Embed Size (px)
Citation preview
Europski parlament2019-2024
Dokument s plenarne sjednice
A9-0218/2020
13.11.2020
IZVJEŠĆEo preporuci Vijeća o imenovanju člana Izvršnog odbora Europske središnje banke(N9-0055/2020 – C9-0331/2020 – 2020/0805(NLE))
Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku
Izvjestiteljica: Irene Tinagli
RR\1218136HR.docx PE659.084v02-00
HR Ujedinjena u raznolikosti HR
PR_NLE_MembersECB
SADRŽAJ
Stranica
PRIJEDLOG ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA........................................................3
PRILOG 1.: ŽIVOTOPIS FRANKA ELDERSONA.................................................................5
PRILOG 2.: ODGOVORI FRANKA ELDERSONA NA UPITNIK.........................................7
POSTUPAK U NADLEŽNOM ODBORU..............................................................................51
PE659.084v02-00 2/51 RR\1218136HR.docx
HR
PRIJEDLOG ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA
o preporuci Vijeća o imenovanju člana Izvršnog odbora Europske središnje banke(N9-0055/2020 – C9-0331/2020 – 2020/0805(NLE))
(Savjetovanje)
Europski parlament,
– uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 9. listopada 2020. (N9-0055/2020)1,
– uzimajući u obzir članak 283. stavak 2. drugi podstavak Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojim se Europsko vijeće savjetovalo s Parlamentom (C9-0331/2020),
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. ožujka 2019. o rodnoj ravnoteži u imenovanjima u području ekonomske i monetarne politike EU-a2,
– uzimajući u obzir svoju odluku od 17. rujna 2019. o preporuci Vijeća za imenovanje Predsjednika Europske središnje banke3,
– uzimajući u obzir svoju odluku od 17. prosinca 2019. o preporuci Vijeća za imenovanje dva člana Izvršnog odbora Europske središnje banke4,
– uzimajući u obzir članak 130. Poslovnika,
– uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A9-0218/2020),
A. budući da se Europsko vijeće pismom od 14. listopada 2020. savjetovalo s Europskim parlamentom u vezi s imenovanjem Franka Eldersona na funkciju člana izvršnog odbora Europske središnje banke na mandat od osam godina, počevši od 15. prosinca 2020.;
B. budući da je Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku ocijenio kvalifikacije predložene kandidatkinje, posebno u smislu uvjeta navedenih u članku 283. stavku 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i nužne potpune neovisnosti Europske središnje banke, u skladu s člankom 130. Ugovora; budući da je, u okviru tog ocjenjivanja, odbor zaprimio životopis kandidata kao i njegove odgovore na pismeni upitnik koji mu je upućen;
C. budući da je u tom odboru 9. studenog 2020. održano saslušanje kandidata na kojem je dao uvodnu izjavu te odgovarao na pitanja članova odbora;
D. budući da se Upravno vijeće Europske središnje banke sastoji od 1 SL L ... / Još nije objavljeno u Službenom listu.2 Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0211.3 Usvojeni tekstovi, P9_TA(2019)0008. 4 Usvojeni tekstovi, P9_TA(2019)0093 i usvojeni tekstovi P9_TA(2019)0094.
RR\1218136HR.docx 3/51 PE659.084v02-00
HR
članova Izvršnog odbora Europske središnje banke i 19 guvernera nacionalnih središnjih banaka država članica čija je valuta euro; budući da su trenutačno svi oni muškarci;
E. budući da je Parlament u više navrata izrazio nezadovoljstvo u pogledu postupka imenovanja članova Izvršnog odbora Europske središnje banke te je pozvao na unaprjeđenje tog postupaka; budući da je Parlament zatražio da se pravodobno dostavi rodno uravnotežen uži popis s najmanje dva imena;
F. budući da je Parlament 17. rujna 2019. dao pozitivno mišljenje o preporuci Vijeća o imenovanju Christine Lagarde prvom predsjednicom Europske središnje banke;
G. budući da je Parlament 17. prosinca 2019. dao pozitivna mišljenja o preporukama Vijeća o imenovanju Fabia Panetta i Isabele Schnabel članovima Izvršnog odbora Europske središnje banke;
H. budući da su žene i dalje nedovoljno zastupljene u Upravnom vijeću Europske središnje banke; budući da Parlament žali zbog toga što države članice nisu ozbiljno shvatile taj zahtjev te budući da poziva nacionalne institucije i institucije EU-a da aktivno rade na postizanju rodne ravnoteže u narednim imenovanjima;
I. budući da bi sve institucije i tijela EU-a i država članica trebali provoditi konkretne mjere za postizanje rodne ravnoteže;
1. daje pozitivno mišljenje o preporuci Vijeća da se Frank Elderson imenuje članom Izvršnog odbora Europske središnje banke;
2. nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi Europskom vijeću, Vijeću i vladama država članica.
PE659.084v02-00 4/51 RR\1218136HR.docx
HR
PRILOG 1.: ŽIVOTOPIS FRANKA ELDERSONA
Osobni
Naziv: Frank EldersonRođen: 18. svibnja 1970.Bračno stanje: Oženjen za Maríu Pilar Nosti Escanilla (2 djece)
Obrazovanje
■ Pravni fakultet Columbia, LL.M. (New York, SAD) (1994. – 1995.)■ Universidad de Zaragoza (Zaragoza, Španjolska) (1993. – 1994.)■ Sveučilište u Amsterdamu, nizozemsko pravo (Amsterdam, Nizozemska) (1990. – 1994.)■ Srednja škola Waltrip (Houston, SAD) (1988. – 1989.)■ Gimnazija Christelijk (Utrecht, Nizozemska) (1982. – 1988.)
Stručno iskustvo
■ De Nederlandsche Bank NV– član Izvršnog odbora (od srpnja 2011.) i od srpnja 2018. Kao izvršni direktor
nadzora odgovoran za nadzor banaka, horizontalne funkcije i nadzor integriteta te pravne poslove
– Glavni savjetnik (2008. – 2011.)– Pravne usluge, direktor odjela (2007. – 2011.)– Nadzor banaka, voditelj odjela za ABN AMRO (2006. – 2007.)– Pravne usluge, direktor odjela (2004. – 2006.)– Pravne usluge, zamjenik direktora odjela (2001. – 2004.)
■ Europska središnja banka– Odjel za institucionalno pravo, viši pravni stručnjak (2003.)
■ De Nederlandsche Bank NV– Pravne usluge, pravni stručnjak (1999. – 2000.) i viši pravni stručnjak (2000. – 2001.)
■ Houthoff Advocaten & Notarissen, Amsterdam– Odvjetnik (1995. – 1999.)Publikacije
Niz članaka i priloga u nekoliko knjiga
Povezane pozicije
■ Supredsjedatelj Radne skupine za rizike povezane s klimatskim promjenama (TFCR) BCBS-a (2020.)
■ Član Bazelskog odbora za nadzor banaka (BCSB) (2018.)■ Član nadzornog odbora Europske središnje banke (ECB), Frankfurt (2018.)
RR\1218136HR.docx 5/51 PE659.084v02-00
HR
■ Predsjednik Mreže središnjih banaka i nadzornih tijala za ekologizaciju financijskog sustava (NGFS) (2018.)
■ Predsjednik Nizozemske platforme za održivo financiranje (2016.)■ Predsjednik Vijeća FEC-a (2016., potpredsjednik 2014. – 2016.)
Sekundarne pozicije
■ Član Vijeća za održiva tržišta (SMC) (2019.)■ Član Vijeća za razmatranje nizozemskog Državnog odvjetništva (2019.)■ Član stručne skupine na visokoj razini EU-a za financiranje tranzicije održivosti (2019.)■ Član Savjetodavnog odbora „Platforme Erasmus za stvaranje održivih
vrijednosti“, Rotterdamska škola za menadžment, Sveučilište Erasmus Rotterdam (2017.)
■ Član Savjetodavnog odbora za napredni LL.M. iz prava i financija (Hazelhoffov centar za financijsko pravo, Sveučilište Leiden) (2016.)
■ Član nadzornog odbora Vereniging Hendrick de Keyser (2015.)■ Predsjednik odbora Stichting Nederlands Vioolconcours (2016., član odbora od 2013.)
Prethodne povezane i sekundarne pozicije
■ Promatrač stručne skupine na visokoj razini EU-a za financiranje tranzicije održivosti (2017. – 2019.)
■ Izvršni direktor Nacionalnog sanacijskog tijela (NRA) (2015. – 2018.)■ Član Jedinstvenog sanacijskog odbora (SRB) (2015. – 2018.)■ Član Odbora za sanaciju (ResCo) Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA)
(2015.-2018.)■ Predsjednik Nacionalnog foruma o platnom sustavu (NFPS) (2011. – 2014.)■ Član Pravnog odbora Europskog sustava središnjih banaka (ESCB) (2000. – 2011., osim
2006. – 2007.)■ Član Upravnog vijeća subvencionirane katedre za čitateljsko ponašanje, Vrije Universiteit
Amsterdam (2015. – 2020.)■ Predsjednik nadzornog odbora Nizozemske zaklade za čitanje (2017. – 2020.)■ Predsjednik odbora Nizozemske zaklade za čitanje (2015. – 2017.)■ Član Nizozemske investicijske institucije (platforma NLII) (2015. – 2018.)■ Član Studijskog društva za ekonomsku politiku (SEP) (2016. – 2018.)■ Član Savjetodavnog odbora LL.M. za pravo i ekonomiju, Pravni fakultet Sveučilišta
Utrecht (2011. – 2015.)■ Član nadzornog odbora katedre za financijsku infrastrukturu i sistemski rizik, Tilburg
University (2012. – 2014.)Član nadzornog odbora Stichting Geld- en Bankmuseum (2012. – 2014.)
PE659.084v02-00 6/51 RR\1218136HR.docx
HR
PRILOG 2.: ODGOVORI FRANKA ELDERSONA NA UPITNIK
A. Životno i radno iskustvo
1. Izdvojite glavne aspekte Vaših stručnih vještina u monetarnim, financijskim i poslovnim pitanjima te glavne aspekte Vašeg iskustva na europskoj i međunarodnoj razini.
Pravnik po obrazovanju (Sveučilište u Amsterdamu, Sveučilište u Zaragozi i Sveučilište Columbia), pridružio sam se nizozemskoj središnjoj banci (De Nederlandsche Bank - DNB) 1999., nakon što sam četiri godine radio kao odvjetnik, specijaliziran za europsko pravo tržišnog natjecanja. Prije nego što sam imenovan za člana Izvršnog odbora DNB-a 2011., obnašao sam razne rukovodeće funkcije u nadzoru banaka i pravnim poslovima (uključujući i glavnog savjetnika DNB-a). Gotovo desetljeće bio sam član pravnog odbora ESB-a. Kao član izvršnog odbora DNB-a, moje su odgovornosti uključivale sanaciju banaka, sustave plaćanja i novčanice, nadzor mirovinskog fonda, IKT i ljudske resurse. Trenutno sam odgovoran za bonitetni nadzor nad bankama, nadzor nad sprječavanjem pranja novca i financiranja terorizma te pravne poslove i obnašam dužnost nizozemskog člana nadzornog odbora ESB-a.
Kao član (i) izvršnog odbora DNB-a više od devet godina, (ii) nadzornog odbora ESB-a, (iii) Bazelskog odbora za nadzor banaka i, prethodno, (iv) jedinstvenog sanacijskog odbora, stekao sam iskustvo i znanje iz širokog raspona najvažnijih područja za ESB. U tim sam ulogama svjedočio i dao svoj doprinos u oblikovanju političkih odgovora na nekoliko kriza, poput velike financijske krize, europske dužničke krize i sada, naravno, krize uzrokovane bolešću COVID-19.
Kao suosnivač i predsjedatelj mreže središnjih banaka i nadzornih tijela za ekologizaciju financijskog sustava (NGFS), pomogao sam NGFS-u da se razvije u pravu globalnu inicijativu, sa članstvom 75 središnjih banaka i bonitetnih nadzornih tijela, uključujući ESB, te 13 promatrača, uključujući MMF, Svjetsku banku i BIS. Nedavna postignuća NGFS-a su publikacije o analizi klimatskog scenarija za središnje banke i nadzorna tijela te vodič za nadzorna tijela o tome kako integrirati rizike povezane s klimatskim promjenama i okolišem u bonitetni nadzor. Također sam supredsjedatelj Radne skupine za financijske rizike povezane s klimom (TFCR) Bazelskog odbora za nadzor banaka.
2. Imate li poslovne ili financijske interese ili druge obveze koji bi mogli biti u sukobu s Vašim budućim dužnostima i postoje li osobni ili drugi relevantni čimbenici koje Parlament treba uzeti u obzir prilikom razmatranja Vašeg imenovanja?
RR\1218136HR.docx 7/51 PE659.084v02-00
HR
Ne, kao što je istaknuto mojom Izjavom o interesima koja je u skladu sa zahtjevima Jedinstvenog kodeksa ponašanja ESB-a objavljena na internetskoj stranici nadzora banaka ESB-a.
3. Koji bi bili Vaši glavni ciljevi tijekom Vašeg mandata u Europskoj središnjoj banci?
Važno je da sve europske institucije, uključujući ESB, u skladu s vlastitim mandatom, nastoje osigurati stabilnost i prosperitet u cijeloj Europi. Izvršavajući svoj mandat, ESB ima središnju ulogu u potpori uspjeha ekonomske i monetarne unije u Europi. Moj prvi cilj bio bi osigurati da ESB izvrši svoj mandat, kako je utvrđeno Ugovorima o EU-u. Kratkoročno, moj cilj bio bi osigurati da ESB čini sve što može, koliko god je potrebno, u okviru svog mandata održavanja stabilnosti cijena kako bi prevladali trenutnu krizu uzrokovanu bolešću COVID-19. Moj drugi cilj bio bi osigurati da se dugoročni izazovi poput klimatskih promjena, digitalizacije i inovacija rješavaju na primjeren i pravodoban način. Moj treći cilj bio bi aktivno promicati koristi eura i zalagati se za cjelovitiju ekonomsku i monetarnu uniju. To osobito uključuje dovršenje bankovne unije europskim sustavom osiguranja depozita i poticanje prave unije tržišta kapitala. Moj posljednji cilj bio bi pridonijeti jasnoj komunikaciji izbora ESB-ovih politika i što je moguće otvorenijem dijalogu s dionicima ESB-a.
B. Monetarna politika Europske središnje banke
4. Kako bi, prema Vama, Europska središnja banka trebala provoditi svoju monetarnu politiku u trenutačnim makroekonomskim uvjetima? Koliko je Europska središnja banka bila uspješna u ostvarivanju svog glavnog cilja održavanja stabilnosti cijena?
U Ugovoru je stabilnost cijena jasno utvrđena kao primarni mandat ESB-a. No Ugovor ne daje preciznu definiciju onoga što se podrazumijeva pod stabilnošću cijena. Upravno vijeće ESB-a definiralo je 1998. stabilnost cijena kao godišnje povećanje harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena (HIPC) za europodručje koje je ispod 2 %. Nakon revizije svoje strategije 2003., Upravno vijeće pojasnilo je da je njegov cilj održati stope inflacije ispod, no blizu, 2% u srednjoročnom razdoblju.
ESB je uspješno ispunio svoj cilj stabilnosti cijena, a od 1999. prosječna inflacija po HIPC-u se kretala široko u skladu s ciljanom inflacijom Upravnog vijeća. Istodobno, tijekom posljednjeg desetljeća inflacija je pala i potom se ustrajno kretala ispod cilja Upravnog vijeća. U tom kontekstu je predanost Upravnog vijeća simetriji u njegovoj ciljanoj inflaciji bila važna kako bi se razjasnilo da preniska inflacija može jednako zabrinjavati kreatore monetarne politike kao i previsoka inflacija. Izbijanje krize uzrokovane bolešću COVID-19 predstavlja dodatni izazov i ESB je bila vrlo odlučna u svojem brzom usvajanju mjera monetarne politike za ublažavanje gospodarskih posljedica krize i rizika za stabilnost cijena.
Prema mojoj procjeni, mjere monetarne politike koje su trenutno na snazi, posebno paket mjera poduzetih od ožujka kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19, bile su učinkovite u očuvanju povoljnih uvjeta financiranja za sve sektore i jurisdikcije u cijelom europodručju, pružajući presudnu podršku za potporu gospodarskom oporavku i za zaštitu srednjoročne
PE659.084v02-00 8/51 RR\1218136HR.docx
HR
stabilnosti cijena. Mjere uvedene od ožujka pridonijele su uspješnoj stabilizaciji financijskih tržišta i ublažavanju stajališta monetarne politike, pomažući u suzbijanju značajnog smanjenja izgleda za inflaciju izazvanog pandemijom. To osigurava da će svi sektori, uključujući tvrtke, kućanstva i vlade, i dalje imati koristi od prilagodljivih financijskih uvjeta u ovim teškim okolnostima.
Na kraju, želio bih napomenuti da je revizija strategije ESB-a u tijeku i ona će, uz mnoga druga pitanja, procijeniti definiciju stabilnosti cijena i ciljane inflacije Upravnog vijeća kao i instrumente koji ga s vremenom mogu podržati. Kako bi se osiguralo da ESB najbolje izvrši svoj mandat, ključno je provesti temeljitu analizu i raspravu o različitim instrumentima koje je ESB do sada primijenila. To posebno podrazumijeva procjenu njihovih učinaka, namjernih i nenamjernih.
5. Općenito, kako ocjenjujete način na koji su se u prošlosti donosile odluke o monetarnoj politici i smatrate li da bi ga trebalo mijenjati i, ako da, kako? Koji su glavni rizici i izazovi koji predstoje Europskoj središnjoj banci?
Odluke Upravnog vijeća o monetarnoj politici temelje se na makroekonomskim, monetarnim i financijskim podacima i na temeljitim analizama koje provode zaposlenici ESB-a i Eurosustava. Ključni korak u postupku donošenja odluka su tromjesečne projekcije koje pripremaju zaposlenici ESB-a i Eurosustava. One osiguravaju solidnu procjenu izgleda za rast i inflaciju te rizike vezane uz te izglede.
Kombinacija kvantitativne analize i uporabe ekonomskih modela ključni su u procjeni različitih opcija politike. Taj postupak temeljen na podacima također omogućuje Upravnom vijeću donošenje odluka koje također dobro razumiju i sudionici na tržištu. Upravno vijeće trebalo bi nastaviti s tom praksom, istodobno osiguravajući da njegov skup analitičkih alata ostane prikladan za predviđenu svrhu u promjenjivom makroekonomskom i financijskom okruženju. Istodobno je važno priznati da će se budući izazovi vjerojatno razlikovati od izazova s kojima se danas suočavamo. Stoga podržavam da tekući pregled strategije, između ostalih tema od interesa, uključuje i procjenu praznina u znanju u glavnim modelima koji se koriste za donošenje odluka monetarne politike kako bi se poboljšalo razumijevanje funkcioniranja gospodarstva kao podrška mandatu ESB-a. Međutim, s obzirom na složenost naših suvremenih gospodarstava, izgledi za rast i inflaciju uvijek će ostati podložni znatnoj neizvjesnosti a kreatori ekonomske politike, uključujući središnje banke, ne mogu njima precizno upravljati.
U tom kontekstu, barem je jednako važno da Upravno vijeće donosi odluke koje dobro razumije šira publika europskih građana. Vijeće bi trebao i dalje pažljivo opisivati kako se različita razmatranja uklapaju u njegove odluke o monetarnoj politici i u procjenu proporcionalnosti za primjenu određenog skupa alata monetarne politike. Ključno je da ESB neprestano procjenjuje kako mjere monetarne politike postižu namjeravanu svrhu, odgovaraju li riziku za cilj stabilnosti cijena i jesu li proporcionalne u njihovom izvršavanju. Konačno, kako bi obogatilo svoja razmatranja o monetarnoj politici, Upravno vijeće bi trebalo i dalje uključivati u svoju procjenu ekonomska razmatranja i zabrinutosti koje su
RR\1218136HR.docx 9/51 PE659.084v02-00
HR
izrazili građani, na primjer da ih identificira na događanjima slušanja, poput onih koji se sada održavaju u kontekstu strateške revizije.
Trenutna pandemija bolesti COVID-19 i njezine makroekonomske posljedice predstavljaju trajni izazov za ESB i Europsku uniju u cjelini. ESB bi trebala nastaviti koristiti sve svoje instrumente kako bi osigurala da uvjeti financiranja ostanu povoljni za potporu gospodarskom oporavku i suzbijanje negativnog utjecaja pandemije na projicirani smjer inflacije.
Istovremeno, ESB se također suočava sa srednjoročnim i dugoročnim izazovima, od oblikovanja monetarne politike i digitalne valute središnje banke do klimatskih promjena. To su neke od tema u tekućem pregledu strategije i radovao bih se sudjelovanju u tim raspravama.
6. Kako ocjenjujete učinke niskih kamatnih stopa?
Niske kamatne stope moraju se procijeniti u kontekstu trajnih demografskih pomaka, globalne prekomjerne štednje i usporavanja rasta produktivnosti. Ta su kretanja pridonijela padu ravnotežne kamatne stope tijekom posljednjih desetljeća u naprednim gospodarstvima. Monetarna politika odražava ovaj razvoj u ravnotežnoj kamatnoj stopi i posljednjih je godina pružila značajnu političku potporu gospodarstvu kako bi osigurala da se inflacija snažno približi cilju ESB-a.
Stalno okruženje s niskim kamatnim stopama u kombinaciji s primjenom nestandardnih alata monetarne politike također je izazvalo zabrinutost zbog negativnih nuspojava monetarne politike. Spomenute nuspojave povezane su s potencijalnim disintermedijacijom na financijskim tržištima, pretjeranom ovisnošću o financiranju središnje banke, kompresijom marži kamatnih stopa s potencijalnim implikacijama na profitabilnost banaka, prekomjernim preuzimanjem rizika, pogrešnom raspodjelom resursa i distribucijskim učincima. Mnoge od ovih nuspojava povezane su i s produljenom primjenom politike prilagodljivih standardnih kamatnih stopa. Ipak, zahvaljujući izravnoj intervenciji na financijskim tržištima i utjecaju širenja bilance stanja središnjih banaka, nuspojave nestandardnih alata monetarne politike u praksi mogu biti važnije od onih povezanih s konvencionalnom monetarnom politikom.
Sve u svemu, postoje jasni dokazi da građani europodručja i dalje imaju koristi od niskih kamatnih stopa. Mjere monetarne politike ESB-a od 2014. imale su značajan utjecaj na gospodarsku aktivnost. To je dovelo do više radnih mjesta i većih plaća, uz povećanje dohotka kućanstva. Niže kamatne stope mogu dovesti do nižih prihoda od kamata i mirovinskog bogatstva. Istodobno, kućanstva nisu samo štediše, već i zajmoprimci i ulagači i u tom svojstvu će imati koristi od smanjenja troškova kamata (na potrošačke kredite i hipotekarne kredite) i poboljšanja bogatstva kućanstava zbog viših cijena imovine, uključujući cijene kuća. Postoje značajni dokazi da će koristi okruženja s niskim kamatnim stopama i dalje nadmašivati negativne nuspojave. Unatoč tome, čak i kad se pokaže da je ukupna ravnoteža koristi i troškova monetarne politike pozitivna, to ne oslobađa ESB obveze da nastavi pažljivo pratiti učinak svojih mjera monetarne politike kroz određene kanale
PE659.084v02-00 10/51 RR\1218136HR.docx
HR
prenošenja i sektore. Načelo proporcionalnosti zahtijeva da se ESB, u ostvarivanju svojih ovlasti, odluči za skup instrumenata koji mu omogućuju da izvrši svoje ovlasti pritom stvarajući najmanje nuspojava. Budući da se učinkovitost i nuspojave mjera mogu s vremenom mijenjati, treba ih neprestano ocjenjivati.
Odluke iz rujna 2019. pokazale su da je Upravno vijeće pripremljeno na potencijalne nuspojave i spremno odgovoriti kada je to potrebno. Kako bi ublažio nuspojave ESB-ove politike negativne kamatne stope usred visokih razina viška likvidnosti, Upravno vijeće je usvojilo dvorazinski sustav koji podržava prenošenje njegove monetarne politike.
7. Što mislite o odgovoru monetarne politike ESB-a na krizu uzrokovanu bolešću COVID-19? Prema vašem mišljenju, bi li program hitne kupnje zbog pandemije (PEPP) trebao dobiti trajniji karakter?
Dok je primarni alat za ublažavanje gospodarskog utjecaja krize uzrokovane bolešću COVID-19 fiskalna politika, mjere monetarne politike koje je ESB poduzela od ožujka odigrale su ključnu ulogu u stabilizaciji tržišta, zaštiti kreditnih usluga i potpori oporavku. To, pak, štiti srednjoročnu stabilnost cijena, u skladu s mandatom ESB-a.
Učinak ESB-ovih mjera na uvjete financiranja u gospodarstvu ima stabilizirajući učinak na makroekonomska kretanja: ulaganja se manje smanjuju i štite se radna mjesta. Bez ovih mjera koje nadopunjavaju mjere koje su usvojile nacionalne vlade i druge europske institucije, europodručje bi se suočilo s mnogo lošijim rastom i izgledima za inflacijom, uključujući veće krajnje rizike.
Kad je početkom godine pandemija pogodila gospodarstvo eurozone, ESB je pokrenula program hitne kupnje zbog pandemije (PEPP) s ciljem stabilizacije tržišta i potpore gospodarstvu europodručja u ovim izazovnim vremenima. PEPP je instrument koji je privremen, usmjeren i proporcionalan u svrhu stabilizacije tržišta i potpore gospodarstvu europodručja u ovim izazovnim vremenima. Da bi ispunio svoje ciljeve kao hitni instrument, PEPP je osmišljen s većom fleksibilnošću tijekom vremena, na različitim tržištima i u svim jurisdikcijama u usporedbi s postojećim programom kupnje vrijednosnih papira (APP) ESB-a. Fleksibilnost PEPP-a bila je presudna za stabiliziranje financijskih tržišta u kontekstu pandemije.
Njegova se privremena priroda odražava se u pogledu neto kupnje vrijednosnih papira u okviru PEPP-a, za koju je Upravno vijeće izjavilo da će u svakom slučaju trajati dok ne prosudi da je faza krize s koronavirusom završila. Štoviše, PEPP je osmišljen na način da bude usmjeren kako bi riješio posebni šok i povezane rizike s kojima se europodručje suočava tijekom pandemije. Stoga je kalibriranje PEPP-a izravno povezano s razvojem pandemije i njezinim posljedicama na prenošenje monetarne politike i gospodarskim izgledima, kako je izjavilo Upravno vijeće.
8. Što mislite o monetarnoj politici koja se razvija na nultoj donjoj granici?
RR\1218136HR.docx 11/51 PE659.084v02-00
HR
Provođenje monetarne politike kada su ključne kamatne stope blizu efektivne donje granice zasigurno je izazovnije. Međutim, nakon što su kamatne stope nakon financijske krize dosegle razinu blizu nule, ESB je uspio pružiti više poticaja pomoći bilančnih politika, smjernica buduće monetarne politike i politika negativnih kamatnih stopa. Smatralo se da su ti instrumenti nekonvencionalni jer središnjim bankama nedostaje iskustva u njihovoj primjeni, ali pokazalo se da su moćni u pružanju daljnjeg prilagođavanja politika gospodarstvu.
Iako je ESB stekao značajno iskustvo s alatima za osiguravanje prilagodbe politike blizu efektivne donje granice, oni i dalje podliježu većem stupnju nesigurnosti od konvencionalne politike kamatnih stopa. To se odnosi, na primjer, na zapažanje da učinak ovih alata ovisi o prevladavajućim makroekonomskim i financijskim prilikama i, prema tome, može se vremenom razlikovati, kako u pogledu njihove učinkovitosti, tako i u pogledu potencijalnih nuspojava. To zahtijeva pažljivo praćenje i kontinuirano ažuriranje u kojoj mjeri intervencija monetarne politike ostaje proporcionalna. U tom kontekstu, pozdravljam da su iskustva i lekcije naučene uslijed korištenja nestandardnih alata monetarne politike važan element pregleda strategije.
9. Koji su, prema Vašem mišljenju, utjecaj i nuspojave kupnje vrijednosnih papira? Koji su, prema Vašem mišljenju, rizici i koristi povezani s programom kupnje vrijednosnih papira korporativnog sektora (CSPP)? Kako ćete zajamčiti transparentnost u pogledu provedbe programa kupnje vrijednosnih papira (APP)?
Programi kupnje imovine ESB-a, uključujući APP i PEPP, pokazali su se vrlo učinkovitima u olakšavanju financijskih uvjeta. Svojim učinkom na financijske uvjete, kupnja vrijednosnih papira imala je značajan pozitivan utjecaj na gospodarstvo i tržište rada. Uz to, analize ESB-a sugeriraju da je inflacija viša nego što bi bila da nije bilo bilo kupnje vrijednosnih papira, iako je inflacija i dalje niža od ciljne inflacije Upravnog vijeća.
Mjere monetarne politike također mogu imati nuspojave, posebno na cijene financijske imovine, banke, druge financijske institucije, ovisnost o financiranju od strane središnje banke, raspodjelu resursa, tržišta nekretnina i financijsko stanje kućanstava. Takve nuspojave mogu postati izraženije što su mjere dulje na snazi i što se intenzivnije primjenjuju. Stoga je važno nastaviti pratiti razvoj takvih mogućih nuspojava i osigurati da one ne nadmašuju ekspanzivni učinak mjera ESB-a na gospodarstvo.
Prilagodljiva monetarna politika općenito potiče financijske ulagače i posrednike da se prebace na rizičniju imovinu, uključujući osiguravanje više kredita kućanstvima i poduzećima. Ovo je namjeravani učinak monetarne politike (često se naziva i kanalom za rebalans portfelja) jer podrazumijeva da se novčani poticaj prenosi na sektore koji ne posjeduju ili izdaju prihvatljive vrijednosne papire i stoga nemaju izravnu korist od programa kupnje. Međutim, ako preuzimanje rizika postane pretjerano, to može pridonijeti povećanju rizika financijske stabilnosti. Monetarna politika, a posebno kupnja vrijednosnih papira, također bi mogla utjecati na funkcioniranje tržišta iskrivljavanjem formiranja cijena obveznica iz temeljnih osnova i utječući na uvjete likvidnosti u nekim tržišnim segmentima.
PE659.084v02-00 12/51 RR\1218136HR.docx
HR
Do sada analize sugeriraju da je formiranje cijena na tržištima državnih obveznica europodručja uglavnom ostalo netaknuto i da su kupnje zapravo podupirale funkcioniranje tržišta u vrijeme jakog stresa.
Što se tiče CSPP-a, očita je korist potpora koju su ove kupnje osigurale troškovima financiranja poduzeća, a time i ulaganjima poduzeća i stvarnom gospodarstvu. Također je imao pozitivne utjecaje na uvjete financiranja za sve tvrtke iz europodručja, uključujući one koje se ne oslanjaju na tržišta kapitala za svoje financiranje, poput malih i srednjih poduzeća (MSP).
Istodobno je važno vrlo pažljivo i kontinuirano pratiti rizike povezane s programima kupnje imovine. Treba upravljati rizicima kako bi se održali na razinama koje ne prijete bilanci ESB-a, štiteći time njezinu sposobnost da ispuni svoj mandat.
Napokon, transparentnost je odigrala središnju ulogu u APP-u i PEPP-u omogućavajući sudionicima na tržištu da bolje razumiju kako se programi provode. Stoga je najvažnije redovito objavljivanje podataka o kupnjama i posjedovanju u okviru APP-a i PEPP-a na internetskoj stranici ESB-a.
10. Što najviše očekujete od revizije okvira monetarne politike ESB-a? Koji su glavni izazovi za reviziju? Bi li ESB trebao redefinirati svoju kvantitativnu definiciju cilja stabilnosti cijena i na koji način? Što mislite o odluci Fed-a iz kolovoza 2020. u tom pogledu?
Revizija monetarne strategije ESB-a, koja je neočekivano odgođena zbog bolesti COVID-19, nastavljena je i tijekom sljedeće godine na nju će biti stavljen posebna naglasak. Očekujem široku i otvorenu raspravu, koja će također obuhvatiti kako razmatranja poput financijske stabilnosti i klimatskih promjena mogu srednjoročno utjecati na stabilnost cijena.
Postupak revizije podijeljen je u niz rasprava unutar Upravnog vijeća, a podupiru ih seminari koje je pripremilo osoblje Eurosustava, uzimajući u obzir stavove prikupljene od ostalih dionika. U vezi s tim vjerujem da je doprinos Europskog parlamenta posebno važan i pozdravljam činjenicu da se predsjednik ESB-a složio da će usko surađivati u kontekstu revizije strategije ESB-a i osigurati da redoviti dijalog između ESB-a i Europskog parlamenta igraju ključnu ulogu.
Seminare Upravnog vijeća podupirat će detaljne pripremne radnje koje će provoditi deset namjenskih radnih tokova Eurosustava. Radni tokovi pokrivaju širok raspon tema: mjerenje inflacije, cilj ESB-a u pogledu stabilnosti cijena, modeliranje Eurosustava, globalizacija, digitalizacija, klimatske promjene, financijska stabilnost i makrobonitetne politike, nebankarsko financijsko posredovanje, komunikacija i interakcija monetarne politike i fiskalne politike.
Cilj revizije strategije ESB-a je osigurati da je strategija monetarne politike ESB-a otporna i prikladna svrsi, kako danas, tako i ubuduće.
RR\1218136HR.docx 13/51 PE659.084v02-00
HR
Detaljna definicija našeg primarnog cilja bit će vrlo istaknuta u provedbi revizije strategije. Jasna formulacija onoga čemu teži Upravno vijeće imperativ je u njegovoj težnji za stabilnošću cijena. To također olakšava transparentnost i odgovornost za donesene odluke monetarne politike.
U kontekstu tekuće revizije strategije, bilo bi preuranjeno donositi zaključke o tome, kao i o bilo kojem od njezinih aspekata.
Konačno, nedavno revidirana Izjava o dugoročnim ciljevima i strategiji monetarne politike FED-a ocrtava novi strateški okvir koji uključuje značajne promjene povezane s obje strane dvostrukog mandata FED-a - maksimalnu zaposlenost i stabilnost cijena. S velikim sam zanimanjem primio na znanje FED-ovu reviziju i radujem se sudjelovanju u reviziji strategije ESB-a. Moram napomenuti da u okviru svog mandata ESB provodi vlastitu neovisnu reviziju, a revizije strategija drugih središnjih banaka (uključujući FED) ne bi trebale imati izravne posljedice na strategiju ESB-a.
11. Kako ocjenjujete trenutno razumijevanje dinamike inflacije i glavnih čimbenika koji pokreću kretanje inflacije posljednjih godina? Smatrate li da je inflacija u europodručju podcijenjena zbog neodgovarajućeg udjela troškova stanovanja u košarici HIPC-a? Biste li zatražili ponovno prilagođavanje košarice?
Razumijevanje dinamike inflacije, kao i glavnih pokretača inflacije, i kako se oni razvijaju s vremenom, presudno je za ESB. Za kreatore monetarne politike pokazalo se da je stjecanje cjelovitog razumijevanja dinamike inflacije veći izazov nego prije jer, uz monetarnu politiku, mnoštvo različitih čimbenika istovremeno utječe na inflaciju. U tom pogledu, ESB mora biti otvoren za različita objašnjenja niske inflacije koja bi sva mogla biti istodobno relevantna, no također bi mogla zahtijevati drugačiji odgovor politike.
Kao primjer navodim Izvješće o niskoj inflaciji koje je objavljeno 2016. U njemu su istaknute dvije vrste sila koje oblikuju dinamiku inflacije. Prvo, strukturni čimbenici koji mijenjaju način djelovanja našeg gospodarstva mogu objasniti dugoročne trendove inflacije. Među njima se ističu globalizacija, opadajuća pregovaračka moć radne snage, tehnološki napredak i demografski trendovi. Drugo, šokovi - bilo sa strane ponude ili sa strane potražnje - mogu utjecati na dinamiku inflacije različitim kanalima.Trenutno je izazov u razumijevanju inflacije procijeniti kratkoročne i dugoročne učinke koje pandemija ima na inflaciju, a posebno na temeljnu inflaciju.
Harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HIPC), koji je sastavio Eurostat, osigurava da sve zemlje Europske unije slijede istu metodologiju. Inflacija HIPC-a predstavlja visokokvalitetni indeks cijena koji se pokazao dobrim u mnogim dimenzijama, no nije savršen. Zbog toga pozdravljam da je tijekom godina uvedeno nekoliko poboljšanja u metodologiji HIPC-a i da će revizija strategije ESB-a također razmotriti pitanje mjerenja inflacije. Uključivanje stambenih objekata u vlasništvu stanara u izračune HIPC-a za pokrivanje svih izdataka potrošnje vezanih uz stanovanje moglo bi biti važno poboljšanje
PE659.084v02-00 14/51 RR\1218136HR.docx
HR
koje ujedno bolje odgovara načinu na koji europski građani doživljavaju inflaciju u svom svakodnevnom životu.
Međutim, postoje tehnički izazovi za uključivanje stambenih objekata u vlasništvu stanara i ne postoji prvo najbolje rješenje. Radovao bih se sudjelovanju u reviziji strategije radi razmjene mišljenja o tome kako se ti izazovi mogu riješiti.
U praksi, kao što sugeriraju preliminarni izračuni temeljeni na eksperimentalnom pokazatelju stambenih objekata u vlasništvu stanara, njegovo uključivanje u HIPC imalo bi tek ograničeni utjecaj na prosječnu inflaciju.
12. Kakav je vaš stav o heterogenosti monetarnih uvjeta i pristupu kreditima u cijelom europodručju i njegovom utjecaju na jedinstvenu monetarnu politiku ESB-a, posebno uslijed trendova gospodarskih razlika izazvane bolešću COVID-19?
Iako će uvijek postojati neke razlike u uvjetima financiranja između država članica europodručja, što odražava strukturne razlike i razlike u gospodarskim izgledima, nakon što je kriza uzrokovana bolešću COVID-19 pogodila gospodarstvo europodručja, postojao je jasan rizik od fragmentacije koja bi povećala divergenciju u tolikoj mjeri da više ne bi bila skladu s nesmetanim prijelazom monetarne politike ESB-a na sve sektore i jurisdikcije.
Mjere uvedene od ožujka, a posebno PEPP i treća serija ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja, osmišljene su kako bi podržale prijelaz u sve sektore i jurisdikcije gospodarstva europodručja. Procjene pokazuju da je PEPP, zajedno s dodatnom omotnicom APP-a u vrijednosti 120 milijardi EUR najavljenih u ožujku, imao značajan utjecaj na smanjenje terminske premije u desetogodišnjem prosječnom prinosu državnih obveznica europodručja, što je općenito važna komponenta dugoročnih kamatnih stopa. Učinak se razlikovao među zemljama, s izrazito jačim smanjenjem za one zemlje koje su najteže pogođene pandemijom.
Primjena u trećoj seriji ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja u lipnju i rujnu (zajedno skoro 1,5 bilijuna EUR) bila je neočekivano velika i široko rasprostranjena. Prema anketi o bankarskom kreditiranju europodručja iz listopada 2020., banke su istaknule da likvidnost treće serije ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja snažno podupire njihovo kreditiranje, posebno prema tvrtkama. Banke su također naznačile da ciljane operacije dugoročnijeg refinanciranja imaju pozitivan utjecaj na njihovo stanje u pogledu likvidnosti i uvjete financiranja na tržištu te na ublažavanje učinka na uvjete koji se nude zajmoprimcima. Ciljane operacije dugoročnijeg refinanciranja su tako pridonijele ujednačenijem prenošenju monetarne politike ESB-a.
Ujednačeniji oporavak od krize podržao bi učinkovitost monetarne politike u europodručju. Upravno vijeće svoje odluke o monetarnoj politici prilagođava razvoju gospodarstva europodručja u cjelini, ali također mora osigurati da njegova monetarna politika dosegne sve dijelove gospodarstva i sve jurisdikcije u ostvarivanju svog mandata za stabilnost cijena.
RR\1218136HR.docx 15/51 PE659.084v02-00
HR
U težnji za ujednačenijim oporavkom ključna je fiskalna politika. Na primjer plan oporavka Europske komisije u vidu instrumenta Next Generation EU igrat će važnu ulogu u pokušaju ponovnog uspostavljanja jednakih uvjeta i pružanja potpore onima koji su najteže pogođeni pandemijom.
Stoga snažno pozdravljam ovaj plan koji će ojačati jedinstveno tržište i izgraditi trajni i uspješan oporavak, istodobno podržavajući zelene i digitalne prioritete EU-a.
13. Prema Vašem mišljenju, kako ESB može doprinijeti gospodarskom rastu, ekološkoj tranziciji i punoj zaposlenosti, a da se pritom u cijelosti pridržava svog primarnog cilja održavanja stabilnosti cijena? Postoje li po Vama dodatne mjere monetarne politike koje bi doprinijele pozitivnim učincima na realno gospodarstvo?
Kao što je zapisano u Ugovoru, glavni cilj ESSB-a je održavanje stabilnosti cijena. Međutim „ne dovodeći u pitanje cilj stabilnosti cijena, ESSB podupire opće ekonomske politike Zajednice s ciljem doprinosa postizanju ciljeva Zajednice utvrđenih u članku 2.“. Dakle, jasno da monetarna politika može igrati presudnu ulogu u potpori realnom gospodarstvu. Zapravo, u trenutnom okruženju, u kojem je potražnja slaba, a inflacija niža od razine koja je u skladu s ciljanom inflacijom Upravnog vijeća, monetarna politika ključna je za potporu i gospodarskom rastu i inflaciji.
Potpora potrošnji kućanstava i ulaganju tvrtki presudan je mehanizam prenošenja monetarne politike za postizanje cilja stabilnosti cijena. Postoji obilje dokaza da su mjere monetarne politike poduzete od sredine 2014. imale značajan utjecaj na zaposlenost, dohotke i rast.
Štoviše, mjere poduzete od ožujka 2020. na kupnju vrijednosnih papira i na parametre ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja pružit će značajnu potporu gospodarskom oporavku i ublažiti najgore ishode.
Trajna revizija strategije ESB-a pružit će priliku za bolje razumijevanje kako dugoročni trendovi mogu utjecati na varijable koje redovito nadgledamo i do neke mjere nastojimo kontrolirati. Među tim trendovima svakako se ističu demografska tranzicija, disruptivne tehnološke promjene i globalno zagrijavanje.
14. U kojoj mjeri bavljenje klimatskim promjenama i drugim pitanjima održivosti smatrate dijelom mandata ESB-a? Kako gledate na učinke politike ESB-a na klimatske promjene? Mislite li da bi ESB trebao uskladiti svoju kupnju vrijednosnih papira s UN-ovim ciljevima održivog razvoja i Pariškim klimatskim sporazumom? Bi li programi ESB-a za kupnju vrijednosnih papira trebali biti u skladu s okvirom EU-a za taksonomiju? Koju bi ulogu ESB imao u Mreži za ekologizaciju financijskog sustava (NGFS)? Kako ESB može u praksi primijeniti ključne preporuke sveobuhvatnog izvješća NGFS-a „Poziv na djelovanje Klimatske promjene kao izvor financijskog rizika“ koje su usmjerene prema središnjim bankama? U kojoj mjeri, prema Vašem mišljenju, zelene obveznice doprinose dekarbonizaciji i kako ocjenjujete nedavna istraživanja Banke za međunarodne namire (BIS) u vezi s tim (https://www.bis.org/publ/qtrpdf/r_qt2009c.pdf)?
PE659.084v02-00 16/51 RR\1218136HR.docx
HR
Da bi se ubrzao prijelaz na ugljično neutralno gospodarstvo, ključno je da vlade, središnje banke, nadzorna tijela i financijske institucije poduzmu čvrste i odlučne mjere. Svi ti subjekti moraju odigrati određenu ulogu. Kako gospodarstvo još uvijek u velikoj mjeri ovisi o fosilnim gorivima, potrebno je temeljno preusmjeravanje. Vlade su svojim klimatskim politikama pokretačka snaga tog preusmjeravanja. Europa već prednjači u pogledu klimatskog djelovanja. Potpisivanjem Pariškog sporazuma europske su se vlade obvezale intenzivirati politike i ulaganja potrebna za održivu budućnost s niskim udjelom ugljika. EU je pokrenula svoj zeleni plan i izvrsno odrađuje posao uvođenjem taksonomije za održive aktivnosti koje pojačavaju tranziciju. Konačno, EU je poduzela ključne strukturne promjene kako bi obnovila učinkovito funkcioniranje tržišta uvođenjem sustava trgovanja emisijama (ETS) i Direktivom o nefinancijskom izvješćivanju (NFRD).
Iako hvalim dosadašnji rad EU-a, želio bih naglasiti da još puno toga treba učiniti. Da bi se postigli pariški ciljevi, bitno je napraviti pomak prema održivoj globalnoj ekonomiji mnogo brže nego što je to trenutno slučaj. Dva ključna čimbenika koji trenutno usporavaju tranziciju su prvenstveno činjenica da tvrtke još uvijek nemaju dovoljno financijskih poticaja za smanjenje svojih emisija, a drugo da se financijski posrednici suočavaju s izazovima vezanima za podatke kako bi na najbolji način uzeli u obzir klimatske promjene tijekom donošenja investicijskih odluka.
Iako je stvaranje uvjeta za prijelaz na ugljično neutralno gospodarstvo prije svega zadatak demokratski izabranih vlada, a određivanje cijene ugljika i dalje je primarni alat za to, svi dionici moraju imati određenu ulogu u energetskoj tranziciji, uključujući ESB. Polazište za nadzorne zadaće ESB-a je perspektiva rizika. Nadzorna tijela su već općenito prepoznala da su i tranzicija i klimatske promjene izvori financijskih rizika te bi ih trebalo rješavati i njima upravljati. To ne vrijedi samo za tranzicijske rizike i rizike povezane s klimom, već i za šire ekološke i socijalne rizike.
Polazna točka za monetarnu zadaću ESB-a je cilj stabilnosti cijena. „Ne dovodeći u pitanje primarni cilj stabilnosti cijena“, ESB podupire opće gospodarske politike u Uniji. Te politike uključuju visoku razinu zaštite i poboljšanja kvalitete okoliša i političke prioritete koje je istaknula EU, uključujući zeleni plan. S obzirom na ambicije i obveze EU-a, ESB je dužan podržati te politike, pod uvjetom da to može učiniti ne dovodeći u pitanje svoj cilj stabilnosti cijena. Naravno, i u tom kontekstu, ESB mora djelovati u skladu s načelima proporcionalnosti i institucionalne ravnoteže. U tom kontekstu vjerujem da postoje barem tri razloga iz kojih su klimatske promjene bitne za monetarnu politiku.
Prvo, klimatske promjene i njihovo ublažavanje sve će više utjecati na ključne makroekonomske varijable za vođenje monetarne politike. Štoviše, klimatske promjene mogle bi utjecati na kanale prenošenja monetarne politike. To bi moglo zahtijevati od središnjih banaka, uključujući ESB, da ažuriraju svoj skup analitičkih alata dodavanjem klimatskih rizika u svoje makroekonomske modele, alate za predviđanje i svoje poslovanje.
Drugo, s obzirom na povećanu prisutnost ESB-a na financijskim tržištima, ESB bi trebao pažljivo procijeniti učinak svojih nestandardnih mjera na ambiciju EU-a da se napravi
RR\1218136HR.docx 17/51 PE659.084v02-00
HR
pomak prema nisko-ugljičnom gospodarstvu. Oblikovanje ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja i programi kupnje vrijednosnih papira imaju važne posljedice na raspodjelu kapitala u gospodarstvu i važno je da te politike budu otporne na buduće promjene, bez ugrožavanja učinkovitosti monetarne politike u postizanju primarnog cilja.
Bio bi važan korak da se prizna da djelovanje u skladu s načelom otvorenog tržišnog gospodarstva ne podrazumijeva nužno da bi se ESB u svim okolnostima trebao strogo pridržavati tržišne neutralnosti, posebno tijekom postojanja tržišnih neuspjeha kao što je nedavno istaknula članica Izvršnog odbora ESB-a Isabel Schnabel. Štoviše, ESB bi mogao istražiti kako se u okviru svog mandata njezini instrumenti mogu osmisliti da doprinesu oslobađanju ulaganja koja podupiru prijelaz na ugljično neutralno gospodarstvo. Postojeće politike EU-a, poput Direktive o nefinancijskom izvješćivanju i taksonomije za održive aktivnosti, mogu se uzeti kao polazište u tom pogledu.
Treće, ESB bi također trebao na odgovarajući način odražavati rizike povezane s klimom u svojim okvirima za ublažavanje rizika i trebao bi biti transparentan u pogledu svoje izloženosti - kako preporučuje NGFS. Za monetarne portfelje, ESB se u velikoj mjeri oslanja na mišljenja agencija za kreditni rejting o tome kako procijeniti kreditni rizik. Stoga ESB mora surađivati s njima kako bi utvrdio odražavaju li se rizici povezani s klimatskim promjenama dobro u njihovoj prosudbi. Sve dok ESB i nacionalne središnje banke donose vlastitu kreditnu procjenu, to moraju činiti samostalno. S obzirom na široke aktivnosti ESB-a, svjestan sam da je dostupnost podataka presudna, ali i izazovna. To također naglašava važnost Direktive o nefinancijskom izvješćivanju. U mjeri u kojoj nedostaju relevantni podaci, ESB može istražiti može li igrati ulogu u poticanju ugovornih strana da objavljuju podatke povezane s klimom, na primjer određivanjem da ih ugovorne strane moraju objaviti ako žele sudjelovati u operacijama monetarne politike. U tom pogledu, dopustite mi da ponovim stav koji su istakli i NGFS i Eurosustav: zelena taksonomija, tj. taksonomija održivih aktivnosti u odnosu na klimatske promjene, biološku raznolikost i druge ciljeve zaštite okoliša, poput nedavno usvojenog cilja i onih koji se razvijaju u EU-u, ključna je za sprječavanje manipulativnog zelenog marketinga i osiguravanje učinkovitosti proizvoda poput zelenih obveznica na ciljeve zaštite okoliša. U tom pogledu, od temeljne je važnosti i stalni rad Komisije na razvoju standarda zelenih obveznica pozivajući se na taksonomiju EU-a. No, da bi se pravilno procijenila izloženost rizicima povezanim s klimom, taksonomija onih djelatnosti koje su najizloženije prijelazu na gospodarstvo s niskim udjelom ugljika, možda je još važnija za središnje banke i nadzorna tijela. U tom pogledu pohvalio bih nedavno istraživanje Banke za međunarodne namire (BIS) koje uvodi okvir za zelene ocjene.
Na kraju, vrlo sam zadovoljan činjenicom da je ova tema sastavni dio tekuće revizije strategije ESB-a te se nadam da ću joj imati prilike doprinijeti.
15. Koju bi ulogu po Vama trebao imati ESB u pogledu virtualnih valuta? Koje su mogućnosti i rizici povezani s virtualnom imovinom po Vašem mišljenju? Koje je Vaše mišljenje o digitalnim valutama središnje banke i povezanim rizicima i koristima? Kako bi po Vama izgledao odgovarajući regulatorni okvir za virtualne valute (a posebno „stabilne
PE659.084v02-00 18/51 RR\1218136HR.docx
HR
kriptovalute”)? Treba li ESB, prema Vašem mišljenju, pokrenuti digitalni euro? Ako je to slučaj, kako bi to trebalo izgledati i kako biste rješavali rizike koji mogu nastati ako se uvede takva valuta, uključujući moguće rizike od povlačenje depozita i probleme vezane uz privatnost?
Kriptoimovina0 koja ne predstavlja potraživanje ni prema jednom subjektu u svojoj je osnovi nestabilna i nema obilježja novca. Iako takva kriptoimovina predstavlja rizik za ulagače i može se koristiti za nezakonite aktivnosti, trenutno ne predstavlja materijalni rizik za financijski sustav EU-a ili monetarnu stabilnost. ESB bi trebala nastaviti nadzirati kriptoimovinu kako bi tu procjenu rizika održavala ažurnom u pogledu kretanja na tržištu.
Kriptoimovina koja ima za cilj održavati stabilnu vrijednost, pozivanjem na (i) jednu fiducijarnu valutu ili (ii) nekoliko fiducijarnih valuta ili jednu ili više roba ili jednu ili nekoliko kriptoimovina, ili kombinacije takve imovine, poznate kao tokeni elektroničkog novca odnosno tokeni vezani uz imovinu, prema prijedlogu Europske komisije za Uredbu o tržištima kriptoimovine (MiCA), teoretski bi se mogla koristiti kao sredstvo plaćanja, pa čak i kao skladište vrijednosti. Nadalje, neke bi takve inicijative za tokene mogle brzo postići globalni učinka iskorištavanjem postojećih korisničkih baza.
Tokeni elektroničkog novca ili tokeni vezani uz imovinu koji postaju značajni u Uniji ili na globalnoj razini predstavljaju i mogućnosti i izazove. Mogli bi pomoći u prevladavanju nedostataka u brzini i troškovima globalnih prekograničnih plaćanja. Istodobno, oni mogu ugroziti monetarnu i financijsku stabilnost i suverenitet, utjecati na sigurnost i učinkovitost platnih sustava, kao i postaviti niz drugih pitanja koja se, između ostalog, odnose na pranje novca / financiranje terorizma, konkurenciju, zaštitu podataka i zaštitu potrošača.
ESB bi sa svoje strane trebala odigrati ulogu osiguravajući da sistemski tokeni vezani uz imovinu ili tokeni elektroničkog novca ne narušavaju stratešku autonomiju i otpornost platnog sustava europodručja. Kao nadzornik platnog sustava, ESB bi trebala, zajedno sa središnjim bankama europodručja, primjenjivati relevantne okvire nadzora Eurosustava za platne sustave, sheme plaćanja i aranžmane za ublažavanje rizika tokena elektroničkog novca ili tokena vezanih uz imovinu. Štoviše, ESB bi trebala surađivati s EBA-om i nadležnim tijelima i sudjelovati u kolegijima značajnih tokena novca ili tokena vezanih uz imovinu.
Odgovarajući regulatorni okvir za tokena elektroničkog novca ili tokena vezanih uz imovinu trebao bi biti nadahnut načelom “istog poslovanja, istih rizika, istih pravila“. Trebao bi osigurati jednake uvjete podvrgavanjem tokena elektroničkog novca ili tokena vezanih uz imovinu s potencijalom koji se mogu koristiti kao instrumenti opće namjene istim zahtjevima. Okvir bi nadalje trebao ublažiti sve rizike koje takvi tokeni predstavljaju za, između ostaloga, financijsku stabilnost, monetarnu politiku i suverenitet, te zaštitu potrošača. MiCA je dobar prvi korak u regulaciji kriptoimovine, uključujući stabilne kriptovalute (stablecoins), koje već nisu obuhvaćene postojećim zakonodavstvom EU-a, jer se ne 0 Digitalni prikaz vrijednosti ili prava koja se mogu prenositi i pohranjivati elektroničkim putem pomoću tehnologije decentraliziranog vođenja evidencije ili slične tehnologije.
RR\1218136HR.docx 19/51 PE659.084v02-00
HR
kvalificiraju kao financijski instrument prema Direktivi MiFID II, ili na primjer kao elektronički novac prema direktivi o elektroničkom novcu. Također će pomoći u izbjegavanju arbitraže između jurisdikcija EU-a. ESB je također upravo objavio za javno savjetovanje svoj novi okvir za nadzor elektroničkih platnih instrumenata, shema i aranžmana, takozvani okvir programa PISA. Novi okvir također ima za cilj osigurati načelo „istog poslovanja, istih rizika, istih pravila“ na proporcionalan način i također se odnosi na tokene elektroničkog novca ili tokene vezane uz imovinu.
Kao što se također raspravljalo u nedavnom izvješću o digitalnom euru, koje je pripremila Radna skupina na visokoj razini Eurosustava za digitalne valute središnje banke, potonje su moćno sredstvo kojima se središnje banke mogu nositi s nekim izazovima i potrebama koji nastaju u kontekstu digitalizacije naših društava i gospodarstava. Konkretno: i) kako se pojavljuju nove potrebe za plaćanjem, digitalni euro pružio bi digitalno sredstvo bez rizika za ispunjavanje tih potreba; ii) u slučaju značajnog smanjenja upotrebe gotovine kao platnog sredstva, digitalni euro pružio bi digitalni ekvivalent zakonskog sredstva plaćanja euronovčanica, nadopunjujući ulogu gotovine; iii) s obzirom na mogući rast privatnih ili stranih javnih digitalnih valuta, digitalni euro pomogao bi u očuvanju monetarne i financijske stabilnosti i suvereniteta. Važno je naglasiti da bi se digitalni euro, ako bi ga se uvodilo, uveo zajedno s gotovinom, a ne bi je zamijenio. Štoviše, to bi zahtijevalo čvrstu pravnu osnovu.
Što se tiče rizika povezanih s mogućim izdavanjem digitalnog eura, mislim da oni uvelike ovise o njegovom stvarnom osmišljavanju. Digitalni euro trebao bi biti osmišljen na način da se izbjegne pretjerano preusmjeravanje depozita komercijalnih banaka u digitalni euro, kako kao strukturni fenomen, tako i tijekom financijske krize. Digitalni euro također ne bi trebao istiskivati privatne inicijative koje mogu koristiti inovacijama i integraciji europskog sektora plaćanja malih vrijednosti. Također bi se trebale uzeti u obzir međuvalutne posljedice digitalnog eura, uključujući unutar Unije.
Što se tiče privatnosti, postoji očit kompromis između prava građana na zaštitu svojih osobnih podataka i javne dužnosti za borbu protiv ilegalnih aktivnosti (poput pranja novca). Prava ravnoteža između ove dvije temeljne vrijednosti trebat će se pronaći u suradnji sa suzakonodavcima.
U ovom trenutku nisam u položaju da prosuđujem bi li ESB trebao izdati digitalni euro. Mislim da je zbog složenosti te teme potrebna pažljiva analiza i uključivanje svih dionika. Stoga mi je drago vidjeti da ESB pristupa analizi digitalnog eura s zajamčenom pažnjom - uključujući uključivanje javnog mnijenja putem otvorenih savjetovanja i započinjanje praktičnih eksperimentiranja o mogućem osmišljavanju zajedno s nekoliko nacionalnih središnjih banaka Eurosustava - posebno surađujući s ovim Parlamentom i njegovim relevantnim odborima.
16. Kakva će, prema Vama, biti uloga gotovinskih transakcija u budućnosti u usporedbi s digitalnim transakcijama?
PE659.084v02-00 20/51 RR\1218136HR.docx
HR
Gotovina i dalje čini većinu transakcija u europodručju, međutim, smanjuje se njezin udio u transakcijama na prodajnim mjestima i transakcijama između osoba. Što se tiče količine ukupnih transakcija, ona s smanjila sa 79 % u 2016. na 73 % u 2019. Paralelno širenje bezgotovinskih transakcija uglavnom je potaknuto kartičnim plaćanjima, koja su porasla s 19 % na 24 % u pogledu količina. Trend ka bezgotovinskom plaćanju ubrzala je pandemija bolesti COVID-19, kada je došlo do rasta internetskog plaćanja kućanstava i prelaska na beskontaktno plaćanje u trgovinama. Istodobno, novac zadovoljava ključne potrebe građana. Na primjer, gotovina je i dalje jedini oblik novca središnje banke dostupan javnosti (unatoč mogućoj budućoj ulozi digitalne valute središnje banke), gotovina može funkcionirati kao zamjenska opcija u slučaju ozbiljnog poremećaja u elektroničkom plaćanju i preduvjet je da mnogi ljudi u ugroženim položajima (poput određenih starijih građana, invalida i nepismenih) imaju pristup financijskim uslugama i da mogu samostalno upravljati svojim financijskim poslovima. Eurosustav mora osigurati da, kako se povećavaju digitalne transakcije, potrošači imaju pristup integriranim paneuropskim rješenjima za digitalno plaćanje koja služe njihovim potrebama. To trenutno nije slučaj, a Europa doživljava dominaciju nekolicine neeuropskih igrača. Tu koncentraciju može pogoršati sposobnost globalnih tehnoloških tvrtki - takozvanih velikih tehnoloških tvrtki - da također nude usluge plaćanja, što sve više i čine.
Eurosustav je na te izazove odgovorio obnovom svoje strategije za plaćanja malih vrijednosti kako bi potaknuo i olakšao razvoj europskih rješenja za digitalno plaćanje. Komisija je nedavno objavila i svoju strategiju za plaćanja malih vrijednosti s ciljem daljnjeg razvoja paneuropskog sektora plaćanja. Stoga pozdravljam Europsku platnu inicijativu koju su pokrenule brojne europske banke za razvoj paneuropskih platnih proizvoda i druge privatne inicijative koje žele ponuditi paneuropska rješenja za plaćanje.
Da zaključim, gotovina i dalje čini većinu transakcija u europodručju i trebali bismo nastaviti osiguravati da svi građani EU-a imaju pristup gotovini u svako doba. Digitalne transakcije su nadopuna gotovini, a ne zamjena za nju. Zajedno podržavaju financijsku uključenost i nude izbor potrošačima. To je u skladu s politikom Eurosustava o poštivanju preferencija potrošača kada su u pitanju sredstva plaćanja.
17. Nekoliko država članica EU-a priprema se za pridruživanje europodručju, a dvije države članice pridružile su se ERM-u II u srpnju 2020. Kako planirate spriječiti nejednakosti između država članica europodručja tijekom nadolazećeg desetljeća u kontekstu stanja njihovih gospodarstava? Koji bi gospodarski scenarij bio prikladan prilikom proširenja europodručja?
Dopustite mi da kažem da smatram kako je euro najopipljiviji znak europske integracije. Trenutno je službena valuta za 19 država članica EU-a. Kao što je utvrđeno Ugovorom, od svih država članica EU-a bez klauzule o izuzeću ili kojima nije odobreno izuzeće, tj. od sedam zemalja izvan europodručja osim Danske, očekuje se usvajanje eura prije ili kasnije.
Vjerujem da je slika o rastućim gospodarskim razlikama unutar EMU-a tijekom posljednjeg desetljeća složenija nego što bi se mogla činiti prima facie. Primjerice, zemlje s niskim
RR\1218136HR.docx 21/51 PE659.084v02-00
HR
dohotkom iz srednjoistočne Europe koje su usvojile euro, posebno Baltik i Slovačka, zapravo sustižu gospodarstva s višim dohotkom. Što je još važnije, nekoliko studija zaključilo je da se, da bismo doista razumjeli sve veće razlike u Europi, treba usredotočiti na druge čimbenike, a ne EMU - na primjer, tehnološke i globalizacijske šokove, utjecaj globalne financijske krize, kao i specifične strukturne slabosti. Ako se, primjerice, pogleda ciklična disperzija među gospodarstvima europodručja, ona se zapravo smanjila. To je omogućilo postizanje visokog stupnja simetrije u poslovnom i financijskom ciklusu članica europodručja, što je ključni sastojak uspješne jedinstvene monetarne politike. Ipak, još treba procijeniti utjecaj tekuće pandemije bolesti COVID-19 na ekonomske uvjete gospodarstava unutar i izvan europodručja.
Mišljenja sam da najpoželjniji gospodarski scenarij za proširenje europodručja treba prilagoditi svakoj pojedinačnoj državi članici. Svaka država koja se želi pridružiti europodručju mora uvesti potrebne mjere i pokrenuti potrebne reforme vlastitom putanjom, metodama i vremenskim rasporedom. Vrijeme pridruživanja u konačnici ovisi o tri glavna čimbenika: političkoj volji koja se odražava u nacionalnim strategijama za uvođenje eura; prihvaćenosti projekta među građanima; i gospodarskoj spremnosti.
ESB i Europska komisija redovito procjenjuju napredak koji su postigle sve države članice izvan europodručja u ispunjavanju kriterija utemeljenih na Ugovoru potrebnih za usvajanje eura, kako je obrazloženo u izvješćima o konvergenciji. Prema Konvergencijskim izvješćima ESB-a i Europske komisije za 2020., koja su objavljena 10. lipnja, niti jedna revidirana zemlja nije ispunila sve maastrichtske kriterije. Niti jedna od sedam zemalja nije udovoljila kriteriju deviznog tečaja, koji zahtijeva sudjelovanje države članice najmanje dvije godine tečajnom mehanizmu ERM-u II, bez devalvacije u odnosu na euro.
Nakon odluke donesene zajedničkim dogovorom ministara financija zemalja europodručja, predsjednika ESB-a i ministara financija i guvernera središnjih banaka Danske, Bugarske i Hrvatske, bugarski lev i hrvatska kuna uključeni su u ERM II od 10. srpnja 2020. Sudjelovanje u ERM II mora se smatrati važnom prekretnicom u pripremama za usvajanje eura. Stoga će izvješća o konvergenciji ESB-a i Europske komisije 2022. pružiti procjenu spremnosti obje države članice da usvoje euro.
18. Kako vidite ulogu Fonda za oporavak? Kako najbolje može podržati otpornost eurozone? Smatrate li da je za europodručje potrebna europska sigurna imovina ne samo kako bi se pomoglo u stabilizaciji financijskih tržišta i omogućilo bankama da smanje svoju izloženost nacionalnom dugu, već i kako bi se olakšalo pravilno prenošenje monetarne politike?
Ponovno izbijanje virusa povećalo je nesigurnost i zahtijeva nastavak fiskalne potpore kako bi se izbjegli „učinci naglog pada“ i pomoglo vratiti naša gospodarstva na pravi put. Stoga je od najveće važnosti da se paket Next Generation EU (NGEU) vrijedan 750 milijardi EUR pusti u rad bez odgađanja. Taj paket oporavka potencijalno može značajno poduprijeti zemlje koje su najteže pogođene pandemijom, ojačati jedinstveno tržište i izgraditi trajan i uspješan oporavak.
PE659.084v02-00 22/51 RR\1218136HR.docx
HR
Učinak NGEU-a - i njegovog središnjeg programa, Mehanizam za oporavak i otpornost - ovisit će o tome koliko se brzo sredstva isplaćuju i koliko su učinkovito usmjerena u produktivne namjene. Stoga je važno da se svi kreatori politike do kraja godine dogovore o preostalim detaljima paketa i da države članice poduzmu odgovarajuće aranžmane koji omogućuju razumno i učinkovito trošenje sredstava za oporavak. Kao što je naglasilo Upravno vijeće nakon nedavnog sastanka o monetarnoj politici, pod uvjetom da se sredstva raspoređuju za produktivnu javnu potrošnju i prate reforme za povećanje produktivnosti, NGEU će pridonijeti bržem, snažnijem i ujednačenijem oporavku u europodručju, istodobno podržavajući zelene i digitalne ambicije EU-a.
Iako su ovo izazovna vremena, ESB je uspio u učinkovitom prenošenju monetarne politike od izbijanja krize uzrokovane bolešću COVID. Međutim, izdavanje duga prema NGEU-u bit će u obliku obveznica na razini EU-a s različitim rokovima dospijeća između 2028. i 2058. i zasigurno može pomoći u razvoju europske vremenske strukture. Takva vremenska struktura mogla bi poslužiti kao mjerilo za tržišta kapitala u EU-u i tako olakšati daljnju integraciju tržišta kapitala, a time i podjelu rizika. Obveznice NGEU-a mogle bi također doprinijeti diverzifikaciji javnih izloženosti banaka, smanjujući na taj način vezu između banaka i država.
19. Kakav je Vaš stav o rastućem povezivanju fiskalne i monetarne politike nakon krize uzrokovane bolešću COVID-19? Koji je rizik od fiskalne dominacije u europodručju? Kako osigurati neovisnost ESB-a u situaciji kada dolazi do nestanka jasnih granica između fiskalne i monetarne politike?
Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU) jasno kaže da je primarni cilj ESB-a provođenje stabilnosti cijena. Također osigurava snažne zaštitne mjere za zaštitu i osiguravanje operativne, financijske, institucionalne i političke neovisnosti ESB-a.
Bez obzira na te snažne institucionalne zaštitne mjere, među ekonomistima se sve više uvažava važnost interakcija između monetarne i fiskalne politike. U trenutnim makroekonomskim okolnostima, oba se područja politike međusobno nadopunjuju u smislu pružanja neophodne političke potpore gospodarstvu europodručja kao odgovor na krizu. Nakon pandemije mogu se pojaviti i druga pitanja, uključujući kako odrediti monetarnu politiku u svijetu u kojem su moguće trajno više razine javnog duga.
Budući da je revizija strategije ponovno počela, Upravno vijeće uspostavilo je novi tijek rada na monetarno-fiskalnim interakcijama koji uzima u obzir stanje fiskalne politike u europodručju i procjenjuje posljedice na monetarnu politiku.
20. Koje je Vaše mišljenje o kritikama da okvir instrumenata osiguranja ESB-a nije dovoljno postupan i da se previše oslanja na vanjske agencije za kreditni rejting? Što mislite o privremenim mjerama za ublažavanje instrumenata osiguranja koje je ESB usvojila u kontekstu krize uzrokovane bolešću COVID-19? Kako bi ESB u budućnosti trebao koristiti svoja diskrecijska ovlaštenja prema članku 18. Statuta u pogledu definiranja prihvatljivosti instrumenata osiguranja?
RR\1218136HR.docx 23/51 PE659.084v02-00
HR
U skladu sa svojim statutom, Eurosustav daje kredit samo uz odgovarajuća sredstva osiguranja. Kao sredstvo osiguranja prihvaća širok raspon različite imovine, primjenjujući pravilno oblikovane korektivne faktore u skladu s razlikama između ročnosti, kategorija likvidnosti i kreditne kvalitete. Za procjenu kreditne kvalitete prihvatljive imovine, Eurosustav se oslanja na više izvora: među njima su agencije za kreditni rejting, ali isto tako i interni sustavi nacionalnih središnjih banaka za kreditnu procjenu (ICAS) nacionalnih središnjih banaka i sustavi zasnovani na internim rejting-sustavima (IRB) drugih ugovornih strana. Svi izvori podvrgavaju se redovnom praćenju izvedbe kako bi se osiguralo da svi izvori zadovoljavaju visoke regulatorne, operativne i informacijske zahtjeve. Nedavne mjere ublažavanja instrumenata osiguranja pokazale su da se Eurosustav ne oslanja automatski na vanjske agencije za kreditni rejting, već da je u stanju prilagoditi svoj okvir kako bi smanjio procikličke učinke i izbjegao učinke naglog pada.
Mjere za instrumente osiguranja moraju se promatrati u vezi s ostalim mjerama politike kao odgovorom na krizu zbog koronavirusa, uključujući program hitne kupnje zbog pandemije (PEPP), dugoročne hitne operacije refinanciranja zbog pandemije (PELTRO) i ublažavanje uvjeta za treću seriju ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja (TLTRO III). Mjere za ublažavanje instrumenata osiguranja presudna su komponenta jer osiguravaju dostupnost prihvatljivog instrumenta osiguranja za sve podobne druge ugovorne strane Eurosustava za sudjelovanje u tim operacijama puštanja likvidnosti. Stoga te mjere za instrumente osiguranja u konačnici podržavaju pružanje bankarskih zajmova realnom gospodarstvu.
Eurosustav bi trebao nastaviti definirati svoj okvir instrumenata osiguranja na način koji osigurava učinkovit pristup likvidnosti Eurosustava uz primjerene instrumente osiguranje. Neke od nedavnih mjera za ublažavanje instrumenata osiguranja pružaju – privremeno – fleksibilnost pojedinim nacionalnim središnjim bankama da prihvate dodatne vrste instrumenata osiguranja kako bi se zadovoljili tržišni uvjeti specifični za pojedinu državu, dok se i dalje nastavlja s primjenom opsežnog skupa kriterija prihvatljivosti i mjera kontrole rizika. Također bi se u budućnosti prihvaćanje instrumenata osiguranja u svakom slučaju trebalo temeljiti na strogom nizu transparentnih pravila koja su u skladu s tolerancijom Eurosustava na rizik.
21. Kako ocjenjujete najnovija kretanja deviznog tečaja EUR/USD? U kojoj mjeri bi trgovinska razmatranja trebala igrati ulogu u vođenju monetarne politike i njezinim daljnjim smjernicama?
Širenje pandemije koronavirusa izazvalo je snažna kretanja na globalnim financijskim tržištima, uključujući i na deviznim tržištima, a euro je u ranoj fazi oslabio, a zatim naglo ojačao tijekom ljeta.
Iako tečaj eura nije cilj politike ESB-a, te stoga neću komentirati njegovu razinu, jasno je da je vanjska vrijednost eura važna odrednica određivanja cijena u europodručju.
Svaka značajnija promjena tečaja eura vjerojatno će imati značajan učinak na izglede za inflaciju u europodručju.
PE659.084v02-00 24/51 RR\1218136HR.docx
HR
Stoga je važno procijeniti kretanje tečaja iz perspektive njihovih posljedica na srednjoročne izglede za inflaciju, a time i postizanje mandata ESB-a.
Slično tome, globalna trgovina važan je čimbenik koji određuje inozemnu potražnju za robama i uslugama europodručja te stoga igra ključnu ulogu za rast europodručja i kretanje inflacije. Globalna trgovina očito je sastavni dio gospodarske analize ESB-a, koja oblikuje procjenu Upravnog vijeća o gospodarskim izgledima i ravnoteži rizika. Stoga se, u mjeri u kojoj globalna trgovinska kretanja utječu na srednjoročne izglede za inflaciju, i njih se također uzima u obzir prilikom donošenja odluka o monetarnoj politici.
22. Treba li ESB poduzeti konkretne korake za jačanje eura kao međunarodne valute? Ako da, koje mjere predviđate? Kako ocjenjujete interakciju ESB-ove kupnje vrijednosnih papira iz javnog sektora i dostupnost sigurne imovine u europodručju za strane ulagače iz privatnog i javnog sektora?
Veća međunarodna uloga eura u konačnici bi bila rezultat postupka vođenog potražnjom i bila bi odraz povećanog povjerenja u Uniju, potencijalno dopuštajući veću financijsku i gospodarsku autonomiju. Kao takva, Unija ga može podržati na razne načine koji čine europsku financijsku infrastrukturu otpornijom, a posljedično i euro privlačnijim, također izvan vlastitih granica. ESB može nastaviti podržavati taj postupak u mjeri u kojoj je to u skladu s njegovim mandatom i širim ciljevima EU-a.
Prvo i najvažnije, dublja i cjelovitija ekonomska i monetarna unija, uključujući dovršenu uniju tržišta kapitala, podupirat će međunarodnu ulogu eura. Slično tome, uspješna primjena instrumenta Next Generation EU također može pomoći ulijevanju povjerenja ulagača u euro. Provođenje čvrstih ekonomskih politika u europodručju poželjno je samo po sebi, ali i presudno za globalnu privlačnost eura.
S tim u vezi, privlačnost eura mogla bi se ojačati daljnjim razvojem financijskih područja u kojima EU ima prednost, poput održivih financija. Euro je već valuta izbora na globalnim tržištima zelenih obveznica: Euro je 2019. bio glavna valuta za izdavanje zelenih obveznica u svijetu.
Konačno, i izravnije vezano za ESB, međunarodna uloga eura dodatno je potkrijepljena jednostavnim i učinkovitim sustavima plaćanja, a mogla bi se i poboljšati digitalnim eurom. Omogućavanjem učinkovite upotrebe oblika eura u prekograničnim transakcijama, digitalni euro mogao bi povećati ulogu naše jedinstvene valute u međunarodnom monetarnom sustavu.
23. Koji su, prema Vama, glavni izazovi i mogućnosti kada je riječ o komunikaciji među središnjim bankama u nadolazećem razdoblju? Koliko smatrate važnim da članovi Upravnog vijeća imaju jedinstven nastup nakon odluka o monetarnoj politici?
Otvorena rasprava je bitna, a razlika u stavovima normalna je i zdrava u svakoj organizaciji. Širina stavova članova Upravnog vijeća ogleda se u izvješćima o sastancima vezanima za
RR\1218136HR.docx 25/51 PE659.084v02-00
HR
monetarnu politiku koje ESB objavljuje od 2015. ESB nastoji donositi odluke konsenzusom, a kolegijalnost je važna. Kada je riječ o priopćavanju rezultata političkih rasprava, jednoglasno objašnjavanje razloga, uz priznavanje širokog spektra svih razmatranja i nedoumica, jača poruku.
Štoviše, važno je da ESB i dalje nastoji poboljšati svoju komunikaciju i svoju sposobnost dosezanja svih građana europodručja. Stoga bih pozdravio usredotočenost na jasne i jednostavne poruke o širim gospodarskim izgledima i perspektivama, usmjeravajući se na više od na primjer donošenja odluka o politici i inflacijska očekivanja. U tom kontekstu također pozdravljam nedavnu inicijativu „ESB vas sluša“. Ovaj virtualni događaj, koji je okupio niz organizacija civilnog društva na europskoj razini, dao je ESB-u priliku da čuje stavove građana o utjecaju monetarne politike i komunikacije te o globalnim izazovima koji predstoje.
Konačno, mislim da Europski parlament može odigrati ključnu ulogu kada je riječ o komunikaciji središnje banke. EP može pomoći u boljem povezivanju ESB-a s građanima europodručja, vodeći računa da ESB sazna što je ljudima najvažnije, a istovremeno osiguravajući da bolje razumiju politike ESB-a. To će, pak, ojačati povjerenje građana u ESB i učinkovitost njezinih politika.
24. Kako biste ocijenili prelijevanje monetarne politike, posebno onog koji dolazi iz SAD-a, za provedbu monetarne politike u europodručju?
Svaka središnja banka provodi monetarnu politiku u skladu s vlastitim mandatom i u korist vlastite jurisdikcije.
Mjere monetarne politike koje poduzimaju Federalne rezerve utječu na dinamiku inflacije europodručja kroz brojne kanale, na primjer jako američko gospodarstvo potiče globalnu potražnju koja je u konačnici korisna za gospodarstvo europodručja. Štoviše, američka monetarna politika također utječe na globalne financijske uvjete koji su važna odrednica za određivanje cijena u europodručju.
Stoga je važno pratiti kretanje u globalnom okruženju s obzirom na njihove moguće posljedice na izglede inflacije u europodručju.
C. Financijska stabilnost i nadzor
25. Koje je Vaše stajalište o potrebi da se monetarna politika i nadzor nad bankama strogo razdvoje i koje su po Vašem mišljenju reforme kojima bi se ojačala i potaknula ta podjela? Gdje vidite potencijal za povećanje učinkovitosti i djelotvornosti nadzora putem jedinstvenog nadzornog mehanizma?
Potpuno se slažem s načelom razdvajanja monetarne politike od zadaća nadzora nad bankama u ESB-u. To u praksi dobro funkcionira u smislu djelovanja jedinstvenog nadzornog mehanizma. Istodobno, očito postoje važni dobici za nadzorna tijela i dužnosnike središnje banke koji su dio iste organizacije. U jednom smjeru, izloženost makroekonomskoj stručnosti osoblja središnje banke ESB-a pomaže nadzornim tijelima u procjeni kreditnih
PE659.084v02-00 26/51 RR\1218136HR.docx
HR
rizika; u drugom smjeru, analiza agregiranih bankovnih podataka pomaže službenicima monetarne politike da bolje razumiju kanal financijskog prenošenja.
Smatram da su nedavne organizacijske promjene u nadzoru banaka ESB-a vrijedne, jer imaju tri cilja: (i) ojačati suradnju između nadzornih timova specifičnih za banke i (ii) osigurati dosljednost ishoda nadzora jačanjem nadzorne strategije i funkcija rizika, i (iii) poticati transparentnost i predvidljivost nadzornih radnji. Ostvarivanjem ovih ciljeva, jedinstveni nadzorni mehanizam bi nastavio s poboljšanjem svoje uspješnosti i poboljšao svoju učinkovitost.
26. Koje je Vaše mišljenje o aktualnom institucijskom ustroju Europskog odbora za sistemske rizike (ESRB) pod okriljem ESB-a u pogledu njegovih aktualnih postignuća u makrobonitetnom nadzoru?
U načelu podržavam održavanje trenutne razine bliskosti između ESRB-a i ESB-a i ne vidim značajan sukob interesa između procjene financijske stabilnosti ESRB-a i funkcije monetarne politike ESB-a. Dapače, te dvije funkcije se nadopunjuju. Makrobonitetne politike ublažavaju rizike financijske stabilnosti na nacionalnoj i regionalnoj razini, što monetarnoj politici omogućuje potpunu slobodu u ostvarivanju vlastitog posebnog cilja, a to je održavanje stabilnosti cijena. Uz to, s obzirom na stručnost zaposlenika ESB-a, postoje prednosti u pogledu troškova i učinkovitosti suradnje između tajništva ESRB-a i ESB-a. Istodobno, postupci donošenja odluka i tijela ESRB-a (Opći odbor) i ESB-a (Upravno vijeće) jasno su odvojeni pravom EU-a.
Međutim primjećujem da je ESRB stavljen pod krov ESB-a prije nego što je ESB-u dodijeljena odgovornost za mikrobonitetni nadzor banaka. Iako se do sada odgovornost za mikro i makrobonitetni nadzor međusobno nisu miješale, svjestan sam literature koja zagovara njihovo razdvajanje.
27. Kako vidite razvoj kvalitete imovine banaka u kontekstu pandemije bolesti COVID-19? Kako se može riješiti pitanje neprihodonosnih kredita? Kako ocjenjujete problem neprihodonosnih kredita u bilancama srednjih i malih kreditnih institucija? Koja je, po Vašem mišljenju, uloga ESB-a / jedinstvenog nadzornog mehanizma u rješavanju tog pitanja? Kako ocjenjujete pretkrizne razine stope adekvatnosti kapitala i omjer financijske poluge europskih banaka?
Banke su u ovu krizu ušle s mnogo snažnijim bilancama, kapitalom, likvidnošću i omjerom financijske poluge nego 2008., zahvaljujući nastojanjima nakon krizne reforme i jačanju regulatornog i nadzornog okvira. Za buduće planove, važno je da se banke pripreme za vjerojatno pogoršanje kvalitete imovine banaka kao rezultat gospodarsko šoka izazvanog pandemijom bolesti COVID-19.
Od osnivanja jedinstvenog nadzornog mehanizma, količina neprihodonosnih kredita smanjila se s više od jednog bilijuna EUR u 2014. na nešto više od 500 milijardi EUR u 2020. To se može zahvaliti i ogromnom naporu jedinstvenog nadzornog mehanizma, koji je rješavanje
RR\1218136HR.docx 27/51 PE659.084v02-00
HR
problema neprihodonosnih kredita odredio kao svoj glavni prioritet. Regulatori i nadzorna tijela razvili su tijekom posljednjih godina opsežan skup alata, a sada je vrijeme da ga iskoristimo kako bismo osigurali da banke prepoznaju i rješavaju loše zajmove radije prije nego kasnije. Za mene je to jedna od ključnih lekcija iz prošlosti.
Još je važnije da se banke sada aktivno pripremaju za vjerojatno pogoršanje kvalitete imovine, dok i dalje vrijede olakšice poput moratorija na plaćanja i državnih jamstava. Banke bi trebale poboljšati svoje politike za prepoznavanje i mjerenje kreditnog rizika, izgraditi dovoljne operativne kapacitete za upravljanje porastom neprihodonosnih kredita, ali i povećati razinu rezerviranja po potrebi. Ako djeluju sada, mogu izbjeći moguće učinke naglog pada koji će se javiti kasnije kada mjere javne potpore isteknu. ESB će imati ulogu nadzornika koji pomno nadgleda praksu banaka u tom pogledu, kako bi osigurao da banke budu adekvatno pripremljene za vrlo vjerojatan val neprihodonosnih kredita.
Što se tiče utjecaja na određene poslovne modele, priroda ove krize podrazumijeva da će banke izložene ranjivim sektorima poput turizma, prijevoza ili zabave biti pogođene više od ostalih. Kao što je pokazala ESB-ova analiza ranjivosti, učinak gubitaka po zajmovima vjerojatno će biti najjači za diverzificirane zajmodavce. Iako globalne sistemski važne banke (GSV banke) i univerzalne banke mogu djelomično nadoknaditi svoje gubitke po zajmovima većim operativnim prihodima, mali domaći i zajmodavci obično imaju ispodprosječne neto prihode od kamata i neto provizija / naknada i stoga ne mogu nadoknaditi te gubitke.
28. Kakav je vaš stav o ulozi ESB-a / jedinstvenog nadzornog mehanizma u ublažavanju ekonomskih učinaka pandemije bolesti COVID-19? Pruža li trenutni nadzorni okvir jedinstvenog nadzornog mehanizma dovoljne instrumente za rješavanje takve krize?
Nadzor banaka ESB-a objavio je svoj prvi niz mjera za ublažavanje 12. ožujka, istog dana kad je, na primjer, Nizozemska najavila mjere ograničavanja za javna okupljanja i događanja. S obzirom na to da se ove nadzorne mjere primjenjuju na 19 različitih država članica, mislim da je to izvanredno postignuće, pokazujući dokle smo stigli u samo šest godina od uspostave bankovne unije. Tako snažan i ujedinjeni europski nadzorni odgovor prije toga bio bi nezamisliv.
Cilj nadzornih mjera bio je dvojak: pomoći u održavanju protoka kredita u realno gospodarstvo i očuvanju kapitala u sustavu. Naročito je u ranoj fazi krize bilo važno izbjeći iznenadnu kreditnu krizu i procikličke učinke. Iz tog razloga banke su potpomognute s nekoliko mjera rasterećenja. Da su banke iznenada prestale kreditirati održivo poslovanje i kućanstva, to bi nanijelo golemu štetu europskom gospodarstvu. Stoga je prvi cilj bio dovesti banke u položaj koji im je omogućio da i dalje ispunjavaju svoju vitalnu funkciju financiranja gospodarstva. Drugo, kako bi sačuvala kapital u sustavu, ESB je također zatražila od banaka i njihovih dioničara da ne isplaćuju dividende ili otkupljuju dionice tijekom pandemije i da pokažu krajnju umjerenost kada je riječ o isplati bonusa. Na kraju, važno je napomenuti da ESB kontinuirano potiče banke da nastave s pravilnim praksama identificiranja, mjerenja i upravljanja rizicima kako bi se što je više moguće izbjeglo kasnije nakupljanje neprihodnosnih kredita.
PE659.084v02-00 28/51 RR\1218136HR.docx
HR
Mislim da je prerano za donošenje bilo kakvih konačnih zaključaka u vezi s lekcijama za širi nadzorni i regulatorni okvir. Međutim, moja preliminarna stajališta više su na pozitivnoj strani. Komisijino „brzo rješenje“ izvršilo je neke dobrodošle prilagodbe CRR-a kako bi se povećala sposobnost bankarskog sustava da podrži oporavak, uz istodobno očuvanje ključnih elemenata bonitetnog okvira. Za buduće planove, bilo kakve daljnje prilagodbe ne bi trebale iz temelja mijenjati bonitetni okvir, već i dalje poštivati dogovorene bazelske standarde i izbjegavati fragmentaciju jedinstvenog europskog pravilnika.
29. Kako biste ocijenili visoku razinu imovine 2. i 3. stupnja u bilancama mnogih banaka? Uzima li se ta imovina na odgovarajući način u obzir u postojećem nadzornom okviru?
Imovina 2. i 3. stupnja je imovina koja se mjeri po fer vrijednosti (tj. cijeni koju bi teoretski platio voljni kupac) u bilanci banke, ali gdje ne postoji izravno kotirana cijena na aktivnom tržištu. Vrednuju se ili pomoću vidljivih podataka koji nisu izravno kotirane cijene, kao što su objavljene krivulje kamatnih stopa koje se koriste za vrednovanje razmjene (2. stupanj) ili pomoću modela kod kojih se značajni ulazni podaci ne temelje na vidljivim podacima (3. stupanj). Osobito za imovinu 3. stupnja, nedostatak tržišnih podatkovnih točaka dovodi do veće nesigurnosti procjene, a time i rizika da je imovina precijenjena i / ili obveze podcijenjene u bilanci banke.
Prema ESRB-u, europske banke su u prosincu 2018. imale oko 7.279 milijardi EUR financijske imovine mjerene po fer vrijednosti (što čini oko 25 % ukupne aktive), s 2.379 milijardi EUR na 1. stupnju, 4.600 milijardi EUR na 2.stupnju i 300 milijardi EUR u imovini 3. stupnja. Banke mogu držati takvu imovinu iz različitih razloga, na primjer radi zaštite, što objašnjava zašto mnoge banke koje se bave trgovinskim aktivnostima drže takvu imovinu. Međutim, treba napomenuti da se količina imovine i obveza fer vrijednosti znatno smanjio za banke europodručja tijekom posljednjih godina.
Iako računovodstveni okvir pruža načela za računovodstvenu klasifikaciju te imovine na kategorije razine 2. / 3. stupnja, on također ostavlja određeni prostor za tumačenje, što može rezultirati različitim ishodima u bankama. Stoga postoji inherentni rizik da se takva imovina precijeni i vrijedi manje od očekivanog, posebno u stresnim tržišnim uvjetima. Rizik trgovanja i procjena imovine bili su nadzorni prioritet za jedinstveni nadzorni mehanizam 2019. i 2020. To znači da su određene misije na terenu bile provođene i provodit će se u bankama koje su izložene složenim instrumentima označenim po fer vrijednosti. Cilj tih misija je procijeniti ispravnost i učinkovitost okvira za procjenu vrijednosti banke i upravljanja i kontrola oko njega, kao i provjeriti ispravnu klasifikaciju pozicija - na primjer kao 2. ili 3. stupanj - i ispitati isto za određene transakcije. Te se misije na terenu nadopunjuju detaljnim ispitivanjima i fokusiranim analizama.
30. Koji su, prema Vašem mišljenju, nadzorni izazovi za ESB / jedinstveni nadzorni mehanizam uslijed tehnoloških inovacija u financijskom sektoru? Koje je Vaše stajalište o bonitetnom tretmanu kripto-imovine? Uzimaju li se rizici koji proizlaze iz kriptoimovine na odgovarajući način u obzir u postojećem nadzornom okviru?
RR\1218136HR.docx 29/51 PE659.084v02-00
HR
Tehnološke inovacije donose i mogućnosti i rizike za uspostavljene i nove institucije, kao i za financijski sektor u cjelini. Na primjer, inovacije mogu povećati učinkovitost i raznolikost jačanjem konkurencije u financijskom sektoru. S druge strane, nove bi tehnologije mogle donijeti neočekivane izazove za stabilnost informatičkih sustava financijskih institucija, dok bi pojačana konkurencija vršila pritisak na zaradu. Pogotovo kad inovacije idu ruku pod ruku s automatskim donošenjem odluka, etika i pošten odnos prema klijentima postaju važni elementi koje nadzorna tijela trebaju procjenjivati. Ti ključni elementi spadaju u mandat zasebnih nadzornih tijela, stoga je dobra suradnja između tih tijela ključna za pravilan nadzor. Nadalje, budući da se financijske institucije digitaliziraju, jačaju potencijalni operativni rizici koji proizlaze iz informatičkih sustava i ovisnosti o digitalnim trećim pružateljima usluga. Posljedice operativnih problema, posebno kada se pojave u sustavnim institucijama, mogu biti ogromne. Stoga pozdravljam zakonodavni prijedlog Komisije za Uredbu o digitalnoj operativnoj otpornosti u financijskom sektoru. To također znači da bi ESB / jedinstveni nadzorni mehanizam trebali imati dovoljno mogućnosti za rješavanje informatičkih rizika u financijskom sektoru.
Bez obzira na prirodu učinka, tehnološke inovacije su jedan od najutjecajnijih razvoja događaja koji utječu na financijski sektor u bliskoj budućnosti.
To podrazumijeva da nadzorna tijela, uključujući ESB / jedinstveni nadzorni mehanizam, trebaju pojačati svoja djelovanja i po potrebi prilagoditi svoj nadzorni pristup. To se radi, na primjer, kroz rasprave unutar stručnih skupina ESB-a / jedinstvenog nadzornog mehanizma i kroz međunarodnu suradnju s tijelima iz drugih jurisdikcija. To također znači da nadzorna tijela moraju započeti rani dijalog s institucijama pod nadzorom, budući da tehnološki razvoj može napredovati mnogo brže od promjene u regulaciji na visokoj razini. Stoga je ESB 2019. organizirao prvi dijalog o industriji financijske tehnologije. Potrebno je povećati razumijevanje i upotrebu tehnologije među nadzornim tijelima jedinstvenog nadzornog mehanizma. ESB / jedinstveni nadzorni mehanizam aktivno istražuje upotrebu tehnologija za nadogradnju nadzornih praksi, takozvanih „SupTech“. Budući da je tehnologija sektorski neutralna, i ovdje postoji povećana potreba za suradnjom s drugim nadzornim agencijama, npr. za nadzor osiguranja kako bismo učili iz drugih iskustava i ostajali učinkoviti i djelotvorni.
Treba uzeti u obzir i ulogu nefinancijskih tehnoloških tvrtki, posebno onih s uspostavljenom velikom bazom kupaca (tj. velika tehnološka poduzeća). Tijekom posljednjih godina velika tehnološka poduzeća sve više surađuju s postojećim financijskim institucijama, počevši od pružanja određenih važnih informatičkih usluga do učinkovite ponude financijskih usluga, poput plaćanja, temeljenih prvenstveno na infrastrukturi postojeće financijske institucije. Kao što smo vidjeli u drugim sektorima, ta velika tehnološka poduzeća mogu, u kratkom vremenu, eksponencijalno rasti i širiti se i u financijskim uslugama. Za financijski sektor to bi moglo značiti da ta velike tehnološka poduzeća mogu na sistemski način postati presudne za financijsku stabilnost, kao i za sigurnost i pouzdanost pojedinih financijskih institucija. ESB / jedinstveni nadzorni mehanizam trebali bi pripaziti na rizike koji bi mogli proizaći iz tih razvoja događaja i komunicirati s drugim nadzornim tijelima i zakonodavcima kada je
PE659.084v02-00 30/51 RR\1218136HR.docx
HR
potrebno poduzeti više aktivnosti za suzbijanje tih rizika.
Dijelim mišljenje da kriptoimovina općenito trenutno ne predstavlja značajni rizik za financijsku stabilnost financijskog sustava EU-a. Međutim, ESB bi trebao nastaviti nadzirati rizike kriptoimovine. Na međunarodnoj razini se također radi na uspostavljanju rigoroznog bonitetnog tretmana izloženosti banaka kriptoimovini. Takozvane (globalne) stabilne kriptovalute mogle bi imati neposredniji potencijal da naruše financijsku stabilnost, osim ako se ne uvedu odgovarajuće zaštitne mjere. S tim u vezi, nedavni prijedlog Komisije za Uredbu o tržištima kriptoimovine (MiCA) važan je korak jer dobavljačima novih proizvoda žele postaviti jednaki standardi kao i za funkcionalno istovjetne postojeće proizvode. Štoviše, harmonizirani okvir na razini EU-a presudan je za sprječavanje fragmentacije na jedinstvenom tržištu.
Budući da ti razvoji događaja mogu utjecati na mnoge aspekte rada ESB-a, potrebno je pomno praćenje razvoja događaja i analiza posljedica na financijsku stabilnost i monetarnu politiku. Nove tehnologije u tome igraju važnu ulogu, omogućujući praćenje i analizu tih razvoja događaja u stvarnom vremenu. To će nam omogućiti pravodobno postupanje u slučaju bilo kakvih štetnih razvoja događaja.
31. Koja su Vaša stajališta o tome bi li - i ako da, kako - ESB / jedinstveni nadzorni mehanizam trebali integrirati rizike povezane s klimom i okolišem u nadzor banaka? Uzimaju li se ti rizici na odgovarajući način u obzir u postojećem nadzornom okviru?
Rizici vezani za klimu i okoliš izvor su financijskog rizika, pa stoga spadaju u mandat ESB-a da osigura da je financijski sustav otporan na te rizike.
Iako su metodologije za procjenu veličine rizika povezanih s klimom i okolišem za banke još uvijek u povojima, dostupne procjene sugeriraju da bi učinka tih rizika mogao biti značajan. Ispitivanje otpornosti na tranzicijski rizik u Nizozemskoj proveden 2018. pokazao je da bi omjer redovnog osnovnog kapitala (CET1) bankarskog sektora mogao pasti za više od 4 postotna boda u ozbiljnom ali vjerojatnom prijelaznom scenariju. Do sličnih zaključaka došlo se i u preliminarnom istraživanju ESB-a u izvješću o pregledu financijske stabilnosti iz svibnja 2020. o osjetljivosti banaka europodručja na dekarbonizaciju poduzeća: u ozbiljnom scenariju procjenjuje se da će se gubici bankarskog sustava povećati i do 60 %, što bi potencijalno moglo dovesti do financijske nestabilnosti. Broj katastrofa uzrokovanih prirodnim opasnostima raste još od 1980-ih, a time i gospodarski gubici koji su uslijedili.
Utvrđivanje i procjena rizika s kojima se suočavaju banke pod nadzorom je stoga presudno i za nadzor banaka i za praćenje financijske stabilnosti. Kao što se tvrdi u publikacijama NGFS-a, rizici povezani s okolišem i klimatskim promjenama trebaju biti uključeni u svakodnevni mikrobonitetni nadzor, kao i procijenjeni za financijski sustav u cjelini kroz kvantitativnu analizu rizika i ispitivanje otpornosti na stres.
S tim u vezi, ESB i nacionalne središnje banke jedinstvenog nadzornog mehanizma predvodile su nastojanja za integriranje rizika povezanih s klimatskim promjenama i
RR\1218136HR.docx 31/51 PE659.084v02-00
HR
okolišem u svoju praksu. Nadzor banaka ESB-a nedavno je objavio za savjetovanje „Vodič o rizicima povezanim s klimatskim promjenama i okolišem“: u njemu je detaljno objašnjeno kako ESB očekuje da institucije razmotre rizike povezane s klimatskim promjenama i okolišem u svojoj poslovnoj strategiji te u svojim okvirima upravljanja i upravljačkih rizika. Također objašnjava kako ESB očekuje da institucije postanu transparentnije unapređujući svoja otkrivanja povezana s klimatskim promjenama i okolišem. Sva ta očekivanja već se uklapaju u trenutni nadzorni okvir, smjernice Direktive o kapitalnim zahtjevima (CRD), Uredbe o kapitalnim zahtjevima (CRR) i Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA). Moje je razumijevanje da će se Vodič primjenjivati u nadzornom dijalogu već od 2021., zahtijevajući od banaka da se pridržavaju ili objasne sve moguće razlike u praksi institucija. Povrh toga, i ESB i ja snažno smo podupirali mandate koji su EBA-i povjereni u okviru direktive CRD V i uredbe CRR II koji omogućuju daljnja istraživanja i analizu kako integrirati okolišne, društvene i upravljačke rizike u okvir bonitetnog rizika.
Vodič ESB-a važna je prekretnica, ali treba je shvatiti kao početak putovanja, a ne kao zaključak. Još uvijek treba mnogo toga učiniti za bolje razumijevanje rizika povezanih s klimatskim promjenama i okolišem, njihovog potencijalnog utjecaja na financijsku stabilnost i najvažnije kako bi se osiguralo da financijske institucije poduzmu ispravne korake kako bi se pripremile za neizbježni prijelaz na ugljično neutralno i održivo gospodarstvo.
32. Koja su Vaša stajališta u vezi sa zakonskim uređenjem subjekata bankarstva u sjeni? Smatrate li da postoje regulatorne i nadzorne rupe koje bi zakonodavci trebali riješiti u kratkoročnom periodu?
Već prije izbijanja pandemije bolesti COVID-19 postojala je zabrinutost zbog rastućih rizika u nebankarskom financijskom sektoru (koji se prije nazivao bankarskim sektorom u sjeni) i nedovoljnih alata politike za rješavanje tih rizika.
Ključne slabosti koje treba riješiti su neusklađenosti likvidnosti, uporaba poluge i međusobne povezanosti unutar nebankarskog financijskog sektora, kao i međusobne veze s bankarskim sektorom i posebno s upravljanjem imovinom. Posljednjih godina razvijeni su instrumenti za upravljanje likvidnošću (LMT), a upravitelji fondova koristili su ih u ožujku kako bi se nosili s pritiscima vezanima za likvidnost. Ipak, rizici su prisutni.
Tijekom nedavnog stresnog iskustva s pandemijom bolesti COVID-19 ostvario se niz tih rizika, na primjer, određeni fondovi na novčanom tržištu i drugi ulagački fondovi iskusili su visok stupanj podizanja gotovine usred nestabilnosti tržišta na početku pandemije. Budući da su novčani fondovi ključni za osiguravanje kratkoročne likvidnosti, to je bio zabrinjavajući razvoj događaja, koji je naglasio važnost jačanja otpornosti nebankarskog financijskog sektora. Uz to, nedavn je posvećena posebna pažnja ulozi maržnih poziva zajedničke trgovinske politike i članova sustava poravnanja na sastancima vezanim uz nebankarsko financijsko posredovanje, usredotočujući se na načine za rješavanje procikličke prirode globalnih zahtjeva za maržom.
Da bi se preventivno riješili rizici u sektoru, a također s obzirom na veliku nesigurnost u
PE659.084v02-00 32/51 RR\1218136HR.docx
HR
pogledu daljnjeg razvoja događaja vezanih za bolest COVID-19, treba unaprijediti regulatorni okvir za nebankarski financijski sektor. To zahtijeva razvoj cjelovitog makrobonitetnog pristupa za nebanke, koji bi mogao osigurati da nebankarski financijski sektor bude sposobniji apsorbirati šokove u budućnosti, umjesto da se oslanja na intervencije središnje banke za stabilizaciju sustava.
Regulatorne praznine mogle bi se premostiti osiguravanjem daljnje usklađenosti regulatornih okvira, na primjer s obzirom na potrebe za vlastitim sredstvima za aktivnosti društava za upravljanje fondovima prema Direktivi MiFID.
Vjerujem da je to posebno važno s obzirom na rastuću ulogu nebankarskih financijskih institucija u financiranju realnog gospodarstva i njihovih međusobnih veza s ostatkom financijskog sustava.
33. Procjene sposobnosti i primjerenosti važan su alat u skupu alata za nadzor. Kako bi ESB mogao nastaviti razvijati i primjenjivati taj instrument?
Procjene sposobnosti i primjerenosti temelj su dobrog upravljanja u bankama. Međutim, europskom nadzornom okviru koristilo bi daljnje usklađivanje. Postoji nekoliko ključnih stvari koje bih želio istaknuti.
Prvo, trenutno zahtjevi direktive CRD omogućuju procjenu sposobnosti i primjerenosti ex-post. Za procjene ex-post, imenovani zauzima položaj i tek tada podliježe procjeni sposobnosti i primjerenosti. U slučaju da je rezultat procjene negativan, imenovani se mora ukloniti sa svog položaja. To je drugačije za one zemlje koje imaju uspostavljen sustav ex-ante i odobrenje je potrebno prije preuzimanja funkcija. Moja iskustva s procjenama ex-ante bila su uglavnom pozitivna, ali najviše od svega vjerujem da regulatorni okvir zaslužuje veću harmonizaciju kako bi se osigurali stvarni jednaki uvjeti.
Drugo, možemo dalje razvijati procjene sposobnosti i primjerenosti poboljšavanjem komunikacije u vezi s nadzornim očekivanjima. Poboljšana transparentnost pomaže osigurati da ishod procjena prikladnosti bude predvidljiviji za banke.
I na kraju, smatram da bi nadzornik trebao koristiti procjene sposobnosti i primjerenosti kao nadzorni alat kako bi osigurao učinkovito i razumno upravljanje te da članovi odbora skladno donose odluke. Točnije, ESB bi mogao provesti intenzivnije ispitivanje članova odbora koji su bili na položaju u vrijeme kada se u banci dogodio značajan događaj – na primjer, ako je banka prekršila regulatorni zahtjev. U tom pogledu i pojedinačna i kolektivna odgovornost su važni i neophodni kako bi se spriječilo donošenje neprikladnih odluka za pravodobno rješavanje važnih propusta.
34. Kako ocjenjujete provedbu mehanizma sanacije banaka u EU-u? Koje biste konkretne korake poduzeli da zatvorite postojeće rupe? Što mislite o institucijama koje su „prevelike ili predobro povezane da bi propale”, štednim i zadružnim bankama i uopće o pitanju profitabilnosti bankarskog sektora u EU-u te kakvo je Vaše mišljenje o budućnosti
RR\1218136HR.docx 33/51 PE659.084v02-00
HR
njegove strukture u cilju ispunjavanja potreba realnog gospodarstva i dugoročnog financiranja? Ako bi pandemija rezultirala europskom bankarskom krizom, što bi, po Vašem mišljenju, mogao biti izvor kapitala za dokapitalizaciju i / ili restrukturiranje banaka? Može li se uspostaviti loša banka EU-a, koristiti Europski stabilizacijski mehanizam (ESM) ili bi se injekcije poduzele na nacionalnoj razini?
Novi okvir za sanaciju banaka uspostavljen je u Europi nakon globalne financijske krize 2008. Imao sam čast biti članom Jedinstvenog sanacijskog odbora (SRB) od samog njegovog početka. Navedeni okvir za sanaciju ključan je za osiguravanje urednog upravljanja bankama u krizama i izbjegavanje troškova za porezne obveznike. Dodjela zadaće pružanja zajedničkog zaštitnog mehanizma Jedinstvenog fonda za sanaciju ESM-u dodatno će ojačati učinkovitost i povjerenje u okvir za sanaciju.
Novi režim se pokazao kao značajno poboljšanje. Međutim, moglo bi se razmotriti daljnja poboljšanja okvira za sanaciju. Nadalje, sanacijsko tijelo trebalo bi imati odgovarajući skup alata za rješavanje neuspjeha manjih i srednjih kreditnih institucija koje se uglavnom financiraju depozitima, jer se te banke suočavaju s izazovima u podizanju odgovarajuće razine minimalnog zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze (MREL). Mogući novi alat bio bi financiranje akcija ograničenog rješavanja nacionalnim resursima sustava osiguranja depozita (SOD) kako bi se omogućio prijenos depozita. To bi se moglo postići daljnjim pojašnjavanjem postojećeg okvira Direktive o oporavku i sanaciji banaka (BRRD) i Direktive o sustavima osiguranja depozita (DGSD), kao što je Europska komisija iznijela u svom programu rada za 2021. Štoviše, mislim da bi bila potrebna poboljšanja režima likvidacije kako bi se osiguralo učinkovito likvidiranje banaka koje propadaju i ne uđu u postupak sanaciju.
Uz cikličke izazove koji proizlaze iz pandemije bolesti COVID-19, banke se također suočavaju s materijalnim strukturnim izazovima koji negativno utječu na profitabilnost. Iako su strukturne promjene neophodne kao odgovor na te strukturne izazove, za banke ne postoji univerzalno rješenje koje bi osiguralo da mogu optimalno zadovoljiti potrebe realnog gospodarstva. Mnoge banke morat će preispitati svoje poslovne modele kako bi postale profitabilne. Štoviše, banke će morati pronaći načine za smanjenje troškova, na primjer usmjeravanjem distribucijskih kanala, rezanjem troškova i poboljšanjem informatičkih sustava, kao i mjerama usmjerenim na širenje tokova prihoda temeljenih na naknadama. Daljnja konsolidacija mogla bi ukloniti strukturnu prepreku za profitabilnost nekih dijelova bankarskog sektora europodručja, jer bi to saniralo višak kapaciteta i fragmentaciju na nacionalnoj razini. Pojačano prekogranično pružanje usluga spajanjem i pripajanjem u europodručju, popraćeno smanjenjem broja zaposlenika, zajedno s daljnjim jačanjem bankovne unije, važni su uvjeti za konsolidaciju u bankarskom sektoru. Međutim, prijedloge za konsolidaciju treba procijeniti prema njihovim pojedinačnim zaslugama, uzimajući u obzir potencijalne nedostatke kao što su precijenjene sinergije, smanjena mogućnost sanacije i rizici financijske stabilnosti. Stoga je važno primijeniti pristup „od slučaja do slučaja“ na potencijalna spajanja i preuzimanja u bankarskom sektoru. U tom kontekstu, pozdravljam nedavno objavljeni vodič ESB-a za konsolidaciju kojim se pojašnjava njen pristup.
PE659.084v02-00 34/51 RR\1218136HR.docx
HR
Kako bi osigurali učinkovit odgovor na utjecaj pandemije bolesti COVID-19, nadzorna tijela bi trebala istražiti različite mogućnosti politike. Prvo i najvažnije, na samim bankama je da poduzmu odgovarajuće mjere, a nadzorna tijela mogu igrati važnu ulogu u poticanju banaka da u tom pogledu slijede najbolje prakse. Primjerice, velike su se banke suzdržale od raspodjele dividendi, u skladu s preporukama ESB-a. Također, nadzorna tijela imaju niz skupova alata koji bankama omogućuju potporu financiranju realnog gospodarstva, na primjer kroz privremene mjere rasterećenja u režimu kapitala. Međutim, ako se banke pokažu nesposobnima za upravljanje tim uzburkanim vodama, imamo uspostavljeni okvir za sanaciju. Treće, za sanacije banaka trebali bismo gledati dalje od strategije dokapitalizacije putem sanacije vlastitim sredstvima. Na primjer, poduzeća za upravljanje imovinom mogu biti jedno od potencijalnih rješenja. U nekim zemljama su također na nacionalnoj razini uspostavljena poduzeća za upravljanje imovinom koja imaju dokazane rezultate u značajnom doprinosu uređivanju bankarskog sektora. Ta poduzeća naravno ne predstavljaju sveobuhvatno rješenje svih problema s kvalitetom imovine, a bili bi prikladno rješenje samo ako se uspostave u skladu s najboljom međunarodnom praksom.
35. Koje je Vaše stajalište o provedbi hitne likvidnosne pomoći? Što bi se moglo poboljšati u procesu donošenja odluka o dodjeli hitne likvidonosne pomoći, posebno predviđanjem istaknutije uloge ESB-a?
Odgovornost za rezerviranje hitne likvidonosne pomoći, uključujući troškove i rizike povezane s tim rezerviranjem, trenutno je na nacionalnim središnjim bankama koje djeluju na temelju odgovarajućeg nacionalnog zakonodavstva. Članak 14.4. Statuta ESSB-a daje ESB-u moguće pravo veta kako bi se osiguralo da odredba hitne likvidonosne pomoći ne ometa zadaće i ciljeve ESSB-a (ponajviše provedbu monetarne politike u europodručju).
Nadalje, smatram da bi se upravljanje hitnom likvidonosnom pomoći trebalo razvijati u skladu s napretkom u dovršetku bankovne unije, uz moguće približavanje jedinstvenom pristupu odlučivanju o hitnoj likvidonosnoj pomoći.
36. Kakvo je Vaše mišljenje o koracima koje treba poduzeti kako bi se dovršila bankovna unija koja sadržava europski sustav osiguranja depozita i fiskalni zaštitni mehanizam, uključujući potrebnu provedbu postojećeg zakonodavstva o bankovnoj uniji? Koje biste komplementarne mjere poduzeli kako biste smanjili fragmentaciju tržišta, smanjili mogućnosti regulatorne i nadzorne arbitraže, održali jednake uvjete i riješili striktno odvajanje prvenstveno u bankarskom sektoru?
Osnivanje bankarske unije bio je presudan korak za našu ekonomsku i monetarnu uniju i integritet jedinstvene valute.
Važnost projekta još je jednom naglasio brz, odlučan i koordinirani nadzorni odgovor na razvoj krize uzrokovane bolešću COVID-19.
Istodobno, bankarska unija još nije cjelovita i potreban je napredak kako bi se iskoristile koristi od pune bankarske unije.
RR\1218136HR.docx 35/51 PE659.084v02-00
HR
Opredjeljenje za uspostavljanje zajedničkog zaštitnog mehanizma Jedinstvenog fonda za sanaciju najkasnije 2024. korak je u pravom smjeru. Rad na zajedničkom europskom sustavu osiguranja depozita (EDIS) trebao bi ostati jedan od naših glavnih prioriteta. Krenuti s takozvanim „hibridnim modelom“ za EDIS već bi bilo veliko poboljšanje, ali moramo imati u vidu konačni cilj. Jedinstvena zaštita deponenata u bankarskoj uniji povećala bi povjerenje u bankarski sustav. Ako se dobro osmisli, sačuvao bi financijsku stabilnost i dodatno prekinuo vezu između banaka i država.
Striktno razdvajanje kapitala i likvidnosti unutar podružnica bankarskih grupacija unutar bankarske unije smanjuje koristi koje bankarska unija može pružiti u smislu financijske integracije. Pozdravljam prijedlog predsjednika Nadzornog odbora da se istraže mogućnosti unutar postojećeg zakonskog okvira koje bi nam omogućile napredak po tom pitanju. Međutim, za značajniji napredak ključne bi bile zakonodavne mjere za smanjenje fragmentacije, dok bi se državama članicama pružile potrebne zaštitne mjere za omogućavanje kompromisa.
37. Koji su, po Vašem mišljenju, rizici povezani sa sekuritizacijskim proizvodima i kreditima s financijskom polugom za financijsku stabilnost i kako bi ih ESB / jedinstveni nadzorni mehanizam trebali riješiti?
Kao i mnoge druge klase imovine, globalna tržišta kredita s financijskom polugom pokazala su značajne turbulencije tijekom previranja tržišta povezanih s bolesti COVID-19 u ožujku 2020. Sistemski rizici koji proizlaze iz tržišta kredita s financijskom polugom potencijalno su visoki zbog: nepodmirenih iznosa, jer je tržište posljednjih godina znatno poraslo, posebno u Europi; relativno visoke financijske poluge i niska kreditna kvaliteta tvrtki izdavatelja, što te tvrtke čini osjetljivima na nepovoljne šokove; trenda smanjenja zaštite ulagača zahvaljujući popularnosti standarda „covenant-lite“; smanjenja kreditne kvalitete; i visokog stupnja međusobne povezanosti ulagača.
Stoga je važno pomno pratiti kretanja na tržištima kredita s financijskom polugom i procijeniti potencijalne rizike koji proizlaze iz izravne i neizravne izloženosti u različitim scenarijima. ESB je 2017. objavio Smjernice o transakcijama s financijskom polugom koje sadrže važna nadzorna očekivanja prema bankama. Komparativne analize, kao i nadzor izvan terena i na terenu, otkrili su nedostatke u okvirima upravljanja rizicima banaka. Ti su nedostaci uzeti u obzir u postupku nadzorne provjere i ocjene (SREP) za 2019. Važno je obratiti posebnu pozornost na transakcije s najvećom financijskom polugom kako bi se procijenila njihova usklađenost sa smjernicama.
Općenito, postoji potreba za aktivnom procjenom situacije kako bi se osiguralo da banke imaju adekvatan okvir za upravljanje rizicima. Istodobno je važno doprinijeti radu koji se provodi na međunarodnim forumima kako bi se razvio sveobuhvatan pogled na trendove i rizike globalnih tržišta kredita s financijskom polugom. Zbog međusobne povezanosti tog tržišta i, samim tim, potencijalnih neizravnih rizika za banke, bolje razumijevanje izloženosti kreditima s financijskom polugom nebankarskih financijskih institucija također bi doprinijelo sveobuhvatnoj procjeni rizika.
PE659.084v02-00 36/51 RR\1218136HR.docx
HR
Izloženost banaka sekuritizacijama kredita s financijskom polugom, takozvanim obvezama lombardnog kredita, relativno je mala i smatra se da je ograničena na tranše s višom kreditnom kvalitetom. Ipak, pogoršanje kreditne kvalitete temeljnih tranša kredita zahtijeva pažljivu procjenu rizika. Također, zbog veće izloženosti ne-banaka obvezama lombardnog kredita, za banke postoje i neizravni rizici.
Razmišljajući sada dalje od obveza lombardnog kredita i općenito o svim oblicima sekuritizacije, nova Uredba EU-a o sekuritizaciji (dovršena 2017.) bavila se slabostima i ekscesima koji su pridonijeli financijskoj krizi iz 2008., ali se nije pokazala u potpunosti učinkovitom u oživljavanju tržišta EU-a. Ciljane izmjene okvira EU-a za sekuritizaciju koje je nedavno predložila Komisija mogu poduprijeti oporavak omogućavanjem lakšeg kreditiranja realnom gospodarstvu. Međutim, do siječnja 2022. trebala bi se provesti cjelovita revizija kako bi se istražilo kako se postojeća pravila mogu poboljšati da bi se istinski oživjelo tržište EU-a. Istodobno, kao što je spomenuto u Mišljenju ESB-a objavljenom u rujnu, treba napomenuti da je ESB odgovoran za osiguravanje da značajne banke prilagode svoje kapitalne zahtjeve na način koji je proporcionalan kreditnom riziku koji se učinkovito prenosi na treće strane ulagače.
38. Koju ulogu pridajete tržišnoj disciplini na financijskom tržištu u određivanju cijena za države? Koji bi po Vašem mišljenju bili izazovi za ESB kad bi se Europski stabilizacijski mehanizam (ESM) pretvorio u europski monetarni fond (EMF)?
Financijska tržišta ponašala su se prociklično tijekom razdoblja ekonomske i monetarne unije, pri čemu su razmaci bili izuzetno niski u razdoblju prije 2008., da bi naglo i disruptivno rasli nakon velike financijske krize.
Izneseno je nekoliko, međusobno neisključujućih objašnjenja zbog nedostatka disciplinskog učinka financijskih tržišta: (i) nedostatak vjerodostojnosti klauzule o zabrani sanacije javnim sredstvima i višeznačnost, kao i s vremenom nekoliko iznenađenja uzrokovanih najavama politike o pristupu europodručja restrukturiranju državnog duga, (ii) višeznačnost uloge i zadataka monetarne politike kao zajmodavca zadnje instance i (iii) inherentne pristranosti u ponašanju sudionika na financijskom tržištu kao što je fenomen stada.
Jačanje institucionalnog okvira ekonomske i monetarne unije (EMU) nešto je od čega ESB može imati velike koristi. Rasprave oko reforme ESM-a pomaknule su se s mogućeg uspostavljanja „Europskog monetarnog fonda”, koje je Europska komisija predložila 2017., na reformu Ugovora o ESM-u usmjerenu na ciljane promjene načelno dogovorene 2019.
Osvrćući se na prijedlog EMF-a, pozdravio bih smještanje ESM-a pod okvir Unije. No srdačno pozdravljam reformu Ugovora o ESM-u u osnovi dogovorenu prošle godine i nadam se da će uskoro biti moguće nastaviti s konačnom političkom potvrdom i postupkom ratifikacije.
Želio bih naglasiti da, među nekoliko drugih važnih poboljšanja okvira ESM-a, ciljane promjene načelno dogovorene 2019. uključuju i odredbu koja je također bila dio prijedloga
RR\1218136HR.docx 37/51 PE659.084v02-00
HR
EMF-a 2017.: dodjela ESM-u uloge zajedničkog zaštitnog mehanizma Jedinstvenom fondu za sanaciju. To je ključni element za dovršenje bankarske unije, posebno za jačanje vjerodostojnosti i povjerenja u okvir za sanaciju banaka.
39. Kako bi se problemi pranja novca, izbjegavanja plaćanja poreza i financiranja terorizma mogli učinkovitije rješavati u cijeloj bankovnoj uniji? Kako vidite ulogu ESB-a / jedinstvenog nadzornog mehanizma u borbi protiv pranja novca? Na koji bi način trebalo uzeti u obzir rizike povezane s pranjem novca pri ocjenjivanju financijske stabilnosti banaka koje provodi ESB? Koja bi trebala biti uloga centralizirane agencije EU-a za sprječavanje pranja novca?
Prvo, dozvolite mi da ponovim da nadzorne zadaće ESB-a isključuju nadzor nad sprječavanjem pranja novca / financiranja terorizma nad bankama i da ESB nije nadležan za izbjegavanje plaćanja poreza. Unatoč tome, pozdravljam da ESB vrlo ozbiljno shvaća bonitetne implikacije rizika od pranja novca / financiranja terorizma u okviru svog nadzornog mandata. To znači da ESB, kao bonitetni nadzornik, može razmotriti učinak rizika od pranja novca / financiranja terorizma na bonitetni profil banaka. Da bi ESB to mogao učiniti, bitna je odgovarajuća razmjena informacija s nadzornicima za sprječavanje pranja novca / financiranja terorizma. Sporazum između ESB-a i nacionalnih nadzornika za sprječavanje pranja novca / financiranja terorizma o razmjeni informacija povezanih sa sprječavanjem pranja novca / financiranja terorizma predviđa takvu razmjenu podataka. Procjena podataka dobivenih od tijela za sprječavanje pranja novca / financiranja terorizma može navesti ESB da nametne bonitetne mjere ako je potrebno, na primjer korištenjem svojih ovlasti iz drugog stupa u godišnjem u postupku nadzorne provjere i ocjene (SREP). ESB pridonosi kontinuiranom razvoju važnih dokumenata EBA-e kojima je cilj daljnje jačanje suradnje s nadzornicima za sprječavanje pranja novca / financiranja terorizma te osiguravanje dosljednog razmatranja aspekata sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma u SREP-u širom bankovne unije. Štoviše, predviđa se da će ESB sudjelovati kao promatrač na kolegijima nadzornih tijela za sprječavanje pranja novca / financiranja terorizma koje trenutno uspostavljaju nacionalni nadzornici za sprječavanje pranja novca / financiranja terorizma za sve banke koje posluju preko granica unutar EU-a.
Ipak, dokle god se propisi o sprječavanju pranja novca / financiranja terorizma i nadzor nad njima pretežno organiziraju na nacionalnoj razini, što dovodi do toga da se mjere za sprječavanje pranja novca / financiranja terorizma primjenjuju na različite načine u cijeloj EU, postojat će ozbiljna ograničenja onoga što možemo očekivati da ćemo postići tek boljom suradnjom. Pranje novca i financiranje terorizma često imaju prekograničnu prirodu, a prekogranična pitanja zahtijevaju prekogranične alate. Stoga sam duboko uvjeren da je potreban snažniji europski pristup za suočavanje s rizicima koje ti zločini predstavljaju za održivost i stabilnost bankarskog sektora EU-a. Treba razmotriti daljnju harmonizaciju regulatornog okvira za sprječavanje pranja novca / financiranja terorizma, kao i smanjenje fragmentacije nadzora dodjeljivanjem nadzornih zadaća za sprječavanje pranja novca / financiranja terorizma postojećem ili novom tijelu EU-a. Dakako, donošenje potrebnih procjena i prijedloga u tom pogledu je prvenstveno nadležnost Europske komisije. Komisija
PE659.084v02-00 38/51 RR\1218136HR.docx
HR
je nedavno objavila Akcijski plan za sveobuhvatnu politiku Unije o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, a namjerava podnijeti relevantne zakonodavne prijedloge početkom sljedeće godine.
Osobito je važno da budući nadzornik za sprječavanje pranja novca / financiranja terorizma na razini EU-a prije svega može usmjeriti svoje resurse na nadzor nad sprječavanjem pranja novca / financiranja terorizma nad onim određenim bankama koje izlažu financijski sektor EU-a najvećim rizicima od zloupotrebe od strane kriminalaca i štete po reputaciju, i za koje europski nadzorni pristup ima najveću dodanu vrijednost (npr. banke koje posluju preko granica unutar EU-a, bave se transakcijama za klijente koji predstavljaju povećane rizike za pranje novca / financiranje terorizma i posluju u trećim zemljama s lošim standardima sprječavanja pranja novca / financiranja terorizma). Ako se i kada uspostavi nadzor EU-a za sprječavanje pranja novca / financiranja terorizma nad bankama, radom ESB-a mogu se stvoriti snažne sinergije. Istodobno, suradnja između ESB-a i nacionalnih nadzornika za sprječavanje pranja novca / financiranja terorizma i dalje će biti presudna u takvoj revidiranoj arhitekturi nadzora, jer se ne očekuje da će sve banke u bankovnoj uniji pripadati pod nadležnost tijela EU-a za sprječavanje pranja novca / financiranja terorizma. To dokazuje kontinuiranu važnost i značajnost stalnih inicijativa za poboljšanje te suradnje koju sam spomenuo ranije. Nadalje, treba imati na umu da postoji mnogo različitih vrsta poduzeća i usluga koje se mogu zloupotrijebiti u svrhu pranja novca i financiranja terorizma. Stoga bi, dugoročno gledano, centralizirano tijelo EU-a za sprječavanje pranja novca / financiranja terorizma potencijalno moglo obuhvaćati širi skup financijskih i nefinancijskih sektora od samo bankarskog sektora - sektora za koje ESB nema mandat i u njima ne igra ulogu. Konačno, u kontekstu vrste rizika koji su u pitanju, važno je da centralizirana agencija za sprječavanje pranja novca ima odgovarajuće alate za suradnju, ne samo s bonitetnim nadzornicima, već i presudno s financijskim obavještajnim jedinicama i tijelima za provođenje zakona.
40. Smatrate li da bi ESB trebao primjenjivati standarde Direktive o zaštiti osoba koje interno podnose prijave o povredama prava Unije?
ESB je nedavno značajno unaprijedio svoju unutarnju politiku zaštite zviždača; čini se da ta nova politika u potpunosti poštuje osnovna načela relevantne Direktive EU-a. Dopunjuje postojeći i dobro provjereni mehanizam prijavljivanja kršenja za nadzorna pitanja i omogućuje svima anonimne prijave. Politika također uspostavlja snažan skup pravila i srodnih postupaka za učinkovitu zaštitu osoblja koje prijavljuje kršenja od osvete. Svjestan sam tih razvoja događaja jer je Upravno vijeće izričito odlučilo proširiti opseg nove politike tako da obuhvaća i sve članove Upravnog vijeća i Nadzornog odbora.
Smatram da je ta nova politika izrazito poboljšanje, što jasno pokazuje predanost vodstva ESB-a najboljim etičkim i upravljačkim standardima. Međutim, dobro funkcioniranje politike zaštite zviždača nije samo pitanje odgovarajućih pravila; politika i alati za podršku moraju se nadopunjavati i poticati kroz pravu etiku i kulturu vrijednosti, a to je nešto što se ne može propisati, već to treba živjeti i graditi tijekom vremena da bi postalo održivo.
RR\1218136HR.docx 39/51 PE659.084v02-00
HR
To su teme s kojima se lako mogu poistovjetiti jer ih smatram ključnima za postizanje i održavanje povjerenja naših dionika. Snažno zagovaram pitanja dobrog ponašanja i dobrog upravljanja i, ako budem potvrđen u ulozi člana Izvršnog odbora, pokušat ću dodatno poboljšati politike ESB-a ako i kako to bude potrebno.
41. Koji su rizici za financijsku stabilnost povezani s Brexitom? Koja je, po Vašem mišljenju, uloga ESB-a u rješavanju tih rizika?
Ishod postupka Brexit još je uvijek neizvjestan. Iznenadni prijelaz na trgovinska pravila Svjetske trgovinske organizacije za trgovinu između EU-a i Ujedinjene Kraljevine nakon prijelaznog razdoblja krajem godine bio bi dodatni rizik za gospodarstvo europodručje. Učinak bi vjerojatno ostao pod kontrolom, iako ne bi bio zanemariv. Uz to, trenutni makro-financijski rizici mogli bi se pojačati ako scenarij Brexita bez dogovora bude u interakciji s trenutnim globalnim gospodarskim šokom povezanim s pandemijom. Međutim, učinak bi bio veći za Ujedinjeno Kraljevstvo nego za europodručje. Scenarij bez dogovora vjerojatno bi također potaknuo značajnu nestabilnost financijskog tržišta i povećanje rizičnih premija. To bi moglo postati razlogom zabrinutosti prije kraja godine, jer financijska tržišta počinju rasti u očekivanju najvjerojatnijeg ishoda pregovora između Ujedinjenog Kraljevstva i EU-a.
Ostali rizici financijske stabilnosti povezani s mogućim Brexitom bez dogovora na kraju godine uglavnom su pod kontrolom te su se i EU i nacionalne vlasti pripremile za taj scenarij. Rizici naglog pada u području središnje poravnanih izvedenica rješavali su se odlukom Europske komisije o vremenski ograničenoj istovrijednosti za središnje druge ugovorne strane u Ujedinjenom Kraljevstvu. Uz to, privatni sektor ima na raspolaganju sredstva za ublažavanje preostalih rizika povezanih s krajem prijelaznog razdoblja u brojnim drugim područjima, poput kontinuiteta ugovora o neporavnanim izvedenicama.
Uloga ESB-a trebala bi biti da osigura da banke budu spremne za sve moguće ishode koji se odvijaju na kraju prijelaznog razdoblja, kao i da pomno nadgleda makro rizike i rizik financijskog sektora kako se bliži kraj godine. U tom pogledu, jedinstven nadzorni mehanizam je nedavno pojačao nadzorni dijalog oko priprema za Brexit s bankama (i odlaznim i dolaznim institucijama). Značajna pažnja nadzora također se ulaže na osiguravanje da nadzirane banke postignu ciljne operativne modele (TOM) u krajnjim državama u prethodno dogovorenim rokovima.
42. Smatrate li da bi države članice koje nisu dio europodručja trebale ispuniti dodatne uvjete prije nego što postanu članice europodručja, a time i članice bankovne unije, kao što su učinkovito nadziranje rizika pranja novca, razmjerno stabilna tržišta nekretnina i učinkovito kontroliranje korupcije?
Svaka zemlja koja namjerava usvojiti euro mora udovoljiti četirima kriterijima za gospodarsku konvergenciju temeljenim na Ugovoru (što uključuje npr. pridruživanje tečajnom mehanizmu II tijekom dvije godine bez ikakvih poteškoća) i uskladiti svoje nacionalno zakonodavstvo s pravnim okvirom EU-a. Ne vidim potrebu da službeno dodam još jedan kriterij konvergencije uz četiri gore navedena kriterija koje ESB i Europska
PE659.084v02-00 40/51 RR\1218136HR.docx
HR
komisija redovito ocjenjuju. Štoviše, u najnovijem izvješću o konvergenciji obje institucije EU-a pod „ostalim relevantnim čimbenicima“ prati se niz strukturnih uvjeta potrebnih za neometano sudjelovanje u bankarskoj uniji. Iako ESB i Europska komisija analiziraju neovisno, obje se usredotočuju na institucionalnu kvalitetu i upravljanje, kao i na ishod postupka makroekonomske neravnoteže s ciljem sprječavanja makroekonomskih i makrofinancijskih neravnoteža.
Istodobno, smatram da u istoj mjeri u kojoj se nove države članice moraju pripremiti za usvajanje eura, one se moraju pripremiti i za pridruživanje bankovnoj uniji, a time i za sudjelovanje u jedinstvenom nadzornom mehanizmu i jedinstvenom mehanizmu za sanaciju. U tom kontekstu pozdravljam sudjelovanje Bugarske i Hrvatske u bliskoj nadzornoj suradnji s ESB-om. Kao dio postupka postizanja bliske suradnje, nadzor banaka ESB-a proveo je potrebnu sveobuhvatnu procjenu banaka zemalja. Nakon pozitivne odluke Upravnog vijeća, početkom ove godine Bugarska i Hrvatska istovremeno su ušle u bankovnu uniju i tečajni mehanizam II (ERM II).
Osim toga, Bugarska i Hrvatska preuzele su brojne obveze specifične za zemlju prije nego što su ušle u ERM II, što je također uključivalo makrobonitetne i strukturne politike, poput rizika od sprječavanja pranja novca. Nadalje, obje su se zemlje obvezale provesti nekoliko obveza za naknadne zemlje koje se odnose na strukturne politike kojima je cilj osigurati održivu gospodarsku konvergenciju do trenutka kada dvije zemlje usvoje euro. ESB i Europska komisija pažljivo će nadzirati provedbu preuzetih obveza.
43. Je li dublja financijska integracija uvijek u skladu s ciljem financijske stabilnosti? Smatrate li da potencijalna prekogranična spajanja banaka pogoršavaju problem banaka koje su prevelike da bi se dopustilo njihovo propadanje? Kakva bi trebala biti strategija jedinstvenog nadzornog mehanizma u odnosu na budućnost europskog bankarskog sektora u smislu spajanja i preuzimanja, konsolidacije i „nacionalnih prvaka“? Koji bi trebali biti ciljevi unije tržišta kapitala?
„Financijska trilema“ kaže da su financijska stabilnost, financijska integracija i nacionalne financijske politike nespojive. Od tri cilja mogu se odabrati samo dva, dok se treći mora napustiti.
To podrazumijeva da dublja financijska integracija i financijska stabilnost idu ruku pod ruku u kombinaciji sa zajedničkim regulatornim i nadzornim okvirom i središnjom bankom koja je sposobna djelovati kao podrška financijskoj stabilnosti tijekom kriznih razdoblja.
S tim u vezi, potreban je novi poticaj prema dugoročnoj ambiciji stvaranja istinskog jedinstvenog europskog tržišta kapitala koje je duboko integrirano i visoko razvijeno. Ono će mobilizirati resurse potrebne za ponovno pokretanje gospodarstva europodručja, pomoći u suočavanju s izazovima poput Brexita kako bi se pridonijelo otpornosti EMU-a na šokove i ubrzati prijelaz na digitalno i nisko-ugljično gospodarstvo.
Što se tiče prekograničnih spajanja banaka, trebali bismo imati na umu da načelo „prevelike
RR\1218136HR.docx 41/51 PE659.084v02-00
HR
da propadnu“ na europskoj razini nije isto što i „prevelike da propadnu“ na razini država članica. Integracija europskog bankarskog tržišta način je za ublažavanje tih zabrinutosti, istodobno ne zanemarujući potencijalne zabrinutosti za financijsku stabilnost.
Po mom mišljenju, nadzornici bi trebali procjenjivati projekte konsolidacije isključivo na temelju bonitetnih razloga. Njihova uloga nije niti forsirati određenu konsolidaciju niti im stajati na putu, a niti favorizirati određeni poslovni model u odnosu na drugi. To je postupak koji tržište treba promicati i pokretati.
U tom kontekstu, pozdravljam nedavnu objavu ESB-a vodiča za konsolidaciju kojim se pojašnjava njen pristup. Veća transparentnost čini nadzorne radnje predvidljivijima i sprječava pogrešne percepcije očekivanja od nadzora.
44. Velik broj privatnih obveznica i obveznica javnog sektora u Europi ima negativan prinos. Utječe li to na financijsku stabilnosti i, u slučaju da je tako, kako riješiti taj problem?
S obzirom na njihov veliki portfelj korporativnih i državnih obveznica, ulagački prihod financijskih institucija općenito te investicijskih fondova, kao i osiguravajućih društava i mirovinskih fondova, mogao bi se dodatno pogoršati u slučaju sve većeg broja dužničkih vrijednosnih papira s negativnim prinosima.
Kao posljedica toga, te nebankarske financijske institucije mogu „tražiti prinos“ i nastaviti preuzimati više kreditnih i likvidnosnih rizika te rizika trajanja u svojim bilancama.
Očiti primjer toga je nakupljanje izloženosti financijskim proizvodima s financijskom polugom tijekom posljednjih godina, poput kredita s financijskom polugom, obveza lombardnog kredita i obveznica s visokim prinosom. Ti rastući rizici zahtijevaju uvođenje poboljšanog makrobonitetnog okvira i za nebankarski financijski sektor, a o mogućnostima tog okvira trenutno se raspravlja unutar globalnih institucija (Odbor za financijsku stabilnost) i institucija EU-a (ESRB, ESB).
45. Koje je Vaše mišljenje o sadašnjim politikama ESB-a u pogledu sprečavanja sukoba interesa unutar ESB-a? Jesu li potrebne promjene?
Etički okvir ESB-a obuhvaća rješavanje stvarnih, potencijalnih i mogućih sukoba interesa na učinkovit i proporcionalan način. Štoviše, propisuje ne samo ograničenja tijekom zapošljavanja u ESB-u, već i za fazu prije zapošljavanja i nakon zapošljavanja. Ta su ograničenja stroga, ali i poštena. Sprječavanje čak i mogućih sukoba interesa smatram vrlo važnim zbog odgovornosti zaposlenika ESB-a i visokih dužnosnika ESB-a prema građanima EU-a. Na primjer, stroga razdoblja mirovanja za zaposlenike koji odlaze na nove - povezane ili sukobljene - profesionalne zadatke pomažu u izbjegavanju čak i mogućih sukoba interesa. ESB pomno nadzire provedbu tih pravila i ima uspostavljene odgovarajuće postupke i mehanizme ublažavanja za pravilno praćenje. Prema tome, po mom mišljenju nisu potrebna značajna poboljšanja u tom okviru, jer je on učinkovit i proporcionalan.
PE659.084v02-00 42/51 RR\1218136HR.docx
HR
Jedinstveni Kodeks ponašanja ESB-a za dužnosnike na visokoj razini (2019.) primjenjuje se na Upravno vijeće, Izvršni odbor i članove Nadzornog odbora. Sve članove obvezuje isti Kodeks, a to je značajno postignuće. Uprava po tom pitanju ima funkciju uzora. Na primjer, pravila za visoke dužnosnike stroža su u određenim područjima nego za zaposlenike. To također pridonosi izgradnji etičke kulture. Smatram da su trenutne smjernice i pravila o poštivanju tog pitanja strogi, ali proporcionalni.
Kodeks upravlja sukobom interesa uvođenjem posebnih pravila za aktivnosti nakon zapošljavanja (mirovanje), privatne financijske transakcije i odnose s interesnim skupinama. Također predviđa objavljivanje izjava o interesima i mjesečnih kalendara, te uključuje mjere za istragu slučajeva nepoštivanja.
Slijedom preporuka Europskog parlamenta, godišnje izjave o interesu dužnosnika ESB-a na visokoj razini objavljuju se na internetskoj stranici ESB-a. Smatram da je transparentnost presudna za izbjegavanje potencijalnih ili mogućih sukoba interesa.
Članak 11. kodeksa propisuje da visoki dužnosnici moraju izvršavati svoje dužnosti izbjegavajući bilo kakvu pojavu sukoba interesa. Kao što je spomenuto u Kodeksu, to ne uključuje samo uži krug obitelji, već je dalekosežnije. Potencijalni sukob interesa mora se pismeno prijaviti i predsjedniku i predsjedatelju Nadzornog odbora i neovisnom etičkom povjerenstvu koje savjetuje o tim pitanjima.
Uz transparentnost i Kodeks ponašanja, smatram da je važno da uprava ESB-a bude dostupna zaposlenicima. To potiče i doprinosi etičkoj kulturi sa zaposlenicima koji se ne boje progovoriti, a time ne samo da se jača upravljanje institucijom već i njezina otpornost i održivost.
D. Rad ESB-a te demokratska odgovornost i transparentnost
46. Što mislite, kako bi se mogla ojačati odgovornost ESB-a prema Europskom parlamentu, posebno uzimajući u obzir povećani opseg i složenost monetarne politike nakon nedavnih kriza?
Povećana uloga središnjih banaka općenito, a posebno ESB-a, tijekom nedavne krize potaknula je sve veći javni interes za središnje bankarstvo. To je dovelo do pojačane javne rasprave o ulozi i djelovanju ESB-a, usredotočujući se posebno na rastuću složenost njezinih mjera i na to da je ESB preuzela dodatne zadatke od početka globalne financijske krize.
Stoga je vrlo zdravo što su se aranžmani ESB-a za odgovornost prema Europskom parlamentu tijekom godina značajno razvili. Važno je da se povećala učestalost interakcija (više saslušanja, više pisanih pitanja i odgovora) i uvedene su novine u formatu (objava pisanih povratnih informacija ESB-a na Godišnje izvješće ESB-a). Štoviše, također nakon zahtjeva Europskog parlamenta, ESB je 2015. počeo objavljivati račune sastanaka vezanih za monetarnu politike Upravnog vijeća.
Praksa odgovornosti nadilazi zahtjeve utvrđene Ugovorom i usporediva je s onima drugih
RR\1218136HR.docx 43/51 PE659.084v02-00
HR
glavnih središnjih banaka, poput američkog FED-a ili britanskog BoE.
Ubuduće bi bilo važno zadržati dovoljan stupanj fleksibilnosti u odnosu odgovornosti kako bi se moglo najbolje odgovoriti zahtjevima za provjerom.
Nedavne ad hoc razmjene s predsjednikom ESB-a i članovima Izvršnog odbora ESB-a o aktualnim pitanjima, uključujući promjenjivu gospodarsku situaciju i početni odgovor ESB-a na krizu, kao i međunarodnu ulogu eura i rad ESB-a na digitalnoj valuti središnje banke, dobar su primjer učinkovite odgovornosti i trebali bi se i dalje koristiti.
Sljedeći aspekt u kojem će bliska interakcija s Europskim parlamentom biti važna jest revizija strategije. Kao predstavnici građana europodručja, zastupnici u Europskom parlamentu imaju dragocjene uvide koje bi mogli uključiti u rasprave. Pozdravljam najavu predsjednika ESB-a da će Europski parlament igrati središnju ulogu te sam s velikim zanimanjem pročitao doprinose koje je Europski parlament dosad dao reviziji učinivši je temom rasprava Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (ECON) i naručivanjem stručnih radova o temama obrađenima u reviziji.
Konačno, smatram da bi ESB trebao nastaviti jačati svoju komunikaciju. Jasnija i transparentnija komunikacija presudna je za učinkovitu odgovornost i za povećanje povjerenja građana europodručja u ESB i njezine politike.
47. Kako ocjenjujete promjenu interakcije između ESB-a i nacionalnih parlamenata?
Ugovorom je definirano da je ESB prvenstveno odgovoran Europskom parlamentu, kao predstavniku građana EU-a.
Kada je riječ o interakciji s nacionalnim parlamentima, važno je razlikovati nadzorne i nenadzorne zadaće ESB-a.
S obzirom na potonje, ESB se tijekom godina uključio u razmjene s nacionalnim parlamentarnim odborima i članovima nacionalnih parlamenata. Kao što je ESB neprestano priopćavao, to je učinjeno na dobrovoljnoj osnovi i u obliku „razmjene mišljenja“, čime se u potpunosti poštuje neovisnost ESB-a i isključiva uloga Europskog parlamenta.
Takvi javni nastupi u nacionalnim parlamentima pomogli su u uvođenju argumenata ESB-a u nacionalnu raspravu i u prenošenju nizozemskog političkog i javnog mišljenja ESB-u. To je sigurno bio slučaj kada je gospodin Draghi posjetio Odbor za financije nizozemskog parlamenta radi razmjene mišljenja o monetarnoj politici ESB-a. To je pokrenulo zdravu, iako izazovnu, raspravu u Nizozemskoj o postupcima ESB-a.
Štoviše, članovi Izvršnog odbora redovito su sudjelovali u Europskom parlamentarnom tjednu. Takav dogovor posebno je važan jer pruža transnacionalni forum za razmjenu monetarne politike ESB-a i potiče zajedničko razumijevanje različitih nacionalnih perspektiva.
PE659.084v02-00 44/51 RR\1218136HR.docx
HR
S obzirom na nadzorne radnje ESB-a, uredba o jedinstvenom nadzornom mehanizmu uključuje posebnu odredbu o odnosima jedinstvenog nadzornog mehanizma s nacionalnim parlamentima. Iako je jasno da bi nadzor banaka ESB-a prvenstveno trebao odgovarati Europskom parlamentu za izvršavanje svojih nadzornih zadataka nad značajnim bankama, nadzor banaka ESB-a mogao bi također podlijegati obvezi ad hoc izvješćivanja nacionalnim parlamentima uz podnošenje godišnjeg izvješća.
Pristup koji je nadzor banaka ESB-a slijedio do sada postiže dobru ravnotežu s obzirom na potencijalni učinak koji europske nadzorne mjere mogu imati na javne financije, na kreditne institucije, njihove klijente i zaposlenike te na tržišta u državama sudionicama.
48. Što mislite o presudi njemačkog Saveznog ustavnog suda od 5. svibnja 2020. o programu kupnje imovine javnog sektora i naknadnoj odluci ESB-a da Bundestagu putem Bundesbanke otkrije nejavne dokumente povezane s program kupnje imovine javnog sektora (PSPP)?
ESB je isključivo pod nadležnošću Suda Europske unije (Suda), a ne nacionalnim sudovima država članica. Štoviše, u području monetarne politike, ESB je odgovorna Europskom parlamentu u granicama utvrđenim Ugovorima, a ne nacionalnim parlamentima država članica.
U prosincu 2018. Sud je nedvosmisleno i konačno donio odluku o zakonitosti ESB-ovog programa kupnje imovine javnog sektora (PSPP). Otkrio je da proram kupnje imovine javnog sektora spada u mandat ESB-a vezan za monetarnu politiku i da je u skladu s načelom proporcionalnosti i zabranom monetarnog financiranja. Sud pravde posebno je zaključio da je ESB posvetila dovoljno obzira proporcionalnosti.
Kako proizlazi ne samo iz teksta pravnih akata već i iz različitih dokumenata koje je objavio ESB, posebno objavljenih izvješća sa sastanaka Upravnog vijeća vezanih za monetarnu politiku, ESB neprestano procjenjuje potencijalne nuspojave svojih instrumenata monetarne politike, uključujući program kupnje imovine javnog sektora. To je je ključna i zdrava analiza.
Nadovezujući se na svoje ovlasti odgovornosti, Europski parlament također je često ispitivao ESB na temelju procjene proporcionalnosti tijekom redovitih tromjesečnih rasprava, putem dostave pisanih pitanja ESB-u i u svojim rezolucijama o godišnjim izvješćima ESB-a. To je zdrava aktivnost jer ESB-u daje priliku da bolje objasni kako se provodi njezina procjena proporcionalnosti.
U tom kontekstu, pozdravljam činjenicu da je praćenje presude njemačkog Saveznog ustavnog suda provedeno na način koji je u skladu s neovisnošću ESB-a i Deutsche Bundesbank, s činjenicom da je Deutsche Bundesbank sastavni je dio Eurosustava i nadređenosti prava EU-a i obvezujućom prirodom presuda Suda.
Smatram da je posebno važno što je ESB bila vrlo transparentna prema Europskom
RR\1218136HR.docx 45/51 PE659.084v02-00
HR
parlamentu, kojem je isključivo odgovorna, kao i prema široj javnosti u vezi s odlukom da udovolji zahtjevu Deutsche Bundesbanke za odobrenje objavljivanja nejavnih dokumenata koji pokazuju kako je ESB proveo svoju procjenu proporcionalnosti. Taj je postupak u skladu s načelom iskrene suradnje utvrđenim u Ugovorima.
49. Što mislite o činjenici da je Vijeće ranije zanemarilo mišljenje Europskog parlamenta o imenovanju člana Izvršnog odbora ESB-a? Hoćete li prihvatiti svoje imenovanje kao član Izvršnog odbora ako Europski parlament bude glasovao protiv toga?
Odgovarajuće uloge i nadležnosti Vijeća i Parlamenta u postupku imenovanja utvrđene su Ugovorima o EU-u i o njima nemam pravo raspravljati. Iskreno se nadam da će dvije institucije iznaći sporazum koji je u najboljem interesu Europske unije i njezinih građana.
Odnos između Europskog parlamenta i ESB-a ključan je za legitimitet i neovisnost ESB-a. Duboko cijenim ulogu Europskog parlamenta, a posebno Odbora ECON u ovom procesu i smatram da su ovaj upitnik i moje predstojeće saslušanje ključni elementi procjene Europskog parlamenta ispunjavam li zahtjev iz Ugovora da li sam osoba s priznatim statusom i profesionalnim iskustvom u monetarnim ili bankarskim pitanjima. Iskreno se nadam da ćete me uzeti u obzir na temelju mojih kvalifikacija.
50. Što će ESB točno učiniti kako bi u budućnosti imao rodno uravnotežen uži izbor kandidata za vodeće pozicije u ESB-u, s obzirom na to da su trenutačno samo dva od 25 članova Upravnog vijeća ESB-a žene? Kako Vi osobno namjeravate poboljšati rodnu ravnotežu unutar ESB-a? Kada očekujete prve rezultate svog djelovanja u tom pogledu?
U potpunosti dijelim vašu zabrinutost u vezi s rodnom neravnotežom u Upravnom vijeću ESB-a.
Sam ESB ima tek vrlo malu ulogu u imenovanju članova Izvršnog odbora. Ta je uloga ograničena na savjetovanje s Upravnim vijećem o profesionalnim kvalifikacijama predloženog kandidata.
Što se tiče ostalih članova Upravnog vijeća, njih imenuju njihove nacionalne vlade i njihova su imenovanja stoga izvan sfere utjecaja ESB-a ili Upravnog vijeća.
ESB je nedavno nadogradio svoju rodnu strategiju i u tom je kontekstu proširio svoje rodne ciljeve na neupravljačko osoblje. Cilj je popuniti barem polovicu novih i otvorenih radnih mjesta ženama na svim razinama i povećati udio žena na različitim razinama na između 40 % i 51 % do 2026. Cilj jest i mora biti ravnopravnost spolova.
Osobno sam se zalagao za promicanje rodne raznolikosti u DNB-u, na primjer kao sponzor Izvršnog odbora DNB-ove mreže za raznolikost, DiverseDNB. Trenutno su najrelevantniji postoci sljedeći: Nadzorni odbor DNB-a: 57 % žena, Izvršni odbor: 40 % žena, ukupno u DNB-u: 40,4 % žena, ukupno rukovodeće pozicije: 36,1 % žena, Program upravljanja talentima: 50 %, pripravnički staž: 50% i Program za talente u području podataka i tehnologije: 50 %. DNB ima za cilj ravnopravnost spolova. Ako budem potvrđen u ulozi
PE659.084v02-00 46/51 RR\1218136HR.docx
HR
člana Izvršnog odbora, namjeravam i dalje aktivno podržavati promicanje ženskih talenata i ambicioznih rodnih ciljeva unutar ESB-a. Javne institucije imaju ne samo vodeću ulogu već i obvezu promicanja ravnopravnosti spolova i zalažem se da bi ESB, kao i Eurosustav u tom smislu, trebali težiti rodnoj ravnoteži u svim platnim razredima.
51. Izvješće EBA-e (2020.) o usporedbi praksi raznolikosti na razini EU-a prema članku 91. stavku 11. direktive CRD (EBA/REP/2020/05) utvrdilo je, između ostalog, da dvije trećine (66,95 %) kreditnih institucija i investicijskih društava od kojih je EBA prikupila podatke imaju izvršne direktore samo jednog spola. Koji su načini na koje bi ESB putem svojeg nadzornog ogranka mogao pridonijeti većoj (rodnoj) raznolikosti u upravljačkim tijelima banaka pod svojim nadzorom?
Raznolikost je ključna dimenzija učinkovitog upravljanja. Kao dio toga, poticanje rodne ravnoteže u odborima banaka već je neko vrijeme na dnevnom redu nadzornika.
Postojeći pravni okvir, također zahvaljujući naporima Europskog parlamenta, zahtijeva od banaka da imaju politiku raznolikosti kako za upravljačka tijela, tako i za osoblje u cjelini.
Točnije, na temelju članka 91. stavka 10. direktive CRD i Smjernica EBA-e / ESMA-e o procjeni prikladnosti članova institucija upravljačkog tijela pod nadzorom ESB-a moraju voditi politiku raznolikosti, uključujući u pogledu spola.
Ta se pravna osnova trenutno jača, na primjer EBA to čini integrirajući rodnu raznolikost u niz svojih Smjernica. Također u potpunosti podržavam načelo rodno neutralnih politika i praksi nagrađivanja koje je uvela direktiva CRD V.
Iako ESB u svom nadzoru već uzima u obzir rod kao jedan od aspekata raznolikosti, uvjeren sam da se mogu i trebaju poduzeti daljnji koraci. ESB može pridonijeti povećanju (rodne) raznolikosti u upravljačkim tijelima banaka pod svojim nadzorom kroz procjene sposobnosti i primjerenosti članova odbora i nositelja ključnih funkcija. Trenutno, gdje god je to primjenjivo, odluke o prikladnosti navode se na sve nalaze o nedostatku rodne raznolikosti u procjenama upravljanja bankama. Gdje god nacionalna zakonska provedba pravila o rodnoj raznolikosti dopušta, ESB daje preporuku ili upućuje obvezu subjektima pod nadzorom za poštivanje rodnih kvota utvrđenih za članove upravljačkih tijela u trenutnim ili predstojećim imenovanjima. Štoviše, u koordinaciji sa zajedničkim nadzornim timovima, tijekom nadzora se skreće pozornost subjektima pod nadzorom na važnost rodne raznolikosti.
Međutim, kako pokazuje izvješće o usporedbi EBA-e iz rujna 2018., na koje se poziva u pitanju, mnoge institucije, 41,61 % od 834, još uvijek nisu usvojile politiku raznolikosti. Zastupljenost žena u upravljačkim tijelima i dalje je općenito vrlo niska, a dvije trećine institucija nemaju rodno raznolik odbor.
Uvjeren sam da se može i treba učiniti više, također pod našim nadzorom. ESB, putem svojeg nadzornog ogranka, mogao bi pridonijeti većoj (rodnoj) raznolikosti u upravljačkim tijelima
RR\1218136HR.docx 47/51 PE659.084v02-00
HR
banaka pod svojim nadzorom. Stoga bih, ako budem imenovan, nastojao ostvariti sljedeće mjere:
podržao bih provođenje tematskog pregleda s ciljem procjene kvalitete politika rodne raznolikosti i njihove učinkovite provedbe. To bi se moglo učiniti promatranjem primjene politike u praksi, posebno u zapošljavanju i planiranju nasljeđivanja. O ishodima tog tematskog pregleda mogli bi se raspraviti s institucijom u kontekstu stalnog nadzora upravljanja. Također bi se mogli uključiti u procjene sposobnosti i primjerenosti, gdje je kolektivna prikladnost jedan od aspekata koji se razmatra. Rezultati tog pregleda mogli bi se objaviti kao dio promicanja socijalnog dijaloga o rodnoj raznolikosti.
Djelomično temeljem rezultata tematskog pregleda, zalagao bih se za objavljivanje očekivanja nadzora u pogledu rodne raznolikosti. To bi postavilo očekivanja u pogledu provođenja zahtjeva od strane institucija koje treba uzeti u obzir, poput aspekta rodne raznolikosti za sastav upravljačkih tijela, kako bi se uspostavile politike te postavili i postigli ciljevi za nedovoljno zastupljeni rod. Osim što pokazuju stvarnu predanost ESB-a, takva očekivanja nadzora također bi pružila konkretnu referentnu točku u našem nadzoru nad bankama.
Posljednjih godina poduzeti su početni koraci kako bi se rodna raznolikost integrirala u postupak nadzorne provjere i ocjene (SREP). Nastojao bih se nadovezati na to. Točnije, odjeljak 105. Smjernica EBA-e / ESMA-e o procjeni prikladnosti članova uprave zahtijeva od institucija da imaju politiku raznolikosti koja uključuje kvantitativni cilj za predstavljanje nedovoljno zastupljenog roda u upravljačkom tijelu. Također zahtijeva od institucija da navedu odgovarajući vremenski okvir u kojem se cilj treba postići i kako će se postići. Tu pravnu osnovu trebali bismo aktivnije primijeniti u svom nadzoru. Također, postupak nadzorne provjere i ocjene ne bi trebao biti usredotočen samo na raznolikosti u upravljačkim tijelima, već među osobljem u cjelini.
Također bismo se trebali usredotočiti na jednake naknade u sektoru. Podaci Eurostata pokazuju da je industrija financijskih usluga najlošija u pogledu jednake plaće muškaraca i žena. Pravni okvir pruža osnovu da se to također ugradi u našu nadzornu praksu (članak 74. stavak 1. direktive CRD V).
Istodobno, ESB bi si trebao postaviti ljestvicu iste visine kao što je postavlja institucijama koje nadzire. Potpuno prihvaćam ciljeve koje si je ESB postavila za povećanje udjela ženskog osoblja. Ako budem imenovan, aktivno ću raditi na tome da osiguram da su ti ciljevi ispunjeni.
Uz to, iako prepoznajem da se imenovanja u nacionalnim središnjim bankama i tijelima obavljaju na domaćoj, političkoj razini, nastavio bih iznalaziti, s ostalim članovima Izvršnog odbora, Upravnog vijeća i Nadzornog odbora, načine na koje bismo mogli zajednički promicati objavljivanje, provedbu i praćenje politika raznolikosti u ESB-u, nacionalnim središnjim bankama i nacionalnim nadležnim tijelima.
PE659.084v02-00 48/51 RR\1218136HR.docx
HR
Na kraju, želio bih naglasiti da, iako je to vrlo važno, moja usredotočenost na raznolikost nije ograničena na rodnu raznolikost. Potpuno podržavam raznolika upravljačka tijela i raznolike organizacije u cjelini, u najširem mogućem značenju te riječi.
52. Koja su moguća poboljšanja u pogledu odgovornosti ESB-a prema Revizorskom sudu kada je riječ o operativnoj učinkovitosti? Prema Vama, koja je granica mandata Revizorskog suda?
Operativna učinkovitost upravljanja ESB-om ključni je čimbenik koji osigurava da ESB svoj mandat izvršava na učinkovit način. Stoga je dobrodošla uloga dodijeljena Ugovorima Europskom revizorskom sudu da neovisno procjenjuje i pruža savjete u tom pogledu.
Znam da je ESB postigla značajne sporazume s Europskim revizorskim sudom, obvezujući se pružiti pristup svim informacijama potrebnim za izvršavanje njegovih zadaća kako je definirano Ugovorom. ESB bi trebala nastaviti s time i prema potrebi pratiti daljnje provođenje revizija koje pokrivaju operativnu učinkovitost upravljanja ESB-om.
Istodobno, treba poštovati i neovisnost ESB-a utvrđenu Ugovorima. To znači da Europski revizorski sud može prosuditi je li postavljeni cilj postignut s najmanje sredstava, ali ne i je li postavljeni cilj bio adekvatan ili legalan.
Što se tiče nadzora banaka ESB-a, pozdravljam činjenicu da je 2019. potpisan Memorandum o razumijevanju s Europskim revizorskim sudom. Taj Memorandum važan je znak dobre volje između obje strane. Omogućit će im nesmetanu suradnju u kontekstu revizije nadzora banka ESB-a koju provodi Europski revizorski sud, zahvaljujući uspostavljenim kanalima za razmjenu informacija. Taj novi sustav razmjene informacija uvažava potrebu Europskog revizorskog suda za pristupom relevantnim informacijama za obavljanje njegovih zadaća i potrebu za zaštitom osjetljivih podataka specifičnih za banke.
Na kraju, također podsjećam da Europski parlament, kao institucija kojoj Europski revizorski sud odgovora, isto tako ima važnu ulogu. Nalazi izvješća Europskog revizorskog suda mogu poslužiti za raspravu između ESB-a i EP-a, što dovodi do poboljšanja poslovanja ESB-a.
53. Kako ćete Vi osobno pristupiti socijalnom dijalogu u ESB-u?
Socijalni dijalog važan je element koji osigurava dobro funkcioniranje svake institucije, a posebno one kao središnja banka koja se u velikoj mjeri oslanja na svoje osoblje. Također smatram da su temeljita suradnja i rasprava s predstavnicima osoblja, kako bi se osiguralo da se stavovi u potpunosti čuju i razumiju, važan element u izgradnji održivog i ispunjenog radnog okruženja.
Znam da je tijekom posljednjih godina ESB postigao značajan napredak u područjima poput radnog opterećenja, radnog vremena i fleksibilnosti, posebno uvođenjem režima fleksibilnog radnog vremena u 2018. Također, oslanjajući se na iskustvo iz DNB-a gdje i mi imamo uvjete fleksibilnog radnog vremena, smatram ih ključnim koracima za privlačenje i zadržavanje talenata, osiguravanje ravnoteže između poslovnog i privatnog života te potporu
RR\1218136HR.docx 49/51 PE659.084v02-00
HR
dugoročnoj dobrobiti osoblja.
Ravnoteža između poslovnog i privatnog života također je važna tema u trenutnim okolnostima uzrokovanim pandemijom koronavirusa. Štoviše, pandemija postavlja nekoliko novih izazova u vezi sa suradnjom s osobljem koje treba razmotriti, uključujući kako najbolje poduprijeti osoblje u vremenima koja mogu biti psihološki izazovna i osigurati da se stavovi osoblja i dalje čuju u virtualnom radnom okruženju. S tim u vezi, cijenim jasnu i otvorenu komunikaciju sa zaposlenicima. Koliko znam, tijekom posljednjih pola godine u ESB-u su provođena redovita istraživanja o radnim uvjetima na daljinu, i ključna su za bolje razumijevanje položaja zaposlenika i razumijevanja njihovim zabrinutosti.
PE659.084v02-00 50/51 RR\1218136HR.docx
HR
POSTUPAK U NADLEŽNOM ODBORU
Naslov Imenovanje člana Izvršnog odbora Europske središnje banke
Referentni dokumenti N9-0055/2020 – C9-0331/2020 – 2020/0805(NLE)
Datum savjetovanja / zahtjeva za odobrenje
14.10.2020
Nadležni odbor Datum objave na plenarnoj sjednici
ECON19.10.2020
Izvjestitelji Datum imenovanja
Irene Tinagli14.10.2020
Razmatranje u odboru 9.11.2020
Datum usvajanja 10.11.2020
Rezultat konačnog glasovanja +:–:0:
33213
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju
Gunnar Beck, Marek Belka, Isabel Benjumea Benjumea, Stefan Berger, Gilles Boyer, Francesca Donato, Derk Jan Eppink, Engin Eroglu, Markus Ferber, Jonás Fernández, Raffaele Fitto, Frances Fitzgerald, José Manuel García-Margallo y Marfil, Sven Giegold, Valentino Grant, Claude Gruffat, José Gusmão, Enikő Győri, Eero Heinäluoma, Danuta Maria Hübner, Stasys Jakeliūnas, Othmar Karas, Billy Kelleher, Ondřej Kovařík, Georgios Kyrtsos, Aurore Lalucq, Philippe Lamberts, Aušra Maldeikienė, Pedro Marques, Costas Mavrides, Jörg Meuthen, Csaba Molnár, Siegfried Mureşan, Caroline Nagtegaal, Luděk Niedermayer, Lefteris Nikolaou-Alavanos, Piernicola Pedicini, Lídia Pereira, Kira Marie Peter-Hansen, Sirpa Pietikäinen, Dragoș Pîslaru, Evelyn Regner, Antonio Maria Rinaldi, Alfred Sant, Ralf Seekatz, Pedro Silva Pereira, Paul Tang, Cristian Terheş, Irene Tinagli, Ernest Urtasun, Inese Vaidere, Johan Van Overtveldt, Stéphanie Yon-Courtin, Marco Zanni, Roberts Zīle
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju
Gerolf Annemans, Mick Wallace
Datum podnošenja 13.11.2020
RR\1218136HR.docx 51/51 PE659.084v02-00
HR
