EUROPSKA MONETARA UNIJA

SADRAJUVOD11KRATKA POVIJEST MONETARNE UNIJE

42EUROPSKI MONETARNI SUSTAV

42.1Konani koraci ka europskom monetarnom sustavu

52.2Ugovor iz Maastrichta

62.3Institucije Europske unije

73MEUNARODNO ZNAENJE EURA

84EUROPSKA SREDINJA BANKA

94.1Euro

104.2Kalendar uvoenja eura

124.3Javne financije i EMU

13ZAKLJUAK

14POPIS KORITENE LITERATURE

UVODEkonomska i monetarna unija naziv je procesa harmoniziranja ekonomskih i monetarnih politika drava lanica EU s ciljem uvoenja zajednike valute - eura.

Osnovi cilj i svrha ovog seminarskog rada je upoznavanje i predstavljanje Europske monetarne unije. Odnosno prikazati znaaj i vanost Europske monetarne unije, odnosno Europske unije u dananjem gospodarstvu.Pri izradi seminarskog rada koritene su sljedee metode znanstvenog istraivanja: metoda deskripcije, metoda kompilacije, metoda komparacije, metoda analize i sinteze te metoda indukcije i dedukcije.

Rad je podijeljen u etiri poglavlja. U prvom poglavlju daje se kratak pregled povijesti Europske monetarne unije, zatim slijedi drugo poglavlje u kojem se predstavlja europski monetarni sustav i vanost Ugovora iz Maastrichta. Tree poglavlje analizira meunarodno znaenje eura, dok se u posljednjem etvrtom poglavlju predstavlja Europska sredinja banka i euro.1 KRATKA POVIJEST MONETARNE UNIJEMonetarna integracija zemalja EU u mnogim je svojim aspektima specifina u odnosu na integraciju ostalih podruja njihovih gospodarstava. Prvo, dok je u ostalim podrujima bio prisutan gotovo konstantan napredak koji povremene krize nisu uspijevale obrnuti te se ona relativno brzo skidana s jelovnika europskih institucija, monetarna je integracija vie puta doivjela neuspjeh. Nacionalne su vlasti tako vrlo esto drale uzde svojih monetarnih politika te su je ponekad koristile kao izrazito nacionalistiki instrument ratovanja s ostalim lanica.

Ekonomska i monetarna unija (eng. Economic and Monetary Union - EMU) naziv je procesa harmoniziranja ekonomskih i monetarnih politika drava lanica EU s ciljem uvoenja zajednike valute - eura. EMU je ureena Ugovorom iz Mastrichta.

Monetarna unija je najvii stupanj u procesu ekonomske integracije vie drava. Teorija dijeli razvoj regionalnih ekonomskih integracija u nekoliko faza.

Najnia faza je stvaranje zone slobodne trgovine izmeu zemalja lanica integracije, koja uglavnom podrazumijeva ukidanje trgovinskih zapreka na promet robom.

Druga je faza stvaranje carinske unije izmeu lanica integracije. Uz ukidanje carinskih zapreka na promet robe izmeu lanica, carinska unija podrazumijeva i usvajanje zajednike carinske stope na uvoz iz treih zemalja, to pak podrazumijeva i stvaranje zajednikog uvozno-izvoznog reima prema treim zemljama.

Trea je faza ekonomske integracije stvaranje zajednikog trita (ili kako se jo naziva, jedinstvenog ili unutarnjeg trita). Ono podrazumijeva prostor unutar kojeg se slobodno kreu roba, usluge, kapital i ljudi. Trita vie zemalja spajaju se na nain koji ih pribliava pojmu unutarnjeg trita jedne zemlje.

etvrta i najvia faza ekonomske integracije podrazumijeva stvaranje ekonomske i monetarne unije izmeu zemalja lanica, a to znai prenoenje nadlenosti u odluivanju o ekonomskoj i monetarnoj politici s nacionalne na zajedniku, nadnacionalnu razinu. Monetarna unija se moe ostvariti i bez postojanja prave ekonomske unije, uz uvjet da postoji dovoljan stupanj koordinacije ekonomskih politika izmeu zemalja sudionica.

Uvoenjem zajednike valute, eura, na podruju EU poetkom 1999. godine u bezgotovinskom, te 2002. u gotovinskom obliku, uinjen je veliki korak prema stvaranju jedinstvenog europskog gospodarstva. Plan stvaranja zajednikog europskog gospodarstva poeo je stvaranjem zajednikog trita, nastavlja se uvoenjem zajednike valute, a ideja je da se nastavi daljnjim harmoniziranjem propisa koji reguliraju funkcioniranje internog trita.

Ve 1970. godine je izraeno tzv. Warnerovo izvijee prema kojem bi se stvaranje europske ekonomske i monetarne unije trebalo odvijati u tri faze tijekom razdoblja od deset godina. Ali, politika elja drava lanica da ostvari takvu Uniju, spotie se o posljedice prve naftne krize i gubi svoj prvotni zamah.

1972. godine osnovan je Europski valutni sustav, poznat pod imenom monetarna zmija. 1974. godine, Vijee prihvaa odluku koja se odnosi na visok stupanj konvergencije valuta u Zajednici. Prihvaena je i direktiva o stabilnosti, rastu i potpunom zapoljavanju. Meutim, rastua ekonomska nestabilnost podriva polako temelje na kojima je poivao ovaj sustav: francuski franak, britanska funta i talijanska lira napustili su valutni savez nazvan zmija.Jedanaest zemalja Europske unije ulo je na poetku 1999. godine u Europsku monetarnu uniju (EMU). To su: Njemaka, Francuska, Italija, panjolska, Nizozemska, Belgija, Luksemburg, Portugal, Finska, Austrija i Irska, koje tvore takozvani Eurolend. Kasnije im se pridruila i Grka koja jedina na poetku nije u biti uspjela zadovoljiti Maastrichtske kriterije. Danska i Velika britanija su imale takozvanu opt-out klauzulu po kojoj mogu same odluiti ele li ui u EMU odnosno kada to ele, dok je vedska izabrala da formalno ne ispuni Maastrichtske kriterije ne ukljuivanjem u Exchange Rate Mechanism europske unije, iako je mogla odravati teaj unutar fluktuacijskih margina teajnog sustava nakon njihova proirenja 1993. godine. Drugim rijeima, Velika britanija, Danska i vedska su politiki odluile ne sudjelovati u EMU od njezinog samog poetka.

Budui da je EMU najznaajniji dogaaj u meunarodnih financijama jo od stvaranja Brettonwoodskog sporazuma, jasno je da e imati znaajan utjecaj na druge zemlje, a ne samo lanice Eurolenda. Razliite su razine znaenja koje e EMU imati na razliite grupacije zemalja u svijetu. Prema snazi utjecaja EMU na njih zemlje je mogue podijeliti na sljedei nain:

in zemlje EU, odnosno zemlje Eurolenda na koje e EMU imati najvei utjecaj ve u kratkom roku.

pre-ins zemlje EU, odnosno zemlje EU koje nisu ule u EMU, na koje EMU ima relativno manji, ali vrlo vaan utjecaj u kratkom roku i velik utjecaj u srednjem roku kad se oekuje da i same postanu lanice EMU.

Tranzicijske zemlje srednje i istone Europe (CIE) koji su kandidati da u iduih desetak godina uu u EU/EMU, kao i zemlje CFA zone zbog vezanosti na francuski franak.

Sve ostale zemlje na koje e EMU imati relativno manji raun, iako znatan utjecaj u kratkom roku, koji e se postupno poveati (meu ovim zemljama najznaajniji e uinak imati EMU, vjerojatno SAD zbog uloge dolara u meunarodnim financijama).2 EUROPSKI MONETARNI SUSTAV

Na zasjedanju Europskog vijea 6. i 7. srpnja 1978. godine u Bremenu, poglavari drava ili elnici vlada, odluili su osnovati Europski monetarni sustav, koji je stupio na snagu 13. oujka 1979. godine.

Osnivanje Europskog monetarnog sustava bilo je uspjeno otvaranje puta ka ostvarenju monetarne stabilnosti u Europi koja je pogodovala boljem ekonomskom rastu i investicijama.

Europski monetarni sustav zasnovan je na tri glavna elementa:

ECU: zamiljen kao sredinji element sustava, definira se kao koarica svih valuta Europske unije;

mehanizmi teajeva i intervencije: svakoj pojedinoj valuti dodjeljuje se osnovni teaj prema ECU-u. Meu valutama stvara se mrea meusobnih teajeva. Do kolovoza 1993. godine bili su doputeni rasponi odstupanja od 2,25% (ili iznimno do 6%) od osnovnog teaja. Od tada je prag odstupanja povean za 15%, uslijed jakih poremeaja na valutnim tritima;

kreditni mehanizmi: sredinje banke su zaduene intervenirati u neogranienim iznosima im jedna valuta stigne ili prestigne prag odstupanja od 15%.

Europski monetarni sustav je odigrao vanu ulogu pri stvaranju stabilnog monetarnog podruja u Europi. Ipak, on nije ostvario sve svoje mogunosti: vie zemalja nije pristupilo mehanizmu, a neke sudjeluju na osnovi veih odstupanja od doputenih. Nedostatak dostatne konvergencije proraunskih politika stvorio je napetosti, dok su neke devalvacije vodeih nacionalnih valuta svojedobno uzdrmale jedinstvenost zajednikog trita.

2.1 Konani koraci ka europskom monetarnom sustavu

U procesu uklanjanja zapreka slobodnom kretanju ljudi, roba, kapitala i usluga, kao i u stvaranju jedinstvenog trita, nunost uvoenja jedinstvene valute se vrlo brzo pokazala opravdanom.

Na osnovi izvjea koji je podnio predsjednik Komisije Jacques Delors, Europsko vijee je u Madridu u lipnju 1989. godine ustanovilo opa naela za stvaranje Ekonomske i monetarne unije: uvoenje jedinstvene valute je proces koji se sastoji od nekoliko faza, a prva je trebala zapoeti 1. srpnja 1990. godine.

Tijekom prvog razdoblja drave lanice bi trebale izraditi konvergencijske programe s ciljem zbliavanja i poboljavanja svojih ekonomskih potencijala to bi omoguilo utvrivanje vrstih teajnih odnosa meu valutama.

2.2 Ugovor iz Maastrichta

Ugovorom potpisanim u Maastrichtu, 7. veljae 1992. godine, ostvarenju zajednike jedinstvene valute dat je novi zamah. Ugovor dijeli proces ostvarenja jedinstvene valute u tri etape.

Kriteriji prijelaza u treu etapu su napravljeni kako slijedi:

stabilnost cijena: stopa inflacije ne smije prelaziti 1,5% iznad prosjene stope inflacije triju drava lanica sa najmanjom inflacijom;

kamatne stope: prosjena dugorona nominalna kamatna stopa ne smije biti via od 2% iznad stope izraunate kao prosjek triju zemalja sa najmanjom stopom;

deficiti: budetarni deficiti trebaju biti blizu ili ispod 3% drutvenog proizvoda;

zaduenost: javna zaduenost mora biti ispod 60% bruto drutvenog proizvoda

stabilnost valute: nacionalna valuta ne smije devalvirati u prethodne dvije godine i mora se nalaziti unutar teajnih raspona utvrenih Europskim monetarnim sustavom ( 2,25%).

Druga faza ka Europskom monetarnom sustavu koja je otpoela 1. sijenja 1994. godine, predstavlja prijelazno razdoblje. Tijekom ovog razdoblja pojaani su napori za ostvarenje konvergencije. Osnovan je Europski monetarni institut sa sjeditem u Frankfurtu. Zadatak Instituta je ojaavanje koordinacije monetarnih politika, promicanje upotrebe ECU-a i vrenje priprema za osnivanje Europske sredinje banke.

Europsko vijee je na sastanku u Madridu 15. i 16. prosinca 1995. godine krstilo buduu europsku valutu euro i odredilo tehniki nain uvoenja eura.

Trea faza zapoinje 1. sijenja 1999. godine. Ministri financija Petnaestorice su u svibnju 1998. godine uspostavili, na osnovi izvijea koja je pripremila Komisija i Europski monetarni institut, popis zemalja koje ispunjavaju uvjete za prijelaz na jedinstvenu valutu. Komisija smatra da e, s obzirom na ekonomska predvianja za budunost, veina drava lanica ispuniti uvjete za uvoenje eura 1. sijenja 1999. godine. Vijee koje ujedinjuje elnike zemalja i vlada drava lanica e potvrditi kvalificiranom veinom, ali tek nakon to dobije oitovanje Parlamenta, koje drave lanice ispunjavaju uvjete koji su potrebni za uvoenje jedinstvene valute.

Na samom poetku tree faze osnovati e se Europska sredinja banka. Tada e se i odrediti vrsti teajni odnosi meu valutama. Banka e djelovati neovisno od nacionalnih vlada i upravljati e monetarnom politikom svih drava lanica koje se pridruuju jedinstvenoj valuti. Drave lanice koje ne budu ule u skupinu zemalja koje prihvaaju Euro, pridruiti e se ovoj skupini im to budu doputali njihovi gospodarski rezultati, ili nakon donoenja odgovarajue politike odluke.

2.3 Institucije Europske unije

Za ekonomsku i monetarnu politiku u EU zaduene su sljedee institucije:

Europska komisija: Opa uprava za ekonomska i financijska pitanja, povjerenik Joaqun Almunia,

Europski parlament: Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku,

Vijee EU: Vijee za ekonomska i financijska pitanja,

Europski Ombudsman - institucija zaduena za zaprimanje i rjeavanje prigovora graana EU na loe upravljanje institucija i tijela Europske zajednice,

Europska investicijska banka (EIB) i Europski investicijski fond (EIF) - njihov je cilj omoguiti uravnoteeni razvoj financiranjem kapitalnih projekata te pruiti podrku osnivanju, rastu i razvoju malog i srednjeg poduzetnitva.

3 MEUNARODNO ZNAENJE EURA

Stvaranje zajednike valute u dvanaest zemalja EMU-a motivirano je prije svega unutarnjim imbenicima. No, zbog njegove veliine, Euro nije jedinstven dogaaj samo za gospodarstva zemalja EU ve i za svjetsko gospodarstvo. S obzirom na njegove razmjere, taj se dogaaj smatra najvanijim u meunarodnom monetarnom i financijskom sustavu u razdoblju od raspada Brettonwoodskog sustava poetkom 1970-ih. Oekivanja rasta potranje za Eurom uoi samog njegova uvoenja 1999. godine, generirana najavljenim rastom uloge koju e Euro igrati na svjetskoj pozornici u odnosu na pojedine valute to ih je zamijenio, uzrokovala su predvianja porasta njegove vrijednosti odmah nakon uvoenja. Nekoliko je faktora dovelo do odstupanja od scenarija koji je najavljivala veina ekonomista. Zanemaren je utjecaj neizvjesnosti te nije uzeto u obzir da ESB jo nije uspjela stvoriti vrstu antiinflacijsku reputaciju, za to je potrebno odreeno vrijeme tijekom kojega e se trita upoznati s obrascima njezinih ponaanja.

Meunarodna uloga odreene, u svjetskim razmjerima dominantne, valute proizlazi iz funkcija koje novac i inae obavlja u svakom gospodarstvu. To su funkcije mjere vrijednosti, sredstva razmjene i priuve vrijednosti. Pojednostavljeno, svjetsko gospodarstvo u kojem bi postojao velik broj nacionalnih gospodarstava s vlastitim valutama, a bez svjetske valute, u velikoj je mjeri nalik na gospodarstvo u kojem prevladava robna razmjena. Velik broj valuta stvorio bi probleme u istraivanju cijena jer bi cijene razliite robe bilo potrebno korigirati u velikom broju valuta.Preuzimanje funkcija svjetske valute nosi znatne koristi u raznim oblicima, od izravnih financijskih transfera do mogunosti eliminacije teajnih fluktuacija, odnosno teajnog rizika. No s druge strane ta pozicija i nije toliko idilina jer izdavatelj svjetske valute mora brinuti i o stabilnosti svjetskog monetarnog sustava, koji bi u sluaju zlouporabe ili pretjeranog iskoritavanja pogodnosti mogao biti ugroen.

4 EUROPSKA SREDINJA BANKA

Europska sredinja banka (skraeno ESB) osnovana je prema Ugovoru o Europskoj uniji, sredinja je institucija monetarnog sustava Europske unije. Europska sredinja banka nuna je institucija europske monetarne unije sa zadatkom da odrava stabilnost europske valute - eura i nadzire koliinu novca u optjecaju. Sjedite Europske sredinje banke u Frankfurtu.

Ima sline ovlasti koje ima njemaka Bundesbanka, to znai iznimno visoku neovisnost u pitanjima europskog novca. Kao sredinja banka cijelog sustava EU ima punu pravnu osobnost i pravo donoenja obvezujuih oduka, te neovisnost od institucija Unije i njenih lanica.

Jean-Claude Trichet je predsjednik ESB od 2003. godine. Tijela ESB su:

Izvrni odbor kojeg ine Predsjednik ESB, potpredsjednik i etiri lana, izabranih od strane predsjednika drava i vlada drava lanica euro-zone. Njihov mandat traje osam godina. Izvrni odbor je odgovoran za provoenje monetarne politike koje utvruje Upravljako vijee i za davanje uputa nacionalnim sredinjim bankama.

Upravljako vijee je najvia odluujua instanca ESB-a. Sastoji se od est lanova Izvrnog odbora i guvernera 15 sredinjih banaka euro-zone. Predsjedava mu predsjednik ESB-a. Zadaa je Vijea utvrivanje monetarne politike euro-zone.

Glavno vijee sastoji se od Predsjednika ESB-a, potpredsjednika i guvernera nacionalnih sredinjih banaka svih drava lanica Europske unije. Glavno vijee ima savjetodavnu i informacijsku ulogu, te ocjenjuje sposobnost za pristupanje euro-zoni.

Upravljako vijee jedino je ovlateno za emisiju novanica u okviru Unije.

4.1 Euro

Euro (simbol: ) je ime jedinstvene europske valute koja se od sijenja 2008. koristi u 15 drava tzv. Eurozone: Austrija, Belgija, Cipar, Finska, Francuska, Grka, Irska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Njemaka, Malta, Portugal, Slovenija i panjolska. Osim ovih drava euro je od samog poetka u slubenoj uporabi i u Monaku, San Marinu i Vatikanu.Euro je jedinstvena valuta koju je 1. sijenja 1999. godine prihvatilo 12 drava lanica Europske unije (Austrija, Belgija, Finska, Francuska, Grka, Irska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Njemaka, Portugal i panjolska) radi potpunog ukidanja nacionalnih valuta. Danska i Velika Britanija koristile su pravo ostajanja izvan euro podruja (prema Ugovoru iz Maastrichta), a Grka i vedska formalno nisu zadovoljile kriterije konvergencije do spomenutog datuma. Grka je, zadovoljivi navedene kriterije, ula u euro podruje 2001. godine, dok je vedska i dalje izvan euro podruja s obzirom na to da su njezini graani na referendumu dva puta odbili prihvaanje jedinstvene valute. Uvoenje eura kao jedinstvene valute u Europskoj uniji trea je faza stvaranja Ekonomske i monetarne unije. Novanice i kovanice eura putene su u optjecaj 1. sijenja 2002. godine, dok je potpuna zamjena nacionalnih valuta obavljena krajem veljae 2002. godine.

1. sijenja 2007., kao prva od zemalja koje su u Europsku uniju ule 2004. godine, zajedniku je valutu uvela Slovenija. Ove godine, 1. sijenja 2008. jedinstvenu europsku valutu uvele su Cipar i Malta, dok e sljedee godine 1. sijenja 2009. godine Euro uvesti Slovaka. eka Republika e uvesti za najvie 4 godine novu valutu - euro. Osim eke, euro bi trebale uvesti i Estonija, Maarska za najvie 4 godine, a predvia se da e to biti za 1,5 do 2 godine. Letonija, Litva, Poljska i Slovaka bi trebale neto kasnije zbog problema u ekonomiji koja nije stabilna kao u navedenim dravama.

Velika Britanija, kako se zasada pretpostavlja, e euro uvesti 2010. godine.

Za Norveku, vicarsku ili Island, ako uu u Europsku uniju, uvoenje eura uope nee biti problem, i nee trebati ekati 2 godine od ulaska u EU da bi ga uvele, kao Letonija, Slovaka, Poljska itd., zbog visokog standarda i stabilne ekonomije.

EU predvia da bi Rumunjska, koja je 2007. ula u EU, trebala uvest euro tek 4-5 godina nakon ulaska, za razliku od ostalih drava, zbog niskog standarda. Slino se oekuje i za Bugarsku.

Uvevi euro, sve drave lanice biti e povezane dinaminim i jednim od najjaih gospodarskih krugova na svijetu.4.2 Kalendar uvoenja eura10. prosinca 1991.

potpisivanje Ugovora o Europskoj uniji

donesena odluka o stvaranju monetarne unije; prihvaeno 5 naela konvergencije

1. sijenja 1994.

druga faza ostvarenja Europske monetarne unije (razdoblje tranzicije) osnivanje Europskog monetarnog instituta u Frankfurtu

jaanje mjera za koordinaciju ekonomskih politika na europskoj razini

borba protiv prekomjernih deficita; politika ekonomske konvergencije drava lanica

neovisnost sredinjih nacionalnih banaka

16. prosinca 1995.

zasjedanje Europskog vijea u Madridu

prihvaanje naziva "Euro";

utvrenje tehnike provedbe uvoenja eura i kalendara prijelaza na jedinstvenu valutu

14. prosinca 1996.

zasjedanje Europskog vijea u Dublinu

prihvaanje sporazuma o budetarnoj stabilnosti i uravnoteenom ekonomskom rastu

pravni status eura

16. lipnja 1997.

zasjedanje Europskog vijea u Amsterdamu

potvrda sporazuma o budetarnoj stabilnosti i uravnoteenom ekonomskom rastu

prihvaanje odredbi o pravnom statutu eura

rezolucija o Europskoj monetarnoj uniji (multilateralni nadzor). Razjanjeni lanci 109 i 109b (politika valutnih teaja i predstavljanje Unije na meunarodnoj razini)

1. i 2. svibnja 1998.

Europsko vijee odreuje popis drava koje uvode jedinstvenu valutu na osnovi kriterija konvergencije

traeno je oitovanje Europskog parlamenta

uspostavljeni su vrsti valutni teajevi

1998.

Uspostavljena Europska sredinja banka, imenovan njezin izvrni odbor, zapoelo tampanje novca.

1. sijeanj 1999.

trea faza Europske monetarne unije

euro postaje pravno valjanom valutom

banke i poduzea prelaze na poslovanje eurom

1. sijeanj 2002.

Euro se uvodi (novanice i kovanice ulaze u opticaj)

Budunost eura u velikoj mjeri ovisi o tome gdje e se povui linija izmeu valuta koje e fluktuirati prema euru i valuta koje e vezati svoju vrijednost uz euro ili ak cirkulirati usporedno s eurom izvan EU. Radi se o simultanom rjeenju: to euro bude stabilniji u odnosu na druge slobodne valute, to e broj valuta vezanih uz euro biti vei. Pritom e odnos izmeu eura i amerikog dolara odigrati presudnu ulogu u godinama koje dolaze.4.3 Javne financije i EMU

Pakt o stabilnosti i rastu (Stability and Growth Pact - SGP) instrument je osiguravanja proraunske discipline u EMU. Usvojen je 1997. godine i utvren uredbama o fiskalnoj disciplini Ugovora o EZ-u (l. 99 i l. 104). Provedba je zapoela 1. sijenja 1999. godine. Njima se ureuje da srednjoroni ciljevi proraunskih politika drava lanica budu "blizu ravnotee ili u viku" koji e dravama lanicama omoguiti da proraunski deficit odravaju u granicama od 3% BDP-a. Za sluaj krenja tog pravila propisane su kazne i pokree se procedura prekomjernog proraunskog deficita.ZAKLJUAKPOPIS KORITENE LITERATURE1. Vuji, B., Euro Europska monetarna unija i Hrvatska, Masmedia, Zagreb, 2003.

2. Vukovi, I., Europska ekonomija, Dalmatina, Zagreb, 2003.

Ostali izvori:

1. http://hr.wikipedia.org/wiki/Europska_unija#Ekonomska_i_monetarna_unija (10.11.2008.)2. http://www.croatia-lobbying.org/pdf/EU%20u%2010%20lekcija.pdf (10.11.2008.)

3. http://hr.wikipedia.org/wiki/Europska_sredi%C5%A1nja_banka (10.11.2008.)4. http://hr.wikipedia.org/wiki/Euro (10.11.2008.)

5. http://www.entereurope.hr/page.aspx?PageID=81 (10.11.2008.)

HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Europska_unija" \l "Ekonomska_i_monetarna_unija"http://hr.wikipedia.org/wiki/Europska_unija#Ekonomska_i_monetarna_unija (10.11.2008.)

Vukovi, I., Europska ekonomija, Dalmatina d.o.o., Zagreb, 2003., str. 88.

Prilagoeno prema: Vukovi, I., Europska ekonomija, Dalmatina, Zagreb, 2003., 261. 263. str.

Vukovi, I., Europska ekonomija, Dalmatina, Zagreb, 2003., str. 278.

Vukovi, I., Europska ekonomija, Dalmatina, Zagreb, 2003., str. 92.

Ibidem, str. 93.

Vuji, B., EURO Europska monetarna unija i Hrvatska, Masmedia, Zagreb, 2003., str. 19.

HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Europska_sredi%C5%A1nja_banka"http://hr.wikipedia.org/wiki/Europska_sredi%C5%A1nja_banka (10.11.2008.)

Ibidem

HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Euro"http://hr.wikipedia.org/wiki/Euro (10.11.2008.)

Ibidem

Ibidem

III