5/27/2018 Europa

1/92

5/27/2018 Europa

2/92

REGIONALNA GEOGRAFIJA........................................................1

ZAPADNA EUROPA........................................................................3Ujedinjeno Kraljevstvo ....................................................................................4

Irska ...............................................................................................................28Francuska .......................................................................................................33ZEMLJE BENELUKSA................................................................................48Nizozemska....................................................................................................51Belgija ............................................................................................................57Luksemburg ...................................................................................................61

SJEVERNA EUROPA.....................................................................63Danska ...........................................................................................................65Norveka ........................................................................................................70vedska ..........................................................................................................76Finska.............................................................................................................81Island..............................................................................................................85

5/27/2018 Europa

3/92

1

REGIONALNA GEOGRAFIJA

Moderna je geografija zaeta u 19.st. Najzasluniji za stvaranje te moderne geografije su dva Njemca: Humbolt iRitter. U 19.st. sve znanosti stvaraju svoje prave temelje. Tada se geografija dijeli na fiziku i socijalnu. Ugeografiji 19.st. razlikuju se dva smjera: geografski determinizam prirodna osnova je temelj razvoja ovjeka, Ratzell geografski posibilizam ovjek utjee na promjene u prirodi, Vidal de la Blanche, razvila se zahvaljujui

razvoju industrije.Determinizam stoji u vioj mjeri nego posibilizam.

Razvoj regionalne geografije dijeli se na dvije faze: od 19.st. do 1950ih od 1950ih do danas.Regionalna geografija se utemeljuje poetkom 20.st. i ona je temeljni dio geografije. Utemeljitelj suvremeneregionalne geografije je Immanuel Kant. On je bio profesor geografije i radio je u Kalinjingradu te je razviosuvremene metode geografije.U poetku je regionalna geografija bila izrazito deskriptivna (opisivaka). Teite je bilo na pitanjugdje je to?To je bilo popisivanje inventara na povrini zemlje. Smatralo se da je regija omeena prirodnim granicama te jeunutar svake regije postojao specifian nain ivota ljudi. U Hrvatskoj bi primjer takve regije bila Cetinskakrajina (mentalitet, nain ivota). Regije se, dakle, razdvajaju na temelju prirodnih resursa.Od 1950ih nain ivot u svim zemljama se unificirao zbog naglog gospodarskog razvoja iji je glavni impulsbila industrijalizacija. Zbog unificiranja ivota regionalna geografija zapada u veliku krizu i kao reakcija na tojavlja se u SAD-u 1950ih NOVA REGIONALNA GEOGRAFIJA. Ona je 1960ih prihvaena i u zapadnojEuropi. Na njen razvoj su utjecali: pozitivizam znanstvena teorija da se sve pojave na zemlji mogu analizirati i kvantificirati (izraziti

brojevima), dola je iz prirodnih znanosti globalizacija industrijski razvoj u svim zemljama svijeta.Danas se regije izdvajaju na osnovu ekonomsko-geografskih obiljeja. Najbitniji su ekonomski pokazatelji.Nema tono odreenih elemenata za odreivanje regija odnosno svaki istraiva ima svoje principe. Glavnipricipi bi bili: gustoa naseljenosti, stupanj urbanizacije u postotcima, BND po stanovniku, udio poljoprivrednogstanovnitva, udio zaposlenih po sektorima, stopa nezaposlenosti, industrija (postotak zaposlenih u industriji,visina dohotka, udio u propulzivnim1industrijama) Ovakav je sistem posebno razvijen u zapadnoj Europi.

Regijaje manja prostorna cjelina izdvojena na temelju homogenih obiljeja (prirodnih i drutveno-geografskih).U Europi se izdvajaju: sjeverna, juna, istona, zapadna i srednja Europa te postoje jo dva prijelaznaprostora: jugoistonaEuropa (kojoj pripada i Hrvatska) i sjeveroistonaEuropa (Litva, Latvija i Estonija).Srednja Europa je bila podijeljena za vrijeme socijalistikog poretka u istonoj Europi, a od 1990ih se ponovnooblikuje i to kao prostor pod izrazitim gospodarskim, politikim i kulturnim utjecajem Njemake. U tomkulturnom pogledu Hrvatska bi se mogla svrstati u srednju Europu.

Kod prouavanja regija polazi se od dva principa regionalizacije: regionalizacija po dravama

izdvajanje regija bez obzira na dravne granice najnoviji princip.Novi princip se razvio u Europskoj Uniji i kod ove je podjele, zaista, najvaniji ekonomski element. Tako npr.Engleska i Nizozemska ine jednu regiju imaju jak tercijarni sektor, razvijenu industriju, veliku gustounaseljenosti Hrvatska ima velike regionalne razlike (poljoprivrednik u Slavoniji sliniji je poljoprivredniku uMaarskoj, nego poljoprivredniku u Dalmaciji).

1Dobro poslujue i njima suprotne, opadajue industrije.

5/27/2018 Europa

4/92

2

Razvila su se dva modela regionalizacije: model centar-periferijapostoje centri ekonomske moi i okupljanja stanovnitva. Ti centri napreduju, asve to je izvan njih naziva se periferijom i gospodarski zaostaje, slabo se razvija. Ovaj se model pokazaotonim. model trans-granine suradnje ovaj model postaje sve znaajniji u Europskoj Uniji zbog ukidanjagranica. Primjer je granica Njemake i Francuske na prostoru Rajne gdje su ljudi poeli vie cirkulirati te jepoeo jai ekonomski razvoj.

Prekogranina suradnja u Europi

5/27/2018 Europa

5/92

3

ZAPADNA EUROPA

Zapadnu Europu ini est drava: Ujedinjeno kraljevstvo, Irska, Francuska, Nizozemska, Belgija i Luksemburg.Ona se izdvaja na osnovi tri kriterija:

1. visoki stupanj ekonomske razvijenosti (visoki BND po stanovniku)BND (GNP)2je ukupna vrijednost proizvedenih dobara i usluga u toku jedne godine u nekoj dravi (to nisu

primanja i plae). BND pokazuje gospodarsku snagu neke drave, ali nema veze sa standardom u nekoj dravi.Kanada ima najvei standard u svijetu, a slijede Norveka, Francuska i Velika Britanija. SAD ima najvei BND,ali vedska ima vei standard. Vidljivo je da postoje i velike regionalne razlike (Irska je najzaostalija zemljazapadne Europe).2. velika gustoa naseljenosti3. visoki stupanj urbanizacijeOne zemlje koje imaju vie od 75% gradskog stanovnitva smatraju se visoko urbaniziranim.

Drava BND ($/st) Gustoa naseljenosti (st/km2) Udio urbanog stanovnitva (%)Luksemburg 35 860 166 78Belgija 25 380 335 72Nizozemska 24 780 388 76Francuska 24 200 108 78Ujedinjeno kraljevstvo 21 410 242 91Irska 18 710 53 60Hrvatska3 4 620 78 54

Geografske regije u Europi

2BND (bruto nacionalni dohodak) je manja vrijednost od BNP (bruto narodnog proizvoda) jer se odbije vrijednost sredstava(sirovine). Narodni dohodak je neto drutvenog proizvoda.3Republika Hrvatska je navedena kako bi se podaci usporedili.

5/27/2018 Europa

6/92

4

Ujedinjeno KraljevstvoUjedinjeno kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne IrskeUnited Kingdom of of Great Britain and Northern Ireland

Povrina: 244 110 km2

Broj stanovnika: 59,5 milGlavni grad: London (6,3 mil)

Od kontinentalnog dijela Europe, britansko je otoje odvojeno La Mancheom (francuski naziv) odnosnoChannelom (engleski). Ujedinjeno Kraljevstvo se sastoji od etiri cjeline: Engleska 130 439 km2; 50,2 mil stanovnika kotska 78 783 km2; 5,1 mil stanovnika Wales 20 768 km2; 2,6 mil stanovnika Sjeverna Irska 14 120 km2; 1,1 mil stanovnikaUjedinjeno Kraljevstvo zauzima najvei dio Britanskog otoja: Britanski ili Veliki otok, dio Irskog otoka i nizmanjih otoka i otonih skupina: otok Wight, otok Man u Irskom moru, Kanalske otoke uz obalu Francuske,Hebride te Shetlandsko i Orkneysko otoje.

Geoloka gra

aBritansko kopno se postupno izdizalo od sjeverozapada prema jugoistoku, a istim smjerom opada starostnaslaga. Najstariji dijelovi pripadaju kambriju. Prvo se izdiglo kotsko visoje gdje prevladavaju magmatskestijene. Nakon kotskog visoja izdiu se juna kotska, Wales, Cornwall i Devon.Bitne su bile kaledonska (ordovicij silur) i hercinska orogeneza (u karbonu). Kaledonskom je izdignutokotsko gorje i dio Sjeverne Irske, a hercinskomCornwall i Devon. Cornwall i Devon su povezani s europskimkopnom. Oni su dio Armorikog luka kojem pripada i poluotok Bretagna i koji se prua sve do Centralnogmasiva u Francuskoj. Luk je nastao hercinskom orogenezom.4

U siluruje izdignuto granino podruje Engleske i kotske. Karbonje najbitniji jer su u tom razdoblju nastalenaslage ugljena. U tom su periodu nastali Penini, sredinja kotska te juni Wales. Sve do kraja paleozoika iznadmorske razine su se izdigli kotska, Wales, jugozapadna Engleska odnosno svi dijelovi Ujedinjenog Kraljevstvaosim jugoistone Engleske.

Mezozoik je predstavljen pravilnom izmjenom pjeenjaka i vapnenca i to uglavnom u isto

noj Engleskoj.Mezozojske stijene (uglavnom vapnenci) se nalaze u obalnom dijelu (Doverski klifovi) i cijela podloga Engleske

je mezozojske starosti tj. karbonatne grae. U kenozoikudolazi do transgresije u prostoru Londonskog bazena(nadiranje mora na kopno) kada se prekrivaju mezozojske naslage.U pleistocenuje cijelo podruje Ujedinjenog Kraljevstva bilo pod ledom, a izuzetak je samo juni dio Engleske.

ReljefOsnova Ujedinjenog Kraljevstva je Britanski otok koji se u smjeru sjever jug prua u duini od 900 km. Obalaje razvedena i duga 14 429 km. Nijedna toka kopna nije udaljena od mora vie od 120 km. Zaljevi prodiruduboko u unutranjost i utjeu na razvedenost obale. Obala Ujedinjenog Kraljevstva spada meu najrazvedenijeobale svijeta. Britansko je otoje skup uzvisina na kontinentskom elfu. Okrueno je morem ija je najveaprosjena dubina manja od 90 m. Velika Britanija ima oko 5 500 otoka, otoia i hridi. Njih 5 000 se prua uz

zapadnu obalu.Britanci svoj kopneni reljef svrstavaju u tri kategorije: Highlands visoje Uplands pobre Lowlands nizine.

4Detaljnije objanjenje i shema lukova nalazi se u dijelu Prirodna obiljeja Francuske.

5/27/2018 Europa

7/92

5

Highlandsine dijelovi Sjeverne Irske, sjeverni Wales i kotska (osim sredinjeg dijela). Ovi dijelovi spadaju unajstarije cjeline zemljinog kopna. Ovdje se nalazi i najvei vrh Velike Britanije Ben5Nevis u kotskoj(Grampian gorje) s 1 343 m nadmorskevisine. Ovaj je dio nastao kaledonskimnabiranjem i povezan je s kaledonskimgorjem u Skandinaviji (Norveka).Uplands ini mlae gorje hercinske

starosti. To su Penini u sjevernojEngleskoj i juni Wales. Ovaj je prostorbitan zbog nalazita ugljena.Lowlands se prua jugoistono od crtekoja povezuje Bristolski kanal (BristolChannel) i ue rijeke Tees u sjevernojEngleskoj (tu se nalazi gradMiddlesbrough). Ovaj je dio razliit odostatka britanskog kopna i srodniji jekontinentalnom dijelu Europe.Prevladavaju mezozojske naslage koje suprekrivene tercijarnim sedimentima. Ovaj

je sediment erodiran na nekim mjestimapa na povrinu izbijaju karbonati.Tragove vulkanske aktivnosti nalazimo u Sjevernoj Irskoj, sjeverozapadnojEngleskoj (Lake District) i zapadnoj obali kotske (otok Mull).Tragovi pleistocenske glacijacije su jako vidljivi jer je ona ostavila veliki broj reljefnih formi. One sunajbrojnije u kotskoj, a zatim i Walesu i jugozapadnoj Engleskoj. Gotovo cijeli prostor Velike Britanije bio jepod ledom, osim najjunijih dijelova. Zbog rada leda snieni su i zaobljeni planinski vrhovi.Radom leda oblikovani su duboko usjeeni morski zaljevi fjordskog tipa (u kotskoj se zovu firth6), glacijalnajezera (u kotskoj se zovu loch) i duboke rijene doline (glen7). Murray, Belfast su jezera nastala djelovanjemleda, kao i u susjednoj Skandinaviji.

Rudno bogatstvo

UgljenNajkvalitetniji je kameni ugljen koji se nalazi: u junom Walesu u usjeenim dolinama na obroncima Peninskog gorja u grofovijama Lancashire (Manchester), West Midlands (Birmingham),

Durham (Durham), Northumberland (Newcastle), Humberside i Yorkshire (Leeds, Shefield) na obroncima planina u kotskim grofovijama Ayr i Lanark (u blizini je Glasgow), te Lothian i Fife (u blizini

je Edinburgh).Sva nalazita ugljena se nalaze na kontaktu pobra i nizine. Ujedinjeno Kraljevstvo je bilo jedan od najveihproizvoaa kamenog ugljena na svijetu. Poetkom 20.st. proizvodnja se kretala oko 300 mil tona godinje. UVelikoj je Britaniji 1913. iskopano 280 mil tona ugljena, a od 1930ih proizvodnja pada na 215 mil tona. Daljnipad uslijedio je nakon II.sv.rata, pa je danas proizvodnja ispod 100 mil tona godinje, a zbog toga su nastaliveliki socijalni problemi.

Odnos potronje krutih i tekuih goriva bio je 1950ih 50:50, a danas je 90:10 u korist tekuih goriva. Nafta i plinse jo vie eksploatiraju. Ovo je veliki problem jer je Ujedinjeno Kraljevstvo bila velika rudarska drava.Nalazita nafteNafta je danas najvanije rudno bogatstvo. Nalazita nafte se nalaze u sjevernom dijelu Sjevernog mora izmeukotske i Norveke. Glavni naftni terminal je Aberdeen na istonoj obali kotske. Po proizvodnji nafte

5Ben na kotskome znai vrh.6Zaljevi tipa firth su ire otvoreni prema obali od fjordova. Najvei su Firth of Forth, Firth of Clyde i Solway Firth.7Najpoznatija je Glen More koja odvaja Sjeverozapadno visoje i gorje Grampian i u kojoj se nalazi Loch Ness.

Ben Nevis zimi

5/27/2018 Europa

8/92

6

Ujedinjeno Kraljevstvo je prva zemlja Europe sa 160 mil tona (1995.). Godinja se proizvodnja kree oko100 mil tona, a potronja nafte oko 75 mil tona pa se dio nafte izvozi.PlinNalazita plina se nalaze u junom dijelu Sjevernog mora uz obalu Engleske. Godinja proizvodnja plina iznosioko 45 mrd m3pa je Velika Britanija meu prvih deset svjetskih proizvoaa. Plin je sve popularniji i sve se viekoristi jer manje zagauje okoli.eljezna ruda

Nalazita eljezne rude su u navedenim rudarskim regijama. Danas se znatno manje koristi jer je jeftinije uvozitinego kopati u dubinu.

KlimaKlimu Velike Britanije odreuje pet faktora: poloaj Britanskog otoja u vodenoj masi (zbog toga ima vie vlage i manje temperaturne amplitude) utjecaj Golfske struje zbog ega Velika Britanija ima 10C vie temperature od prostora Angloamerike kojije na istoj geografskoj irini utjecaj zapadnih vjetrova koji sa toplijeg oceana donose topliji, ali i vlaniji zrak reljef vorini poloaj Britanskog otoja u globalnoj cirkulaciji zranih masa Britansko otoje se nalazi izmeuhladnog Arktika, blagog Atlantika i promjenjivog kontinentalnog dijela Europe. Zbog tog vorinog poloaja

esti su vjetrovi i oluje koje su najizraenije na obali. Ovaj poloaj naglaava azorska anticiklona i islandskaciklona (minimum). Tijekom ljeta bitan je utjecaj azorske anticiklone, a on se posebno zna osjetiti u junojEngleskoj. Oceanski i kontinentalni utjecaji vaniji su od geografske irine.TemperatureZima je vrijeme jakih vjetrova, a nisu ni neuobiajni proboji hladnog arktikog zraka. Oni donose snijeg i maglu.Izoterme se pruaju okomito od sjevera prema jugu. Zapadni dio je topliji zbog Golfske struje odnosnooceanskog utjecaja, a istoni hladniji. Razlika izmeu Hebrida i Syllyja je 1C, dok je razlika izmeu Syllyja iLondona 3C, a blie je Londonu nego Hebridima odnosno razlika sjever jug je znatno manja od razlike istok zapad.Ljeti je izraeniji utjecaj geografske irine pa seizoterme pruaju u smjeru istok zapad. Najtopliji sujuni, a najhladniji sjeverni dijelovi. Razlike su 4C.Zbog utjecaja azorske anticiklone u junom dijelu nisuneuobiajne ljetne vruine. Proljee je najugodnijegodinje doba.

PadalineVelika koliina padalina je najkarakteristiniji elementbritanske klime. Padaline donose zapadni vjetrovi sAtlantika8. Najvie padalina imaju zapadni gorskidijelovi, a prema istoku koliina padalina opada to je ilogino. U Londonu su kie ravnomjerno rasporeenetokom cijele godine. Velika je vlanost zraka.

Podruje Koliina padalina (mm/god) Prostorkotsko visoje 4000Lake District 3500Wales 2000

Zapad

Manchester 819London 638

Istok

8Utjecaj zapadnih vjetrova u Europi osjea se sve do rubnog, Uralskog gorja.

Jesen u Engleskoj

5/27/2018 Europa

9/92

7

Insolacija i naoblakaZbog velike koliine vlage s Atlantika velika je naoblaka odnosno mali je broj vedrih dana. Oblano nebo idugotrajna kia su najizrazitiji na sjeverozapadu (kotsko visoje).Tu u prosjeku kia pada 5 dana tjedno. U grofoviji Kent, najugoistoku, prosjek pada na tri dana u tjednu.Dnevno trajanje insolacije u kotskom visoju je manje od 3h, usjevernoj Engleskoj 3-4 h, a na jugoistoku 5 h dnevno (primorje).

MagleSpecifinost britanske klime su i magle. Magle su najizrazitije zimi i u proljee kada je kopno hladnije od mora.Tada nastaju kontaktne magle. Ljeti je magla najizrazitija u primorju, a u ostatku godine izrazitije su uunutranjosti. Prosjeni godinji broj dana s maglom na obali iznosi 110 dana, a u unutranjosti 200 dana.Gradske magle su eliminirane jer se ugljen vie ne koristi u velikim koliinama.

Klimatske zone

1. SjeverozapadOvoj zoni pripada i Sjeverna Irska.Zime su blage, a ljeta svjea s mnogo

padalina. Zimi su temperature iznad4C, a ljeti ispod 16C.

2. SjeveroistokSjeveroistona zona ima svjea ljeta ihladne zime, te mnogo padalina sazimskim maksimumom. Zimi sutemperature ispod 4C, a ljeti ispod16C.

3. JugozapadJugozapadna zona ima blaga ljeta i

blage zime s mnogo padalina (zimskimaksimum). Zimi su temperature iznad4C, a ljeti iznad 16C.

4. JugoistokJugoistona zona je najugodnija za ivot. Zimi su temperature ispod 4C, a ljeti iznad 16C. Ima svjee zime itopla ljeta s najvie insolacije i najmanje vlage.

VodeBritanske rijeke su kratkog toka. Najdulja rijeka je Severnkoja se ulijeva u Bristolski kanal i duga je 390 km.Thamesaje duga 338 km. Rijeka Trentduga je samo 270 km, no s estuarijem Humberduina joj je 340 km.Ona ima najvee porjeje od 21 400 km2.Zbog nizina, rijeke nemaju veliki pad, a cijeli prostor Engleske ispresijecan je razvodnicama. Zbog toga je bilomogue izgraditi sustav plovnih kanala. Kolebanje vodene razine je malo tj. vode ima tijekom cijele godine.Zbog izdizanja morske razine nakon pleistocena najvei dio rijenih dolina pretvoren je u estuarije9. U nekimsluajevima dvije rijeke imaju isti estuarij. Zbog toga je problem mjeriti duljinu rijeka. U estuarijima je izraenoizmjenjivanje morske vode te je stoga glavni faktor za mjerenje duljine britanskih rijeka morska mijena (plima ilioseka). Na kotskoj obali brojni su fjordovi.

9Estuarij ima blage obale za razliku od rijasa koji ima strme obale.

Insolacija (%)Glasgow 17Juna kotska 25Primorje La Manchea 40

5/27/2018 Europa

10/92

8

Britanska obala ima veliku amplitudu plime i oseke to se odraava u estuarijima rijeka. Na primjer u Cardiffu jeplimna amplituda11,4 m. U unutranjem uu rijeke Sever amplituda iznosi 13 m. Plimni val prodire u rijekevelikom brzinom, a i vrijeme nastupanja oseke takoer se odvija brzo. Tako na uu rijeke Humber kada nastupaoseka protok je 11 puta vei nego na uu Dunava. Zbog ovoga plovnost rijeka ovisi iskljuivo o plimi i oseci.Zato postoje vodeni kanali u kojima nema oscilacija plime i oseke. Poznato je da svi brodovi koji dolaze uLondon moraju ekati na uu Thamese kako bi mogli uploviti. Na poluotoku Cornwallu oseka je vrlo velika pase brodice za oseke nau na suhom.

Britansko otoje okruuje duboki ocean i plitka rubna mora. Najvanije more je Sjeverno more. Ono je rudnikribe. Sjeverno more je sivkaste boje i to zbog planktona, a on je hrana za ribu. Tu se dogaa mijeanje topleGolfske struje i hladne arktike struje10pa je to podruje najpogodnije za ribu.Irsko moreje plie i siromanije organskim ivotom.Jezerasu najizrazitija na kotskom visoju, Lake Districtu i u Sjevernoj Irskoj. Sva vea jezera su ledenjakogpostanka. Jedino jezero tektonskog postanka je Loch Nessu dolini Glen More (ono je tektonski predisponirano).

VegetacijaPrirodna je vegetacija u Velikoj Britaniji gotovo unitena, ali se ona moe rekonstruirati na temelju klime i tla.kotsko visoje je gotovo u potpunosti golo i to zbog otre klime i slabo razvijenog tla. Hebridi su najogoljenijepodruje Velike Britanije. Slabe ume su jedino razvijene u uskim dolinama.Jugoistok je bio prirodno podruje hrastove ume, a ostatak Velike Britanije je imao bukovu umu. ovjek jegotovo u potpunosti unitio tu prirodnu vegetaciju.

Vegetacija Velike Britanije se svrstava u etiri kategorije: ume i umarci (forest and woodlands) 5% povrine Ujedinjenog Kraljevstva pustopoljine i movare na pobrima i visojima, kotska i Wales travnate povrine panjaci, preteno u Engleskoj slane movare (uz zaljev The Wash nalazi se najvee movarno podruje Ujedinjenog Kraljevstva).Pustopoljine, movare i travnate povrine su glavne kategorije i ine skoro 90% teritorija.

10Jer je otvoreno prema Norvekom moru.

Highland Loch u kotskoj

5/27/2018 Europa

11/92

9

Povijesno-geografski razvoj

1. Prapovijesno i antiko razdobljeNajstarije poznato stanovnitvo Britanije bili su Iberijci, srodnici predkeltskog stanovnitva u Galiji i naPirinejskom poluotoku. Njih su smijenili i s njima su se izmijeali Kelti.11Oni su doli s europskog kontinentaoko 600.pr.Kr. Sredinom 1.st.pr.Kr. poinju rimska osvajanja. Rimske su legije 43.po.Kr. sruile keltskokraljevstvo Katuvelauna te su Rimljani postupno zauzeli cijeli Britanski otok do brdskih granica kotske.

Kelti su se povukli u brdska podruja Walesa i kotske.12 Kako su to neplodni prostori, osnova keltskoggospodarstva bilo je stoarstvo i to je utjecalo na bolju valorizaciju britanskog prostora. Keltska naseljapredurbanog tipa bila su oppida utvrde koje su u vrijeme ratova sluile kao pribjeite te su bile zameciurbanog razvoja. Pikti, koti i Briti su plemena koja su inila areni keltski mozaik plemenskih grupa.Rimska je civilizacija bila agrarna(ratarska).13Rimljani su Englesku poeli osvajati upravo zbog plodnog tla iklime. Kako bi vladali osvojenim prostorom, Rimljani grade niz castruma. Veina gradova koji su se razvili iztih castruma danas u nazivu ima nastavak chester. Upravno sredite u to doba bio je Colchester.Za vrijeme cara Hadrijana, Rimljani su na sjeveru izgradili zid Hadrijanov zid kako bi se obranili od upadaKelta. To je bio niz meusobno povezanih utvrda. U 5.st. Hadrijanov zid je sruen i rimski posjed je ugroen.

2. Rani srednji vijekU kulturnom pogledu poetak ranog srednjeg vijeka na Britanskom otoju predstavlja 449. godina kadagermanska plemena Angli, Sasi, Juti dolaze na englesko tlo s poluotoka Jyllanda i s ua Labe. To sedogodilo na poziv Rimljana kako bi germanska plemena obranila rimski imperij od Kelta. Rimljani zauvratGermanima daju zemlju na podruju Engleske.U tom su trenutku Briti bili najjae keltsko pleme. Ruenjem zida Kelti napadaju Englesku i rue rimske posjedei gradove. Germanski su narodi uspjeli potisnuti Brite i oni se povlae u kotsku, Wales i u Bretagnu.Poetkom 6.st. iz sjeverne Irske na prostor kotske dolazi keltski narod koti i oni se sjedinjuju s Piktima iosnivaju prvo kotsko kraljevstvo. Istovremeno, dakle nakon propasti Rimskog carstva, Wales se sastoji od

11Rimljani su Kelte zvali Galima.12Sjeverno od Hadrijanova zida koji je podignut juno od gorja Cheviot. Jo sjevernije kasnije je izgraen Antoninov zid,ali on je bio granica vrlo kratko vrijeme jer se Rimljani nisu uspjeli odrati tako sjeverno.13Rimljani su pozvali razvijene tehnike obrade zemlje.

StonehendgeStone Circle

5/27/2018 Europa

12/92

10

nekoliko samostalnih kneevina, a Engleska je rascjepkanafeudalnim posjedima. Ovo je vrijeme u ekonomskom pogledudonijelo nazadovanje. Ratarska komponenta opada, a raste znaenjestoarstva. Ovo je bitno jer ratarska komponenta utjee nanaseljenost odnosno urbane centre.Doseljeni Germani su na prostoru Engleske formirali sedamkraljevstava. Rascjepkana Engleska prvi put je ujedinjena u 10.st.

Tada opet jaa poljoprivreda, trgovina, osnivaju se gradovi iEngleska poinje jaati ne samo na ekonomskom vei na politikomplanu.

3. Doba ekspanzije i stabilizacije1066. na jugu Engleske iskrcavaju se Normani14 podzapovjednitvom normandijskog vojvode Vilima koji je biopretendent na englesko prijestolje nakon smrti EdvardaIspovjednika. Zahvaljujui Normanima Engleska se uzdigla. Normani se organiziraju na sjeveru Europe iupadaju u zapadnu Europu te na prostor Mediterana. Protiv njih su se borili i Hrvati (knez Domagoj). Gdje godsu se naselili brzo su se asimilirali (ak i u Rusiji). Naselili su se i u Normandiji te su je unaprijedili u jedan odnajrazvijenijih posjeda.

Normani su posebno napadali Englesku zbog njena bogatstva. Kad su se 1066. iskrcali kod grada Hastingsasuprotstavio im se Harold s engleskom vojskom, no Vilim je pobijedio. Normani su zauzeli Englesku i nastajeapsurdna situacija. Normani govore francuski pa uope ne razumiju to im govore podanici. ZahvaljujuiNormanima Engleska naglo poinje jaati, a u vlasti, uz Normane, sudjeluju i britanski plemii.U Irsku su jo od 9.st. doseljavali Normani koji su se uvrstili u Dublinu. Kako nisu mogli pobijediti Irce iproiriti se u unutranjost pozvali su u pomo svoje roake iz Engleske. Engleska pokazuje tendencijuteritorijalnog irenja te udara na Irsku i u 12.st. zauzima zapadni dio otoka (izmeu ostalog i kneevinu Ulster).Od 13.st. poinje ekspanzija kotske koja je bila usmjerena prema oblinjim otonim skupinama. U 13.st.Engleska je pripojila Wales i tada poinju sukobi s velkim feudalcima koji su organizirali obranu u brdskimprostorima. U istom tom stoljeu poinje i ratovanje kotskog i engleskog kraljevstva koje s prekidima trajenekoliko stoljea. kote su u tim ratovima pomagali i neki francuski feudalci i kraljevi.Prekretnica formiranja Francuske bio je Stogodinji rat(1337-1453.). Bit rata bila je Flandrija. Flandrija je bila

u cijeloj Europi poznata po razvijenosti. Ona je u srednjem vijeku bila poput dananjeg Kuwaita u njenimmanufakturama proizvodio se tekstil za koji se mogao dobiti ogroman novac.U prvim godinama Stogodinjeg rata Francuzi su bili jako ugroeni. Preokret se dogaa u 1.pol.15.st. kadaIvana Orleanska spaava dio teritorija i grad Orleans. Englezi su je uhvatili i predali inkviziciji koja jeproglaava vjeticom i spaljiva na lomai u Rouenu. No to im nije pomoglo i izgubili su sve posjede naeuropskom kontinentu osim grada Calaisa.Engleska se okree prema Britanskom otoju te 1536. donosi Zakon o uniji kojim se ujedinjuju Engleska iWales. Engleska je 1542. zavladala cijelim Irskim otokom, a 1558. izgubila je Calais.Nakon gubitka posjeda u Stogodinjem ratu, Engleska je bila prisiljena sama organizirati manufakturnuproizvodnju. To dovodi do korjenite promjene u pejsau na prijelazu iz 15. u 16.st. Tada poinje procesograivanja, a sve do tada bio je to pejsa otvorenih polja na kojima su se uzgajale ratarske kulture to je bilaosnova engleske egzistencije. Za potrebe tekstilne industrije potrebna je vuna pa feudalci tjeraju seljake sa

zemlje, prostor se ograuje i dovode se ovce. Filozof Thomas Moore je to slikovito izrazio kroz re

enicu: Ovcesu pojele ljude. Zahvaljujui manufakturnoj proizvodnji Engleska poinje jaati.

4.Razdoblje gospodarskog uzletaOd 1558. do 1603. na engleskom prijestolju nalazi se Elizabeta I. za vrijeme koje Engleska naglo gospodarskijaa. Ona je inaugurirala politiku merkantilizma sve bogatstvo zemlje proizlazi iz trgovine.15 Engleskapoinje trgovati s Afrikom, Azijom i Sjevernom Amerikom i tako se veliki kapital slijeva u Englesku. Uzekonomski razvoj poinje i kulturni. Ovo je Shakespeareovo doba.14Ljudi sa sjevera, a nazivaju se jo i Vikinzima.15Trgovina je osnova gospodarskog razvoja.

5/27/2018 Europa

13/92

11

Engleska i kotska 1603. ulaze u personalnu uniju pod kotskom dinastijom Stuart. Protestanti 1689. naprijestolje dovode Vilima III. Oranskoga. On je bio Nizozemac i protestant. Vjera je tada bila vanija od nacije.Vilim III. je umro 1702. bez nasljednika te na prijestolje dolazi Ana Stuart.Izmeu Engleske i kotske donosi se 1707. Act of Union te se uvodi naziv United Kingdom (UjedinjenoKraljevstvo). Engleska se poela naglo razvijati i ekspandirati.Nakon smrti kraljice Ane Stuart izumire ova kotska dinastija pa na prijestolje 1714. dolazi hannoverskadinastija.16Vladar iz dinastije Stuart udao je 1609. svoju ker za njemakog vladara u Hannover i sada se iz te

dinastije trai potomak. To je George I. On je cijeli svoj ivot ivio u Hannoveru, ali je osigurao prijestoljesvojim potomcima.Krajem 18.st. poinje industrijska revolucija u Ujedinjenom Kraljevstvu. Dolazi do promjene u kulturnompejsau, a u 19.st. poinje kolonijalna ekspanzija. Kolonije su bile vane jer je trebalo osigurati sirovine zaindustriju i trite za proizvode. Britansko je kolonijalno carstvo bilo najvee na svijetu.Irska je pripojena Velikoj Britaniji 1800. Britanski je parlament 1921. podijelio Irski otok na sjeverni i juni dio isvakom dao autonomiju. Juna Irska 1922. proglaava samostalnost. To je dananja Republika Irska.

5. Suvremeno dobaVelika Britanija 1945. godine gubi primat u svijetu i poinje raspad britanskog kolonijalnog carstva. Jedan diotih zajednica okupljen je u Commonwealth.Na vlast 1997. godine dolaze Laburisti.17 Potpisuje se mirovni sporazum o Sjevernoj Irskoj i govori se o

federalizaciji Ujedinjenog Kraljevstva. kotska i Wales dobivaju svoje parlamente.

Stanovnitvo

Gustoa naseljenostiGustoa naseljenosti: 228 st/km2

Engleska 46 161 500 385 st/km2

Wales 2 798 500 125 st/km2

kotska 4 957 500 65 st/km2

Sjeverna Irska 1 573 282 78 st/km2

Najgue naseljeni dijelovi Ujedinjenog Kraljevstva su: Londonski bazen, juni Hampshire kod Southamptona,juni Wales, West Midlands, Lancashire, Yorkshire, Tyneside (prostor uz rijeku Tyne, Newcastle), Clydeside

(prostor uz rijeku Clyde, Glasgow, Edinburgh). Ovi krajevi imaju gustou naseljenosti od preko 500 st/km2.Ove zone se poklapaju s rudarskim regijama (razvile su se jo za vrijeme industrijske revolucije).

Porijeklo stanovnitvaPrije nove ere Britansko otoje nastanjivali su Kelti (koti, Irci i Velani su keltskog porijekla). U 1.st. dolazeRimljani, ali se nisu uspjeli odrati. U 5.st. planski doseljavaju germanski narodi Angli, Sasi, Jiti (Jutes), aKelti se povlae u kotsku i brdoviti Wales te na Irski otok. Germani su se s vremenom stopili u dananjiengleski narod.Engleska je bila kulturno i gospodarski superiornija, a Englezi su bili najmoniji na Britanskom otoju pa su sekoti, Irci i Velani djelomino germanizirali. Englezi su im uspjeli nametnuti svoju vlast, a time i svoj jezik ikulturu. Germanizacija kota poinje od 18.st.Sve do poetka 17.st. Englezi ive u Engleskoj, Velani u Walesu, Irci na Irskom otoku, a koti u svomsamostalnom kraljevstvu. Poetkom 17.st. na englesko i kotsko prijestolje dolazi kotska dinastija Stuart.Upravo pod tom dinastijom poinje plansko naseljavanje Sjeverne Irske koja je ostala populacijski prazna jer jenajbuntovniji dio Irskog otoka i pod jaim engleskim pritiskom. Zapoinje plansko doseljavanje protestanata(Engleza i kota) u Sjevernu Irsku Ulster. Do kraja 17.st. doselilo je 170 000 protestanata. Njih 150 000 bili sukoti jer su oni bili najblii.U Sjevernoj Irskoj bilo je 1926. 67% protestanata i 33% katolika, a danas je 50-55% protestanata i 40% katolika.Ako se nastavi dosadanji trend oko 2020. katolici e initi veinu u Sjevernoj Irskoj.

16Ovo je kotsko-njemaka dinastija. Dananja kraljica, Elizabeta II., je iz te dinastije.17Konzervativci su desna stranka, a Socijalisti lijeva.

5/27/2018 Europa

14/92

12

Kretanje stanovnitvaGodina Broj stanovnika (mil) Promjena broja stanovnika (%)1096. 218

1348. 3,7519

1700. 61750. 7,5

1801.20

10,5 +54,921

1831. 16,3+42,2

1861. 23,1+42,8

1891. 33+24,5

Demografskatranzicija (velikiprirodni prirast)

1921. 42,8+8,6

1939. 46,5+5,1

1951. 48,8

1961. 51,3

1985. 53,6

+4,5

Velika Britanija je prva ula u demografsku tranziciju. Nagli porast broja stanovnika bio je determiniranprirodnim kretanjem.etiri su faze prirodnog prirasta:

Vrijeme Prirodni prirast ( godinje)1.pol.19.st. 1522

2.pol.19.st. 101.pol.20.st. 52.pol.20.st. < 5

Migracijesu bile vanjske i unutranje. Unutranje migracije su se odvijale na liniji selo grad. Na taj su nainoblikovane konurbacije.Velika Britanija je kolijevka emigracije. Naglo iseljavanje biljei se u 19.st. zbog vika stanovnitva uslijeddemografske tranzicije. Svi su se narodi iseljavali, ali najvie Englezi (Sjeverna, Srednja i Juna Amerika(Argentina), Australija, Afrika, Azija). U razdoblju 1841-1931. iselilo se 5 mil stanovnika.Danas je Ujedinjeno Kraljevstvo uglavnom imigracijska zemlja. Stanovnitvo se doseljava uglavnom izekonomskih razloga. Kod imigracijskog kretanja prvo su se doseljavali Irci od 1848. zbog bolesti krumpira

(koncentrirali su se u velikim gradovima, posebno u Manchesteru), zatim Poljaci u 19.st. (takoer iz ekonomskihrazloga). U 2.pol. 20.st. imigriraju stanovnici bivih britanskih kolonija, zemalja Commonwealtha (Pakistanci,stanovnici Karipskih otoka, Koreanci, Vijetnamci, razni afriki narodi). Neki od ovih naroda su doseljavaliplanski npr. 1950ih stanovnici karipskih zemalja, a zatim Pakistanci i Indijci koji se zapoljavaju u tekstilnojindustriji i kontroliraju 3/4 industrije.

18Domesdays Books (porezna knjiga); Engleska i kotska.19Cijeli Britanski otok.20Prvi popis stanovnitva Ujedinjenog Kraljevstva (bez Irske).21Stanovnitvo se udvostruilo.22Kao dananje azijske zemlje.

5/27/2018 Europa

15/92

13

Strukture stanovnitvaEtnika struktura

Udio u broju stanovnika (%)Englezi 81,5koti 9,6Irci 2,4

Velani 1,9

Englezi su germanski narod i ive u Engleskoj i Sjevernoj Irskoj. koti, Irci i Velani su keltskog porijekla. kotiive u kotskoj i Sjevernoj Irskoj, Irci u Irskoj i velikim gradovima Engleske i kotske, a Velani ive u Walesu.

Jezina strukturaEngleskije jedini slubeni jezik. Govori ga 92,8%. Velki(kimniki) govori 0,9% stanovnika (650 000 Velanagovori velki 25% stanovnika Walesa, 21 300 govori samo velki). kotski (gaelski) govori 0,1%stanovnitva (90 000-100 000 ili 3% stanovnika kotske, 974 stanovnika govore samo kotski; govoredijalektom engleskog jezika koji se naziva lalanski). Irski (gaelic) govori do 60 000 ljudi u Sjevernoj Irskoj.Francuski se govori na Kanalskim otocima.

Religijska strukturaUdio u broju stanovnika (%)

Anglikanci 56,8Katolici 13,1Prezbiterijanci 7Muslimani 1,5idovi 0,8Hinduisti 0,7

Anglikanci su jedna od protestantskih crkava. To je engleska nacionalna crkva kojoj pripada i dio Walesa.Katolici ive u Sjevernoj Irskoj, dijelom u Engleskoj i u kotskoj (15% kota su katolici). Prezbiterijanci su

kotska nacionalna crkva. Muslimani su uglavnom doselili iz Afrike i Azije, a hinduisti uglavnom iz Indije.

UrbanizacijaUrbanizacija poinje na prijelazu iz 18. u 19.st. zahvaljujui razvoju industrije. Do poetka industrijskerevolucije samo su dva naselja imala gradsku fizionomiju London i Bristol. Industrijska revolucija poinje1780.

Godina Udio urbanog stanovnitva (%)1800. 161850. 50,11900. 72Danas 95

KonurbacijeZbog prerazmjetaja stanovnitva stvorene su konurbacije velike gradske aglomeracije nastale sraivanjemgradova izmeu kojih nema slobodnog agrarnog prostora. Svaka konurbacija ima tri elementa:1. inicijalni grad (sredite)2. zaseban politiki status ostalih gradova3. podjelu rada unutar konurbacije.

5/27/2018 Europa

16/92

14

Podjela rada unutar konurbacije moe biti:horizontalna podjela rada iz inicijalnog grada dolaze ideje i kapital. Svako naselje ima odreeni pogon izinicijalne industrije npr. iz tekstilne malo iz metalurke... Uzrokuje irenje grada.vertikalna podjela rada u jednom gradu, naselju nalaze se svi pogoni jedne industrijske grane.U veini britanskih gradova primijenjena je horizontalna podjela rada. Ona je omoguila irenje grada. Ovakavprincip postoji samo u Velikoj Britaniji i u francuskom gradu Lillu. Ovo je dobar princip jer u vrijeme velikihkriza ne dolazi do velike nezaposlenosti zbog raznolike proizvodnje.

Na ovaj nain je u Ujedinjenom Kraljevstvu nastalo sedam velikih i 90 malih konurbacija. Tijekom 19. ipo.20.st. u Ujedinjenom Kraljevstvu podignut je niz novih gradova zbog satelizacije.

Konurbacija Inicijalni grad 1911. (mil) 1931. (mil) 1982. (mil) 1991. (mil)Greater London London 7,256 7,393 6,765 6,378West Midlands Birmingham 1,634 2,368 2,667 2,500West Yorkshire23 Leeds, Bradford 1,590 1,725 2,063 1,984Southeast Lancashire Manchester 2,328 2,387 2,605 2,445Merseyside Liverpool 1,157 1,264 1,511 1,376Tyneside Newcastle 0,761 0,805 1,150 1,087Clyside Glasgow 1,500 1,728 1,713 1,290

1. Greater London LondonLondon se razvija u doba Rimljana jer su oni na tom mjestu sagradili most preko rijeke Thames. Tada je to bionajvei grad na Britanskom otoju Londinium, ali nije bio glavni grad. U srednjem vijeku on dobiva statusslobodnog kraljevskog grada City (City of London) i nastaje na lijevoj obali rijeke Thames. Na istoj obalikasnije se osniva City of Westminister koji je bio vjersko i administrativno sredite. Izmeu ova dva cityjanastaje West End.U 19.st. se svi ovi gradovi i naselja objedinjuju u County of London (grofovija). Svaki vei britanski grad imaEast and West End. London se naglo razvio u doba renesanse i baroka zahvaljujui trgovini, a u 19.st. postaoje administrativni centar najveeg kolonijalnog imperija na svijetu. Najprofitabilnija je bila trgovina robljem.Danas je Citypreuzeo poslovnu funkciju (East End) i tu su uglavnom smjetene banke, osiguravajua drutva ibrodarske kompanije. Ove tri grane gospodarstva zauzimaju 70% londonskog Cityja.West Endje preuzeo funkciju trgovina na malo (Oxford Street, Flend Street).London nije industrijski grad. Samo pola milijuna ljudi radi u industrijskim pogonima. Samo bankarstvo iosiguranje zapoljavaju 700 000 ljudi. Tu je i Londosnka burza (ne Wall Street) s najveim transakcijama.London je i bitan luki centar, a Heathrow je najprometniji aerodrom u Europi sa 35 mil putnika godinje.London godinje posjeti 8 mil turista.

23West Yorkshire jedini ima vertikalnu podjelu rada.

Greater London

5/27/2018 Europa

17/92

15

2. West Midlands BirminghamBirmingham se poeo razvijati jo u 18.st. zahvaljujui nalazitima eljezne rude i kamenog ugljena. Tu serazvila metalurgija. Sjeverozapadni dio ove konurbacije poznat je kao Black County zbog velike zagaenosti ivisokih pei. Krajem 19.st. kraj dolazi u krizu jer su se nalazita eljezne rude istroila. Zato je poelapreorijentacija na preraivaku industriju. Najvanija je industrija vozila.

3. Southeast Lancashire Manchester

Ovo je prva konurbacija i razvila se na osnovi tekstilne industrije i to bazirane na pamuku te bogatim nalazitimakamenog ugljena. Razvila se metalurgija. Inicijalni je grad organizirao proizvodnju i davao kapital. Svakonaselje te konurbacije imalo je jedan segment proizvodnje tekstila. Pogoni su bili rascjepkani i svaki je pogonbio u jednom naselju. Konurbacija je 50 km udaljena od Irskog mora pa je s njim spojena kanalom koji jeizgraen 1894. Danas je ovo prostor jake i raznovrsne industrije s tim to je u velikoj krizi.

4. West Yorkshire Leeds i BradfordWest Yorkshire se razvio na temelju tekstilne industrije s tim to je sa Southeast Lancashireom izvrena podjelarada. Razvio je industriju na osnovi domae vune, a Southeast Lancashire na osnovi uvezenog pamuka. Bilo jebitno i rudarstvo i metalurgija.

5. Merseyside Liverpool

Ova se konurbacija razvila na osnovi preraivake industrije. Liverpool je bio jedna od najveih luka uUjedinjenom Kraljevstvu pa je svoju industriju razvijao na osnovi prerade uvezenih sirovina (eerane). Danasima velike socijalne probleme zbog velike nezaposlenosti.

6. Tyneside NewcastleOva se konurbacija specijalizirala za metalurgiju, rudarstvo i, posebno, brodogradnju. Kameni ugljen se izvoziou Skandinaviju odakle se uvozila eljezna ruda. Danas konurbacija ima problema jer je klasi na industrijapropala, a to je uzrokovalo nezaposlenost.

7. Clydeside GlasgowKonurbacija se razvila na osnovi rudarstva, metalurgije i brodogradnje (kao i Tyneside). Ova se konurbacijapoela razvijati meu prvima. James Watt, izumitelj parnog stroja, bio je kot i on je patentirao svoj stroj u

Glasgowu. Od kraja 19.st. do 1950ih konurbacija je bila u velikoj krizi zbog propasti brodogradnje. Nakon togauslijedila je specijalizacija za visoku industriju. Grad je specifian po velikom broju Iraca.

Sve konurbacije gube stanovnitvo. Sve su do 1931. dobivale stanovnitvo, a tada Velika Britanija ulazi u treufazu industrijalizacije.

Faze razvoja grada u Ujedinjenom KraljevstvuPrvi se gradovi razvijaju iz rimskih castruma. Odrali su se do srednjeg vijeka pod nazivom city. Ve ina ih jeimala po nekoliko tisua stanovnika.

1. Gradovi do 1835. godineGradovi se razvijaju prema unutra, u okviru postojeeg grada. Simboli grada su bili tvornica i banka.

2. 1835-1860. godineNastavlja se razvoj prema unutra s tim to se grad poinje znaajnije iriti prema vani. U ovoj fazi se gradestambene kue tzv. back-to-back houses (uglavnom za radnike).3. 1860-1914. godinePrevladava irenje grada u okolicu. Grade se by-law-houses.4. 1918-1845. godineVelika Britanija ulazi u treu fazu urbanizacije. Jaa irenje u okolicu.5. Nakon 1945. godineGrade se novi gradovi.

5/27/2018 Europa

18/92

16

BACK-TO-BACK-HOUSES ovakve su se kue gradile samo u Engleskoj. One su leima i bononaslonjene jedna na drugu. Ovako su graeni cijeli blokovi. Cijela ulica je imala samo jedan sanitarni vor. Oko60% svih objekata koji su u Ujedinjenom Kraljevstvu bili izgraeni u doba prve industrijske revolucije bili suovakvi objekti. Britanski parlament je sredinom 19.st. zabranio izgradnju ovakvih kua zbog epidemija. I od tadase grade kue po zakonu tjBY-LAW-HOUSES poloaj kua u odnosu na dominantne vjetrove mora biti takav da je u toku veegdijela godine omogueno provjetravanje stanova. Ulica mora biti ira od visine kue. Svaka ulica mora imati

plonik, a kua okunicu i djeju sobu.U 20.st. oba se tipa zgrada rue i grade se nove suvremene kue. Jedini grad koji je sauvao ove kue je Leeds. Ukotskoj su graene viekatne radnike kasarne. Glasgow je zbog toga imao gustou naseljenosti dva ipo putaveu od Manchestera iako je Manchester imao dva puta vie stanovnika. Ti su gradovi gra eni u blizinikonurbacija kako bi se njih rasteretilo.

GospodarstvoUjedinjeno Kraljevstvo je visokorazvijena zemlja. Po prihodu industrije Ujedinjeno Kraljevstvo je danas estazemlja svijeta. Poetkom 19.st. bila je prva, ali su je druge zemlje prestigle (SAD, Francuska, Italija, Japan,Njemaka).

Primarni sektorSve do poetka 19.st. Ujedinjeno Kraljevstvo je bilo agrarno-stoarska zemlja. Tek je poetak industrijalizacijedoveo do deagrarizacije i do promjena u strukturi agrarne proizvodnje. Krajem 18.st. poljoprivredom se bavilo90% stanovnitva, a krajem 19.st. manje od 10% stanovnitva.

Godina Udio poljoprivrednog stanovnitva (%)1911. 81921. 6,71931. 5,71974. 2,81990. 2Danas 124

Ujedinjeno Kraljevstvo ima oko 19 mil ha zemljita koje se poljoprivredno iskoritava. To je 79% povrinedrave. Poljoprivredna se proizvodnja odvija na farmama kojih ima oko 240 000.

Struktura iskoritavanja zemljitaOranice 25,4%Povremene travnate povrina 12,1%Stalne travnate povrine 25,2%Panjaci 20,7%

Glavne kulturekoje se uzgajaju su: jeam (oko 60%), penica (33% ratarskih povrina), zob, krumpir, eernarepa, voe i hmelj. Ujedinjeno Kraljevstvo zadovoljava samo 2/3 svojih potreba za hranom, a ostatak se uvozi.

Farme su visoko mehanizirane. Ujedinjeno Kraljevstvo je u samom svjetskom vrhu po primjeni mehanizacije upoljoprivredi.Stoarstvo je vanije od ratarstva. Na stoarstvo otpada 70% vrijednosti poljoprivredne proizvodnje. Veinafarmi su stoarske farme. Glavni razlog vee vanosti stoarstva su ispaita, ali i vee cijene mesa na svjetskomtritu (zato se vie ljudi bavi stoarstvom nego ratarstvom). To je uglavnom ovarstvo, govedarstvo te uzgojsvinja i peradi.Oko 70% poljoprivrednog zemljita je u vlasti veleposjednika koji se nazivaju Landlordovi. Oni daju farme uzakup. U ovom trenutku 1/3 farmi je u zakupu. Prosjena veliina britanskih farmi je 71 ha. Na farmama 50-70%

24Danas tih 1% stanovnitva ostvaruje 1% BND-a.

5/27/2018 Europa

19/92

17

radne snage ine najamni radnici. Broj farmi se od poetka 20.st. smanjio (1931. ih je bilo 460 000), a to je zarezultat imalo okrupnjavanje posjeda. Farme se dijele na: ratarske, stoarske (najvanije) i mjeovite.Treina hrane se uvozi, ali se stoarski proizvodi izvoze. Ovakva poljoprivredna struktura posljedica je evolucijekoja se poela dogaati veod 16.st. i to:kroz transformaciju feudalaca u landlordovei uvoenje zakupa.

Razvojne faze britanske poljoprivrede do kraja 18.st. od kraja 18.st. do 2.pol.19.st. od 2.pol.19.st. do poetka II.sv.rata nakon zavretka II.sv.rata1. Do kraja 18.st.Paralelno se poelo provoditi uvoenje zakupa i ograivanje polja. Do tada je prevladavao openfield. Landlorddaje farmu u zakup. Na svakoj farmi su postojale parcele koje nisu bile ograene pa je stoka mogla slobodnolutati i unitavati usjeve. Zbog toga farmeri ograuju parcele ivicom i suhozidom. Tako nastaje enclosedfieldlandscape. U Engleskoj je 1700. godine 50% oranica pripadalo tipu zatvorenog pejsaa.

2. Od kraja 18.st. do 2.pol.19.st.Proces ograivanja pokazao se pozitivnim za poljoprivredu jer je stoarstvo povealo prihode zbog poveanjaproduktivnosti i zato je britanski parlament 1845. donio zakon o obveznom ograivanju polja, a u Engleskoj setaj zakon najbolje provodio. Ograivanje je omoguilo: intenzivniju obradu zemlje (pa napreduje i ratarstvo) zatitu od stoke drenau suvremenije plodorede uvoenje novih kultura ei zakup umjetna gnjojiva (vie stoka nije lutala poljima i prirodno ih gnjojila).Ova faza je zlatno doba britanske poljoprivrede. Uvozila se svega desetina itarica.

3. Od 2.pol.19.st. do poetka II.sv.rataTrea faza donosi velike promjene u strukturi proizvodnje pod utjecajem vanjskih i unutarnjih imbenika.Najbitniji vanjski imbenik bio je integracija svjetske poljoprivrede zbog prometne revolucije (SAD se ire nazapad). Penica iz SAD-a je stvorila veliku konkurenciju pa nastupa kriza domae poljoprivrede. Ta se krizazadrala do danas, a iznimka je razdoblje II.sv.rata kada je Ujedinjeno Kraljevstvo bilo pod blokadom pa jepoljoprivredna proizvodnja bila povoljnija. Glavni unutarnji imbenik bila je preorijentacija na ovarstvo i tozbog vune. Vaan faktor bilo je i poboljanje prometa.Zbog svega ovoga dolo je do krize u poljoprivredi i do smanjivanja udjela oranica u korist panjaka. Rezultat jebio manjak hrane. Morala se uvoziti petina potreba za hranom.

4. Nakon zavretka II.sv.rataKriza se produbljuje i to zbog zavretka II.sv.rata. Danas prevladava pejsa ograenih polja, a sela suurbanizirana (poljoprivredom se bave farmeri). Postoje zone razliite orijentacije s obzirom na proizvodnju.Ratarstvo je koncentrirano na farmama na istonom dijelu otoka s manje padalina, a u ostalom dijelu prevladavastoarstvo (npr. Wales).Deagrarizacija je u Velikoj Britaniji imala i pozitivne i negativne efekte. Pozitivna je injenica da su sa sela ugrad selile cijele obitelji (traiti posao u industriji), a oni koji su ostajali na selu mogli su dosta povoljno kupitinjihove posjede. To pridonosi okupljanju posjeda, a oni koji su posjede prodali u grad dolaze s novcem.

5/27/2018 Europa

20/92

18

Ribarstvoje tradicionalna grana, a vano je s obzirom na koliinu ulova. Danas je ribarstvo u krizi. Vrijednostulovljene ribe iznosi 8% farmerske proizvodnje. Broj ribara je u 2.pol.20.st. znatno smanjen. Ribarstvom sedanas bavi oko 20 000 ljudi. Godinji ulov je oko 1 mil tona 25 s tim da je Sjeverno more glavno ribolovnopodruje rudnik ribe. Godinja potronja ribe je 15 kg/stanovniku.Glavne ribarske luke su: Aberdeen, Kingston upon Hull, Grimsby i Yarmouth na obali Sjevernog mora iFleetwoodna obali Irskog mora.

Sekundarni sektorSekundarni sektor zapoljava 28% stanovnitva (to je visok udio), a daje 32% BND-a.Veu 16. i 17.st. Velika Britanija prednjai u manufakturi, trgovini i rudarstvu. Velika Britanija je kolijevkaindustrijske revolucije koju je omoguila politika merkantilizma, primjena brojnih tehnikih inovacija, jakaenergetska osnovica (ugljen). Najvaniji izumi bili su: primjena koksa u talionicama 1709. izum stroja za pletenje (tekstilna industrija) 1767. izum parnog stroja 1768. (kot James Watt) izum parne lokomotive 1829. izum Besemerovog konvektora (za proizvodnju elika) 1856.Faze razvoja industrije do 1750. 1750-1820. 1820-1880. 1880-1914.1. Do 1750.Ujedinjeno Kraljevstvo je agrarna zemlja. Jedini izvozni artikli su bile itarice i vuneni proizvodi. Veu 17.st.poboljan je prometni sustav i to gradnjom cesta i kanala. Krajem 18.st. dolazi do prerazmjetaja industrije. Dotada je metalurgija bila koncentrirana u umovitim krajevima (The Weald juno od Londona i Forest of Deanoko Bristola) i to zbog toga to je tu bio drveni ugljen. Zbog izuma parnog stroja poinje prerazmjetajindustrije.

2. 1750-1820.Zahvaljujui inovacijama industrija se potpuno prerazmjeta. Stopa industrijske proizvodnje rasla je 3-4%godinje. Industrijska revolucija poinje 1780. i vezana je uz rudarsko industrijske zone u kojima dolazi dokoncentracije stanovnitva. Razvoj je baziran na etiri klasine industrijske grane. To su: rudarstvo, metalurgija,brodogradnja i tekstilna industrija. Industrija se podie u blizini rudnika zbog jeftinijeg prijevoza ugljena.Industrijska roba je 1820. inila 90% izvoza. To su bili proizvodi tekstilne industrije od pamuka i vune. Pamukje inio 91% uvoza.

3. 1820-1880.Ista je stopa industrijskog rasta s tim to poinje gradnja eljeznike mree. Sredinom 19.st. poinje razdobljemasovne gradnje eljeznica. U strukturi proizvodnje i dalje dominira tekstilna industrija s tim to se pojavljujemetalopreraivaka industrija. Sredinom 19.st. veje polovina stanovnika ivjela u gradovima.

4. 1880-1914.Ovo je faza oscilacija. Fazu obiljeava Prva ekonomska kriza 1896. koja je posebno pogodila metalurgiju.Klasine industrijske grane su dole u krizu i to zbog razvoja industrije u drugim dijelovima svijeta odnosnokonkurencije na svjetskom tritu. Ovo je vrijeme kad poinje nagli razvoj SAD-a, Francuske, Njemake, Italije.Takoer poljavljuju se nove inovacije koje Britanci nisu primijenili na vrijeme. Najvanija inovacija bila jeelektrina energija. Ujedinjeno Kraljevstvo se baziralo na etiri klasine industrijske grane i nije ilo u inovacije.Ova se kriza produila sve do poetka I.sv.rata, a njene posljedice se osjeaju do danas.

25U Hrvatskoj prosjeni godinji ulov iznosi 50 000 tona.

5/27/2018 Europa

21/92

19

DeindustrijalizacijaDeindustrijalizacija je faza koja nastaje nakon etvrte faze. Poinje nakon II.sv.rata, a podrazumijeva zatvaranjepogona klasinih industrijskih grana. Deindustrijalizacija je bila najizrazitija 1980ih. Britanci i dan danas za tokrive vladu Margaret Thatcher. To je bilo krizno razdoblje jer se istodobno nije nudio neki posao.

ReindustrijalizacijaNakon deindustrijalizacije uslijedila je reindustrijalizacija. To je planski razvoj novih industrijskih grana i

restrukturiranje industrije prema industriji visoke tehnologije. Provodi se na poticaj vlade i to kroz otvaranjeindustrijskih pogona baziranih na visokoj tehnologiji npr. proizvodnja kompjutora, kemijska industrija,genetiko-bioloka industrija. Ova industrija se razvija u tehnopolisima (industrijski parkovi) kojih je u VelikojBritaniji dvadesetak. Uz ovu se industriju veu slijedei problemi: malo zaposlenih 20 do 50 zaposlenih hi-tech to znai da trai visoko obrazovanu radnu snagu (oni koji su radili u rudnicima uglavnom nisuobrazovani i ne mogu raditi na takvim mjestima).Ali i danas je Velika Britanija optereena prekomjernom proizvodnjom ugljena te zadravanjem razvojaniskoprofitabilnih industrijskih grana: tekstilne industrije i brodogradnje.

Struktura industrije

EnergetikaU termoelektranama se dobiva 70,8% energije (domai ugljen, zemni plin i mazut), a ostatak otpada nanuklearne elektrane i hidroelektrane (u kotskoj). Ujedinjeno Kraljevstvo je bila prva europska zemlja koja jepoela s razvojem nuklearnog programa (nakon II.sv.rata). Prva nuklearna elektrana u svijetu otvorena je 1956. uVelikoj Britaniji u Calder Hallu. Danas postoji 13 nuklearnih elektrana s 37 nuklearnih reaktora. One daju 27%elektrine energije. U ovom energetskom sektoru se ostvaruju veliki profiti.MetalurgijaNajvanija je proizvodnja eljeza i elika. Polovica elika se izvozi. Ova grana je danas u velikoj krizi.StrojogradnjaProizvode se strojevi za tvornice, za rudarstvo i poljoprivredu, za buenje tunela i cestogradnju, teke dizalice,eljeznika oprema, alatni strojevi, kuanski aparati, pribor za jelo, oruje Ovo je visoko profitabilnaindustrijska grana.

Elektrotehnika industrijaNajvaniji proizvodi su: sustavi za satelitsku TV, radari, telekomunikacijska oprema, kompjutori Ovo jetakoer visoko profitabilna industrijska grana.Industrija vozilaOvdje spadaju automobilska i avio-industrija. Automobilska industrija je u krizi. Ujedinjeno Kraljevstvo jeizgubilo bitku u proizvodnji automobila srednje klase koji se najvie prodaju (obiteljski automobili) ispecijaliziralo se za proizvodnju luksuznih i sportskih automobila (Jaguar, Rover, Vaux hall, Morgan, Lothus,Rolls-Royce. Tu se ostvaruju veliki profiti. Britanska avio-industrija je najjaa u Europi. Concord je najveiavion, a znaajna je i proizvodnja avionskih motora Rolls-Royce. Veliki profit ostvaruje i u proizvodnjisatelita.Kemijska industrijaProizvodi se mnogo toga: od proizvodnje kemikalija za tvornice do proizvodnje plastike i ljepila. Posebno je

vana farmaceutska industrija. Ovo je visoko profitabilna industrija.Izdavako-tiskarska industrijaU Ujedinjenom Kraljevstvu ova je grana industrije izuzetno jaka. Od knjiga (engleski ja danas glavni svjetskijezik) pa sve do tiskanja potanskih maraka i novanica za druge drave (bive kolonije). Dobro stojea grana.Tekstilna industrijaOvo je raznovrsna industrija od prerade prirodnih tkanina (pamuk, vuna, lan) do sintetike. Kontroliraju jePakistanci i Indijci. U velikoj je krizi.Proizvodnja hrane i piaOvo je profitabilna industrija, posebno industrija pia. Proizvodi se pivo za domae trite i u kotskoj estokapia (whisky).

5/27/2018 Europa

22/92

20

Tercijarni sektorTercijarni sektor zapoljava 71% stanovnitva i ostvaruje 67% BND-a.

Financijsko poslovanjeBankarstvo, osiguranje i trgovina nekretninama ostvaruju vei BND nego bilo koja druga grana gospodarstva(Londonska burza26,Bank of England, Lloyd).

TrgovinaUjedinjeno Kraljevstvo je tradicionalna trgovaka zemlja i po obujmu ukupne godinje trgovine peta je silasvijeta.

ZdravstvoUjedinjeno Kraljevstvo prua lijenike usluge svjetskoj eliti.

TurizamUjedinjeno Kraljevstvo posjeti oko 15 mil stranih turista godinje. Ono je turistika velesila (ispred Grke,Hrvatske). Po prihodima od turizma i po posjeenosti nalazi se meu prvih pet zemalja Europe. UjedinjenoKraljevstvo je 2000. posjetilo 25 mil turista27, a od meunarodnog turizma uprihodi 20 mrd $. Glavni turistikiprostor je London koji je najposjeeniji, a slijede: dvorci u kotskoj, Lake District (najljepi nacionalni park),

Stonehenge (na jugozapadu Engleske, na putu od Bristola do Londona)

PomorstvoBritanske brodarske kompanije uglavnom prevoze stranu robu. Trgovaka flota broji 447 brodova sa 6,22 miltona nosivosti. Najvea luka je London. Pomorstvo je u velikoj krizi.

PrometNajvaniji je cestovni promet kojim se prevozi 80% robe. Ujedinjeno Kraljevstvo ima izvanrednu cestovnumreu. Duljina autocesta iznosi 3 226 km.eljezniki prometje u krizi. Tu postoje i dravne i privatne firme (Virgin). Ukinut je velik broj pruga.Kanalski prometosim za prijevoz robe slui i za rekreaciju.Vaan je i prijevoz trajektimai putnikim brodovima. Posebno je vaan promet preko La Manchea. Gdje je

glavni terminal Dover.to se tie zranog prometaHeathrow je glavna zrana luka i najprometnija je u Europi.28Heathrow ima oko35 mil putnika godinje. British Airways je najjaa zrakoplovna kompanija u Europi.U telekomunikacijamanajznaajniji je British Telecom. To je privatiziran sektor. Privatne firme daju uslugefiksne mree.Tunelispod La Mancha je otvoren 1994. Njime prometuju samo vlakovi. On je toliko isplativ da se razmilja ogradnji jo jednog tunela.

26London je glavno burzovno sredite, a ne Wall Street.27Hrvatsku su te iste godine posjetila 4 mil turista.28London, Frankfurt i Rim su avionske luke prvog reda koje imaju veze s bilo kojom tokom na svijetu.

5/27/2018 Europa

23/92

21

Regionalizacija

Specifinost industrijske revolucije u Ujedinjenom Kraljevstvu bio je regionalno specijaliziran razvojtj. svakaje regija specijalizirana za maksimalno tri industrijske grane. Juni Wales rudarstvo i metalurgija West Midlands rudarstvo i metalurgija Lancashire (Manchester, Liverpool) rudarstvo i tekstilna industrija Yorkshire rudarstvo i tekstilna industrija Tyneside rudarstvo, metalurgija i brodogradnja Cumberland rudarstvo, tekstilna industrija i brodogradnja Clyside rudarstvo, tekstilna industrija i brodogradnja

5/27/2018 Europa

24/92

22

Zbog ove specijalizacije u kriznim razdobljima je dolazilo do propasti gospodarstva i velike nezaposlenosti. Udoba velike svjetske ekonomske krize 1929-30., kada je u pojedinim regijama ak 60% stanovnitva bilonezaposleno, propast je bila najizraenija.Velika Britanija je domovina regionalnog planiranja s ciljem rjeavanja socijalnih problema. Uzrok tome suupravo spomenute ekonomske krize. Sistem planiranjabio je sljedei. Prvo su izdvojena problemska podruja.Ona su dobila naziv development area. Ova problemska podruja su definirana 1934. i skoro su sva do danasostala problemska. U poetku su status problemskih imale samo rudarske regije.

Britanski je parlament odredio 11 standardnih ekonomsko-planskih regija:1. Jugoistok2. Jugozapad3. Istona Anglia4. Istoni Midlands5. Zapadni Midlands6. Wales7. Sjeverozapad8. Yorkshire i Humberside9. Sjever10.kotska11.

Sjeverna Irska.

Prilikom odreivanja regija potovane su granice grofovija.29 Regije su izdvojene na osnovi socijalno-ekonomskih pokazatelja: broj nezaposlenih udio poljoprivrednog stanovnitva udio stanovnitva u industriji udio stanovnitva u profitabilnim industrijskim granama udio zaposlenih enaSve ove regije su podijeljenje u dvije skupine:PROSPERITETNE Jugoistok, Jugozapad, Istona Anglia, Istoni Midlands i Zapadni Midlands. Ove regije

zauzimaju 38% povrine i 60% stanovnitva. NEPROSPERITETNE Sjeverozapad, Yorkshire i Humberside, Sjever, Wales, kotska i Sjeverna Irska.Unutar ovih se razvijaju nerazvijene koje je zaobila industrijska revolucija i depresivno rudarsko-industrijskekoje su imale jaku industriju koja je propala.Prosperitetne regije imaju nadprosjeni drutveni dohodak po stanovniku, imaju nadprosjean udio zaposlenogstanovnitva, nadprosjean dohodak od prosperitetnih industrijskih grana, nadprosjean udio zaposlenih ena.

29Grofovija je osnovna teritorijalna jedinica Ujedinjenog Kraljevstva.

5/27/2018 Europa

25/92

23

Britanska je vlada donijela dvije skupine mjera za rjeavanje ovih problema i poticanje regionalnog razvoja: poticajne mjere provode se u neprosperitetnim regijama s ciljem poticanja gospodarskog razvoja u timregijama, manje porezne stope, pogodnosti za otvaranje radnih mjesta, ulaganje vlade u infrastrukturu mjere zabrane provode se u prosperitetnim regijama, nastoji se sprijeiti koncentracija radnih mjesta istanovnitva u prosperitetnim regijama posebno na podruju Velikog Londona (Greater London), zabranjuje seotvaranje novih radnih mjesta, vie su radne stope npr. u uem dijelu Londona zabranjeno je otvaranje novihindustrijskih pogona.

I jedne i druge mjere djeluju i na poduzea i na pojedine graane.

5/27/2018 Europa

26/92

24

Regije1. Jugoistok (Southeast)Ovaj prostor je usko povezan s regijom Istona Anglia. Ima 20 mil stanovnika odnosno 31% stanovnitvaUjedinjenog Kraljevstva i obuhvaa 11% povrine. Posebno joj je obiljeje visoko profitabilna industrija (61%svih farmaceutskih preparata, 69% znanstvenih instrumenata i 78% krznenih proizvoda proizvede se u ovojregiji). Jugoistok daje treinu britanskog izvoza, a treina industrijskih radnika i 40% zaposlenih u tercijarnomsektoru ivi u ovoj regiji (bankarstvo i osiguranje; 55% zaposlenih u tim granama ivi u ovoj regiji).

Regija se dijeli u tri cjeline: Veliki London metropolitansko podruje Londona periferija.Veliki LondonVeliki London ima 7 mil stanovnika i veliku koncentracijuindustrije, posebno malih industrijskih poduzea, i uslunihdjelatnosti. Industrija je izrazito raznolika i ima dinamianrast. London je sredite inovacija (skoro polovicazaposlenih u istraivakim institutima ivi u Londonu).Znaajna je dostupnost Londona i domaem i europskom

tritu te magnetizam jedna grana gospodarstva privlaidrugu. London je i najvea luka Ujedinjenog Kraljevstva.On je okruen zelenim pojasom koji treba sprijeiti daljnjeirenje grada, a taj pojas slui i za rekreaciju.

Metropolitansko podruje LondonaOko Londona je podignut zeleni pojas kako bi sprijeio fiziko irenje grada. Metropolitansko podruje Londonaobuhvaa pojas 50 km od unutarnje granice zelenog pojasa. Unutar tog pojasa su sagraena satelitska naselja nakoja se nastoji prebaciti teite razvoja. Osnova razvoja je osam satelitskih naselja koji su primili diostanovnitva i funkcija Londona (Oxford, Cambridge, Reading, Ipswich). U tom su prostoru razvijeneprometnice zbog kojih se isplati ivjeti u tim satelitskim gradovima.

PeriferijaPeriferija se dijeli na priobalnu i ruralnu. Priobalna je vanija i obuhvaa juni dio grofovije Hampshire tegrofovije Sussex i Kent. Juni Hampshire je uglavnom ogranien na pomorstvo. Glavna sredita su Portsmouthi Southampton. U novije vrijeme oni se razvijaju u turistika sredita domaeg turizma. Obale Sussexa i Kentasu uglavnom usmjerene na turizam i vezu sa kontinentom. Najpoznatiji turistiki centar je Brighton. Dover jeglavna veza s kontinentom.

Ostali dio Jugoistoka prelazi u ruralnu periferiju.

2. Jugozapad (Southwest)Jugozapad ima 5 mil stanovnika. Ovo je breuljkast kraj. Na ovaj prostor dolazili su jo Feni ani i Grci zbognalazita kositra. Danas se kositar koristi za proizvodnju lima. Prostor je takoer bogat glinom kaolinom od

koje se radi porculan.Jugozapad je primarno stoarski kraj kojeg je zaobila industrijska revolucija. Iako se ova regija ubraja uprosperitetne regije, dijelovi poluotoka Cornwalla imaju obiljeja nerazvijenih podruja. Gospodarski razvojpoinje tek u 20.st., posebno nakon II.sv.rata. Taj razvoj je posljedica vanog prometnog poloaja. Prometnaokosnica je estuarij rijeke Severn. To je najznaajniji dio regije. Cestovna veza koja vodi od Londona do Walesaje bitna i potie gospodarski razvoj.Na estuariju rijeke Severn razvili su se Bristol i Gloucester. Preko estuarija je izgraen most koji povezujeEnglesku i Wales. Bristol je glavno sredite i poslije Londona ima najvie uslunih djelatnosti, takoer ima iministarstvo pomorstva i dobro je povezan s Londonom.

Trafalgar Square

5/27/2018 Europa

27/92

25

Plymouth je poznat kao pomorski centar. Odatle su krenuli prvi brodovi u SAD. U unutranjem dijelu regijepostoji vie manjih centara kao to je Exeter koji ima razvijenu avio-industriju (Concord). Primorski diogrofovije Devon usmjeren je na pomorstvo. Jedan od tih gradova je Poole. Unutarnji dio regije je slabijerazvijen.

3. Istona Anglia (East Anglia)Istona Anglia obuhvaa samo 5% teritorija i 3% stanovnitva Ujedinjenog Kraljevstva (najmanja regija s oko

2 mil stanovnika). Regija svoj prosperitet bazira na tijesnom povezivanju sa Jugoistokom. Obale su uglavnomniske, plitke, muljevite i maglovite. To je uglavnom hladno more pa primarnu ulogu ima ribarstvo.Nakon II.sv.rata regija se orijentira na naftu i plin. Gospodarski najrazvijeniji dio je juni dio regije, najbliiLondonu (naftna kompanija Shell). Glavni centri su Cambridge(sveuulini centar) i Norwich(automobilskicentar, Lothus).

4. Istoni Midlands (East Midlands)East Midlands obuhvaa prostor od istonih padina Penina do zaljeva The Wash. Obuhvaa breuljkasti inizinski dio uz rijeku Trent. Izvorno je ovo poljoprivredni i rudarski kraj. Glavno sredite je grad Nottinghamcentar metalopreraivake industrije, posebno poznat po proizvodnji lokomotiva i vagona. Derby je centarautomobilske industrije (Rolls-Royce). Regija ima oko 4 mil stanovnika.

5. Zapadni Midlands (West Midlands)U regiji ivi 5 mil stanovnika. West Midlands se prua od zapadnih padina Penina do granice s Walesom. To jebreuljkast kraj koji na zapadu prelazi uVelko gorje koje je ispresijecano dubokimrijenim dolinama. Ovaj kraj ima izuzetnovaan prometni poloaj jer sve prometniceprema sjeveru prolaze tim prostorom te seputem kanala povezuju rijeni sustavi.Regija se razvija ve u prvoj industrijskojrevoluciji jer su tu vana nalazita ugljena ieljezne rude (Black county). Ova je regijai kolijevka britanske avio-industrije.

Birmingham je glavno sredite regije. To jeindustrijski najjai grad u UjedinjenomKraljevstvu (Rover) i drugi po veliinibritanski grad. Uz njega je Coventrykoji jepoznat po automobilskoj industriji (Jaguar).

6. WalesU reljefnom pogledu Wales je pobre,uglavnom 150-200 m nadmorske visine.Najvii vrh je Snowdon sa 1 085 m. Walesima 3 mil stanovnika. Dijeli se na juni,sredinji i sjeverni.

Juni WalesJuni dio je najmanji, ali u njemu ivi najviestanovnika (2,1 mil). Razvio se u 19.st. natemelju rudarstva i metalurgije, a u 20.st.zapada u veliku krizu iz koje jo nije izaao.Zbog toga se grade novi industrijski pogoni, a glavni ekonomski centar umjesto politikogsredita Cardiffasada postaje Swanseakoji se razvija kroz investicije britanske vlade.

Wales

5/27/2018 Europa

28/92

26

Sredinji WalesSredinji je Wales slabo naseljen breuljkasti kraj. U njemu ivi oko 800 000 stanovnika koji se uglavnom baveekstenzivnim stoarstvom. Ovaj dio je bitan kao izvorite pitke vode i kao rekreacijsko podruje za WestMidlands zbog ega se u novije vrijeme razvija turizam.

Sjeverni WalesSjeverni je Wales bogat kamenim ugljenom, a danas je glavna djelatnost turizam i to na obali. Turizam se razvija

zbog blizine velikih engleskih gradova (Liverpool). To je poznat turistiki dio Ujedinjenog Kraljevstva.

7. Sjeverozapad (Northwest)Sjeverozapad se prua od Penina do Irskog mora te od poluotoka Furness do grofovije Chesire. Obuhvaagrofovije Lancashire, Merseyside i Cheshire. Sastoji se od primorske ravnice i obronaka Penina.Razvoj regije je poeo u 18.st. u prvoj industrijskoj revoluciji na osnovi rudarstva i metalurgije, a zatim serazvila jaka tekstilna industrija na bazi prerade vune. Na osnovi tekstilne industrije razvile su se dvije velikekonurbacije iji su inicijalni gradovi Manchester i Liverpool. Danas je regija u velikoj krizi zbog propastiklasinih industrijskih grana. Regija ima oko 6,5 mil stanovnika.

8. Yorkshire i HumbersideRegija se prua od istonih padina Penina do Sjevernog mora i obuhvaa estuarij rijeke Humber. Dijeli se na tri

prirodne cjeline: padine Penina, primorska ravnica i estuarij rijeke Humber.Prostor Penina je tradicionalan rudarski kraj. Nizinski dio je tradicionalno stoarski kraj poznat po ovarstvu.Sredite je grad York. Humberside je tradicionalno ribarski kraj (Hulli Grimsby).Regija se na osnovi rudarstva i metalurgije razvija u prvoj industrijskoj revoluciji. Zahvaljujui rudarstvutradicionalni centar York zaostaje u razvoju, a naglo se razvijaju novi, rudarski centri: Bradford, Leeds iSheffield. Rudnici se i danas zatvaraju, a razvila se nova industrija. Posebno je bitna prerada nafte.Danas je Sheffield (steal city) glavni centar. Poznat je po metalopreraivakim proizvodima posebno onima odnehrajueg elika. Doncasterje grad u ijoj su blizini veliki rudnici. Humberside uglavnom ima luke funkcije.Preko ovog kraja izvoze se razni proizvodi, a uvozi se skandinavsko drvo i nafta. Regija ima 4,5 mil stanovnika,a smatra se prijelaznim podrujem iako spada u nerazvijene regije jer ima pozitivne tendencije razvoja.

9. Sjever (North)

Sjever se sastoji od istonog i zapadnog primorja izmeu kojih se nalazi Peninsko gorje. U istonom dijelunalazi se konurbacija Tyneside(Newcastle) koja se razvila na osnovi rudarstva (horizontalne naslage ugljena),metalurgije i brodogradnje (brodograevni centar). Newcastle je glavno sredite, a uz njega postoji niz manjihkao to je grad Durham.Zapadni dio obuhvaa gorje Cumbria. Razvoj se u prolosti temeljio na rudarstvu. Ovaj se dio jae razvijazahvaljujui povezivanju s istonim dijelom tj. Newcastleom te zahvaljujui turistikom razvoju. Tu je inajpoznatiji nacionalni park Lake District. Regija ima 3,5 milstanovnika.

10. kotskakotska ima 78 000 km2i oko 5 mil stanovnika. Gospodarski jenajvanije podruje Lowlandsa nizina. To je osovina razvoja.

Tu ivi 75% stanovnika kotske i ak 80% industrijskihradnika. Tu su i glavni centri. Glasgow je najvei grad iindustrijski centar kotske, a Edinburgh je glavni grad,kulturno i politiko sredite te centar pivarske industrije. Pesthje poznat po proizvodnji whiskeyja.Ostatak kotske je slabije naseljen s tim da je najgue naseljena istona obala Highlandsa i Uplandsa. Uplandsse nalazi junije od Lowlandsa. Stanovnitvo je uglavnom naseljeno na obali i u dolini rijeke Tweed(odatle tvidkao naziv za tkaninu). Sjeverno od Lowlandsa nalazi se Highlands. To je prostor koji je bio i danas je usmjerenna stoarstvo. Industrijske revolucije ovdje nije bilo. Stanovnitvo uglavnom ivi uz obalu i orijentirano je naribolov (to stanovnitvo se naziva farmers amcima). Najvanije sredite je Aberdeen luka i naftni terminal.

kotska, Eilean Donan Castle

5/27/2018 Europa

29/92

27

U kotskoj je od industrije vana proizvodnja estokih pia. estoka pia i nafta su glavni izvozni artikl kotske.U novije je vrijeme britanska vlada osnovala cijeli niz znanstvenih instituta od kojih su najznaajniji oni kojiprouavaju genetiku (ovca Dolly). Takoer su poznati pogoni za proizvodnju kompjutora.

11. Sjeverna IrskaSjeverna Irska ima velike probleme zbog nedostatakaenergetskih izvora, propadanja brodogradnje i

tekstilne industrije i slabe poljoprivrede. Oveprobleme pojaava periferan poloaj, politiki nemirii velika nezaposlenost. Ona je teak ekonomski ipolitiki problem Ujedinjenog Kraljevstva. SjevernaIrska ima 1,5 mil stanovnika. Glavni grad i centar jeBelfast.

Belfast

5/27/2018 Europa

30/92

28

Irska

Povrina: 70 285 km2(83% Irskog otoka)Broj stanovnika (1999): 3 745 000Gustoa naseljenosti: 53,3 st/km2

Glavni grad: Baile Atha Cliath (Dublin; 1 mil stanovnika)

ReljefNajvei dio Irske je ravniarski. Na njega otpadaju 3/4 povrine i zauzima sredinji dio otoka. Prosjena visinaovog ravniarskog dijela je 150 m. Sredinja je ravnica graena od slojeva karbonske starosti (paleozoik). Ovapaleozojska osnova prekrivena je karbonatima vapnenci kredne starosti (mezozoik) te su zbog toga u Irskojeste krke pojave. U doba pleistocena cijela je Irska bila prekrivena ledom koji je oblikovao obalu i ostavio zasobom plodno tlo.Jedino su rubna sjeverozapadna i jugoistona podruja brdovita. Sjeverozapadni dio je ostatak kaledonskeorogeneze i preteno je graen od prekambrijskih metamorfnih stijena. Takoer su se sauvali tragovi vulkanskedjelatnosti. U jugozapadnom dijelu nalazi se najvii vrh Irske Carrantuohill tj. Carn Tuathail s 1041 m.Jugozapadno i jugoistono gorje nastalo je hercinskom orogenezom. Gorja su znatno sniena u doba pleistocenazbog destruktivnog rada leda.

ObalaObala Irske je razvedena i duga oko 4 000 km.Razvedenost je posljedica pleistocenskeglacijacije. Na junom dijelu obale su brojni rijasi(ljevkasti zaljevi strmih nepristupanih obala).Rijasi su nastali radom leda. Najrazvedeniji jezapadni dio tj. obala Atlantika.

Rudno bogatstvoIrska je siromana rudnim bogatstvom. Od rudaima olova, cinka, manjih koliina ugljena (treseta)

te nalazita gipsa (sadra).

KlimaIrska ima atlantsku oceansku klimu s mnogovlage, velikom naoblakom i s malo sunanih dana.U prosjeku svaka 2-3 dana pada kia. Veliki jeutjecaj stalnih zapadnih vjetrova s Atlantika kojidonose vlagu, pa zbog toga zapadni dio zemljeima vie padalina od istonog dijela. Zbog stalnevlage nema sua i livade su stalno zelene pa seIrska naziva zelenim otokom.Prosjene temperature u sijenju su 5-6C, a u

kolovozu 14-16C. Dublin u sijenju imaprosjenu temperaturu od 5C, a u kolovozu 15C.Na zapadu godinja koliina padalina iznosi1 500 mm/god, a na istoku 750 mm. Dublin ima769 mm padalina godinje. Najvie padalina ima jugozapadni planinskidio 2 500 mm/god.Zime su blage s mnogo vlage i malo snijega. Snijeg je rijetkost, osim u planinama. Ljeta su svjea.

Irska, Klifovi Moher

5/27/2018 Europa

31/92

29

VodeIrska ima razgranatu rijenu mreu. Najdua inajvanija rijeka je Shannon (370 km) koja seulijeva u Atlantik. Postoji jo nekoliko manjihrijeka koje nisu pogodne za plovidbu. Irska imamnogo jezera, movara i tresetita.

VegetacijaNajvei dio drave otpada na livade i panjake 70%, a na hrastove ume otpada 5% teritorija.

Povijesno-geografski razvoj

1. Najstarije dobaNajstariji oblici naseljenosti potjeu iz7.st.pr.Kr. Najbitnije je 1.tis.pr.Kr. kada na otokdoseljavaju Kelti. Prve dravne organizacijenastaju oko 300.pr.Kr. kada Kelti osnivaju pet

kraljevstava. Keltska se proizvodnja bazirala nastoarstvu, a Irska je bila pogodna za to te seformiraju plemena i osnivaju kraljevstva. Ovajperiod zavrava u 5.st. kada je pokrtavanjeIrske dovelo je do jaeg povezivanja s ostatkomEurope (po legendi St. Patrick je potjerao svezmije s otoka).

2. Razdoblje invazijeU 8.st.na Irski otok poinju upadati Normani koji su se uvrstili u Dublinu te su sesukobljavali sa starosjediocima. To je klica sukoba koji e se nastaviti sve do danas. Irci ih nisu mogli istisnuti iNormani u 9.st. osnivaju prve svoje drave na otoku. Najmoniji su bili Dublin i Northumberland.

U 12.st. Englezi se upleu u normansko-keltske sukobe. Oni ulaze u borbu na strani Normana i zauzimaju istonidio otoka. Politiki nemiri onemoguili su gospodarski razvoj i ostavili su Irsku po strani u ekonomskimpromjenama u tadanjoj Europi.

3. Doba engleske upraveEnglezi su 1542. zavladali cijelim otokom. Oni zapoinju s gospodarskim unitavanjem otoka, oduzimaju zemljustarosjediocima te uvode reformaciju (protestantizam). Ovaj je pritisak je za posljedicu imao brojne ustanke u16.st. i na kraju iseljavanje Iraca. Ustanci i pobune traju sve do 19.st. Na zemlju koju su oduzeli starosjediocimaEnglezi dovode ovce iju su vunu iskoritavali u manufakturama. Englezi su takoer pokuali provestireformaciju koja nije imala znaajniju ulogu.Irska 1800. postaje dio Ujedinjenog Kraljevstva. Britanski je parlament 1914. donio Zakon o autonomiji (HomeRule). Ovaj je zakon trebao stupiti na snagu na kraju I.sv.rata. Dogovor je bio da e Irci biti na strani Engleza u

I.sv.ratu, a na kraju rata e dobiti samoupravu. Englezi su pogazili rije.Irci su 1919. proveli izbore te je irski parlament proglasio nezavisnost novostvorene drave. Ta je dravaobuhvaala cijeli Irski otok. S time se Britanci nisu htjeli pomiriti i izbio je britansko-irski rat.

4. Suvremeno razdobljeBritanski je parlament 1921. podijelio Irski otok na dva dijela: juni i sjeverni (Ulster) dio. Oba dijela su dobilaautonomiju. Juni dio Irske proglasio je nezavisnost 1922. i to je dananja Republika Irska. Ona je 1949. istupilaiz Commonwealtha. Gospodarske prilike ostat e nepromijenjene (agrarna zemlja) sve do zadnjeg desetljea20.st.

Rijeka Shannon

5/27/2018 Europa

32/92

30

Stanovnitvo

Gustoa naseljenostiNajgue je naseljen istoni dio Irske, naruito prostor Dublina. Na prostoru Dublina i okolnih grofovija ivitreina stanovnika Irske.

Porijeklo

Irci su mjeavina razliitih keltskih naroda koji su se na otok doselili jo u 1.st.pr.Kr. Tijekom stoljetnogkontakta s Germanima (Englezima) djelomino su se germanizirali, ali su uspjeli zadrati svoj jezik, kulturu,vjerski identitet i svijest o svom porijeklu.Osim u Irskoj oni su autohtoni narod uUlsteru, a razasuti su po cijelom svijetu.

Kretanje stanovnitvaIrska je 1841. imala 8 mil stanovnika, a1846. nastupila je bolest krumpira i milijunljudi je umrlo od gladi, a veliki diostanovnika se iselio. Do 1900. iselilo se oko4 mil Iraca (najiseljenikiji narod u svijetu).

Oni su se prvo iseljavali u Veliku Britaniju iSAD. Sredinom 19.st. 52% stanovnitvaSAD-a izjavilo je da je roeno u Irskoj.Boston je bio poznat kao irski obojengrad. Takoer su brojni u Australiji gdje suih Englezi odvozili kao zarobljenike.Procjene su da danas izvan granica Irskeivi 16 mil ljudi irskog porijekla. Najveiirski grad na svijetu je New York jer unjemu ivi vie Iraca nego u Dublinu.Irska je 1991. imala 3,3 mil stanovnika.Prirodni prirast iznosi 5,9 i dosta je visok

za europske standarde. Po posljednjimpodacima Irska je zemlja useljavanja, a tose zbilo zbog gospodarskog razvoja od1990.

Strukture stanovnitvaIrci ine 94,7% stanovnitva Irske.Slubeni jezici su irski i engleski. Engleskigovori najvei dio Iraca. Irski (gaelic) jekeltski jezik i govori ga oko 800 000 Iraca(25%). Od tih 800 000 samo ga 200 000koristi svakodnevno, a oko 400 000 govori samo irski (posebno na jugu).

Najvei dio stanovnitva su katolici koji ine 93,1%, a anglikanci (irska crkva) ine 2,8%.

GospodarstvoSve do poetka 1990ih Irska je bila jedna od najslabije razvijenih zemalja Europe. Tada su poele gospodarskereforme koje su privukle strana ulaganja, u prvom redu iz SAD-a, a zatim i iz ostatka Europske unije.Gospodarski razvoj potakla je i pomoEuropske unije i ulaganja irskih emigranata. Danas Irska ima najviustopu gospodarskog rasta u Europskoj uniji.30

30Prosjek Europske unije je 3%, a panjolska, Irska, Nizozemska i Portugal imaju 3,5%.

Irac

5/27/2018 Europa

33/92

31

Primarni sektorPrimarni sektor zapoljava 13% radne snage i daje 10% BND-a.Nagla deagrarizacija zahvatila je Irsku u posljednjem desetljeu 20.st.31 Irska je poljoprivreda uglavnomorganizirana na malim privatnim posjedima. Na oranice otpada 15% teritorija i to uglavnom u istonom dijeludrave. Na istoku je manje vlage i tu je organizirana ratarska proizvodnja. Glavni ratarski proizvodi su: itarice,krumpir i eerna repa. Znaenje je poljoprivrede smanjeno tek nakon II.sv.rata.Najvei dio povrine otpada na panjake. Stoarstvo je osnovna grana poljoprivrede i daje estinu izvoza. Izvozi

se uglavnom meso, mlijeko i mlijeni proizvodi. Najvei dio se izvozi u Veliku Britaniju.U Irskoj je razvijeno i ribarstvo, posebno ono na Atlantiku. Godinji ulov iznosi 413 000 tona i to su uglavnomskue, sleevi i bakalar. Najvanija ribolovna podruja su uz zapadnu obalu.

Sekundarni sektorSekundarni sektor zapoljava 34% radne snage i daje 35% BNP-a. Industrija se poela razvijati od 1950ih i toputem vladinih programa. Te prve industrijske grane bile su mlinarstvo, mlijena industrija, proizvodnjaalkoholnih pia, posebno piva32i viskija, i druge grane prehrambene industrije. Irska se u 1990ima poela naglorazvijati i to zahvaljujui stranim investicijama (Keltski tigar). Novije industrijske grane koje danas ineosnovu irskog gospodarstva su: strojogradnja, proizvodnja graevinskog materijala i prometne opreme tekompjutorska industrija, posebno proizvodnja softvera i hardvera. Posebno je vano tiskarstvo (izdavatvo ipovezano s tim industrija papira). Irska potie izdavanje knjige pa i na taj nain zarauje (James Joyce, William

Butler Yeates, Oscar Wilde, Samuel Beckett).

Tercijarni sektorTercijarni sektor zapoljava 53% radne snagei daje 55% BNP-a. U ovom sektoru sunajvaniji bankarstvo, osiguranje i promet(zrani i pomorski), a u novije vrijeme vanisu i masovni mediji.

Regionalna podjelaRegionalna podjela see iz 1949. kada je irskavlada osnovala organizaciju za poticanje

ekonomskog razvoja. Ovaj ekonomski razvojsu namjeravali postii putem dvaju mjera: ohrabrivanje industrijske inicijative i toposebno izvozne industrijeukidanje restrikcija za strana ulaganja.

Postoje tri skupine regija: Sjeveroistok, Istok, Midlands, Jugoistok,JugozapadDonegal, Sjeverozapad i Zapad.Sredinji zapad (Midwest)

Prva skupinaima najbolja prirodna obiljejai izuzetno povoljan prometni poloaj zbogblizine Ujedinjenog Kraljevstva (blizinabritanskog trita). Velik dio ove regije je podfarmama ija je proizvodnja izvoznousmjerena. Jugoistok je poljoprivrednonajrazvijeniji kraj. Na farmama je najbitnije stoarstvo.

31Poljoprivredno je stanovnitvo 1951. inilo 38% stanovnitva, a 1971. 26% stanovnitva.32Najpoznatije irsko pivo je Guinness, a to je i najpoznatije irsko poduzee.

5/27/2018 Europa

34/92

32

Glavno sredite je Dublin koji je naglo porastao u poslijeratnom razdoblju. On daje polovicu industrijskeproizvodnje Irske i zapoljava 2/5 radne snage. Osim raznolike industrije on je i luki centar.Jugoistok je klimatski najugodniji dio Irske (farmerski kraj). Jugoistok se jo naziva i vrt Irske. Glavne kulturetu su: itarice, krumpir i eerna repa. Jugozapad ima prometnu vanost. Glavno sredite je Corcaigh (Cork;130 000 stanovnika) jako luko i industrijsko sredite.

Druga skupina ima nepovoljna prirodna obiljeja. Velik dio je pod granitnim neplodnim tlom, movarama i

jezerima. Ima mnogo padalina koje uzrokuju eroziju tla. Klima je tako nepovoljna da je ak i uzgoj drvea unekim podrujima nemogu. ak su i dobri panjaci rijetki pa se stanovnitvo uglavnom bavi samoopskrbnimratarstvom, stoarstvom i ribarstvom. Ovo je rijetko naseljen ruralni kraj.

Trea skupina se poela razvijati poetkom 20.st. zahvaljujui avionskom povezivanju Amerike i Europe. Udoba prvih letova iz Europe aerodrom Shannon bio je najvei aerodrom jer avioni nisu mogli nositi mnogogoriva pa su tu stajali kako bi uzeli gorivo za prekooceanske letove.Postoje tri velika centra: Luimneach (Limerick), Inis (Ennis) i Sionna (Shannon). Oni su osnova regije i posnazi trea industrijska zona u Irskoj.33Aerodrom Shannon je 1947. proglaen prvom bescarinskom zonom nasvijetu. To je privuklo investicije, posebno u industriji. Aerodrom i danas prua usluge od skladitenja teretapreko industrijske proizvodnje do financijskih djelatnosti. U ovoj se zoni danas nalazi 30 kompanija koje daju30% irskog izvoza. Uglavnom se proizvodi skupa roba (elektrini i elektronski proizvodi). Zahvaljujui

gospodarskom razvoju zaustavljeno je iseljavanje.

Dingle na jugozapadnoj obali

33Iza Dublina i Corka.

5/27/2018 Europa

35/92

33

Francuska

Povrina: 543 965 km2(do raspada SSSR-a najvea drava u Europi, danas je to Ukrajina)Broj stanovnika: 59 milGustoa naseljenosti: 108 st/km2

Glavni grad: Paris (9,5 mil)

Geoloka graaIzuzetno je bitna jer je utjecala na sloenost reljefa. Francuska se moe podijeliti na sjeverozapad ijugoistok.Sjeverozapadni je dio preteno nizinski, a jugoistoni gorski, planinski. Sjeverozapad je graen od metamorfnihstijena paleozojskestarosti. Iste grae su i Centralni masiv, Ardeni i Vosgesi [vogezi]. Od istih stijena graenisu i Alpe i Pirineji. Ovo gorje je prekriveno stijenama mezozojske starosti. To su karbonati i to pretenovapnenci. Korzika je gotovo iste grae kao Alpe i Pirineji pa krki reljef nije neobian.Dakle, Centralni je masiv graen od stijena paleozojske starosti i to su uglavnom nepropusne metamorfnestijene, kriljavci, i vulkanske stijene.Od mezozojskih stijena graeno je gorje Jura i rubni dijelovi Centralnog masiva i Vosgesa. Izmeuspomenutih gorja pruaju se prostrane zavale koje su ispunjene materijalom tercijarne i kvartarne starosti.Najdeblje naslage su u Parikom bazenu koji je i najvea zavala.Od Centralnog masiva se pruaju dva luka starihzaravnanih grudastih gorja: Armoriki iVarisciki. Hercinskom orogenezom u karbonu,izdignuto je na francuskom tlu visoko Armorikogorje. Ono obuhvaa poluotok Bretagnu inastavlja se dalje prema Britanskom otoju(Cornwall, Devon, Wales) i junom dijelu Irske.Varisciko gorje takoer je hercinske starosti, aprua se od Centralnog masiva premasjeveroistoku, preko Vosgesa i Ardena sve doNjemakog sredogorja. Oba su luka graena odistih stijena kao i Centralni masiv.Nakon hercinskog izdizanja djelovale su egzogene sile pod ijim je utjecajem gorje snieno i prevoreno u niskopobre. Ogromne koliine materijala koji je nastao razaranjem gorja transportiran je u oblinja mora i zavalenpr. Pariku zavalu, Akvitaniju.Izmeu mezozoika i kenozoika ponovno dolazi do orogenetskih pokreta koji e kulminirati sredinomtercijarakada se alpskom orogenezom izdiu Alpe, Pirinejii Jura. Ovi su lanci sline grae kao ostalo gorje, a izuzetaksu jedino Alpe ija je paleozojska podloga prekrivena stijenama mezozojske starosti (karbonatne stijene,propusna podloga, vapnenci, dolomiti). Ovom su orogenezom izlomljena stara gorja izmeu kojih nastaju zavale(Centralni masiv je primjer izlomljenog gorja). U ovom razdoblju sredinji dio bazena se sputao pa je takozavala dobila dananji izgled (Pariz je u najniem dijelu). Daljnim djelovanjem egzogenih procesa u zavalama suakumulirane ogromne koliine materijala (npr. Pariki bazen, dolina rijeke Sane, zavale Centralnog masiva). Upleistocenu na Alpama i Pirinejima formirali su se ledenjaci.

ReljefU reljefnoj strukturi se izdvaja nekoliko cjelina izmeu kojih postoje blagi prijelazi. Izuzetak su dvije velikereljefne barijere: Alpe i Pirineji. Na zapadnom dijelu nema reljefnih barijera to presudno utjee na klimu.Francuska je preteno nizinskazemlja. Oko 60% francuskog teritorija se nalazi na visini do 200 m, a ak 80%ispod 500 m nadmorske visine. Francuska se moe podijeliti na dvije reljefne cjeline: sjeverozapad i jugoistok.Granica ide od krajnjeg sjeveroistok do krajnjeg jugozapada. U sjeverozapadnom dijelu samo pobra prelaze500 m visine. Nasuprot tome u jugoistonom dijelu reljef je dinaminiji. Tu se nalaze Alpei najvii vrh EuropeMont Blanc s 4 807 m nadmorske visine te Pirineji(3 404 m) dok je Juraznatno nia (1 723 m). Unutranjagorja su znatno nia za razliku od ovih rubnih gorja i reljefno znatno blaa.Najvei dio jugoistone zone otpada na Centralnimasiv. On se blago sputa prema zapadu dok je na istoku ijugu strmo odsjeen. Najvii vrh je Puy de Sancy sa 1886 m. U sjeverozapadnom dijelu drave pobra su

5/27/2018 Europa

36/92

34

uglavnom niska pa tako Armorikogorjejedva dosee 417 m. Najvii vrh Ardenadosee 406 m, a Vosgesa1 423 m (Grand Ballon).Izmeu ovih rubnih planina i unutranjih gorja pruaju se prostrane zavale. Najvea je Parikibazenkojoj su naistoku Vosgesi i Ardeni, na jugu Centralni masiv, a na zapadu Atlantik. Akvitanija je zavala koja se pruaizmeu Centralnog masiva, Biskajskog zaljeva i Pirineja.

Obala

Francuska obala ima duinu od3 100 km. Francuska izlazi na dvamora: Sredozemno i Atlantik.Najmanja duljina izmeu Atlantika iSredozemnog mora iznosi 350 km.Sredozemnaje obalarazvedenija odatlantske i moe se podijeliti na dvarazliita dijela: Istono od ua Rhne obalazasijeca Alpe i granine planine pa jeovaj dio obale kamenit, strm i smalim zaljevima te je prometno

manje vaan (Azurna obala iProvansa). Delta Rhne i obala zapadno oddelte ovo je niska obala movarnog tipa. Morske struje suoblikovale pjeane sprudove iza kojih se nalazi cijeli nizlaguna. Zbog sprudova mogua je unutarnja plovidba, ali nije mogla nastati vea luka.Na Korzici razlikujemo istonu, slabije razvedenu, i bolje razvijenu, zapadnu obalu.Atlantskaje obalaznatno raznovrsnija. Generalno gledajui uz atlantsku su obalu ee oluje koje su oblikovaleabrazijski tip obale (strma obala). Za razliku od sredozemne obale, ovdje su bitne znatne razlike izmeu plime ioseke. Najvee su razlike zabiljeene u zaljevu St. Malo gdje plimna amplituda iznosi ak 14 m. Tu su sagraenei elektrane koje iskoritavaju izmjenu plime i oseke.Zbog potapanja rijenih ua (estuariji) neke su luke ak 100 km udaljene od obale otvorenog mora. Klasini

primjer je Bordeaux (100 km od obale). Problem atlantske obale su este oluje. Biskajski zaljev je najsuroviji dioobale Europe. Atlantska se obala dijeli na etiri dijela:Sjeverozapad ovo je flandrijski dio Francuske tj. dio obale uz La Manche. Obala je nizinska i pjeana sasprudovima, a ak su i estuariji zatrpani pjeanim nanosima pa se pristup flandrijskim lukama mora odravati.To je posljedica velike akumulacije materijala kojeg donose rijeke. Obala Bretagne protee se od porjeja rijeke Loire do zaljeva St. Malo. Odlikuje se izmjenom strmestjenovite obale s mnogo pogodnih zaljeva rijasa i nie poloene pjeskovite obal