Euroatlantski tjednik broj 40

8/14/2019 Euroatlantski tjednik broj 40

1/4


2/4

Povratak talibana na vlast Kuda ide Pakistan?EUROATLANTSKI TJEDNIK

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) - www.opsa.hr - [email protected]

Broj 40., godina 2.

"Zar mislite da e Bog pitati ene to su nau-

ile ili gdje su radilekad se presele na drugisvijet?" Tako je protu- pitanjem odgovoriovisoki talibanski du-nosnik novinaru nakonferenciji za tisakkoja se odrala povo-dom talibanskog prezi-manja vlasti u doliniSwat u sjevernom Pa-kistanu. Talibani supreuzeli lokalnu vlada-vinu dogovorom s pa-kistanskim vlastima iodmah poeli uvoditizakone kakvi su posto- jali u Afganistanu donjihovog ruenja. Mili-tanti Mehsud i Fazal-lulah pristali su nadogovor da nee prua-ti utoite Al-Qaidi, danee pucati na pakis-tanske vojnike te da senee uputati u okraje u Afganistanu. Davanje tzv. "pakistanske vicarske" (dolina Swat u Waziristanu poznata je kao turistikoodredite zbog prelijepih dolina i planina) talibanima doekano je s nevjericom i razoarenjem, ali zapravo to samo pokazuje ukakvim je problemima Pakistan konstantno od ubojstva Benazir Bhutto i koliko je u pravu bio glavni tajnik NATO-a Schefferkad je upozoravo da problem nije Afganistan ve Pakistan.

Pakistanska vlada u Islamabadu ne kontrolira neke dijelove svog teritorija. Ve desetljeima je teko uspostaviti vrstu kontrolunad Sjeverozapadnim graninim podrujem, pakistanskim Divljem zapadu, gdje se zakoni i red donose temeljeno na kalibrimamunicije i teini oruja. Ovdje vladaju polu-autohtoni gospodari rata, talibanske druine i ostaci Al-Qaide te ostale islamistikeskupine. Nedostatak dravne ruke osjea se i u zapadnoj pokrajini Baluchistan gdje se javljaju separatistike tendencije. I najve-a pakistanska luka Karachi je u revoltu. Ovdje operira skupina Lashkar-e-Taiba, odgovorna za bombake napade u Mumbaiju.Nakon to je zavrena dugogodinja vojna diktatura pod predsjednikom Pervezom Musharrafom, udovac Benazir Bhutto ivoditelj Pakistanske narodne stranke Asif Zardari postao je miljenik naroda ali samo na pet minuta. Meunarodni republikan-ski institut proveo je istraivanje u Pakistanu te je u prosincu prole godine zakljuio da 19 posto Pakistanaca eli da Zardarinastavi voditi zemlju. ak 88 posto stanovnitva smatra da zemlja ide u krivom smjeru. Zemlja nije samo u politikom, ve iekonomskom deficitu; tekstilna industrija, po kome je pakistanski Punjab poznat, je u recesiji, a dugovi MMF-u se gomilaju.

Pristup Pakistanu postao je temeljnim pitanjem u meunarodnim politikim odnosima Srednje i June Azije. SAD su u Islama-bad poslale Richarda Holbrookea, a naao se tamo i Peter Galbraith. Holbrook bi trebao povratiti povjerenje stanovnitva uSAD koje je poljuljano estim incidentima na granici Pakistana i Afganistana. Govori se i o uspostavi zajednike afganistansko-pakistansko-amerike protuobavjetajne agencije. SAD podravaju demokratski izabranu vlast u Islamabadu i vie od svega voleuti Zardarija i Sharifa kad govore o pomirenju s Indijom i prestankom militantnih razgovora. Ali, Washington i Bruxelles eleneto vie. ele vidjeti konstruktivnu i konzistentnu potporu u Afganistanu. Operacija ISAF e trajati dugo i svaka je pomodobrodola. NATO-u kronino nedostaju sredstva, a Scheffer je ve nekoliko puta ponovio da NATO nee uspjeti u misiji u Af-ganistanu ako se ona obavlja samo vojnim putem. Uspjeh ovisi o podizanju ekonomije, dobrim politikim odnosima unutar zem-lje, jo boljim sa susjedima, a sigurnost je tada pratea vrijednost.

Vedran Obuina


3/4

Hrvatsko-slovenski odnosi doli su na najniu moguurazinu. To naalost nije mogao popraviti niti susret dvoji-

ce premijera, niti se tako to uope oekivalo. Teko jezapravo oekivati bilo kakvo instant rjeenje situacijekoja je zakomplicirana desetljeem otrih predizbornihretorika i slabim poznavanjem injeninog stanja od stra-ne graana. No, instant rjeenje je sada i vie nego potre-bno, poglavito kada govorimo o ulasku Hrvatske u NA-TO.Izostanak naime Hrvatske na sveanosti 60 godina odosnutka NATO-a u Strasbourgu i Kehlu na NATO sum-mitu ne odailje dobru poruku o stabilnosti i snazi Save-za.

S druge strane, ulazak Hrvatske u EU je posve druga pria, dok ekonomska kriza pritie lanice, blokiranje zatvaranja i otvara-nja poglavlja u pregovorima Hrvatske i EU od strane Slovenije nije najvanija tema. Uniji je u ovome trenutku vanije rjeenjeekonomske krize negoli irenje. Meutim, dok odnos Hrvatske i Slovenije nije trenutano najvanija tema Europskoj uniji, tajodnos je itekako bitan gospodarstvenicima iz dvije drave. Dva gospodarstva su prilino meusobno ovisna pa i gospodarstveni-ci ele pronalazak instant rjeenja koje bi zatvorilo pandorinu kutiju koja je oigledno dovela do bojkotiranja slovenskih proizvo-da u Hrvatskoj, a prijeti da dovede do bojkota Hrvatske od strane slovenskih turista.

Najgore od svega je to to e Hrvatska sigurno postati lanica NATO-a i EU, ali e loi odnosi izmeu dvije drave, a pogotovonovonastala netrpeljivost izmeu graana prvih susjeda ostati i initi dugorone posljedice.

U ovakvoj situaciji, ne preostaje drugo nego suzdravati se od neprospavanih izjava i krenuti na sudsku instancu. Medijacija ilito tomu slino nakon svega moe biti samo daljnje dolijevanje ulja na vatru, pogotovo ako rezultat takvog procesa ne bi biostriktno unaprijed odreen u okvirima prava. Sve drugo nee rijeiti probleme nego ih dalje stvarati.

Denis Avdagi

EUROATLANTSKI TJEDNIK


Broj 40., godina 2.

Hrvatska i Slovenija?


4/4

Hrvatska i Francuska se slau da bilateralni sporovi nemogu biti razlogom za blokadu pristupnih pregovora,

istaknuto je u ponedjeljak 23. veljae u Parizu u razgovo-ru izmeu francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozya ihrvatskog premijera Ive Sanadera. "Razgovarali smo o blokadi hrvatskih pristupnih pregovora, to je moda uovom trenutku bilo najvanije pitanje. Ja sam iznio svojegledite i predsjednik Sarkozy je zainteresiran da se ovaj problem rijei. Zadovoljan sam razgovorom i potporomkoju Francuska daje ulasku Hrvatske u EU-u i NATO izajedniki smo konstatirali da je Hrvatska na dobromputu da u Strasbourgu i Kehlu postane punopravna lani-ca NATO-a", rekao je Sanader nakon razgovora saSarkozyem dodajui da ne moe iznositi pojedinosti ostajalitu francuske strane. "Ne mogu govoriti o pojedino-stima ali sam zadovoljan razgovorom", rekao je hrvatskipremijer.

Izvor iz Elizejske palae rekao je novinarima nakon sus-reta da predsjednik Sarkozy "podrava kandidaturu Hr-vatske i da smatra da bilateralni spor ne moe biti razlo-gom za blokadu ulaska Hrvatske u EU i da je o tome predsjednik Sarkozy nedavno razgovarao i sa slovenskim premijerom Bo-rutom Pahorom. Predsjednik Sarkozy je rekao da je spreman podrati napore Europske komisije i predsjednitva EU-a i da jespreman i dalje biti ukljuen u ovaj dosje kako bi pomogao da se pronae rjeenje", rekao je izvor iz Elizejske palae koji je eli-o ostati neimenovan.

Upitan da li predsjednik Sarkozy podupire stajalite Hrvatske da bilateralni spor sa Slovenijom treba rijeiti pred Meunarodnimsudom u Haagu, francuski izvor je rekao da se u razgovoru nije ulazilo u pojedinosti toga spora."Predsjednik Sarkozy je rekao da nije na njemu da ulazi u bit spora i da nije na njemu da kae kako to treba rijeiti. Ono to oneli jest da se pronae rjeenje. Znamo da postoji vie formula i on se nije izjasnio za neku od tih formula, ali vano je da tajspor ne blokira legitimnu tenju Hrvatske da brzo ue u Europsku uniju i to Francuska podrava. To pitanje ne treba blokiratiulazak Hrvatske u EU", rekao je izvor Elizejske palae.

Izvor je takoer rekao da Sarkozy smatra da novo proirenje nije mogue na temelju Ugovora iz Nice, ali da je pod francuskimpredsjednitvom EU-a u drugoj polovici godine pronaen kompromis za izlazak iz potekoa u vezi s ratifikacijom Lisabonskogugovora, to bi trebalo omoguiti da on stupi na snagu do kraja ove godine i na taj nain bi se rijeilo i pitanje buduih proire-nja.

Premijer Sanader je rekao da pozdravlja najave predsjednika Sarkozya "da e dati punu potporu Hrvatskoj prema njezinu punop-ravnom lanstvu u EU-u i da je Hrvatskoj tamo mjesto prije svih drugih i te smo rijei pozdravili"."Predsjednik Sarkozy je potvrdio da Hrvatsku eli kao 28. lanicu EU-a", rekao je Sanader. Sanader je rekao da je Sarkozya poz-vao u posjet u Hrvatskoj to je on i prihvatio. Do posjeta bi trebalo doi tijekom ove godine i potrebno je jo dogovoriti termin.Izvor iz Elizejske palae je rekao da je Sarkozy "sa zadovoljstvom prihvatio poziv". Tijekom susreta je dogovoreno da se pones izradom sporazuma o stratekom partnerstvu izmeu Hrvatske i Francuske, koji bi trebao biti potpisan tijekom Sarkozyevaposjeta Zagrebu.

"Oekujem da e Slovenija uvidjeti da ne moe koristiti svoje lanstvo u EU-u i blokirati druge. Hrvatska se nee tako postavitisutra kada bude rije o BiH ili Srbiji i drugima. Smatramo da je naelo solidarnosti iznimno vano, da je ono jedno od vrhovnihnaela i oekujemo da e se Slovenija jednako tako solidarno ponaati prema Hrvatskoj kao to se Hrvatska ponaala prigodomnjezina ulaska", rekao je hrvatski premijer.

Upitan oekuje li da e se pitanje slovenske blokade rijeiti sljedeih dana, Sanader je rekao: "Teko je govoriti to e biti sutraili za 10 dana, u svakom sluaju ja se neu umoriti od iznoenja ovih argumenata i u Sloveniji i u Europi".Takoer je ustvrdio da je najbolje granino pitanje rijeiti pred Meunarodnim sudom pravde u Haagu.

ET/OPSA

EUROATLANTSKI TJEDNIK


Broj 40., godina 2.

Bilateralni spor ne moe biti razlog za blokadu

Nicolas Sarkozy

Documents

Euroatlantski tjednik broj 40