTAVLJA NEOGRANIENI EGOIZAM SVAKOG POJEDINCA. EGZISTENCIJALISTI TVRDE DA EGZISTENCIJA PRETHODI ESENCIJI, JER NE POSTOJI NIKAKAV UM U KOJEM BI ESENCIJE PREEGZISTIRALE. NE POSTOJI TAKO NI BOG. A TO JE UPRAVO OLAKAVAJUA OKOLNOST ZA OVJEKA. ON OD SADA STOJI U CENTRU SVEGA ZBIVANJA. AKO PAK NJEGA NEMA ONDA JE I SVE DOZVOLJENO. OVJEK JE ONO TO ON SAM OD SEBE UINI. J. P. SARTRE- OVJEK JE RADIKALNA SLOBODA. PODIJELIO STVARNOST NA STVAR U SEBI I NA BIE ZA SEBE. TRAJNI BIJEG OD OBJEKTIVNE STVARNOSTI NAZIVA SLOBODA. NJEGOVA SE SLOBODA POTVRUJE U NJEGOVU IZBORU. PO TOM IZBORU OVJEK SAM STVARA VRIJEDNOSTI SVOGA INA. NEMA OBJEKTIVNOG ZAKONA, SVE JE DOZVOLJENO. PRAKTINI UM - NORMA MORALNE VRIJEDNOSTI- UM JE SPOSOBNOST KOJA SUDI OBJEKTE ODNOSEI IH PREMA APSOLUTNOM. DVA VIDA: UM BIA I UM KAO FORMA PREMA KOJOJ RAZUM IZRIE SVOJE SUDOVE. MORALNA E SE VRIJEDNOST INA SASTOJATI U SUKLADNOSTI SA RAZUMOM UKOLIKO ON POSTAVLJA UNIVERZALNE MORALNE SUDOVE, TJ. U SUKLADNOSTI SA UNIVERZALNOM FORMOM ZAKONA.FORMALNA ETIKA I. KANTA- DVIJE FUNKCIJE RAZUMA- TEORETSKA (SPOZNAJA I ZANJE) I PRAKTINA (UPRAVLJA NAIM DJELOVANJEM). UPRAVLJANJE UMA MOE BITI DVOSTRUKO: PRAKTINI UM I ISTI PRAKTINI UM (OSIM ISKUSTVENIH INJENICA UM NAM DAJE OPU FORMU ONOGA TO TREBAMO INITI). VOLJA JE JEDINO DOBRO NA SVIJETU. "DUNOST JE NUNOST NEKOG DJELOVANJA IZ POTOVANJA PREMA ZAKONU." MORALNI JE ZAKON OPENIT I APSOLUTAN I KAO TAKAV SE NE MOE TEMELJITI NA POJEDINIM ISKUSTVENIM INJENICAMA. FORME SU NAM OVOGA ZAKONA DANE A PRIORI TJ. NEOVISNO OD SVAKOG ISKUSTVA. BUDUI DA SU ONE OPENITE I APSOLUTNE ONE SU I NUNE. UKOLIKO SU U ISTOM PRAKTINOM UMU KANT IH NAZIVA "KATEGORIKIM IMPERATIVOM". PREDODBA OBJEKTIVNOG PRINCIPA, UKOLIKO JE ZA VOLJU PRISILAN, ZOVE SE ZAPOVIJED (UMA), A FORMULA SE TE ZAPOVJEDI ZOVE IMPERATIV. KATEGORIKI IMPERATIV PROGLAAVA DJELOVANJE KAO OBJEKTIVNO NUNO PO SEBI. JEDINI KATE-GORIKI IMPERATIV: "RADI SAMO PREMA ONOJ MAKSIMI ZA KOJU UJEDNO MOE ELJETI DA POSTANE OPIM ZAKONOM"."MAKSIMA" JE SUBJEKTIVNI PRINCIP DJELOVANJA I SADRAVA PRAKTINO PRAVILO PREMA KOJEMU SUBJEKT DJELUJE. ZA MORALNO DJELOVANJE JE VANO DA ONO PROIZLAZI IZ VOLJE KOJA SAMU SEBE ODREUJE. OBJEKTIVNI JE PRINCIP SAMOODREENJA SVRHA, DOK SREDSTVO SADRAVA SAMO PRINCIP MOGUNOSTI DJELOVANJA. SVRHA KOJA IMA SAMA PO SEBI APSOLUTNU VRIJEDNOST JEST SAM OVJEK I UOPE SVAKO UMNO BIE. ZATO SE I UMNA BIA ZOVU OSOBE, A NE STVARI, JER SU TAKVA DA SE NE SMIJU UPOTREBLJAVATI KAO SREDSTVO. AUTONOMIJA JE TEMELJ DOSTOJANSTVA LJUDSKE I SVAKE UMNE PRIRODE. STOGA I VRIJEDNOST LJUDSKE NARAVI PROIZLAZI IZ SPOSOBNOSTI DA OVJEK SAM SEBE DETERMINIRA IZ POTOVANJA PREMA ZAKONU. TO JE KANTOVO NAELO AUTONOMIJE VOLJE. MORALNOST JE ODNOS NAIH INA PREMA AUTONOMIJI VOLJE. NORMA MORALNOG DOBRA JEST PRIKLADNOST MAKSIME KOJA UPRAVLJA DJELOVANJEM DA BUDE UNIVERZALIZIRANA I DA BUDE ELJENA KAO UNIVERZALNA NORMA. TRI SU FORMULE KATEGORIKOG IMPERATIVA: A) FORMA UNIVERZALNOSTI KOJA SAINJAVA NJEGOV SADRAJ; B) OVJEANSTVO KAO SVRHA (A NE SREDSTVO) DJELOVANJA; C) IDEJA VOLJE SVAKOG RAZUMNOG BIA KAO UNIVERZALNI ZAKONODAVAC. TRI POSTULATA PRAKTINOG UMA: 1. SLOBODA, 2. BESMRTNOST, 3. NAJVII UM-BOG. KRITIKI OSVRT- PRENAGLAENA AUTONOMIJA VOLJE, ISKLJUIO AFEKTIVNE ELEMENTE (LJUBAV), ELIMINACIJA INDIVIDUALNOSTI.MORALNA VRIJEDNOST SE NE MOE SASTOJATI U SKLADU LJUDSKOG DJELOVANJA S OPOM FORMOM ZAKONA, TRAENOM RADI NJE SAME. 1. ET1KA JE ZNANOST O LJUDSKOM DJELOVANJU. 2. FILOZOFSKA ETIKA JE TEMELJITO, KONTINUIRANO I ARGUMENTIRANO DOMILJANJE O DOBROM IVLJENJU I ISPRAVNOM DJELOVANJU.3. KATEGORIJE ETIKA SU: 1) DESKRIPTIVNA (ISTO "DESKRIPTIVNA I JEZINOANALITIKA) I 2) NORMATIVNA4. OBJEKT ETIKE JE ISPRAVNO DJELOVANJE. 5. ARGUMENTACIJA U ETICI SE MOE UTEMELJITI PRIZIVOM NA: INJENICE, OSJEAJ, POSLJEDICE, MORALNI KODEKS, SAVJEST...6. 7 ARGUMENTACIJSKIH METODA ETIKE; VIDI SKRIPTIRANU KNJIGU KOPREK7. METAETEKA JE LOGIKI STUDIJ JEZIKA MORALA (HARE). TO JE GOVOR O NARAVI I OPRAVDANJU ETIKE, BEZ PRIHVAANJA BILO KOJEG VRIJEDNOSNOG SUSTAVA.8. METAETIKE TEORIJE DIJELE SE NA: 1) KOGNITIVISTIKE (NATURALIZAM I INTUCIONIZAM) 2) NEKOGNITIVTSTIKE (EMOTIVIZAM I DECIZIONIZAM) PRESKRIPTIVIZAM9. ETIKI RELATIVIZAM SMATRA DA MEU LJUDIMA NE POSTOJE OPE VAEI SUDOVI O TOME TO JE MORALNO ISPRAVNO, A TO MORALNO KRIVO. PATZIG RAZLIKUJE 3 VRSTE: DESKRIPTIVNI, PRINCIPIJELNI I NORMATIVNI.10. EMOTIVIZAM JE METAETIKA NEKOGNITIVISTIKA TEORIJA KOJA TVRDI DA SU ISKAZI ETIKE TEK STVAR-OSJEAJA. HUME. AVER, STEVENSON... MORALNI SUDOVI IMAJU SAMO ZNAENJE SUBJEKTIVNIH OSJEAJA KOJI SE NE MOGU DALJE VREDNOVAT.11. HUMEOV ZAKON - PRAOTAC EMOTIVIZMA. FORMULIRA SVOJ KLASIAN ZAKON , O ODNOSU BITKA I TREBANJA: SVI NJEMU POZNATI MORALNI SUDOVI POLAZE OD INJENINIH SUDOVA (SUDOVA KOJI SADRE "JEST", TE POTOM PRELAZE NA SUDOVE KOJI SADRE "TREBA". NEMOGUE JE ISKAZ "NETO JEST" SVESTI NA "TREBA BITI". UM JEST I TREBA BITI SAMO ROB AFEKATA.12. NATURALIZAM JE KOGNITIVISTICKA METAETICKA TEORIJA KOJA SMATRA KAKO SE POSREDSTVOM JEZIKA MORALA SAOPENO STANJE MOE RACIONALNO PROVJERITI KAO I EMPIRIJSKE INJENICE. PERRY I LEWIS13. INTUCIONIZAM JE KOGNITIVISTIKA METAETIKA TEORIJA KOJA SMATRA DA SU OSNOVNA NAELA I VRIJEDNOSNI SUDOVI INTUICIJSKI, TE DA IH NIJE POTREBNO OPRAVDAVATI NIKAKVOM ARGUMENTACIJOM. MOORE I ROSS,14.VITALISTIKA ETIKA JE NATURALISTIKA TEORIJA KOJA SMATRA DA JE IVOT VRIJEDNOST KOJOJ TEIMO RADI NJE SAME. DOBAR IN JE ONAJ KOJI OMOGUAVA MAKSIMALNU EKSPANZIJU IVOTA. GUYAU, NIETZR,CHE, BERGSON...15. BERGSON - ZASTUPA VITALISTIKU ETIKU. IZVOR SNAGE MORALA SU IVOT I PRINCIPI IVOTA. RAZLIKUJE ZATVORENI MORAL SOCIJALNOG KONFORMIZMA I OTVORENI MORAL SVETOSTI.16. KOZMOBIOLOKE ETIKE NASTOJE MORALNI RED SVESTI NA ZAKONE SVEMIRA. SPENCER, CHARDIN, SCHWEITZER... ZA NJIH JE RED U SVEMIRU NORMA MORALNOSTI.17. EUDAJMONIZAM SE DIJELI U 5 SUSTAVA, OVISNO O TOME POD CIM SE PODRAZUMIJEVA SRECA; TE VRSTE NAVEDENE SU U PITANJIMA 15,16,17,18,19. 18. HEDONIZAM SREU STAVLJA U OSJETNO DOBRO. ARISTIP I EPIKUR 19. RACIONALNI EUDAJMONIZAM SREA JE ONAJ KRAJNJI CILJ RADI KOJEG SE OVJEK ODLUUJE RADI NJEGA SAMOG. EUDAJMONIJA SE SASTOJI U DOBROM, KREPOSNOM IVOTU. UITAK JE TEK POSLJEDICA DJELOVANJA. ARISTOTEL.20. PHRONESIS U ARISTOTELA - 6. KNJIGA NE. TO JE KLJUNA RIJE. OZNAAVA RAZBOR I PRAKTINU MUDROST. TIE SE NAJUZVIENIJIH STVARI. UM NEPOSREDNO ZAHVAA PRVA NAELA. KREPOSTI NEMA BEZ RAZBORITOSTI.21. PITANJE KREPOSTI ( ARETHE) KOD ARISTOTELA - RAZLIKUJE DIANOETIKE (UMNE) I ETIKE KREPOSTI. UMNE SU MUDROST, RASUDNOST I RAZBORITOST, A UDOREDNE SU PLEMENITOST I UMJERENOST. KREPOST JE ONA DJELATNOST KOJA TEI NAJBOLJEM. SVOJSTVO KREPOSTI JE TEITI SREDINI IZMEDU SUVIKA I MANJKA.22. ATARAKSIJA - STANJE BEZ STRASTI. ZA EPIKUREJCE JE ONO TRAJNO ZADOVOLJSTVO KOJE SE SASTOJI U MANJKU ELJA. ZA STOIKE JE ONA UDALJENJE OD POUDA I OSOBNOG INTERESA I NE RAZLIKUJU JE OD APATIJE.23. ESHATOLOKI EUDAJMONIZAM SMATRA DA JE MORALNO DOBAR IN ONAJ KOJI OVJEKA PRIBLIAVA VJENOM SPASENJU (DAKLE, I U ZAGROBNOM IVOTU).24. NEGATIVNI EUDAJMONIZAM PROSUUJE LJUDSKO DJELOVANJE UKOLIKO ONO OVJEKA OSLOBAA OD BOLA I INDIVIDUALNE EGZISTENCIJE KOJU SMATRA IZVOROM ZLA I BOLI. TA JE TENDENCIJA U BUDIZMU, A U EUROPI JOJ JE PREDSTAVNIK SCHOPENHAUER (SMATRA DA SU POKRETAI LJUDSKOG DJELOVANJA EGOIZAM, ZLOBA I SAMILOST. NAJVEI IMPERATIV NJEGOVE ETIKE JE U SAMOUNITENJU VOLJE).25. UTILITARIZAM ILI ZNANSTVENI HEDONIZAM SMATRA DA JE POTREBNO USPOSTAVITI ODNOS UITKA I BOLI, TE U SVOJIM INIMA IZABRATI TO VIE UITKA. BENTHAM I MILL. ZAETNIK JE BENTHAM.26. J.S.MILL - ODBACUJE MOGUNOST RACIONALIZACIJE MORALNOSTI. UTILITARIZAM. NAJBOLJE JE ONO DJELOVANJE KOJE OSIGURAVA NAJVEU SREU NAJVEEG BROJA LJUDI. TAKVO JE UENJE PREUZEO IZ ANTIKE = SVRHA ETIKE JE LJUDSKA SREA, A SREA POJEDINCA MORA SE SLAGATI SA SREOM SVIJU. 27.ALTRUIZAM LJUDSKO DJELOVANJE PROSUUJE UKOLIKO SE ONO USMJERUJE NA SREU I ZADOVOLJSTVO. HUTCHESON, SMITH, MILL (ALTRUISTICKI UTILITARIZAM), COMTE, DURKHEIM, LEVY- BRUHL, MARX.28. MORALNI NATURALIZAM NORMU MORALNE VRIJEDNOSTI STAVLJA U OVJEKA, ALI JO UVIJEK U NETO TO STOJI IZVAN NJEGOVE DUHOVNE AKTIVNOSTI.29. MORALNI EKSTRINSECIZAM NORMU MORALNOSTI STAVLJAJU IZVAN SAMOGA INA.30. MORALNI POZITIVIZAM SMATRA DA SU LJUDSKI INI DOBRI ILI ZLI NE SAMO U SEBI I PO SEBI, VE SVOJU MORALNOST DOBIVAJU OD NEEGA IZVAN SAMOGA INA. KALIKLO, HOBBES, DURKHEIM, LEVY-BRUHL....NEKI PAK UTEMELJUJU MORALNU VRIJEDNOST NA POZITIVNOM I PROIZVOLJNOM BOJEM ZAKONU. DESCARTES, PUFENDORF, OCKHAM....31. TUCIORIZAM - MORALNI STAV PREMA KOJEM SE U SUMNJI TREBA UVIJEK PRILAGODITI SIGURNIJEM MILJENJU.32. PROBABILIZAM - SVAKA JE SPOZNAJA SAMO VJEROJATNA. OVJEK MOE BEZ GRIZNJE SAVJESTI PODUZIMATI SVE, AKO MISLI DA JE ODREENI POSAO DOBAR I KORISTAN.33. PROBABELIORIZAM - ZA DOZVOLJENOST INA TRAI DA JE MILJENJE KOJE GOVORI U PRILOG INA VJEROJATNIJE OD PROTIVNE TVRDNJE.34. EKVIPROBABILIZAM MILJENJE U PRILOG DJELOVANJU MORA BITI BAREM JEDNAKO KAO I PROTIVNO. 35. MORALNI SUSTAV KOMPENZACIJE - DOZVOLJAVA SLIJEDITI MANJE SIGURNO MILJENJE, AK I ONDA KAD POSTOJE RAZLOZI DA SE POVRIJEDI OBJEKTIVNI RED.36. LAKSIZAM - DOZVOLJENO JE SLIJEDITI SVAKO MILJENJE.37. ETIKA OSOBNOSTI - BAVI SE ONIM POJEDINANIM UDOREDNIM DUNOSTIMA, VRLINAMA I DOBRIMA KOJE SVAKI POJEDINAC NA SVOJ SPECIFIAN NAIN MOE I MORA OSTVARITI.38. ETIKA SITUACIJE SMATRA DA UDOREDNI ZAHTJEVI NE MOGU BITI OPENITO ODREENI, VE IZRANJAJU IZ SITUACIJE. ONA JE REAKCIJA NA ETIKU BITI. 39. ETIKA VRIJEDNOSTI - POSTOJI HIJERARHIJA VRIJEDNOSTI. JEDNA VRIJEDNOST NADVISUJE SVE DRUGE. KREPOST JE SVOJSTVO U OVJEKU KOJE GA STVARA MORALNO DOBRIM. MACINTYRE. 40. ETIKA SLOBODE - SLOBODA SPADA U KATEGORIJU MOI, SPOSOBNOSTI, RNOGUNOSTI. TO JE SPOSOBNOST OVJEKA DA SE U SMISLU BEZUVJETNE SPONTANOSTI SAM ODREDI ZA DJELOVANJE. TAKVA SE SLOBODA NAZIVA TRANSCENDENTALNA ILI PRAKTINA. (KANT). U NOVIJOJ SE FILOZOFIJI JAVLJA U SKLOPU ETIKE EGZISTENCIJALIZMA I FENOMENOLOGIJE. PREDSTAVNIK JE SARTRE, KOJI SMATRA DA JE TEMELJ SVIH MORALNIH VRIJEDNOSTI U SLOBODI. SLOBODA U ETICI ZNACI SPOSOBNOST BIRANJA IZMEU RAZLIITIH MOTIVACIJA. NEGATIVAN VID SLOBODE = SLOBODA OD NEEGA. POZITIVAN VID SLOBODE = SLOBODA ZA NETO.41. KONSEKVENCIJALIZAM - POSLJEDICE (IZVANJSKI REZULTATI) MORALNOG DJELOVANJA IGRAJU PRESUDNU ULOGU.42. AKSIOLOKA ETIKA - VRIJEDNOSNA (AKSIOLOGIJA = NAUKA O VREDNOTAMA). ETIKA NJEMAKO - AUSTRIJSKE SKUPINE FILOZOFA (19/20 ST.) KOJI TVRDE DA POSTOJI IZRAVNO ISKUSTVO ETIKIH VRIJEDNOSTI KOJE SLUE KAO NORME U PROSUIVANJU. BRENTANO, HUSSERL, SCHELER, HARTMANN. SCHLICK PAK ODBACUJE IDEJU O OBJEKTIVNOSTI VRIJEDNOSTI. VRIJEDNOSTI SU TEK SUBJEKTIVNI OSJEAJI. 43. PRESKRIPTIVIZAM ILI DECIZIONIZAM - PRESKRIPTIVNOST ZNAI DA ISKAZ S PREDIKATOROM "TREBA" IMPERATIVNO ODREUJE NORMU DJELOVANJA. SUDOVI VRIJEDNOSTI SU PRESKRIPTIVNI, PA SU I MORALNI SUDOVI IMPERATIVI. TAKVO OBJANJENJE NUDI HARE. (SUDOVI S PREDIKATOROM "DOBRO" I "ISPRAVNO" MOGU SE SVESTI NA ONE S PREDIKATOROM "TREBA"). ON RAZLIKUJE PRESKRIPTIVNU I DESKRIPTIVNU UPORABU JEZIKA. OSTALI PREDSTAVNICI: WEBER, ALBERT I HAMPSHIRE... 44. KAKO HARE RIJEAVA PROBLEM POOPAVANJA - HARE SMATRA DA MORALNI SUDOVI POSJEDUJU DVA OBILJEJA: PRESKRIPTIVNOST I MOGUNOST UNIVERZALIZACIJE (POOPAVANJA).45. FRASTIKON - KOD HAREA I STEVENSONA IZRAAVAJU STANJE STVARI BEZ STAVA GOVORNIKA. SUD KOJI SAMO FORMULIRA INJENICU I SADRAJ. 46. NEUSTIKON - IZNOSI STAV GOVORNIKA.47. G.E. MOORE - PRINCIPI ETIKE. KRITIKA NATURALIZMA. INTUCIONIST. ODREUJE ZADAU METAETIKE: MOGU LI SE ODREDITI POJMOVI DOBRO I ISPRAVNO? NAVODI DVA ZNAENJA RIJEI ''DOBRO": 1) SUBSTANTIVISTIKI (IMENINOG)= DOBRO JE IME ZA NETO I 2) ADJEKTIVISTIKI (PRIDJEVNA) = DOBRO JE VRSTA RIJEI. "DOBRO" JE "DOBRO" I TU JE RASPRAVA ZAVRENA. TO MOEMO SHVATITI SAMO INTUICIJOM (NAVODI PRIMJER "UTOG"). NATURALISTIKA POGREKA: ETIARI GRIJEE KADA DOBRO POKUAVAJU DEFINIRATI POMOU NEKOG POJMA. DOBRO SE NE MOE DEFINIRATI. 48. SCHELLER KAO I MOORE NAGLAAVA DA SE VRIJEDNOSNI ISKAZI NE MOGU SVESTI NA OPISNE ISKAZE. VRIJEDNOSTI SU NEOVISNE OD STVARI I INJENICA. GLAVNO NJEGOVO OTKRIE JE LJESTVICA NEFORMALNIH VRIJEDNOSTI U 4 RAZINE (OSJETNE, IVOTNE, KULTURALNE I RELIGIOZNE). 49. DEONTOLOKA ETIKA - DUNOSNA ETIKA, KOJA OCRTAVA GRANICE DJELOVANJA (U NEGATIVNOM SMISLU). TRI DEONTIKE KATEGORIJE SU OBVEZATNO, POGRENO I DOPUSTIVO. KANT, FICHTE, HEGEL... 50. FENOMEN OBLIGACIJE - JE ZA KANTA BITNI VID DOBRA. SMATRA DA JE DOBAR ONAJ IN KOJI JE IZVREN IZ DUNOSTI. PRED NEKIM VRIJEDNOSTIMA OVJEK JE SLOBODAN, NO PRED MORALNIM VRIJEDNOSTIMA NIJE 51. DOBRA VOLJA U ETICI KANTA - ANALIZOM MORALNE SVIJESTI KANT DOLAZI DO POJMA DOBRE VOLJE. ONA JE DOBRA BEZ OGRANICENJA I KAO TAKVA JE JEDINA. ONA NIJE DOBRA PO INU, PO KORISNOSTI ILI POSLJEDICI, VE JE DOBRA PO SEBI. U SEBI NOSI SVOJU SVRHU, A TO JE ISPUNJENJE DUNOSTI. 52. KANTOVO POIMANJE ZAKONA - MORALNI JE ZAKON OPENIT, APSOLUTAN I NUAN I KAO TAKAV SE NE MOE TEMELJITI NA ISKUSTVENIM INJENICAMA. FORME OVOG ZAKONA SU NAM DANE APRIORI. UKOLIKO SU TE FORME U ISTOM PRAKTINOM UMU, KANT IH NAZIVA KATEGORIKIM IMPERATIVOM. 53. POSTULAT JE PRETPOSTAVKA KOJA NE TREBA DRUGI DOKAZ. KANTOVI SU POSTULATI SLOBODA, BESMRTNOST I BOG. 54. KRITIKA KANTOVE ETIKE - 1) PRENAGLAENA AUTONOMIJA VOLJE 2) BRIE MJESTO ZA MORAL LJUBAVI 3) KRITERIJ MORALNOG DJELOVANJA MU JE TEK FORMALNA UNIVERZALNOST ZAKONA 4) ZANIJEKANA INDIVIDUALNOST 5) REDUCIRANJE LJUBAVI NA EGOISTINI OSJEAJ. TAKOER, POZNATA JE KRITIKA KANTOVOG FORMALIZMA = SCHELER I HARTMANN, KOJI GOVORE O RAVNODUNOSTI SPRAM VRIJEDNOSNOG SADRAJA KANTOVE ETIKE.55. KONSTRUKTIVISTI NASTAVLJAJU NA KANTOVOM TRANSCENDENTALNOM POETKU, ALI POKUAVAJU PRINCIP MORALA RAZJASNITI KAO NAJVII PRINCIP UCILJNOG 5 RACIONALNOG DJELOVANJA, POKAZUJUI KAKO SE KONFLIKTNE SITUACIJE MOGU RIJEITI SREDSTVIMA KOMUNIKACIJE. SCHWEMMER, KAMLAH, LORENZEN... 56. GOVORNOPRAGMATIARI ZAHTJEVAJU IDEALNO KOMUNIKACIJSKO ZAJEDNITVO KAO TRANSCENDENTALNI UVJET MORALNOG DJELOVANJA. APEL, HABERMAS... 57. HABERMAS - RAZVIJA TEORIJU KONSENZUSA NORMI PO KOJOJ KOMUNIKATIVNOM DJELOVANJU PRETHODI NAIVNI SVAKODNEVNI GOVOR. ZAHTJEVA SE PRAKTINA RASPRAVA UZ ZAHTJEV IDEALNE GOVORNE SITUACIJE. 58. LEVINAS - ETIKA ODGOVORNOSTI. 59. WITTGENSTEIN - ZA ETIKU KAE DA PRIPADA MISTICI. ETIKA SE NE MOE IZRAZITI, DAKLE, O NJOJ TREBA UTJETI. 60. MAX STIRNER (CASPAR SCHMIDT) ZASTUPA ANARHISTICKI LIBERALIZAM. POJEDINAC I NJEGOVO VLASNISLVO. NAGLAAVA EGOIZAM I SAMOSTALNOST LJUDSKOG DJELOVANJA.61. SMITH - TEORIJA KARAKTERA - KARAKTER JE ODLUUJUA PRETPOSTAVKA DJELOVANJA. OSIM KARAKTERA VANE SU I SPOSOBNOSTI, TE IZVANJSKE OKOLNOSTI. 62. ETHICA MORE GEOMETRICO DEMONSTRATA NAPISAO SPINOZA. 63. SAVJEST JE SPOSOBNOST PREPOZNAVANJA I RAZLIKOVANJA MORALNOG DOBRA I ZLA, ODNOSNO MORALNA SAVJEST JE SUBJEKTOV SUD O MORALNOSTI INA. ZATO JE ONA POSLJEDNJA SUBJEKTIVNA NORMA DJELOVANJA. 64. TRI MOMENTA MORALNE SAVJESTI: PRIJE, ZA VRIJEME I POSLIJE INA. 65. PODJELA SAVJESTI S OBZIROM NA PRISTANAK: SIGURNA I DVOUMNA. 66. PODJELA SAVJESTI S OBZIROM NA POKLAPANJE S OBJEKTOM: ISPRAVNA I POGRESNA., 67. CONSCIENTIA DUBITANS JE NESIGURNA SAVJEST. OVJEK NE MOE JASNO ODREDITI TO JE DOBRO. 68. CONSCIENTIA ERRANS JE POGRENA SAVJEST. U NJOJ JE PREDOAVANJE MORALNOG REDA UMA ISKRIVLJENA. 69. TEORIJE O NASTANKU SAVJESTI: SOCIOLOSKA, BIOLOKA, FIZIKO-PSIHIKA, PSIHO - ANALITIKA. 70. DIREKTNI ETIKI PRINCIPI SU ONE ISTINE IZ KOJIH SE NEKA STVAR SIGURNO SPOZNAJE. 71. REFLEKSNI ETIKI PRINCIPI U SUMNJI POMAU DOI DO PRAKTINE SIGURNOSTI. 72. NORMA JE ONO PREMA EMU SE LJUDSKI IN MORA USKLADITI DA BUDE ISPRAVAN. 73. PRIMARNE NORME : ODRICANJE OD ONOGA TO UGROAVA IVOT DRUGIH, ODRICANJE OD SVAKE TETE, NE UGROAVANJE SLOBODE. 74. RATIO RECTA = ISPRAVAN RAZUM. RAZUM KOJI ISPRAVNO PREPOZNAJE MORALNE NORME. TO JE ONAJ PRAKTINI UM KOJI JE FORMIRAN BOANSKIM ZAKONOM, ODNOSNO PRINCIPIMA NARAVNOG ZAKONA I USAVREN VRLINOM RAZBORITOSTI. 75. OBJEKTIVNI MORALNI RED OBUHVAA SVE ONO TO RATIO RECTA ODREDI NA TEMELJU SPOZNAJE. 76. TEMELJNE DUNOSTI : OTVORENOST ZA ISTINU, TRAENJE SMISLA, SPOZNAJA SAMOG SEBE, SAMOODGOJ, NESEBINOST. 77. KREPOST JE SPOSOBNOST POVEZIVANJA NORMATIVNIH ZAHTJEVA U SINTEZI INDIVIDUALNOG I SOCIJALNOG. TO JE VALJANO DJELOVANJE. 78. PODJELA KREPOSTI KOD SV. AMBROZIJA: MUDROST, PRAVEDNOST, HRABROST, UMJERENOST. 79. ZAKON JE UREDBA UMA ZA OPE DOBRO. (PO TOMI). PO TOMI JE ZAKON PRAVILO ILI MJERILO DJELOVANJA. S OBZIROM NA ZAKONODAVCA RAZLIKUJE "SE BOANSKI I LJUDSKI, S OBZIROM NA PROGLAENJE NARAVNI I POZITIVNI, A S OBZIROM NA TRAJANJE VJENI I VREMENITI. 80. PRVO ETIKO NACELO GLASI: DOBRO TREBA INITI A ZLO IZBJEGAVATI. 81. KORIJEN SVIH ETIKIH ODREDBI JE LJUDSKA RACIONALNA NARAV. 82. TEMELJ PRAVA JE OSOBNOST OVJEKA. 83. OSOBITOSTI PRAVA : NEPOVREDIVO, OGRANIENO, PRISILNO. 84. NARAVNO PRAVO TEMELJI SE NA NARAVI SVIH IVIH BIA. 85. POZITIVNO PRAVO ODNOSI SE NA POZITIVNE LJUDSKE ZAKONE. 86. ACTIO TRANSIENS DJELOVANJE PREMA VAN KOJE JE KARAKTERISTINO ZA NEIVA BIA. 87. VOLUNTARIUM IN SE JE ONA POSLJEDICA KOD LJUDSKOG INA KOJA JE BILA NAMJERAVANA. 88. VRIJEDNOST JE ONO DOBRO KOJE POTIE OVJEKA DA RADIJE BIRA OVO NEGO ONO. 89. DEFINICIJA DOBRA: DOBRO JE ONO ZA IM SVI TEE

1.ROK 1. DECIZIONIZAM KOD R.M.HAREA?-UTEMELJENJE MORALNIH SUDOVA PREDPOSTAVLJA MORALNE PRINCIPE. PRINCIPI PAK POIVAJU, TO JE ODLUUJUA TOKA HAREOVIH DOMILJAJA TEK NA ODLUCI. TKO IZRAZI NEKI PRINCIP, IZRAAVA TIME I SVOJU ODLUKU ZA TAJ PRINCIP; IZRAAVA NAIME ONO, TO NA TEMELJU SVOJE ODLUKE OD SEBE I OD DRUGIH ZAHTJEVA. SUDOVI SE S PREDIKATOROM DOBRO I ISPRAVNO DAJU SVESTI NA ONE S PREDIKATOROM TREBA. UNIVERZALNI IMPERATIV HARE OBJANJAVA RAZLIKOVANJEM IZMEU FRUSTIKONA I NEUSTIKONA. FRUSTIKON- SASTAVNI DIO REENICE KOJI FORMULIRA STANJE STVARI. STAV JE GOVORNIKA UVIJEK PRIDODAN U NEUSTIKONU. POMOU NEUSTIKONA SAOPAVA NAIME GOVORNIK DA LI JE ONO U FRASTIKONU PROVEDENO ILI TREBA BITI PROVEDENO.2. KATEGORIKI IMPERATIV KOD KANTA? ONO TO KATEGORIKI IMPERATIV INI NUNIM JEST UPRAVO OPENITOST ZAKONA. ZATO I POSTOJI JEDINI KATEGORIKI IMPERATIV: RADI SAMO PREMA MAKSIMI ZA KOPJU UJEDNO MOE ELJETI DA POSTANE OPIM ZAKONOM.3. SADRAJ 5. KNJIGE NIKOMAHOVE ETIKE? PRAVO I PRAVDA!4. SAVJEST I VRSTE SAVIJEST? SAVIJEST (CONSCIENTA SUZNANJE) ZNAI PRISNO ZNANJE O SEBI. ONA JE SR OSOBE I NAJ DUBLJI TEMELJ LJUDSKOG DOSTOJANSTVA. S OBZIROM NA PRISTANAK SKOLASTICI DIJELE SAVIJEST NA: 1.SIGURNU I 2.DVOUMNU S OBZIROM NA POKLAPANJE S OBJEKTOM DIJELI NA: 1. ISPRAVNA SAVIJEST 2. POGRENA SAVIJEST ONA MOE BITI: A) INVICIBILIS (NESAVLADIVA) B) VINCIBILIS (SAVLADIVA) C) LAKSNA D) SKRUPULOZNA E) PERPLEKSNA. 5. VRIJEDNOST I MORALNA VRIJEDNOST? VRIJEDNOST- MOTIV KOJI POKREE VOLJU NA DJELOVANJE. PREDSTAVLJA SE POD DVA VIDIKA: KAO CILJ I KAO VRIJEDNOST. DOBRO SE KAO CILJ ODNOSI NA RED VRENJA, A KAO VRIJEDNOST SE SE ODNOSI NA SPECIFIKACIJU, RED KVALIFIKACIJE. VRIJEDNOST UKLJUUJE UVIJEK JEDNU RELACIJU PREMA DUHOVNOM SUBJEKTU, TJ. PREMA OVJEKU. VREDNOTA JE SVOJSTVO NEKE OSOBE ILI STVARI PORADI EGA JE CIJENIMO. ONA NEKAKO VIE SPADA U KATEGORIJU INTERESA. VRSTE VRIJEDNOSTI: A) INDIVIDUALNE VRIJEDNOSTI B) NADINDIVIDUALNE VRIJEDNOSTI C) SVEOPE VRIJEDNOSTI. VRIJEDNOST JE DAKLE ONO DOBRO KOJE POTIE OVJEKA DA RADIJE BIRA OVO NEGO ONO. ZBOG TOGA SE VRIJEDNOST TIE SPECIFIKACIJE LJUDSKOG DJELOVANJA. KARAKTERISTIKE VRIJEDNOSTI:1. VRIJEDNOST TRANSCENDIRA DATOST,2. VRIJEDNOST POTIE NA OSTVARENJE, 3. BIPOLARNOST VRIJEDNOSTI, 4. HETEROGENOST VRIJEDNOSTI. HIJERARHIJA VRIJEDNOSTI: P. J. DE FINANCE: 1. INFRAHUMANE VRIJEDNOSTI, 2. INFRAMORALNE VRIJEDNOSTI, 3. MORALNE VRIJEDNOSTI, 4. RELIGIOZNE VRIJEDNOSTI. MORALNA VRIJEDNOST: VLASTITO JE TOJ VRIJEDNOSTI DA U POSLJEDNJOJ INSTANCI "MJERI" LJUDSKI IN UKOLIKO JE "LJUDSKI" I KROZ NJEGA OVJEKA UKOLIKO JE "OVJEK" PREMA TOME DA LI E NJIHOVA MORALNA VRIJEDNOST BITI POZITIVNA ILI NEGATIVNA NEOVISNO O SVIM DRUGIM KVALITETAMA KOJE OVJEK MOE POSJEDOVATI. MORALNO JE ISKUSTVO AUTENTINO. VRIJEDNOST JE MOTIV KOJI POKREE VOLJU NA DJELOVANJE. VREDNOTA JE SVOJSTVO NEKE OSOBE ILI STVARI PORADI EGA JE CIJENIMO. MORALNA VRIJEDNOST :VLASTITO JE TOJ VRIJEDNOSTI DA U POSLJEDNJOJ INSTANCI "MJERI" LJUDSKI IN UKOLIKO JE "LJUDSKI" I KROZ NJEGA OVJEKA UKOLIKO JE "OVJEK" PREMA TOME DA LI E NJIHOVA MORALNA VRIJEDNOST BITI POZITIVNA ILI NEGATIVNA NEOVISNO O SVIM DRUGIM KVALITETAMA KOJE OVJEK MOE POSJEDOVATI. MORALNO JE ISKUSTVO AUTENTINO.2.ROK 1. DECIZIONIZAM KOD R.M.HAREA? UTEMELJENJE MORALNIH SUDOVA PREDPOSTAVLJA MORALNE PRINCIPE. PRINCIPI PAK POIVAJU, TO JE ODLUUJUA TOKA HAREOVIH DOMILJAJA TEK NA ODLUCI. TKO IZRAZI NEKI PRINCIP, IZRAAVA TIME I SVOJU ODLUKU ZA TAJ PRINCIP; IZRAAVA NAIME ONO, TO NA TEMELJU SVOJE ODLUKE OD SEBE I OD DRUGIH ZAHTJEVA.SUDOVI SE S PREDIKATOROM DOBRO I ISPRAVNO DAJU SVESTI NA ONE S PREDIKATOROM TREBA.UNIVERZALNI IMPERATIV HARE OBJANJAVA RAZLIKOVANJEM IZMEU FRUSTIKONA I NEUSTIKONA.FRUSTIKON- SASTAVNI DIO REENICE KOJI FORMULIRA STANJE STVARI. STAV JE GOVORNIKA UVIJEK PRIDODAN U NEUSTIKONU. POMOU NEUSTIKONA SAOPAVA NAIME GOVORNIK DA LI JE ONO U FRASTIKONU PROVEDENO ILI TREBA BITI PROVEDENO.2. TO ARISTOTEL GOVORI O KREPOSTIMA? PITANJE KREPOSTI (ARETHE) - RAZLIKUJE DIANOETICKE (UMNE) I ETICKE KREPOSTI. UMNE SU MUDROST, RASUDNOST I RAZBORITOST, A UDOREDNE SU PLEMENITOST I UMJERENOST. KREPOST JE ONA DJELATNOST KOJA TEZI NAJBOLJEM. SVOJSTVO KREPOSTI JE TEITI SREDINI IZMEU SUVIKA I MANJKA.3.TO JE VRIJEDNOST? MORALNA VRIJEDNOST? VRIJEDNOST JE MOTIV KOJI POKREE VOLJU NA DJELOVANJE. VREDNOTA JE SVOJSTVO NEKE OSOBE ILI STVARI PORADI EGA JE CIJENIMO. MORALNA VRIJEDNOST :VLASTITO JE TOJ VRIJEDNOSTI DA U POSLJEDNJOJ INSTANCI "MJERI" LJUDSKI IN UKOLIKO JE "LJUDSKI" I KROZ NJEGA OVJEKA UKOLIKO JE "OVJEK" PREMA TOME DA LI E NJIHOVA MORALNA VRIJEDNOST BITI POZITIVNA ILI NEGATIVNA NEOVISNO O SVIM DRUGIM KVALITETAMA KOJE OVJEK MOE POSJEDOVATI. MORALNO JE ISKUSTVO AUTENTINO.4.BERGSONOVA ETIKA, GLAVNA IDEJA I KRITIKA? H. BERGSON- VITALISTIKA ETIKA - IZVOR SU MORALA I ETIKE "IVOT" I "PRINCIPI IVOTA". U MORALNOM IVOTU BERGSON RAZLIKUJE ONO TO PROIZLAZI IZ PRISILE I ONO IZ TENJE. PRISILA DOLAZI OD SOCIJALNOG REDA I OD ZAKONA. TENJA DOLAZI OD VIIH DUA. 2 OBLIKA MORALA: ZATVORENI MORAL SOC. KONFORMIZMA I OTVORENI MORAL SVETOSTI. DINAMIKA SNAGA JE ELAN VITAL. OTVORENI MORAL JE MISTINE NARAVI. DUA NADILAZI EVOLUCIJU, PROIMA JE NEOGRANIENO BIE, LJUBAV STVORITELJSKE LJUBAVI. ZAKON OTVORENOG MORALA-LJUBAV. 5. PROBABILIZAM? ONAJ MORALNI STAV KOJI NAUAVA DA JE DOZVOLJENO IZVRITI NEKI MORALNI IN MAKAR OITOST NJEGOVE BESPRIJEKORNOSTI BILA I MANJA OD PROTIVNE, SAMO AKO JE BAREM SOLIDNO VJEROJATNO DA ON NIJE ZAO. TA JE VJEROJATNOST UNUTRANJA, TJ. UTEMELJENA NA PROMATRANJU SAME STVARI.; I IZVANJSKA, TJ. OSLANJA SE NA MILJENJE RAZBORITIH LJUDI (MORALISTA). PRINCIP NA KOJI SE OSLANJA OV MILJENJE JEST: NESIGURAN ZAKON NE OBAVEZUJE *PROBABILIZAM- SVJETONAZOR DA NIKAKVO ZNANJE NIJE SIGURNO, NEGO DA JE MANJE ILI VIE VJEROJATNO- SVAKA JE SPOZNAJA SAMO VJEROJATNA. OVJEK MOE BEZ GRIZNJE SAVJESTI PODUZIMATI SVE, AKO MISLI DA JE ODREENI POSAO DOBAR I KORISTAN.3. ROK 1.NATURALISTIKA FALACIJA? NATURALISTIKA FALACIJA, MOORE: POKUAJ UTEMELJENJA MORALNE OBLIGACIJE NA NAIN BITKA KOJEM SE NE IMPLICIRA NITA MORALNO. SHVAANJE DA SU ISKAZI MORALA ANALITIKI OZNAAVA KAO NATURAL. FAL. TREBAJU BITI SINTETIKI. UKAZUJE NA TO DA PREMA OPISNIM VLASTITOSTIMA MOZEMO ZAUZETI VREDNOVANI STAV. RIJE DOBRO SLUI ZA TO DA SE OZNAI NEKI OBJEKT. 2. LJUDSKO DJELOVANJE? LJUDSKO DJELOVANJE: SKOLASTICI GOVORE DA PROMATRJUI DJELOVANJE NEKOG BIA MOZEMO UPOZNATI I NJEGOVU NAARAV. DJELOVANJE JE U SVOJOJ METAF. STVARNOSTI RELACIJA I TO U PRVOM REDU UZROCNA.OVJEK JE PRAVI SUBJEKT I ONO JE UZROK SAMOG SEBE.3. KRITIKA ETIKE J.S.MILLA?4. RATIO RECTA? *RATIO RECTA - (LAT. = ISPRAVAN RAZUM), ONAJ KOJI ISPRAVNO PREPOZNAJE OSOBITO MORALNE NORME.RATIO RECTA = ISPRAVAN RAZUM. RAZUM KOJI ISPRAVNO PREPOZNAJE MORAINE NORME. TO JE ONAJ PRAKTICNI URN KOJI JE FORMIRAN BOZANSKIM ZAKONOM, ODNOSNO PRINCIPIMA NARAVNOG ZAKONA I USAVRSEN VRLINOM RAZBORITOSTI5. JONAS H.? JEDAN OD ZAETNIKA BIOETIKE, OBRAUJE NAELO ODGOVORNOSTI, NJEGOVA ETIKA JE NAZVANA ETIKA ODGOVORNOSTI NJEGOVO GLAVNO DJELO JE NASLOVLJENO PRINCIP ODGOVORNOSTI.4.ROK 1. POJAM ARETHE U ETICI? KREPOSTI (ARETHE) ARISTOTEL RAZLIKUJE DIANOETIKE (UMNE) ETIKE KREPOSTI. UMNE SU MUDROST, RASUDNOST I RAZBORITOST, A UDOREDNE SU PLEMENITOST I UMJERENOST. KREPOST JE ONA DJELATNOST KOJA TEI NAJBOLJEM. SVOJSTVO KREPOSTI JE TEITI SREDINI IZMEU SUVIKA I MANJKA.2. STOIKA ETIKA? ETIKI GLEDANO, STOICI SU RAZMILJALI U OKVIRIMA GRKOG EUDAIMONIZMA. KRAJ, ILI POSLJEDNJI CILJ, KOJEM SU TEILI BILA JE POTPUNA NEPOMUENOST I MIR, TZV. LAGANO PROTIUI IVOT. STOIKI OSTVARENA OSOBA BILA BI ONA KOJA JE OSTVARILA MISAONU KONTROLU NAD SVOJIM OSJEAJIMA, I KOJA BI VRLO RIJETKO NAGINJALA KRAJNOSTIMA. AFEKTIVNE POJAVE KAO TO SU: UGODA (HEDONE), TUGA, POUDA, I STRAH (PHOBOS) - IRACIONALNE SU I NEUSKLADLJIVE S LJUDSKOM PRIRODOM. IDEALNA VRLINA (APATHEIA) JE STANJE U KOJEM SU EMOCIONALNA STANJA U POTPUNOSTI ISKORIJENJENA, PA SE NE MORAJU NI KONTROLIRATI NITI SUZDRAVATI. DOBRO JE IVJETI U SKLADU S PRIRODOM, JER PRIRODA JE PO NARAVI RAZUMSKA, IZ EGA PROIZLAZI DRUGA STOIKA MAKSIMA DA JE DOBAR IVOT USKLAEN RAZUMOM.3. HABERMAS? KORISTI SE DISKURZIVNOM METODOM ARGUMENTACIJE: NADILAZI DEONTIKU LOGIKU UKOLIKO U SEBE UKLJUUJE PROBLEM OPRAVDANJA NORMI. HABERMAS JE RAZVIO TEORIJU KONSENZUSA PRAVILNOSTIO DJELATNIH NORMI. KOMUNIKATIVNOM DJELOVANJU PREDHODI NAIVNI, SVAKODNEVNI GOVOR. DISKURS SE KOJI IZ TOGA PROIZLAZI PODVRGAVA KRITICI, TJ. PO SEBI SE PRIZNATE NORME I VRIJEDNOSTI POSTAVLJAJU U PITANJE S OBZIROM NA NJIHOVU OPU VRIJEDNOST. POKUAVA SE DOPRIJETI DO KONSENZUSA, KOJI NIJE TEK PUKI DOGAAJ SLUAJ, ON JE PLOD RASPRAVE (DISKURSA) SVIH SUDIONIKA, UKOLIKO SU SE UMNO I S DOBROM VOLJOM SLOILI OKO NEKE STVARI.4. TO POVEZUJE ALTRUISTIKU, DEONTOLOKU I TEOLOKU ETIKU? ZAJDENIKO TIM RIMA ETIKAMA JE TO TO SVOJE DJELOVANJE USMJERUJU NA SREU I ZADOVOLJSTVO DRUGIH ILI ITAVOG DRUTVA. OVJEK U TIM ETIKAMA ZAPOSTAVLJA EGOIZAM I INDIVIDUALIZAM U POGLEDU DJELOVANJA DJELOVANJA. ISTINA JE DA NEMA MORALNE VRIJEDNOSTI BEZ IZVJESNOG NADILAENJA OSOBNIH INTERESA I NEKE USMJERENOSTI PREMA UNIVERZALNOM I OPEDOBROM. ALTRUIZAM JE NAKLONOST I PONAANJE KOJEM JE CILJ POMAGANJE DRUGOME U KOJEM SE NE OEKUJE NEKA VRSTA NAGRADE OD DRUGIH. TO JE ONO PONAANJE KOJE SE OBINO OPISUJE KAO NESEBINO JER SU INTERESI DRUGIH STAVLJENI IZNAD VLASTITIH INTERESA. ALTRUISTINI POSTUPCI SU SVJESNI I SADRE NAMJERU DA SE NEKOME POMOGNE I ZAHTIJEVAJU ODREENO RTVOVANJE ILI ODRICANJE. STOGA BI, PREMA OVOME ODREENJU, ALTRUISTIKO PONAANJE BIO JEDNA POSEBNA VRSTA PROSOCIJALNOG PONAANJA. ALTRUIZAM JE SUPROTNOST SEBINOSTI (EGOIZMU).DEONTOLOGIJA (GR. DEON, TO TREBA BITI I LOGOS, RIJE, GOVOR) JE ZNANOST O DUNOSTIMA O ONOME TO TREBA INITI KAO EMPIRIJSKO ISTRAIVANJE O RAZLIITIM POSEBNIM DUNOSTIMA KOJE ODGOVARAJU RAZNOVRSNIM PRILIKAMA U IVOTU (NPR. MEDICINSKA DEONTOLOGIJA, DEONTOLOGIJA PROFESIJE PRAVNIK). SOCIJALNA ETIKA (TEOLOKA) JE PRAKTINA PRIMJENA TEOLOKOG TUMAENJA CRKVE. UTJELOVLJUJE NAELO LJUDSKO DOSTOJANSTVO, OSOBNOSTI (POSEBNO ZNAAJ SLOBODNE VOLJE OVJEKA), DOBROBITI, LJUDSKA PRAVA, SOLIDARNOSTI, TE SUPSIDIJARNOSTI I BRIGE ZA SIROMANIMA.*EPIKUREJSKA ETIKA? EPIKUR JE VJEROVAO KAKO VEINA LJUDI IVI U STRAHU OD SMRTI I STRAHU OD BOGOVA, JEDNAKO TAKO JE VJEROVAO DA NE POSTOJI IVOT NAKON SMRTI I DA SE BOGOVI NE MIJEAJU U IVOTE LJUDI. EPIKUROVA JE ETIKA STOGA NATURALISTIKA. CILJ MORALNO DOBROGA DJELOVANJA JE MIRNOA UMA (ATARAXIA), I OSLOBOENJE OD DUHOVNIH ZASTRANJENJA. EPIKUR JE DRAO DA NAPOR I STUDIJ OMOGUAVAJU OVJEKU DA STEKNE VRLINE KOJE VODE K USKLAENOSTI DUHA. PRVENSTVO MEU VRLINAMA IMA RAZBORITOST I PRIJATELJSTVO (PHILIA).5.ROK 1. ZNAENJE RIJEI DOBAR (PROBLEM VRIJEDNOSNIH I DEONTIKIH ISKAZA)? *2. DOBRO KAO VRIJEDNOST? MOE SE U UPORABI RIJEI DOBAR RAZLIKOVATI NAJPRIJE GRAMATIKI IZMEU UPORABE TE RIJEI KAO SUBSTANTIVISTIKOG (IMENINOG) PREDIKATA U STILU IVOT JE NEKO DOBRO, ADVERBIJALNE (PRILONE) UPORABE ON JE ISPIT DOBRO POLOIO TE UPORABE U ATRIBUTIVNOM (PRIDJEVNOM) SMISLU OVO JE DOBRA PLOA. DAKLE ANALIZA ZNAENJA RIJEI DOBAR NE MOE RADI TOGA JEDNOSTAVNO POI OD RIJEI DOBAR ; ONA SE MORA NAJPRIJE RAVNATI PREMA NAZNAENIM RAZNOZNANIM PRIMJENAMA.*DEONTIKI SUDOVI PREMA W.FFRANKENI IMAJU ZA OBJEKT POJEDINA DJELOVANJA ILI KLASE DJELOVANJA, MORALNI PAK VRIJEDNOSNI SUDOVI OSOBE, MOTIVE, VLASTITOSTI KARAKTERA I SLINO. MI DODUE GOVORIMO I O DOBRIM RADNJAMA I O DOBRIM INIMA, ALI AKO SE PREDIKATOR DOBAR OVDJE KONKRETNO UPOTREBLJAVA, ON NE SLUI VREDNOVANJU DJELOVANJA. MI VEINOM VREDNUJEMO MOTIV ILI POSLJEDICE. NETKO DJELUJE DOBRO AKO IMA MOTIV DA DJELUJE DOBRO. GOVOR O DOBROM INU ILI O DOBROM DJELU ISTIE BITNE VLASTITOSTI NEKOG UDOREDNOG DOPUTENOG DJELOVANJA, NPR. DOBROUDNOST ILI NESEBINOST.3. ADJEKTIVISTIKA UPOTREBA RIJEI DOBAR? ADJEKTIVISTIKI (PRIDJEVNA) = DOBRO JE VRSTA RIJEI. "DOBRO" JE "DOBRO" I TU JE RASPRAVA ZAVRENA. TO MOEMO SHVATITI SAMO INTUICIJOM (NAVODI PRIMJER "UTOG")4. SUPSTANTIVISTIKA UPOTREBA RIJEI DOBAR? SUBSTANTIVISTIKI (IMENINOG)= DOBRO JE IME ZA NETO 5. NEGATIVNI EUDAJMONIZAM I NIETZSCHE? (GDJE SE SPOMINJE I TO ZNAM O NJEMU) PROSUUJE LJUDSKO DJELOVANJE UKOLIKO ONO OVJEKA OSLOBAA OD BOLA I INDIVIDUALNE EGZISTENCIJE KOJU SMATRA IZVOROM ZLA I BOLI. A. SCHOPENHAUER. BITNA JE KOMPONENTA U OVJEKU TENJA, NAGON, VOLJA. I OVAJ JE SVIJET ZAPRAVO TVOREVINA VOLJE. ON JE NAJGORI OD SVIH MOGUIH SVJETOVA, BOL SE PROTEE IVOTOM. TRI SU TEMELJNA POKRETAA LJUDSKOG DJELOVANJA: 1. EGOIZAM; 2. ZLOBA; 3. SAMILOST. LJUDSKO JE DJELOVANJE MORALNO KAD MU JE SVRHA POSTIZAVANJE SREE SAMOG INIOCA ILI DRUGOG OVJEKA. PRAVA SE MORALNOST SASTOJI U NASTOJANJU DA SE UKLONI SVE TO KOD OVJEKA MOE PROIZVESTI BOL. ZATO NAM JE NUNO DA SE NA NEKI NAIN IDENTIFICIRAMO S DRUGIM OVJEKOM. TA JE IDENTIFIKACIJA MOGUA SAMO POMOU SAMILOSTI. SAMILOST TEMELJ MORALNOSTI, A GLAVNO ETIKO NAELO: NIKOGA NE VRIJEATI. NAJVEI JE IMPERATIV SCHOPENHAUEROVE ETIKE ZAHTJEV ZA SAMOUNITENJEM VOLJE.F. NIETZSCHE- SVIJET JE U NEPRESTANOM DINAMIZMU I PROMJENI. U PRIRODI I U SVIJETU NEMA LOGINOSTI NI ZAKONITOSTI. TEMELJ JE IVOTA NAPROSTO NAGON ZA IZRAAVANJEM IVOTNE SILE, OSOBITO ZA IRENJEM MOI. VOLJA JE ZA MO I MJERILO MORALNOSTI. NAGONIMA TREBA DATI POTPUNU SLOBODU. NEMA OBJEKTIVNO VAEIH NORMI. MORAL JE NESTVARAN I ILUZORAN. KR. MORAL GUI LJUDSKE STRASTI. POSTAVLJA SVOJU LJESTVICU VRIJEDNOSTI- PRAVI MORALNI OVJEK BITI VII OVJEK, "NADOVJEK". MO KOJA IZLAZI IZ IVOTA POSTAJE ZA NJEGA KRITERIJ SVEGA. TRAI "MORAL GOSPODARA".