PR_COD_1amCom

Europski parlament

2014-2019

Dokument s plenarne sjednice

A8-0056/2017

{09/03/2017}9.3.2017

***I

IZVJEŠĆE

o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive (EU) 2015/849 o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma i o izmjeni Direktive 2009/101/EZ

(COM(2016)0450 – C8-0265/2016 – 2016/0208(COD))

{ECON}Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove

Izvjestitelji: Krišjānis Kariņš, Judith Sargentini

(Postupak u zajedničkom odboru – članak 55. Poslovnika)

PR_COD_1amCom

Oznake postupaka

*Postupak savjetovanja

***Postupak suglasnosti

***IRedovni zakonodavni postupak (prvo čitanje)

***IIRedovni zakonodavni postupak (drugo čitanje)

***IIIRedovni zakonodavni postupak (treće čitanje)

(Navedeni se postupak temelji na pravnoj osnovi predloženoj u nacrtu akta.)

Izmjene nacrta akta

Amandmani Parlamenta u obliku dvaju stupaca

Brisanja su označena podebljanim kurzivom u lijevom stupcu. Izmjene su označene podebljanim kurzivom u obama stupcima. Novi tekst označen je podebljanim kurzivom u desnom stupcu.

U prvom i drugom retku zaglavlja svakog amandmana naznačen je predmetni odlomak iz nacrta akta koji se razmatra. Ako se amandman odnosi na postojeći akt koji se želi izmijeniti nacrtom akta, zaglavlje sadrži i treći redak u kojem se navodi postojeći akt te četvrti redak u kojem se navodi odredba akta na koju se izmjena odnosi.

Amandmani Parlamenta u obliku pročišćenog teksta

Novi dijelovi teksta označuju se podebljanim kurzivom. Brisani dijelovi teksta označuju se oznakom ▌ ili su precrtani. Izmjene se naznačuju tako da se novi tekst označi podebljanim kurzivom, a da se zamijenjeni tekst izbriše ili precrta.

Iznimno, izmjene strogo tehničke prirode koje unesu nadležne službe prilikom izrade konačnog teksta ne označuju se.

SADRŽAJ

Stranica

NACRT ZAKONODAVNE REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA5

MIŠLJENJE Odbora za razvoj55

MIŠLJENJE Odbora za međunarodnu trgovinu75

MIŠLJENJE Odbora za pravna pitanja83

POSTUPAK U NADLEŽNOM ODBORU122

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU124

NACRT ZAKONODAVNE REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive (EU) 2015/849 o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma i o izmjeni Direktive 2009/101/EZ

(COM(2016)0450 – C8-0265/2016 – 2016/0208(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2016)0450),

–uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članke 50. i 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0265/2016),

–uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 19. listopada 2016.[footnoteRef:1], [1: Još nije objavljeno u Službenom listu.]

–uzimajući u obzir mišljenje Europske središnje banke od 14. listopada 2016.[footnoteRef:2], [2: Još nije objavljeno u Službenom listu.]

–uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–uzimajući u obzir zajedničke rasprave Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku i Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove u skladu s člankom 55. Poslovnika,

–uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku i Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove te mišljenja Odbora za razvoj, Odbora za međunarodnu trgovinu i Odbora za pravna pitanja (A8-0056/2017),

1.usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj prijedlog;

3.nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Amandman1

AMANDMANI EUROPSKOG PARLAMENTA[footnoteRef:3]* [3: * Amandmani: novi ili izmijenjeni tekst označuje se podebljanim kurzivom, a brisani tekst oznakom ▌.]

na prijedlog Komisije

---------------------------------------------------------

Prijedlog

DIREKTIVE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o izmjeni Direktive (EU) 2015/849 o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma i o izmjeni Direktive 2009/101/EZ

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 50. i 114.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europske središnje banke[footnoteRef:4], [4: SL C […], […], str. […].]

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora[footnoteRef:5], [5: SL C […], […], str. […].]

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)Direktiva (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća[footnoteRef:6] tvori glavni pravni instrument u sprečavanju upotrebe financijskog sustava Unije u svrhu pranja novca i financiranja terorizma. Tom se Direktivom, koja treba biti prenesena do 26. lipnja 2017., propisuje ažuriran, transparentan, učinkovit i sveobuhvatan pravni okvir za rješavanje pitanja prikupljanja novca ili imovine u terorističke svrhe tako što će se od država članica zahtijevati da identificiraju, shvate, ublaže i spriječe rizike povezane s pranjem novca i financiranjem terorizma. [6: Direktiva (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ (SL L 141, 5.6.2015., str. 73.).]

(2)Nedavni teroristički napadi otkrili su nove trendove u nastajanju, pogotovo u vezi s načinom na koji terorističke skupine financiraju i provode svoje operacije. Određene usluge moderne tehnologije postaju sve popularnije kao alternativni financijski sustavi i ostaju izvan područja primjene zakonodavstva Unije ili se na njih primjenjuju izuzeća koja možda više nisu opravdana. Da bi se držao korak s promjenama u trendovima, trebaju se poduzeti dodatne mjere kako bi se zajamčila veća transparentnost financijskih transakcija i poslovnih subjekata u skladu s preventivnim pravnim okvirom koji je na snazi u Uniji s ciljem poboljšanja postojećeg preventivnog okvira i učinkovitije borbe protiv financiranja terorizma. Važno je napomenuti da poduzete mjere moraju biti razmjerne rizicima.

(2a)Ujedinjeni narodi (UN), Interpol i Europol već godinama izvješćuju o sve većoj povezanosti organiziranog kriminala i terorizma. S obzirom na sve veću povezanost organiziranog kriminala i terorizma, borba protiv mreža organiziranog kriminala trebala bi biti sastavni dio svih strategija za borbu protiv financiranja terorizma. Nezakonita trgovina vatrenim oružjem, drogom, cigaretama i krivotvorenom robom, trgovina ljudima, reketarenje i iznuda postali su vrlo unosan način na koji terorističke skupine dolaze do financijskih sredstava, i to u iznosu od oko 110 milijardi eura svake godine (ne računajući trgovinu krivotvorenom robom). Povezanost terorizma i organiziranog kriminala te veze između kriminalnih i terorističkih skupina predstavljaju sve veću sigurnosnu prijetnju Uniji.

(2b)Financiranje terorističkih činova obično uključuje i pranje novca, nezakonitu trgovinu robom, koja među ostalim obuhvaća sirovu naftu, narkotike, umjetnička djela, oružje i zaštićene vrste, te teške porezne prijevare i utaju poreza u pogledu nezakonito stečenog novca. Ne dovodeći u pitanje [novu direktivu o borbi protiv terorizma] države članice trebale bi poduzeti potrebne mjere za kriminalizaciju tih postupaka te zajamčiti da teroristi i terorističke organizacije ne mogu tim kaznenim djelima ostvarivati dobit.

(3)Ciljeve Direktive (EU) 2015/849 trebalo bi i dalje ostvarivati, a svaka izmjena te Direktive trebala bi biti u skladu s postojećim djelovanjem Unije u području suzbijanja terorizma i njegova financiranja vodeći računa o temeljnim pravima i načelima priznatima u Povelji Europske unije o temeljnim pravima te poštovanju i primjeni načela proporcionalnosti. U Europskom programu sigurnosti[footnoteRef:7] borba protiv terorizma prepoznata je kao prioritet za jačanje pravnog okvira EU-a te se ističe da su potrebne mjere za suočavanje s financiranjem terorizma na učinkovitiji i sveobuhvatniji način, naglašavajući da prodiranje na financijska tržišta omogućava financiranje terorizma. U zaključcima Europskog vijeća od 17. i 18. prosinca 2015. također je naglašena potreba za brzim nastavkom djelovanja protiv financiranja terorizma u svim područjima. [7: Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, Europski program sigurnosti, COM(2015) 185 final.]

(4)Komisija je donijela akcijski plan za dodatno pojačanje borbe protiv financiranja terorizma[footnoteRef:8] u kojemu se naglašava potreba za prilagođavanjem novim prijetnjama i izmjenama Direktive (EU) 2015/849 u tu svrhu. [8: Komunikacija Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o Akcijskom planu za jačanje borbe protiv financiranja terorizma, COM(2016) 50 final.]

(5) Mjere Unije moraju točno odražavati i trendove i obveze na međunarodnoj razini. Stoga je potrebno uzeti u obzir Rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a br. 2195(2014) o povezanosti terorizma i transnacionalnog organiziranog kriminala, Rezoluciju br. 2199(2015) o sprečavanju terorističkih skupina u ostvarivanju pristupa međunarodnim financijskim institucijama i Rezoluciju br. 2253(2015) o širenju sustava sankcija kako bi se obuhvatila Islamska država Iraka i Levanta.

(5a)Za aktivnosti pranja novca uvelike se upotrebljavaju gotovinske transakcije. Raširenost i korištenje internetskih bankovnih računa i drugih sličnih sustava plaćanja posljednjih godina znatno su se povećali, što upućuje na to da bi se na razini EU-a moglo razmotriti uvođenje ograničenja na gotovinske transfere bez nametanja velikog opterećenja kućanstvima i poduzećima. Komisija bi trebala procijeniti iznos gornje granice gotovinskih transfera koji bi se usvojio na razini EU-a, a državama članicama ostavila bi se mogućnost uvođenja nižih granica. Procjenu bi trebalo provesti unutar 2 godine od dana stupanja ove Direktive na snagu. Politike i mjere u drugim relevantnim područjima u nadležnosti Unije kao što su međunarodna trgovina i razvojna suradnja trebalo bi koristiti, kada je to moguće, kako bi se njima nadopunili napori uloženi u borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma putem financijskog sustava. Tim politikama i mjerama trebalo bi nadopuniti, a ne podrivati ostale političke ciljeve Unije.

(6)Pružatelji usluga zamjene virtualnih i papirnih valuta (tj. valuta koje su proglašene zakonskim sredstvom plaćanja), kao i pružatelji usluga skrbničkog novčanika za virtualne valute nemaju nikakvu obvezu identifikacije sumnjivih aktivnosti. Terorističke skupine stoga mogu prebacivati novac u financijski sustav Unije ili unutar mreža virtualnih valuta prikrivanjem prijenosa ili iskorištavanjem određene razine anonimnosti tih platformi. Stoga je od ključne važnosti proširiti područje primjene Direktive (EU) 2015/849 kako bi se uključile platforme za zamjenu virtualne valute i pružatelje usluga skrbničkog novčanika. Nadležna tijela trebala bi moći pratiti upotrebu virtualnih valuta. Time bi se omogućio uravnotežen i proporcionalan pristup kojim se štiti tehnički napredak i visoka razina transparentnosti postignuta u području alternativnih financija i socijalnog poduzetništva.

(7)Vjerodostojnost virtualnih valuta neće se povećati ako se upotrebljavaju u kriminalne svrhe. U tom će kontekstu anonimnost postati više prepreka nego prednost za širenje prihvaćenosti virtualnih valuta i njihovih potencijalnih koristi. Uključivanjem platformi za virtualnu zamjenu i pružatelja usluga skrbničkog novčanika neće se u potpunosti riješiti pitanje anonimnosti povezane s transakcijama u virtualnoj valuti jer će velik dio okruženja povezanog s virtualnom valutom ostati anoniman, s obzirom na to da korisnici mogu vršiti transakcije i bez platformi za zamjenu ili pružatelja usluga skrbničkog novčanika. Za suzbijanje rizika povezanih s anonimnošću, nacionalne financijsko-obavještajne jedinice (FOJ) trebale bi biti u stanju povezati adrese virtualnih valuta s identitetom vlasnika virtualnih valuta. Uz to treba dodatno procijeniti mogućnost da se korisnicima omogući samoprijava imenovanim tijelima na dobrovoljnoj osnovi.

(8)Lokalne valute (poznate i kao dopunske valute) koje se upotrebljavaju u vrlo ograničenim mrežama poput grada ili regije i među malim brojem korisnika ne trebaju se smatrati virtualnim valutama.

(9)Kada surađuju s fizičkim osobama ili pravnim subjektima sa sjedištem u visokorizičnim trećim zemljama, države članice moraju zahtijevati od obveznika primjenu mjera dubinske analize stranke radi upravljanja rizicima i njihova ublažavanja. Svaka država članica stoga na nacionalnoj razini određuje tip pojačane mjere dubinske analize stranke koju će provesti u odnosu na visokorizične treće zemlje. Takvim razlikama u pristupima između država članica stvaraju se slabe točke u upravljanju poslovnim odnosima koji uključuju visokorizične treće zemlje koje je odredila Komisija. Te nedostatke mogu iskoristiti teroristi za usmjeravanje sredstava u financijski sustav Unije i iz njega. Važno je poboljšati učinkovitost popisa visokorizičnih trećih zemalja koji je utvrdila Komisija osiguravanjem usklađenog postupanja s tim zemljama na razini Unije. Takav usklađeni postupak trebao bi prvenstveno biti usmjeren na pojačane mjere dubinske analize stranke. Bez obzira na to, državama članicama i obveznicima trebala bi se dozvoliti primjena dodatnih mjera ublažavanja osim pojačanih mjera dubinske analize stranke, u skladu s međunarodnim obvezama. Međunarodne organizacije i stručnjaci zaduženi za određivanje standarda nadležni u području sprečavanja pranja novca i suzbijanja financiranja terorizma mogu pozvati na primjenu prikladnih protumjera za zaštitu međunarodnog financijskog sustava od postojećih i značajnih rizika povezanih s pranjem novca i financiranjem terorizma koji proizlaze iz određenih država. Države članice trebaju donijeti i primijeniti dodatne mjere za smanjenje rizika povezane s visokorizičnim trećim zemljama koje je utvrdila Komisija vodeći računa o pozivima na protumjere i preporukama poput onih kakve je izrazila Radna skupina za financijsko djelovanje (FATF) te odgovornostima koje proizlaze iz međunarodnih sporazuma. Osim protumjera za visokorizične treće zemlje, sveobuhvatna procjena postojećeg režima SPNFT-a u zemljama EGP-a i trećim zemljama trebala bi biti nužan uvjet za izdavanje putovnica i istovjetnih dokumenata za pristupu unutarnjem tržištu. Ako se utvrde nedostaci u režimu SPNFT-a, pristup unutarnjem tržištu može se općenito ograničiti ili ograničiti u odnosu na određene sektore i obveznike.

(9a)Unija i njezine države članice, s jedne strane, i treće zemlje, s druge strane, dijele odgovornost u borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma. U okviru suradnje s trećim zemljama potrebno je i dodatno se usredotočiti na učvršćivanje financijskih sustava te uprava zemalja u razvoju te im na taj način omogućiti kvalitetnije sudjelovanje u globalnom procesu porezne reforme radi suzbijanja financijskog kriminala i povezanih nezakonitih aktivnosti te radi provedbe mehanizama za sprečavanje pranja novca kojima bi se doprinijelo boljoj razmjeni podataka i informacija s drugim zemljama u cilju identificiranja prijevara i terorista.

(10)S obzirom na tendenciju povećanja prijetnji od PNFT-a i osjetljivosti na njega, Unija bi trebala prihvatiti integrirani pristup usklađenosti nacionalnih režima SPNFT-a sa zahtjevima na razini Unije, uzimajući u obzir procjenu učinkovitosti tih nacionalnih režima. U svrhu praćenja pravilnog prenošenja zahtjeva Unije u nacionalne režime, njihove učinkovite provedbe i njihove sposobnosti za postizanje snažnog preventivnog režima u tom području, Komisija bi trebala temeljiti svoju procjenu na nacionalnim režimima rizika, pri čemu se ne smiju dovesti u pitanje oni koje provode međunarodne organizacije i stručnjaci zaduženi za određivanje standarda nadležni u području sprečavanja pranja novca i suzbijanja financiranja terorizma, poput FATF-a ili Odbora stručnjaka za vrednovanje mjera za suzbijanje pranja novca (MONEYVAL). Međunarodne organizacije i tijela za normizaciju nadležna u području sprečavanja pranja novca i suzbijanja financiranja terorizma trebaju tijesno surađivati s državama članicama kako bi se uspostavio zajednički skup pokazatelja za procjenu nacionalnih režima rizika te usklađene preventivne mjere.

(10a)Nadzor prenošenja zahtjeva Unije u nacionalne režime nije dostatan da bi se zajamčila učinkovitost nacionalnih režima SPNFT-a u provođenju aktivnosti SPNFT-a jer nedostaci često proizlaze iz neučinkovite primjene pravila. U tom je smislu ključno za unutarnje tržište da Komisija i europska nadzorna tijela imaju dodatne ovlasti za ocjenjivanje usklađenosti nacionalnih režima SPNFT-a s okvirom Unije za nadzor provedbe i primjene nacionalnih pravila. Europskim nadzornim tijelima dodjeljuju se dodatne ovlasti u području SPNFT-a, uključujući ovlast provođenja procjena na licu mjesta u nadležnim tijelima država članica, prinudnog dobivanja svih informacija koje su relevantne za procjenu usklađenosti, izdavanja preporuka za korektivne mjere, objavljivanja tih preporuka i poduzimanja mjera potrebnih da se osigura učinkovita provedba preporuka.

(10b)Pranje novca i utaja poreza sve se više provode u okviru trgovinskih transakcija manipuliranjem cijenom, količinom ili kvalitetom. Financijska i porezna transparentnost glavni su prioriteti trgovinske politike Unije te se stoga zemljama u kojima se pranje novca i utaja poreza toleriraju ne bi smjele odobravati nikakve trgovinske povlastice Unije.

(10c)U skladu sa strategijom „Trgovina za sve” trebalo bi poduzeti dodatne učinkovite mjere u vezi s trgovinom uslugama kako ona ne bi služila za nezakonite financijske tokove, vodeći računa o tome da slobodna trgovina robom i uslugama sa zemljama u razvoju povećava prijetnju pranja novca te da je trgovina Unije uslugama s poreznim oazama šest puta veća od one s usporedivim zemljama, dok takve razlike ne postoje u trgovini robom.

(10d)Komisija bi unutar godine dana od stupanja na snagu ove Direktive trebala izvijestiti države članice o mogućim zakonskim rupama u poglavljima koja se odnose na financijske usluge i poslovni nastan iz važećih trgovinskih sporazuma EU-a s trećim zemljama, a posebice o definiciji ulaganja i poslovnog nastana, području primjene i vremenskim ograničenjima bonitetnih izuzeća, postojanju ili nepostojanju najviših gornjih iznosa za prijenose novca između stranki trgovinskih sporazuma, valutama dozvoljenima za taj prijenos, potvrđivanju bankovne tajne i postojanju odredbi o razmjeni podataka.

(10e)Poglavlja o financijskim uslugama i poslovnom nastanu u budućim trgovinskim sporazumima trebala bi sadržavati vrlo precizne definicije ulaganja kako bi se isključili proizvodi za koje je vrlo izgledno da služe prijenosu neprijavljenog novca; također bi trebala sadržavati odredbe o uspostavljanju javnih registara krajnjeg stvarnog vlasništva trgovačkih društava, trustova i sličnih pravnih oblika koji se osnivaju ili se njima upravlja na područjima na koja se primjenjuje taj trgovinski sporazum; trebala bi uključivati i odredbe o modalitetima suradnje u nadzoru financijskih tokova te ukidanju bankovne tajne u skladu s pravilima o zaštiti podataka i standardima za otvorene podatke; konačno, u njima bi trebalo proširiti područje primjene i vremenska ograničenja za bonitetna izuzeća na način koji nadilazi „neravnotežu platne nužde” te preuzimanje obveze ulaganja „uz najveći mogući napor” zamijeniti obveznim odredbama.

(11)Kartice opće svrhe s unaprijed uplaćenim sredstvima, za koje se smatra da imaju društvenu vrijednost, upotrebljavaju se u legitimne svrhe i tvore instrument kojim se doprinosi financijskoj inkluziji. Međutim, anonimne kartice s unaprijed uplaćenim sredstvima lako je upotrebljavati za financiranje terorističkih napada i logistike. Stoga je ključno da se teroristima, terorističkim organizacijama, pokroviteljima terorizma i drugim posrednicima i pomagačima uskrati to sredstvo za financiranje njihovih operacija daljnjim smanjenjem ograničenja i najvećih iznosa pri kojima se obveznicima dozvoljava da ne primjenjuju određene mjere dubinske analize stranke predviđene Direktivom (EU) 2015/849. Stoga, uzimajući u obzir potrebe potrošača pri upotrebi instrumenata opće svrhe s unaprijed uplaćenim sredstvima na odgovarajući način i dopuštanjem upotrebe tih instrumenata za promicanje društvene i financijske inkluzije, ključno je da se snize postojeći pragovi za anonimne kartice opće svrhe s unaprijed uplaćenim sredstvima▌.

(12)Dok je upotreba anonimnih kartica s unaprijed uplaćenim sredstvima izdanih u Uniji u načelu ograničena isključivo na područje Unije, nije uvijek tako sa sličnim karticama izdanima u trećim zemljama. Stoga je važno osigurati da se anonimne kartice s unaprijed uplaćenim sredstvima izdane izvan Unije mogu upotrebljavati unutar Unije samo u slučajevima kada se mogu smatrati u skladu sa zahtjevima istovjetnima onima koji su propisani zakonodavstvom Unije. To se pravilo treba donijeti uz potpuno poštovanje obveza Unije u vezi s međunarodnom trgovinom, pogotovo odredaba Općeg sporazuma o trgovini uslugama.

(13)FOJ-evi imaju važnu ulogu u utvrđivanju financijskog poslovanja terorističkih mreža, posebice na prekograničnoj razini, i u otkrivanju osoba koje ih financijski podržavaju. Financijske istrage mogu biti presudne za otkrivanje poticanja terorističkih djela te mreža i planova terorističkih organizacija. Zbog nedostatka preskriptivnih međunarodnih standarda, među FOJ-evima postoje znatne razlike u odnosu na njihove funkcije, nadležnosti i ovlasti. Države članice trebale bi nastojati osigurati učinkovitiji i usklađeniji pristup financijskim istragama povezanima s terorizmom, uključujući i one koje se odnose na zlouporabu virtualnih valuta. Postojeće razlike, međutim, ne bi smjele utjecati na aktivnost nekog FOJ-a, pogotovo na njegovu sposobnost razvoja preventivnih analiza kojima se podržavaju sva tijela zadužena za obavještajne, istražne i pravosudne aktivnosti te međunarodna suradnja. FOJ-evi bi trebali imati pristup informacijama i moći ih razmjenjivati bez prepreka, uključujući kroz primjerenu suradnju s tijelima za izvršavanje zakonodavstva. U svim slučajevima sumnje na kriminal, a posebice u slučajevima povezanima s financiranjem terorizma, informacije bi trebale teći izravno i brzo bez nepotrebnih odgađanja. Stoga je ključno da se dodatno pojačaju učinkovitost i djelotvornost FOJ-eva tako što će se razjasniti ovlasti FOJ-eva i suradnja između njih.

(13a)U cilju prevladavanja postojećih teškoća u suradnji između nacionalnih FOJ-eva trebalo bi uspostaviti FOJ EU-a, koji bi bio zadužen za koordinaciju te pružao pomoć i potporu FOJ-evima državama članica u prekograničnim slučajevima. To bi također osobito pogodovalo integriranom financijskom tržištu Unije te bilo učinkovito za suzbijanje pranja novca i financiranja terorizma na unutarnjem tržištu. FOJ-evi država članica još uvijek bi bili prvenstveno odgovorni za zaprimanje prijava o sumnjivim transakcijama, njihovu analizu i slanje nacionalnim nadležnim tijelima. FOJ EU-a pružao bi potporu državama članicama, osobito u održavanju i razvijanju tehničke infrastrukture za razmjenu informacija, pružao bi im pomoć u zajedničkoj analizi prekograničnih slučajeva i u strateškoj analizi te bi koordinirao rad FOJ-eva država članica u prekograničnim slučajevima.

(14)FOJ-evi bi trebali moći od svakog obveznika dobiti sve potrebne informacije povezane s njihovom funkcijom. Slobodan pristup informacijama ključan je da bi se osiguralo ispravno praćenje novčanih tokova i otkrivanje nezakonitih mreža i tokova u ranoj fazi. Kada FOJ-evi zaprime dodatne informacije od obveznika na temelju sumnje na pranje novca, takva sumnja može biti uzrokovana prethodnom prijavom sumnjive transakcije podnesenom FOJ-u, ali i drugim sredstvima poput vlastite analize FOJ-a, podataka dobivenih od nadležnih tijela ili informacija koje posjeduje drugi FOJ. FOJ-evi bi stoga od svakog obveznika, čak i ako pojedinačni obveznik nije podnio prethodnu prijavu, trebali moći ishoditi financijske i administrativne informacije te informacije o kaznenom progonu koje su im potrebne za pravilno izvršavanje njihovih zadaća. FOJ bi trebao moći ishoditi te informacije na zahtjev drugog FOJ-a iz Unije i razmijeniti te informacije s FOJ-em koji ih je zatražio.

(14a)Nadležna tijela koja nadziru usklađenost kreditnih i financijskih institucija s ovom Direktivom trebala bi moći surađivati i razmjenjivati povjerljive informacije bez obzira na svoju prirodu ili status. Takvim nadležnim tijelima u tu je svrhu potrebna odgovarajuća pravna osnova za razmjenu povjerljivih informacija i suradnju u najvećoj mogućoj mjeri u skladu s primjenjivim međunarodnim standardima u tom području.

(14b)Bonitetne informacije koje se odnose na kreditne i financijske institucije, kao što su informacije koje se odnose na prikladnost i primjerenost direktora i dioničara, mehanizme unutarnje kontrole, upravljanje ili sukladnost i upravljanje rizicima, često su prijeko potrebne za primjeren nadzor takvih institucija u okviru SPNFT-a. Obrnuto, informacije o SPNFT-u također su važne za bonitetni nadzor tih institucija. Stoga razmjena povjerljivih informacija i suradnja između tijela nadležnih za SPNFT kreditnih i financijskih institucija i bonitetnih nadzornika ne bi smjela biti nenamjerno otežana zbog pravne nesigurnosti koja bi mogla biti posljedica nedostatka jasnih odredbi u tom području. Takvo pojašnjenje pravnog okvira još je važnije jer je bonitetni nadzor u više slučajeva povjeren nadzornicima koji nisu uključeni u SPNFT, kao što je Europska središnja banka.

(15)Prekasnim pristupom FOJ-eva i drugih nadležnih tijela informacijama o identitetu vlasnika bankovnih računa, računa za plaćanje i sefova, osobito anonimnih, ometa se otkrivanje prijenosa sredstava povezanih s terorizmom. Nacionalni podaci kojima se omogućava otkrivanje bankovnih računa, računa za plaćanje i sefova koji pripadaju jednoj osobi fragmentirani su i stoga nisu dostupni FOJ-evima i ostalim nadležnim tijelima na vrijeme. Stoga je od ključne važnosti da se u svim državama članicama uspostave centralizirani automatizirani mehanizmi, poput registra ili sustava za dohvat podataka, kao djelotvorno sredstvo pomoću kojeg će se na vrijeme ostvariti pristup informacijama o identitetu vlasnika bankovnih računa, računa za plaćanje i sefova, njihovim opunomoćenicima te stvarnim vlasnicima.

(15a)Informacije o vlasništvu i upravljanju nepokretnom imovinom kao što su zgrade i zemljišta nisu dostupne u svim državama članicama niti postoje konsolidirani podaci o korisnicima životnog osiguranja. Aktivnosti pranja novca također se provode transakcijama koje uključuju nekretnine i s pomoću proizvoda životnog osiguranja. Uspostavljanje automatiziranog centralnog mehanizma u svim državama članicama, kao što je registar ili sustav za dohvat podataka, ključno je za praćenje tih informacija i pomoć u fazi istrage. Tijelima država članica potreban je pravodoban pristup tim podacima kako bi mogla provoditi prekogranične provjere i istrage.

(15b)Uzimajući u obzir stalne tehnološke promjene koje omogućavaju pranje novca i financiranje terorizma, predlaže se uvođenje instrumenta EU-a za nadzor, koordinaciju i tehnološke informacije, koji bi raznim FOJ-ovima pomagao u radu.

(16)U svrhu poštovanja privatnosti i zaštite osobnih podataka, u takvim bi se registrima trebala pohranjivati najmanja količina podataka potrebna za provedbu istraga SPN-a. Osobe na koje se podaci odnose trebale bi biti obaviještene o tome da se njihovi podaci spremaju i da su dostupni FOJ-evima te dobivaju kontaktnu točku za ostvarivanje svojih prava na pristup i ispravke. Najduža razdoblja zadržavanja trebala bi se propisati za unos osobnih podataka u registre i trebalo bi omogućiti njihovo uništenje nakon što te informacije više ne budu potrebne za navedenu svrhu. Pristup tim registrima i bazama podataka treba biti ograničen prema načelu „nužnog poznavanja”.

(17)Točna identifikacija i provjera podataka fizičkih i pravnih osoba ključna je za borbu protiv pranja novca ili financiranja terorizma. Zahvaljujući najnovijim tehničkim trendovima u digitalizaciji transakcija i plaćanja moguća je sigurna daljinska ili elektronička identifikacija. Ti načini identifikacije, kako je propisano Uredbom (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća, i sva druga sredstva identifikacije na daljinu na temelju novih tehnologija odgovarajuće razine sigurnosti koja je istovjetna značajnoj razini osiguranja identiteta iz Uredbe eIDAS trebaju se uzeti u obzir, posebice u vezi s objavljenim shemama i sredstvima elektroničke identifikacije koji pružaju sigurne alate visoke razine i mjerilo prema kojemu se mogu provjeravati metode identifikacije koje postoje na nacionalnim razinama. Stoga je ključno da se sigurne elektroničke preslike izvornih dokumenata, kao i elektroničke izjave, potvrde ili vjerodajnice priznaju kao valjana sredstva identifikacije. U primjeni ove Direktive potrebno je uzeti u obzir načelo tehnološke neutralnosti.

(17a)Agencija Europske unije za mrežnu i informacijsku sigurnost (ENISA) centar je stručnog znanja Unije na području mrežne i informacijske sigurnosti i trebala bi imati ovlast da nesmetano razmjenjuje informacije s tijelima kaznenog progona kako bi se omogućila suradnja u području kibersigurnosti, koja ima važnu ulogu u borbi protiv financiranja kriminalnih aktivnosti, uključujući terorizam.

(17b)Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo trebalo bi pozvati da svoj postupak transparentnosti ažurira u skladu s aktualnim izazovima u cilju boljeg sprečavanja upotrebe financijskih sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma.

(18)Prag stvarnog vlasništva utvrđen člankom 3. stavkom 6. točkom (a) Direktive (EU) 2015/849 ne prepoznaje razliku između pravih trgovačkih gospodarskih subjekata i onih koji nemaju aktivno poslovanje i uglavnom se koriste kao struktura za posredovanje između imovine ili prihoda i krajnjeg stvarnog vlasnika. Potonjima je lako zaobići postavljeni prag, što dovodi do izostanka identifikacije fizičkih osoba koje u konačnici posjeduju pravni subjekt ili njime upravljaju. Kako bi se bolje objasnile informacije o stvarnom vlasništvu koje se odnose na posredničke strukture koje uzimaju oblik trgovačkog društva, potrebno je uspostaviti konkretan prag od kojega se pretpostavlja naznaka vlasništva. Taj bi prag trebao biti dovoljno nizak da se njime obuhvati većina situacija.

(19)Pristup za pregled postojećih stranaka u postojećem okviru oslanja se na pristup utemeljen na riziku. Međutim, s obzirom na veći rizik od pranja novca, financiranja terorizma i povezanih predikatnih kaznenih djela u vezi s nekim posredničkim strukturama, taj bi pristup mogao biti neprikladan za pravodobno otkrivanje i procjenu rizika. Stoga je važno osigurati da se određene jasno definirane kategorije već postojećih stranaka prate i na metodičkoj razini.

(20)Od država članica trenutačno se zahtijeva da osiguraju da se od pravnih subjekata registriranih na njihovu državnom području zahtijeva da pribave i čuvaju odgovarajuće, točne i ažurirane informacije o njihovu stvarnom vlasništvu. Potreba za točnim i ažuriranim informacijama o stvarnom vlasniku ključan je faktor u pronalasku kriminalaca koji bi u protivnome mogli skriti svoj identitet iza korporacijske strukture. Globalna povezanost financijskog sustava čini skrivanje i prebacivanje sredstava po cijelom svijetu jednostavnim, a osobe koje se bave pranjem novca i financiranjem terorizma te drugi kriminalci sve se više koriste tom mogućnošću.

(21)Treba razjasniti koji je specifičan faktor za određivanje države članice koja je odgovorna za praćenje i registraciju informacija o stvarnom vlasništvu trustova i sličnih pravnih aranžmana. Kako bi se izbjeglo da se, s obzirom na razlike u pravnim sustavima država članica, određeni trustovi i slični pravni aranžmani ne prate niti su registrirani u bilo kojoj državi članici te kako bi se izbjeglo narušavanje unutarnjeg tržišta, svi trustovi i slični pravni aranžmani, uključujući među ostalim povjerenička društva, zaklade, privatne zaklade, fiducijarna društva (plodouživanje), trebaju se registrirati u državi članici u kojoj su osnovani, iz koje se njima upravlja ili gdje se vode. Trebali bi imati obvezu objavljivanja određenih informacija o stvarnom vlasništvu. Da bi se jamčilo učinkovito praćenje i registracija informacija o stvarnom vlasništvu trustova i sličnih pravnih aranžmana, potrebna je također suradnja i razmjena relevantnih informacija među državama članicama.

(21a)Kriminalci prebacuju nezakonito stečene prihode preko brojnih financijskih posrednika kako bi izbjegli otkrivanje te je stoga financijskim i kreditnim institucijama važno omogućiti razmjenu informacija ne samo između članica njihovih grupacija nego i s drugim financijskim i kreditnim institucijama, pod uvjetom da je zajamčena zaštita podataka.

(22)Javnim pristupom koji se postiže obveznim otkrivanjem određenih informacija o stvarnom vlasništvu poduzeća, trustova te drugih subjekata i pravnih aranžmana pružaju se dodatna jamstva trećim osobama koje žele poslovati s tim poduzećima. Određene države članice poduzele su korake ili obznanile namjeru da informacije koje se nalaze u registrima stvarnog vlasništva učine dostupnima javnosti. Činjenica da ne bi sve države članice informacije učinile javno dostupnima, ili razlike u dostupnim informacijama i stupnju njihove dostupnosti, mogli bi uzrokovati različite razine zaštićenosti trećih osoba unutar Unije. Na funkcionalnom unutarnjem tržištu postoji potreba za usklađivanjem da bi se izbjegla narušavanja. Stoga bi takve informacije trebale biti javno dostupne u svim državama članicama.

(23)Uz pomoć javnog pristupa civilnom društvu, uključujući tisak ili udruge civilnog društva, omogućava se bolja kontrola nad informacijama, te se pridonosi očuvanju povjerenja u integritet poslovnih transakcija i financijskog sustava. Time se može doprinijeti suzbijanju zlouporabe pravnih subjekata i pravnih aranžmana, pomaganjem u istragama i utjecajem na ugled, pod uvjetom da je svatko tko bi mogao sudjelovati u transakciji sa stvarnim vlasnicima upoznat s njihovim identitetom. Time se ujedno olakšava pravodobna i djelotvorna dostupnost informacija financijskim institucijama i vlastima, uključujući vlasti trećih zemalja, koje sudjeluju u borbi protiv tih kaznenih djela.

(24)Povjerenje investitora i javnosti u financijska tržišta velikim dijelom ovisi o postojanju točnog režima otkrivanja kojim se pruža transparentnost u strukturama stvarnog vlasništva i kontrolnim strukturama poduzeća. To se posebice odnosi na sustave korporativnog upravljanja koje karakterizira koncentrirano vlasništvo, kao što je to slučaj u Uniji. S jedne strane, veliki investitori s većim pravom glasa i pravima u pogledu novčanih tokova mogu potaknuti dugoročni rast i uspjeh tvrtke. S druge strane, međutim, stvarni vlasnici koji kontroliraju poduzeće i imaju veliku težinu glasa mogu imati poticaj za odvraćanje imovine i prilika društva radi osobne koristi, a na trošak manjinskih investitora.

(25)Države članice trebale bi stoga omogućiti pristup informacijama o stvarnom vlasništvu na dovoljno usklađen i koordiniran način, uz pomoć središnjih registara u kojima su navedene informacije o stvarnom vlasništvu, uspostavljanjem jasnog pravila o javnom pristupu, tako da treće osobe diljem Unije mogu sigurno znati tko su stvarni vlasnici poduzeća. Stoga je potrebno izmijeniti Direktivu 2009/101/EZ Europskog parlamenta i Vijeća[footnoteRef:9] radi usklađivanja nacionalnih odredaba o otkrivanju informacija o stvarnom vlasništvu poduzeća, pogotovo u svrhu zaštite interesa trećih osoba. [9: Direktiva 2009/101/EZ Europskog Parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o usklađivanju zaštitnih mjera koje, radi zaštite interesa članova i trećih strana, države članice zahtijevaju za trgovačka društva u smislu članka 48. stavka 2. Ugovora, s ciljem izjednačavanja takvih zaštitnih mjera (SL L 258, 1.10.2009., str. 11.)]

(26)Treba tražiti pravednu ravnotežu, pogotovo između interesa javnosti za transparentnost trgovačkih društava i sprečavanje pranja novca te temeljnih prava osoba čiji se podaci obrađuju. Skup podataka koji će se učiniti dostupnima javnosti treba biti ograničen, jasno i iscrpno definiran, i treba biti općenite prirode, kako bi se što je više moguće umanjile potencijalne predrasude prema stvarnim vlasnicima. Istovremeno, informacije dostupne javnosti ne bi se trebale značajno razlikovati od podataka koji se trenutačno prikupljaju. Da bi se izbjeglo miješanje u njihova prava na poštovanje privatnog života općenito i na zaštitu njihovih osobnih podataka konkretno, te bi informacije u načelu trebale biti povezane sa statusom stvarnih vlasnika poduzeća i trustova, i trebale bi se usko odnositi na područja gospodarske djelatnosti koju stvarni vlasnici obavljaju.

(27)Otkrivanje informacija o stvarnom vlasništvu treba biti osmišljeno tako da se vladama i regulatorima omogući da brzo reagiraju na alternativne tehnike ulaganja, poput vlasničkih izvedenica s namirom u novcu. S druge strane, dioničari s legitimnim većinskim udjelima ne bi trebali biti spriječeni u preuzimanju aktivne uloge u praćenju upravljanja društvima navedenima na popisu. Za funkcioniranje financijskih tržišta koja postaju sve više međunarodno orijentirana i složena, ključno je da su pravni propisi i zahtjevi kojima se omogućava razmjena informacija na međunarodnoj razini dostupni i da ih nacionalna nadzorna tijela učinkovito provode.

(28)Osobni podaci stvarnih vlasnika trebaju se javno obznaniti kako bi se trećim osobama i civilnom društvu omogućilo da znaju tko su stvarni vlasnici. Pojačanom javnom kontrolom doprinijet će se sprečavanju zlouporabe pravnih subjekata i pravnih aranžmana, uključujući izbjegavanje poreza. Stoga je ključno da ove informacije ostanu javno dostupne putem nacionalnih registara i putem sustava međusobne povezanosti registara u trajanju od 10 godina nakon što se poduzeće izbriše iz registra. Međutim, države članice trebale bi moći zakonski predvidjeti obradu informacija o stvarnom vlasništvu, uključujući osobne podatke, za druge svrhe ako se takvom obradom postiže cilj javnog interesa i ako ona predstavlja mjeru koja je potrebna i proporcionalna unutar demokratskog društva za legitimni cilj koji se želi postići.

(29)Nadalje, s istim ciljem osiguravanja proporcionalnog i uravnoteženog pristupa i jamstva prava na poštovanje privatnog života i zaštitu osobnih podataka, države članice trebale bi predvidjeti izuzeće za otkrivanje informacija o stvarnom vlasništvu koje se nalaze u registrima i pristup tim informacijama, u iznimnim okolnostima, kada bi te informacije izložile stvarnog vlasnika riziku od prevare, otmice, ucjene, nasilja ili zastrašivanja.

(30)Direktiva 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća[footnoteRef:10], koja će biti zamijenjena Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća[footnoteRef:11], primjenjuje se na obradu osobnih podataka u okviru ove Direktive. [10: Direktiva 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 1995. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom protoku takvih podataka (SL L 281, 23.11.1995., str. 31.). ] [11: Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).]

(31)Kao posljedica, fizičke osobe čiji se osobni podaci čuvaju u nacionalnim registrima kao informacije o stvarnom vlasništvu trebale bi biti obaviještene o objavi njihovih osobnih podataka prije same objave. Nadalje, dostupnima bi se trebali učiniti jedino osobni podaci koji su ažurirani i odgovaraju stvarnom vlasniku, a korisnike bi trebalo upoznati s njihovim pravima u skladu s postojećim pravnim okvirom Unije za zaštitu podataka, kako je propisano Uredbom (EU) 2016/679 i Direktivom (EU) 2016/680[footnoteRef:12] te o postupcima koji se primjenjuju na ostvarivanje tih prava. [12: Direktiva (EU) 2016/680 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka od strane nadležnih tijela u svrhe sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Okvirne odluke Vijeća 2008/977/PUP (SL L 119, 4.5.2016., str. 89.).]

(32)Ovom Direktivom ne dovodi se u pitanje zaštita osobnih podataka koje obrađuju nadležna tijela u skladu s Okvirnom odlukom Vijeća 2008/977/PUP[footnoteRef:13], koju će zamijeniti Direktiva (EU) 2016/680 Europskog parlamenta i Vijeća[footnoteRef:14]. [13: Okvirna odluka Vijeća 2008/977/PUP od 27. studenoga 2008. o zaštiti osobnih podataka obrađenih u okviru policijske i pravosudne suradnje u kaznenim stvarima (SL L 350, 30.12.2008., str. 60.).] [14: Direktiva (EU) 2016/680 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka od strane nadležnih tijela u svrhe sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Okvirne odluke Vijeća 2008/977/PUP (SL L 119, 4.5.2016., str. 89.).]

(33)Trenutačno trgovačka društva i slični pravni subjekti aktivni u Uniji imaju obvezu registracije informacija o svojem stvarnom vlasništvu, pri čemu se ista obveza ne primjenjuje na sve trustove i druge pravne aranžmane koji imaju slična svojstva, poput povjereničkog društva, fiducijarnog društva ili društva oblika fideicomiso, osnovanih u Uniji. Države članice poziva se da razmotre koji pravni aranžmani u njihovim pravnim okvirima imaju strukturu i funkciju sličnu trustovima. S ciljem osiguravanja da se stvarni vlasnici svih pravnih subjekata i pravnih aranžmana koji djeluju unutar Unije identificiraju na ispravan način i prate pod usklađenim i jednakim uvjetima, pravila o registraciji informacija o stvarnom vlasništvu trustova koju trebaju izvršiti njihovi upravitelji trebaju biti u skladu s onima koja postoje u odnosu na registraciju informacija o stvarnom vlasništvu poduzeća.

▌

(36)S ciljem osiguravanja usklađene i djelotvorne registracije i razmjene informacija, države članice trebale bi osigurati da njihovo tijelo zaduženo za registar uspostavljen za informacije o stvarnom vlasništvu trustova i drugih pravnih aranžmana sličnih trustovima surađuje sa sličnim tijelima u drugim državama članicama, dijeleći informacije povezane s trustovima i drugim pravnim aranžmanima sličnim trustovima.

(37)Važno je osigurati da obveznici na ispravan način primjenjuju pravila za suzbijanje pranja novca i financiranja terorizma. U tom bi kontekstu države članice trebale ojačati ulogu javnih tijela u funkciji nadležnih tijela s dodijeljenim odgovornostima za suzbijanje pranja novca i financiranja terorizma, uključujući FOJ-eve, tijela koja imaju funkciju istrage ili progona pranja novca, povezanih predikatnih kaznenih djela i financiranja terorizma te zapljene ili zamrzavanja i oduzimanja imovine stečene kaznenim djelima, kao i tijela za suzbijanje korupcije, poreznih vlasti, tijela koja zaprimaju izvješća o prekograničnom prijenosu valute i instrumenata prenosivog vlasništva, te tijela s odgovornostima nadzora ili praćenja, s ciljem osiguravanja da obveznici poštuju propise.

(37a)Bez obzira na svoju prirodu ili status, nadležna tijela koja nadziru usklađenost kreditnih i financijskih institucija s ovom Direktivom trebala bi u tom kontekstu moći surađivati i razmjenjivati povjerljive informacije. Iz tog je razloga potrebna odgovarajuća pravna osnova koja bi tim nadležnim tijelima omogućila razmjenu povjerljivih informacija i suradnju u najvećoj mogućoj mjeri. Osim toga, bonitetne informacije prikupljene pri nadzoru kreditnih i financijskih institucija često će se pokazati neophodnima za odgovarajući nadzor takvih institucija u skladu sa SPNFT-om i obrnuto. Stoga razmjena povjerljivih informacija i suradnja između tijela nadležnih za SPNFT kreditnih i financijskih institucija i bonitetnih nadzornika ne bi smjela biti otežana zbog pravne nesigurnosti koja bi mogla biti posljedica nedostatka jasnih odredbi u tom području.

(37b)Postojeći podaci iz posebnog izvješća Eurostata o suzbijanju pranja novca pokazuju da broj dostavljenih prijava o sumnjivim transakcijama znatno varira među državama članicama i obveznicima. Potrebno je poboljšati prikupljanje podataka radi šire pokrivenosti i omogućiti ažuriranje informacija. Države članice dostavljaju Eurostatu statističke podatke o suzbijanju pranja novca kako bi Ured Europske unije za statistiku mogao svake dvije godine objaviti izvješće u kojemu predstavlja i objašnjava te podatke.

(37c)Ključni standardi transparentnosti trebali bi biti obvezujući i imati ulogu smjernica za pregovore i ponovne pregovore o sporazumima Unije o trgovini i partnerstvu. Trgovinski partneri trebali bi izgubiti povlastice koje uživaju na temelju trgovinskih sporazuma s Unijom ako ne poštuju relevantne međunarodne standarde kao što su OECD-ovi zajednički standard izvješćivanja i Akcijski plan za smanjenje porezne osnovice i premještanje dobiti (BEPS), središnji registar stvarnog vlasništva te preporuke FATF-a. U okviru provedbe OECD-ovog Akcijskog plana za BEPS ključno je da se u cijelosti primjenjuje sustav izvješćivanja po zemljama za multinacionalna poduzeća.

(37d)Kreditne institucije dostavljaju relativno velik broj prijava o sumnjivim transakcijama, dok neki drugi obveznici, osobito različiti stručni savjetnici, odvjetnici i trustovi dostavljaju vrlo malo prijava ili gotovo uopće ne dostavljaju prijave o sumnjivim transakcijama.

(37e)Procjene učinka trgovine na održivost trebale bi sadržavati točne informacije o gospodarskim rezultatima predmetne treće zemlje ili trećih zemalja, uključujući informacije o provedbi zakonodavstva. Ključan element bilateralnih sporazuma s trećim zemljama trebalo bi biti jačanje klauzula o dobrom upravljanju i uključivanje tehničke pomoći u njih, čak i ako te klauzule nisu obvezujuće.

(38)U skladu sa Zajedničkom političkom izjavom država članica i Komisije od 28. rujna 2011. o dokumentima s objašnjenjima[footnoteRef:15], države članice obvezale su se da će u opravdanim slučajevima uz obavijest o svojim mjerama za prenošenje priložiti jedan ili više dokumenata u kojima se objašnjava odnos između dijelova Direktive i odgovarajućih dijelova nacionalnih instrumenata za prenošenje. U pogledu ove Direktive zakonodavac smatra opravdanim dostavljanje takvih dokumenata. [15: SL C 369, 17.12.2011., str. 14.]

(39)S obzirom na to da cilj ove Direktive, zaštitu financijskog sustava putem prevencije, otkrivanja i istrage pranja novca i financiranja terorizma ne mogu dostatno ostvariti države članice, jer bi individualne mjere koje su države članice donijele kako bi zaštitile svoje financijske sustave mogle biti nedosljedne s funkcioniranjem unutarnjeg tržišta i zahtjevima vladavine prava te javne politike Unije, nego se zbog razmjera i učinaka djelovanja on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim člankom 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(40)Ovom se Direktivom poštuju temeljna prava i načela priznata u Povelji o temeljnim pravima Europske unije, posebno pravo na poštovanje privatnog i obiteljskog života (članak 7. Povelje), pravo na zaštitu osobnih podataka (članak 8. Povelje), pravo slobode poslovanja (članak 16. Povelje).

(41)S obzirom na potrebu za hitnom provedbom mjera donesenih s ciljem jačanja režima Unije uspostavljenog za sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma, kao i obveze koje su prihvatile države članice u svrhu bržeg prenošenja Direktive (EU) 2015/849, ova bi Direktiva trebala biti prenesena do 1. siječnja 2017. Iz istih razloga, izmjene Direktive (EU) 2015/849 i Direktive 2009/101/EZ također bi trebale biti prenesene do 1. siječnja 2017.

(41a)Europska središnja banka dala je mišljenje 12. listopada 2016.[footnoteRef:16] [16: Još nije objavljeno u Službenom listu.]

(42)U skladu s člankom 28. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća[footnoteRef:17] obavljeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka, [koji je iznio mišljenje o …[footnoteRef:18]], [17: Uredba (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom kretanju takvih podataka (SL L 8, 12.1.2001., str. 1.)] [18: SL C ... ]

(43)Direktive (EU) 2015/849 i 2009/101/EZ trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

Izmjene Direktive (EU) 2015/849

Direktiva (EU) 2015/849 mijenja se kako slijedi:

-1.u članku 2. stavku 1. točki 3. podtočka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a)revizore, vanjske računovođe i porezne savjetnike ili bilo koje druge osobe koje nude porezno savjetovanje i usluge;”

-1.au članku 2. stavku 1. točki 3. podtočke (d) i (e) zamjenjuju se sljedećim:

„(d)zastupnike u trgovini nekretninama, uključujući posrednike za najam nekretnina;”

(e)druge osobe koje se bave trgovinom robom ili uslugama, pod uvjetom da se plaćanje obavlja u gotovini u iznosu od 10 000 EUR ili više, bez obzira provodi li se transakcija kao jedna operacija ili u nekoliko operacija koje se čine povezanima;

1.u članku 2. stavku 1. točki 3. dodaju se sljedeće podtočke (g), (h), (ha) i (hb):

„(g)pružatelji usluga koji se prvenstveno i profesionalno bave uslugama zamjene virtualnih i papirnih valuta,

(h)pružatelji usluga novčanika koji nude skrbničke usluge podataka potrebnih za pristup virtualnim valutama,

(ha)osobe koje se bave trgovinom umjetničkim djelima, umjetničke galerije, aukcijske kuće i platforme za skladištenje i servisiranje umjetničkih djela i drugih vrijednosti te trgovinu njima (na primjer slobodne luke);

(hb)izdavatelji i distributeri elektroničkog novca.”

1.bu članku 2. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. Za potrebe stavka 3. točke (a) države članice zahtijevaju da ukupan prihod od financijske aktivnosti nije prelazi prag koji mora biti dostatno nizak. Taj prag utvrđuje se na nacionalnoj razini, ovisno o vrsti financijske aktivnosti. Komisija se obavještava o pragu, koji Komisija i svaka država članica u skladu s člancima 6. i 7. ove Direktive procjenjuju u okviru analize rizika.”

2.članak 3. mijenja se kako slijedi:

(-a)u točki 4. podtočka (f) zamjenjuje se sljedećim:

„(f)sva kažnjiva djela ▌kako su definirana nacionalnim pravom država članica, koja se kažnjavaju oduzimanjem slobode ili nalogom za pritvaranje u najduljem trajanju duljem od godinu dana ili, kada je riječ o državama članicama čiji pravni sustavi predviđaju minimalni prag za kažnjiva djela, sva kažnjiva djela koja se kažnjavaju oduzimanjem slobode ili nalogom za pritvaranje u najmanjem trajanju duljem od šest mjeseci;”

(-aa)u točki 4. dodaje se sljedeća podtočka:

„(fa) kažnjiva djela povezana s izravnim porezima i neizravnim porezima kako su definirana nacionalnim pravom država članica uzimajući u obzir članak 57. ove Direktive;”

(-ab)u točki 6. podtočki (a) podtočki i. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Udjel dionica od 10 % plus jedna dionica ili vlasnički udio od preko 10 % u stranci koji drži fizička osoba pokazatelj je izravnog vlasništva. Udjel dionica od 10 % plus jedna dionica ili vlasnički udio od preko 10 % u stranci u vlasništvu korporativnog subjekta koji je pod kontrolom fizičke osobe ili više njih ili više korporativnih subjekata koji su pod kontrolom iste fizičke osobe ili više njih pokazatelj je neizravnog vlasništva. To se primjenjuje ne dovodeći u pitanje pravo država članica da odluče da niži postotak može biti naznaka vlasništva ili kontrole. Kontrola drugim sredstvima može se utvrditi, između ostalog, u skladu s kriterijima iz članka 22. stavaka od 1. do 5. Direktive 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća.”

▌

(aa)u točki 6. podtočki (a) umeće se sljedeća podtočka:

„i.aviši rukovoditelji, nominalni direktori, administratori i drugi opunomoćeni predstavnici ili agenti ne smatraju se stvarnim vlasnicima, osim ako ispunjavaju kriterije za stvarne vlasnike;”

(ab)u točki 6. podtočki (a) podtočka ii. zamjenjuje se sljedećim:

„ii.ako, nakon što su iscrpljena sva moguća sredstva, subjekt ne pruži informacije o identitetu bilo koje fizičke osobe koja ispunjava kriterije iz podtočke i., obveznici bilježe da stvarni vlasnik ne postoji i vode evidenciju o mjerama koje su poduzete kako bi se identificiralo stvarno vlasništvo prema podtočki i.

Ako postoji sumnja u to da je identificirana osoba ili više njih stvarni vlasnik ili vlasnici, ta se sumnja bilježi.

Također, obveznici utvrđuju i provjeravaju identitet dotične fizičke osobe koja je na položaju višeg rukovoditelja, a koja se naziva „viši rukovoditelj” (a ne „stvarni vlasnik”), i bilježe podatke o svim pravnim vlasnicima subjekta;”

(ac)u točki 6. podtočka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b)u slučaju trustova – sve sljedeće osobe:

i.jednog osnivača ili više njih;

ii.jednog upravitelja ili više njih;

iii.zaštitnika (ako postoji) ili više njih;

iv.korisnike; ili u slučaju kada se pojedinci koji imaju korist od pravnog aranžmana ili subjekta tek trebaju utvrditi, skupina osoba za čiji se temeljni interes uspostavlja pravni aranžman ili subjekt ili u čijem interesu pravni aranžman ili subjekt djeluje;

v.svaku drugu fizičku osobu koja provodi krajnju kontrolu nad trustom izravnim ili neizravnim vlasništvom ili drugim sredstvima.

Ako neka od prethodno navedenih kategorija od i. do v. uključuje, umjesto ili osim fizičkih osoba, jedan ili više pravnih subjekata, stvarni vlasnici tog subjekta, kako je utvrđeno u prethodnom stavku, smatraju se dijelom stvarnih vlasnika trusta.”

(ad)u točki 9. dodaje se sljedeća podtočka:

„(ha)članove javne uprave koji su zaduženi za dodjelu ugovora o javnoj nabavi koji premašuju pragove iz članka 4. Direktive 2014/24/EU.”

(b)točka 16. zamjenjuje se sljedećim:

„16.„elektronički novac” znači elektronički novac kako je definiran u članku 2. točki 2. Direktive 2009/110/EZ, ali ne uključuje novčanu vrijednost iz članka 1. stavaka 4. i 5. te Direktive;” ;

(c)dodaju se sljedeće točke 18., 18.a i 18.b:

„18.„virtualne valute” znači digitalno predstavljanje vrijednosti koju ne izdaje ni središnja banka ni javno tijelo, koja nije povezana sa zakonski uspostavljenom papirnom valutom niti ima pravni status valute ili novca, ali je fizičke ili pravne osobe prihvaćaju kao sredstvo razmjene ▌te možda i u druge svrhe i koja se može prenositi, pohranjivati ili se njome može trgovati elektroničkim putem.

18.a„izdavatelj elektroničkog novca” znači institucija kako je definirana u članku 2. točki 3. Direktive 2009/110/EZ.

18.b„pružatelj usluge skrbničkog novčanika” znači subjekt koji svojim strankama pruža uslugu čuvanja privatnih kriptografskih ključeva te držanja, pohranjivanja i prijenosa virtualnih valuta.”

2.aumeće se sljedeći članak 5.a:

„Članak 5.a

Države članice jamče da, osim obveznika kako je utvrđeno ovom Direktivom, i nacionalna tijela provode mjere dubinske analize stranaka kako je opisano u člancima 13., 18.a, 19. i 20. u pogledu državljana trećih zemalja koji zatraže pravo na zakonit boravak ili državljanstvo u državi članici prema nacionalnim zakonima kojima se dodjeljuje pravo na zakonit boravak i/ili državljanstvo državljanima trećih zemalja u zamjenu za transfere kapitala, kupovinu nekretnina ili državnih obveznica ili ulaganja u korporativne subjekte u toj državi članici.”

2.bčlanak 6. mijenja se kako slijedi:

(a)u stavku 2. točke (b) i (c) zamjenjuju se sljedećim:

„(b)rizike povezane sa svakim relevantnim sektorom, uključujući procjene količine opranog novca za svaki od tih sektora;

(c)najraširenija sredstva kojima se kriminalci koriste za pranje nezakonitih imovinskih koristi, uključujući osobito ona koja se upotrebljavaju u transakcijama između država članica i trećih zemalja, neovisno o klasifikaciji trećih zemalja sukladno popisu sastavljenom na temelju članka 9. stavka 2.”

(b)stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.Komisija osigurava da izvješće iz stavka 1. bude dostupno državama članicama i obveznicima kako bi im pomogla u prepoznavanju i razumijevanju rizika od pranja novca i financiranja terorizma te upravljanju njima i njihovom smanjivanju i kako bi omogućila drugim dionicima, uključujući nacionalne zakonodavce, Europski parlament, europska nadzorna tijela te predstavnike iz FOJ-eva da bolje razumiju rizike. Izvješća se objavljuju šest mjeseci nakon što su stavljena na raspolaganje državama članicama.”

(c)stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4.Ako se obrazloženje koje je država članica pružila ne smatra zadovoljavajućim u svrhu osiguravanja snažnog režima SPN-a diljem Unije ili ako država članica nastavi s neprovođenjem mjera za usklađivanje s preporukama, Komisija može dodatno preporučiti da države članice od obveznika zahtijevaju da primjenjuju mjere dubinske analize stranke kada surađuju s fizičkim osobama ili pravnim subjektima koji djeluju u sektoru ili provode aktivnosti za koje je utvrđeno da predstavljaju visok rizik od pranja novca i financiranja terorizma.”

2.cčlanak 7. mijenja se kako slijedi:

(a)u stavku 2. dodaje se sljedeći podstavak:

„Ako država članica svoju nadležnost iz prvog podstavka prenese na druga tijela, posebno na regionalna ili lokalna tijela, mora se zajamčiti učinkovita i djelotvorna koordinacija među svim uključenim tijelima. Ako je za zadaće iz prvog podstavka nadležno više od jednog odjela u sklopu tijela na koje je prenesena nadležnost, mora se zajamčiti učinkovita i djelotvorna suradnja različitih odjela.”

(b)u stavku 4. dodaju se sljedeće točke:

„(ea)izvješćuje o institucionalnoj strukturi i općim postupcima u svojem režimu SPNFT-a, uključujući između ostalog FOJ, porezne agencije i državne odvjetnike te raspodjelu ljudskih i financijskih resursa;

(eb)istražuje i izvješćuje o nacionalnim naporima i resursima (radnoj snazi i proračunu) koji su dodijeljeni za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma.”

(c)stavak 5. zamjenjuju se sljedećim:

„5.Države članice rezultate svojih procjena rizika stavljaju na raspolaganje Komisiji, europskim nadzornim tijelima i drugim državama članicama. Druge države članice mogu po potrebi državi članci koja provodi procjenu rizika pružiti dodatne relevantne informacije. Sažetak procjene javno je dostupan. Sažetak ne sadržava povjerljive informacije.”

(d)dodaje se sljedeći stavak 5.a:

„5.a Europska nadzorna tijela, preko Zajedničkog odbora, i Komisija daju državama članicama preporuke o mjerama primjerenima za postupanje s utvrđenim rizicima. Ako države članice u svojim nacionalnim režimima SPNFT-a odluče ne primijeniti bilo koju od preporuka, o tome obavješćuju europska nadzorna tijela i Komisiju te daju obrazloženje za takvu odluku. Ako se pruženo obrazloženje ne smatra zadovoljavajućim u svrhu osiguravanja snažnog režima SPN-a diljem Unije ili ako država članica nastavi s neprovođenjem mjera za usklađivanje s preporukama, Komisija može dodatno preporučiti da države članice od obveznika zahtijevaju da primjenjuju mjere dubinske analize stranke kada surađuju s fizičkim osobama ili pravnim subjektima koji djeluju u sektoru ili provode aktivnosti za koje je utvrđeno da predstavljaju visok rizik od pranja novca ili financiranja terorizma.”

2.dčlanak 9. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 64. radi utvrđivanja visokorizičnih trećih zemalja, uzimajući u obzir nedostatke u zakonima i postojećim upravnim i poslovnim praksama, posebno u vezi s:

(a)pravnim i institucijskim okvirom SPNFT-a treće zemlje, posebno:

i.kriminalizacijom pranja novca i financiranja terorizma;

„i.apostojanjem pouzdanih sustava kojima se jamči da su informacije o stvarnom vlasništvu korporacija i drugih subjekata ili aranžmana dostupne nadležnim tijelima te transparentnošću informacija o stvarnom vlasništvu;”

ii.mjerama povezanima s dubinskom analizom stranke;

iii.zahtjevima povezanima s vođenjem evidencije; i

iv.zahtjevima za prijavljivanje sumnjivih transakcija;

(b)ovlastima, ▌postupcima i političkom neovisnošću nadležnih tijela trećih zemalja za svrhe borbe protiv pranja novca i financiranja terorizma, uključujući odgovarajuće odvraćajuće i učinkovite kazne i sankcije te njihovu suradnju s nadležnim tijelima država članica ili Unije;

(c)djelotvornošću sustava SPNFT-a u rješavanju rizika od pranja novca ili financiranja terorizma treće zemlje, uključujući analizu pokazatelja upravljanja kao što su kontrola korupcije, učinkovitost vlade, politička stabilnost i nepostojanje nasilja/terorizma, regulatorna kvaliteta, vladavina prava i odgovornost;

(ca)razmjenom informacija između nadležnih tijela i država članica Europske unije;

(cb)postojećim mjerama za zaštitu zviždača koji otkriju informacije o aktivnostima pranja novca.”

(aa)umeće se novi stavak 2.a:

2.aTočke (a), (b) i (c) članka 9. stavka 2. uzimaju se u obzir tijekom pregovora o svim sporazumima o trgovini, pridruživanju i partnerstvu Komisije ili bilo koje države članice s trećom zemljom. Konačan sporazum sadrži odredbe o minimalnim standardima i klauzule o dobrom upravljanju, kako je predviđeno Prilogom II. Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o vanjskoj strategiji za učinkovito oporezivanje u području SPNFT-a, te obuhvaća poboljšanu suradnju i učinkovite protumjere u slučaju da treća zemlja ne provede te odredbe.

(ab)stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

4.Komisija ▌prilikom izrade delegiranih akata iz stavka 2. provodi procjenu rizika koji predstavljaju pojedine treće zemlje uzimajući, među ostalim, u obzir evaluacije, procjene ili izvješća koja su sastavile međunarodne organizacije i tijela za normizaciju nadležna u području sprečavanja pranja novca i borbe protiv financiranja terorizma.”

2.eu članku 10. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Države članice zabranjuju svojim kreditnim institucijama i financijskim institucijama vođenje anonimnih računa, anonimnih štednih knjižica ili anonimnih sefova. Države članice u svakom slučaju zahtijevaju da se vlasnici i korisnici postojećih anonimnih računa, anonimnih štednih knjižica ili anonimnih sefova podvrgnu mjerama dubinske analize stranke najkasnije šest mjeseci nakon stupanja na snagu ove Direktive, a u svakom slučaju prije bilo kakve upotrebe takvih računa, štednih knjižica ili sefova.”

2.fčlanak 11. mijenja se kako slijedi:

(a)točka (c) zamjenjuje se sljedećim:

„(c)u slučaju osoba koje trguju robom ili uslugama, prilikom obavljanja povremenih gotovinskih transakcija u iznosu od 10 000 EUR ili više, bez obzira obavlja li se transakcija u obliku jedne operacije ili više operacija koje se čine povezanima;”

(b)točka (e) zamjenjuje se sljedećim:

„(e)kada postoji sumnja na pranje novca ili financiranje terorizma, bez obzira na sva moguća odstupanja, izuzeća ili pragove; sljedeća se roba smatra osjetljivom u kontekstu pranja novca i financiranja terorizma: nafta, oružje, plemenite kovine, duhanski proizvodi. kulturni artefakti i drugi predmeti od arheološkog, povijesnog, kulturnog ili vjerskog značaja ili izuzetne znanstvene vrijednosti te bjelokost i zaštićene vrste.”

3.članak 12. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 1. mijenja se kako slijedi:

i.u prvom podstavku točke (a), (b) i (e) zamjenjuju se sljedećim:

„(a)platni instrument ne može se ponovno puniti ili ima mjesečni prag za platne transakcije od 150 EUR, koji se mogu iskoristiti isključivo u Uniji;

(b)najviši iznos pohranjen elektronički ne premašuje 150 EUR;”

(e)izdavatelj provodi dostatno praćenje i jamči sljedivost transakcija ili poslovnog odnosa kako bi omogućio otkrivanje neobičnih ili sumnjivih transakcija.

ii.drugi podstavak se briše;

(b)stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Države članice osiguravaju da predviđeno odstupanje iz stavka 1. nije primjenjivo u slučaju ▌iskupa u gotovini ili podizanja gotovine u novčanoj vrijednosti elektroničkog novca ako isplaćeni iznos premašuje 50 EUR.”;

(c)dodaje se sljedeći stavak 3.:

„3. Države članice osiguravaju da će kreditne institucije i financijske institucije u funkciji prihvatitelja prihvaćati samo plaćanja izvršena karticama s unaprijed uplaćenim sredstvima koje su izdane u trećim zemljama u kojima te kartice ispunjavaju uvjete jednake onima koji su propisani člankom 13. stavkom 1. podstavkom 1. točkama (a), (b) i (c) te člankom 14. ili se može smatrati da ispunjavaju uvjete iz stavaka 1. i 2. ovog članka. Te se informacije redovito prate, a financijske institucije dodjeljuju odgovarajuća sredstva za provođenje te zadaće.”

4.u članku 13. stavku 1. točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a)identifikaciju stranaka i provjeru identiteta stranaka na temelju dokumenata, podataka ili informacija dobivenih iz pouzdanog i neovisnog izvora, uključujući, ako postoje, sredstva elektroničke identifikacije kako je propisano Uredbom (EU) br. 910/2014[footnoteRef:19] ili bilo koji drugi postupak identifikacije na daljinu koji je nadležno tijelo priznalo i odobrilo;” [19: Uredba (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu i stavljanju izvan snage Direktive 1999/93/EZ (SL L 257, 28.8.2014., str. 73.).]

4.au članku 13. stavku 1. dodaje se sljedeća točka:

„(aa)provjeru imena stranaka i stvarnih vlasnika na popisu EU-a za sankcije;”

4.bu članku 13. dodaje se sljedeći stavak 6.a:

„6.a Države članice jamče da se poslovni odnos odbija ili raskida i da se transakcije ne provode ako mjere dubinske analize stranke, kako su opisane u ovom članku, ne omogućavaju identifikaciju stvarnog vlasnika ili ako postoji opravdana sumnja u to da je identificirana osoba ili više njih stvarni vlasnik odnosno vlasnici.”

5.u članku 14. stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5. Države članice zahtijevaju da obveznici ne primjenjuju mjere dubinske analize stranke samo na sve nove stranke, već i pravodobno na postojeće stranke na temelju procjene rizika, ili kada se promijene relevantne okolnosti stranke, ili kada je obveznik dužan tijekom relevantne kalendarske godine kontaktirati sa strankom u svrhu pregleda bilo kojih informacija povezanih sa stvarnim vlasnicima, posebice u skladu s Direktivom 2011/16/EU. Države članice zahtijevaju da obveznici stupe u kontakt sa strankom u svrhu pregleda svih informacija povezanih sa stvarnim vlasnicima najkasnije ... [jednu godinu od dana stupanja na snagu ove Direktive o izmjeni].”

6.u članku 18. stavku 1. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„U slučajevima iz članaka od 18.a do 24., kao i u drugim slučajevima višeg rizika koje su utvrdile države članice ili obveznici, države članice zahtijevaju od obveznika primjenu pojačanih mjera dubinske analize stranke kako bi na odgovarajući način upravljale tim rizikom te ga primjereno smanjile.”;

6.au članku 18. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.Države članice zahtijevaju od obveznika da ispitaju pozadinu i svrhu svih transakcija koje ispunjavaju jedan od sljedećih uvjeta:

i.transakcije su složene naravi;

ii.transakcije su neobično velike;

iii.provode se u neobičnom uzorku transakcija;

iv.čini se da nemaju u potpunosti zakonitu svrhu.

Obveznici povećavaju prije svega razinu i vrstu praćenja poslovnog odnosa kako bi utvrdili čine li se te transakcije ili aktivnosti sumnjivima.”

7.umeće se sljedeći članak 18.a:

„Članak 18.a

1.U vezi s poslovnim odnosima ili transakcijama u koje su uključene visokorizične treće zemlje, države članice zahtijevaju da, kada surađuju s fizičkim osobama ili pravnim subjektima sa sjedištem u trećim zemljama utvrđenima kao visokorizične treće zemlje u skladu s člankom 9. stavkom 2., obveznici u najmanju ruku primjenjuju sve sljedeće mjere dubinske analize stranke:

(a)prikupljanje dodatnih informacija o stranci, uključujući stvarnog vlasnika ili više njih;

(b)prikupljanje dodatnih informacija o svrsi i namjeni poslovnog odnosa;

(c)prikupljanje informacija o izvoru novčanih sredstava ili izvoru bogatstva stranke, uključujući stvarnog vlasnika ili više njih;

(d)prikupljanje informacija o razlozima za planirane ili izvršene transakcije;

(e)ishođenje odobrenja više uprave za uspostavljanje ili nastavak poslovnog odnosa;

(f)provedba pojačanog praćenja poslovnog odnosa povećanjem broja i učestalosti primijenjenih kontrola te odabir uzoraka transakcija koji iziskuju daljnje ispitivanje;

(g)zahtijevanje da se prva isplata izvrši preko računa na ime stranke s bankom na koju se primjenjuju slični standardi dubinske analize stranaka.

1.aOsim mjera predviđenih stavkom 1., države članice mogu sukladno međunarodnim obvezama Unije primijeniti sljedeće mjere na treće zemlje utvrđene kao visokorizične treće zemlje u skladu s člankom 9. stavkom 2.:

(a) zahtjevi pojačanog nadzornog pregleda ili vanjske revizije za ogranke i podružnice financijskih institucija sa sjedištem u dotičnoj zemlji;

(b) zahtjevi pojačane vanjske revizije za financijske grupacije u odnosu na sve njihove ogranke i podružnice koji se nalaze u dotičnoj zemlji.

2.Osim mjera predviđenih stavcima 1. i 1.a te sukladno međunarodnim obvezama Unije, države članice mogu zahtijevati od obveznika da, kada surađuju s fizičkim osobama ili pravnim subjektima sa sjedištem u trećim zemljama utvrđenima kao visokorizične treće zemlje u skladu s člankom 9. stavkom 2., primjenjuju jednu ili više dodatnih mjera smanjivanja rizika:

(a)zahtjev da financijske institucije primjenjuju dodatne elemente pojačane dubinske analize;

(b)uvođenje pojačanih relevantnih mehanizama izvješćivanja ili sustavno izvješćivanje o financijskim transakcijama;

(c) ograničavanje poslovnih odnosa ili financijskih transakcija s fizičkim osobama ili pravnim subjektima iz utvrđene zemlje;

(ca)postojanje stabilnih sustava kojima se jamči da nadležna tijela raspolažu minimalnim potrebnim informacijama o krajnjim korisnicima bez postojanja prepreka povezanih s nacionalnim sustavom ili upravljanjem koje služe kao razlog za uskraćivanje informacija.

3.Osim mjera predviđenih stavcima 1. i 1.a, države članice mogu sukladno međunarodnim obvezama Unije primijeniti jednu od sljedećih mjera na treće zemlje utvrđene kao visokorizične treće zemlje u skladu s člankom 9. stavkom 2.:

(a)odbijanje otvaranja podružnica, ogranaka ili predstavničkih ureda financijskih institucija iz dotične zemlje, ili uzimanje u obzir, na drugi način, činjenice da relevantna financijska institucija potječe iz zemlje koja nema odgovarajuće sustave SPNFT-a;

(b)zabrana financijskim institucijama da otvaraju podružnice, ogranke ili predstavničke urede u dotičnoj zemlji, ili uzimanje u obzir, na drugi način, činjenice da bi se relevantni ogranak ili predstavnički ured nalazio u zemlji koja nema adekvatne sustave SPNFT-a;

(c)zabrana financijskim institucijama da se pouzdaju u to da će treće osobe koje se nalaze u dotičnoj zemlji provesti elemente procesa dubinske analize stranaka;

(d)zahtjev da financijske institucije pregledaju i izmijene, te ako je potrebno prekinu, korespondentne odnose s financijskim institucijama u dotičnoj zemlji;

▌

4.Kod donošenja ili primjene mjera iz stavaka 2. i 3., države članice uzimaju u obzir, prema potrebi, relevantne evaluacije, procjene ili izvješća koja su sastavile međunarodne organizacije i stručnjaci zaduženi za određivanje standarda nadležni u području sprečavanja pranja novca i borbe protiv financiranja terorizma u vezi s rizicima koje predstavljaju pojedine treće zemlje.

5.Države članice obavješćuju Komisiju prije donošenja ili primjene mjera iz stavaka 2. i 3.”;

7.a u članku 20. točki (b) podtočka ii. zamjenjuje se sljedećim:

„ii.poduzmu odgovarajuće mjere za utvrđivanje izvora bogatstva i izvora novčanih sredstava koja su uključena u poslovni odnos ili transakciju s takvim osobama, uključujući korporativnu strukturu koja se koristi za poslovne odnose ili transakcije;”

7.bumeće se sljedeći članak 20.a:

„Članak 20.a

1.Države članice donose nacionalno zakonodavstvo kojim se omogućuje sastavljanje popisa politički izloženih osoba s boravištem na njihovu državnom području.

2.U suradnji s državama članicama te prikupljajući podatke koje dostavljaju države članice i međunarodne organizacije Komisija sastavlja popis politički izloženih osoba koje imaju boravište u Uniji. Pristup popisu imaju nadležna tijela i obveznici.

3.Stavcima 1. i 2. obveznici se ne oslobađaju od obveza dubinske analize stranke i ne oslanjaju se na to da su isključivo te informacije dovoljne za ispunjavanje tih obveza.

4.Države poduzimaju sve odgovarajuće mjere kako bi spriječile trgovinu informacijama u komercijalne svrhe o politički izloženim osobama ili osobama kojima su povjerene istaknute funkcije u međunarodnoj organizaciji.”

(7.c)članak 22. zamjenjuje se sljedećim:

„Kada politički izloženoj osobi više nije povjerena istaknuta javna funkcija u državi članici ili trećoj zemlji ili istaknuta javna funkcija u međunarodnoj organizaciji, od obveznika se zahtijeva da u razdoblju od najmanje 36 mjeseci uzimaju u obzir kontinuirani rizik koji predstavlja ta osoba i primjenjuju prikladne mjere na temelju procjene rizika sve dok se više ne bude smatralo da ta osoba predstavlja daljnji rizik specifičan za politički izložene osobe.”

(7.d)u članku 26. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Države članice zabranjuju obveznicima oslanjanje na treće osobe sa sjedištem u visokorizičnim trećim zemljama.▌”

(8)u članku 27. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.Države članice osiguravaju da obveznici kojima se stranka upućuje poduzmu odgovarajuće korake kako bi osigurali da treća osoba na zahtjev odmah proslijedi relevantne preslike identifikacijskih podataka i podataka o provjeri, uključujući, ako postoje, podatke prikupljene uz pomoć sredstava elektroničke identifikacije propisanih Uredbom (EU) br. 910/2014 ili bilo kojeg drugog postupka identifikacije na daljinu koji je nadležno tijelo priznalo i odobrilo, te drugu relevantnu dokumentaciju o identitetu stranke ili stvarnog vlasnika.”;

(8.a)u članku 28. točka (c) zamjenjuje se sljedećim:

„(c)djelotvornu provedbu zahtjeva iz točke (b) nadzire na razini grupe nadležno tijelo matične države članice ili treće zemlje▌.”

(9)Članak 30. mijenja se kako slijedi:

(-a)u stavku 1. dodaje se sljedeći podstavak:

„Države članice jamče da će vlasnici dionica ili prava glasa ili vlasničkog udjela u poslovnim i drugim pravnim subjektima, među ostalim posredstvom dionica koje glase na donositelja ili posredstvom kontrole drugim sredstvima, tim subjektima otkriti drže li udjele u vlastito ime i samostalno ili u ime druge fizičke osobe. Ako djeluju u ime druge osobe, u registru objavljuju identitet te fizičke osobe. Države članice jamče da će fizičke osobe koje su na položaju višeg rukovoditelja u poslovnom ili drugom pravnom subjektu tim tijelima otkriti obnašaju li funkciju u vlastito ime ili u ime druge osobe. Ako djeluju u ime druge osobe, u registru objavljuje identitet osobe u čije ime djeluju.”

(-aa)stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4.Države članice zahtijevaju da su informacije koje se čuvaju u središnjem registru iz stavka 3. odgovarajuće, točne i ažurirane. Države članice uspostavljaju mehanizme kojima se osigurava redovito provjeravanje informacija u registru. Obveznici, FOJ-evi i nadležna tijela prijavljuju svaku utvrđenu neusklađenost između informacija o stvarnom vlasništvu upisanih u središnji registar i onih koje su prikupili u okviru svojih postupaka dubinske analize stranke ili istraga.”

(a)▌stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„Države članice osiguravaju da su informacije o stvarnom vlasništvu u svim slučajevima dostupne besplatno:

(a)nadležnim tijelima i FOJ-evima bez ikakvog ograničenja;

(b)obveznicima, u okviru dubinske analize stranke u skladu s poglavljem II.;”

▌

(aa)umeće se sljedeći stavak 5.a:

„5.a Informacije koje se čuvaju u registru iz stavka 3. ovog članka o svim poslovnim i pravnim subjektima osim onih iz članka 1.a točke (a) Direktive (EZ) 2009/101 javno su dostupne.

Te javno dostupne informacije sastoje je se od najmanje imena, datuma rođenja, nacionalnosti, zemlje boravišta, podataka za kontakt (bez objavljivanja kućne adrese) te prirode i opsega vlasničkog udjela stvarnog vlasnika definiranog u članku 3. stavku 6. točki (b).

Za potrebe ovog stavka pristup informacijama o stvarnom vlasništvu u skladu je s propisima o zaštiti podataka i normama u pogledu otvorenih podataka te podliježe registraciji preko interneta. Države članice mogu uvesti naknadu radi podmirivanja administrativnih troškova.”

(b)stavak 6. zamjenjuje se sljedećim:

„6.U središnjem registru iz stavka 3. osigurava se da nadležna tijela i FOJ-evi imaju pravodoban i neograničen pristup svim informacijama koje se nalaze u središnjem registru bez ikakvih ograničenja i bez upozoravanja dotičnog subjekta. U njemu se također obveznicima osigurava pravodoban pristup prilikom provođenja mjera dubinske analize stranke u skladu s poglavljem II.

Nadležna tijela koja imaju pristup središnjem registru iz stavka 3. javna su tijela s dodijeljenim odgovornostima za suzbijanje pranja novca i financiranja terorizma, uključujući porezne uprave, nadzornike i tijela koja imaju funkciju istrage ili kaznenog progona zbog pranja novca, povezanih predikatnih kaznenih djela i financiranja terorizma te praćenja i pljenidbe ili zamrzavanja i oduzimanja imovine stečene kaznenim djelima.”;

(ba)stavak 8. zamjenjuje se sljedećim:

„8. Države članice zahtijevaju da se obveznici ne oslanjaju isključivo na središnji registar iz stavka 3. za potrebe ispunjavanja zahtjeva dubinske analize stranke u skladu s poglavljem II. Ti se zahtjevi ispunjavaju upotrebom pristupa koji se temelji na procjeni rizika. Kad god ulaze u nov odnos s klijentom koji je poslovni ili drugi pravni subjekt na koji se odnosi obveza registracije informacija o stvarnom vlasništvu u skladu sa stavkom 3., obveznici prikupljaju dokaze o registraciji.”

(c)stavci 9. i 10. zamjenjuju se sljedećim:

„9.U iznimnim okolnostima utvrđenima nacionalnim pravom, u slučajevima kad bi pristup iz stavka 5. točke (b) i stavka 5.a izložio stvarnog vlasnika riziku od prijevare, otmice, ucjene, nasilja ili zastrašivanja ili ako je stvarni vlasnik maloljetna osoba ili iz drugih razloga poslovno nesposoban, države članice mogu na pojedinačnoj osnovi predvidjeti izuzeće iz tog pristupa svim informacijama ili dijelu informacija o stvarnom vlasništvu. Države članice osiguravaju da se ta izuzeća odobravaju nakon detaljne procjene iznimne prirode okolnosti te da ta procjena bude dostupna Komisiji na zahtjev. Izuzeća se redovito razmatraju kako bi se izbjegla zlouporaba. Kad se odobri izuzeće, to se mora jasno navesti u registru. Zajamčeno je pravo na administrativno preispitivanje odluke o izuzeću i na učinkovit pravni lijek. Države članice objavljuju godišnje statističke podatke o broju odobrenih izuzeća i navode razloge za njih te dostavljaju podatke Komisiji.

Izuzeća dopuštena u skladu s ovim stavkom ne primjenjuju se na kreditne institucije i financijske institucije ni na obveznike iz članka 2. stavka 1. točke 3. podtočke (b) koji su javni službenici.

10.Države članice osiguravaju međusobnu povezanost središnjih registara iz stavka 3. ovog članka putem središnje europske platforme uspostavljene člankom 4.a stavkom 1. Direktive 2009/101/EZ. Povezanost središnjih registara država članica s platformom propisuje se u skladu s tehničkim značajkama i procedurama utvrđenima provedbenim aktima koje je Komisija donijela u skladu s člankom 4.c Direktive 2009/101/EZ.

Države članice osiguravaju dostupnost informacija iz stavka 1. ovog članka putem sustava međusobne povezanosti registara uspostavljenog člankom 4.a stavkom 2. Direktive 2009/101/EZ, u skladu s nacionalnim pravom država članica u kojima se provodi stavak 5. ovog članka.

Informacije iz stavka 1. ovog članka javno su dostupne preko nacionalnih registara i sustava međusobne povezanosti registara u trajanju od 10 godina nakon što se poslovni ili drugi pravni subjekt izbriše iz registra. Države članice surađuju međusobno i s Komisijom radi provedbe različitih vrsta pristupa u skladu sa stavkom 5.”

(ca)Dodaje se sljedeći stavak 10.a:

„10.aDržave članice jamče da se od poslovnih i drugih pravnih subjekata registriranih izvan njihova državnog područja i/ili jurisdikcije zahtijeva da pribave i čuvaju odgovarajuće, točne i ažurirane informacije o svojem stvarnom vlasništvu, kao i detalje o korisničkim udjelima koje posjeduju, te da navedu te informacije u javnom registru sukladno uvjetima koji su slični onima opisanima u stavcima 1., 3., 5. i 6. ovog članka i u članku 7.b Direktive 2009/101/EZ u sljedećim okolnostima:

(a)kad poslovni ili pravni subjekt otvori račun u banci ili zatraži zajam u državi članici;

(b)kad poslovni ili drugi pravni subjekt stekne nekretnine kupnjom ili drugim pravnim sredstvima, primjerice donacijom;

(c)kad poslovni ili pravni subjekt sudjeluje u poslovnoj transakciji čija valjanost u okviru nacionalnog prava ovisi o određenoj formalnosti ili potvrdi, primjerice potvrdi javnog bilježnika.

Države članice predviđaju odgovarajuće sankcije za nepridržavanje obveze registriranja u skladu s ovim stavkom, kao što je ništetnost ugovora.”

(10)Članak 31. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.Države članice osiguravaju da se ovaj članak primjenjuje na trustove i druge vrste pravnih aranžmana koji imaju strukturu ili funkcije slične trustovima, poput, među ostalim, društava oblika fiducie, Treuhand, vakuf ili fideicomiso, Stiftung, Privatstiftung, Usufruct Fiducia ili svih ostalih, po strukturi i funkciji sličnih, postojećih ili budućih pravnih aranžmana. Države članice utvrđuju obilježja kako bi odredile kada pravni aranžmani imaju strukturu ili funkcije slične trustovima i ostalim aranžmanima iz ovoga podstavka.

Svaka država članica zahtijeva da upravitelji svakog ekspresnog trusta ili osobe koje obavljaju istovrijedne ili slične funkcije u okviru drugih vrsta pravnih aranžmana iz prvog podstavka, koji su uspostavljeni, kojima se upravlja ili koji se vode u toj državi članici, dobiju i zadrže primjerene, točne i aktualne informacije o stvarnom vlasništvu koje se tiču trusta. Te informacije uključuju identitet svih stvarnih vlasnika iz članka 3. stavka 6. točaka (b) i (c).”;

(aa)stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

2.Države članice osiguravaju da upravitelji ili osobe koje obavljaju istovrijedne ili slične funkcije u okviru drugih vrsta pravnih aranžmana iz članka 31. stavka 1. prvog podstavka obveznicima pravovremeno obznane svoj status i pruže informacije iz stavka 1.▌

(ab)stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

3.Države članice zahtijevaju da nadležna tijela i FOJ-evi mogu pravodobno izravno pristupiti informacijama iz stavka 1. Obveznici, FOJ-evi i nadležna tijela prijavljuju svaku utvrđenu neusklađenost između informacija o stvarnom vlasništvu upisanih u središnji registar i onih koje su prikupili u okviru svojih postupaka dubinske analize stranke ili istraga.

(b)umeće se sljedeći stavak 3.a:

„3.aInformacije iz stavka 1. čuvaju se u središnjem registru iz članka 30. stavka 3. koji je uspostavila svaka država članica u kojoj se uspostavlja pravni aranžman iz stavka 1., u kojoj se njime upravlja ili u kojoj se on vodi.”;

(c)stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. Države članice osiguravaju da nadležna tijela i FOJ-evi imaju pravodoban i neograničen besplatan pristup informacijama koje se čuvaju u registru iz stavka 3.a, bez upozoravanja stranaka dotičnog pravnog aranžmana. Osiguravaju i da se obveznicima omogući pravodoban pristup tim informacijama, u skladu s odredbama o dubinskoj analizi stranke utvrđenima poglavljem II. Države članice obavješćuju Komisiju o značajkama tih mehanizama.

Nadležna tijela koja imaju pristup središnjem registru iz stavka 3.a javna su tijela s dodijeljenim odgovornostima za suzbijanje pranja novca i financiranja terorizma, uključujući porezne uprave, nadzornike i tijela koja imaju funkciju istrage ili progona zbog pranja novca, povezanih predikatnih kaznenih djela i financiranja terorizma, pljenidbe ili zamrzavanja i oduzimanja imovine stečene kaznenim djelima.”;

(d)umeću se sljedeći stavci 4.a i 4.b:

„4.aInformacije iz stavka 3.a ovog članka koje se čuvaju u registru, a odnose se na bilo koju vrstu pravnih aranžmana iz stavka 1., osim onih iz članka 1.a točke (b) Direktive (EZ) 2009/101, javno su dostupne▌.

Javno dostupne informacije ▌sastoje se najmanje od imena, datum