Upload
zoran-zdravkovic
View
959
Download
4
Embed Size (px)
Citation preview
Katedra za ekologiju i geografiju biljaka 1
Evaporacija i transpiracija
Evaporacija ili isparavajuća snaga vazduha predstavlja kretanje vode u obliku vodene pare sa prirodnih površina.
Katedra za ekologiju i geografiju biljaka 2
Evaporacija
• Rezultat kombinovanog delovanja drugih faktora spoljašnje sredine:
• Temperatura ↑, evaporacija ↑• Vlažnost ↓, evaporacija ↑• Brzina vetra ↑, evaporacija ↑
Katedra za ekologiju i geografiju biljaka 3
Evaporacija
• Odlikuje se dnevnom i sezonskom dinamikom
• Zavisi od karakteristika staništa
Katedra za ekologiju i geografiju biljaka 4
Potencijalna evaporacija
Evaporacija u uslovima neometanog i stalnog snabdevanja vodom površine izložene zagrevanju:- Sušne subtropske oblasti 10-15 mm/dan- Mediteran 5-6 mm/dan- Umerena zona leti 4 mm/dan, zimi 0,1-0,2 mm/dan
Aktuelna evaporacija– uvek manja
Katedra za ekologiju i geografiju biljaka 5
Transpiracijaje gubljenje vode u vidu vodene pare iz biljnih organizama
To je delimično kontrolisan proceskojikoji omogućava:omogućava:-- tok vode kroz organizamtok vode kroz organizam-- hlahlaññenje organizmaenje organizma-- izlučivanje (nekih krajnjih izlučivanje (nekih krajnjih produkata metabolizma, soli itd.)produkata metabolizma, soli itd.)
Katedra za ekologiju i geografiju biljaka 6
Katedra za ekologiju i geografiju biljaka 7
Katedra za ekologiju i geografiju biljaka 8
Merenje intenziteta evaporacije• Hook gauge evaporimetar
Katedra za ekologiju i geografiju biljaka 9
Merenje intenziteta evaporacije
• Piche-ov evaporimetar
Katedra za ekologiju i geografiju biljaka 10
Vazduh se neprestano kreće � sistem planetarne cirkulacije atmosfere.
Ovakvo kretanje vazduha nastaje usled različitog zagrevanja pojedinih oblasti na Zemlji, i njihovog različitog vazdušnog pritiska.
Vazduh se zagreva u ekvatorijalnoj oblasti � podiže se i kreće ka polovima.
Ipak,postoje mnoga odstupanja od ove pravilnosti cirkulacije.
Razlog su:
• Zemljina rotacija
• specifičan raspored kopnenih masa i okeana
• različito zagrevanje kopna i mora
• sila trenja i devijacijska sila (Koriolisova sila)
• sila gravitacije
Vetar
Katedra za ekologiju i geografiju biljaka 11
Na Zemlji postoje:
• stalna vazdušna kretanja,
• specifična regionalna i lokalna kretanja vazdušnih masa,
a koja su uslovljena uslovima zagrevanja i hlañenja kopnenih i vodenih masa.
Uloga vazdušnih kretanja:
- prenošenje toplote
- podstiču isparavanje
- utiču na kruženje vode u biosferi
Katedra za ekologiju i geografiju biljaka 12
Vetar se karakteriše:
• brzinom
- male brzine (lahor, povetarac)
- umerene brzine
- snažni i brzi vetrovi (olujni vetrovi i ciklonske bure)
• pravcem kretanja
Vetrove delimo na osnovu:
• trajanja:
- stalne i
- periodične
• mesta gde se javljaju:
- one koji duvaju na širokim geografskim područjima i
- lokalne vetrove
Katedra za ekologiju i geografiju biljaka 13
Stalni vetrovi
• pasati i antipasati (ekvatorijalna zona)
• zapadni vetrovi (umerena zona)
• polarni vetrovi (istočni vetrovi) (polarna oblast)
Katedra za ekologiju i geografiju biljaka 14
Periodični vetrovi duvaju samo u odreñeno doba godine
• monsuni (zimi sa kopna na more – suvi vetrovi; leti sa mora na kopno –vlažni vetrovi)
Stvaraju periodično listopadna tropska vegetacija (monsunske šume)
Lokalni vetrovi
• košava(u Podunavlju, JI pravca, zimski vetar, suv i hladan)
• vardarac(dolinom Vardara ka Egejskom moru, zimski vetar, suv i hladan)
• bura(sa Dinarskih planina ka moru, zimski vetar, suv i hladan)
• jugo (s mora na kopno, donosi vlagu)
• fen (alpsko-dinarsko područje, suv i topao vetar)
Katedra za ekologiju i geografiju biljaka 15
Lokalni vetroviu primorskim oblastima koji se smenjuju tokom dana i noći
Katedra za ekologiju i geografiju biljaka 16
U tropskim oblastima se povremeno javljaju ciklonski vetrovi ogromne snage sa vrtložnim kretanjem– tajfun, uragan, orkan, tornado.
Nastaju pri sudaranju toplog i vlažnog vazduha koji se podiže, i hladnog i suvog vazduha koji se spušta � spiralna kretanja vazdušnih masa
Katedra za ekologiju i geografiju biljaka 17
Vetrovi uti ču na neke karakteristike staništa:- vetar utiče na kretanje toplote, čime se ublažavaju dnevne i sezonske fluktuacije temperature.
- utiče na smanjenje vlažnosti podloge i vazduha, odnoseći je dalje (povećava evaporaciju)
- utiče na podlogu na kojoj nema ili je nedovoljno razvijena vegetacija, noseći površinske slojeve podloge (npr. pustinjski pesak, sa obradivih površina bez vegetacije)
Katedra za ekologiju i geografiju biljaka 18
Danas je ogromna površina zemlje pretvorena u obradive, poljoprivredne površine, na kojima u jednom periodu godine nema vegetacijskog pokrivača
�odnošenje površinskog i najkvalitetnijeg sloja zemljišta = eolska erozija
Katedra za ekologiju i geografiju biljaka 19
Dejstvo vetra na biljke
• Direktno
• Forma biljke
• Intenzitet transpiracije
• Anemofilija
• Anemohorija
• Indirektno (menjajući druge, abiotičke i biotičke, uslove sredine)
Pinus mugo
Silene acaulis
Draba lasiocarpa
Patuljaste, polegle ili jastučaste životne forme
Katedra za ekologiju i geografiju biljaka 20
Forma “zastave”
Polegle forme
Katedra za ekologiju i geografiju biljaka 21
Katedra za ekologiju i geografiju biljaka 22
Destruktivni efekat snažnih vetrova (�vetrolomi i vetroizvale)
Katedra za ekologiju i geografiju biljaka 23
Blagi vetrovi imajupovoljan efekat na termički statusnekog organizma (hladi ga), dok snažni vetrovi imaju nepovoljan efekat jer izazivaju intenzivnu transpiraciju(odavanje vode u vidu vodene pare) i mogu dovesti do isušivanja tkiva ili celog organizma
Katedra za ekologiju i geografiju biljaka 24
Vetar ima veliku ulogu u oprašivanju pošto prenosi polen nekih biljnih vrsta (anemofilija).
Pinus mugo Juglans regia
Katedra za ekologiju i geografiju biljaka 25
Ima ulogu u raznošenju semena (anemohorija), koja stoga moraju da budu laka i sa odreñenim prilagoñenostima.
Taraxacum sp. Ostrya carpinifolia
Katedra za ekologiju i geografiju biljaka 26
Kotrljani
Gypsophila paniculata
Suaeda fruticosa
Katedra za ekologiju i geografiju biljaka 27
← Uticaj soli na biljke
Uticaj hidrogen fluorida na biljke→
Indirektno delovanje vetra na biljke,Prenosi soli, čestice prašine i čañi,
različite polutante (oksidi azota, sumpora
i drugo)
Katedra za ekologiju i geografiju biljaka 28
Vetar predstavlja značajan izvor električne energije u oblastima u kojima su česti i snažni vetrovi (ravnice)
Katedra za ekologiju i geografiju biljaka 29
Anemometar
je aparat za merenje brzine vetra
Merenja su kontinuirana
Katedra za ekologiju i geografiju biljaka 30
Katedra za ekologiju i geografiju biljaka 31
Katedra za ekologiju i geografiju biljaka 32
Upotreba ruže vetrova:
• Postavljanje poljozaštitnih pojaseva
Katedra za ekologiju i geografiju biljaka 33
Upotreba ruže vetrova :• Planiranje položaja industrijskih objekata, velikih saobraćajnica, deponija
Katedra za ekologiju i geografiju biljaka 34
Upotreba ruže vetrova:• Planiranje položaja poljoprivrednih površina i farmi
Katedra za ekologiju i geografiju biljaka 35
Upotreba ruže vetrova:• Planiranje pravca pružanja ulica
Katedra za ekologiju i geografiju biljaka 36
Zadatak 1.Nacrtajte ruže vetrova za učestalost (%), prosečnu brzinu i maksimalnu briznu vetra zadve meteorološke stanice
8.69.810.210.713.817.418.020.3Maksimalna brzina vetra (m/s)
3.63.11.21.11.01.01.00.2Prosečna brzina vetra (m/s)
9.515.115.820.825.234.043.569.9Učestalost vetra (dani)
SZZJZJJIISISStanica II
8.914.515.016.911.57.28.58.2Maksimalna brzina vetra (m/s)
1.41.21.21.54.53.91.30.3Prosečna brzina vetra (m/s)
37.848.317.516.877.728.010.523.1Učestalost vetra (dani)
SZZJZJJIISISStanica I
Katedra za ekologiju i geografiju biljaka 37