EU i Urban Transport HR.pdf

Tematsko izvjee Djelotvornost projekata javnog gradskog prijevoza koje podupire EU

HR 2014 BR. 01

EUROPSKIREVIZORSKISUD

EUROPSKI REVIZORSKI SUD 12, rue Alcide De Gasperi 1615 Luxembourg LUKSEMBURG

Tel. +352 4398-1

E-mail: [email protected] Internet: http://eca.europa.eu

Twitter: @EUAuditorsECA YouTube: EUAuditorsECA

Vie informacija oEuropskoj uniji dostupno je na internetu (http://europa.eu).

Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2014.

ISBN 978-92-9241-663-8doi:10.2865/32642

Europska unija, 2014Umnoavanje je doputeno uz uvjet da se navede izvor.Za svako koritenje ili reproduciranje slike 1. dozvola se mora traiti izravno od vlasnika autorskih prava.

Printed in Luxembourg

HR 2014 BR. 01Tematsko izvjee Djelotvornost projekata

javnog gradskog prijevoza koje podupire EU

(prema lanku 287. stavku 4. drugom podstavku UFEU-a)

02Sadraj

Odlomak

Pojmovnik

I. III. Saetak

1. 9. Uvod

1. 3. Glavni izazovi gradskog prijevoza uEuropi

4. 5. Politika EU-a vezana za gradski prijevoz

6. 9. Potpora EU-a projektima vezanima za gradski prijevoz

10. 16. Revizijski opseg ipristup

17. 48. Opaanja

17. 25. Jesu li projekti provedeni kako je predvieno zahtjevima za dodjelu bespovratnih sredstava

20. Veina je projekata fiziki provedena

21. 22. Provoenje etiriju projekata vezanih za infrastrukturu znatno je kasnilo

23. 25. Tri su projekta prekoraila svoj poetni proraun za vie od 20 %

26. 34. Jesu li usluge pruene uokviru projekata zadovoljile potrebe korisnika

28. 30. Povratne informacije koje su pruili pokazatelji praenja prijevoznika bile su pozitivne

31. 32. Kada su bile dostupne, ankete ozadovoljstvu korisnika imale su pozitivne rezultate

33. 34. Usluge prijevoza bile su openito dostupne

35. 48. Jesu li projekti postigli svoje ciljeve usmislu koritenja

37. 38. Mali je broj projekata imao oekivani broj korisnika

39. 41. Nekoliko je uzroka nedovoljnog koritenja moglo biti otklonjeno

42. 43. Nedovoljno koritenje moe utjecati na ostvarivanje oekivanih koristi

44. 46. koje se ne prate

47. 48. te ono moe dovesti do dodatnog financijskog optereenja za tijela javne vlasti

03Sadraj

49. 57. Zakljuci ipreporuke

50. 52. Provedba projekata

53. Usluge koje su pruene uokviru projekata

54. 57. Koritenje projekata

Prilog I. Politika EU-a vezana za gradski prijevoz: uzastopan popis dokumenata koji su objavljeni unatrag zadnjih deset godina

Prilog II. Pregled revidiranih projekata uvrijeme obavljanja revizije

Odgovori Komisije

04Pojmovnik

Kohezijski fond (KF): Kohezijskim se fondom prua financijska pomo za poveanje gospodarske isocijalne kohezije udravama lanicama iji je BNP po stanovniku manji od 90 % prosjeka EU-a, ito financiranjem projekata koji su vezani za okoli iprijevoz.

Europski fond za regionalni razvoj (EFRR): Europskim se fondom za regionalni razvoj prua financijska pomo za promicanje gospodarske isocijalne kohezije meu regijama EU-a. Intervencije EFRR-a uglavnom se provode kroz operativne programe koji ukljuuju velik broj projekata.

Upravljako tijelo: Tijelo nacionalne, regionalne ili lokalne javne vlasti ili javno ili privatno tijelo koje je imenovala drava lanica za upravljanje operativnim programom.

Operativni program (OP): Program drave lanice koji obuhvaa ulaganja koje financira EU, akoji je odobrila Komisija ikoji je uobliku jasnog niza prioriteta koji sadre viegodinje mjere uokviru kojih se sufinanciraju projekti.

Prijevoznik: Javno ili privatno poduzee koje se bavi vrstom prijevoza uskladu sposlovnim ugovorom koji je potpisan snositeljem projekta. Obino prima subvencije za pokrivanje financijskih gubitaka koji nastaju poslovanjem.

Programsko razdoblje: Viegodinji okvir unutar kojeg se planiraju iprovode rashodi vezani za strukturno djelovanje. Programska razdoblja koja su obuhvaena ovim izvjeem su od 2000. do 2006. godine iod 2007. do 2013. godine.

Nositelj: Javna pravna osoba koja je korisnik potpore EFRR-a ili KF-a radi izgradnje prijevozne infrastrukture ili povezanoga informacijskog sustava. Vrstom javnog prijevoza iopremom koja proizae iz projekta esto upravlja prijevoznik koji se razlikuje od korisnika.

05Saetak

IOekuje se poveanje udjela europskog stanov-nitva koje stanuje ugradskim podrujima sa 73 % u2010. godini na 82 % do 2050. godine. Umeuvre-menu europski gradovi lokalnim politikama mobilno-sti trebaju poboljati mobilnost ismanjiti preopteree-nost prometnica, nezgode izagaenje. Izmeu 2000. i2013. godine EU je dodijelio 10,7 milijardi eura za sufinanciranje projekata kako bi se gradovima pruila pomo pri uvoenju gradskih prijevoznih sredstava kao to su podzemne eljeznice, tramvaji iautobusi.

IISud je ocijenio jesu li projekti provedeni uskladu splanovima, zadovoljavaju li pruene usluge potrebe korisnika ijesu li koritene uoekivanoj mjeri. Sud je u11 gradova upet drava lanica izravno revidirao uspjenost 26 projekata vezanih za javni gradski prije-voz. Sud je zakljuio sljedee:

(a) openito gledajui, infrastruktura ivozila uveini su projekata uvedeni uskladu sa specifikacijama projekta (odlomak 20.). etiri su projekta vezana za gradski prijevoz bila pod utjecajem znatnih kanjenja (odlomci 21. i22.), atri su projekta imala znatna prekoraenja trokova (odlomci 23. do 25.);

(b) po zavretku su gotovo svi revidirani projekti zadovoljavali potrebe korisnika (odlomci 26. do 34.). Meutim, usporedba planiranog koritenja za odreene datume istvarnog koritenja pokazuje da su dvije treine projekata bile nedovoljno isko-ritene (odlomci 35. do 38.). Toukazuje na nedo-voljnu uspjenost usmislu koristi za gospodarstvo idrutvo (smanjenje zagaenja ipreoptereenosti itd.) koje nositelji ili nacionalna tijela naelno nisu pratili (odlomci 42. do 46.). To takoer moe znaiti financijsku neuravnoteenost za tijela javne vlasti koja moraju osigurati odrivost dotinog gradskog prijevoza (odlomci 47. i48.);

(c) glavni su razlog nedovoljnog koritenja javnog pri-jevoza nedostatci uosmiljavanju projekta iupoli-tici mobilnosti. Neke od tih razloga bilo je mogue ukloniti ufazi planiranja projekta (odlomci 39. do 41.)

IIISud preporuuje da bi Komisija trebala:

(a) za projekte za koje je potrebno njezino odobrenje, zahtijevati uspostavu upravljakih alata za prae-nje kvalitete usluge irazine zadovoljstva korisnika kada se projekt pusti urad;

(b) za projekte za koje je potrebno njezino odobre-nje, zahtijevati da se uugovore obespovratnim sredstvima ukljui minimalni broj pokazatelja rezultata spovezanim ciljnim vrijednostima koji e se kasnije mjeriti;

(c) za projekte za koje je potrebno njezino odobrenje, zahtijevati strou analizu procjene oekivanoga broja korisnika te da se odabir vrste prijevoza pot-krijepi brojanom usporedbom razliitih prijevo-znih mogunosti;

(d) za projekte za koje je potrebno njezino odobrenje, zahtijevati da su projekti vezani za gradski prijevoz ukljueni udobro osmiljenu politiku mobilnosti.

(e) zahtijevati da nadlena tijela drava lanica pri upravljanju projektima vezanima za gradski prijevoz koje financira EU uzmu uobzir aspekte navedene pod tokama (a) do (d).

06Uvod

Glavni izazovi gradskog prijevoza uEuropi

01 Udio europskog stanovnitva koje ivi ugradskim podrujima poveao se sa 71% u2000.godini na 73% u2010.godini. Oekuje se da e se taj pravac razvoja nastaviti te da e do 2050.godine dosegnuti udio od 82%1.

02 Europski se gradovi sve vie suoavaju sproblemima vezanima za promet. Migracija gradskog stanovnitva upredgraa dovodi do nastanka na-selja unutar kojih postoje velike putne udaljenosti. Ovaj fenomen irenja gradskih naselja ide ruku pod ruku spoveanjem broja vlasnika automo-bila ipojaanom dnevnom migracijom.

03 Poboljanje mobilnosti uz smanjenje preoptereenosti prometnica, nezgoda izagaenja zajedniki je izazov svim veim gradovima. Prema podatcima Komisije2, trokovi zbog prometnog preoptereenja unutar iizvan gradskih podruja iznose gotovo 100 milijar-di eura svake godine, odnosno 1% BDP-a Europske unije, auzrokovani su kanjenjima izagaenjem. Osim toga, jedna od tri nesree sa smrtnim posljedicama dogodi se ugradskim podrujima. Na urbanu mobilnost otpada 40% svih CO2 emisija uzroko-vanih cestovnim prometom ido 70% drugih zagaivaa. Buka ugradskim podrujima takoer je ozbiljan isve vei problem, aprvenstveno je uzroko-vana cestovnim prometom.

Politika EU-a vezana za gradski prijevoz

04 U zadnjih deset godina, Komisija je izdala nekoliko stratekih dokumenata ogradskom prijevozu (vidjeti PrilogI.). Uskladu spriopenjem Komisije, cilj je odrivog gradskog prijevoza slo-boda kretanja, zdravlje, sigurnost te kvalitetan ivot za sadanje ibudue generacije, kao iekoloka uinkovitost te ukljuiv gospodarski rast, pristup prilikama iuslugama za sve, ukljuu-jui manje imune istarije graane te graane sinvaliditetom3.

05 U tu svrhu Komisija podrava istraiva-nje, potie bolje upravljanje iprenosi dobre primjere iz prakse kao to je uvoenje planova za mobilnost ugra-dovima koji potiu promjenu vrste prijevoza, tj. smanjenje uporabe osob-nih automobila te poveanu uporabu javnog prijevoza, kao ivonju bicikla bez motornoga pogona te hodanje.

1 Ujedinjeni narodi, Odjel za gospodarske isocijalne poslove, Odsjek za stanovnitvo. World Urbanisation Prospects: pregled iz 2011.godine (http://esa.un.org/unpd/wup/index.htm).

2 Podatci navedeni uovom odlomku sadrani su uKomisijinoj zelenoj knjizi Prema novoj kulturi za urbanu mobilnost, COM(2007) 551 final od 25.rujna 2007.

3 COM(2004) 60 final od 11.veljae 2004., str. 45.

07Uvod

Potpora EU-a projektima vezanima za gradski prijevoz

06 Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) ikohezijski fond (KF) imaju mogunost sufinanciranja projekata vezanih za gradski prijevoz uregijama drava lanica koje za to ispunjava-ju uvjete. Doprinos EU-a projektima vezanima za gradski prijevoz obino predstavlja do 85% povezanih prihvat-ljivih rashoda.

07 Ukupan je iznos financijskih sredstava EU-a koja su dodijeljena za gradski prijevoz za razdoblja od 2000. do 2006.godine iod 2007. do 2013.godi-ne iznosio ukupno 10,7 milijardi eura, redom 2,9 milijardi eura i7,8 milijar-di eura. Ukupan presjek po dravama lanicama prikazan je na slici 1.

Ukupna sredstva EFRR-a iKF-a dodijeljena za gradski prijevoz uprogramskim razdo-bljima od2000. do 2006.godine iod2007. do 2013.godine (u milijunima eura)

2 8821 528

1 4141 073

726708

358346

290226

167152143

130126

9262

228

0 500 1 000 1 500 2 000 2 500 3 000

OstaliNjemaka

RumunjskaSlovaka

LitvaBugarska

EstonijaLatvija

Ujedinjena KraljevinaFrancuska

panjolskaIrska

eka RepublikaItalija

PortugalGrka

MaarskaPoljska

Ukupno: 10 651 milijuna eura

2000.-2006. 2007.-2013.

Slik

a 1.

Izvor: Izraun Europskog revizorskog suda na temelju podataka Europske komisije.

08Uvod

08 Sufinancirani projekti vezani za gradski prijevoz dio su operativnih programa koje drave lanice provode uokviru mehanizama podijeljenoga upravlja-nja. Tu se posebno ubraja sljedee:

(a) Komisija dogovara iodobrava operativne programe koje pred-lau drave lanice te dodjeljuje financijska sredstva EU-a;

(b) drave lanice upravljaju operativ-nim programima iprovode ih na nain da biraju projekte, azatim ih nadgledaju iprocjenjuju;

(c) Komisija procjenjuje nacionalne sustave za upravljanje ikontrolne sustave, prati provedbu operativ-nih programa, rezervira financijske doprinose EU-a iisplauje ih na temelju odobrenih rashoda;

(d) Komisijino je odobrenje obavezno za pojedine specifine projekte koje predlau drave lanice. Za programsko razdoblje od2000. do 2006.godine Komisijino je odobre-nje bilo potrebno za svaki projekt kohezijskog fonda bez obzira na ukupni troak te za programe europskog fonda za regionalni razvoj iji je ukupni troak4 prelazio 50 milijuna eura. Za programsko razdoblje od2007. do 2013.godine napravljena je izmjena usmislu da za projekte kohezijskog fonda uiznosu manjem od 50 miliju-na eura5 vie nije bilo potrebno Komisijino odobrenje.

09 Dvije glavne uprave (GU-ovi) koje ima-ju vanu ulogu upodruju gradskog prijevoza su:

(a) Glavna uprava za regionalnu iurbanu politiku koja je odgovor-na za dio prorauna EU-a kojim se sufinanciraju projekti vezani za gradski prijevoz. Usklopu ocjenji-vanja posebnih projekata savjetuje se sdrugim GU-ovima, posebice sGlavnom upravom za mobilnost ipromet;

(b) Glavna uprava za mobilnost ipro-met, koja je odgovorna za politike EU-a vezane za promet.

4 Ukupni troak koji je naveden uzahtjevu za dodjelu bespovratnih sredstava za svaki projekt.

5 Od 1.sijenja 2007.godine do 25.lipnja 2010.godine prag za projekte vezane za okoli iznosio je 25 milijuna eura.

09Revizijski opseg ipristup

10 Glavni je cilj ove revizije uspjenosti bio procijeniti provedbu idjelotvor-nost projekata vezanih za javni gradski prijevoz koji su sufinancirani struk-turnim fondovima EU-a (u daljnjem tekstu: projekti).

11 Sud je razmotrio sljedea pitanja:

(a) Jesu li projekti provedeni kako je predvieno zahtjevima za dodjelu bespovratnih sredstava?

(b) Jesu li usluge pruene uokviru projekata zadovoljile potrebe korisnika?

(c) Jesu li projekti postigli svoje ciljeve usmislu koritenja?

12 Revizijom je obuhvaen uzorak od 26projekta6 koje su sufinancirali europski fond za regionalni razvoj ili kohezijski fond tijekom programskih razdoblja od2000. do 2006.godine i2007. do 2013.godine. Odabrani se projekti nalaze u11gradova upet dr-ava lanica - panjolskoj, Francuskoj, Italiji, Poljskoj iPortugalu. Financijska sredstva EU-a dodijeljena za gradski prijevoz utih pet drava (5,3 milijar-di eura) predstavljaju 50% ukupnih financijskih sredstava EU-a (10,7 mili-jardi eura). Uzorak ukljuuje projekte koji su se sastojali od uvoenja, irenja ili modernizacije eljeznica (tri), podze-mnih eljeznica (osam), lakih gradskih eljeznica7 (etiri), tramvaja (est) te jedan autobusni projekt. Raspona su od jedne linije ili jednostavne dionice do cijele mree. Uzorak takoer uklju-uje etiri manja informatika projekta vezana za upravljanje, informacijske sustave ili sustave za izdavanje voznih karata (vidjeti Prilog II.).

13 U programskim razdobljima od2000. do 2006.godine iod2007. do 2013.go-dine projekti za koje je bilo obavezno odobrenje Komisije predstavljali su re-dom 66% i78% ukupnih financijskih sredstava europskog fonda za regio-nalni razvoj ikohezijskog fonda koja su bila dodijeljena za gradski prijevoz (vidjeti odlomak8. toku(d)). Revizijski je uzorak ukljuivao 17projekata za koje je ovaj postupak odobrenja bio obavezan. Ostalih devet projekata, ukljuujui etiri manja informatika projekta, odobrila su upravljaka tijela udravama lanicama.

14 U vrijeme obavljanja revizije, 20 od 26projekata bilo je dovreno iputeno urad. Tri nisu bila dovrena, dva su bila djelomino dovrena iputena urad, ajedan je bio nedavno dovren, ali jo nije bio puten urad.

15 Kako bi utvrdio revizijske standarde idobre primjere iz prakse upodruju gradskog prijevoza, Sud se savjetovao spredstavnicima nekoliko organizacija siskustvom upodruju gradskog prije-voza, ukljuujui UITP8 (Union Interna-tionale des Transports Publics), CERTU9 (Centre dtudes sur les Rseaux, les Transports, lUrbanisme et les constructi-ons publiques) iPolis10.

6 Kriteriji za odabir bili su: trokovi projekta, vrsta projekta iplanirani datumi provedbe.

7 Laka gradska eljeznica prijelazni je sustav izmeu tramvaja ipodzemne eljeznice. Moe je se smatrati brzim sustavom javnog prijevoza srednjeg kapaciteta.

8 UITP je meunarodna mrea tijela nadlenih za javni prijevoz iprijevoznika, donositelja odluka opolitikama, znanstvenih instituta te za industriju nabave iusluga upodruju javnog prijevoza.

9 CERTU je odgovoran za provedbu studija upodruju gradskih mrea, prometa, gradskog planiranja ijavnih objekata uime Republike Francuske ili ukorist tijela lokalnih vlasti, javnih tijela, poduzea koja su zaduena za pruanje javnih usluga ili povezanih struka (Dekret 94-134 od 9.veljae 1994.).

10 Polis je mrea europskih gradova iregija koje surauju usvrhu irenja inovativnih tehnologija ipolitika za odriviju mobilnost.

10Revizijski opseg ipristup

16 Za svaki se projekt revizorski tim sastao spredstavnicima udravama lanicama dotinog upravljakog tijela, nositeljima projekata koji primaju bes-povratna sredstva EU-a (obino tijela lokalne vlasti) iprijevoznicima (javna iprivatna poduzea) koji upravljaju nainom prijevoza. Takoer su sami koristili sufinancirane objekte ipo-sjetili operativne centre te centre za odravanje.

Foto

grafi

ja 1

. Laka gradska eljeznica uPortugalu

Metro Transportes do Sul.

11Opaanja

Jesu li projekti provedeni kako je predvieno zahtjevima za dodjelu bespovratnih sredstava

17 Prilikom procjenjivanja jesu li projekti provedeni kako je predvieno zahtjevi-ma za dodjelu bespovratnih sredstava Sud je razmatrao tri aspekta, tj. su-kladnost sodredbama odluka odo-djeli bespovratnih sredstava usmislu fizike provedbe, vremenskog okvira iprorauna.

18 etiri su projekta dovrena prije no to su zatraena bespovratna sredstva11 te su stoga iskljuena iz analize. Jo je jedan projekt iskljuen jer je njegov zavretak prvobitno bio planiran za 2015.godinu. Osim toga, niz drugih projekata nije razmatran na temelju sva tri kriterija zbog kanjenja ili nedo-vrenog obrauna ukupnih projektnih trokova.

19 Konano je vezano za ovo pitanje revi-zijom obuhvaeno 18projekata upo-gledu fizike provedbe (odlomak 20.). Vezano za planirane rokove zavretka obuhvaen je 21 projekt (odlomci 21. i22.), dok je 19 projekata obuhvaeno uodnosu na ukupne nastale trokove (odlomci 23. do 25.)

Veina je projekata fiziki provedena

20 U 14 su projekta infrastruktura, opre-ma ieljeznika vozila uvedeni uskla-du sprojektnim specifikacijama, dok su utri sluaja uoena vrlo neznatna odstupanja. Ujednom drugom pro-jektu oko treina od 70 obavijesnih ploa koje su isporuene 2008.godine jo nije bila postavljena. Dotine su gradske uprave odbijale izdati traenu dozvolu iz razliitih razloga, npr. neke su zahtijevale plaanje naknade.

Provoenje etiriju projekata vezanih za infrastrukturu znatno je kasnilo

21 Rok se potovao uosam projekata, dok su usedam projekata postojala kanje-nja od devet mjeseci ili manje.

22 est je projekata znatno kasnilo uod-nosu na rok, ukljuujui etiri projek-ta vezana za infrastrukturu (vidjeti sliku2.), skanjenjima izmeu dvije ietiri godine prema zadnjim progno-zama. Primjeri znatnih kanjenja koja su utjecala na projekte prikazani su uokviru 1.

11 Za EU financiranje dovrenih projekta poveava rizik od mrtvog tereta isamim time irizik za dodanu vrijednost koju EU ostvaruje takvim sredstvima. Sud istie da je to pitanje obuhvaeno Komisijinim zakonodavnim prijedlozima za financijski okvir za razdoblje od2014. do 2020.godine.

12OpaanjaSl

ika

2. Projekti vezani za infrastrukturu sa znatnim kanjenjima uprovedbi

1 Prognoze.Izvor: Izraun Europskog revizorskog suda na temelju podataka nositelja projekata.

Primjeri znatnih kanjenja koja su utjecala na projekte

Laka gradska eljeznica (Portugal) putena je urad ucijelosti ustudenome 2008.godine, tri godine nakon prvobitno planiranoga roka. Glavni su razlog bile potekoe pri osiguravanju potrebnog zemljita, iako je ono bilo uvlasnitvu opine.

Prva linija tramvajskog projekta (Italija) dovrena je uveljai 2010.godine smanjim kanjenjem od tri mje-seca. Uvoenje dvaju dodatnih linija bilo je prvobitno planirano do lipnja 2012.godine. Nakon odranoga referenduma trasa je dramatino izmijenjena kako bi se izbjeglo prolaenje kroz povijesni centar grada. To je dovelo do odgode uvoenja utrajanju od etiri godine.

Okv

ir 1

.

0 1 2 3 4 5

Izgradnja lake gradske eljezniceu Portugalu (13,5 km)

Izgradnja tramvaja u Italiji (18,9 km)1

Produetak podzemne eljezniceu Italiji (5,3 km)1

Kanjenje u godinama

Izgradnja lake gradske eljezniceu Portugalu (57 km)

13Opaanja

Tri su projekta prekoraila svoj poetni proraun za vie od 20%

23 Devet je projekata zavreno uokvirima poetnog prorauna.

24 Deset je projekata prekorailo svoj po-etni proraun (vidjeti sliku 3.): osam dovrenih projekata idva projekta koja su idalje utijeku, akoja su trebala biti dovrena do obavljanja revizije. Tri su dovrena projekta imala znatna prekoraenja trokova, prekoraivi svoj poetni proraun za barem 20%.

Glavni imbenici koji su uzrokovali prekoraenja trokova bile su tehnike potekoe zbog stanja tla, arheolokih nalaza, administrativnih problema, izmjena ugovornih cijena ili preinaka projekta. Primjeri projekata koji su bili pod utjecajem prekoraenja trokova navedeni su uokviru 2.

25 Prekoraenja trokova koja su poveza-na sovim projektima mogu poveati financijsko optereenje tijela javne vlasti udravama lanicama, ali ne utjeu na ukupan iznos bespovratnih sredstava koji EU moe isplatiti (vidjeti odlomke 47. i48.).

Slik

a 3. Projekti sprekoraenjima trokova

1,0 1,1 1,2 1,3

Izgradnja lake gradske eljeznice u Portugalu (57 km)

Izgradnja lake gradske eljeznice u Portugalu (13,5 km)

Produetak podzemne eljeznice u Poljskoj (4 km)

Produetak podzemne eljeznice u panjolskoj (2,2 km)

Izgradnja podzemne eljeznice u Italiji koja je jo u tijeku (5,3 km)1

Operativni sustav u Portugalu

Izgradnja tramvajske pruge koja je jo u tijeku u Italiji (18,9 km)1


Produetak lake gradske eljeznice u panjolskoj (1,5 km)


Prekoraenja trokova (poetna ugovorna cijena iznosi 1,00)

1,06

1,06

1,06

1,10

1,10

1,11

1,11

1,22

1,23

1,24

1 Prognoze.Izvor: Izraun Europskog revizorskog suda na temelju podataka nositelja projekta.

14Opaanja

Jesu li usluge pruene uokviru projekata zado-voljile potrebe korisnika

26 U okviru ovog naslova pregledan je 21 projekt (odlomci 26. do 34.), ukljuu-jui jedan tramvajski projekt ukojem je samo jedna od tri linije bila putena urad. Ostalih pet projekata nije bilo puteno urad uvrijeme revizije.

27 Prema pregledanim anketama idrugim povratnim informacijama nositelja projekata iprijevoznika, usluge javnog prijevoza zadovoljavajue su kada su tone, uestale, pouzdane, udobne, si-gurne, iste, lako dostupne, pristupa-nih cijena te kada su pruene primjere-ne informacije. Usvrhu procjene jesu li usluge pruene projektima zadovo-ljavale potrebe korisnika, pregledani su pokazatelji praenja prijevoznika iankete ozadovoljstvu korisnika. Tako-er su razmotreni aspekti dostupnosti javnog prijevoza.

Povratne informacije koje su pruili pokazatelji praenja prijevoznika bile su pozitivne

28 18 je projekata ukljuivalo pokazatelje (npr. tonost, istoa vozila iinforma-cije za putnike) koje su prijevoznici utvrdili ipratili te koji su pokazali da su usluge ponuene uokviru projekata uskladu spovezanim zadanim ciljnim vrijednostima. Vrsta irazina pokazate-lja mijenjala se ovisno oprojektima te su oni unekim sluajevima bili osnovni iograniene vrijednosti. Nedostatci upruenim uslugama utvreni su udva sluaja (vidjeti okvir 3.).

Primjeri projekata ukojima su prekoraeni trokovi

Projekt produetka podzemne eljeznice (Poljska) naiao je na niz potekoa koje su poveale troak za 47 milijuna eura (+22%). One ukljuuju pojavu osobito nepovoljnih svojstava tla; izuzetan porast cijena usluga igraevinskih materijala; ponovni dizajn krovova graevina prema novim zakonodavnim standardi-ma; uporabu suvremenih metoda za izolaciju od vibracija; te prenamjenu graevine.

Ukupni troak izgradnje lake gradske eljeznice (Portugal) iznosio je 399 milijuna eura, tj. 75 milijuna eura (+ 23%) vie od poetnog prorauna. Prekoraenje trokova snosio je dravni proraun, aono odgovara iznosu od 48 milijuna eura za izmjene cijena idodatne radove te 27 milijuna eura za nadoknadu prijevo-zniku za gubitak prihoda utijeku tri godine zbog kanjenja uosiguravanju javnog zemljita (vidjeti prvi primjer uokviru 1.)

Okv

ir 2

.

15OpaanjaFo

togr

afija

2. Vlak uPoljskoj

29 Takvi pokazatelji prometnim prije-voznicima omoguavaju da prema potrebi poduzmu korektivne mjere kako bi se poboljala usluga koja je pruena korisnicima. Takoer mogu biti od koristi za prijevoznike usmislu poslovne uinkovitosti. Primjerice, usedam sluaja doveli su do prilagod-be prijevoznih usluga stvarnoj potrebi.

30 U pet je sluajeva nositelj projekta ugovorom zahtijevao pokazatelje koji su povezivali prijevozniku naknadu skvalitetom pruenih usluga. Pri-mjer takve dobre prakse opisan je uokviru4.

Nedostatci koji utjeu na pruene usluge

Poveanje broja vlakova koji kasne vie od pet minuta utjecalo je negativno na tonost linije podzemne eljeznice (Italija). Revizijom je takoer utvreno da javnosti niti na stanicama niti uvlakovima nije dostu-pan raspored vonje. Nije bilo elektronikih zaslona spredvienim vremenima ekanjima ni ujednoj od etiriju stanica podzemne eljeznice koje su sagraene uokviru projekta. Kada je dolo do kanjenja, nije bilo javnog priopenja ili vizualnoga prikaza kojim bi se korisnici obavijestili.

Broj vlakova (Poljska) koji je prometovao na pruzi koju je sufinancirao EU bio je za 25% manji od planira-nog (tri vlaka usat vremena umjesto etiri). Razlog tome bio je ogranien kapacitet prikljune eljeznike pruge ucentru grada to je vodilo do zastoja.

Okv

ir 3

.

Izvor: Europski revizorski sud.

16Opaanja

Primjer dobre prakse povezivanja naknade skvalitetom usluge

Jedan poslovni ugovor za podzemnu eljeznicu (Portugal) ima irok raspon pokazatelja iciljnih vrijednosti povezanih sponuenim uslugama. Oni odraavaju ponuene usluge, kanjenja, ispravne pokretne stepenice, osvijetljenost, istou stanica ivozila te broj kvarova iproblema sa signalizacijom. Isprva nisu postignute po-vezane ciljne vrijednosti. Nedostatci su uglavnom bili vezani za tonost iponekad za istou ibroj kvarova. To je dovelo do mjesenih novanih kazni za prijevoznike urasponu od 10000 eura do 30000 eura po mjesecu. Stanje se postupno poboljalo te su ciljne vrijednosti dosljedno postizane za sve pokazatelje.

Okv

ir 4

.

Kada su bile dostupne, ankete ozadovoljstvu korisnika imale su pozitivne rezultate

31 Ankete ozadovoljstvu korisnika pomau umjerenju razine kvalitete prema miljenju korisnika iprovode se sciljem omoguavanja poboljanja prijevoznih usluga. Unjima naglasak moe biti stavljen na aspekte koji naj-vie zadovoljavaju, kao ina podruja koje je potrebno poboljati. Takoer mogu ukazati na promjene urazini za-dovoljstva korisnika tijekom vremena, aponekad ipruiti zanimljive uspored-be izmeu razliitih linija jedne mree.

32 Ankete ozadovoljstvu korisnika bile su dostupne za devet revidiranih projeka-ta. Rezultati razliitih anketa pokazali su visoku razinu zadovoljstva korisnika javnog prijevoza.

Usluge prijevoza bile su openito dostupne

33 Fizikom je inspekcijom utvreno da je pjeacima te djejim iinvalidskom kolicima omoguen olakan pristup stanicama ivozilima iz projekta.

34 Na temelju pregleda javno dostupnih podataka (npr. putem interneta) svi pruatelji usluga iz revidiranih proje-kata nude posebne popuste za putne karte kako bi omoguili povlateni pristup odreenim skupinama korisni-ka kao to su studenti ili nezaposlene osobe.

17Opaanja

Jesu li projekti postigli svoje ciljeve usmislu koritenja

35 est je projekata iskljueno iz procjene ovog pitanja zbog njihove razine pro-vedenosti. Odlomci 36. do 48. stoga se odnose na 20projekata.

36 Osim zadovoljavanja potreba korisnika (vidjeti odlomke 28. do 34.) najvaniji je aspekt koji treba razmotriti prilikom ocjene uspjenosti javnog prijevo-za stopa koritenja koja je openito izraena ubroju putnika, vonji, prijeenih kilometara ili stope popu-njenosti. Promjena naina prijevoza, npr. sluajevi ukojima osobe umjesto osobnog automobila ponu koristiti vlak, takoer mogu ukazati na razinu uspjeha javnog prijevoza.

Mali je broj projekata imao oekivani broj korisnika

37 Ciljne vrijednosti iodgovarajui podatci orazinama koritenja bili su dostupni za 12 revidiranih projekata. Usporedba planiranog koritenja na odreene datume istvarnog koritenja pokazuje da je ciljna vrijednost po-stignuta usamo dva projekta (vidjeti okvir 5.). Uostalih 10 projekata, uklju-ujui devet projekata vezanih za infra-strukturu, nije se uspjela dosei ciljna vrijednost koritenja, te je unekim sluajevima utim projektima zabilje-ena izrazito visoka stopa nedovoljnog koritenja (vidjeti sliku 4.)

Dva projekta za koja su bile dostupne ciljne vrijednosti ipodatci te koji su postigli svoje ciljeve

Nova tramvajska linija (Italija) imala je 12,2 milijuna putnika 2012. godine tj. 113% ciljne vrijednosti (10,8milijuna). Prema njegovom nositelju, ovaj je rezultat uglavnom odraz dobre koordinacije sautobu-snom mreom iusklaivanja cijena prijevoza.

Godinji broj vonji autobusnom mreom (Francuska) iznosio je 99,2% iznosa predvienoga za 2011. godinu koji je upotrijebljen usocijalno-gospodarskoj analizi provedenoj 2009. godine. Poveao se za 12%, s 4,3 mili-juna 2008. godine (godine kada je projekt puten urad) na 4,8 milijuna 2011. godine (najnovija mjerenja).

Okv

ir 5

.

18OpaanjaSl

ika

4. Projekti vezani za infrastrukturu iji je broj korisnika manji od predvienog

0 % 20 % 40 % 60 % 80 % 100 %

Izgradnja podzemne eljeznice u Italiji (2,2 km) (*)




Izgradnja lake gradske eljeznice u Portugalu (13,5 km)

Produetak podzemne eljeznice u Portugalu (4,8 km)

Izgradnja tramvajske pruge u Francuskoj (8,5 km)

Izgradnja tramvajske pruge u Francuskoj (9,5 km)

Izgradnja lake gradske eljeznice u Portugalu (57 km)

Stopa stvarnog broja korisnika u usporedbi s predvianjima za odreene datume

87 %

72 %

72 %

63 %

35 %

32 %

32 %

18 %

2 %

1 Sukladno nositelju, stanje bi se trebalo poboljati nakon dovretka drugih dionica ove linije podzemne eljeznice.Izvor: Izraun Europskog revizorskog suda na temelju podataka nositelja projekta.

38 Za drugih je osam projekata koji nisu imali ciljne vrijednosti ili odgovaraju-e podatke Sud koristio druge izvore informacija kako bi utvrdio je li njihovo koritenje bilo zadovoljavajue. Za

etiri od tih projekata zabiljeeni su dokazi visoke razine uspjenosti (primjeri uokviru 6.), dok su za ostala etiri postojali dokazi niske razine uspjenosti.

Primjeri projekata za koje nisu bile dostupne ciljne vrijednosti, ali su prisutni znakovi visoke razine uspjenosti

Jedan se projekt sastojao od modernizacije dvaju tramvajskih pruga (Poljska). Za jednu su prugu podatci prije iposlije projekta ukazali na porast broja putnika za 49% uvrijeme najvee prometne guve te 29% radnim danom.

za novu su prugu jednog drugog tramvajskog projekta (Poljska) podatci pokazali da ju je uvrijeme najvee prometne guve koristilo 2500 putnika, odnosno 35700 putnika radnim danom, to se smatra zadovolja-vajuim uskladu sdostupnom okvirnom referentnom vrijednou12.

12 Za tramvaj se 2 500 putnika podudara srasponom kapaciteta kojeg je utvrdio UITP za razliite vrste gradskog prijevoza (http://www.btrust.org.za/library/assets/uploads/documents/2_Resource%20docs_Making%20the%20Right%20Choice.pdf).

Okv

ir 6

.

19Opaanja

Primjeri uzroka nedovoljnog koritenja

Nositelj projekta za laku gradsku eljeznicu (Portugal) koja se sastoji od 58 stanica ikoja slui kao zamjena za autobusnu mreu tvrdio je da je procjena broja korisnika preuveliana za oko 30% zbog nedostatka pouzdanog sustava brojanja korisnika autobusa. Studijom izvedivosti utvreno je da je politika parkiranja kljuna upostizanju oekivane potranje iprijelaza sprivatnog na javni prijevoz. Meutim, na obje krajnje postaje linije sjever-jug ina zadnjoj autobusnoj stanici izvan grada idalje su nedostajala parkirna mjesta za opciju parkiraj ivozi se (engl. P+R parking). tovie parkirna mjesta ucentru grada bila su dostupna po atraktivnim cijenama (cijena ucentru grada ista je kao cijena parkirnog mjesta parkiraj ivozi se koja bi jo trebala biti uveana za cijenu karte za podzemnu eljeznicu). Koritenje mree podzemne eljeznice manje je od oekivanog usmislu broja putnika (87%), broja putnika koji prelaze sdrugih vrsta prijevoza (55%) istope popunjenosti (62%). Stopa popunjenosti na zadnjim trima stanicama linije manja je od 5%.

Nova stanica podzemne eljeznice (panjolska) izgraena je kao odgovor na snaan zahtjev javnosti za okonanjem izoliranosti stanovnitva koje ivi upodruju nepokrivenom javnim prijevozom. Analiza potre-ba za mobilnou prije projekta nije ukljuivala brojanu usporedbu razliitih prijevoznih mogunosti. Broj korisnika predstavlja samo 18% ciljne vrijednosti.

Nova tramvajska mrea (Francuska) imala je 8,3milijuna putnika godinje, tj. 72% ciljne vrijednosti (11,6milijuna). Istodobno se uporaba osobnih automobila poveala sa 60% vonji u1997.godini na 65% u2011.godini, dok je cilj plana za gradsku mobilnost bio smanjiti tu brojku ve 2005. godine na 59%. Sukladno tijelu nadlenom za promet, potreba za tramvajem odraz je loe kvalitete prijevoznih usluga koje nudi autobusna mrea ineprimjerene politike parkiranja. Broj parkirnih mjesta ucentru grada porastao je za 17% izmeu 2005. i2012.godine, ave se 2005.godine uplanu za gradski promet (Plan de Dplacement Urbain) smatrao pretjeranim.

Okv

ir 7

.

Nekoliko je uzroka nedovoljnog koritenja moglo biti otklonjeno

39 Glavni imbenici na koje su nositelj i/ili tijela lokalne vlasti imali izravan utje-caj13 ikoji su doveli do nedovoljnog koritenja revidiranih projekata mogu se svrstati udvije skupine: nedostatci uosmiljavanju projekta (nedostatne studije izvedivosti ukljuujui preci-jenjen broj korisnika, i, to je vanije, nedostatci upolitici mobilnosti (nepo-stojanje usklaenosti vrsta prijevoza spolitikom parkiranja, nepostojanje plana za gradsku mobilnost).

40 Ti su imbenici utjecali na stope koritenja u11 od 14 projekata koji su ocijenjeni kao nedovoljno iskoriteni (odlomci 37. i38.)14. Sedam projekata je odobrila Komisija, aetiri projekta nadlene drave lanice. Primjeri su navedeni uokviru7.

41 Vie se panje moglo posvetiti te-meljitijoj analizi uzroka nedovoljnog koritenja tijekom faze osmiljanja iplaniranja projekta.

13 Vanjski imbenik koji je mogao imati utjecaj na koritenje projekata vezanih za gradski prijevoz je meunarodna gospodarska ifinancijska kriza.

14 Budui da na projekte mogu utjecati viestruki imbenici, uovih je 11 projekata utvreno ukupno 23 takva sluaja.

20Opaanja

Nedovoljno koritenje moe utjecati na ostvarivanje oekivanih koristi

42 Zahtjev za dodjelu bespovratnih sredstava koji se dostavlja Komisiji na odobrenje za svaki projekt ukljuuje oekivane koristi, ne ukljuujui razinu koritenja, kao to su smanjenje zaga-enja zraka, buke, preoptereenosti prometnica, nezgoda ipotronje nafte, koje bi zauzvrat trebale imati iri pozi-tivan uinak na okoli, javno zdravlje, rast izapoljavanje, ito posebice sma-njenjem preoptereenosti prometnica.

43 Nositelji projekta procjenjuju ove oekivane koristi na temelju kljunih pokazatelja kao to je broj putnika koji su preli sosobnih automobila na javni prijevoz. Dakle, ako stopa koritenja javnog prijevoza ne dosegne zadane ciljne vrijednosti to takoer moe imati utjecaj ina takve koristi.

koje se ne prate

44 Oekivane se koristi uzimaju uobzir usocijalno-gospodarskoj procjeni. One su bitan imbenik pri donoenju odlu-ka oulaganju javnog novca uprojekte vezane za gradski prijevoz koji su po svojoj prirodi financijski neodrivi.

45 Nakon poetne procjene nije bilo su-stavnog praenja kojim bi se utvrdilo jesu li dotinim projektima postignute konkretne oekivane koristi.

46 Unato tome revizori su udva posjee-na grada primijetili da je uspostavljen inaknadno praen niz pokazatelja ve-zanih za aspekte koji su pod utjecajem sufinanciranih projekata.

Foto

grafi

ja 3

. Tramvaj uPoljskoj


21Opaanja

te ono moe dovesti do dodatnog financijskog optereenja za tijela javne vlasti

47 U svim revidiranim projektima koji po svojoj prirodi nisu financijski odrivi, prihodi od poslovanja nisu potpuno pokrili trokove rada iodr-avanja, amanjak je financiran javnim subvencijama15.

48 U 14 projekata koji su nedovoljno isko-riteni manji je broj korisnika od onog koji je prvobitno predvien doveo do manjih prihoda od prodaje voznih karata. To je nadoknaeno javnom subvencijom koja je bila vea od one koja je planirana, osim ujednom slu-aju kad su sami prihodi od poslovanja nadmaili oekivanja zbog porasta cijena.

Foto

grafi

ja 4

. Tramvaj iautobus uFrancuskoj


15 Javne subvencije primjerice predstavljaju 9% godinjeg prorauna za jednu laku gradsku eljeznicu, 66% za drugu (suprotno oekivanim 0%), 68% za tramvaj i75% za autobusnu mreu.

22Zakljuci ipreporuke

49 Ukupni je zakljuak revizije da su, iako su zadovoljavajue provedeni iope-nito zadovoljavaju potrebe korisnika, projekti vezani za gradski prijevoz koje sufinancira EU esto nedovoljno koriteni, to utjee na njihovu ukupnu uspjenost.

Provedba projekata

50 U veini su projekata infrastruktura, oprema ieljeznika vozila uvedeni uskladu sa specifikacijama projekta (odlomak 20.).

51 Prema zadnjim prognozama udva je projekta dolo do znatnih kanjenja od izmeu dvije ietiri godine. Razlog kanjenjima bile su prirodne ili po-vijesne prepreke, nedavne izmjene, problemi oko koordinacije ikanjenja pri osiguravanju potrebnog zemljita (odlomci 21. i22.).

52 Tri su projekta imala znatna prekorae-nja trokova koja su bila vea od 20% zbog kanjenja, tehnikih potekoa, administrativnih problema inedostat-ka koordinacije (odlomci 23. do 25.).

Usluge koje su pruene uokviru projekata

53 Pokazatelji koje su pratili prometni prijevoznici iankete ozadovoljstvu ko-risnika, ako su bile dostupne, ukazuju na to da projekti uistinu zadovoljavaju potrebe korisnika. Meutim primjena takvih upravljakih alata nije bila od koristi svim revidiranim projektima. Uoeni su neki dobri primjeri iz prakse, kao to je ukljuivanje pokazatelja uposlovni ugovor izmeu nositelja iprijevoznika ija je naknada tada povezana spostignutim rezultatima. Objekti iusluge koji su prueni uokvi-ru projekata openito su bili pristupa-ni (odlomci 26. do 34.).

Koritenje projekata

54 Ciljne vrijednosti koritenja i/ili podatci nedostajali su za 40% ocijenjenih projekata. To je onemoguilo mjere-nje stope koritenja projekta, to je kljuni pokazatelj uspjenosti prilikom procjene uspjenosti projekata vezanih za javni prijevoz (odlomak 37.).

55 U sluajevima nedostatka informacija okoritenju, Sud je prikupio razne dru-ge podatke kako bi doao do zakljuka ouspjenosti projekta. Sud openito smatra dvije treine projekata nedo-voljno koritenima (odlomci 37. i38.).


56 Dva glavna imbenika na koja nositelj i/ili tijela lokalne vlasti imaju izravan utjecaj ikoja vode do nedovoljnog koritenja veine revidiranih projekata su nedostatci uosmiljavanju projekta inedostatci upolitici mobilnosti (od-lomci 39. do 41.).

57 Broj putnika koji je manji od oekiva-nog takoer znai manju razinu uspje-nosti usmislu koristi za gospodarstvo iza drutvo (npr. zagaenje ipreop-tereenost). Meutim nositelji ili tijela nacionalne vlasti ovo openito ne prate (odlomci 42. do 46.). To takoer podrazumijeva moguu potrebu za dodatnim javnim financijskim sred-stvima kako bi se osigurala financijska odrivost dotinih projekata vezanih za gradski prijevoz (odlomci 47. i48.).

1. preporuka

Komisija bi za projekte za koje je potrebno njezino odobrenje trebala zahtijevati uspostavu upravljakih ala-ta za praenje kvalitete usluge irazine zadovoljstva korisnika kada se projekt pusti urad, kao to su:

(a) ukljuivanje minimalnog niza pokazatelja spovezanim ciljnim vrijednostima uposlovne ugovore i, gdje je to mogue, poveznica izmeu prijevoznike naknade ipostignutih rezultata;

(b) ankete ozadovoljstvu korisnika, koje bi omoguile poduzimanje prikladnih mjera usvrhu boljeg za-dovoljavanja korisnikih potreba.

2. preporuka

Komisija bi za projekte za koje je potrebno njezino odobrenje trebala zahtijevati da se uugovor obespo-vratnim sredstvima ukljui minimalni broj pokazatelja rezultata spovezanim ciljnim vrijednostima koji e se kasnije mjeriti, sciljem:

(a) mjerenja iocjenjivanja stope koritenja javnog prijevoza, to je kljuni pokazatelj uspjenosti ovakve vrste projekta;

(b) mjerenja iocjenjivanja oekiva-nih koristi kao to su smanjenje zagaenja, buke ipreoptereenosti prometnica te vea sigurnost na cestama.

3. preporuka

Komisija bi za projekte za koje je potrebno njezino odobrenje trebala zahtijevati strou analizu procjene oekivanoga broja korisnika te da se odabir naina prijevoza potkrijepi broj-anom usporedbom razliitih prijevo-znih mogunosti.


4. preporuka

Komisija bi za projekte za koje je potrebno njezino odobrenje trebala zahtijevati da su projekti ukljueni upolitiku mobilnosti:

(a) kojom se rjeava pitanje usklae-nosti svih vrsta ioblika prijevoza, ukljuujui politiku parkiranja, ucijeloj gradskoj aglomeraciji;

(b) za koju je izraeno da ima prioritet te da je najprikladniji projekt;

(c) u kojoj se navodi ukojoj e mjeri doprinijeti opim ciljevima (npr. promjena vrste prijevoza).

5. preporuka

Komisija bi takoer trebala zahtije-vati da nadlena tijela drava lanica pri upravljanju projektima vezanima za gradski prijevoz koje financira EU uzmu uobzir aspekte navedene u1. do 4. preporuci.

II. sudsko vijee, kojim predsjeda lan Revizorskog suda gospodin Henri GRETHEN, usvojilo je ovo izvjee na sastanku odranom uLuxembourgu 5.veljae 2014.godine.

Za Revizorski sud

Vtor Manuel da SILVA CALDEIRAPredsjednik

25Prilozi

Politika EU-a vezana za gradski prijevoz: uzastopan popis dokumenata koji su objav-ljeni unatrag zadnjih deset godina

01 Bijela knjiga 2001.godine: Europska prometna politika za 2010.: vrijeme za odluku, COM(2001) 370 final.

02 Komunikacija Komisije Vijeu, Europskom parlamentu, Europskom gospodarskom isocijalnom odboru iOdboru regija: Prema tematskoj strategiji ourbanom okoliu, COM(2004) 60 final.

03 Komunikacija Komisije Vijeu iEuropskom parlamentu otematskoj strategiji ourbanom okoliu, COM(2005) 718 final.

04 Komunikacija Komisije Vijeu iEuropskom parlamentu: Neka Europa ostane upokretu Odriva mobilnost za na kontinent. Srednjoroni pregled bijele knjige Europske komisije oprometu za 2001.godinu, COM(2006) 314 final.

05 Komunikacija Komisije: Akcijski plan energetske uinkovitosti: Ostvarivanje potencijala, COM(2006) 545 final.

06 Zelena knjiga Komisije: Prema novoj kulturi za urbanu mobilnost, COM(2007) 551 final.

07 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeu, Europskom gospodarskom isocijalnom odboru iOdboru regija: Akcijski plan za urbanu mobilnost, COM(2009) 490 final.

08 Bijela knjiga: Plan za jedinstveni europski prometni prostor Prema konkurentnom iisplativom prometnom sustavu, COM(2011) 144 final.

Prilo

g I.

26Prilozi

Pregled projekata koji su revidirani uvrijeme obavljanja revizije

Drava / Grad Projekt

Putanje urad

Ukupni konani3

troak

Prihvat-ljivi

trokovi (A)

Bespovratna sredstva EU-a

Projekt odobrilaKOM ili

D4milijuna eura % od (A)

panjolska

Barcelona

Produetak linije podzemne eljeznice br. 3 za 0,6 km i1stanicu svibanj 2001. 82,5 19,3 5,5 28,5% D

Produetak linije podzemne eljeznice br. 3 za 2,2 km i2stanice rujan 2008. 106,9 40,5 9,6 23,7% D

Produetak linije lake gradske eljeznice br. 11 za 1,5 km i2stanice

prosinac 2003. 51,8 22,7 6,8 30,0% D

Produetak linije lake gradske eljeznice br. 11 za 0,2 km i2stanice

prosinac 2003. 56,9 16,7 4,4 26,3% D

Madrid Produetak linije podzemne eljeznice br. 11 za 3,3 km i1stanicu listopad 2010. 167,6 113,9 50,3 44,2% KOM

Francuska

Le HavreIzgradnja tramvajske pruge duljine 13 km jo nije2 394,7 249,5 10,0 4,0% KOM

Operativni iinformacijski sustav djelomino 1,9 0,7 0,3 47,1% D

Val de Sambre Izgradnja autobusnih traka duljine 8,4 km

prosinac 2008. 88,7 50,7 15,9 31,4% KOM

ValenciennesIzgradnja tramvajske pruge duljine 9,5 km, dionica 1. srpanj 2006. 263,7 106,1 5,1 4,8% KOM

Izgradnja tramvajske pruge duljine 8,5 km, dionica 2. rujan 2007. 67,8 45,4 7,5 16,5% KOM

Italija

FirencaIzgradnja tramvajske pruge duljine 18,9 km za linije br. 1, 2 i3 djelomino 688,0 159,9 53,3 33,3% KOM

Informacijski sustav svibanj 2012. 0,3 0,3 0,1 33,3% D

Napulj

Produetak podzemne eljeznice L1 za 5,3 km i6 stanica jo nije 1 524,0 1 015,0 507,0 50,0% KOM

Izgradnja 2,2 km i4 stanice podzemne eljeznice L6 veljaa 2007. 140,9 122,3 61,2 50,0% KOM

Produetak podzemne eljeznice L6 za 3,3 km i4 stanice predvieno za 2015. 643,0 173,1 86,5 50,0% KOM

Poljska1

KrakovModernizacija/obnova 4 km ikupovina 24 tramvaja svibanj 2008. 63,7 51,9 25,7 49,5% KOM

Izgradnja/obnova 5,4 km ikupovina 24 tramvaja lipanj 2011. 107,2 92,0 54,2 58,9% KOM

Varava

Produetak duljine 4 km i4 stanice podzemne eljeznice, linija br. 1

listopad 2008. 261,7 189,8 80,1 42,2% KOM

Modernizacija 14 km eljeznikog prikljuka do zrane luke rujan 2008. 65,1 52,5 13,7 26,1% D

Produetak eljeznikog prikljuka do zrane luke stunelom duljine 2 km jo nije

2 91,5 72,1 50,5 70,0% KOM

Kupovina 13 vlakova za spajanje zrane luke sa eljeznicom studeni 2011. 86,2 69,7 41,1 59,0% KOM

Prilo

g II.

27Prilozi

Drava / Grad Projekt

Putanje urad

Ukupni konani3

troak

Prihvat-ljivi

trokovi (A)

Bespovratna sredstva EU-a

Projekt odobrilaKOM ili

D4milijuna eura % od (A)

Portugal

LisabonProduetak linije podzemne eljeznice Bza 4,8 km i5 stanica oujak 2004. 295,1 266,0 100,0 37,6% KOM

Izgradnja 13,5 km lake gradske eljeznice s19 stanica studeni 2008. 352,9 265,0 79,5 30,0% KOM

Porto

Izgradnja 57 km lake gradske eljeznice s58 stanica oujak 2006. 1 962,0 890,4 320,2 36,0% KOM

Integrirani sustav za izdavanje voznih karata prosinac 2005. 11,2 8,1 4,4 54,3% D

Operativni iinformacijski sustav prosinac 2006. 11,2 9,7 5,3 54,6% D

Ukupno 26 revidiranih projekata 7 586,50 4 103,30 1 598,23 39,6%

1 Iznosi za poljske projekte pretvoreni su koristei prosjenu teajnu stopu od 1 EUR= 4 PLN.2 Ova su dva projekta putena urad do kraja 2012. godine.3 Brojke ukurzivu predstavljaju iznose odobrene ufazi prijave projekta.4 KOM = Komisija; D = drava lanica.

Prilo

g II.

28

Informativni saetak

II (a)Komisija pozdravlja ocjenu Suda prema kojoj je pro-vedba veine projekata bila uskladu sprojektnim specifikacijama.

Komisija pozdravlja injenicu da je 15od21ana-liziranog projekta bilo upogonu na vrijeme ili uz kanjenje od 9mjeseci ili manje, to Komisija smatra blagim kanjenjem sobzirom na tu vrstu projekata. Odreena kanjenja kod velikih infrastrukturnih projekata esto su neizbjena.

Komisija smatra da su kanjenja upogledu etiriju navedenih projekta uzrokovana posebnim razlo-zima koji su bili izvan kontrole nositelja projekta iKomisije.

Komisija istie da nije bilo posljedica za prora-un EU-a jer se sva prekoraenja trokova moraju podmiriti iz nacionalnog prorauna. Smatra da su mnoga prekoraenja trokova uzrokovana tehni-kim potekoama izvan kontrole nositelja projekta.

II (b)Komisija pozdravlja rezultate revizije uvezi spotre-bama korisnika.

Revizijom je kod pet projekata utvrena znaajna nedovoljna iskoritenost infrastrukture, sa stopom iskoritenosti manjom od 35% oekivanih ciljeva. Kod ostalih projekata revizijom je utvrena stopa iskoritenosti iznad 60% oekivanih korisnika.

Kanjenja uprovedbi projekata mogu ujedno dove-sti ido kanjenja upogledu ostvarivanja ciljeva koji se odnose na iskoritenost.

Javni prijevoz temelj je odrivoga gradskog pro-meta idoprinosi visokom stupnju socijalne uklju-enosti. Utom je smislu podrka javnih tijela esto neophodna.

Odgovori Komisije

II (c)Komisija potvruje utvrene uzroke nedovoljne iskoritenosti. Meutim, promet je izvedena potra-nja iusko je vezan uz stanje gospodarstva. Tijekom izrade analiza ufazi planiranja iprojektiranja nije se moglo predvidjeti mogue uinke meunarodne gospodarske ifinancijske krize. Jedan od tih ui-naka odnosi se na potrebe uvezi smobilnou, to je mogue doprinijelo nedovoljnoj iskoritenosti jer se znaajno smanjenje potranje upodruju urbane mobilnosti nije moglo predvidjeti tijekom faze pripreme projekta.

Nadalje, kriza je utjecala na financijsko stanje gradova te mogue injihovu sposobnost odrava-nja isubvencioniranja javnih usluga, snegativnim uinkom na iskoritenost. Usvakom sluaju, revizija je provedena uranoj fazi projekata ijo se uvijek mogu poduzeti dodatne mjere za poveanje iskori-tenosti ubudunosti.

III (a)Uvezi spreporukama od 1.do4., Komisija nagla-ava da e se postupkom ocjene idonoenja velikih projekata za programsko razdoblje2014.2020. omoguiti rano iuzlazno preispitivanje projekata koje mogu obavljati strunjaci specijalizirani za upravljanje projektima, analizu trokova ikoristi te tehnika iprojektantska pitanja. Komisija priprema delegirane iprovedbene akte kojima e se definirati razliiti elementi uvezi skvalitetom koji se moraju potovati upogledu velikih projekata. Ktome, doni-jet e se ismjernice za analizu trokova ikoristi koje e obuhvaati praktine preporuke za odreene sektore istudije sluaja da bi se korisnicima omo-guilo usmjeravanje njihovih projekata uskladu snajboljom dodanom vrijednou EU-a.

Svi projekti koji podlijeu odobrenju Komisije moraju proi provjeru kvalitete koja e se obavljati na temelju utvrenih kriterija ikoju provodi Komi-sija ili neovisni strunjaci (strunjaci JASPERS-a plaeni iz tehnike pomoi Komisije ili ostali subjekti koje imenuju drave lanice udogovoru sKomisijom).

Odgovori Komisije 29

Komisija se slae sa Sudom da je praenje dopri-nosa projekata neophodno za provjeru ispravne provedbe programa. Upravljaka tijela trebaju obavljati ocjene (u skladu splanovima ocjena) uinka projekata financiranih sredstvima EU-a na postizanje ciljeva prioritetne osi, no ne na razini ugovora ododjeli bespovratnih sredstava. Nakon toga, ostvareni rezultati bit e ukljueni iprocije-njeni uokviru godinjih ikonanih izvjea opro-vedbi koja drave lanice trebaju dostaviti za svaki operativni program kada su ti elementi ukljueni kao krajnji pokazatelji operativnog programa.

III (c)Komisija e provjerom kvalitete prijedloga osigurati provedbu analize glavnih mogunosti te odabir najboljeg rjeenja za provedbu, ukljuujui oprav-danost takvoga odabranog rjeenja.

Osigurat e ida se analiza potranje (ili poslovni plan usluaju proizvodnih ulaganja) temelji na pouzdanim procjenama iu skladu sglavnim demo-grafskim trendovima ikretanjima upojedinim sek-torima kako bi se opravdala potreba za provedbom projekta icjelokupni kapaciteti projekta.

III (d)Svi veliki projekti morat e dokazati svoj doprinos ciljevima postavljenima na razini programa uvezi spromicanjem odrive multimodalne urbane mobilnosti kako je utvrena lankom5. stavkom4. tokom(e) Uredbe(EU)br.1301/2013 (Uredba oEFRR-u); ilankom4.tokom(a)podtokom v. Uredbe(EU)br.1300/2013 (Uredba oKohezijskom fondu).

III (e)Komisija se slae da bi upravljaka tijela trebala osi-gurati ispunjavanje navedenih uvjeta te promicati ovu praksu.

Novi okvir kohezijske politike usredotoen je na postizanje rezultata, to ujedno ima uinak na nain na koji Komisija ocjenjuje projekte. Obrazac zahtjeva (koji e Komisija donijeti uobliku proved-benog akta) sadravat e odvojen odjeljak ukojem se navodi opis oekivanog doprinosa projekata pokazateljima neposrednih ikrajnjih rezultata prio-ritetne osi.

Komisija e udelegiranom aktu za provjeru kvali-tete predloiti uvjete koje drave lanice trebaju ispuniti ipotvrditi uizvjeu oprovjeri kvalitete. To ukljuuje iizvodljivost ipouzdanost analize potra-nje kojom se opravdava potreba provedbe pro-jekta icjelokupnih kapaciteta projekta.

U skladu sa zakonodavnim okvirom za novo programsko razdoblje, svi e projekti prema potrebi ukljuivati zajednike pokazatelje nepo-srednih rezultata. Krajnji pokazatelji utvrdit e se tijekom procesa pregovora oprogramima, na razini prioritetne osi te e se zatim pratiti tijekom razdoblja provedbe. Meutim, posebne znaajke sustava za ocjenu ipraenje te prije svega uvjeti ugovaranja izmeu upravljakih tijela iizvo-aa unadlenosti su upravljakog tijela, kako je utvreno lankom125.stavkom3.tokom(c) Uredbe(EU)br.1303/2013. Za velike projekte Komi-sija e prema potrebi preporuiti minimalan broj pokazatelja inaknade za izvoae prema ostvare-nim rezultatima.

Kada to zahtijevaju ciljevi projekta, Komisija e nositeljima projekta preporuiti provoenje anketa ozadovoljstvu korisnika.

III (b)Provjerom kvalitete projekata Komisija e osigurati da projekti koji podlijeu njezinu odobrenju jasno pokazuju svoj doprinos krajnjim pokazateljima tijekom praenja napretka.

Stopa iskoritenosti nije jedan od zajednikih poka-zatelja koje drave lanice moraju pratiti. Meutim, Komisija e tijekom pregovora oprogramima prema potrebi zahtijevati ukljuivanje stope iskoritenosti javnog prijevoza uoperativne programe koji se odnose na javni prijevoz iu vezi stime usustave za praenje koje uspostavljaju drave lanice.


28Komisija pozdravlja nalaz da su se usluge koje se nude uokviru projekta u18 od ukupno 19 sluajeva koji su bili predmet revizije pratile ida su uskladu spovezanim zadanim ciljevima.

Okvir3. prva alinejaNalaz uvezi slinijom podzemne eljeznice uItaliji koji navodi Sud moe se opravdati injenicom da linija podzemne eljeznice ikomplementarni infor-macijski sustav jo nisu dovreni. Do 2015. posto-jei e izolirani dio biti dio vee mree podzemne eljeznice.

Okvir3. druga alinejaUpogledu nalaza koji se odnosi na projekt vlakova uPoljskoj koji navodi Sud, Komisija potvruje da uestalost vlakova ne odgovara pretpostavkama koritenima tijekom pripreme projekta. Komisija e raspraviti pitanje spoljskim tijelima uokviru prae-nja programa iraspitat e se orazlozima te izmjene.

Okvir4.Komisija pozdravlja primjere dobre prakse na koje je ukazao Sud. Komisija e pripremiti smjernice oanalizi trokova ikoristi za programe urazdo-blju 2014. 2020. koje e ukljuivati studiju sluaja ogradskom prometu.

32Komisija pozdravlja da su dostupne ankete ukazale na visoku razinu zadovoljstva spruenim uslugama.

Zajedniki odgovor na odlomke33.i34.Komisija pozdravlja pozitivni nalaz.

Opaanja

20Komisija pozdravlja ocjenu Suda prema kojoj je pro-vedba veine projekata bila uskladu sprojektnim specifikacijama.

21Komisija pozdravlja da je 15od21analiziranog projekta bilo upogonu na vrijeme ili uz kanjenje od 9mjeseci ili manje, to Komisija smatra blagim kanjenjem sobzirom na tu vrstu projekata. Odre-ena kanjenja kod velikih infrastrukturnih proje-kata esto su neizbjena.

Komisija smatra da su znaajna kanjenja bila uzro-kovana posebnim, neizbjenim okolnostima uvezi spojedinanim projektima, kao to su arheoloka nalazita, potreba dodatnog slijeganja tla ili izmjene politikog vodstva. Nositelj projekta iKomisija nisu mogli predvidjeti takve uzroke.

Okvir1.druga alinejaIzvorni nacrt tranica utalijanskom projektu tram-vaja koji navodi Sud bio je odobren nakon javnog savjetovanja. Politike promjene uopini te refe-rendum koji je uslijedio 2010. uzrokovali su izmjene izvornog nacrta za linije2.i3. Nositelj projekta iKomisija nisu mogli predvidjeti takve uzroke.

24Komisija je uvijek zabrinuta usluaju prekoraenja trokova jer bi mogli utjecati na cjelokupnu isplati-vost projekta. Meutim, kod velikih infrastrukturnih projekata esto je teko izbjei dodatne trokove, unato pomnom planiranju, istraivanjima iprovje-rama tla (vidjeti primjere uokviru 2.).

25Komisija istie da nije bilo posljedica za proraun EU-a jer se sva prekoraenja trokova moraju pod-miriti iz nacionalnog prorauna.


Okvir7. trea alinejaKomisija potvruje da se bolje usklaivanje usluga autobusnog prijevoza trebalo provesti usporedno sa smanjenjem broja parkirnih mjesta nakon dovr-etka projekata uFrancuskoj. Francuske javne vlasti objavile su korektivne mjere krajem 2013. Njima se predvia stavljanje ufunkciju novih linija javnog prijevoza kako bi se proirila javna mrea ismanjio broj parkirnih mjesta ucentru.

47Javni prijevoz temelj je odrivoga gradskog pro-meta idoprinosi visokom stupnju socijalne uklju-enosti. Utom je smislu podrka javnih tijela esto neizbjeno neophodna.

Zakljuci ipreporuke

49Komisija pozdravlja rezultat cjelokupne revizije prema kojem projekti openito zadovoljavaju potrebe korisnika.

Komisija potvruje utvrene uzroke nedovoljne iskoritenosti. Meutim, promet je izvedena potra-nja usko vezana uz stanje gospodarstva. Tijekom izrade analiza ufazi planiranja iprojektiranja nije se moglo predvidjeti mogue uinke meuna-rodne gospodarske ifinancijske krize. Jedan od tih uinaka odnosi se na potrebe uvezi smobilnou, to je mogue doprinijelo nedovoljnoj iskoriteno-sti jer se znaajno smanjenje potranje upodruju urbane mobilnosti nije moglo predvidjeti tijekom faze pripreme projekta. Nadalje, kriza je utjecala na financijsko stanje gradova te mogue injihovu sposobnost odravanja isubvencioniranja javnih usluga, snegativnim uinkom na iskoritenost. Usvakom sluaju, revizija je provedena uranoj fazi projekata ijo se uvijek mogu poduzeti mjere za poveanje iskoritenosti ubudunosti.

37Komisija smatra da bi korisnici trebali pridati veu vanost definiciji kljunih pokazatelja ostvarenih rezultata.

Revizijom je kod pet projekata utvrena znaajna nedovoljna iskoritenost infrastrukture, sa stopom iskoritenosti manjom od 35% oekivanih ciljeva. Usluaju talijanskog projekta stanje bi se trebalo popraviti krajem 2015. kada se linija ukljui umreu, kako je planirano.

Kod ostalih projekata revizijom je utvrena stopa iskoritenosti vea od 60% oekivanih korisnika.


Vidjeti odgovor Komisije na odlomke39.i40.

Zajedniki odgovor na odlomke39.i40.Komisija potvruje utvrene uzroke nedovoljne iskoritenosti. Meutim, tijekom izrade analiza ufazi planiranja iprojektiranja nije se moglo pred-vidjeti mogue uinke meunarodne gospodarske ifinancijske krize. Jedan od tih uinaka odnosi se na potrebe uvezi smobilnou, to je mogue dopri-nijelo nedovoljnoj iskoritenosti jer se znaajno smanjenje potranje upodruju urbane mobilnosti nije moglo predvidjeti tijekom faze pripreme pro-jekta. Nadalje, kriza je utjecala na financijsko stanje gradova te mogue injihovu sposobnost odrava-nja isubvencioniranja javnih usluga, snegativnim uinkom na iskoritenost. Usvakom sluaju, revizija je provedena uranoj fazi projekata ijo se uvijek mogu poduzeti mjere za poveanje iskoritenosti ubudunosti.

Vidjeti odgovor Komisije na odlomak37.

41Vidjeti odgovor Komisije na odlomke39.i40.


Kod ostalih projekata revizijom je utvrena stopa iskoritenosti vea od 60% oekivanih korisnika.


56Vidi odgovor Komisije na stavak49.

57Javni prijevoz temelj je odrivoga gradskog pro-meta idoprinosi visokom stupnju socijalne uklju-enosti. Utom je smislu podrka javnih tijela esto neizbjeno neophodna.

1. preporukaU vezi spreporukama od 1.do4., Komisija nagla-ava da e postupak ocjene idonoenja velikih projekata za programsko razdoblje20142020. omoguiti rano itemeljno preispitivanje projekata koje mogu obavljati strunjaci specijalizirani za upravljanje projektima, analizu trokova ikoristi te tehnika iprojektantska pitanja. Komisija priprema delegirane iprovedbene akte kojima e se definirati razliiti elementi uvezi skvalitetom koji se moraju potovati upogledu velikih projekata. Ktome, doni-jet e se ismjernice za analizu trokova ikoristi koje e obuhvaati praktine preporuke za odreene sektore istudije sluaja da bi se korisnicima omo-guilo usmjeravanje njihovih projekata uskladu snajboljom dodanom vrijednou EU-a.

Svi projekti koji podlijeu odobrenju Komisije moraju proi provjeru kvalitete koja e se obavljati na temelju utvrenih kriterija ikoju provodi Komi-sija ili neovisni strunjaci (strunjaci JASPERS-a plaeni iz tehnike pomoi Komisije ili ostali subjekti koje imenuju drave lanice udogovoru sKomisijom).

Novi okvir kohezijske politike usredotoen je na postizanje rezultata to ujedno ima uinak na nain na koji Komisija ocjenjuje projekte. Obrazac zahtjeva (koji e Komisija donijeti uobliku proved-benog akta) sadravat e odvojen odjeljak ukojem se navodi opis oekivanog doprinosa projekata pokazateljima neposrednih ikrajnjih rezultata prio-ritetne osi.

50Komisija pozdravlja ocjenu Suda prema kojoj je pro-vedba veine projekata bila uskladu sprojektnim specifikacijama.

51Komisija pozdravlja da je 15od21analiziranog projekta bilo upogonu na vrijeme ili uz kanjenje od 9mjeseci ili manje, to Komisija smatra blagim kanjenjem sobzirom na tu vrstu projekata. Odre-ena kanjenja kod velikih infrastrukturnih proje-kata esto su neizbjena.

Komisija smatra da su kanjenja upogledu etiri navedena projekta uzrokovana posebnim razlo-zima koji su bili izvan kontrole nositelja projekta iKomisije.

52Komisija istie da nije bilo posljedica za proraun EU-a jer se sva prekoraenja trokova moraju pod-miriti iz nacionalnog prorauna. Smatra da su sva prekoraenja trokova uzrokovana tehnikim pote-koama izvan kontrole nositelja projekta (vidjeti odlomak24.).

53Komisija pozdravlja nalaz prema kojem su usluge koje se pruaju uokviru projekata bile praene usluaju 18 od ukupno 21 projekta iu skladu spovezanim zadanim ciljevima, da su dostupne ankete ukazale na visoku razinu zadovoljstva pruenim uslugama te da su infrastruktura iusluge osigurane provedbom projekata lako dostupne.

54Komisija se slae snalazom da bi korisnici trebali pridati veu vanost definiciji kljunih pokazatelja ostvarenih rezultata.

55.Revizijom je kod pet projekata utvrena znaajna nedovoljna iskoritenost infrastrukture, sa stopom iskoritenosti manjom od 35% oekivanih ciljeva. Usluaju jednog projekta stanje bi se trebalo popraviti krajem 2015. kada se linija ukljui umreu, kako je planirano.


2. preporuka (b)Komisija se slae sa Sudom da je praenje dopri-nosa projekata neophodno za provjeru ispravne provedbe programa. Upravljaka tijela trebaju obavljati procjene (u skladu splanovima ocjenjiva-nja) uinka projekata financiranih sredstvima EU-a na postizanje ciljeva prioritetne osi, no ne na razini ugovora ododjeli bespovratnih sredstava. Nakon toga, ostvareni rezultati bit e ukljueni iprocije-njeni uokviru godinjih ikonanih izvjea opro-vedbi koja drave lanice trebaju dostaviti za svaki operativni program, kada su ti elementi ukljueni kao krajnji pokazatelji operativnog programa.

3. preporukaKomisija e provjerom kvalitete prijedloga osigurati provedbu analize svih mogunosti te odabir najbo-ljeg rjeenja za provedbu, ukljuujui opravdanost takvoga odabranog rjeenja.

Osigurat e ida se analiza potranje (ili poslovni plan usluaju proizvodnih ulaganja) temelji na pouzdanim procjenama iu skladu sglavnim demo-grafskim trendovima ikretanjima upojedinim sek-torima, kako bi se opravdala potreba za provedbom projekta icjelokupni kapaciteti projekta.

4. preporukaSvi veliki projekti morat e dokazati svoj doprinos ciljevima postavljenima na razini programa uvezi spromicanjem odrive multimodalne urbane mobilnosti kako je utvrena lankom5.stav-kom4.tokom(e) Uredbe(EU)br.1301/2013 (Uredba oEFRR-u); ilankom4.tokom(a) podtokom v. Uredbe(EU)br.1300/2013 (Uredba oKohezijskom fondu).

5. preporukaKomisija se slae da bi upravljaka tijela trebala osi-gurati ispunjavanje navedenih uvjeta te promicati ovu praksu.

Komisija e udelegiranom aktu za provjeru kvali-tete predloiti uvjete koje drave lanice trebaju ispuniti ipotvrditi uizvjeu oprovjeri kvalitete. To ukljuuje iizvodljivost ipouzdanost analize potra-nje kojom se opravdava potreba provedbe pro-jekta icjelokupnih kapaciteta projekta.

1. preporuka (a)U skladu sa zakonodavnim okvirom za novo pro-gramsko razdoblje, svi e projekti prema potrebi ukljuivati zajednike pokazatelje neposrednih rezultata. Krajnji pokazatelji utvrdit e se tijekom procesa pregovora oprogramima, na razini prio-ritetne osi te e se zatim pratiti tijekom razdoblja provedbe. Meutim, posebne znaajke sustava za ocjenu ipraenje te prije svega uvjeti ugovaranja izmeu upravljakih tijela iizvoaa unadlenosti su upravljakog tijela, kako je utvreno lankom125. stavkom3.tokom(c) Uredbe(EU)br.1303/2013. Za velike projekte Komisija e prema potrebi prepo-ruiti minimalan broj pokazatelja iza izvoae naknade prema ostvarenim rezultatima.

1. preporuka (b)Kada to zahtijevaju ciljevi projekta, Komisija e nositeljima projekta preporuiti provoenje anketa ozadovoljstvu korisnika.

2. preporukaKomisija e provjerom kvalitete projekata osigurati da projekti koji podlijeu njezinu odobrenju jasno predstavljaju svoj doprinos krajnjim pokazateljima tijekom praenja napretka.

2. preporuka (a)Stopa iskoritenosti nije jedan od zajednikih poka-zatelja koje drave lanice moraju pratiti. Meutim, Komisija e tijekom pregovora oprogramima prema potrebi zahtijevati ukljuivanje stope iskoritenosti javnog prijevoza uoperativnim programima koji se odnose na javni prijevoz iu vezi stime na sustave za praenje koje uspostavljaju drave lanice.

KAKO DOI DO PUBLIKACIJA EU-a

Besplatne publikacije:

jedanprimjerak: u knjiari EU-a (http://bookshop.europa.eu);

vieodjednogprimjerkailiposteri/karte: u predstavnitvima Europske unije (http://ec.europa.eu/represent_en.htm), kod delegacija uzemljama koje nisu lanice EU-a (http://eeas.europa.eu/delegations/index_en.htm), kontaktiranjem slube Europe Direct (http://europa.eu/europedirect/index_en.htm) ili pozivanjem broja 00 800 6 7 8 9 10 11 (besplatan poziv bilo gdje iz EU-a) (*).(*) Informacije su besplatne, kao iveina poziva (mada neke mree, javne govornice ili hoteli mogu naplaivati pozive).

Publikacije koje se plaaju:

uknjiariEU-a(http://bookshop.europa.eu).

Pretplate koje se plaaju:

kodjednogodprodajnihpredstavnikaUredazapublikacijeEuropskeunije(http://publications.europa.eu/others/agents/index_en.htm).

QJ-A

B-14-001-HR-C

ISSN 2315-0548

Izmeu 2000. i2013. godine EU je dodijelio 10,7 milijardi eura za sufinanciranje projekata kako bi se gradovima pruila pomo pri uvoenju gradskih prijevoznih sredstava kao to su podzemne eljeznice, tramvaji iautobusi. Uovom je izvjeu Sud procijenio jesu li projekti provedeni uskladu splanovima, zadovoljavaju li pruene usluge potrebe korisnika ijesu li koriteni uoekivanoj mjeri.

EUROPSKIREVIZORSKISUD

Documents

EU i Urban Transport HR.pdf