EU FONDOVI

EU FONDOVI namijenjeni hrvatskim

korisnicima nakon pristupanja EU i

u sljedećoj financijskoj perspektivi

(2014. - 2020.)

Ova prezentacija autorsko je djelo tvrtke EU PROJEKTI.

Zabranjeno je svako neovlašteno korištenje dokumenta koje će

se smatrati kršenjem odredbi Zakona o autorskim pravima. U

slučaju potrebe, molimo da nas kontaktirate za izdavanje

potrebnih suglasnosti.

2013. - 2020.

Autorica Ariana Vela Kontakt EU PROJEKTI, Trg Drage Iblera 6 Zagreb, HR T: 01 5534 878 / info@eu-projekti.com

KOHEZIJSKA POLITIKA Najvažnije smjernice 2014. - 2020.g.

Najvažnija europska politika koja definira na koji će se način Europska unija razvijati u sljedećoj financijskoj perspektivi.

Njome se određuju osnovni ciljevi, konkretne mjere i obveze članica, kao i iznosi koji će se alocirati za ispunjenje ciljeva

politike. Time je potvrđena povezanost politike s projektima koji se financiraju iz EU fondova.

Do 2020. najmanje 75% radno

sposobnog stanovništva EU mora biti

zaposleno (24 - 65 godina)

PITANJE ZAPOSLENOSTI

Smanjenje emisija za 20%, OIE na

20% i energetskaa učinkovitost

povećana za 20%

ZAŠTITA OKOLIŠA

Smanjen za najmanje 20 milijuna

europskih građana.

RIZIK SIROMAŠTVA

Najmanje 3% europskog BDP-a mora

biti uloženo u znanost i inovacije

ZNANOST I INOVACIJE

www.eu-projekti.com

CAP KP CROSS- BORDER HORIZON POMOĆ OSTALE POLITIKE

PREGLED PRORAČUNA Prema politikama

Zajednička poljoprivredna politika

(zamjena za naš IPARD) - 387

milijardi eura

CAP

Kohezijski fond - 336 milijardi

eura

KF

Horizon 2020 - više od 80

milijardi eura

HORIZON

Programi međusobne

prekogranične suradnje za

infrastrukturne projekte - 50

milijardi eura

CROSS - BORDER

www.eu-projekti.com

NOVA PRAVILA FINANCIRANJA Što će se promijeniti?

Europa će u sljedećoj financijskoj perspektivi napraviti veliki zaokret u praćenju ostvarenja ciljeva svake države članice

pod prijetnjom povrata sredstava. Time se želi osigurati da države članice postavljaju realne ciljeve koje mogu ostvariti te

da troše europska sredstva za postizanje konkretnih rezultata koji će na konkretan način poboljšati život građana.

Koncentracija se stavlja na rezultate i

njihovu kvalitetu, uz obvezu ugovaranja

najvažnijih projekata članica s EK.

KVALITETA REZULTATA

Izjednačenje država članica za

strukturne fondove na 2,5% BND-a

članice (smanjenje nominalnih iznosa)

STOPE BND-a

Hrvatska ušla u krug država prijateljica

kohezije i traži zadržavanje različitih

stopa BND-a. Hrvatska ima 3,524%.

PRIJATELJICE KOHEZIJE

Države koje ne ispune zadane ciljeve i

ne izvrše ugovorne obveze vraćat će

novac!

POVRAT NOVCA

www.eu-projekti.com

STRUKTURNI FONDOVI Općenite informacije

● Programi i instrumenti za članice EU - 1. srpnja 2013. - Hrvatska (zadnjih 6 mjeseci

financijske perspektive - PROBLEM)

● Ujednačeni razvitak regija u EU: jačanje gospodarske i socijalne kohezije

● Temelj: politike (Lisabonska strategija i Goetebourski ciljevi) i proračun EU za

određenu financijsku perspektivu

● Sadašnja financijska perspektiva: 308 milijardi eura

● Nova financijska perspektiva: 2014. - 2020. i nova pravila (dio pravila utvrđuje EK –

alokacije, programi, financijska kontrola, izvještavanje)

SADA SE RADI NA NOVOM EU PRORAČUNU

www.eu-projekti.com

STRUKTURNI FONDOVI Tri osnovna cilja

www.eu-projekti.com

Cilj 1: Konvergencija

Cilj 2: Razvoj konkurentnosti i regionalni

razvoj

Cilj 3: Europska prekogranična

suradnja

Ciljevi koje EU želi postići utemeljeni su na njezinim javnim politikama, a financirani iz njezinog proračuna. To su:

Lisabonski ugovor, Strategija Europa 2020 i Kohezijska politika za sljedeću financijsku perspektivu. One zadaju političke

ciljeve koji se žele postići na razini cijele EU, a koji su rezultati aktivnosti poduzetih na nacionalnim razinama.

STRUKTURNI FONDOVI Razlike u odnosu na IPA-u

● Jednostavniji obrasci (države samostalno izrađuju) i procedure na hrvatskom

● Nema pred-financiranja kao u IPA-i, samo manji avansi (zahtjev za isplatu na kraju

projekta)

● Veći iznosi plus obvezno nacionalno sufinanciranje

● PRAG i EX post evaluacija (revizija) – naknadno Zakon o javnoj nabavi

● Dvije NUTS2 statističke regije i N+2 pravilo

● Prihvatljivi troškovi nastali prije potpisivanja ugovora

www.eu-projekti.com

STRUKTURA FONDOVA

www.eu-projekti.com

CARDS

PRETPRISTUPNI PROGRAMI

PHARE SAPARDISPA

IPA

ERDF ESFKohezijski

fond

EARDF

Tranzicija i

jačanje

institucija

Prekogranična

suradnja

Regionalni

razvoj

Razvoj

ljudskih

potencijala

Ruralni razvoj

EFF

ESF

STRUKTURNI FONDOVI Sustav u Hrvatskoj

www.eu-projekti.com

NSRO

OP OP OP OP OP

Promet Okoliš i

energetika

Razvoj

ljudskih

potencijala

Razvoj

upravnih

kapaciteta

Regionalna

konkurentnost

SADA SE PLANIRA ZA 2014. - 2020.

ISKORISTITE PRILIKU I LOBIRAJTE ZA SVOJE INTERESE

STRUKTURNI FONDOVI Iznosi za Hrvatsku

●3,524% godišnjeg BDP-a (moguće smanjenje na 2,5%)

●2013.g. - 449,5 milijuna eura

●2014.g. - 2,33 puta više od 2013. (limit 3,524%) - 1,03 milijarde eura

●2015.g. - 3 puta više od 2013. (limit 3,524%) - 1,3 milijarde eura

●2016.g. - puna alokacija (više od 1,5 milijardi eura)

●Članarina od oko 0,5% BDP i 1% PDV...

IZAZOV: Kako uzeti više od onoga što ćemo uplatiti?

www.eu-projekti.com

STRUKTURNI FONDOVI Instrumenti

www.eu-projekti.com

K O H E Z I J S K A P O L I T I K A

Strukturni fondovi

3. SOCIJALNI

FOND

2. FOND ZA REGIONALNI

RAZVOJ

1. KOHEZIJSKI

FOND

Fond

za ribarstvo

Fond

za poljoprivredu

EIB

EUROPSKI FOND ZA REGIONALNI RAZVOJ Osnovne informacije

● Namijenjen regijama svih zemalja članica EU

● Stopa sufinanciranja: 50 - 75%

● Korisnici: sektorska tijela javne vlasti, MSP-i, ZI sektor

● Intervencije:

● Ulaganja u proizvodnju (Izravne potpore ulaganjima u mala i srednja poduzeća)

● Regionalna i lokalna infrastruktura (Okolišna, prometna, energetska, turistička,

zdravstvena i obrazovna)

● Jačanje gospodarskih potencijala (Jačanje turističke ponude, ulaganje u

informacijsko društvo (pristup Internetu, online usluge), konkurentnost

(istraživanje i razvoj, klasteri i suradnja, poduzetništvo i inovacije za mala i srednja

poduzeća)

www.eu-projekti.com

EUROPSKI FOND ZA REGIONALNI RAZVOJ Prioriteti za Hrvatsku

● Unaprjeđenje prikupljanja i odlaganja komunalnog otpada kroz županijsku/regionalnu

infrastrukturu centara za zbrinjavanje otpada

● Sanacija i zatvaranje neodgovarajućih odlagališta i sanacija visoko onečišćenih

lokacija

● Osiguranje povoljnih uvjeta za očuvanje prirode i biološke raznolikosti kroz izradu

planova upravljanja za područja ekološke mreže Natura 2000, istraživanje i kartiranje

morskih staništa u svrhu definiranje prijedloga ekološke mreže NATURA 2000 u moru,

unaprjeđenje posjetiteljske infrastrukture u zaštićenim područjima u cilju edukacije

javnosti

● Unaprjeđenje procjene kakvoće zraka kroz razvoj/ rekonstrukciju nacionalnih i lokalnih

mreža za praćenje kakvoće zraka. Doprinos sigurnosti opskrbe energijom te

smanjivanje klimatskih promjena kroz provedbu i razvoj projekata za povećano

korištenje obnovljivih izvora energije i mjera u cilju veće energetske učinkovitosti

www.eu-projekti.com

EUROPSKI FOND ZA REGIONALNI RAZVOJ Prioriteti za Hrvatsku

● Jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva (poboljšati poslovno okruženje i

povećati konkurentnost malog i srednjeg poduzetništva; poboljšati uvjete za transfer

tehnologije i podržati aktivnosti gospodarstva zasnovanog na znanju; stvoriti bolje

uvjete za pristup financijskim instrumentima kao što su mikro-zajmovi i jamstva i za

povećanje sveukupne konkurentnosti kroz izravnu potporu malim i srednjim

poduzećima usmjerenu na tehnološka ulaganja i onima s inovativnim rješenjima koja

potiču rast; podrška poduzetništvu kroz poduzetničke klasteri)

● Povećanje privlačnosti hrvatskih regija za poduzetnike i radnike, za stanovništvo i za

posjetitelje (Poduzetnička i turistička javna infrastruktura, Javna infrastruktura

povezana s poduzetništvom, uglavnom za malo i srednje poduzetništvo; Infrastruktura

za elektroničke komunikacije, Obrazovna, zdravstvena i infrastruktura za

zapošljavanje)

www.eu-projekti.com

KOHEZIJSKI FOND Opće informacije

● Fond namijenjen najmanje razvijenim državama EU

● Uvjet korištenja: BDP po stanovniku < 90% EU

● Nacionalni projekti: minimum 25 milijuna eura za okoliš i 50 milijuna eura za promet

● Stopa sufinanciranja: 80 - 85%

● Kriteriji za utvrđivanje alokacije za pojedinu zemlju: površina i broj stanovnika

● Namjena: ulaganja u prometnu infrastrukturu i zaštitu okoliša

www.eu-projekti.com

KOHEZIJSKI FOND Prioriteti za Hrvatsku

● Intervencije koje je moguće financirati:

● Transeuropska transportna mreža (TEN-T) i Paneuropski koridori

● Transportna infrastruktura (izvan TEN-T mreža) koja doprinosi okolišno održivom

urbanom i javnom prometu diljem EU i potiče intermodalne prometne sustave

● Okolišna infrastruktura s ciljem preuzimanja EU standarda zašite okoliša

● Učinkovito korištenje energije i korištenje obnovljivih izvora energije

www.eu-projekti.com

KOHEZIJSKI FOND Prioriteti za Hrvatsku

● Obnoviti željezničke mreže i daljnji razvoj sustava unutarnje plovidbe (povezano s TEN-

T koridorom)

● Izgraditi autocesta, državnih i regionalnih cesta, morskih i zračnih luka

● Razviti čiste prometne sustave u urbanim područjima

● Povećati integriranost i povezanost ukupnog prometnog sustava

● Ukloniti teretni promet s cesta

● Zauzeti udio u tržištu za željeznice u sektoru prijevoza tereta

● Poboljšati uvjete za plovidbu u unutrašnjim vodama u skladu s kategorijom vodnog

puta

● Urediti plovidbu riječkim koritima i povezati s drugim državama

● Opremiti međunarodne luke unutarnjih voda objektima za prihvat i obradu otpada s

plovila i uklanjanje mulja

● Unaprijediti sustav nadzora u lukama

www.eu-projekti.com

KOHEZIJSKI FOND Prioriteti za Hrvatsku

● Razviti infrastrukturu kroz izgradnju novih i/ili dogradnju postojeće vodoopskrbne

mreže te sustava za prikupljanje komunalnih otpadnih voda i uređaja za pročišćavanje

otpadnih voda

● Pružiti podršku u zaštiti od štetnih utjecaja vode kroz pomoć u izradi studija za zaštitu

od nepogoda (poplava i suša)

● Korisnici: javna tijela (HŽ Infrastruktura, Agencija za vodne plovne putove, lučke

kapetanije unutarnjih voda, pomorske lučke kapetanije, uprave zračnih luka, Hrvatske

ceste d.o.o. i Hrvatske autoceste d.o.o., Hrvatske vode d.o.o., JLRS, nadležna

ministarstva

● Pružatelji usluga i radova: projektanti, arhitekti, građevinske tvrtke, tvrtke koje

nabavljaju opremu i uređuju prometnice, konzultanti

www.eu-projekti.com

PRIMJERI PROJEKATA Primjeri iz prakse država članica EU

● Rekonstrukcija zračne luke u Tallinu i razvoj putničkog terminala - KF

● Zračna luka u Rigi - KF

● Sustav zaštite vodnog područja u Sloveniji - KF

● Regionalni centar za prikupljanje otpada u Celju - KF

● Jačanje zapošljavanja nakon diplome u Sloveniji - ESF

● E-administracija portal - ESF

● Poticaju za samozapošljavanje - ESF

● Izgradnja biocentra - ERDF

● Izgradnja turističke infrastrukture - ERDF

www.eu-projekti.com

PRIMJERI IZ PRAKSE Slovenija

● Općine: Ptuj, Markovci, Gorišnica, Hajdina, Videm, Kidričevo, Starše - izgrađen cjelovit

sustav zaštite vodnog područja u vrijednosti 35,5 milijuna eura (više od 80% iz KF i

državnih sredstava)

● Regionalni centar za upravljanje otpadom

● 52 km kanalizacijskih sustava

● 27 vodocrpilišta

● 20 km vodovoda izgrađeni i obnovljeno

● Ulaganja u turističku infrastrukturu kroz EFRR (Hotel Park, kajakaški centar)

● Više kilometara autocesta i pripadajuće infrastrukture Beltinci - Lendava, Slivnica -

Draženci, Pluska - Ponikve, Ponikve - Hrastje (odmorišta, nadvožnjaci, podvožnjaci,

obilaznice i sl.)

● Učaganja u sportsku infrastrkturu (SRC na različitim područjima)

www.eu-projekti.com

PRIMJERI IZ PRAKSE Njemačka

● Izgradnja obilaznice pored Berlina u vrijednosti 50 milijuna eura zajedno s

pripadajućom infrastrukturom

● Obnova željeznice Nurnberg - Erfurt, Halle - Berlin u vrijednosti 424 milijuna eura (više

od 50% iz SF)

● Modernizacija željezničke stanice u Dresdenu i pripadajuće infrastrukture

● Uspostava poslovnog inkubatora za turske poduzetnike

● Umrežavanje regija za postizanje energetske učinkovitosti

● Mnogobrojni projekti iz ESF i ERDF

● Turistička infrastruktura

www.eu-projekti.com

POTREBNA DOKUMENTACIJA Što morate pripremiti za ulazak na indikativnu listu?

● Lista potencijalnih projekata JLS

Odvajanje prioritetnih prema principu visoke pripremljenosti:

● Riješeno pitanje zemljišta i čisti papiri

● Usklađenost s EU i nacionalnim / lokalnim politikama

● Ishođene dozvole

● Pred-studija izvedivosti

● Studija izvedivosti

● Financijska sredstva (procjena proračunskih mogućnosti do 2020. g)

● Organizacijska priprema

SAMO KVALITETNO OSMIŠLJENI I PRIPREMLJENI PROJEKTI ĆE

OSIGURATI SREDSTVA (TKO PRVI, NJEGOVA DJEVOJKA)

www.eu-projekti.com

NA ŠTO MISLITI? Kako osigurati sredstva, a ne stradati u procesu?

Što su vaši prioriteti?

Što radi konkurencija?

Kolika je regionalna važnost projekta?

Rezultati?

Vaši ljudi to mogu i žele?

Imate li dovoljno novaca?

Je li projekt uvjetovan političkom opcijom?

NEMOJTE IGNORIRATI OVA PITANJA?

www.eu-projekti.com

VRIJEME ZA PITANJA Sadržaj projekta

?

www.eu-projekti.com

KONTAKT PODACI

Adresa:

Trg Drage Iblera 9, Zagreb, HR

Telefon i telefaks:

+385 1 5534 878

E-mail:

info@eu-projekti.com

Web:

www.eu-projekti.com

Obrt za poslovno savjetovanje specijaliziran

za pitanja EU fondova - pisanje i provedba

projekata, edukacija i savjetovanje.

Autori prvog hrvatskog portala o EU

fondovima - EU PROJEKTI INFO (eu-

projekti.info)!

Stalna suradnja s Hrvatskom udrugom

poslodavaca, Hrvatskom obrtničkom

komorom, Hrvatskim savezom zadruga,

Udrugom gradova, velikim brojem tvrtki, JLRS

i medija (Index.hr, 24sata, HINA, Profitiraj.hr,

Zagreb.hr, Jamnica, JGL i brojne druge).

Urednici priloga “EU fondovi” koji izlazi

ponedjeljkom i srijedom u Poslovni.hr!

f

t

facebook.com/grupa eu projekti

twitter.com/euprojekti

www.eu-projekti.com