Europski parlament 2014-2019

USVOJENI TEKSTOVI

P8_TA(2015)0457

Uvođenje transparentnosti, koordinacije i konvergencije politike poreza na

dobit u Uniji

Rezolucija Europskog parlamenta od 16. prosinca 2015. s preporukama Komisiji o

uvođenju transparentnosti, koordinacije i konvergencije u politike poreza na dobit u

Uniji (2015/2010(INL))

Europski parlament,

– uzimajući u obzir članak 225. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

– uzimajući u obzir nacrt izvješća posebnog odbora za odluke o porezima i ostale mjere

slične prirode ili učinka (2015/2066(INI)) (posebni odbor TAXE 1),

– uzimajući u obzir završno izvješće projekta Organizacije za gospodarsku suradnju i

razvoj (OECD) i skupine G20 o smanjenju porezne osnovice i premještanju dobiti

(BEPS) objavljeno 5. listopada 2015.,

– uzimajući u obzir članke 46. i 52. Poslovnika,

– uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku i mišljenje

Odbora za industriju, istraživanje i energetiku (A8-0349/2015),

Glavni zaključci u vezi s aferom LuxLeaks

A. budući da je konzorcij novinara pod nazivom Međunarodni konzorcij istraživačkih

novinara, istražujući odluke o porezima i ostale štetne prakse u Luksemburgu

(LuxLeaks), u studenom 2014. objavio da je gotovo 340 multinacionalnih kompanija

sklopilo tajne dogovore s Luksemburgom, koji su mnogima od njih omogućili da

smanje na najmanju moguću mjeru svoja globalna porezna davanja na štetu javnog

interesa Unije, pri čemu su u Luksemburgu obavljale gotovo nikakvu ili malu

gospodarsku aktivnost;

B. budući da je otkriveno da su neki porezni savjetnici između 2002. i 2010.

multinacionalnim kompanijama namjerno i ciljano pomogli da dobiju najmanje 548

odluka o porezima u Luksemburgu; budući da te tajne dogovore karakteriziraju složene

financijske strukture koje su osmišljene kako bi omogućile znatno smanjenje poreza;

C. budući da su zbog tih odluka o porezima mnoge kompanije plaćale efektivne porezne

stope niže od 1 % na dobit koju su prebacile u Luksemburg; budući da neke

multinacionalne kompanije ne plaćaju porez u iznosu koji bi bio pravedan iako se

koriste različitim javnim dobrima i uslugama u mjestu u kojem posluju; budući da

efektivne porezne stope na dobit koje su kod nekih multinacionalnih kompanija blizu

nuli mogu naštetiti Uniji i drugim gospodarstvima;

D. budući da je zabilježeno mnogo slučajeva u kojima luksemburške podružnice posluju sa

stotinama milijuna eura, ali je njihova prisutnost i gospodarska aktivnost u

Luksemburgu mala, te se ista adresa navodi za više od 1 600 poduzeća;

E. budući da je u istraživanjima koja je proveo posebni odbor TAXE 1 otkriveno da se

praksa donošenja odluka o porezima ne odvija samo u Luksemburgu, već je uobičajena

diljem Unije; budući da praksa donošenja odluka o porezima može biti legitiman način

pružanja potrebne pravne sigurnosti poduzećima i smanjenja financijskog rizika za

poštena poduzeća, ali je bez obzira na to podložna potencijalnim zlouporabama i

izbjegavanju plaćanja poreza, te u slučaju pružanja pravne sigurnosti samo odabranim

akterima može stvoriti određeni stupanj nejednakosti među poduzećima kojima su

dodijeljene odluke i poduzećima koja se takvim odlukama ne koriste;

F. budući da se uzima u obzir izvješće OECD-a objavljeno 12. veljače 2013. pod naslovom

„Rješavanje problema smanjivanja porezne osnovice i premještanja dobiti” u kojem su

predloženi novi međunarodni standardi za borbu protiv BEPS-a;

G. budući da se uzima u obzir i priopćenje objavljeno nakon sastanka ministara financija i

guvernera središnjih banaka država koje su članice skupine G20 održanog

5. listopada 2015.;

H. budući da nacionalni politički vođe, osim nekoliko hvalevrijednih iznimaka, nisu

pokazali dovoljnu spremnost da riješe problem izbjegavanja plaćanja poreza kada je

riječ o oporezivanju dobiti;

I. budući da je Europska unija napravila velike pomake prema gospodarskoj integraciji,

kao što su ekonomska i monetarna unija te bankovna unija, te da je usklađivanje

poreznih politika na razini Unije unutar ograničenja postavljenih Ugovorom o

funkcioniranju Europske unije, neizostavan dio procesa integracije;

Oporezivanje dobiti i agresivno porezno planiranje

J. budući da je 2012. prihod od poreza na dobit u 28 država članica Unije u prosjeku

iznosio 2,6 % BDP-a.1

K. budući da je u kontekstu nedovoljnog ulaganja i rasta važno zadržati poduzeća u Uniji

ili privući nova i budući da je stoga ključno da Unija poveća svoju privlačnost za

lokalna i strana poduzeća;

L. budući da bi se svako porezno planiranje trebalo provoditi u granicama zakona i

primjenjivih ugovora;

M. budući da se agresivno porezno planiranje odnosi na iskorištavanje postupovnih

propusta određenog poreznog sustava ili nepodudaranja dvaju ili više poreznih sustava

ili rupa u zakonu radi smanjivanja poreznih obveza;

1 http://ec.europa.eu/taxation_customs/resou

rces/documents/taxation/gen_info/economic_analysis/tax_structures/2014/report.pdf

N. budući da se kod agresivnog poreznog planiranja često poseže za kombinacijom

međunarodnih poreznih nepodudaranja, vrlo pogodnih specifičnih nacionalnih poreznih

pravila i poreznih oaza;

O. budući da, za razliku od agresivnog poreznog planiranja, porezna prijevara i utaja

poreza u prvom redu predstavljaju nezakonito izbjegavanje poreznih obveza;

P. budući da je najprikladniji odgovor na agresivno porezno planiranje dobro

zakonodavstvo, njegova pravilna primjena i međunarodna koordinacija kako bi se

postigli željeni ishodi;

Q. budući da se ukupni gubitak u državnim prihodima kao posljedica izbjegavanja

oporezivanja dobiti najčešće nadoknađuje povećanjem ukupne razine oporezivanja,

rezanjem javnih usluga ili povećanjem nacionalnog zaduživanja, čime se nanosi šteta

drugim poreznim obveznicama kao i cijelom gospodarstvu;

R. budući da je izrađena studija1 u kojoj se procjenjuje da bi prihod od oporezivanja dobiti

koji Unija godišnje izgubi zbog izbjegavanja plaćanja poreza mogao iznositi približno

50 –70 milijardi eura, što se odnosi na gubitak zbog premještanja dobiti, te budući da se

u istoj studiji procjenjuje da bi prihod od oporezivanja dobiti koji Unija izgubi zbog

izbjegavanja plaćanja poreza mogao u stvarnosti iznositi oko 160 – 190 milijardi eura

ako se uzmu u obzir posebni porezni dogovori, neučinkovitost naplate poreza i ostali

slični čimbenici;

S. budući da se u istoj studiji procjenjuje da učinkovitost poreza na dobit iznosi 75 %, iako

studija također potvrđuje da to ne predstavlja iznose za koje bi se moglo očekivati da će

ih porezna tijela naplatiti jer bi određeni dio tih iznosa bilo izrazito skupo ili tehnički

problematično naplatiti; budući da bi, prema studiji, postojanje sveobuhvatnog rješenja

problema u vezi s BEPS-om, koje bi bilo dostupno i provodilo se u cijeloj Uniji,

donijelo do pozitivnog učinka na prihod od poreza za vlade država članica koji se

procjenjuje na 0,2 % ukupnih prihoda od poreza;

T. budući da gubitci zbog BEPS-a predstavljaju prijetnju pravilnom funkcioniranju

unutarnjeg tržišta te vjerodostojnosti, učinkovitosti i pravednosti sustava poreza na dobit

u Uniji; budući da se u istoj studiji također jasno navodi da ti izračuni ne obuhvaćaju

procjene aktivnosti u okviru sive ekonomije te da je zbog netransparentnosti struktura i

plaćanja u slučaju nekih poduzeća teško točno procijeniti utjecaj na prihode od poreza i

da bi stoga utjecaj koji se u izvješću procjenjuje mogao biti znatno veći;

U. budući da gubitak zbog BEPS-a također jasno ukazuje na nejednake uvjete za poduzeća

koja posluju samo u jednoj zemlji u kojoj i plaćaju porez, što se osobito odnosi na mala

i srednja poduzeća, obiteljska poduzeća i samozaposlene osobe, te za određene

multinacionalne korporacije koje svoju dobit mogu premještati iz jurisdikcija s visokom

poreznom stopom u one s niskom stopom i koje primjenjuju agresivno porezno

planiranje te tako smanjuju svoju ukupnu poreznu osnovicu i stavljaju dodatan pritisak

na javne financije na štetu građana Unije i malih i srednjih poduzeća;

V. budući da praksa agresivnog poreznog planiranja koju multinacionalne kompanije

1 „Europska dodana vrijednost zakonodavnog izvješća o uvođenju transparentnosti,

koordinacije i konvergencije politike poreza na dobit u Europskoj uniji”, autori Dr. Benjamin Ferrett, Daniel Gravino i Silvia Merler – Očekuje se objavljivanje.

primjenjuju nije u skladu s načelom poštenog tržišnog natjecanja i korporativne

odgovornosti iz komunikacije COM(2011)0681 jer priprema strategija poreznog

planiranja zahtijeva sredstva koja su dostupna samo velikim poduzećima i jer to dovodi

do nejednakih uvjeta između malih i srednjih poduzeća i velikih korporacija, što je

potrebno hitno riješiti;

W. budući da nadalje ističe da porezno natjecanje u Uniji i u odnosu na treće zemlje u

nekim slučajevima može biti štetno i da može voditi do natjecanja u spuštanju porezne

stope do krajnjih granica dok veća transparentnost, koordinacija i konvergencija čine

učinkovit okvir za jamčenje poštenog natjecanja među poduzećima u Uniji i zaštitu

državnih proračuna od štetnih posljedica;

X. budući da mjere koje omogućuju agresivno porezno planiranje nisu u skladu s načelom

iskrene suradnje među državama članicama;

Y. budući da, između ostalog, sve veća složenost poslovanja te digitalizacija i globalizacija

gospodarstva omogućuju agresivno porezno planiranje, što vodi do poremećaja u

tržišnom natjecanju koje je štetno za rast i za poduzeća u Uniji, osobito za mala i

srednja poduzeća;

Z. budući da se države članice ne mogu pojedinačno boriti protiv agresivnog poreznog

planiranja; budući da netransparentne i nekoordinirane politike poreza na dobit

predstavljaju rizik za fiskalnu politiku država članica što vodi do neproduktivnih

posljedica kao što su veći porezi manje mobilnih poreznih osnovica;

AA. budući da zbog nedostatka koordiniranog djelovanja mnoge države članice donose

jednostrane nacionalne mjere ; budući da su se takve mjere pri rješavanju problema

često pokazale neučinkovitima, nedostatnima te ponekad i štetnima;

AB. budući da je zato potreban usklađen i višestran pristup na nacionalnim i međunarodnim

razinama i na razini Unije;

AC. budući da je Unija predvodnik u globalnoj borbi protiv agresivnog poreznog planiranja,

posebno u promicanju napretka u BEPS projektu na razni OECD-a; budući da bi Unija

trebala zadržati ulogu predvodnika kako se BEPS projekt bude razvijao te pokušati

spriječiti štetu koju BEPS može uzrokovati i državama članicama i zemljama u razvoju

diljem svijeta; što uključuje poduzimanje mjera u pogledu BEPS-a i šire kada je riječ o

pitanjima važnim za zemlje u razvoju, kao što su ona razrađena u izvješću iz 2014.

radnoj skupini za razvoj u okviru skupine G20;

AD. budući da će Europska komisija i države članice osigurati provedbu sveobuhvatnog

paketa mjera OECD-a u pogledu BEPS-a kao minimalni standard na razini Unije te

njihovu daljnju ambicioznost; budući da je od presudne važnosti da BEPS projekt

provedu sve države OECD-a;

AE. budući da Komisija treba jasno odrediti kako će provesti svih 15 ciljeva BEPS projekta

OECD-a i skupine G20 uz područja djelovanja koja se već spominju u ovom izvješću te

što prije predstaviti ambiciozan plan zakonodavnih mjera kako bi potaknula druge

države da slijede smjernice OECD-a i primjer Unije u provedbi akcijskog plana; budući

da bi Komisija također trebala razmotriti u kojim bi područjima Unija trebala ići korak

dalje od minimalnih standarda koje preporučuje OECD;

AF. budući da prema ugovorima Unije ovlasti za donošenje zakonodavstva o oporezivanju

dobiti trenutačno imaju države članice, ali je većina problema u vezi s agresivnim

poreznim planiranjem multinacionalne prirode;

AG. budući da je bolja usklađenost nacionalnih poreznih politika stoga jedini izvedivi način

da se postignu jednaki uvjeti za sve i da se izbjegnu mjere koje koriste

multinacionalnim kompanijama na štetu malih i srednjih poduzeća;

AH. budući da neusklađenost poreznih politika u Uniji vodi do znatnih troškova i

administrativnog opterećenja za građane i poduzeća koja posluju u više od jedne države

članice unutar Unije, a osobito za mala i srednja poduzeća, te rezultira nenamjernim

dvostrukim oporezivanjem, dvostrukim neoporezivanjem ili omogućivanjem agresivnog

poreznog planiranja te budući da takve slučajeve treba riješiti te su stoga potrebna

transparentnija i jednostavnija rješenja;

AI. budući da je pri izradi poreznih pravila i razmjernih administrativnih postupaka

potrebno staviti poseban naglasak na mala i srednja poduzeća i obiteljska poduzeća koja

su temelj gospodarstva Unije;

AJ. budući da registar o stvarnom vlasništvu na razini Unije, koji će pomoći u otkrivanju

potencijalnih slučajeva izbjegavanja plaćanja poreza i premještanja dobiti, mora biti u

funkciji do 26. lipnja 2017.;

AK. budući da je nakon objavljivanja podataka u okviru afere LuxLeaks i istraživanja koje je

proveo posebni odbor TAXE 1 postalo očito da su u Uniji potrebne zakonodavne mjere

kojima će se poboljšati transparentnost, koordinacija i konvergencija u okviru politika

poreza na dobit u Uniji;

AL. budući da bi se pri oporezivanju dobiti trebalo voditi načelom oporezivanja prihoda

tamo gdje je ostvaren;

AM. budući da bi na međunarodnoj razini Europska komisija i države članice i dalje trebale

imati vrlo aktivnu ulogu i raditi na uspostavljanju međunarodnih standarda koji se

ponajprije temelje na načelima transparentnosti, razmjene informacija i ukidanja štetnih

poreznih mjera;

AN. budući da načelo „dosljednosti politika razvojne suradnje”, kako je određeno Ugovorom

o funkcioniranju Europske unije, obvezuje Uniju da zajamči da se na svim razinama

oblikovanja politika i za svako područje, uključujući i u vezi s oporezivanjem dobiti,

radi na promicanju, a ne otežavanju, postizanja cilja održivog razvoja;

AO. budući da bi usklađeni pristup oporezivanju dobiti diljem Unije omogućio rješavanje

pitanja nepoštenog tržišnog natjecanja i bolju konkurentnost poduzeća Unije, osobito

malih i srednjih poduzeća;

AP. budući da bi Komisija i države članice trebale nastaviti s uvođenjem elektroničkih

rješenja u postupke povezane s oporezivanjem radi smanjenja administrativnog

opterećenja i pojednostavljenja prekograničnih postupaka;

AQ. budući da Komisija treba procijeniti utjecaj poreznih olakšica dodijeljenih postojećim

posebnim gospodarskim zonama u Uniji te stoga poticati razmjenu najboljih praksi

među poreznim tijelima;

Transparentnost

AR. budući da se većom transparentnošću u području oporezivanja dobiti može poboljšati

naplata poreza i učinkovitost poreznih tijela te da je ona ključna za osiguravanje većeg

povjerenja javnosti u porezne sustave i vlade te da to treba biti važan prioritet;

(i) budući da je veća transparentnost poslovanja velikih multinacionalnih kompanija,

osobito u pogledu ostvarene dobiti, plaćanja poreza na dobit, primljenih

subvencija i povrata poreza, broja zaposlenika i imovine nužna kako bi se porezne

uprave učinkovito uhvatile u koštac s BEPS-om; budući da je potrebno uspostaviti

dobru ravnotežu između transparentnosti, zaštite osobnih podataka i osjetljivih

poslovnih informacija, kao i imati na umu utjecaj na manja poduzeća; budući da je

izvještavanje po zemljama ključno za takvu transparentnost; budući da bi svaki

prijedlog Unije o izvještavanju po zemljama u prvom redu trebao biti temeljen na

predlošku OECD-a; budući da Unija može ići korak dalje od smjernica OECD-a i

takvo izvještavanje po zemljama učiniti obveznim i javnim te da je Parlament u

svojim amandmanima o prijedlogu o reviziji Direktive o pravima dioničara

usvojenim 8. srpnja 2015.1 glasovao u korist potpuno javnog izvještavanja po

zemljama; budući da je Europska komisija provela savjetovanje o toj temi između

17. lipnja i 9. rujna 2015. kako bi istražila različite mogućnosti provedbe

izvještavanja po zemljama2; budući da je 88 % onih koji su javno odgovorili na to

savjetovanje reklo da podupiru prijedlog da poduzeća objavljuju informacije

povezane s porezima;

(ii) budući da je agresivno porezno planiranje koje korporacije provode nespojivo s

društveno odgovornim poslovanjem; budući da su neka poduzeća u Uniji već

počela isticati da u potpunosti ispunjavaju svoje porezne obveze tako što se

prijavljuju za oznaku „urednog poreznog platiše”3 i ističu da je posjeduju, te

budući da takve mjere mogu imati snažan odvraćajući učinak i promijeniti obrasce

ponašanja jer poduzeća ne žele doći na loš glas zbog neispunjavanja kriterija te se

takva oznaka treba temeljiti na jedinstvenim kriterijima na europskoj razini;

(iii) budući da bi se veća transparentnost mogla postići kad bi države članice jedna

drugu i Komisiju obavještavale o bilo kakvim novim naknadama, otpisima duga,

izuzećima, poticajima ili sličnim mjerama koje bi mogle imati znatan utjecaj na

njihovu efektivnu poreznu stopu; budući da bi takvo obavještavanje državama

članicama pomoglo da otkriju štetne porezne prakse;

(iv) budući da, usprkos nedavnom pristanku Vijeća na revidiranje Direktive Vijeća

2011/16/EU4 u pogledu automatske razmjene odluka o porezima, još uvijek

postoji rizik nedovoljne komunikacije među državama članicama o mogućem

utjecaju njihovih poreznih dogovora s određenim poduzećima na naplatu poreza u

drugim državama članicama; budući da bi nacionalna porezna tijela trebala bez

odgađanja automatski razmijeniti sve odluke o porezima čim se one izdaju;

budući da Komisija treba imati pristup odlukama o porezima preko sigurnog

centralnog direktorija; budući da odluke o porezima koje potpisuju porezna tijela

1 Usvojeni tekstovi od 8.7.2015., P8_TA(2015)0257. 2 http://ec.europa.eu/finance/consultations/2015/further-corporate-tax-

transparency/index_en.htm 3 Oznaka „urednog poreznog platiše”: http://www.fairtaxmark.net/ 4 Direktiva Vijeća 2011/16/EU od 15. veljače 2011. o administrativnoj suradnji u

području oporezivanja i stavljanja izvan snage Direktive 77/799/EEZ (SL L 64, 11.3.2011., str. 1.).

trebaju biti transparentnije, uz uvjet da se povjerljivi i osjetljivi poslovni podaci

zaštite;

(v) budući da postoje naznake da slobodne zone služe za skrivanje transakcija od

poreznih tijela;

(vi) budući da je napredak u borbi protiv utaje poreza, izbjegavanja plaćanja poreza i

agresivnog poreznog planiranja moguće pratiti samo uz pomoć usklađene

metodologije kojom će se moći procijeniti veličina izravnih i neizravnih poreznih

jazova u svim državama članicama i u Uniji kao cjelini; budući da procjena

poreznog jaza treba bit samo početna točka u pružanju daljnjih informacija o

poreznim pitanjima;

(vii) budući da sadašnji pravni okvir za zaštitu zviždača na razini Unije nije dovoljan te

postoje znatne razlike u načinima na koji različite države članice pružaju zaštitu

zviždačima; budući da će zbog nepostojanja takve zaštite oni zaposlenici koji

posjeduju ključne informacije oklijevati da ih predaju, što je i razumljivo, te će

stoga one ostati nedostupne; budući da bi, s obzirom na to da su zviždači

pridonijeli tomu da javnost obrati pozornost na problem nepoštenog oporezivanja,

države članice trebale razmotriti uvođenje mjera kojima bi se zaštitile takve

radnje; budući da bi stoga bilo primjereno na razini Unije omogućiti zaštitu

zviždačima koji nacionalnim ili europskim nadležnim tijelima prijave sumnje u

povredu, prijestup, prijevaru ili protuzakonitu radnju ili ih, u slučajevima povreda,

prijestupa, prijevara ili protuzakonitih radnji koje se neometano ponavljaju, javno

iznesu; budući da bi takva zaštita trebala biti usklađena s cjelokupnim pravnim

sustavom; budući da bi takva zaštita trebala učinkovito štititi protiv neosnovanih

kaznenih progona, ekonomskih sankcija i diskriminacije;

Koordinacija

AS. budući da ovlasti za donošenje zakona o oporezivanju dobiti imaju države članice, ali je

većina problema u vezi s agresivnim poreznim planiranjem multinacionalne prirode;

budući da je bolja koordinacija nacionalnih poreznih politika jedini izvedivi način

rješavanja problema BEPS-a i agresivnog poreznog planiranja;

(i) budući da bi obvezna zajednička konsolidirana osnovica poreza na dobit

(CCCTB) na razini Unije bila ključan korak prema rješavanju problema

agresivnog poreznog planiranja unutar Unije i da bi trebala biti uvedena po

hitnom postupku; budući da je krajnji cilj uvođenje potpune i obvezne zajedničke

konsolidirane osnovice poreza na dobit uz moguće privremeno izuzeće za mala i

srednja poduzeća koja nisu multinacionalne kompanije i za poduzeća bez

prekograničnih aktivnosti te uz metodu unitarnog oporezivanja na osnovi

kombinacije objektivnih varijabli; budući da Komisija razmatra privremene mjere

za onemogućavanje premještanja dobiti dok se ne uspostavi sveobuhvatna

zajednička konsolidirana osnovica poreza na dobit; budući da je nužno zajamčiti

da se zbog tih mjera, uključujući prebijanje prekograničnih gubitaka, neće

povećati rizik u pogledu BEPS-a; budući da ove mjere nisu savršena zamjena za

konsolidaciju, a bilo bi potrebno neko vrijeme prije nego što taj novi režim

postane potpuno funkcionalan;

(ii) budući da unatoč djelovanju Skupine za Kodeks o postupanju u pogledu štetnog

oporezivanja dobiti, mjere agresivnog poreznog planiranja i dalje postoje diljem

Unije; budući da dosadašnji pokušaji jačanja upravljanja i mandata Skupine te

prilagodbe i širenja radnih metoda i kriterija utvrđenih u Kodeksu u cilju borbe

protiv novih oblika štetnih poreznih praksi u okviru trenutačnog gospodarskog

okruženja nisu bili uspješni; budući da su aktivnosti Skupine obilježene općim

nedostatkom transparentnosti i odgovornosti; budući da je stoga potrebno uvesti

znatne promjene u pogledu učinkovitosti i funkcioniranja Skupine koja treba biti

učinkovitija i transparentnija, osobito objavljivanjem godišnjih izvješća i

zapisnika, što uključuje navođenje stajališta država članica; budući da Skupini

mora biti omogućeno da zauzme stajališta o pitanjima koja proizlaze iz poreznih

praksi u više država članica, a da pritom mali broj država članica ne može

blokirati preporuke;

(iii) budući da bi glavno načelo oporezivanja dobiti u Uniji trebalo biti da se porez

plaća u državama u kojima se odvija stvarna gospodarska aktivnost poduzeća i

stvara vrijednost; budući da je potrebno odrediti kriterije kako bi se to i zajamčilo;

budući da se kod svake primjene povlaštenih poreznih režima za patente i drugih

povlaštenih režima mora zajamčiti da se porez plaća tamo gdje je stvorena

vrijednost, u skladu s kriterijima određenim u 5. mjeri BEPS-a, pri čemu je

potrebno odrediti jedinstvene europske definicije onoga što se može smatrati

promicanjem istraživanja i razvoja, a što ne, te usklađivanja korištenja povlaštenih

poreznih režima za patente i inovacije, uključujući pomicanje ukidanja starog

režima na 30. lipnja 2017.;

(iv) budući da su neke države članice već jednostrano uvele pravila o kontroliranim

stranim korporacijama kako bi na odgovarajući način zajamčile učinkovito

oporezivanje dobiti u državama s niskim ili nepostojećim oporezivanjem; budući

da je potrebno uskladiti ta pravila kako bi se spriječilo da različita nacionalna

pravila o kontroliranim stranim korporacijama u Uniji poremete funkcioniranje

unutarnjeg tržišta;

(v) budući da se Direktivom 2011/16/EU predviđa suradnja među državama

članicama u pogledu poreznih inspekcija i revizija te potiče razmjena najboljih

praksi među poreznim tijelima; međutim, budući da instrumenti obuhvaćeni tom

Direktivom nisu dovoljno učinkoviti i da različiti nacionalni pristupi reviziji

poduzeća odudaraju od vrlo organiziranih tehnika poreznog planiranja koje

određena poduzeća primjenjuju;

(vi) budući da je za učinkovitu automatsku razmjenu informacija, a osobito u pogledu

odluka o porezima, potreban režim jedinstvenog europskog poreznog

identifikacijskog broja; budući da bi Komisija trebala razmotriti uspostavu

zajedničkog europskog poslovnog registra;

(vii) budući da je Komisija odlučila produžiti mandat Platforme za dobro porezno

upravljanje, koji je trebao isteći 2016., te proširiti njezino područje djelovanja i

poboljšati njezine radne metode; budući da Platforma može biti od pomoći za novi

akcijski plan za jačanje borbe protiv poreznih prijevara i utaje poreza, za

omogućavanje rasprava o odlukama o porezima donesenim u državama članicama

u svjetlu predloženih novih pravila o razmjeni informacija te za pružanje

povratnih informacija o novim inicijativama protiv izbjegavanja poreza; budući da

Komisija pak mora povećati prepoznatljivost, proširiti članstvo i povećati

učinkovitost Platforme za dobro porezno upravljanje;

(viii) budući da bi Komisija trebala analizirati i zatražiti provedbu reformi poreznih

uprava u okviru procesa Europskog semestra, uz povećanje kapaciteta naplate

poreza poreznih uprava na nacionalnoj i europskoj razini kako bi one mogle

učinkovito izvršavati svoje zadaće i na taj način potaknuti pozitivan učinak koji

učinkovita naplata poreza i učinkovite mjere protiv porezne prijevare i utaje

poreza imaju na prihode država članica;

Konvergencija

AT. budući da bolja koordinacija sama po sebi neće riješiti temeljne probleme koji proizlaze

iz činjenice da u različitim državama članicama vrijede različita pravila o oporezivanju

dobiti; budući da cjelovit odgovor na agresivno porezno planiranje mora obuhvatiti

konvergenciju ograničenog broja nacionalnih poreznih praksi; budući da se to može

postići uz istovremeno očuvanje suvereniteta država članica u pogledu ostalih

elemenata njihovih sustava poreza na dobit;

(i) budući da agresivno porezno planiranje može ponekad proizaći iz kumulativnih

koristi sporazuma o dvostrukom oporezivanju koje su potpisale različite države

članice, što pak tada rezultira dvostrukim neoporezivanjem; budući da sve veći

broj sporazuma o dvostrukom oporezivanju koje su pojedinačne države članice

sklopile s trećim zemljama može značiti i mogućnost novih rupa u zakonu; budući

da je, u skladu s mjerom 15. u okviru BEPS projekta OECD-a i skupine G20,

potrebno razviti multilateralni instrument za izmjenu bilateralnih poreznih

sporazuma; budući da Komisija treba imati ovlasti zastupanja Unije u

pregovorima s trećim zemljama o poreznim sporazumima umjesto primjene

trenutačne prakse vođenja bilateralnih pregovora koja ne donosi optimalne

rezultate; budući da se Komisija treba pobrinuti za to da takvi sporazumi

sadržavaju odredbe o reciprocitetu i da se njima sprječavaju negativni utjecaji na

građane i poduzeća u Uniji, osobito mala i srednja poduzeća, koji proizlaze iz

izvanteritorijalne primjene zakonodavstva trećih zemalja unutar područja

nadležnosti Unije i njezinih država članica;

(ii) budući da Unija treba imati vlastitu ažuriranu definiciju „poreznih oaza”;

(iii) budući da Unija u slučaju poduzeća koja se koriste takvim poreznim oazama treba

primijeniti protumjere; budući da je Europski parlament već pozvao na takve

mjere u svojem Izvješću o godišnjem poreznom izvješću za 2014.1, u kojem se

„poziva na uvođenje oštrih kazni kako bi se spriječilo da poduzeća krše ili

izbjegavaju porezne standarde EU-a, na način da se nepoštenim poduzećima ili

poduzećima sa sjedištima u poreznim oazama ili poduzećima koja narušavaju

tržišno natjecanje povoljnim poreznim uvjetima ne odobre financiranja sredstvima

EU-a i pristup državnoj potpori ili javnoj nabavi; potiče države članice da vrate

sve vrste javne potpore koje su dodijeljene poduzećima uključenima u kršenje

poreznih standarda EU-a”; budući da bi se i na države članice trebale primjenjivati

protumjere u slučaju da odbiju djelovati u cilju izmjene svojih štetnih povlaštenih

poreznih režima koji potkopavaju postizanje jednakih uvjeta za sve u Uniji;

(iv) budući da je potrebna nova obvezujuća definicija „stalnog poslovnog nastana”

kako bi se zajamčilo da će do oporezivanja doći tamo gdje se odvija gospodarska

1 http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-//EP//TEXT+REPORT+A8-

2015-0040+0+DOC+XML+V0//HR

aktivnost i gdje je stvorena gospodarska vrijednost; budući da su uz to potrebni

minimalni obvezujući kriteriji uz pomoć kojih će se odrediti je li gospodarska

aktivnost dovoljno izražena da bi bila oporeziva u državi članici, kako bi se

izbjegao problem „fiktivnih poduzeća”, osobito u pogledu izazova koje nosi

digitalno gospodarstvo;

(v) budući da je aktualnim istragama Komisije o navodnim kršenjima pravila Unije o

državnim potporama otkriven nepovoljan nedostatak transparentnosti u pogledu

toga kako bi se ta pravila trebala primjenjivati; budući da bi Komisija, kako bi

popravila tu situaciju, trebala objaviti smjernice o državnoj potpori i tako

razjasniti kako će odrediti slučajeve državne potpore u vezi s porezom, te na taj

način i poduzećima i državama članicama pružiti dodatnu pravnu sigurnost;

budući da bi Komisija u okviru modernizacije režima državne potpore trebala

zajamčiti učinkovitu ex post kontrolu zakonitosti dodijeljene državne potpore;

(vi) budući da je jedna od neželjenih posljedica koja je proizašla iz Direktive Vijeća

2003/49/EZ1 ta da bi prekogranični prihodi od kamata i licencija mogli biti

neoporezivani (ili oporezivani na vrlo niskoj razini); budući da bi tom Direktivom,

kao i Direktivom Vijeća 2005/19/EZ2 i drugim relevantnim zakonodavstvom

Unije, trebalo biti obuhvaćeno opće pravilo protiv zlouporabe;

(vii) budući da bi se uvođenjem poreza po odbitku ili mjere sličnog učinka na razini

Unije zajamčilo oporezivanje svake dobit stvorene unutar Unije, a koja će biti

premještena izvan Unije, barem jednom na području Unije prije nego što prijeđe

granice Unije,

(viii) budući da sadašnji okvir Unije o rješavanju sporova o dvostrukom oporezivanju

između država članica nije učinkovit i da su potrebna jasnija pravila i stroži

rokovi, što će se postići unaprjeđenjem već postojećih sustava;

(ix) budući da porezni savjetnici imaju ključnu ulogu u omogućavanju agresivnog

poreznog planiranja tako što poduzećima pomažu uspostaviti složene pravne

strukture kako bi se iskoristila nepodudaranja i rupe u zakonu koje proizlaze iz

različitosti poreznih sustava; budući da do temeljite revizije sustava poreza na

dobit ne može doći bez provođenja istrage o praksama tih savjetodavnih

poduzeća; budući da je u okviru tog istraživanja potrebno razmotriti sukob

interesa svojstven takvim poduzećima, koja istodobno pružaju savjete

nacionalnim vladama o tome kako uspostaviti porezne sustave te poduzećima o

tome kako najbolje optimizirati svoje porezne obveze unutar tih sustava;

AU. budući da agresivno porezno planiranje i BEPS nisu jedini čimbenici koji ugrožavaju

ukupnu učinkovitost naplate poreza, ideju porezne pravednosti i vjerodostojnost

nacionalnih poreznih uprava; budući da bi Unija i države članice trebale poduzeti

jednako odlučne mjere za rješavanje problema utaje poreza i poreznih prijevara kod

1 Direktiva Vijeća 2003/49/EZ od 3. lipnja 2003. o zajedničkom sustavu oporezivanja

isplate kamata i licencije između povezanih trgovačkih društava različitih država članica (SL L 157, 26.6.2003., str. 49.).

2 Direktiva Vijeća 2005/19/EZ od 17. veljače 2005. o izmjeni Direktive 90/434/EEZ iz 1990. o zajedničkom sustavu oporezivanja koji se primjenjuje na spajanja, podjele, prijenose imovine i razmjenu dionica društava različitih država članica (SL L 58, 4.3.2005., str. 19.).

oporezivanja poduzeća i fizičkih osoba, kao i za rješavanje problema naplate ostalih

poreza, a ne samo poreza na dobit, što osobito vrijedi za PDV; budući da ti drugi

čimbenici naplate poreza i administracije predstavljaju znatan dio postojećeg poreznog

jaza;

AV. budući da bi Komisija stoga također trebala razmisliti o tome kako će riješiti ta šira

pitanja, osobito provedbu propisa o PDV-u u državama članicama te njihovu primjenu u

prekograničnim slučajevima, kao i neučinkovitosti prilikom naplate PDV-a (koji je u

nekim državama članicama jedan od glavnih izvora nacionalnog dohotka), prakse

izbjegavanja plaćanja PDV-a i negativne posljedice određenih oslobađanja od poreza ili

netransparentnih „poreznih oprosta”; budući da se kod svake takve nove mjere u obzir

treba uzeti ravnoteža između troškova i koristi.

1. traži od Komisije da Parlamentu do lipnja 2016. dostavi jedan ili više zakonodavnih

prijedloga u skladu s detaljnim preporukama sadržanim u prilogu ovom dokumentu;

2. potvrđuje da preporuke poštuju temeljna prava i načelo supsidijarnosti;

3. smatra da financijske implikacije traženog prijedloga treba potkrijepiti odgovarajućim

dodjeljivanjem proračunskih sredstava;

4. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju i priložene detaljne preporuke proslijedi

Komisiji, Vijeću te vladama i parlamentima država članica.

PRILOG REZOLUCIJI

DETALJNE PREPORUKE O SADRŽAJU TRAŽENOG PRIJEDLOGA

A. Transparentnost

Preporuka A1. Obvezno i javno izvještavanje po zemljama za multinacionalne kompanije za

sve sektore

Europski parlament ponovo poziva Europsku komisiju da poduzme sve potrebne korake kako

bi do prvog tromjesečja 2016. uvela sveobuhvatno i javno izvještavanje po zemljama za sve

multinacionalne kompanije u svim sektorima.

Taj prijedlog treba sastaviti na temelju zahtjeva OECD-a iz njegovog predloška za

izvještavanje po zemljama objavljenog u rujnu 2014. (mjera 13. u okviru BEPS projekta

OECD-a i skupine G20).

Pri sastavljanju prijedloga, Komisija također treba uzeti u obzir:

- rezultate savjetovanja Komisije o izvještavanju po zemljama, održanog između

17. lipnja i 9. rujna 2015., u sklopu kojeg su razmotrene različite mogućnosti

moguće provedbe izvještavanje po zemljama u Uniji;

- prijedloge za cjelovito javno izvještavanje po zemljama sadržano u reviziji

Direktive o pravima dioničara o kojoj je Parlament glasovao 8. srpnja 2015.1 i

rezultate trijaloga koji se vode u vezi s ovom Direktivom.

Preporuka A2. Nova oznaka „urednog poreznog platiše” za poduzeća koja provode dobre

porezne prakse

Europski parlament poziva Europsku komisiju da što prije podnese prijedlog o dobrovoljnoj

europskoj oznaci „urednog poreznog platiše”.

Prijedlogom treba biti obuhvaćen europski okvir kriterija prihvatljivosti prema kojima

bi nacionalna tijela mogla dodjeljivati oznaku.

Tim okvirom kriterija prihvatljivosti treba se jasno pokazati da se oznaka „urednog

poreznog platiše” dodjeljuje samo poduzećima koja su premašila ono što se od njih

zahtijeva u okviru zakona Unije i nacionalnih zakona.

Ta oznaka „urednog poreznog platiše” trebala bi motivirati poduzeća da u svoju politiku

društveno odgovornog poslovanja ugrade plaćanje pravednog iznosa poreza i izvijeste o

svojem stajalištu o poreznim pitanjima u svojem godišnjem izvješću.

Preporuka A3. Obavezno obavještavanje o novim poreznim mjerama

Europski parlament poziva Europsku komisiju da što je prije moguće podnese prijedlog o

novom mehanizmu u okviru kojeg će države članice morati odmah obavijestiti druge države

članice i Komisiju ako namjeravaju uvesti nove naknade, otpise duga, izuzeća, poticaje ili

1 Usvojeni tekstovi od 8.7.2015., P8_TA(2015)0257.

slične mjere koje bi mogle imati znatan utjecaj na efektivnu poreznu stopu u toj državi članici

ili na poreznu osnovicu u drugoj državi članici.

Te obavijesti država članica sadržavaju analizu učinka prelijevanja novih poreznih

mjera na druge države članice i zemlje u razvoju kako bi se Skupini za Kodeks o

postupanju pomoglo u utvrđivanju štetnih poreznih praksi.

Te nove mjere također treba uključiti u proces Europskog semestra te se trebaju donijeti

preporuke za praćenje.

Europski parlament bi trebao redovno dobivati najnovije informacije o takvim

obavijestima i procjenama koje provodi Europska komisija.

Za države članice koje ne poštuju takve zahtjeve o izvještavanju treba predvidjeti kazne.

Komisija bi također trebala razmotriti primjerenost mogućeg uvođenja obveze za

savjetodavna poduzeća da nacionalna porezna tijela obavijeste ako uvode i promiču

određene porezne programe čija je svrha smanjivanje ukupne porezne obveze za

poduzeća, što je trenutačna praksa u nekim državama članicama; te da također razmotri

pitanje bi li dijeljenje takvih informacija među državama članicama preko Skupine za

Kodeks o postupanju predstavljalo učinkovit instrument za poboljšanja u području

oporezivanja dobiti u Uniji.

Preporuka A4. Automatskom razmjenom informacija o odlukama o porezima trebaju se

obuhvatiti sve odluke o porezima te u određenoj mjeri trebaju biti javne

Europski parlament poziva Europsku komisiju da dopuni Direktivu 2011/16/EU, što uključuje

prijedloge za automatsku razmjenu informacija o odlukama o porezima, tako što će:

proširiti opseg automatske razmjene informacija tako da uz prekogranične odluke o

porezima obuhvaća i sve odluke o porezima u području poreza na dobit. Dane

informacije moraju biti sveobuhvatne i prikazane u zajednički dogovorenom formatu

kako bi se osiguralo da ih mogu koristiti porezna tijela u relevantnim zemljama.

znatno povećati transparentnost odluka o porezima na razini Unije, uz primjereno

vođenje računa o povjerljivim poslovnim podacima i poslovnim tajnama te uzimajući u

obzir najbolje prakse koje se trenutačno primjenjuju u nekim državama članicama, tako

što će na godišnjoj osnovi objavljivati izvješće s kratkim pregledom glavnih slučajeva

sadržanih u sigurnom središnjem direktoriju Komisije kojeg je potrebno stvoriti o

odlukama o porezima i prethodnim sporazumima o cijenama.

informacije se u izvješću moraju predstaviti u dogovorenom standardiziranom obliku

kako bi se javnosti omogućilo da se njima može učinkovito koristiti.

zajamčiti cjelovitu i smislenu ulogu Komisije u obveznoj razmjeni informacija o

odlukama o porezima uspostavom sigurnog središnjeg direktorija dostupnog državama

članicama i Komisiji u vezi sa svim odlukama o porezima dogovorenim u Uniji.

osigurati da se na države članice koje ne budu automatski razmjenjivale informacije o

odlukama o porezima onako kako bi trebale primjenjuju primjerene kazne.

Preporuka A5. Transparentnost slobodnih zona

Europski parlament poziva Europsku komisiju da podnese zakonodavni prijedlog o:

određivanju maksimalnog roka unutar kojeg se dobra mogu prodavati u slobodnim

zonama, oslobođena carine, trošarina i PDV-a;

obvezi za tijela u slobodnim zonama da odmah obavijeste porezna tijela dotičnih država

članica i trećih zemalja o svakoj transakciji koju na području slobodnih zona izvrše

njihovi porezni obveznici.

Preporuka A6. Procjena Komisije o poreznom jazu u području poreza na dobit

Europski parlament poziva Europsku komisiju da:

na temelju najboljih praksi koje se trenutačno primjenjuju u državama članicama

osmisli usklađenu metodologiju koja bi trebala biti javna i uz pomoć koje države članice

mogu procijeniti veličinu izravnih i neizravnih poreznih jazova u području poreza na

dobit (razlika između poreza na dobit koji se duguje i plaćenog poreza na dobit) u svim

državama članicama.

surađuje s državama članicama da bi se osigurala dostupnost svih potrebnih podataka

koji će se uz pomoć te metodologije analizirati kako bi se dobile najtočnije moguće

brojke.

se koristi dogovorenom metodologijom i svim potrebnim podacima kako bi izračunala i

objavila, dvaput godišnje, procjenu izravnih i neizravnih poreznih jazova u području

poreza na dobit u cijeloj Uniji.

Preporuka A7. Zaštita zviždača

Europski parlament poziva Europsku komisiju da podnese zakonodavni prijedlog kako slijedi:

Potrebno je zaštititi zviždače koji djeluju isključivo u javnom interesu (a ne i radi zarade

ili nekog drugog osobnog interesa) kako bi razotkrili povrede, prijestupe, prijevare ili

protuzakonite radnje u pogledu oporezivanja dobiti u bilo kojoj državi članici u

Europskoj uniji. Takvi zviždači trebaju biti zaštićeni ako svojim odgovarajućim

nadležnim tijelima prijave sumnje u povredu, prijestup, prijevaru ili protuzakonitu

radnju te također trebaju biti zaštićeni ako, u slučaju povreda, prijestupa, prijevara ili

protuzakonitih radnji u vezi s oporezivanjem dobiti koje se neometano ponavljaju i koje

mogu utjecati na javni interes, svoju zabrinutost javno iznesu;

Potrebno je zajamčiti da će pravo na slobodu izražavanja i informiranja u Europskoj

uniji biti očuvano;

Takva zaštita treba biti u skladu s cjelokupnim pravnim sustavom i biti učinkovita

protiv neosnovanih kaznenih progona, ekonomskih sankcija i diskriminacije;

Osnovu takvog zakonodavnog prijedloga treba činiti Uredba (EU) br. 596/2014

Europskog parlamenta i Vijeća1 te se treba voditi računa o bilo kakvom budućem

zakonodavstvu Unije u tom području;

Kod takvog se zakonodavnog prijedloga također treba uzeti u obzir „Preporuku Vijeća

Europe CM/Rec(2014)72 o zaštiti zviždača” te osobito definiciju zviždača kao „svake

osobe koja prijavi ili otkrije informacije o prijetnji ili šteti za javni interes u kontekstu

svog profesionalnog odnosa, bilo u javnom bilo u privatnom sektoru”.

B. Koordinacija

Preporuka B1. Uvođenje zajedničke konsolidirane osnovice poreza na dobit

Europski parlament poziva Europsku komisiju da što je prije moguće podnese zakonodavni

prijedlog o uvođenju zajedničke konsolidirane osnovice poreza na dobit:

Kao prvi korak, do lipnja 2016. treba uvesti obveznu zajedničku osnovicu poreza na dobit u

Uniji, uz moguće privremeno izuzeće za mala i srednja poduzeća koja nisu multinacionalne

kompanije i kompanije čije se poslovanje odvija samo u jednoj državi, kako bi postojao samo

jedan skup pravila za izračun oporezive dobiti poduzeća koja posluju u više država članica.

Kao drugi korak, što prije, a svakako najkasnije do kraja 2017., treba uvesti obveznu

zajedničku konsolidiranu osnovicu poreza na dobit, vodeći računa o nizu različitih

mogućnosti (uzimajući u obzir, na primjer, trošak uključivanja malih i srednjih poduzeća i

kompanija čije se poslovanje odvija samo u jednoj državi);

Zajednička konsolidirana osnovica poreza na dobit treba se temeljiti na metodi unitarnog

oporezivanja u kojoj se odražavaju stvarne gospodarske aktivnosti poduzeća i kojom se

određenim državama članicama ne daje nezaslužena prednost.

U prijelaznom razdoblju između uvođenja obvezne zajedničke osnovice poreza na dobit i

pune zajedničke konsolidirane osnovice poreza na dobit treba uvesti niz mjera za smanjenje

premještanja dobiti (uglavnom preko transfernih cijena) što kao minimum uključuje

zakonodavni prijedlog Unije protiv BEPS-a. Tim mjerama ne treba obuhvatiti privremeni

režim prijeboja prekograničnih gubitaka, osim ako Komisija može jamčiti njegovu

transparentnost i nemogućnost zlouporabe u svrhu agresivnog poreznog planiranja.

Komisija treba razmotriti pitanje u kojoj mjeri će biti potrebno pripremiti jedinstven skup

općeprihvaćenih računovodstvenih načela kako bi se pripremili osnovni računovodstveni

podaci koji će biti upotrebljavani za zajedničku konsolidiranu osnovicu poreza na dobit.

Bilo kakav prijedlog za zajedničku osnovicu poreza na dobit ili punu zajedničku

konsolidiranu osnovicu poreza na dobit trebao bi uključivati odredbu o sprječavanju

izbjegavanja plaćanja poreza.

Preporuka B2. Ojačati mandat i poboljšati transparentnost Skupine Vijeća za Kodeks o

postupanju (oporezivanje poslovanja)

Europski parlament poziva Komisiju da podnese prijedlog o uključivanju Skupine za Kodeks

1 Uredba (EU) br. 596/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o

zlouporabi tržišta (Uredba o zlouporabi tržišta) te stavljanju izvan snage Direktive 2003/6/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i direktiva Komisije 2003/124/EZ, 2003/125/EZ i 2004/72/EZ (SL L 173, 12.6.2014., str. 1.).

2 http://www.coe.int/t/dghl/standardsetting/cdcj/ Whistleblowers/protecting_whistleblowers_en.asp

o postupanju u metodu Zajednice, kao radnu skupinu Vijeća, uz sudjelovanje Europske

komisije i Europskog parlamenta u ulozi promatrača.

Skupina za Kodeks o postupanju treba biti transparentnija, učinkovitija i preuzeti veću

odgovornost, uključujući preko:

- redovnog obavljanja i osuvremenjivanja nadzora u pogledu mjere u kojoj države

članice ispunjavaju preporuke koje Skupina za Kodeks o postupanju odredi u

svojem izvješću o napretku, koje svakih šest mjeseci podnosi ministrima financija,

te objavljivanja rezultata tog nadzora;

- redovne izrade, ažuriranja i objavljivanja popisa štetnih poreznih praksi svake

dvije godine;

- redovnog vođenja, bilježenja i objavljivanja svojih zapisnika, što uključuje veću

transparentnost postupka sastavljanja preporuka, a što se osobito odnosi na

navođenje stajališta predstavnika država članica;

- imenovanja političkog predsjednika kojeg će postaviti ministri financija;

- imenovanja visokog predstavnika i njegovog zamjenika koje će postaviti svaka od

država članica kako bi se povećala prepoznatljivost tog tijela;

Zadaće Skupine za Kodeks o postupanju trebaju uključivati:

- utvrđivanje štetnih poreznih praksi u Uniji;

- predlaganje mjera i rokova za uklanjanje štetnih poreznih praksi i praćenje

rezultata predloženih preporuka/mjera;

- reviziju izvješća koje podnose države članice o učincima prelijevanja novih

poreznih mjera, kako je ranije navedeno, i procjenjivanje postojanja potrebe za

djelovanjem;

- predlaganje drugih inicijativa u vezi s poreznim mjerama u sklopu vanjske

politike Unije;

- poboljšanje provedbenih mehanizama protiv onih praksa koje omogućuju

agresivno porezno planiranje.

Preporuka B3. Povlašteni porezni režimi za patente i drugi povlašteni režimi: povezivanje

povlaštenih režima s mjestom u kojem je stvorena vrijednost

Europski parlament poziva Europsku komisiju da i dalje državama članicama daje smjernice o

tomu kako primijeniti povlaštene porezne režime za patente u skladu s „izmijenjenim

pristupom nexus” kako bi se zajamčilo da neće biti štetni.

Tim se smjernicama mora razjasniti da se povlašteni režimi, kao što su povlašteni

porezni režimi za patente, moraju temeljiti na „izmijenjenom pristupu nexus” kako je

definirano u mjeri 5. u okviru BEPS-a OECD-a, što znači da mora postojati izravna

veza između poreznih olakšica i istraživanja i razvoja na kojima se temelje.

Opsežni povlašteni porezni režimi za patente koji nisu povezani sa zemljopisnim

porijeklom i „starosti” znanja trebaju se smatrati štetnim praksama.

Ako kroz 12 mjeseci države članice ne budu dosljedno primjenjivale ovaj novi pristup,

Komisija treba podnijeti obvezujući zakonodavni prijedlog.

Komisija bi trebala iznijeti prijedlog za zajedničke europske standarde i definicije onoga

što se može smatrati promicanjem istraživanja i razvoja, a što ne, te o usklađivanju

povlaštenih poreznih režima za patente i inovacije, uključujući pomicanje datuma

ukidanja starog režima na 30. lipnja 2017. tako da se skrati vremenski rok za nastavak

primjenjivanja tog režima;

Preporuka B4. Kontrolirane strane korporacije

Europski parlament poziva Europsku komisiju da podnese zakonodavni prijedlog:

za uspostavljanje koordiniranog okvira Unije za pravila o kontroliranim stranim

korporacijama kako bi se zajamčilo učinkovito oporezivanje dobiti zadržane u

državama s niskim ili nepostojećim porezom i kako bi se spriječilo da različita

nacionalna pravila o kontroliranim stranim korporacijama u Uniji poremete

funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Tim se okvirom treba zajamčiti potpuna primjena

zakonodavstva o kontroliranim stranim korporacijama i izvan slučajeva potpuno

umjetne konstrukcije. To ne treba sprječavati države članice da pojedinačno uvedu

stroža pravila.

Preporuka B5. Bolja koordinacija poreznih kontrola u državama članicama

Europski parlament poziva Europsku komisiju da podnese prijedlog o izmjeni Direktive

2011/16/EU, kako bi se:

zajamčile učinkovitije istovremene porezne revizije i kontrole kada dva porezna tijela ili

više njih odluče provesti kontrolu nad jednim ili više subjekata ako imaju zajedničke ili

povezane interese u vezi s tim subjektom;

zajamčilo da će reviziju matičnog poduzeća i podružnica koji se nalaze u Uniji porezna

tijela koja su za njih nadležna provesti u istom razdoblju, pod vodstvom poreznog tijela

zaduženog za matično poduzeće, kako bi se zajamčio učinkovit protok informacija

među poreznim tijelima. U sklopu toga:

- porezna tijela trebaju redovito izmjenjivati informacije o svojim istragama kako bi

se zajamčilo da grupacije neće imati koristi od nepodudaranja ili rupa u zakonu u

slučaju kombinacije različitih nacionalnih poreznih sustava.

- rokovi za razmjenu informacija o revizijama koje su u tijeku trebaju biti što kraći.

- porezna tijela zadužena za određeno poduzeće trebaju sustavno obavještavati

porezna tijela zadužena za druge subjekte unutar iste grupacije o rezultatima

porezne kontrole;

- nijedna odluka o ishodu porezne kontrole koju donosi porezno tijelo ne bi se

smjela donijeti prije obavještavanja drugih nadležnih poreznih tijela.

Preporuka B6. Uvođenje jedinstvenog europskog poreznog identifikacijskog broja

Europski parlament poziva Europsku komisiju da podnese prijedlog o europskom poreznom

identifikacijskom broju.

Prijedlog će se temeljiti na nacrtu za europski porezni identifikacijski broj iz akcijskog

plana Komisije o borbi protiv poreznih prijevara i utaje poreza iz 2012. (mjera 22.)1 i na

rezultatima savjetovanja koje je uslijedilo 2013.2

C. Konvergencija

Preporuka C1. Novi pristup međunarodnim poreznim dogovorima

Europski parlament poziva Europsku komisiju da podnese zakonodavni prijedlog koji će

Uniji omogućiti zauzimanje jedinstvenog stava u pogledu međunarodnih poreznih dogovora.

Komisija treba imati ovlasti zastupanja Unije u pregovorima s trećim zemljama o

poreznim sporazumima umjesto primjene trenutačne prakse vođenja bilateralnih

pregovora koja ne donosi optimalne rezultate, posebno za zemlje u razvoju.

Komisija se mora pobrinuti za to da takvi sporazumi sadržavaju odredbe o reciprocitetu

i da se njima sprječavaju negativni utjecaji na građane i poduzeća u Uniji, osobito mala

i srednja poduzeća, koji proizlaze iz izvanteritorijalne primjene zakonodavstva trećih

zemalja unutar područja nadležnosti Unije i njezinih država članica.

Mnogobrojne bilateralne porezne sporazume koje su države članice potpisale jedna s

drugom ili s drugim državama potrebno je zamijeniti zajedničkim multilateralnim

poreznim sporazumom Unije.

Svi novi međunarodni trgovinski sporazumi koje Unija potpiše trebaju imati klauzulu o

dobrom poreznom upravljanju.

U sklopu svih međunarodnih poreznih dogovora treba se predvidjeti provedbeni

mehanizam.

Preporuka C2. Zajednička i osnovana definicija „poreznih oaza”

Europski parlament poziva Europsku komisiju da podnese prijedlog za određivanje osnovanih

kriterija za definiranje „poreznih oaza” u suradnji s OECD-om i Ujedinjenim narodima,

između ostalih.

Ti se kriteriji trebaju temeljiti na sveobuhvatnim, transparentnim, čvrstim, objektivno

provjerljivim i općeprihvaćenim pokazateljima, dodatno razvijajući načela dobrog

upravljanja koje je Komisija definirala u svojoj komunikaciji iz 2009. naslovljenoj

„Promicanje dobrog upravljanja u poreznim pitanjima”3: Razmjena informacija i

administrativna suradnja; poštena porezna konkurentnost; i transparentnost.

Ti bi kriteriji trebali obuhvaćati pojmove kao što su bankovna tajna, zapisivanje

1 COM(2012)0722. 2 https://circabc.europa.eu/faces/jsp/extension/wai/navigation/container.jsp 3 http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do

?uri=COM:2009:0201:FIN:EN:PDF

podataka o vlasništvu poduzeća, trustova i zaklada, objava financijskih izvještaja

poduzeća, kapacitet za razmjenu podataka, učinkovitost porezne uprave, promicanje

utaje poreza, postojanje štetnih pravnih instrumenata, sprječavanje pranja novca,

automatizam razmjene podataka, postojanje bilateralnih ugovora te međunarodna

obveza transparentnosti i pravosudne suradnje.

Na temelju tih kriterija Komisija treba sastaviti revidirani popis poreznih oaza kojim će

se zamijeniti njezin privremeni popis iz lipnja 2015.

Popis poreznih oaza treba sadržavati poveznicu na mjerodavno zakonodavstvo o

oporezivanju koje će biti referentna točka za druge politike i zakonodavstvo.

Komisija treba revidirati taj popis barem svake dvije godine ili u slučaju opravdanog

zahtjeva tijela pod čijom je jurisdikcijom područje s popisa.

Preporuka C3. Protumjere usmjerene na poduzeća koja se koriste poreznim oazama

Europski parlament poziva Europsku komisiju da podnese prijedlog o skupu protumjera koje

bi Unija i države članice, s obzirom na to da financiraju javna tijela, banke i programe

financiranja te su njihovi dioničari, trebale primijeniti na poduzeća koja se služe poreznim

oazama za agresivno porezno planiranje te stoga ne poštuju standarde Unije za dobro

upravljanje u poreznim pitanjima.

Te protumjere trebaju uključivati:

- zabranu pristupa u pogledu državne potpore ili javne nabave na razini Unije ili na

nacionalnoj razini

- zabranu pristupa određenim fondovima Unije

To se treba postići, između ostalog, uz pomoć:

- izmjene Statuta Europske investicijske banke (EIB) (Protokol br. 5 u prilogu

Ugovora) kako bi se zajamčilo da EIB neće financirati krajnje korisnike ili

financijske posrednike koji se koriste poreznim oazama ili štetnim poreznim

praksama1

- izmjene Uredbe (EU) br. 2015/1017 Europskog parlamenta i Vijeća2 kako bi se

zajamčilo da takvim poduzećima neće biti dodijeljena sredstva u okviru EFSU-a3

- izmjene Uredbe (EU) br. 1305/20134, (EU) br. 1306/20131, (EU) br. 1307/20132 i

1 http://www.eib.org/attachments/general/governance_of_the_eib_en.pdf 2 Uredba (EU) 2015/1017 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. lipnja 2015. o

Europskom fondu za strateška ulaganja, Europskom savjetodavnom centru za ulaganja i Europskom portalu projekata ulaganja i o izmjeni uredaba (EU) br. 1291/2013 i (EU) br. 1316/2013 – Europski fond za strateška ulaganja (SL L 169, 1.7.2015., str. 1.).

3 http://ec.europa.eu/priorities/jobs-growth-investment/plan/docs/proposal_regulation_efsi_en.pdf

4 Uredba (EU) br. 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o potpori ruralnom razvoju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1698/2005 (SL L 347, 20.12.2013., str. 487.).

(EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća3 kako bi se zajamčilo da

takvim poduzećima neće biti dodijeljena sredstva u okviru ZPP-a

- daljnje modernizacije državnih potpora kako bi se zajamčilo da države članice

takvim poduzećima ne dodjeljuju državnu potporu4

- izmjene Uredbe (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća5 kako bi se

zajamčilo da novac iz pet europskih strukturnih i investicijskih fondova (Europski

fond za regionalni razvoj, Europski socijalni fond, Kohezijski fond, Europski

poljoprivredni fond za ruralni razvoj i Europski fond za pomorstvo i ribarstvo) ne

može biti dodijeljen takvim poduzećima

- izmjene Sporazuma o osnivanju Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) kako

bi se zajamčilo da takvim poduzećima neće biti dodijeljena sredstva u okviru

EBRD-a6

- zabrane sklapanja trgovinskih sporazuma Unije s jurisdikcijama koje Komisija

definira kao „porezne oaze”

Komisija će provjeriti mogu li se postojeći trgovinski sporazumi sa zemljama koje su

proglašene poreznim oazama obustaviti ili otkazati.

Preporuka C4. Stalni poslovni nastan

Europski parlament poziva Europsku komisiju da podnese zakonodavni prijedlog o:

prilagodbi definicije „stalnog poslovnog nastana” kako poduzeća ne bi mogla izbjeći

oporezivanje u državama članicama u kojima obavljaju gospodarsku aktivnost.

1 Uredba (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o

financiranju, upravljanju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike i o stavljanju izvan snage uredaba Vijeća (EEZ) br. 352/78, (EZ) br. 165/94, (EZ) br. 2799/98, (EZ) br. 814/2000, (EZ) br. 1290/2005 i (EZ) br. 485/2008 (SL L 347, 20.12.2013., str. 549.).

2 Uredba (EU) br. 1307/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju pravila za izravna plaćanja poljoprivrednicima u programima potpore u okviru zajedničke poljoprivredne politike i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 637/2008 i Uredbe Vijeća (EZ) br. 73/2009 (SL L 347, 20.12.2013., str. 608.).

3 Uredba (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (SL L 347, 20.12.2013., str. 671.).

4 http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-//EP//TEXT+TA+P7-TA-2013-0026+0+DOC+XML+V0//EN

5 Uredba (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (SL L 347, 20.12.2013., str. 320.).

6 http://www.ebrd.com/news/publications/institutional-documents/basic-documents-of-the-ebrd.html

Definicijom bi se također trebalo obuhvatiti situacije u kojima se za poduzeća koja se

bave potpuno nematerijalnim digitalnim aktivnostima smatra da imaju stalni poslovni

nastan u određenoj državi članici ako održavaju značajnu digitalnu prisutnost u

gospodarstvu te zemlje;

uvođenju definicije Unije za minimalan „ekonomski sadržaj” kojim je obuhvaćeno i

digitalno gospodarstvo kako bi se osiguralo da poduzeća zaista stvaraju vrijednost i

doprinose gospodarstvu države članice u kojoj podliježu oporezivanju.

Te dvije definicije trebaju biti dio konkretne zabrane fiktivnih poduzeća.

Preporuka C5. Unapređenje okvira transfernih cijena u EU-u

Europski parlament poziva Europsku komisiju da podnese zakonodavni prijedlog:

o sastavljanju posebnih smjernica Unije, na temelju njezinog iskustva i analize novih

načela OECD-a o transfernim cijenama, kojima će se odrediti kako bi se načela OECD-

a trebala primjenjivati i kako bi se trebala tumačiti u kontekstu Unije tako da:

- odražavaju gospodarsku stvarnost unutarnjeg tržišta;

- državama članicama i poduzećima koja posluju u Uniji pružaju sigurnost, jasnoću

i pravednost;

- smanjuju rizik zlouporabe pravila u svrhu premještanja dobiti.

Preporuka C6. Neusklađenost hibridnih instrumenata

Europski parlament poziva Europsku komisiju da podnese zakonodavni prijedlog o:

usklađivanju nacionalnih definicija duga, kapitala, transparentnih i netransparentnih

subjekata, usklađivanju određivanja imovine i obveza u stalnom poslovnom nastanu te

usklađivanju raspodjele troškova i dobiti među različitim subjektima u istoj grupaciji; ili

o

sprječavanju dvostrukog neoporezivanje u slučaju nepodudaranja.

Preporuka C7. Promjena režima državne potpore Unije uzimajući u obzir porez

Europski parlament poziva Europsku komisiju da najkasnije do sredine 2017. podnese

prijedlog o:

smjernicama o državnoj potpori kojima se razjašnjava kako će Komisija odrediti

slučajeve državne potpore u vezi s porezom te tako poduzećima i državama članicama

pružiti dodatnu pravnu sigurnost, uzimajući pritom u obzir činjenicu da su se u drugim

sektorima takve smjernice u državama članicama pokazale iznimno učinkovitima u

zaustavljanju i sprječavanju praksi koje se kose sa zakonom Unije o državnoj potpori;

učinak koji se može postići samo vrlo detaljnim smjernicama koje sadrže i brojčane

pragove.

javnom identificiranju poreznih politika koje nisu u skladu s politikom državne potpore

kako bi se poduzećima i državama članicama pružile smjernice i veća pravna sigurnost;

u tu će svrhu Komisija dodijeliti sredstva Glavnoj upravi za tržišno natjecanje kako bi

joj omogućila učinkovito djelovanje u slučaju bilo kakvih nezakonitih državnih potpora

(što uključuje selektivne porezne povlastice).

Europski parlament također poziva Europsku komisiju da dugoročno gledano razmotri

mogućnost izmjene postojećih pravila kako bi se spriječilo da se naplaćeni iznosi u slučaju

kršenja pravila Unije o državnoj potpori vrate državi članici koja je odobrila protupravnu

potporu u vezi s porezima, kao što je trenutno slučaj. Vraćena državna potpora može se

primjerice usmjeriti u proračun Unije ili u države članice koje su pretrpjele smanjenje svoje

porezne osnovice.

Preporuka C8. Izmjena Direktive Vijeća 90/435/EEZ1, 2003/49/EZ i 2005/19/EZ i drugog

relevantnog zakonodavstva Unije te uvođenje općeg pravila protiv zlouporabe

Europski parlament poziva Europsku komisiju da podnese prijedlog

Da se nakon uvođenja općeg pravila protiv zlouporabe (GAAR) u Direktivu

90/435/EEZ isto pravilo što je prije moguće uvede u Direktivu 2003/49/EZ te da

podnese prijedloge za uvođenje istog pravila u Direktivu 2005/19/EZ i u drugo

relevantno zakonodavstvo Unije.

Da takvo opće pravilo protiv zlouporabe bude obuhvaćeno svakim budućim

zakonodavstvom Unije koje pokriva porezna pitanja ili ima porezne implikacije.

Da se osim uvođenja općeg pravila protiv zlouporabe, kada je riječ o Direktivi

2003/49/EZ, također izbaci zahtjev u skladu s kojim države članice trebaju dati

povlašteni tretman u pogledu isplata kamata i licencije ako nije došlo do učinkovitog

oporezivanja drugdje u Uniji.

Da se osim uvođenja općeg pravila protiv zlouporabe, kada je riječ o Direktivi

2005/19/EZ, također uvedu dodatne obveze u pogledu transparentnosti te da se, u

slučaju da te promjene ne budu dovoljne da se spriječi agresivno porezno planiranje,

uvede minimalna porezna odredba kao uvjet za korištenje „poreznih povlastica” (kao

što je neoporezivanje dividenda) ili neka druga mjera sličnog učinka.

Preporuka C9. Unaprjeđenje mehanizama za rješavanje prekograničnih poreznih sporova

Europski parlament poziva Europsku komisiju da do ljeta 2016. podnese prijedlog

O unapređenju postojećih mehanizama za rješavanje prekograničnih poreznih sporova u

Uniji, ne samo kada je riječ o slučajevima dvostrukog oporezivanja, već i dvostrukog

neoporezivanja. Cilj je ostvariti koordiniran pristup Unije rješavanju sporova, s jasnijim

pravilima i strožim rokovima, unaprjeđujući već postojeće sustave.

Djelovanje i odlučivanje u okviru mehanizma za rješavanje sporova treba biti

transparentno kako bi se smanjila bilo kakva nesigurnost poduzeća pri primjeni

poreznog prava.

1 Direktiva Vijeća 90/435/EEZ od 23. srpnja 1990. o zajedničkom sustavu oporezivanja

koji se primjenjuje na matična društva i društva kćeri iz različitih država članica (SL L 225, 20.8.1990., str. 6.).

Preporuka C10. Uvođenje poreza po odbitku ili mjere sličnog učinka kako bi se izbjeglo

premještanje dobiti iz Unije prije oporezivanja

Europski parlament poziva Europsku komisiju da do ljeta 2016. podnese prijedlog o uvođenju

poreza po odbitku ili mjere sličnog učinka kako bi se zajamčilo učinkovito oporezivanje u

Uniji svake dobiti ostvarene unutar Unije, a koja će biti premještena izvan nje, prije nego što

se to dogodi.

D. Ostale mjere

Preporuka D1. Dodatne mjere za rješavanje pitanja poreznog jaza

Europski parlament poziva Europsku komisiju da obrati pozornost i na druge čimbenike koji,

uz agresivno porezno planiranje i BEPS, pridonose postojećem poreznom jazu, uključujući uz

pomoć:

istraživanja uzroka niske učinkovitosti pri naplati poreza, uključujući naplatu PDV-a;

istraživanja izvora poreznih nepravednosti ili loše vjerodostojnosti poreznih uprava u

područjima koja se ne odnose samo na oporezivanje dobiti;

određivanja načela za oslobađanja od poreza, uključujući okolnosti u kojima bi ta načela

bila primjerena i okolnosti u kojima bi druge politike bile bolje rješenje, kao i zahtjeva

po kojem države članice moraju Komisiju unaprijed obavijestiti o bilo kakvom novom

oslobađanju od poreza kako bi se uklonile negativne posljedice koje te politike mogu

imati na buduću naplatu poreza;

predlaganja minimalnih razina transparentnosti za programe „oprosta poreza” i

diskrecijske porezne olakšice koje primjenjuju nacionalne vlade;

dozvoljavanja veće slobode državama članicama da pri dodjeljivanju ugovora o javnoj

nabavi kao faktor uzmu u obzir podatak ispunjavaju li poduzeća porezne obveze, a

posebice slučajeve sustavnog neispunjavanja obveza;

jamčenja punog i svrsishodnog pristupa poreznih tijela središnjim registrima stvarnog

vlasništva i za poduzeća i za zaklade te pravilnog održavanja i provjeravanja tih

registara;

To se može postići tako što će države članice brzo prenijeti četvrtu Direktivu o sprečavanju

pranja novca u nacionalno zakonodavstvo, čime bi se osigurao širok i pojednostavljen pristup

informacijama iz središnjih registara stvarnih vlasnika, a pristupiti bi im mogle i organizacije

civilnog društva, novinari i građani.