PPoosstt IInnffoo

ČETVRTAK, 22. LISTOPADA 201 5.Broj: 574

ISSN 1 333-4530

INFORMATIVNI TJEDNIK HRVATSKOG SINDIKATA POŠTE

Europski tjedan za sigurnost i zdravlje na radu 2015. go­dine, održava se treći tjedan u listopadu odnosno od 19.do 25. tog mjeseca, a pokrenula ga je Europska agencijaza sigurnost i zdravlje na radu (EU­OSHA) 2000. godi­ne. Jedan od glavnih alata EU­OSHA kampanja je podi­zanje svijesti o pitanjima koja se odnose na sigurnost izdravlje na radu te promicanje ideje da su dobro zdravljei sigurnost na radu dobri za posao. Tema kampanje2014.­2015. godine je stres i psihosocijalni rizici, a moto„Zdrava radna mjesta ­ upravljanje stresom“. Naime,stres je drugi najčešći zdravstveni problem vezan uz radu Europi. Loše psihosocijalno radno okruženje možeimati značajne negativne učinke na zdravlje radnika.Smatra se da stres i drugi psihosocijalni rizici uzrokuju

više od polovice (50% do 60%) svih izgubljenih radnihdana radi bolovanja. Prema procjenama EU, 25% građa­na Europske unije imat će probleme mentalnog zdravljau svom životu kao posljedica loše organiziranog posla ivelikog radnog opterećenja. Uvjeti rada koji mogu do­vesti do psihosocijalnih rizika su; prekomjerno optere­ćenje ili vremensko ograničenje, proturječni zahtjevi,nedostatak jasnoće o ulozi radnika, neučinkovita komu­nikacija te loše provedene organizacijske promjene.Nezdravi društveni kontekst se odlikuje u situacijama ukojima postoji; nedostatak podrške od strane uprave ilikolega, loši međuljudski odnosi, zlostavljanje, agresija inasilje, poteškoće u usklađivanju obaveza na poslu i kodkuće. Iako se psihosocijalni rizici javljaju na svakomradnom mjestu, može ih se uspješno procijeniti i njimaupravljati čak i ograničenim sredstvima. Bitno je napo­menuti da pojedinac nije kriv za stres na radnom mjestuveć je to organizacijski problem. Psihosocijalni riziciproizlaze iz loše organizacije rada i upravljanja, kao ilošeg socijalnog konteksta rada što može dovesti do ne­gativnih psihičkih, fizičkih i društvenih ishoda.

EUROPSKI TJEDAN ZA SIGURNOST I ZDRAVLJE NA RADU

BABA ŠUMOM, DEDADRUMOM

Uputama o blagajničkom i računskom poslovanju pro­pisano je da je „odlukom Uprave HP određen najvećiiznos gotovog novca koji se može držati na šalterskomradnom mjestu…“, što je i učinjeno još 2005. godine.Ipak, nešto u daljnjem tumačenju i provođenju istihuputa i odluke, izgleda nije baš jasno. Nama se baremtako čini, ali i mnogim našim radnicima, operaterima,voditeljima, pa čak i onima koji provode kontrolu radapoštanskih ureda.O čemu je riječ? Dakle, utvrđen je najveći iznos goto­vog novca na šalterskim radnim mjestima, čak ne raču­najući u to kovani novac. Iako tu ne bi smjelo bitirazličitih tumačenja, nejasnim ostaje znaju li svi što jeto šaltersko radno mjesto, a što glavna i pomoćna bla­gajna!? Uz stručna tumačenja bilo bi puno bolje, ovakoostaje pitanje stručnosti onih koji su dali naputak za iz­radu upozorenja o prekoračenju u aplikaciji MIPS.Molimo stručne ljude iz Divizije mreže za pojašnjenje.

NAKNADE I OTPREMNINE ULISTOPADU 2015.

Prema obavijesti Ureda za upravljanje ljudskim resur­sima, visina otpremnine u slučaju odlaska u mirovinu ulistopadu iznosi 8.000 kuna neto (na iznos iznad 8.000kn obračunavaju se doprinosi, porez i prirez). Radnikuili njegovoj obitelji isplaćuje se potpora u neoporezi­vim iznosima za; smrt radnika 7.500 kuna, za smrt čla­na uže obitelji (bračnog druga, djece i roditelja) 3.000kuna, za neprekidno bolovanje duže od 180 dana (jed­nom godišnje) 2.500 kuna. Prosječna neto plaća zamjesec kolovoz 2015. iznosila je 4.840 kuna, a prosječ­na bruto plaća za mjesec kolovoz 2015. iznosila je6.425 kuna.

NAJAVA – V. SABOR NHS­aPeti Sabor Nezavisnih hrvatskih sindikata, najvećesindikalne središnjice u Hrvatskoj, čiji je član i HSP,održat će se u petak, 23. listopada. Tom prilikom odr­žat će se izbori, kojima će se tajnim glasovanjem, iza­brati predsjednik NHS­a, članovi Nadzornog odbora,Statutarne komisije te Suda časti NHS­a.

Post Info

Informativni tjednik HSP - Hrvatskog sindikata pošteOdgovorni urednik: Milan Jukić, Urednica: Martina Cikojević, dipl . novinar

Uređivački odbor: Mil jenko Gorup, Damir Jurišić, Žel jko Mil jak, Lidi ja Šušić, Željko Šešerin i Mario VrčekAdresa Uredništva: Radićeva 1 2, 1 0000 Zagreb, TEL: 01 /4839-402 FAX: 01 /4981 -351Internet adresa: www.sindikat-hsp.hr, e-mail adresa: urednistvo@sindikat-hsp.hr

ISSN: 1 333-4530

Iako smo nedavno pisali o tome da su na vidiku rješenjapoštarskih problema, neće to tako biti. Kako sada stvaristoje, poštari su danas u još većim problemima! Poslaima preko glave, još više i sve više. Neka, Bogu hvala,reći će poštari, dok je posla i nas će biti. Ipak, posla jetoliko da je nemoguće sa postojećim brojem radnika,centraliziranom dostavom i inim novotarijama, današnjekoličine pošiljaka uručivati poštujući pravila struke i za­dane rokove. Ili možda je, ali samo uz rad dulji od pro­pisanog i uz „poštivanje“ (!?) tehnoloških uputa ipravilnika, o čemu svi (odgovorni) sve znaju, a mudrošute. Da bi utvrdili kako to danas izgleda, ne treba ko­ristiti nikakvu modernu tehnologiju niti ikakvu formulus više nepoznanica. Dovoljan je samo letimičan pogled.Ulaskom u odjel, prostor u kojem nema metra kvadrat­nog, a da nije zatrpan hrpama materijala, gdje je najčeš­će i samo hodanje između poštanskih stolova nemogućamisija. O problemu razrade pošiljaka, već smo pisali.

Kada će oni koji bi to trebali znati, shvatiti da nije istorazraditi pošiljke sa i bez djeljača pošiljaka!? A sortirni­ce, uhhh! Nakon rečenog o stanju u odjelu dostave, nijeteško zaključiti da je stanje u sortirnicama jednako te­ško, imajući u vidu da sav materijal koji pristigne po­štarima, prođe kroz „filter“ sortirnica. Velike količinepošiljaka, neadekvatan radni prostor, nedostatan brojradnika, čudnovate radne smjene… Najlakše je reći, ta­ko nam je kako nam je, strpite se, bit će bolje kad se sa­gradi ovo i ono. Treba ovo stanje i muku preživjeti,učiniti sve da se u zadanim okolnostima radnicimaomogući normalan rad i radni uvjeti. Na tom se planune čini dovoljno, pače, nerijetko se imamo priliku uvje­riti da ima i onih što, po principu „što gore ­ to bolje“,misle da će se dodvoriti svojim nadređenima i da su(naj)bolji šefovi ako radnike cijede do iznemoglosti, nebrinući se pritom što, koliko i u kakvim uvjetima ti istiradnici rade.

ŠTO GORE – TO BOLJE

Međunarodni dan borbe protiv siromaštva obilježen je usubotu, 17. listopada. U povodu obilježavanja toga da­na, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS)Krešimir Sever uputio je priopćenje u kojem je upozorioda je „osjetljivost za siromašne uvijek jaka karta za sva­kog političara i dobra je za dodvoravanje javnosti“. Ta­kođer, čelnik NHS­a naglašava da je pomalo licemjernojedan dan u godini posvetiti siromašnima širom svijetate da zapravo svim siromašnima treba odati priznanješto uopće uspijevaju preživjeti u svijetu u kojem su naj­češće svedeni samo na brojke u statistici.Žalosna je činjenica da u 21. stoljeću, u vremenu suma­nute utrke za profitom i nikad bržeg razvoja tehnologije,putovanja u svemir i robotizacije, ljudi još uvijek umiruod gladi, pa se Sever s pravom pita „znamo li uopće ko­

liko je djece u svijetu od proteklog Međunarodnog danaborbe protiv siromaštva umrlo od pothranjenosti, gladi ibolesti kao posljedica siromaštva“, te dodaje da „izrekakaže kako nije glad u svijetu zato što se ne mogu zasititisiromašni, nego zato što se ne mogu zasititi bogati“. Štose, pak, Hrvatske tiče, Sever ističe da je u našoj zemljisiromašna čak jedna trećina građana te da stopa rizikaod siromaštva iznosi gotovo 20 posto. Napomenuo je daje stanje dodatno pogoršalo povećanje PDV­a te po­skupljenje plina i struje 2012. godine te da je broj bloki­ranih građana narastao na 317.090 građana. Severtakođer dodaje da su danas u Hrvatskoj siromašni ne sa­mo oni koji ne rade, nego i veliki dio zaposlenih i umi­rovljenika. Veliki problem predstavlja i odlazak mladihvisokoobrazovanih ljudi, koji Hrvatsku napuštaju u po­trazi za poslom i boljim životom. „Vladajući će sadapred izbore podijeliti božićnice umirovljenicima, pomo­ći siromašnima u podmirenju troškova električne ener­gije, pomoći kreditnim dužnicima u švicarcima,omogućiti topli obrok siromašnim učenicima... Kao dasvih tih potrebitih nije bilo i u protekle 4 godine. Jest,ali nije bilo izbora pred vratima. Siromašni nisu takvizbog svog osobnog izbora, nego zbog okolnosti koje suih u to natjerale“, zaključio je predsjednik najveće hr­vatske sindikalne središnjice.

MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA