Ezra i Nehemija - Adventisti Hrvatska · napreduje i da se Njegovo ime uzdigne i objavi πirom svijeta. Njihov æivot pokazuje πto Bog moæe uËiniti preko posveÊenih, vjernih vo

1

Jiri Moskala

Ezra i Nehemija

Pouke iz Biblije

Listopad, studeni i prosinac 2019.

ˇ

2

Sadræaj

1. Davanje smisla povijesti: Zerubabel i Ezra

2. Nehemija

3. Boæji poziv

4. SuoËavanje s protivljenjem

5. Krπenje duha zakona

6. »itanje RijeËi

7. Naπ Bog koji opraπta

8. Bog i Savez

9. Kuπnje, nevolje i popisi

10. Proslavljanje Boga

11. Narod pada u stari grijeh

12. SuoËavanje s loπim odlukama

13. Voe u Izraelu

POUKE IZ BIBLIJE — izdanje za odrasle — 4/2019.

Pouke iz Biblije — izdanje za odrasle priprema Odjel za crkvenesluæbe Generalne konferencije adventista sedmog dana. Pouke se pripre-maju pod nadzorom proπirenog odbora za subotnjoπkolske pouke, Ëiji suËlanovi konzultativni urednici. Tiskana biblijska pouka pridonos je odbora.

Nakladnik: ZNACI VREMENA, Prilaz Gjure DeæeliÊa 77, 10 000 Zagreb, Hr-vatska • Odgovorni urednik: Neven KlaËmer • Urednik: Mario ©ijan • Pri-jevod: Dragana Todoran • Lektura: Marijan MalaπiÊ • Korektura: Ljiljana

–idara • Prijelom: Brankica VukmaniÊ • Tisak: Tiskara Velika Gorica

znaci-vremena.com • adventisti.hr

CROATIAN ADULT SSQ — 4/2019Jiri Moskala, Ezra and Nehemiahˇ

3

UVOD

Evanelje u Ezri i NehemijiEzra i Nehemija bili su izuzetni voe, usmjereni na Boga, usre-

dotoËeni na RijeË, voeni Duhom, i æarko su æeljeli da Boæji narodnapreduje i da se Njegovo ime uzdigne i objavi πirom svijeta. Njihovæivot pokazuje πto Bog moæe uËiniti preko posveÊenih, vjernih voa kojisluæe.

Zbog svoje greπne naravi, steËenih navika i naslijeenih osobina,mi moæemo doæivjeti istinske, trajne promjene samo prouËavanjem Bo-æje rijeËi koja preobraæava i silom Duha Svetoga. Vjernici æive “ne silomni krjepoπÊu nego Duhom mojim” (Zaharija 4,6), i prihvaÊanjem BoæjihobeÊanja vjerom (Habakuk 2,4), πto dovodi do æivog duhovnog æivota.

Pouka za ovo tromjeseËje prikazuje da je æivot sloæen. »im pokuπa-mo Ëiniti ono πto je dobro, nailazimo na prepreke i suoËavamo se sprotivljenjem. »ak nam se i prijateljimogu otvoreno ili tajno protiviti, iËak postati naπi neprijatelji. Prepre-ke i otpor prema dobru pokazuju daje Sotona æiv i da je grijeh stvaran.NemoguÊe je boriti se protiv Sotoneu ljudskoj snazi jer je zlo jaËe odnas. Samo Bog moæe donijeti pobje-du, promijeniti odreeno miπljenje ipruæiti nam silu da æivimo uravno-teæenim æivotom. Æivotna obeshrab-renja prilike su za promjenu. Razo-Ëaranja nam mogu pomoÊi da seusredotoËimo na bît i ubrzamo svojduhovni rast, dok uz Boæju pomoÊpostiæemo pobjedu nad svakom krizom.

Knjige Ezra i Nehemija ne zavrπavaju optimistiËno. Grijeh je ozbi-ljan problem i πiri se lako i brzo. NajveÊi izazov ne dolazi izvana, veÊproizlazi iz nevjernosti Bogu, kada Boæji narod ne slijedi Njegovu ot-krivenu volju. Biti vjeran Gospodinu i ustrajati u izvrπavanju Njegovihnaloga najveÊi je ispit za Boæju crkvu. Kao πto je Ezra dobro razumio,jedina sila koja mijenja dolazi od marljivog prouËavanja Pisma, njegovograzumijevanja i prihvaÊanja.

Da bi se ostvarila polazna toËka proroËanstava o 70 tjedana i 2300dana i noÊi (koji zapoËinju 457. g. pr. Kr.), Bog je u svojoj milostidjelovao i izvrπio utjecaj na kralja Artakserksa I., koji je dopustio Ezrida se zajedno sa skupinom Izraelaca vrati u Jeruzalem, zajamËio im

»im pokuπamo Ëinitiono πto je dobro,nailazimo naprepreke i suoËavamose s protivljenjem.Prepreke i otporprema dobrupokazuju da jeSotona æiv i da jegrijeh stvaran.

»im pokuπamo Ëinitiono πto je dobro,nailazimo naprepreke i suoËavamose s protivljenjem.Prepreke i otporprema dobrupokazuju da jeSotona æiv i da jegrijeh stvaran.

4

sigurnost na putu i osigurao potrebna novËana i druga sredstva za slu-æbu u Hramu (Ezra 7,11-28).

KljuËne teoloπke teme ovih dviju knjiga jesu Boæja providnost,vjernost i Savez. Bog je ispunio svoja obeÊanja iako je Njegov narod biouskogrudan, nepostojan, rastrojen i tvrdoglav. Preko svojih slugu Bog ihje pozvao da iziu iz stanja obamrlosti i doæive buenje i obnovu.

“Djelo obnove koje su obavili povratnici iz suæanjstva pod vodstvomZerubabela, Ezre i Nehemije, daje sliku rada na duhovnoj obnovi do kojetreba doÊi u zavrπnim danima povijesti ovoga svijeta. Izraelov ostatakbio je slab, izloæen nasilju svojih neprijatelja; ali preko njega je Bognamjeravao saËuvati na Zemlji spoznaju o sebi i svojem Zakonu. Pripad-nici toga ostatka bili su zaπtitnici pravog bogoπtovlja; Ëuvari svetih pro-roËanstava.” (Ellen G. White, Proroci i kraljevi, str. 430,431; u izvorniku677)

Knjige Ezra i Nehmija povijesno su povezane i biljeæe vaæne promje-ne u æivotu Boæjeg naroda. Ova 23 poglavlja Ëine jedinstveni opseæanizvjeπtaj; ona se nadopunjuju i obrauju sliËna teoloπka pitanja. Pom-nim prouËavanjem kompozicije ovih dviju knjiga, moæemo uoËiti Boæjeiznimno djelovanje u povijesti i Njegovo milostivo vodstvo.

Imajte na umu da nije sve πto je prikazano u ovim knjigama napi-sano kronoloπkim redom i da su pojedini dijelovi sastavljeni prematematici.

Kao πto Êemo vidjeti, izazov koji se naπao pred Ezrom i Nehemijomnije bio obnova Hrama (on je bio zavrπen i posveÊen 515. g. pr. Kr., viπeod pedeset godina prije Ezrinog dolaska), veÊ ponovna izgradnja Jeru-zalema, obnova vlasti i nacionalne neovisnosti — πto je sve na krajupripremilo put dolasku Mesije.

Dok ovog tromjeseËja prouËavamo Boæju rijeË, neka nas Gospodinblagoslovi i nadahne, neka dodirne naπe srce, preobrazi naπe razmiπlja-nje i osposobi nas da Ga vjerno i s oduπevljenjem slijedimo.

Jiri Moskala, doktor teologije i filozofije, dekan je i profesor sta-rozavjetne egzegeze i teologije na AdventistiËkom teoloπkom fakultetuna SveuËiliπtu Andrews. Na fakultetu je poËeo raditi 1999. godine. Prijedolaska na Adrews, Moskala je obavljao razliËite duænosti (rukopolo-æeni propovjednik, profesor i direktor) u Republici »eπkoj. »lan je broj-nih teoloπkih druπtava, napisao je ili uredio brojne Ëlanke i knjige naËeπkom i engleskom jeziku. Takoer je sudjelovao u nekoliko arheolo-πkih ekspedicija u Tell Jalulu u Jordanu.

ˇ

5

OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo iz knjige Ellen G. White,Velika borba, Znaci vremena, 2010., poglavlje 3

Pouka 1 28. rujna—5. listopada 2019.

Davanje smisla povijesti:Zerubabel i Ezra

“Ovako veli perzijski kralj Kir: ‘Sva zemaljska kraljevstvadade mi Jahve, Bog nebeski. On mi naloæi da mu sagradim Domu Jeruzalemu, u Judeji.’” (Ezra 1,2)

Biblijski tekstovi: Jeremija 25,11.12; Daniel 9,1.2; Ezra 4,1-7; Izaija 55,8.9; Ezra 7,1-28.

Bog je u Jeremijinim spisima obeÊao da Êe se Njegov narod vratitiu svoju domovinu nakon sedamdeset godina suæanjstva u Babilonu.Kralj Kir bio je Boæje orue preko kojeg je ostvaren ovaj povratak. Kir,Boæji pomazanik (Izaija 45,1), izdao je proglas oko 538. g. pr. Kr. kojimje omoguÊio Boæjem narodu da se vrati u svoju zemlju i ponovno sagradiHram. Upravo je Bog nadahnuo Kira da kaæe Jeruzalemu: “Sagradi se!”i Crkvi: “Utemelji se!” (Izaija 44,28) Bog je zajamËio da Êe Jeruzalem bitiponovno sagraen. On je pokrenuo i Kirovo srce da izda dopuπtenje dase sagradi Hram. Uvijek je ohrabrujuÊe vidjeti da Boæji narod pozitivnoreagira na Gospodnje djelovanje: “Tada ustadoπe glavari obitelji Jude iBenjamina, sveÊenici i leviti i svi kojima je Bog potaknuo duh, i krenuπegraditi Dom Jahvin u Jeruzalemu.” (Ezra 1,5) U ovom retku vidimo kakonarod pozitivno odgovara na Boæja moÊna i milostiva djela. Svoja najve-Êa dostignuÊa postiæemo kada shvatimo tko je Bog i πto Ëini, kadaspoznamo da s ljubavlju vodi svoj narod.

6

NEDJELJA 29. rujna

PRVI POVRATAK IZGNANIKA

ProËitajte sljedeÊe tekstove: Jeremija 25,11.12; 29,10; Daniel9,1.2. Kada se dogodio prvi povratak izgnanika? Koje se proroËan-stvo ispunilo ovim povratkom?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Gospodin je utjecao na Kira da dopusti prvi povratak, Ëime se is-punilo Jeremijino proroËanstvo o sedamdeset godina. Jeremija je za-biljeæio da Êe u Judinoj zemlji pod Babilonom sedamdeset godina vla-dati pustoπ (od 606./605. do 537./536. g. pr. Kr.), ali da Êe tada BogomoguÊiti povratak izgnanika. Dok je Daniel prouËavao Jeremijine spi-se, shvatio je da je doπlo vrijeme za taj obeÊani povratak.

Daniel je u 9. poglavlju Knjige proroka Daniela uznemiren jer jesedamdeset godina skoro isteklo bez oËitih promjena, a na vlast seuzdiglo novo perzijsko kraljevstvo. Tugovao je i obratio se Bogu moleÊiza milost i ispunjenje Njegovih obeÊanja. U istom poglavlju (Daniel 9,24-27) Bog je uvjerio Daniela da se On brine o svemu i da postoje odreeniplanovi za buduÊnost, kada Êe doÊi Izbavitelj koji Êe umrijeti za narodi otkupiti njihove grijehe, donijeti pravdu i ispuniti ærtveni sustav. Bogje zapravo govorio: “Daniele, ne brini se. BuduÊi da Êe pravi Izbavitelj(Isus) sigurno doÊi, ja Êu sada i tebi poslati izbavitelja.” Ubrzo nakontoga Bog je pokrenuo Kira, perzijskog kralja, koji je izdao naredbu dase oslobode suænjevi. Bog je uvijek vjeran svojim obeÊanjima. (Vidi uDanielu 10 kako je Bog osigurao napredak svojeg naroda u njegovojzemlji.)

U Ezri 1 zabiljeæen je Kirov ukaz prema kojem se narod moæeslobodno vratiti u Jeruzalem i sagraditi Gospodnji dom. Ovaj ukaz ob-javljen je izmeu 539. i 537. g. pr. Kr. Kir ne samo da im je dopustio dapou, veÊ se pobrinuo da se vrate s poklonima i darovima, ukljuËujuÊii posude iz Hrama koje je Nabukodonozor uzeo. Ovaj nas dogaaj pod-sjeÊa na izlazak Izraelaca iz Egipta koji se odigrao mnogo godina prije,kada je Bog isto tako pokrenuo srca ljudi da im daruju poklone naodlasku. Ova prva skupina koja se vratila u Judeju brojila je 50.000 ljudii najvjerojatnije je obuhvaÊala æene i djecu iz drugih podruËja.

Koja su joπ povijesna proroËanstva ispunjena upravo onakokako je obeÊano u RijeËi, i kako iz njih moæemo primiti utjehu daBog poznaje buduÊnost i da moæemo vjerovati Njegovim obeÊanjima?

7

PONEDJELJAK 30. rujna

OP∆I PREGLED KRALJEVA I DOGA–AJA

Prva skupina povratnika dobila je zadatak da ponovno sagradi Boæjihram. O protivljenju gradnji Hrama prouËavat Êemo poslije. Sada Êemorazgovarati o vladavini perzijskih kraljeva u vrijeme dugotrajne gradnjeHrama i obnavljanja Jeruzalema. Vaæno je da poznajemo povijesnu po-zadinu izvjeπtaja o Ezri i Nehemiji jer nam to pruæa dublji uvid u njihoveporuke.

ProËitajte Ezra 4,1-7. Koji se kraljevi spominju za Ëije je vlada-vine nastalo protivljenje gradnji Hrama?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Slijedi lista perzijskih kraljeva kronoloπkim redoslijedom, koji supovezani s knjigama Ezrom i Nehemijom. Na poËetku liste nalazi se Kirkoji je osnovao perzijsko kraljevstvo i osvojio Babilon 539. g. pr. Kr.:

• Kir II. Veliki (559.—530. g. pr. Kr.)• Kambiz II. (530.—522. g. pr. Kr.)• Darije I. (522.—486. g. pr. Kr.)• Kserkso I. (485.—465. g. pr. Kr.) (takoer poznat kao Ahasver u

Esteri)• Artakserkso I. (465.—424. g. pr. Kr.)

Dok prouËavamo ove knjige, trebamo znati da ovi kraljevi u Ezrinisu spomenuti kronoloπkim redoslijedom. Na primjer, tekst u Ezri 4,6-24 umetnut je ispred 5. poglavlja, u kojem se nastavlja izvjeπtaj o smet-njama u zidanju Hrama. Zatim, dogaaj s pismima upuÊenim Kserksu I.(Ahasveru) i Artakserksu I. iz Ezre 4 odigrao se nakon dogaaja zabilje-æenih u 5. i 6. poglavlju, koji se odnose na Darija I. Ovakav slijed moæese Ëitatelju uËiniti sloæenim i moæe postati razlog zbunjenosti koja vla-da stoljeÊima u vezi s ovim knjigama. Kako tromjeseËje bude odmicalo,poznavanje slijeda dogaaja pomoÊi Êe nam da bolje shvatimo Ezrine iNehemijine poruke.

Koliko Ëesto u Bibliji nailazite na pojedinosti koje vas zbunju-ju? Kako moæete vjerovati Bogu i Njegovoj RijeËi, Ëak i kada naie-te na neπto nerazumljivo? Zaπto je to vaæno? (Vidi Izaija 55,8.9.)

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

8

UTORAK 1. listopada

DRUGI POVRATAK IZGNANIKA

U Ezri 7,1-10; 8,1-14 vidimo da kralj Artakserkso I. dopuπta Ezri dase vrati u Jeruzalem (457. g. pr. Kr.) i da sa sobom povede sve koji seæele vratiti. Ne zna se mnogo o odnosu izmeu kralja i Ezre, niti πto jeEzra radio na dvoru. U Ezri 8 navedeni su glavari obitelji koje su sevratile, poËevπi od povratnika sveÊenika, preko kraljevske loze do ju-dejskog stanovniπtva opÊenito. Posebno je imenovano dvanaest obitelji,πto odaje dojam da se tim brojem namjerno podsjeÊa na dvanaest Iz-raelovih plemena.

U tekstu se spominje oko 1500 muπkaraca, πto bi raËunajuÊi æenei djecu bilo ukupno oko 5000 do 6000 ljudi. Ovo je bila mnogo manjaskupina od prve koja se vratila sa Zerubabelom i Jeπuom.

ProËitajte Ezra 7,1-10. ©to iz ovog teksta saznajemo o Ezri?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Ezra je knjiæevnik sa sveÊeniËkim podrijetlom. Kao sveÊenik on jepotomak Arona, Mojsijevog brata, prvog izraelskog sveÊenika. Premaizvjeπtajima zabiljeæenim u Ezri, kao i u hebrejskoj predaji, Ezrino imebilo je vrlo cijenjeno, a cijenjeno je Ëak i danas. Nije poznato je li Ezrasluæio kao knjiæevnik na dvoru kralja Artakserksa, tako da se ovo pred-stavljanje Ezre kao knjiæevnika odnosi na njegove prethodne odgovor-nosti ili na njegove vjeπtine koje poËinje koristiti nakon dolaska u Ju-deju. Kako god bilo, Ezra je sigurno radio u Artakserksovom bliskomokruæenju s obzirom na to da ga je kralj poslao kao vou puta.

U Ezri 7,6.10 Ezra je opisan kao “vjeπt” i “posveÊen” knjiæevnik iliuËitelj. RijeË “vjeπt” u doslovnom smislu znaËi “hitar”, opisujuÊi nekogatko je brz u razumijevanju i sagledavanju odreenih pojedinosti. Ezra jeimao pronicav um — bio je poznat po svojem poznavanju Boæjeg zakonai po mudrosti. ©toviπe, Ëinjenica da je kralj izabrao Ezru da odvedeskupinu Izraelaca u Judeju svjedoËi o Ezrinoj hrabrosti i sposobnosti-ma voe.

Zapazite da je Ezra svim srcem istraæivao “Zakon Jahvin” (Ezra7,10). Kako bismo primijenili ovo naËelo na svoj æivot danas?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

9

SRIJEDA 2. listopada

ARTAKSERKSOV UKAZ

ProËitajte Ezra 7,11-28. Koji su bili elementi kraljevog ukaza?Zaπto su ove upute bile vaæne izraelskom narodu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Artakserksov ukaz sliËan je Kirovom prvom ukazu. Kalj poziva svekoji su voljni, posebno pripadnike sveÊeniËke loze, da pou u Jeruzalem.Iako je prema povijesnim dokumentima Muraπu veÊina Æidova na krajuostala u Perziji (πto se vidi u izvjeπtaju o Esteri), bilo je onih koji suËekali priliku da zapoËnu nov æivot u domovini svojih predaka. Kralj jeuputio veÊinu svojih naloga rizniËarima s one strane Rijeke (Eufrata).Zadatak rizniËara bio je da osiguraju Ezri sve πto mu je potrebno zaobnovu grada da “proslavi Dom Jahvin u Jeruzalemu” (Ezra 7,27). Nakraju, kralj je naloæio Ezri da se pobrine za dræanje Boæjeg zakona, kaoi zakona kralja, uspostavljajuÊi sudski sustav. Red i organizacija kaorezultat ove zapovijedi vaæni su aspekti svakog druπtva. ©toviπe, kralj jeolakπao Ezri i Æidovima da obnove svoju domovinu.

Ukazuje li kraljevo zalaganje za ponovnu gradnju grada i Hrama daje on postao vjernik Ezrinog Boga? Artakserkso naziva Boga “BogomIzraelovim, koji prebiva u Jeruzalemu” (Ezra 7,15). Izrazi koje kralj kori-sti u vezi s Bogom Izraelovim pokazuju da je Jahvu smatrao lokalnimboæanstvom koje je trebalo umilostiviti darovima. Nije æelio da ovaj lo-kalni bog bude gnjevan na njega i njegove sinove (Ezra 7,23). Osim toga,trebamo zapaziti da je 457. g. pr. Kr. godina egipatske pobune protivperzijske vlasti; prema tome, vjerojatno su kraljevi susretljivi postupcitrebali osigurati lojalnost pokrajine Judeje.

Naæalost, usprkos odnosu koji je kralj uspostavio s Ezrom i Nehe-mijom, on nije postao vjernik; barem u tekstu niπta ne upuÊuje na to,πto znaËi da Bog moæe upotrijebiti Ëak i neobraÊene ljude da izvrπeNjegovu volju na Zemlji.

Kako Ëak i usred toliko boli i patnje moæemo imati povjerenjeu Boæju vrhovnu vlast nad svijetom, kao πto se vidi u ovom primjeru?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

10

»ETVRTAK 3. listopada

VAÆNOST OBRAZOVANJA

ProËitajte Ezra 7,6.10. ©to ovi tekstovi uËe o vaænosti odgova-rajuÊeg vjerskog obrazovanja?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Ezrino iskreno posveÊenje Bogu i njegova odluka da prouËava,primjenjuje i pouËava Boæju rijeË (Ezra 7,6.10) pripremili su ga za uzvi-πeniju sluæbu u Izraelu. Biblijski tekst doslovno glasi da se posvetioprouËavanju, izvrπavanju i pouËavanju Gospodnjeg zakona.

Ellen G. White pruæa vaæan uvid u njegov æivot: “Roen kao pripad-nik Aronove loze, Ezra je dobio sveÊeniËku naobrazbu. Upoznao se osimtoga i sa spisima magâ, astrologâ i mudracâ medo-perzijskog kraljev-stva. Meutim, nije bio zadovoljan svojim duhovnim stanjem. »eznuo jeza uspostavljanjem potpunoga sklada s Bogom, Ëeznuo je za mudroπÊukoja Êe mu pomoÊi da ostvari boæansku volju. Zato je ‘nastojao svimsrcem proniknuti Zakon Jahvin, vrπiti ga i pouËavati Izraela u zakonimai obiËajima’ (Ezra 7,10). To ga je navelo da se posveti marljivom prou-Ëavanju povijesti Boæjeg naroda, zapisanoj u spisima proroka i kraljeva.Pretraæivao je povijesne i pjesniËke dijelove Biblije da shvati zaπto jeBog dopustio da Jeruzalem bude razoren a Njegov narod odveden usuæanjstvo u daleku neznaboæaËku zemlju.” (Proroci i kraljevi, str.394,395; u izvorniku 608)

“Ezrini napori da oæivi zanimanje za prouËavanje Pisma imali susvoj trajni temelj u njegovu neumornom æivotnom djelu Ëuvanja i um-noæavanja svetih spisa. On je sakupljao sve prijepise Zakona do kojih jemogao doÊi, davao ih na prepisivanje i onda dijelio ljudima. »ista rijeË,tako umnoæena i stavljena u ruke mnogim ljudima, πirila je znanje kojeje imalo neprocjenjivu vrijednost.” (Isto, str. 396; u izvorniku 609)

Zapazite da je Ezra uvidio da poganstvo, iako ga je poznavao, nijeispravno, pa je æelio saznati istinu s izvora istine, iz Boæje rijeËi i “Zako-na Jahvinog”. Morao je zaboraviti velik dio onoga πto je nauËio u svje-tovnim πkolama, jer je nesumnjivo veÊina toga πto su pouËavale bilopogreπno. Uostalom, koliko su mu znaËili “spisi magâ i astrologâ”?

Na koje naËine Ëak i danas trebamo zaboraviti ono Ëemu smouËeni u svijetu?

..................................................................................................................................

11

PETAK 4. listopada

ZA DALJNJE POU»AVANJE

U knjizi Ellen G. White Proroci i kraljevi proËitajte poglavlje “Ezra,sveÊenik i knjiæevnik”, str. 386—392 (u izvorniku 607—617).

Zapazite Ezrin marljiv rad: “Ezra je postao Boæji predstavnik, uËioje ljude oko sebe naËelima koja vladaju Nebom. Tijekom preostalih go-dina svoga æivota, bez obzira na to je li se nalazio u blizini dvora medo-perzijskoga kralja ili u Jeruzalemu, svojim osnovnim æivotnim zvanjemsmatrao je posao uËitelja. Dok je drugima prenosio istine koje je nau-Ëio, poveÊavala se njegova radna sposobnost. Postao je Ëovjek poboæ-nosti i revnosti. Bio je Gospodnji svjedok svijetu, svjedoËeÊi o snazibiblijske istine da oplemeni Ëovjekov svakidaπnji æivot.” (Ellen G. White,Proroci i kraljevi, str. 387; u izvorniku 609)

“U djelu obnove koje danas treba biti obavljeno, potrebni su ljudikoji po ugledu na Ezru i Nehemiju neÊe uljepπavati ni opravdavati grijeh,niti Êe izbjegavati da brane Boæju Ëast. Oni na kojima poËiva teret ovogaposla neÊe ostajati mirni kada se Ëini zlo, niti Êe zlo pokrivati ogrtaËemlaænog milosra. Oni Êe imati na umu da Bog ne gleda tko je tko i daje strogost prema nekolicini zapravo milost prema mnogima. Oni Êetakoer imati na umu da onaj koji ukorava zle, uvijek mora biti nadahnutKristovim duhom.” (Isto, str. 429; u izvorniku 675)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Da, primili smo mnoga divna Gospodnja obeÊanja. Meutim,u isto vrijeme, Bog nam se ne nameÊe. Kako odluke koje donosimou svojem æivotu mogu osujetiti ispunjenje Njegovih obeÊanja?

2. ProËitajte Danielovu molitvu u Danielu 9,1-23. Koja naËelamoæete primijeniti u svojem æivotu? Odnosno, πto je Ëinio Daniel,kakav je bio njegov stav i πto je traæio? ©to joπ zapaæate πto semoæe primijeniti na nas danas?

3. U odsjeku od Ëetvrtka Ellen G. White piπe da je Boæja rijeËbila u srediπtu Ezrine sluæbe i da je marljivo radio na njezinomπirenju meu narodom. Koja je jasna i vaæna pouka za nas danasu vezi sa srediπnjim mjestom koje Boæja rijeË treba zauzimati unaπem æivotu i Crkvi?

12

Napadnut sumpornom kiselinom

Banza Mwela, pastor crkve koja svetkuje nedjelju, u Demokratskoj Repu-blici Kongo, zamalo je umro kad su ga supruga i sin polili kiselinom od kojegori koæa. I to kad je doπao kuÊi na dan njegovog krπtenja u AdventistiËkojcrkvi.

Ali Banza, kojemu je lice trajno nagreno, i tako teπko obiljeæen za cijeliæivot, danas je adventistiËki propovjednik laik i iznosi snaæno svjedoËanstvokoje mnoπtvo privlaËi Isusu. “Zahvaljujem Gospodinu πto pripadam adventistiË-koj obitelji i πto je Sotona poraæen”, govori Banza.

Dogaaj je zapoËeo u listopadu 2013. godine kada je Banza prisustvovaoevaneoskim programima pod πatorom u gradu Likasi na jugoistoku zemlje.Æelio je znati viπe o adventistiËkim doktrinama te se upisao u πkolu pastoralnepoduke na tamoπnjem SveuËiliπtu Philip Lemon.

Na dan krπtenja Banza se sretan vratio kuÊi pjevajuÊi himnu o Isusovojsnazi. Kad je uπao u kuÊu, s lea mu je priπao njegov odrasli sin i bacio mukantu sumporne kiseline u lice i po tijelu. Zaslijepljen i opeËen, od bolova sesruπio na pod. Banza je plakao u agoniji. Tu zavjeru pripremili su Banzinasupruga i sin, ljuti πto je napustio njihovu crkvu.

“Izvrπili su napad i mislili su da Êe umrijeti na licu mjesta”, kaæe RobertS. Muhune, predsjednik Unije istoËnoga Konga. “Ali, sreÊom, dogodilo se Ëudo.Taj Ëovjek nije umro.”

Susjedi su Ëuli Banzino zapomaganje i odvezli ga u bolnicu. LijeËnici nisubili sigurni da Êe preæivjeti. Izgubio je oko i veÊi dio koæe na tijelu. Proveo jetjedne na intenzivnoj njezi i presaivanju koæe i bio podvrgnut brojnim re-konstruktivnim plastiËnim operacijama, koje se nastavljaju Ëak i sada. Adven-tistiËki vjernici pomogli su u financiranju skupih operacija. Banzina supruga isin nestali su nakon napada i nalaze se u bijegu.

Dok Banza i dalje trpi bolove, malo vremena provodi u bolniËkom krevetu.Aktivno iznosi svoje svjedoËanstvo u crkvama i na sastancima pod πatorima.Dok iznosi svoju æivotnu priËu, Ëita svoj omiljeni biblijski odlomak u Izaiji 43,1-3: “Sada ovako govori Jahve, koji te stvorio, Jakove, koji te sazdao, Izraele: ‘Neboj se, jer ja sam te otkupio; imenom sam te zazvao: ti si moj! Kad preko vodeprelaziπ, s tobom sam; ili preko rijeke, neÊe te preplaviti. Poeπ li kroz vatru,neÊeπ izgorjeti, plamen te opaliti neÊe. Jer ja sam Jahve, Bog tvoj, Svetac Izraelov,tvoj spasitelj.’”

Andrew McChesney, AdventistMission.org

13


Pouka 2 5.—12. listopada 2019.

Nehemija“Kad sam Ëuo te vijesti, sjedoh i zaplakah. Tugovao sam

viπe dana, postio i molio se pred Bogom nebeskim. I rekoh: ‘O,Jahve, Boæe nebeski, veliki straπni Boæe, koji Ëuvaπ Savez inaklonost onima koji te ljube i dræe zapovijedi tvoje!’” (Nehe-mija 1,4.5)

Biblijski tekstovi: Nehemija 1; 2; Ponovljeni zakon 7,9; Psalam23,1-6; Brojevi 23,19.

U Judeju su se vratile dvije skupine suænjeva u okviru makar djelo-miËnog ispunjenja Boæjih obeÊanja danih hebrejskom narodu.

Meutim, Bog priprema joπ jednu skupinu izgnanika. Posljednjojskupini zarobljenika dan je nalog da rijeπi postojeÊi problem. Iako su seprve dvije skupine vratile s namjerom da ponovno sagrade Jeruzalem idovrπe Hram, odustale su od gradnje jer su se okolni narodi tome uspro-tivili. Ljudi iz okolnih podruËja nisu æeljeli da Izraelci obnove grad injegove zidove jer su se plaπili da Êe postati moÊan narod kao nekada(Ezra 4,6-24). Prema tome, povratak Izraelaca Ëinio se kao prijetnja kojusu bili odluËni zaustaviti. Meutim, Bog nije pozvao svoj narod da bi ganapustio tijekom radova koje im je naloæio da obave.

Dakle, On je pripremio joπ jednog Ëovjeka koji Êe izvrπiti Njegovuvolju i ostvariti Njegove namjere. Njegovo ime bilo je Nehemija i sada seokreÊemo njemu i njegovom radu za Gospodina.

14

NEDJELJA 6. listopada

NEHEMIJA PRIMA LO©E VIJESTI

Knjiga Nehemijina poËinje otprilike na isti naËin kao i Danielova(proËitajte Daniel 1,1.2), s loπim vijestima. Da, mnogi su se vratili uzemlju svojih predaka, ali tamoπnje prilike nisu bile dobre.

ProËitajte Nehemija 1,1-4. Zaπto je Nehemija bio toliko potre-sen? Kako je reagirao na loπe vijesti koje je primio?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Pojedini Æidovi zarobljeni prije viπe godina dovedeni su u Susu,jedan od Ëetiri administrativna srediπta perzijskog kraljevstva, gdje jeNehemija sluæio u kraljevoj palaËi kao peharnik. Izraz upotrijebljen zaHananija, “jedan od moje braÊe”, najvjerojatnije se odnosi na brata pokrvi, jer se Hanani spominje na sliËan, ali mnogo prisniji naËin, u Ne-hemiji 7,2, mada taj izraz moæe upuÊivati i samo na sunarodnjaka Izra-elca. Razgovor s Hananijem najvjerojatnije se odvijao izmeu sredinestudenoga i sredine prosinca 445. g. pr. Kr., otprilike trinaest godinanakon Ezrinog povratka u Jeruzalem. Hanani izvjeπtava da su prilike uJeruzalemu teπke. Narod nije uspio ponovno sagraditi Jeruzalem. Nepri-jatelj je uniπtio gradske zidine ostavljajuÊi ga nezaπtiÊenog i pustog.

Vaæno je spomenuti da je kralj Artakserkso slomio nadu povratnikazaustavivπi gradnju nakon πto se narod s one strane Rijeke poæalio(Ezra 4). To je omoguÊilo neprijateljima da uniπte gradske zidine (Ezra4,23). Nehemija je Ëuo glasine o toj nesreÊi, ali do tog trenutka nijeimao prave odgovore.

Iako je Hram ponovno sagraen, nije u potpunosti bio u funkciji jerhramski sluæbenici nisu mogli æivjeti u Jeruzalemu. Takve prilike ra-æalostile su Nehemiju, a sve ono πto su nosile ovakve vijesti pogodile sunjegovu duπu: Æidovi nisu proslavljali Boga iako su se vratili s tim ci-ljem. Umjesto toga, zanemarili su Boæji dom i sveti grad zbog straha odneprijatelja i ugnjetavanja.

Prema tome, Nehemija se odmah okreÊe Bogu. On ne optuæuje ju-dejski narod da nema vjere i ne naziva ih kukavicama niti prihvaÊapostojeÊe stanje stvari. Nehemija jednostavno ide na koljena i poËinjese moliti i postiti.

Kada je Ëuo ove loπe vijesti, Nehemija je plakao, postio i moliose. ©ta nam njegovo ponaπanje govori o tome kako se trebamoobratiti Bogu, pogotovo u vrijeme nevolje?

15

PONEDJELJAK 7. listopada

NEHEMIJINA MOLITVA

ProËitajte Nehemijinu molitvu u Nehemiji 1,5-11. Koji su ele-menti ove molitve? Zaπto Nehemija ukljuËuje sebe kao jednog odkrivaca?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

1. Boæe, Ti si velik i milostiv (Nehemija 1,5)2. »uj me (Nehemija 1,6)3. Priznajemo svoje grijehe (Nehemija 1,6.7)4. Ne zaboravi svoja obeÊanja (Nehemija 1,8.9)5. Ti si nas otkupio (Nehemija 1,10)6. »uj me (Nehemija 1,11)7. Boæe, daj nam napredak i izlij na nas milost (Nehemija 1,11)

Nehemijina molitva je skladna cjelina u kojoj govori o Boæjoj veliËi-ni i priznavanju njihovih grijeha, i koja zavrπava vapajem za pomoÊ.Molitva podsjeÊa na Danielovu molitvu u 9. poglavlju istoimene knjige,i moguÊe je da je Nehemiji ta molitva bila poznata. Valja zapaziti daNehemija ne zapoËinje vapajem za pomoÊ, veÊ prvo iznosi istinu o velikomi straπnome Bogu nebeskom. On takoer istiËe da Bog Ëuva Savez i daje milostiv prema onima koji Ga ljube, kao da podsjeÊa Boga da je uvijekbio vjeran i da ni sada ne moæe biti drugaËiji.

Molitva ima posebnu strukturu (kao πto je prikazano u prethodnomtekstu) u Ëijem je srediπtu 8. redak, u kojem Nehemija spominje BoæjaobeÊanja. Nehemija kaæe: “Opomeni se.” Drugim rijeËima: Ne zaboravi,Boæe, da si obeÊao da Êeπ nas rasijati kada budemo nevjerni, ali da sitakoer obeÊao da Êeπ nas vratiti i sve obnoviti. Poπto se prvo veÊdogodilo, sada je vrijeme da ispuniπ ovo drugo, jer se vraÊamo Tebi.Nehemija se bez straha poziva na Boæja obeÊanja i podsjeÊa Boga nanjih. Naravno, to ne znaËi da Bog ne zna svoja obeÊanja ili da ih se nesjeÊa. On nalazi zadovoljstvo u naπoj spremnosti da se pozivamo naNjegova obeÊanja. Æeli da vjerujemo u njih i da ih Njemu glasno kazuje-mo. IzgovarajuÊi ono πto nam je Bog obeÊao, moæemo biti osnaæeni usvojoj odluci da se oslonimo na ta obeÊanja, pogotovo u trenucima kadanam se sve Ëini beznadnim.

Na koja se Boæja obeÊanja moæete pozvati upravo sada? Zaπtoje vaæno da nikada ne odustanemo od pozivanja na ta obeÊanja?Ako odustanete, πto vam ostaje?

16

UTORAK 8. listopada

NEHEMIJIN GOVOR

U Nehemiji 1,11 stoji da je Nehemija bio kraljev peharnik. Nama setaj posao moæe uËiniti nevaænim, ali peharnici su bili vrlo utjecajni ljudijer su imali stalan i neposredan pristup kralju. Peharnici su imali zada-tak da kuπaju piÊa namijenjena kralju kako bi sprijeËili da se kraljrazboli ili bude otrovan. Herodot istiËe da su Perzijanci vrlo cijenilipeharnike i da su ih smatrali visokim sluæbenicima. Na primjer, pehar-nik asirskog kralja Asarhadona bio je ujedno glavni upravitelj kraljev-stva. Prema tome, Nehemija u kraljevstvu zauzima visok poloæaj, i zbogsvoje moguÊnosti pristupa kralju moli Boga da ga upotrijebi u razgovorus kraljem o prilikama u Judi.

ProËitajte Nehemija 2,18. Koji je bio rezultat Nehemijinih mo-litava i posta?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Molitva je usliπana u mjesecu Nisanu, πto je otprilike mjesec tra-vanj 444. g. pr. Kr. Proπlo je Ëetiri mjeseca otkako su Hanani i Hebrejidonijeli uznemirujuÊe vijesti Nehemiji o Jeruzalemu. Nehemija se Ëetirimjeseca molio i postio, i moglo mu se svakog dana Ëiniti da Bog neodgovara. Meutim, Bog djeluje uvijek u savrπeno vrijeme. Bog je pri-premao kralja da sasluπa Nehemiju i dâ povoljan odgovor.

Nije se Ëesto dogaalo da su peharnici oslobaani svojih duænostina odreeno vrijeme kako bi postali upravitelji u drugoj zemlji. Bog jegovorio preko Nehemije i izvrπio utjecaj na perzijskog kralja Artakserk-sa I. da proglasi Nehemiju upraviteljem Judeje. Spominjanje kraljiceukazuje da je u pitanju vjerojatno bio privatni dogaaj, jer nije bioobiËaj da kraljica bude prisutna na sluæbenim gozbama. Nehemija nespominje odmah Jeruzalem, kako kralj ne bi stvorio odreene predra-sude, veÊ upuÊuje emotivnu molbu kralju o osobnom pitanju. Do trenu-tka kada je spomenuo konkretan naziv mjesta, veÊ je pridobio kralja.

Koje paralele zapaæamo izmeu Nehemijinog poloæaja na ovomdvoru i Danielovog poloæaja u Babilonu? ©to o Nehemijinom karak-teru govori kraljevo pozitivno raspoloæenje prema njemu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

17


NEHEMIJIN POLAZAK

Kralj je po Nehemiji poslao pisma Sanbalatu Horoncu i Tobiji Amon-cu, visokim sluæbenicima u podruËju preko Rijeke, kako bi pripremioput Nehemiji. Osim toga, kralj je naredio Asafu, Ëuvaru kraljevih πuma,da osigura Nehemiji svu drvenu grau potrebnu za ponovnu izgradnjugrada, zidova i vrata Hrama.

ProËitajte Nehemija 2,9.10. ©to ovi redci govore o protivljenjus kojim Êe se Nehemija i Hebreji suoËiti?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Nehemija je doπao u Jeruzalem oko 445./444. g. pr. Kr. »inilo se dase protivljenje pojavilo Ëak i prije Nehemijinog pokuπaja da neπto uËini,jer je molba upuÊena glavarima izazvala probleme. Iako je Tobija hebrej-sko ime koje znaËi “Jahve je dobar” (njegov sin Johanan takoer nosihebrejsko ime “Jahve je milostiv”), sluæio je kao amonski upravitelj.Prema tome, Jeruzalem je bio okruæen neprijateljima. Bili su to Sanbalat,glavar Samarije na sjeveru, Tobija, glavar Amona na istoku, i GeπemArapin (Nehemija 2,18.19) na jugu, koji je zavladao Edomom i Moabom.Naæalost, voe u tom podruËju zazirali su od Nehemije jer se zalagao za“dobro” potlaËenih. Nasilnici se ne raduju dobru i sreÊi onih koje zastra-πuju.

Nehemijin “dolazak u Jeruzalem, meutim, s vojniËkom pratnjom,koja je pokazivala da je doπao nekim vaænim poslom, probudio je ljubo-moru neznaboæaËkih plemena koja su æivjela u blizini grada i koja suËesto pokazivala neprijateljstvo prema Hebrejima gomilajuÊi optuæbe iuvrede protiv njih. Najistaknutiji u tome zlodjelu bili su neki glavari tihplemena, Sanbalat Horonac, Tobija Amonac i Geπem Arapin. Od samogpoËetka ovi glavari su kritiËki pratili svaki Nehemijin pokret i nastojalisvim sredstvima koja su im stajala na raspolaganju onemoguÊiti njegoveplanove i sprijeËiti njegovo djelo.” (Ellen G. White, Proroci i kraljevi, str.405; u izvorniku 635)

Koji joπ biblijski izvjeπtaji pokazuju kako su se oni koje je Bogpozvao da izvrπe Njegovu volju suoËili s protivljenjem? Iznesite svojodgovor u razredu.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

18


NEHEMIJINA PRIPREMA ZA RAD

Nema sumnje da je Gospodin pozvao Nehemiju na ovaj zadatak ipruæit Êe mu sve πto mu je potrebno. Utvren poznavanjem Boæjih obe-Êanja i sigurnoπÊu Boæjeg poziva, Nehemija je poπao na rad. Napredovaoje paæljivo i uz molitvu. Drugim rijeËima, iako je znao da je Bog s njim,to ga nije sprijeËilo da razmiπlja o tome πto treba Ëiniti.

ProËitajte Nehemija 2,11-20. ©to Nehemija Ëini da bi se pripre-mio za gradnju zida?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Pouke o vodstvu

1. pouka: Nehemija nikom ne otkriva planove ni “πto mi je Bog mojnadahnuo da uËinim za Jeruzalem” (Nehemija 2,12). Ne samo da negovori neprijateljima, veÊ skriva i od hebrejskih glavara. On kreÊe uizvianje da bi uvidio πta je potrebno uËiniti.

2. pouka: Prije iznoπenja bilo kakvih pojedinosti, Nehemija izvr-πava svoju domaÊu zadaÊu i planira sve potrebne radove.

3. pouka: Kada govori o zadatku, Nehemija prvo istiËe πto je BoguËinio do tog trenutka predvodeÊi ovaj pothvat, a zatim navodi kraljeverijeËi. On pruæa ohrabrenje prije nego πto traæi posveÊenost. Moæe senazvati pravim Ëudom πto su Æidovi reagirali tako pozitivno i odluËiligraditi usprkos otporu na koji Êe naiÊi. Bog je zahvaljujuÊi Nehemijinimmolitvama pripremio ne samo kralja, veÊ i povratnike Æidove, tako da sureagirali odvaæno i hrabro.

ProËitajte Nehemija 2,19.20. ©to ovi redci govore o Nehemijinojvjeri? Kako su tekstovi iz Ponovljenog zakona 7,9; Psalma 23,1-6i Brojeva 23,19. moæda pomogli Nehemiji?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Naπi razgovori pokazuju tko smo i u πto vjerujemo. Nehemija izgo-vara ohrabrujuÊe rijeËi. On bez straha spominje Boga u svemu πto kaæei proslavlja Ga Ëak i kada mu se ljudi rugaju i smiju. Iako Nehemija znada neprijatelji osjeÊaju prijezir prema njima, on ne ublaæava rijeËi nitiizostavlja Boga iz razgovora. Poput Josipa u Egiptu mnogo godina prije,Nehemija bez straha uzdiæe Boga meu ljudima koji ne vjeruju u Njega.

19

PETAK 11. listopada

ZA DALJNJE PROU»AVANJE

Razmiπljajte o poglavlju “»ovjek prilike”, str. 400—404 (u izvorniku628—634), iz knjige Ellen G. White Proroci i kraljevi.

Nehemija je bio Ëovjek molitve. “Nehemija je Ëesto izlijevao svojuduπu pred Bogom moleÊi se za svoj narod. Meutim, sada, dok je molio,u njegovim se mislima poËela oblikovati sveta namjera. OdluËio je da Êe,ako dobije dopuπtenje od kralja, ako nabavi orua i grau, sam preuzetizadatak obnavljanja jeruzalemskih bedema i vraÊanja izgubljene moÊiizraelskom narodu. Traæio je od Gospodina da mu pomogne naÊi milostpred kraljem kako bi dobio priliku za ostvarenje svoga plana. ‘O, Jahve... Neka uho tvoje bude paæljivo i oËi tvoje otvorene, da Ëujeπ molitvusluge svoga … udijeli danas sreÊu sluzi svome i uËini da nae milostpred ovim Ëovjekom.’ »etiri mjeseca Nehemija je Ëekao povoljnu prilikuda svoj zahtjev iznese kralju.” (Ellen G. White, Proroci i kraljevi, str.401; u izvorniku 629,630)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. ©to u odgovoru koji smo dali na pitanje iz odsjeka od srijedeznaËi da se u cijeloj Bibliji — i Starom i Novom zavjetu — oni kojisu pozvani od Boga suoËavaju s protivljenjem? Kako to da sesuoËavaju skoro uvijek? Moæda bismo mogli postaviti bolje pitanje:Koje primjere moæete navesti kada je Bog pozvao ljude da ËineNjegovu volju, a oni se nisu suoËili s protivljenjem? ©to nam togovori o Ëinjenici da se ne trebamo obeshrabriti kada se suoËimos velikim preprekama Ëak i dok Ëinimo Boæju volju, dok ostvaruje-mo ono πto nas je Bog pozvao da uËinimo?

2. ProËitajte Nehemija 2,18. ©to ovaj redak govori o snaziosobnog svjedoËanstva i o tome koliko je vaæno da dobijemo poziti-van odgovor kakav je Nehemija dobio od svojih sunarodnjaka Izra-elaca?

3. Ni Ezra ni Nehemija niπta ne bi mogli uËiniti bez kraljevepomoÊi. Drugim rijeËima, ovi Boæji ljudi suraivali su s neznabo-æaËkim politiËkim vlastima. Koje pouke moæemo izvuÊi iz ovog pri-mjera o tome kada i kako mi kao Crkva moæemo suraivati s po-litiËkim vlastima? U isto vrijeme, zaπto Crkva mora biti vrlo opre-zna dok to Ëini?

4. ProuËite u razredu Nehemijinu molitvu (Nehemija 1,1-11).©to vam u njoj moæe pomoÊi da produbite svoj odnos s Bogom? ©tomoæemo nauËiti o pokoravanju, priznanju i pozivanju na obeÊanja?

20

Poklon od Ëetiri tisuÊe eura

U petak ujutro neoËekivano se pojavila ozbiljna dilema. Arhitekt naπegZdravstvenog centra VitaSalus objavio je da hitno trebamo postaviti ograde okonekoliko zgrada. “Ako netko padne, imat Êete problema”, upozorio je.

Znali smo da je u pravu. Centar VitaSalus nadahnut je savjetima Ellen G.White i djeluje u skladu s etiËkim, profesionalnim i duhovnim vrijednostimakoje podupire AdventistiËka crkva. Nalazi se na vrhu planine u blizini gradaPenela, oko 185 kilometara sjeverno od Lisabona, glavnog grada Portugala. Ar-hitekt je troπkove ograde procijenio na Ëetiri tisuÊe eura.

Obratio sam se naπem glavnom financijskom direktoru. “Imamo li novca?”pitao sam.

“Apsolutno ne”, rekao je. “Nemamo novca.”Um su mi ispunile zabrinute misli. Odjednom me obuzelo posebno uvje-

renje. »iji je ovo projekt? pomislio sam. Nije moj. To je Boæji projekt!Iznio sam to svoje uvjerenje glavnom financijskom direktoru i drugim

ljudima koji su bili na sastanku. “Bog Êe osigurati sredstva za ove ograde”,rekao sam.

“Slaæete li se da idemo naprijed s tim projektom, da naruËimo ograde?”upitao sam odbornike.

Klimnuli su glavom u znak slaganja, a ja sam se molio: “Gospodine, idemonaruËiti ove ograde jer su nuæno potrebne.”

NaruËili smo ih. Pet dana poslije, u srijedu, primio sam e-poπtu od nekogakoga nikad nisam upoznao. “Doktore,” napisao je, “samo æelim reÊi da smopoloæili 4.000 eura na raËun Vaπega Zdravstvenog centra VitaSalus u banci.”

“Hvala Bogu!” uskliknuo sam naglas.Napisao sam mu e-poruku s opisom dogaaja prethodnog petka ujutro.

Odmah je odgovorio: “Doktore, ovo potvruje da je poslani novac baπ za tajprojekt. U petak ujutro probudio sam se sa æeljom da pomognem naπem Zdrav-stvenom centru VitaSalus. Nikad nisam bio tamo, ali jednostavno sam imao tajosjeÊaj. Ipak nisam bio siguran bi li se sa mnom sloæila moja æena pa sam moliokratku molitvu: ‘Gospodine, ako je ovo Tvoja volja, stavi istu æelju u srce mojeæene.

»im sam zavrπio molitvu, u moj je ured uπla moja æena i rekla: ‘Duπo, znaπli za onaj projekt u gradu Peneli? Mislim da bismo im trebali pomoÊi.’

Nisam mogao vjerovati svojim uπima pa sam je pitao: ‘Koliko misliπ dabismo trebali dati?’

‘Mislim da bi bilo u redu 4.000 eura’, rekla je.”Kakva je to lekcija za mene! Da smo prestali s radom u Zdravstvenom

centru VitaSalus kad nam je nedostajalo sredstava, izgubili bismo veliki blago-slov koji je donio povjerenje u Boga. Nije tu bila rijeË samo o ogradama. Radilose o Bogu koji nam pokazuje kako se Njegovo djelo moæe izvrπiti kada u Njegavjerujemo.

Dr. Viriato Ferreira, direktor Zdravstvenog centraVitaSalus u Peneli u Portugalu

21



Boæji poziv“Blagoslovljen neka je Jahve, Bog otaca naπih, koji je na-

dahnuo srce kraljevo da proslavi Dom Jahvin u Jeruzalemu.”(Ezra 7,27)

Biblijski tekstovi: Ezra 7,10; Nehemija 1,1-11; Daniel 9,24-27; Daniel 8; Rimljanima 8,28.29; Rimljanima 9; Izlazak 3; Izla-zak 4.

Poziva li Bog svaku osobu na poseban zadatak? Postoje li odreenamjerila koja neku osobu Ëine osposobljenijom za odreeni zadatak oddrugih? Jesu li ta mjerila drugaËija u ljudskim oËima nego u Boæjim?VeÊina nas vjerojatno bi odgovorila potvrdno, osobito na posljednja dvapitanja. Postoje trenuci kada nas Bog priprema za posebni zadatak pu-tem obrazovanja i iskustva; u drugim prigodama On æeli da sluæimojednostavno zato πto smo voljni i ponizni. Meutim, nije uvijek lakoznati kakav je Boæji poziv u naπem æivotu, zar ne? Ipak, u Bibliji imamnogo izvjeπtaja o ljudima koje je Bog odabrao za posebnu zadaÊu.

Zanimljivo je da je Bog pozvao Ezru i Nehemiju da izvrπe posebnuduænost: da ponovno sagrade ono πto je leæalo u ruπevinama. Meutim,ponovna gradnja u ovom sluËaju obuhvaÊala je razliËite zadatke. Trebalisu povesti izraelski narod natrag u Jeruzalem i izgraditi Hram i grad.Istodobno su trebali pouËavati narod o Bogu i iznad svega uputiti ga naposveÊenu zajednicu s Njim. Takoer su trebali razgovarati o Boæjempozivu, i to onom najvaænijem.

22


POZIV UPU∆EN EZRI I NEHEMIJI

Mogli bismo reÊi da je Ezra bio izabran iz viπe razloga: 1) bio jespreman poÊi; 2) bio je voa; 3) bio je vjeπt knjiæevnik i uËitelj. MoæemopronaÊi joπ neke dodatne razloge. Meutim, jedan redak moæda na naj-bolji naËin prikazuje zaπto je Ezri bio povjeren ovaj zadatak.

©to Ezra 7,10 govori o Ezri? Kako je Ezra mogao “svim srcem”istraæivati “Zakon Jahvin” ne bi li ga proniknuo?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

RijeË za “nastojao” na hebrejskom glasi kun. Ova se rijeË moæeprevesti kao “pripremiti, Ëvrsto prionuti, biti Ëvrst, Ëvrsto odluËiti, bitipostojan ili nepokolebljiv”. Prema tome, Ëini se da je Ezra Ëvrsto odluËiotraæiti Boga svim srcem.

Nakon dolaska u Jeruzalem, Ezra je pokazao πto znaËi biti posve-Êen Bogu. PouËavao je Boæju rijeË u Jeruzalemu trinaest godina. Moædamu se Ëinilo da nije unio nikakvu promjenu tijekom tih trinaest godina,ali na kraju, kada su zidovi bili zavrπeni, narod je sazvao zbor — ne zatoπto ih je netko primorao na to, veÊ zato πto su æeljeli. Boæja rijeË kojusu Ëuli od Ezre ukorijenila se meu njima.

Zaπto je Nehemija bio izabran? ProËitajte Nehemija 1,1-11.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Nehemija je posvetio svoje srce Bogu i narodu. Bio je zabrinut kadaje saznao da je rad u Jeruzalemu obustavljen. Njegovao je ljubav prematom djelu i, poput Ezre, dobrovoljno je pristupio tom poslu. Bog jeusliπao njihove molitve i æelje. I nama se katkad javi pomisao da akoneπto volimo, to sigurno nije od Boga, jer Êe nam Bog dati samo teπkeduænosti koje moæda neÊemo æeljeti izvrπiti. Meutim, ako hodamo sBogom, On Êe nam dati æelju da uËinimo ono πto volimo. Bog æeli danjegujemo æar prema onome πto Ëinimo za Njega.

Na koje ste naËine doæivjeli da vas Bog poziva da uËinite zaNjega ono πto volite?

23


PRORO»KO VRIJEME

U prvoj pouci u ovom tromjeseËju prouËavali smo o tome kako jeBog pozvao Zerubabela (otprilike 538. g. pr. Kr.) i Ezru (457. g. pr. Kr.)u posebnu sluæbu. U drugoj pouci razmiπljali smo o Boæjem pozivuupuÊenom Nehemiji (444. g. pr. Kr.). Trebamo shvatiti da su ovi pozivibili upuÊeni u skladu s Boæjim predznanjem. Na primjer, Zerubabela jepokrenuo Bog da izvrπi poseban zadatak na kraju sedamdeset godinazatoËeniπtva o kojima je prorokovao Jeremija.

Koje je godine Ezra pozvan u sluæbu? Bila je to ista godina ukojoj je kralj Artakserkso izdao ukaz. Zaπto je ta godina znaËajnaza proroËanstvo? Pogledajte Daniel 9,24-27.

..................................................................................................................................

U Danielu 9,25 stoji: “Od Ëasa kad izae rijeË ‘Neka se vrate i nekaopet sagrade Jeruzalem’ pa do Kneza Pomazanika: sedam sedmica, aonda πezdeset i dvije sedmice.” Posljednji tjedan ovog proroËanstva spo-minje se u 27. retku. BuduÊi da jedan tjedan ima sedam dana, proroËkitjedan odgovara vremenu od sedam godina (Brojevi 14,34; Ezekiel 4,5.6).Prema tome, ovo proroËanstvo govori o sedamdeset tjedana, πto odgova-ra razdoblju od 490 godina. Pitanje na koje moramo odgovoriti glasi:Koja je polazna taËka proroËanstva o sedamdeset tjedana? U tekstu senavodi da je u pitanju vrijeme kada se izda ukaz o obnovi i gradnjiJeruzalema.

Ukupno su bila proglaπena tri ukaza u vezi s povratkom hebrejskognaroda. Kir, Darije i Artakserkso izdali su zapovijedi za povratak. Me-utim, samo Artakserksov ukaz obuhvaÊa brigu o samom gradu Jeru-zalemu, i samo je taj ukaz povezan s hvaljenjem Boga za Njegovo djelo-vanje (Ezra 7,27.28).

PoËetak proroËanstva o sedamdeset tjedana raËunamo od 457. g. pr.Kr., sedme godine vladavine kralja Artakserksa I., kako je spomenuto uEzri 7,7-26. Zatim, buduÊi da 457. g. pr. Kr. oznaËava i poËetak proro-Ëanstva o 2300 dana i noÊi iz Daniela 8,14 (vidi odsjek od utorka), ovajukaz oznaËava polaznu toËku za oba proroËanstva. Sedamdeset tjedanazavrπava 34. godine, kada se propovijedanje Evanelja proπirilo i kada jenavijeπteno i poganima (πto je obiljeæeno progonstvom prve Crkve iStjepanovom muËeniËkom smrÊu). Sredina posljednjeg tjedna pada na31. godinu, kada je Isus umro na kriæu.

ProuËite proroËanstvo iz Daniela 9,24-27. Kako ono s nevje-rojatnom toËnoπÊu otkriva Isusovu sluæbu? Kako nam ovakvo pro-roËanstvo pomaæe da uËvrstimo svoju vjeru?

24

UTORAK 15. listopada

SEDAMDESET TJEDANA I 2300 DANA

RijeË “odreeno” koju nalazimo u Danielu 9,24: “Sedamdeset jesedmica odreeno”, doslovno znaËi: “Sedamdeset je sedmica odsjeËeno.”Iako se rijeË prevedena kao “odreeno” viπe nigdje ne koristi u Bibliji,nalazimo je u hebrejskoj literaturi i znaËi “odvojeno, odsjeËeno” odneËega duæeg. BuduÊi da je u Danielu 8 prikazano proroËanstvo o 2300godina, Ëija polazna toËka nije dana u tom poglavlju, logiËno slijedi dasljedeÊe poglavlje (Daniel 9) govori o 490 godina koje su “odreene” ili“odsjeËene”, a mogu biti “odsjeËene” samo od 2300 proroËkih godinaspomenutih u prethodnom poglavlju. Uostalom, od Ëega ovo razdobljemoæe biti “odsjeËeno” osim od drugog, duæeg, vremenskog proroËanstva?

ProËitajte Daniel 8. Koji dio vienja nije objaπnjen (vidi pose-bno Daniel 8,14.26.27)?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Postoji mnoπtvo razloga zaπto su proroËanstvo o sedamdeset tje-dana iz Daniela 9,24-27 i proroËanstvo o 2300 dana i noÊi iz Daniela8,14 povezani: 1) oba proroËanstva su vremenska; 2) povezuju ih pose-bni izrazi “vienje” i “razumjeti” (Daniel 8,26.27; 9,23); 3) oba tumaËe-nja proroËanstava dao je Gabriel (vidi Daniel 8,16; 9,21); 4) jedini diovienja koji nije objaπnjen u 8. poglavlju Daniela bio je dio o 2300 veËerii jutara (katkad se prevodi kao “dana”) iz Daniela 8,14; 5) Daniel 8sadræi vienje, a zatim njegovo djelomiËno tumaËenje, dok je u Danielu9 dano samo tumaËenje, u ovom sluËaju tumaËenje jedinog dijela izDaniela 8 koji nije protumaËen — o 2300 dana iz Daniela 8,14, kojiDaniel nije razumio (vidi Daniel 8,27).

Pojedinosti otkrivene u Knjizi Ezrinoj popunjavaju dijelove proroË-kih pretkazanja koji nedostaju u Danielu, naime, kada u povijesnomsmislu trebamo zapoËeti raËunanje proroËkog vremena o kljuËnim as-pektima Kristove sluæbe i djela za nas.

70 tjedana

467. g. pr. Kr. (490 godina) 34. g.

490 godina

457. g. pr. Kr. 34. g.

1.810 godina

1844. g.

2.300 dana (2.300 godina)

25


BOÆJI IZBOR

Puno se govori o tome da nas Bog bira da uËinimo neπto. Mnogiimaju razliËite ideje o tome πto taj izbor znaËi. ©to Biblija govori o tomizboru?

ProËitajte Rimljanima 8,28.29. Na πto nas Bog poziva? Za πtonas bira?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Ovaj tekst posebno kazuje da je Bog predodredio da ljudi budujednaki slici Njegovog Sina. Tekst ne kaæe da nas Bog predodreuje dabudemo spaπeni ili osueni, ili da nemamo pravo izbora kad je o tompitanju rijeË. Drugim rijeËima, izbor se odnosi na naπu promjenu. Tre-bamo se promijeniti da bismo odraæavali Boæjeg Sina. Ova je promjenaobeÊana u sljedeÊem retku (Rimljanima 8,30) u kojem Pavao, pisac Po-slanice, izjavljuje da one koje Bog poziva i opravdava (Ëini pravednima)i proslavlja (posveÊuje). Dakle, nismo ostavljeni da se mijenjamo sami,veÊ nam Bog obeÊava da Êe svojom silom izvrπiti promjenu.

ProËitajte Rimljanima 8,28.29. Kakav je oblik Boæjeg izbora ilipoziva opisan u ovom poglavlju?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U Rimljanima 9 Pavao govori o Boæjem izboru za poseban zadatak.Izraelci su bili izabrani da svijetu odnesu Radosnu vijest o Bogu. Tekst“Jakova sam ljubio, a Ezava nisam ljubio” (Rimljanima 9,13) obiËno sepogreπno shvaÊa u smislu da je Bog volio samo jednog od braÊe. Meutim,Pavao u okviru ovog teksta kaæe da je Jakov bio izabran, a Ezav nije. Zaπto je Jakov bio izabran? Da bude otac izraelskog naroda. Prema tome,kod Boga postoje dvije vrste biranja. Prvo, Bog bira svakoga od nas zaspasenje i æeli da budemo preobraæeni u Isusovo obliËje. Drugo, Bogbira razliËite ljude za posebne duænosti.

Zaπto je ohrabrujuÊe znati da smo predodreeni za spasenje?Zaπto to, meutim, ne znaËi da naπe odluke ne mogu utjecati nagubitak spasenja koje Bog nudi?

..................................................................................................................................

26


NA©A ODGOVORNOST

Ako nas je Bog pozvao, joπ uvijek imamo slobodu izbora da prihva-timo ili odbacimo taj poziv, kao πto imamo slobodu izbora u prihvaÊanjuili odbacivanju spasenja koje nam On svima nudi. On nas moæe stavitiu odreeni poloæaj, ali mi moæemo izabrati da ne slijedimo Njegovenaloge. Da, On æeli da izvrπimo odreeno djelo za Njega, isto tolikokoliko nas poziva da budemo nalik Njemu. Boæji izbor za poseban zada-tak dio je Njegovog plana za naπe spasenje. »ineÊi ono na πto nas jepozvao, mi u svojem æivotu otkrivamo stvarnost spasenja koje nam jedao.

©aul je bio postavljen za kralja. Naæalost, on nikada nije potpunopredao svoje srce Bogu, usprkos povjerenoj duænosti. Samo zato πto jenekoga Bog pozvao da uËini neπto posebno za Njega ne znaËi da Êe taosoba prihvatiti Boga. Naπa slobodna volja ostaje odluËujuÊi Ëimbenik iako ne slijedimo Boæje vodstvo, moæemo sve izgubiti.

ProËitajte Levitski zakonik 3; 4. »emu nas ova poglavlja uËe otome πto se dogaa kada Bog poziva nekoga da izvrπi odreenizadatak?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Naπ odgovor moæe biti sliËan Ezrinom i Nehemijinom, koji su poπlibez postavljanja pitanja, ili moæemo biti poput Mojsija koji je prigovaraoi izgovarao se. Mojsije je na kraju poπao, ali je poziv nastojao izbjeÊi.Prigovarao je tvrdeÊi da nije dovoljno dobar, da je beznaËajan, da nezauzima vaæan poloæaj. Pitao se kako Êe ga faraon uopÊe sasluπati.Takoer je bio zabrinut da mu izraelski narod neÊe povjerovati ili gasasluπati, i da Êe posao biti uzaludan. Osim toga, æalio se da nije os-posobljen — “Ja sam u govoru spor, a na jeziku teæak” (Izlazak 4,10) —i da nema potrebne vjeπtine. Na kraju, otvoreno je traæio od Boga dapoπalje nekog drugog. Pa ipak, dok Ëitamo izvjeπtaj o Mojsiju, saznaje-mo kakav je moÊan voa Mojsije postao iako je Ëinio pogreπke. On jevjerno obavljao duænost na koju ga je Bog pozvao.

Kakve izgovore obiËno nalazimo da ne Ëinimo ono πto znamoda Bog æeli da uËinimo?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

27

PETAK 18. listopada


U knjizi Ellen G. White Proroci i kraljevi pozorno proËitajte str.445,446 (u izvorniku 697—699) u vezi s proroËanstvom o sedamdesettjedana i njegovim povijesnim ispunjenjem.

“Vrijeme Kristova dolaska, Njegovo pomazanje Duhom Svetim,Njegova smrt i iznoπenje Evanelja neznaboπcima bili su toËno istak-nuti. Razumijevanje ovih proroËanstava i prepoznavanje njihova ispu-njenja u Isusovoj misiji bila je prednost hebrejskog naroda. Krist jesvojim uËenicima predoËio vaænost prouËavanja proroËanstava. Poziva-juÊi se na proroËanstvo dano Danielu o njihovom vremenu, On je rekao:‘… tko Ëita, neka shvati!’ (Matej 24,15) Nakon svog uskrsnuÊa Isus jeobjasnio uËenicima ‘slijedeÊi sve proroke … πto se na njega odnosilo usvim Pismima’ (Luka 24,27). Spasitelj je govorio preko svih proroka.‘Duh Kristov — koji bijaπe u njima — kad je unaprijed navjeπÊivaoKristu odreene patnje i proslavljenje πto Êe doÊi poslije njih.’ (1. Petro-va 1,11)” (Ellen G. White, Isusov æivot, str. 176,177; u izvorniku 234)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Razmiπljajte viπe o tome da vas Bog poziva da uËinite neπtoπto volite raditi. Koja naËela moæete slijediti da biste znali daËinite Boæju volju, ne samo kada Ëinite ono πto volite, veÊ uopÊeno?

2. ProËitajte izvjeπtaj o Joni i o tome kako je odgovorio naBoæji poziv u svojem æivotu. Koje pouke moæemo nauËiti iz njegovogiskustva? Istodobno usporedite ono πto je uËinio Jona s onim πtoje uËinio Pavao kada ga je Gospodin pozvao (vidi Djela 9,1-20).Koje su glavne razlike meu njima?

3. “Judina povijest prikazuje æalostan kraj jednog æivota, kojije mogao biti pun Ëasti pred Bogom. Da je Juda umro prije svogposljednjeg puta u Jeruzalem, smatrali bi ga Ëovjekom dostojnimmjesta meu dvanaestoricom i onim koji bi im puno nedostajao.”(Ellen G. White, Isusov æivot, str. 591; u izvorniku 716) Razmisliteo ovom izvjeπtaju o Judi Iskariotskom. Je li njegov “poziv” bio daizda Isusa? Ako jest, koliko bi to bilo poπteno prema njemu? Kakomoæemo shvatiti Judu i prilike koje je imao u usporedbi s onim πtoje na kraju uËinio? Koje pouke moæemo nauËiti iz njegovog iskustvao snazi slobode izbora u svojem æivotu?

28

Japanski pastor pronaπao trideset tisuÊa dolara

Veliki raËun za vodu zaprepastio je japanske crkvene Ëelnike u Tokiju.ZaËueni da se raËun udvostruËio u odnosu na prethodni mjesec, Ëelnici Ad-ventistiËke crkve u gradu Amanume nazvali su vodovodnu tvrtku i ubrzo saznalida je pukla podzemna cijev i puπtala vodu. Vodovodna cijev nije se mogla popra-viti, a vodovodna tvrtka je savjetovala crkvi da ugradi nadzemnu cijev za vodu.Troπak: sedam milijuna jena, odnosno oko sedamdeset tisuÊa ameriËkih dolara.

©toviπe, crkveni Ëelnici suoËavali su se i s drugim velikim troπkovima.Trebalo im je πesnaest milijuna jena (oko sto πezdeset tisuÊa ameriËkih dolara)za kupnju opreme kako bi njihova crkva mogla biti osposobljena kao jedno odsto πezdeset i jednog mjesta πirom Japana koja sudjeluju u evaneoskim sa-stancima.

»lanovi crkve nisu bili oduπevljeni evaneoskim programima æaleÊi se ka-ko su troπkovi previsoki. “Bilo je vrlo stresno”, govori Kyoichi Miyazaki, prvistarjeπina crkve u gradu Amanuma. Crkveni odbor sastao se na molitvu kako bise rijeπio problem vodovodne cijevi.

Odmah nakon molitve, pastor mjesne crkve Myunghoon Rha otiπao je usvoj ured. Na stolu je naπao tri milijuna jena (trideset tisuÊa ameriËkih dolara)u gotovini. Rha, misionar iz Juæne Koreje, bio je oduπevljen i uzbueno jeobznanio tu vijest ostalim Ëlanovima crkvenog odbora. SljedeÊe subote iznio jepred crkvom financijske potrebe za rjeπenje vodovodne mreæe. IspriËao je kakoje naπao tri milijuna jena na stolu u svojem uredu i uputio je poziv za financij-sku potporu kako bi se mogla odræati evangelizacija.

Ubrzo nakon toga, u subotnjoj πkoli pojavilo se iznenaenje u vreÊici zadar: omotnica s milijun jena (deset tisuÊa ameriËkih dolara). Crkveni Ëelnici bilisu oduπevljeni, ali i zabrinuti; moæda onaj tko je dao taj dar nije u potpunostirazumio namjenu dara. Nakon πto je dar bio prikupljen i prebrojen, utvrdili suda je novac dala osoba koja je prvi put doπla u AdventistiËku crkvu. Pozvali suje ustranu i upitali:

“Jeste li doista æeljeli dati ovoliko novca?”“SinoÊ sam imala san”, rekla je. “U snu mi je netko rekao da uruËim

donaciju krπÊanskoj crkvi. Nisam krπÊanka i ne poznajem nijednu krπÊanskucrkvu. Dakle, potraæila sam krπÊansku crkvu i pronaπla sam je.”

Zahtijevala je da crkva zadræi milijun jena. Nakon te subote æena se viπenikada nije pojavila. Crkva takoer nikad nije saznala za onaj izvor donacije odtri milijuna jena. ZahvaljujuÊi takvim Ëudima ta mjesna crkva uspjela je priku-piti sredstva za novu vodovodnu instalaciju — i za opremu za evaneoske pro-grame.

Pastor Rha rekao je kako su Ëudesne donacije i krπtenja pomogli u pro-mjeni duhovne klime u mjesnoj crkvi u gradu Amanumi, najveÊoj mjesnoj ad-ventistiËkoj crkvi u Japanu s devetsto Ëlanova.

“Ljudi su bili maloduπni, a sada su oduπevljeni”, rekao je pastor Rha.“Znaju da je Bog æiv.”


29



SuoËavanje s protivljenjem“Ali je oko Boæje bdjelo nad starjeπinama judejskim, te im

nisu zabranili da rade dok obavijest nije otiπla Dariju i stigaoo tom pismeni odgovor.” (Ezra 5,5)

Biblijski tekstovi: Ezra 4,1-5; 2. KorinÊanima 6,14; Ezra 5,1-5; Hagaj 1; Ezra 4,6-24; Nehemija 4; Nehemija 6,1-13.

Tekst od 3. do 6. poglavlja Knjige Ezrine sastavljen je tematski iobuhvaÊa razliËita povijesna razdoblja u kojima je pruæan otpor gradnjiHrama. Prepoznavanje ovog tematskog pristupa pomoÊi Êe nam da po-jasnimo cjelokupnu poruku.

Ezra se prvi put spominje u Ezri 7,1. Njegovim dolaskom 457. g. pr.Kr. prilike su se promijenile. Grad Jeruzalem i njegovi zidovi poËeli suse graditi s prekidima. Trinaest godina poslije doπao je Nehemija (poslaoga je kralj Artakserkso 444. g. pr. Kr.) i gradnja zida konaËno se nastavila.Iako je protivljenje bilo snaæno, posao je bio zavrπen za pedeset dvadana (Nehemija 6,15).

Otpor prema Boæjem djelu tema je koja prevladava u Knjizi Ezrinoji Nehemijinoj; prema tome, ne iznenauje πto je ponovna gradnja Hramai Jeruzalema potaknula protivljenje i progonstvo. Kamo god se okrene-mo u danaπnjem svijetu, Gospodnje djelo nailazi na otpor. Sotona neæeli da se Evanelje πiri jer ono prijeti njegovoj vlasti. Kako su se Hebrejinosili s protivljenjem u Knjizi Ezrinoj i Nehemijinoj?

30


PO»ETAK PROTIVLJENJA

ProËitajte Ezra 4,1-5. Zaπto je Izraelov ostatak odbio pomoÊdrugih naroda kod gradnje Hrama?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Po svemu sudeÊi, Ëinilo se da je u pitanju ljubazan prijedlog susje-da, pa zaπto bi odbili pomoÊ? Odgovor djelomiËno pronalazimo u sa-mom tekstu. “Neprijatelji” su im doπli ponuditi pomoÊ. Neprijatelji?Upravo to objaπnjava zaπto su Izraelci reagirali na taj naËin.

Zaπto su ti ljudi nazvani “neprijateljima”? U 2. o kraljevima 17,24-41 objaπnjava se da su ti ljudi dovedeni iz drugih naroda u Samariju iokolna podruËja nakon πto su Izraelci iz sjevernog kraljevstva bili pro-gnani. Asirski kralj poslao im je sveÊenike koji su ih trebali pouËitikako da oboæavaju Boga te zemlje, odnosno izraelskog Boga. Meutim,ta nova religija ukljuËivala je i kanaanske bogove. Prema tome, Izraelovostatak uplaπio se da Êe ova religija biti uvedena u njihovo bogosluæjeu Hramu. Otuda je najbolji i najmudriji postupak bio ono πto su uËinilikad su rekli: “Ne, hvala.”

Ne smijemo zaboraviti zaπto se sve ovo uopÊe dogaalo. Stalni kom-promis njihovih predaka s neznaboæaËkim vjerovanjima iz njihovogokruæenja doveo je do uniπtenja Hrama, kao i do njihovog izgnanstva.Po svoj prilici, u samom procesu ponovne gradnje Hrama posljednje πtosu æeljeli bilo je da stupe u blisku zajednicu s okolnim narodima.

©to joπ u ovim tekstovima pokazuje zaπto je odbijanje pomoÊibilo ispravna odluka? (Vidi Ezra 4,4.5)

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Razmislite o tome koliko su lako mogli opravdati prihvaÊanjeove pomoÊi. ©to se u 2. KorinÊanima 6,14 govori o ovome?

31


PROROCI PRUÆAJU OHRABRENJE

Naæalost, protivljenje od strane okolnih naroda na koje su Hebrejinaiπli, kao πto je opisano u Ezri 4—6, probudilo je u njima strah ipoljuljalo spremnost da rade na gradnji Hrama.

Kao πto je spomenuto, tekst u Ezri 4,6—6,22 nije napisan krono-loπkim redom. Dakle, osvrnut Êemo se na peto poglavlje prije Ëetvrtog.

ProËitajte Ezra 5,1-5. Zaπto Bog Æidovima πalje proroke Haga-ja i Zahariju? Koji je rezultat njihovog prorokovanja?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Æidovi su zaustavili gradnju jer su se uplaπili. Meutim, Bog ih jeposlao u Judeju da ponovno izgrade Hram i grad. On je imao odreeniplan. BuduÊi da su bili uplaπeni, morao je uËiniti neπto da bi ih ohrabrio.Zbog toga je pozvao dva proroka. Ljudsko protivljenje ne zaustavljaBoga; Ëak ako su Æidovi doprinijeli ovom protivljenju svojim postupci-ma, Bog ih nije napustio. Djelovao je preko proroka kako bi ih nadahnuoi ponovno pokrenuo na rad.

ProËitajte Hagaj 1. Koja im je poruka upuÊena i πto mi moæemousvojiti iz ovog teksta?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Proroci Hagaj i Zaharija pojavili su se da bi se suoËili s krizom.Potresnim svjedoËanstvima ovi su izabrani vjesnici otkrivali narodu uzroknjegovih nevolja. Izostajanje zemaljskog blagostanja posljedica je zane-marivanja Boæjih interesa, objavljivali su proroci. Da su Izraelci prosla-vili Boga, da su Mu ukazali duæno πtovanje i odali Ëast prihvaÊajuÊi seobnavljanja Njegova Hrama kao svog prvog zadatka, svakako bi uæivalii Njegovu nazoËnost i blagoslove.” (Ellen G. White, Proroci i kraljevi, str.641; u izvorniku 573,574)

32


OBUSTAVA RADA

©to su prema Ezri 4,6-24 “neprijatelji” uËinili da bi zaustaviliradove u Jeruzalemu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Narod one zemlje” uputio je pismo u kojem optuæuje Æidove injihov rad, prvo Dariju (Ezra 5; 6), zatim kralju Kserksu (Ahasveru), kaoi Artakserksu. »inili su sve πto je bilo u njihovoj moÊi ne bi li prekinuliradove u Jeruzalemu.

Pripadnici okolnih naroda tvrdili su da Êe kralj, ako se grad ponov-no sagradi, izgubiti vlast nad njim jer je Jeruzalem u proπlosti uvijekbio mjesto pobune i neprilika. Naæalost, kralj Artakserkso povjerovao jeda Æidovi grade samo zato πto æele steÊi neovisnost i samim tim izazvatisukob. Naredio je da se radovi prekinu, a okolni narodi poslali su voj-sku koja je trebala sprijeËiti daljnju gradnju grada. Ovakva primjena sileobustavila je rad za Boga.

ProËitajte Ezra 4,23.24. Zaπto su Æidovi prestali graditi? Zarnisu znali da Bog æeli da ponovno sagrade grad? ©to im je zasmeta-lo na putu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Æidovi su oËito shvatili da ih je Bog pozvao da ponovno sagradegrad i Hram, ali je snaæno protivljenje u njima izazvalo strah. Moæda supronalazili izgovore kao πto su: “Sada sigurno nije pravo vrijeme”, ili:“Kad bi ovo Bog doista æelio od nas, pronaπao bi naËin da se to ostvari”,ili: “Moæda se uopÊe nismo trebali vratiti.” Kada radeÊi ono na πto vje-rujemo da nas je Bog pozvao naiemo na protivljenje, skloni smo dovo-diti u pitanje Boæje vodstvo i sumnjati u Njega. Lako moæemo sebeuvjeriti da smo pogrijeπili. Strah moæe paralizirati naπ um, a naπe mislimogu se pretvoriti u oËaj i bespomoÊnost umjesto da se usredotoËimona Boæju silu.

Jeste li doæivjeli neπto sliËno — da ste prvo bili uvjereni kakovas je Bog pozvao da neπto uËinite, a onda ste poËeli njegovatisumnje kada su prilike postale teπke? (Razmislite, na primjer, oIvanu Krstitelju.) ©to ste nauËili iz tog iskustva?

33


NEHEMIJA ZAPO»INJE RAD

©to su Æidovi uËinili pod Nehemijinim vodstvom da bi se su-protstavili protivljenju? Zaπto je bilo vaæno da se pripreme za bor-bu umjesto da ne Ëine niπta vjerujuÊi kako Êe ih Bog zaπtititi?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Nakon razdoblja u kojem su posao zapoËinjali i prekidali, Æidovi suponovno poËeli raditi. UpuÊivali su molitve Bogu, a Nehemija je odluËiopostaviti straæu. Narod se smjenjivao na straæi danju i noÊu kako bi biospreman za bilo kakve nadolazeÊe napade. Nehemija je postavio naoru-æane ljude uzduæ zida tako da je svaka obitelj bila spremna za borbu.Osim toga, podijelio je svoje momke u dvije skupine od kojih je jednaradila, a druga dræala oruæje. Posebno su bili opremljeni oni koji suradili na gradnji zida, jer su bili najizloæeniji opasnosti. Svaki graditeljdræao je maË jednom rukom, a drugom je postavljao opeke/kamenje nazid. Bili su spremni suoËiti se sa smetnjama. UËinili su svoj dio; Bog jeuËinio ostatak. Nehemijina vjera u Boæju zaπtitu nadahnjuje. Meutim,on nije samo sjedio i oËekivao da Bog sve uËini. Pripremili su se najbo-lje πto su mogli u skladu sa svojim sposobnostima.

Dva teksta: “Ne strahujte pred njima! Sjetite se Gospodina, velikogi straπnog, i borite se za svoju braÊu, za svoje sinove i kÊeri svoje, zasvoje æene i za kuÊe svoje” (Nehemija 4,14 — Varaædinska Biblija), i:“Naπ Bog borit Êe se za nas” (Nehemija 4,20), spadaju meu najsnaænijebiblijske tekstove.

Æidovi su ponovno mogli prestati s gradnjom zbog neprestanih sme-tnji, ali ovoga puta, umjesto da budu svladani strahom, dræali su seobeÊanja da Êe se Bog boriti za njih. Kada se suoËimo s protivljenjemzbog Boæjeg imena, svoje vjere i zbog onoga na πto nas Bog poziva,trebamo se sjetiti da Êe se “naπ Bog boriti za nas”.

Æidovi su na kraju shvatili da je Bog njihova potpora u svemu πtoËine i to im je ulilo hrabrost da nastave dalje.

Zaπto je toliko vaæno da znamo da je ono πto Ëinimo Boæjavolja? Dakle, vaæno pitanje koje trebamo postaviti glasi: Kako znamje li ono πto Ëinim Boæja volja?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

34


“VELIKI POSAO”

ProËitajte Nehemija 6,1-13. Zaπto Nehemija smatra da je posaokoji obavlja u Jeruzalemu “velik” (Nehemija 6,3)? ©to je u ovomsluËaju prijetilo da ga zaustavi?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U 6. poglavlju opisani su mnogi pokuπaji da se ugrozi Nehemijinæivot. Sanbalat i Geπem viπeput su slali Nehemiji poruku s pozivom dase sastanu. Meutim, sastanak je trebao biti odræan u Dolini ononskoj,koja se nalazila na neprijateljskom podruËju, πto je otkrilo pravu namje-ru ovog poziva. Sanbalat, Tobija i Geπem uviaju priliku da neπto po-duzmu, priliku koja Êe trajati samo dok se zid ne zavrπi i vrata nezatvore. Hebreji imaju zaπtitu perzijskog kralja, i zato njihovi neprijate-lji ne mogu izvesti otvoreni napad. Ali ako se oslobode voe, sprijeËit Êedaljnji napredak i moæda Ëak zauvijek zaustaviti Hebreje. Oni ne odusta-ju. Pa iako Nehemija ne odgovara, oni i dalje pokuπavaju. Sigurno je bilouznemirujuÊe za Nehemiju πto se na svakom koraku morao boriti sasmetnjama. On im odgovara sljedeÊim rijeËima: “Zauzet sam velikimposlom.” (Nehemija 6,3)

Prema zemaljskim mjerilima Nehemija je vrπio veliki posao kaokraljev peharnik, πto je bilo ugledno zanimanje, jedno od najuzviπenijihu zemlji u kojoj je sluæio kao kraljev savjetnik. Ali graditi grad koji jebio u ruπevinama, koji nije imao veliko ovozemaljsko znaËenje? On tonaziva velikim poslom? Nehemija je rad za Boga smatrao “velikim” inajvaænijim jer je shvatio da je u pitanju bila Ëast Boæjeg imena.

Kada je Bog uspostavio sluæbu u Svetiπtu, uspostavio je sveÊenstvo.Da bi Svetiπte oËuvao svetim i posebnim u umu naroda, dopustio jesamo sveÊenicima da obavljaju sluæbe u Hramu. Nama je teπko uvidjetiBoæju svetost; zato je Bog pomogao Izraelcima tako πto su s poπtova-njem dolazili u Njegovu prisutnost. Nehemija je znao da su prostorijeHrama namijenjene svima, ali ne i unutarnje odaje. Prema njegovimrijeËima, u vezi sa sastankom unutar Hrama, ©emaja ne samo da sepokazao kao laæni prorok predlaæuÊi neπto πto se protivi Boæjim uputa-ma, veÊ se razotkrio i kao izdajica.

Na koje naËine mi danas, kada nema zemaljskog Svetiπta, mo-æemo biti svjesni Boæje svetosti? Kako nas uvianje Boæje svetosti,suprotne naπoj greπnosti, pribliæava kriæu?

35

PETAK 25. listopada


ProËitajte sljedeÊa poglavlja u knjizi Ellen G. White Proroci i kralje-vi: “Graditelji zidina”, “Prijekor ucjenjivaËima” i “Zavjere neznaboæaca”,str. 405—421 (u izvorniku 635—660).

“Protivljenje i obeshrabrenje s kojima su se graditelji u doba Ne-hemije suoËavali ili od strane neprijatelja ili od strane laænih prijatelja,znakovite su pojave u iskustvu koje Êe i danas stjecati oni koji rade zaGospodina. KrπÊani Êe biti kuπani ne samo gnjevom, prijezirom i suro-voπÊu neprijatelja, veÊ i ravnoduπnoπÊu, nedosljednoπÊu, mlakoπÊu ipodmukloπÊu takozvanih prijatelja i pomagaËa.” (Ellen G. White, Prorocii kraljevi, str. 410; u izvorniku 644)

“U Nehemijinoj Ëvrstoj odanosti Boæjem djelu i u isto tako Ëvrstomoslanjanju na Boga leæi razlog neuspjeha njegovih neprijatelja da gapodloæe svojoj moÊi. Nemarna duπa pada kao lak plijen kuπnje, dok uæivotu koji pred sobom ima plemeniti cilj, zlo teπko nalazi uporiπte.Vjera onoga koji stalno napreduje ne slabi jer iznad, ispred i iza sebe onprepoznaje Beskrajnu Ljubav koja Ëini da sve pridonosi ostvarenju Nje-govih dobrih namjera. Boæji pravi sluge rade s odluËnoπÊu koja neÊeposustati, jer je prijestolje milosti njihov stalni oslonac.” (Ellen G. White,Proroci i kraljevi, str. 421; u izvorniku 660)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Stavite se na mjesto Zerubabela, Jeπue i drugih voa kadasu im ti ljudi doπli ponuditi pomoÊ. Kada se osvrnemo, vidimo dasu ispravno postupili jer nisu prihvatili njihovu ponudu. Kako mikao adventistiËki krπÊani moæemo znati kada trebamo, a kada netrebamo suraivati s drugima koji nisu naπe vjere? Kako odluËuje-mo je li to ispravno ili pogreπno? Kojih se mjerila trebamo dræati?

2. U cijeloj biblijskoj povijesti vidimo kakve opasnosti prijeteako pravimo ustupke svijetu kad je u pitanju vjera. Cjelokupnapovijest starog Izraela, sve do babilonskog suæanjstva, bila je sna-æan primjer tog kompromisa. Istodobno, πto se dogaa kada ljudiidu u krajnosti pokuπavajuÊi izbjeÊi tu opasnost? Kada je sâm Isusbio optuæen da krπi subotu (vidi Ivan 9,14-16), zar to nije snaæanprimjer kako su oni koji su Ga optuæivali otiπli u drugu krajnost?Kako moæemo pronaÊi ravnoteæu?

36

Novac za misionare

Plan je bio ambiciozan: poslati dvadeset pet braËnih parova misionara izJuæne Amerike objavljivati Evanelje u bliskoistoËne zemlje.

Sluπao sam pozorno kako Erton Köhler, predsjednik JuænoameriËke divi-zije predstavlja inicijativu “Misionari u svijet”. Bilo je tu osamdeset adventistasedmoga dana, voa iz cijele Juæne Amerike u sjediπtu Divizije u Braziliji, glav-nom gradu Brazila, 2014. godine.

Pastor Köhler govorio je o izazovima s kojima se suoËavala AdventistiËkacrkva na Bliskom istoku, a spomenuo je nedostatak financijskih i ljudskihresursa. Mi bismo mogli poslati dvadeset pet braËnih parova i pokriti sve njihovetroπkove, ukljuËujuÊi avionske karte, hranu i osiguranje za petogodiπnje razdo-blje. Pastor Köhler pozvao nas je da financijski podupremo inicijativu.

Svi smo mi bili predsjednici konferencija ili misija u JuænoameriËkoj di-viziji. Ja sam bio predsjednik Srednjozapadne argentinske misije, malog pod-ruËja s malo novca. Bili smo ovisni o Argentinskoj uniji kako bismo sastavilikraj s krajem.

Pastor Köhler predloæio je da se naπ financijski doprinos odredi premabroju Ëlanova crkava koje su bile u naπoj nadleænosti.

Ali nemaju sve konferencije i misije istu financijsku situaciju, razmiπljaosam.

Drugi problem bio je razlika izmeu broja sluæbeno upisanih Ëlanova crkvei broja vjernika koji redovito pohaaju crkvu. U mojoj misiji sluæbenih Ëlanovabilo je deset tisuÊa, ali ih je samo pet tisuÊa dolazilo u crkvu svake subote.

Morao sam neπto uËiniti. Srce mi je kucalo dok sam razmatrao problem.Znao sam da je predloæeni doprinos previsok u odnosu na visinu naπeg prora-Ëuna.

Blagajnik misije nije bio sa mnom da ga pitam moæemo li si mi to priuπtiti.Nisam imao puno vremena za odluËivanje. Molitvom vjere obvezao sam se daro-vati predloæeni iznos za podruËje s deset tisuÊa Ëlanova. Tada sam poslao SMS-poruku blagajniku: “Ovo moramo uËiniti.”

On je odmah je poslao poruku: “U redu.” I on je æelio poduprijeti projekt.Dva tjedna poslije u mojem me je uredu doËekalo veliko iznenaenje. Je-

dan Ëlan neoËekivano je prodao neko imanje i priloæio veliku desetinu. Desetinaje iznosila triput viπe od svote koju smo obeÊali za misionarsku inicijativudivizije!

»vrsto vjerujem da je prva osoba koja ima koristi od davanja darivatelj. Viπeod svega, misonarska inicijativa JuænoameriËke divizije zavrπila je blagoslovomËlanova Crkve u Srednjozapadnoj argentiskoj misiji JuænoameriËke divizije.

Horacio Rizzo bio je predsjednik Srednjozapadne argentinskemisije gotovo tri godine prije nego πto je 2016. imenovan za

predsjednika AdventistiËkog sveuËiliπta River Plate u Argentini.Tri vjenËana para koji su diplomirali na tom sveuËiliπtu sluæe

kao misionari u projektu Inicijativa “Misionari u svijet”.

37


Pouka 5 26. listopada—2. studenoga 2019.

Krπenje duha zakona“Vratite im i vi joπ danas njihova polja, vinograde, maslinike

i kuÊe njihove, i oprostite im postotak u novcu, u æitu, u vinu,u ulju, πto ste im ga nametnuli.” (Nehemija 5,11)

Biblijski tekstovi: Nehemija 5,1-5; Izlazak 21,2-7; Mihej 6,8;Nehemija 5,7-12; Ponovljeni zakon 23,21-23; Nehemija 5,14-19.

Mi ljudi se do danaπnjeg dana borimo s pitanjem bogatstva i siro-maπtva, jazom izmeu bogatih i siromaπnih i onim πto moæe biti uËinje-no u vezi s tim. Da, Isus je rekao: “Siromaha Êete uvijek imati sa sobom”(Matej 26,11), ali to nije izgovor da im ne pomognemo. Naprotiv, Pismonas opominje da uËinimo svoj dio u pruæanju pomoÊi. U suprotnomsebe teπko moæemo nazvati krπÊanima.

Zanimljivo je da se ova tema javlja usred nevolja i muka povratnikatijekom ponovne gradnje Jeruzalema: ne samo tema o siromaπtvu i siro-maπnima, veÊ i o mnogo problematiËnijem pitanju koje se tiËe tlaËenjasiromaπnih od strane bogatih. Ovaj problem postojao je i prije izgnan-stva, i sada, kada su se vratili u svoju zemlju, ponovno je prisutan.

Ovoga tjedna vidjet Êemo joπ jedno pojavljivanje ove stare teme, kaoi to kako se Nehemija s tim suoËio. Kao πto Êemo vidjeti, ono πto je ovotlaËenje Ëinilo joπ gorim bilo je πto se vrπilo u okviru “slova zakona”,πto je snaæan primjer koliko trebamo paziti da pravila i propisi ne posta-nu sami sebi cilj, veÊ sredstvo postizanja cilja, cilj da odraæavamo Isu-sov karakter.

38


NEZADOVOLJSTVO NARODA

ProËitajte Nehemija 5,1-5. ©to se dogaa u ovom tekstu? Zaπtose podigla velika vika naroda?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Æidovska zajednica bila je ujedinjena pod Nehemijinim vodstvomprotiv vanjskih pritisaka. Meutim, meu muπkarcima i æenama koji suse protivili progonstvu i branili od napada stranih naroda, nije bilo sveu redu. Usprkos izvanjskoj Ëvrstini i jedinstvenim naporima protiv ne-prijatelja, zajednica je bila slaba iznutra. Glavari i bogati pojedinci kori-stili su siromaπne i ugroæene radi svoje koristi. Prilike su bile tolikoloπe da su obitelji vapile za pomoÊi. Pojedine obitelji æalile su se danemaju hrane za svoju djecu; neke su se æalile da su zbog gladi zaloæilesvoju imovinu i da niπta nemaju; druge su jadikovale da su moralepozajmiti novac da bi isplatile perzijski porez i da su Ëak i njihova djecapostala robovi.

»ini se da je glavni krivac njihove nevolje, koja je nagnala siroma-πne obitelji da potraæe pomoÊ od svojih susjeda, bila glad i plaÊanjeporeza. Perzijska vlast je od pokrajine Judeje zahtijevala porez u iznosuod 350 talenata srebra godiπnje. Ako netko nije mogao platiti razrezaniporez, obitelj bi obiËno zaloæila svoju imovinu ili prvo pozajmila novac.Meutim, ako sljedeÊe godine ne bi uspjeli zaraditi novac, morali suneπto uËiniti u vezi s tim dugom. ObiËno je duæniËko ropstvo bila sljede-Êa moguÊnost. VeÊ su izgubili svoju zemlju, a sada su trebali poslatinekog Ëlana obitelji, obiËno dijete, da sluæi zajmodavcima kako bi otpla-tili dug.

Postoje trenuci u æivotu kada se naemo u nevolji zbog posljedicasvojih postupaka; postoje trenuci kada se razbolimo ili se naemo ufinancijskom πkripcu, a da tome nismo doprinijeli svojom pogreπkom.Prethodni izvjeπtaj govori o vremenu kada je vlast svojim naËinom up-ravljanja ugroæavala narod, dovodeÊi do sve veÊeg siromaπtva. Ljudi subili uhvaÊeni u vrtlog sve dubljeg siromaπtva bez ikakvog izlaza.

Zanimljivo je da su se ljudi tada, kao i danas, borili s ekonom-skim tlaËenjem. Kakvu bismo poruku trebali izvuÊi iz Ëinjenice dase o ovoj temi u Bibliji Ëesto govori?

39


SUPROTNO DUHU ZAKONA

ProËitajte Nehemija 5,6-8 (vidi i Izlazak 21,2-7). Zaπto seNehemija razljutio?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Koliko god je to nama danas teπko shvatiti, ropstvo je bilo kulturo-loπka norma u starom svijetu. Ili je roditelj postajao rob, ili je prodavaosvoje dijete. Druπtveno i zakonski, roditelji su imali pravo prodati svojesinove i kÊeri. Meutim, buduÊi da je Bogu svojstveno da daje slobodu,On je uredio praksu u Izraelu prema kojoj se od zajmodavaca zahtijevaloda oslobaaju svoje robove svake sedme godine. Tako je Bog zaπtitionarod od trajnog ropstva i pokazao svoju æelju da budu slobodni.

Iako je pozajmljivanje zakonom bilo dopuπteno, naplaÊivanje kama-ta nije bilo (o biblijskim propisima protiv zelenaπtva vidi Izlazak 22,25-27; Brojevi 25,36.37; Ponovljeni zakon 23,19.20): pa ipak, kamata kojusu zajmodavci naplaÊivali bila je mala u odnosu na kamate koje sunaplaÊivali okolni narodi. Od njih je traæeno da plaÊaju 1 posto svakogmjeseca. U mezopotamskim tekstovima iz sedmog stoljeÊa spominje sekamata od 50 posto za srebro i 100 posto za æito godiπnje. Prema tome,12 posto kamate godiπnje bilo je malo u usporedbi s obiËajem zemaljau Mezopotamiji. Sve u svemu, prema Boæjoj rijeËi, jedino πto su zajmo-davci pogreπno Ëinili bilo je πto su naplaÊivali kamatu (Nehemija 5,10)i, πto je zanimljivo, narod to Ëak nije ni spomenuo kada su izraæavalisvoje nezadovoljstvo. Sve ostalo bilo je unutar druπtvenih normi kao iunutar zakonskih odredaba. Zaπto se Nehemija onda “razljutio veoma”?Izvanredno je to πto on ne reagira odmah, veÊ prvo ozbiljno razmiπlja otom pitanju.

»injenica da se Nehemija tako odluËno bavi ovim problemom vrijednaje divljenja. On ne zanemaruje nepravdu samo zato πto se njome tehniËkine krπi zakon ili je druπtveno prihvatljiva, Ëak i “dobra” u usporedbi sobiËajima u drugim zemljama. U ovom sluËaju bio je prestupljen duhzakona. Pogotovo u vrijeme ekonomskih nevolja, duænost ljudi bila je dameusobno pomaæu jedni drugima. Bog je na strani potlaËenih i nevolj-nih, i On je morao naloæiti prorocima da govore protiv zla i nasilja kojese vrπilo nad siromaπnima.

Na koje naËine, Ëak i nenamjerno, moæemo slijediti slovo zako-na dok istodobno krπimo njegov duh? (Vidi Mihej 6,8.)

40


NEHEMIJINO DJELOVANJE

»ini se da ukor upuÊen knezovima i vladarima — “Vi nameÊete teretsvojoj braÊi” (Nehemija 5,7) — nije donio æeljene rezultate. Meutim,Nehemija se tu nije zaustavio. Nastavio se boriti za potlaËene u narodu.On je jednostavno mogao reÊi da je pokuπao pouËiti knezove i vladare,ali da nije vrijedilo i da je morao odustati. Uostalom, suprotstavio bi sebogatima i moÊnima u zemlji. Ali on nije bio zadovoljan sve dok nijerijeπio taj problem, iako je stekao moÊne neprijatelje u tom nastojanju.

ProËitajte Nehemija 5,7-12. Koje argumente Nehemija iznosiprotiv onoga πto se dogaa? »ime uvjerava narod πto je ispravno,a πto pogreπno?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Nehemija saziva veliki zbor — sav izraelski narod se okupio radirjeπavanja ovog pitanja. On je najvjerojatnije raËunao na moguÊnost daÊe voe biti posramljeni u prisutnosti cijelog naroda kako bi odustali oddaljnjeg tlaËenja.

Nehemijino prvo obrazloæenje tiËe se ropstva. Mnogi Æidovi, meukojima je najvjerojatnije bio i Nehemija, kupovali su slobodu za drugeÆidove koji su robovali strancima. On sada pita knezove i vladare je linjima prihvatljivo da kupuju ili prodaju svoje sunarodnjake. Ima li smislada Izraelci kupuju sunarodnjake i pruæaju im slobodu da bi na krajupostali robovi pripadnicima vlastitog naroda?

Voe ne daju nikakav odgovor jer uviaju da je ovo obrazloæenjerazumno; zato Nehemija nastavlja. On im postavlja pitanje: “Ne treba lida hodite u strahu Boga naπega, da se tako uklonimo ruglu neprijatelj-skih naroda?“ (Nehemija 5,9) Nehemija tada priznaje da je on osobnopozajmljivao narodu novac i æito. Rekavπi: “Molim vas, prekinimo s tomlihvom” (Nehemija 5,10 — Varaædinska Biblija), on je potvrdio zakonkoji zabranjuje ovakvu praksu prema sunarodnjacima Æidovima, i poka-zao kako bi volio da pod njegovom upravom pripadnici naroda budubriæni jedni prema drugima. ZadivljujuÊe je πto su svi dali jednoduπanodgovor. Voe su pristali sve vratiti narodu.

Jeste li nekome uËinili neπto naæao? VeÊina nas, ako smo iskre-ni, odgovorit Êe potvrdno. ©to vas spreËava da Ëak i sada nadoknaditeono πto je potrebno?

41


ZAKLETVA

ProËitajte Nehemija 5,12.13. Zaπto Nehemija izgovara proklet-stvo protiv onih koji se ne budu dræali svojeg dijela dogovora?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Iako su voe pristali nadoknaditi i vratiti ono πto su oduzeli, Nehe-mija se nije zadovoljio samo rijeËima. Bio mu je potreban Ëvrst dokaz;zato se pobrinuo da se zakunu pred sveÊenicima, πto je tom postupkudalo zakonsku pravovaljanost u sluËaju da bi se poslije morao pozvatina taj dogovor.

Meutim, zaπto je izgovorio kletvu? Nehemija vrπi simboliËan ËinskupljajuÊi svoju odjeÊu kao da neπto dræi u njoj, a zatim je istresajuÊikao znak da je neπto izgubio. Prema tome, oni koji prekrπe ovu zakletvu,sve Êe izgubiti. Bilo je uobiËajeno da se izgovaranjem kletvi naglasiznaËenje odreenog zakona ili propisa. I narod je bio manje sklon krπenjuzakona kada je s tim bila povezana kletva. Nehemija je oËito smatrao daje to toliko vaæno pitanje da je potrebno uËiniti neπto drastiËno da bipoveÊao izglede na uspjeh.

»emu nas sljedeÊi tekstovi iz Starog zavjeta pouËavaju o tomekoliko je ovom narodu svetost zakletve bila vaæna? Brojevi 30,2;Ponovljeni zakon 23,21-23; Propovjednik 5,4.5; Levitski zakonik19,12; Postanak 26,31.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Govor je silan dar koji je Bog darovao ljudima; bitno je drugaËiji odonoga πto je dano æivotinjama. Sila leæi u naπim rijeËima, sila Ëak i naæivot i smrt. Zato trebamo jako paziti πto obeÊavamo i na πto se usmenoobvezujemo. Takoer je vaæno da naπa djela budu u skladu s naπimrijeËima. Koliko se ljudi okrenulo od krπÊanstva zbog onih Ëije su rijeËizvuËale krπÊanski, ali njihova djela nisu bila takva?

Razmiπljajte o tome koliko vaπe rijeËi imaju utjecaja na druge.Kako moæemo paziti πto govorimo, gdje govorimo i kako govorimo?

42


NEHEMIJIN PRIMJER

ProËitajte Nehemija 5,14-19. Koje razloge Nehemija navodi zato πto ne traæi “upraviteljskog poreza” (Nehemija 5,18) od naroda?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Nehemija je najvjerojatnije napisao izvjeπtaj zabiljeæen u ovim red-cima kada se nakon dvanaest godina upravljanja Judejom vratio na dvorkralja Artakserksa. Iako su upravitelji imali pravo uzimati porez odsvojih podanika, Nehemija nikada nije zahtijevao to pravo, veÊ je samsebe uzdræavao. Ne samo da je plaÊao svoje troπkove, veÊ se brinuo i osvojoj obitelji kao i za Ëitav dvor. Zerubabel, prvi upravitelj, jedini jedrugi upravitelj Ëije ime znamo. Kada Nehemija kaæe “prijaπnji upravite-lji”, najvjerojatnije upuÊuje na one koji su vrπili tu duænost izmeuZerubabela i njega. Kao posljedica takvog postupanja, do trenutka kadaje zavrπio svoj mandat vjerojatno je ostao bez novca. On nije stjecaobogatstvo, kao πto bi netko oËekivao od osobe na visokom poloæaju, veÊje vjerojatno izgubio bogatstvo i imovinu. Nehemija je bio bogat, πto muje omoguÊilo da svakoga dana osigura hranu mnogim ljudima. Bio jevelikoduπan u obilnom davanju drugima (Nehemija 5,17.18).

Iako nije isto kao ono πto je Abraham uËinio nakon spaπavanjaljudi koje su okolni narodi zarobili (vidi Postanak 14), ono πto Nehemijaovdje Ëini svakako otkriva isto kljuËno naËelo.

ProËitajte Nehemija 5,19. ©to on ovdje govori i kako razumije-mo njegove rijeËi u svjetlu Evanelja?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U Nehemijinom iskustvu vidimo primjer osobe koja je stavila Bogai Boæje djelo iznad svoje osobne dobiti i prednosti. To je dobra poukaza sve nas, bez obzira na naπe prilike. Lako je raditi za Boga kada nastaj rad ne stoji mnogo.

ProËitajte Filipljanima 2,3-8. Na koje naËine upravo sada usvojem æivotu moæete pokazati naËela samoodricanja prikazana uovom tekstu?

43

PETAK 1. studenoga


U knjizi Ellen G. White Proroci i kraljevi proËitajte poglavlje “UkoriznuivaËima”, str. 412—416 (u izvorniku 646—652).

“Kad je Nehemija Ëuo za ovo surovo ugnjetavanje, njegova duπa seispunila odvratnoπÊu. Sam kaæe o tome: ‘Razljutio sam se veoma kadsam Ëuo njihovu viku i te rijeËi.’ Odmah je uvidio da Êe morati odluËnostati na stranu pravednosti ne bi li prekinuo taj nasilniËki obiËaj utje-rivanja dugova. EnergiËno i odluËno, πto je bila njegova karakteristika,bacio se na posao da olakπa teret svojoj braÊi.” (Ellen G. White, Prorocii kraljevi, str. 413; u izvorniku 648)

“Isus je nastavio izlagati naËelo koje zakletvu Ëini nepotrebnom.On uËi da prava istina mora biti pravilo govora. ‘Vaπ govor neka bude:da, da — ne, ne! ©to je viπe od toga, od Zloga dolazi’ (Matej 5,37)” (EllenG. White, Misli s Gore blaæenstava, str. 61; u izvorniku 67)

“Te rijeËi osuuju sve one besmislene izreke i uzreËice koje su nagranici prostaπtva, zavodniËke komplimente, izbjegavanje istine, laskavefraze, pretjerivanja, trgovaËke obmane, sve πto je tako uobiËajeno udruπtvu i poslovnom svijetu. Tko se nastoji prikazati drukËijim nego πtojest, ili Ëije rijeËi ne izraæavaju stvarne osjeÊaje njegova srca, ne moæese nazvati istinoljubivim.” (Isto, str. 61; u izvorniku 68)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Zaπto u sræi ljudskih problema leæi sebiËnost kada je rijeËo novËanim sredstvima i meusobnim odnosima?

2. Kako Boæji narod moæe izbjeÊi pohlepu? Koja je Boæja odred-ba? ProuËite sljedeÊe tekstove: Izaija 58,3-12; Mihej 6,6-8.

3. Razmiπljajte viπe o daru govora i sili svojih rijeËi. ©to uIvanu 1,1.2 znaËi kada se Isus naziva “RijeËju”? Kako nam topomaæe da shvatimo vaænost rijeËi i njihovog znaËenja?

4. Nevjerojatno je πto je Isus prije nekoliko tisuÊa godina rekaoda Êe meu nama uvijek biti siromaπnih. Takoer nam je upuÊenaopomena da pomaæemo nevoljnima. Kako ove dvije misli trebajunadahnuti krπÊane da rade za one koji imaju manje sreÊe?

44

Tvrdoglava supruga

Uvjeren da je dan tjednog odmora biblijska subota, vlasnik tvrtke ZelindoJoão Lay obavijestio je svoju æenu da Êe napustiti njihovu nedjeljnu crkvu uLospalosu u IstoËnom Timoru.

“©to, jesi li lud?” uzviknula je njegova supruga Dulce. “Prvo si zatvorionaπe dvije mini-trgovine subotom, a sada æeliπ napustiti i naπu crkvu. Zaπto?”

“Pronaπao sam istinu u Bibliji”, rekao je.Dulce viπe nije htjela raspravljati o tome. “Onda ti ubuduÊe idi svojim

putem, a ja Êu poÊi svojim”, rekla je. Prestala je kuhati za Zelinda i katkad bimu zakljuËala vrata pa je morao ostati izvan kuÊe.

Zelindo je plakao i molio se: “©to mi se dogaa? U Bibliji sam pronaπaoistinu, a sada moja æena æeli razvod zato πto prouËavam Bibliju i svetkujemsubotu.”

Ujutro bi Dulce otiπla u svoju mini-trgovinu kao i obiËno, a Zelindo bi kodkuÊe Ëuvao sinËiÊa. A onda bi on otiπao raditi drugu smjenu u trgovini do 21sat, a Dulce bi se vratila kuÊi kako bi bila s njihovim sinom.

Jednog jutra Zelindo se molio: “Boæe, ako æeliπ da napustim svoju crkvu,pokaæi mi Ëudo.”

U podne je uπao u trgovinu i zaprepastio se kad je zatekao Dulce kako ËitaBibliju. Nikad je prije nije vidio da Ëita Bibliju. »itala je o Æeni i Zmaju uOtkrivenju 12.

“Draga, ako ne razumijeπ ono πto Ëitaπ, mogu ti objasniti”, rekao je.Dulce je naglo lupnula πakom o stol. Glasan udarac privukao je pozornost

kupaca u trgovini. Dulce je poËela plakati. “Zaπto su nam lagali?” rekla je.“Zaπto su to skrivali od nas?”

Zelindo ju je zagrlio. “Hvala Ti, Boæe, πto si mi odgovorio na molitvu”,rekao je. “Dogodilo se Ëudo.”

Obitelj je u subotu prvi put zajedno otiπla u adventistiËku crkvu. Poslije suZelindo i njegova supruga krπteni u AdventistiËkoj crkvi.

Zelindo (42) kaæe da ga je Bog blagoslovio preko svake mjere. Prestao jeprodavati alkohol, duhan, crnu kavu i Ëaj, i izmijenio je pravila zapoπljavanja.Osim plaÊa, zaposlenicima osigurava stan. Zamoli ih da se mole svako jutro iveËer i da pohaaju prouËavanje Biblije jednom tjedno.

Zelindo se svaki dan moli: “Ovaj posao æelim upotrijebiti da ljudi hvaleTebe, Boæe. Pomozi mi da privedem ljude k Tebi.” Zaposlenici izraæavaju Ëue-nje dok prouËavaju Bibliju. “Ovo πto nas pouËavate iz Biblije stvarno je istinito”,kaæu oni.

Zelindo je rekao da ga je Bog blagoslovio u poslu iznad svih oËekivanja: uËetiri godine krπteno je osam zaposlenika. Dio dara 13. subote 2015. godine bioje namijenjen za gradnju prve adventistiËke πkole u glavnom gradu IstoËnogTimora, Diliju. Hvala na potpori za misiju.

45


Pouka 6 2.—9. studenoga 2019.

»itanje RijeËi“I Ëitahu iz knjige Boæjeg zakona po odlomcima i razlagahu

smisao, da narod moæe razumjeti πto se Ëita.” (Nehemija 8,8)Biblijski tekstovi: Nehemija 8,1-8; Ponovljeni zakon 31,9-13;

Matej 17,5; Djela 8,26-38; Nehemija 8,9-12; Levitski zakonik 23,39-43.

Jeruzalemski zid bio je zavrπen. Pod vodstvom Nehemije Izraelci supostavili vrata i dovrπili glavni zadatak. Kada je gradnja zida privedenakraju, okolni narodi su se uplaπili i prepoznali “da je Bog naπ uËinio todjelo” (Nehemija 6,16). Neprijatelji su shvatili da je Bog Izraelov stvaranjer su usprkos snaænom protivljenju i mrænji ipak dovrπili posao koji suzapoËeli.

Nehemija je nakon zavrπetka zida postavio upravitelja Jeruzalema(svojeg brata Hananija) i zapovjednika grada (Hananiju). Obojica su bilaizabrana zbog poπtenja, pouzdanosti i poπtovanja prema Bogu (Nehemija7,2), a ne prema rodoslovlju. Zid je bio zavrπen tijekom mjeseca Elula(πesti mjesec; Nehemija 6,15).

Koji je trebao biti sljedeÊi posao? Daljnja poglavlja Knjige Nehemiji-ne (8—10) opisuju vaæan niz dogaaja u mjesecu Tiπriju, sedmom mje-secu (Nehemija 8,2). U ovim tekstovima vidjet Êemo s kakvom su odluË-noπÊu Izraelci posluπali Boæju rijeË i kako su joj se radovali.

46

NEDJELJA 3. studenoga

OKUPLJANJE NARODA

ProËitajte Nehemija 8,1.2. ©to ovaj tekst govori o tome kolikoje Boæja rijeË bila vaæna narodu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Kada su Æidovi konaËno zavrπili gradnju zida i preselili se u Je-ruzalem, sedmog mjeseca svi su se okupili na jeruzalemskom otvore-nom trgu. Sedmi mjesec, Tiπri, bio je moæda najvaæniji mjesec za Izrael-ce jer je bio posveÊen Blagdanu truba (priprema za Boæji sud, prvi danu mjesecu), Danu pomirenja (dan suda, deseti dan u mjesecu) i Blagda-nu sjenica (sjeÊanje na Boæje izbavljenje iz Egipta i Njegovo vodstvotijekom putovanja po pustinji, petnaesti dan u mjesecu). Skup se odræaoprvog dana u mjesecu kada se slavio Blagdan truba. Glavari su pozvalinarod na ovaj poseban skup da bi im Ëitanjem Zakona pruæili priliku danauËe o svojem Bogu i svojoj povijesti.

Narod je pozvao Ezru da donese Mojsijevu Knjigu Zakona pred njihi da im Ëita. Napravili su Ëak i postolje, govornicu. Voe nisu prisiljavalizajednicu na to. Naprotiv, “oni”, narod, rekli su Ezri da donese Knjigu.Najvjerojatnije je Ezra Ëitao iz Mojsijevih knjiga koje su obuhvaÊaleZakon koji je dan Mojsiju na gori Sinaju.

ProËitajte Ponovljeni zakon 31,9-13. ©to im je Bog rekao natom mjestu i kakve pouke moæemo usvojiti za sebe?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U Ponovljenom zakonu 31,9-13 Mojsije je rekao Izraelcima da se uvrijeme Blagdana sjenica trebaju okupiti i zajedno Ëitati Boæji zakon.Spomenuto je da se trebaju sabrati svi: muπkarci, æene, djeca i strancikoji æive u gradu.

U Nehemiji 8,1 stoji da su se skupili “kao jedan Ëovjek”. ©tonam to govori o vaænosti jedinstva meu vjernicima koji tvore jednotijelo?

47

PONEDJELJAK 4. studenoga

»ITANJE I SLU©ANJE ZAKONA

Ezra “donese Zakon” pred zbor da Ëita. ©to im je Ëitao? Samo Desetzapovijedi stalno iznova pola dana? UpuÊivanje na Knjigu Zakona trebashvatiti kao upuÊivanje na pet knjiga Mojsijevih, od Postanka do Po-novljenog Zakona, poznatih kao hebrejska Tora. Izraz “Zakon”, prematome, oznaËava samo dio onoga πto je bilo obuhvaÊeno Ëitanjem; bilo biga bolje prevesti kao “upute”. To su Boæje upute koje nas osposobljava-ju da upoznamo stazu kojom trebamo hodati da ne bismo promaπili cilj.Dok je Ezra Ëitao, narod je sluπao o svojoj povijesti kao Boæjeg naroda,poËevπi od stvaranja preko vremena Joπue. Preko izvjeπtaja, pjesama,hvalospjeva, blagoslova i zakona prisjetili su se borbi koje su doæivjelislijedeÊi Boga i Boæje vjernosti prema njima. Tora obuhvaÊa “Zakon”, alii viπe od toga; ona objedinjuje povijest Boæjeg naroda i posebno ukazujena Boæje vodstvo. Prema tome, otkrila je zajednici njezine korijene iidentitet.

ProËitajte sljedeÊe tekstove: Nehemija 8,3; Ponovljeni zakon4,1; 6,3.4; Joπua 1,8; Psalam 1,2; Izreke 19,20; Ezekiel 37,4;Matej 17,5. Kako se prema ovim redcima trebamo odnositi premaBoæjoj rijeËi?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Æelja naroda da Ëuje Boæju rijeË najvjerojatnije je bila rezultat Ezri-nog Ëitanja i pouËavanja RijeËi nakon πto je prije otprilike trinaest godi-na doπao u Jeruzalem. Bio je posveÊen Boæjem djelu i odluËan u tomeda donese odreene promjene. Narodu je Boæja rijeË postala stvarna doksu je sluπali od Ezre. Tako su donijeli svjesnu odluku da sluπaju iposluπaju jer ih je zanimalo πto im Bog æeli reÊi. Dakle, sada su pristu-pili Tori s poπtovanjem i æeljom da uËe.

Kada svoje misli ispunjavamo RijeËju, viπe Ëeznemo za Bogom usvojem æivotu.

Kako se odnosite prema Boæjoj rijeËi? Iako tvrdite da vjerujeteu nju, kako se ta tvrdnja oËituje u vaπem æivotu, kako dræite onoπto ona uËi? Koliko bi vaπ æivot bio drugaËiji da niste posluπniBibliji?

48

UTORAK 5. studenoga

»ITANJE I TUMA»ENJE RIJE»I

ProËitajte Nehemija 8,4-8. Kako se Zakon Ëitao?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Tijekom Ëitanja, pokraj Ezre su stajale dvije skupine od po trinaestljudi. Prva skupina od trinaest ljudi (Nehemija 8,4) pomagala je u ËitanjuBoæje rijeËi, dok je druga skupina (Nehemija 8,7) pomagala u razumi-jevanju tekstova. Ne znamo nikakve pojedinosti o tome kako je ovajprogram tekao na otvorenom trgu; meutim, moguÊe je da su ljudi kojisu pomagali u Ëitanju dræali Toru (hebrejski svici bili su teπki i netkodrugi ih je trebao odmotavati), a takoer i Ëitali iz nje redom smjenjuju-Êi se meusobno. »itali su od jutra do podneva.

ReËenica “razlagahu smisao, da narod moæe razumjeti πto se Ëita”(Nehemija 8,8) moæe se odnositi ili na tumaËenje ili na prijevod teksto-va. I jedno i drugo moguÊe je u ovom sluËaju. Narod se vratio iz Babilo-na, gdje su æivjeli dugi niz godina, i njihov prvi jezik bio je aramejski.Prema tome, mnogima nije bilo lako razumjeti Ëitanje na hebrejskom,pogotovo mlaim naraπtajima. Istodobno, oni koji su Ëitali Bibliju moglisu imati koristi od objaπnjenja i tumaËenja. Propovijedanje i tumaËenjeoæivljava tekst i potiËe sluπatelje da osobno primijene ono πto su sazna-li.

ProËitajte Djela 8,26-38. Koji dogaaj podsjeÊa na ono πto sedogodilo u Jeruzalemu u prethodnim tekstovima? Kakve pouke pro-nalazimo ovdje za sebe?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Kao protestanti, shvaÊamo da svaki vjernik osobno mora poznavatiBoæju rijeË i da ne smijemo slijepo prihvaÊati neËije rijeËi o biblijskojistini, bez obzira na njegov autoritet. U isto vrijeme, zar nismo svi pri-mili blagoslove kada nam je netko objasnio znaËenje odreenog teksta?Svatko od nas treba znati u πto vjeruje, ali to ne znaËi da nas katkadnetko drugi ne moæe neËemu pouËiti.

49

SRIJEDA 6. studenoga

ODGOVOR NARODA

Kada je Ezra otvorio Boæju rijeË, Toru, narod je ustao. Prije negoπto je poËeo Ëitati, Ezra je blagoslovio Boga. Nakon Ëitanja narod jejednoglasno odgovorio: “Amen! Amen!” (Nehemija 8,5.6), podiæuÊi rukeprema nebu. Zatim su pognuli glave i poklonili se Bogu licem do zemlje.

ProËitajte Nehemija 8,9-12. Zaπto su voe rekli narodu “netugujte, ne plaËite”?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Tako su u kasnijim godinama, kad se zarobljenicima koji su sevratili iz Babilona u Jeruzalem Ëitao Boæji zakon, i kad je narod plakaozbog svojih prijestupa, bile izgovorene rijeËi milosti: ‘Ne tugujte! ... Poitei jedite masna jela, i pijte slatko i poπaljite dio onima koji nemaju niπtaprimljeno, jer ovo je dan posveÊen naπem Gospodu. Ne æalostite se:radost Jahvina vaπa je jakost.’ (Nehemija 8,9.10)” (Ellen G. White, Sluæ-ba lijeËenja, str. 173; u izvorniku 281)

Dok je narod sluπao Boæje rijeËi, postao je svjestan svoje greπnostii ljudi su zaplakali. Kada nam se Bog otkriva i poËnemo shvaÊati da jeBog pun ljubavi, dobrote, milosti i vjernosti, u prvi plan izlazi naπanedostojnost i nemoguÊnost da budemo onakvi kakvi bismo trebali biti.Sagledavanje Boæje svetosti u Njegovoj RijeËi potiËe nas da u novomsvjetlu uvidimo svoje uæasno stanje. Ovakvo razumijevanje utjecalo jena izraelski narod da plaËe i tuguje, ali nije trebao tugovati jer “radostJahvina vaπa je jakost” (Nehemija 8,10). Drugim rijeËima, usprkos svo-jim padovima, mogli su se osloniti na Boæju silu.

Ovo je takoer bio poseban dan, sveti dan, Blagdan truba (Roπ Ha-πana), na koji je kratko trubljenje oznaËavalo vaænost pripreme “srca”za Gospodnji sud (Dan pomirenja, koji se slavio desetog dana mjesecaTiπrija). Zvuk truba bio je poziv da stanu pred Boga i da se pokaju.BuduÊi da se toga dana narod trebao okrenuti Bogu, plakanje i tugova-nje je razumljivo. Meutim, voe su ih podsjetili da ih je Bog Ëuo kadasu se pokajali, pa je prema tome nastupilo vrijeme da se raduju Boæjemopraπtanju.

©to nam Ëinjenica da je Isus zbog naπih grijeha otiπao na kriæ,jer je to bio jedini naËin da se rijeπi problem grijeha i da se namapruæi nada, govori o tome koliko je grijeh straπan?

50

»ETVRTAK 7. studenoga

RADOST JAHVINA

RijeËi “radost Jahvina vaπa je jakost” (Nehemija 8,10), pokazuju daje Boæja volja da se radujemo i uæivamo u æivotu. Ovdje nije rijeË o bilokakvoj radosti, veÊ radosti zbog poznavanja Boga i spoznaje da je Njego-va ljubav stvarna. Uæivati u Bogu i Njegovoj dobroti, radovati se zbogsvega πto nam je pruæio neπto je πto trebamo Ëiniti svakog dana. ©toviπe,uæivanje u Bogu daje nam snagu da se suoËimo sa svakidaπnjim te-πkoÊama i sa svim πto nam se nae na putu.

ProËitajte Nehemija 8,13-18. ©to se ovdje dogaa i πto nam togovori o narodu i njihovim voama u ono vrijeme?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

SljedeÊeg dana voe naroda doπli su k Ezri da bi viπe nauËili izBoæje knjige. Ovaj korak koji su uËinili voe pokazao je njihovu æeljuda vode zajednicu Bogu. Shvatili su da neÊe povesti narod pravim putemako osobno ne potraæe Boga i ne zatraæe znanje od Njega.

ProËitajte Levitski zakonik 23,39-43. ©to je Izraelcima bilonaloæeno da uËine i zaπto?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Zapazite da se tekst u Nehemiji 8,15 odnosi na Ëinjenicu da su oniËinili onako “kao πto je pisano” (Varaædinska Biblija). Ovdje vidimo joπjedan primjer koliko su ozbiljno sada æeljeli posluπati Boæju rijeË; na-kon nekoliko desetljeÊa provedenih u ropstvu nauËili su lekciju o nepo-sluπnosti. Takoer, prema tekstovima iz Levitskog zakonika trebali su“veseliti se u nazoËnosti Jahve, Boga svoga, sedam dana” (Levitski za-konik 23,40). Drugim rijeËima, dok su se sjeÊali Boæjih djela milosti,milosra i spasenja, trebali su se radovati onome πto je Bog uËinio zanjih.

Razmiπljajte o tome πto nam je dano u Isusu, koji je bio pri-kazivan simbolima u svim blagdanima starog Izraela. Kako se mo-æemo radovati u Gospodinu Ëak i u teπkoÊama i bolnim kuπnjama?Zaπto je vaæno da to Ëinimo posebno u tim trenucima?

51

PETAK 8. studenoga


U knjizi Ellen G. White Proroci i kraljevi proËitajte poglavlje “Pou-Ëen Boæjem zakonu”, str. 422—425 (u izvorniku 661—668).

“A sad su trebali pokazati i svoje povjerenje u Njegova obeÊanja.Bog je prihvatio njihovo pokajanje; sad su se trebali radovati, sigurni dasu im grijesi oproπteni i da im je ponovno poklonjena boæanska na-klonost. ...

Svako istinsko obraÊenje Bogu unosi trajnu radost u æivot. Kad segreπnik pokori utjecaju Duha Svetoga, uvia svoju krivnju i neËistoÊunasuprot svetosti velikog IspitivaËa ljudskih srca. Uvia da je kao pri-jestupnik osuen. Meutim, neka zbog toga ne padne u oËaj jer mu jepomilovanje veÊ osigurano. On se moæe radovati πto su mu grijesi opro-πteni, moæe uæivati u ljubavi nebeskog Oca koji mu opraπta. Bogu je naslavu da greπna, ali pokajniËka ljudska biÊa grli rukama svoje ljubavi,da zavija njihove rane, da ih Ëisti od grijeha i odijeva ih u haljine spa-senja.” (Ellen G. White, Proroci i kraljevi, str. 425; u izvorniku 668)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. U kojim okolnostima moæete doæivjeti “radost Jahvinu” (Ne-hemija 8,10) kao svoju snagu? Postoji li neπto πto moramo uËinitida bismo iskusili Boæju silu i Njegov oprost u svojem æivotu? Akopostoji, πto je to?

2. Kako pronalazimo pravu ravnoteæu izmeu plakanja zbogsvojih grijeha i radovanja u Gospodinu? Zar to nije u suprotnostijedno s drugim? Kako Zakon i Evanelje zajedno pruæaju odgovor?(Vidi Rimljanima 3,19-24.)

3. ProËitajte Nehemija 8,10, gdje Nehemija kaæe narodu: “Haj-de, jedite pretilinu i pijte slatko, poπaljite obroke i onima kojinemaju niπta pripravljeno, jer ovaj je dan svet za Gospodina naπega.I ne budite æalosni jer radost Gospodnja, to je vaπa snaga.” (Vara-ædinska Biblija) Jedite masnu hranu, pijte slatko, dajte onima kojinemaju niπta spremljeno — i sve to Ëinite zato πto je “ovaj je dansvet za Gospodina”? ©to nas to uËi o naËinima na koje se moæemoradovati u Gospodinu? ©to “sveti” dan znaËi u ovom okviru?

52

Prekid prokletstva

Sunny i Salma upoznale su se tijekom upisa na prvu godinu studija nasveuËiliπtu na Bliskom istoku.

Sunny, podrijetlom iz Azije, adventistica, studira na svjetovnom sveuËiliπtuna podruËju SrednjoistoËne i SjevernoafriËke unije. Salma je lokalna studenticakoja je odrasla u nekrπÊanskoj obitelji.

Dvije djevojke odmah su se sprijateljile. Bile su u istom razredu i æivjelesu u istom kvartu. Salma je ubrzo saznala da je njezina nova prijateljicaadventistiËka krπÊanka. NauËila je biti oprezna s krπÊanima, ali Sunny je izgle-dala tako ljubazno i poπteno.

Kako je njihovo prijateljstvo raslo, Salma je prihvatila poziv da prisustvujeobiteljskim veËernjim sastancima petkom u domu Sunny. Salma je na sastankuupoznala i druge adventiste i svidjeli su joj se njihovi prijateljski razgovori.Ubrzo je poËela uæivati u pjevanju i molitvama u skupini svakog petka naveËer.

Nakon godinu dana Sunny je pozvala Salmu u posjet adventistiËkoj crkvii ona je prihvatila poziv. Ali Salma se suoËila s oπtrim kritikama svoje obiteljii prijatelja.

“©to si tamo radila?” “ZnaËi li to da si postala krπÊankom?”»lanovi obitelji upozorili su da Êe je prokleti ako postane krπÊanka.Salma je bila zabrinuta, ali je nastavila iÊi u crkvu. Pridruæila se zboru

mladeæi i pohaala zdravstveni seminar. Njezini su se adventistiËki prijateljimolili za nju.

Jednog petka naveËer skupina je pogledala video o Isusovom æivotu; nakontoga je Salma izrazila æelju da prouËi knjigu Djela apostolska. “Bila sam iz-nenaena jer Salma nije bila zainteresirana za prouËavanje Biblije oko godinudana”, rekla je Sunny.

Salma je poËela prouËavati Bibliju, ali je ostala pri odluci da se neÊe krstiti.Brinula se da Êe njezina obitelj zbog toga biti pod prokletstvom.

Jedne subote Salma je prisustvovala susretu za æene, tijekom kojeg jesvaka æena trebala odabrati karticu u obliku srca i razmiπljati o biblijskomtekstu napisanom na kartici. Salma je odabrala karticu i otvorila je. Na njoj jepisalo: “”Vjeruj u Gospodina Isusa Krista, i spasit Êeπ se ti i tvoj dom.” (Djela16,31)

Salma je shvatila da se ne treba brinuti zbog prokletstva kojim se prijetinjezinoj obitelji. Ustala je i objavila da æeli biti krπtena.

“Ovo nije kraj, veÊ poËetak”, rekla je Sunny. “Nakon πto zavrπim studij,planiram ostati ovdje i razvijati cjeloæivotno prijateljstvo s ljudima poput Salme.Molim Boga da poπalje viπe ljudi poput nje.”

ChanMin Chung, koordinator za komunikacijeBliskoistoËne i SjevernoafriËke unije

53



Naπ Bog koji opraπta“Tko skriva svoje grijehe nema sreÊe, a tko ih ispovijeda i

odriËe ih se, milost nalazi.” (Izreke 28,13)Biblijski tekstovi: Nehemija 9,1-3; Daniel 9,4-19; Nehemija 9,4-

8; Koloπanima 1,16.17; Nehemija 9,9-38; Rimljanima 5,6-8.

Kada je Blagdan sjenica (Sukot) zavrπio, voe su opet okupili na-rod. Upravo su proveli vrijeme slaveÊi; sada je nastupio trenutak da sevrate nezavrπenom djelu priznanja i pokajanja pred Bogom za svojegrijehe.

Da, voe su im prije rekli da prestanu æaliti i tugovati zbog svojihgrijeha, ali to ne znaËi da tugovanje i priznanje nisu vaæni. Dakle, sadakada su proslavili blagdan, bilo je vrijeme za odgovarajuÊe priznanje.

Redoslijed dogaaja koji je ovdje prikazan nije nuæno redoslijed pokojem se uvijek smjenjuju radovanje i priznanje; to takoer ne znaËi datreba slijediti obrnuti redoslijed. Iako, naravno, moæemo slijediti redo-slijed prema kojem priznanje prethodi proslavljanju, proslavljanje Bogau naπem æivotu treba zauzeti prvo mjesto. Uostalom, u Rimljanima 2,4stoji da nas “dobrota Boæja” vodi na pokajanje. Njegova “dobrota”, onda,treba potaknuti hvalu i proslavljanje, dok smo istodobno svjesni kakonam je potreban Bog da nam oprosti, da nas oËisti i preporodi.

54


POST I BOGOSLUÆJE

ProËitajte Nehemija 9,1-3. Zaπto se narod odvojio od svih stra-naca?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Iako je Nehemija æelio da narod ovog puta sudjeluje u radosti, sadaje poveo skup na post. Ponizili su se pred Bogom, posuli se praπinompo glavi i obukli se u kostrijet. BuduÊi da stranci nisu sudjelovali uzajedniËkom grijehu izraelskog naroda, Izraelci su se odvojili od njih.Izraelci su znali da upravo njihovi grijesi trebaju biti oproπteni. Priznalisu grijehe svojega naroda koji su ih odveli u izgnanstvo.

Njihove zajedniËke molitve i priznanje pokazali su duboko shvaÊa-nje naravi grijeha. Izraelci su se mogli razgnjeviti zato πto su njihovioËevi sagrijeπili i Ëitav narod poveli u izgnanstvo; ili su se mogli æalitina odluke svojih voa i nedostatak poboænosti koji su pokazali pret-hodni naraπtaji, πto ih je dovelo tu gdje su se upravo sada nalazili — bilisu samo mala skupina povratnika. Meutim, umjesto da njeguju mrænjui nezadovoljstvo, okrenuli su se Bogu u poniznosti, priznajuÊi grijehe.

Nehemija 9,3 izvjeπtava da je narod Ëetvrtinu dana Ëitao KnjiguZakona, a da je u iduÊoj Ëetvrtini priznavao svoje grijehe i klanjao seBogu. Tora se tada Ëitala po treÊi put. »itanje Tore vaæno je za priznanje,koje se mora temeljiti na istini koja potjeËe od Boga. »itanjem BiblijeBog nam se pribliæava, a Duh Sveti moæe nam govoriti i pouËavati nas.Istina Njegove rijeËi oblikuje naπe razmiπljanje i razumijevanje, ohrab-ruje nas i uzdiæe. Izraelci su tugovali i plakali jer vrijeme provedeno uBoæjoj svetoj prisutnosti Ëini nas svjesnima Njegove ljepote i dobrote, izadivljujuÊe Ëinjenice da je Stvoritelj svemira s nama usprkos naπojnedostojnosti. Prema tome, shvaÊamo da se bez Boga u svojem æivotune razlikujemo od svojih duhovnih predaka u vjeri. Mi se moæemo pro-mijeniti samo kada Bog djeluje u nama.

ProËitajte Daniel 9,4-19. Na koje naËine moæemo primijenitiDanielovu molitvu na nas danas? ©to to govori nama kao pojedin-cima i kao Crkvi?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

55


PO»ETAK MOLITVE

Narod je na Ëitanje Biblije odgovorio dugom molitvom koja je svje-doËila o Boæjoj dobroti nasuprot povijesti nevjernosti Izraela. Moæemoprimijetiti da odgovor viπe nalikuje na propovijed nego na molitvu, jerskoro svaki redak ima paralelu u odreenom dijelu Biblije.

ProËitajte Nehemija 9,4-8. Na koje je glavne teme molitva usre-dotoËena u ovim poËetnim redcima i zaπto?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U prvom dijelu molitve narod blagoslivlja Boga, a posebno Njegovoime. U hebrejskoj kulturi ime nije bilo samo rijeË kojom ljudi nekogaoslovljavaju, veÊ je ono osobi davalo identitet. Dakle, proslavljanje Bo-æjeg imena je znaËajno jer pokazuje svijetu da je to ime dostojno hvalei Ëasti. To je ime Stvoritelja svemira. Molitva poËinje klanjanjem Bogukao Stvoritelju i Onome koji sve “oæivljava” (Nehemija 9,6; vidi takoerKoloπanima 1,16.17). RijeË “oæivljava” potjeËe od hebrejskog glagola kojiznaËi “odræavati u æivotu”.

Onaj koji je sve stvorio izabrao je Abrahama, Ëovjeka koji ni na kojinaËin nije bio poseban osim πto je “njegovo srce” bilo “vjerno”. Moæe seËiniti da je Abrahamu u mnogim prigodama nedostajalo vjere, ali kadaje zatraæeno od njega da se odrekne svojega sina, nije oklijevao (vidiPostanak 22). NauËio je biti vjeran ne preko noÊi, veÊ tijekom svojegadugog hoda s Bogom. Prema hebrejskom shvaÊanju, “srce” se odnosi naum. Drugim rijeËima, Abraham je razvio vjernost u svojim mislima idjelima i Bog je to potvrdio.

Prvih nekoliko izraza u molitvi opisuje Boga kao 1) Stvoritelja, 2)Onoga koji daje æivot i 3) Onoga koji ispunjava svoja obeÊanja. Narod seprvo podsjeÊa tko je Bog: On je Vjerni koji nas je stvorio, koji sveoæivljava i uvijek ispunjava obeÊanja koja nam je dao. ImajuÊi to naumu, moæemo ispravno sagledati æivot i vjerovati Mu Ëak i u najteæimtrenucima, kada se moæe Ëiniti da je daleko od nas i da je ravnoduπanprema naπim izazovima.

Zaπto je upoznavanje Boga kao naπeg Stvoritelja u srediπtunaπe vjere? Uostalom, πto moæe biti toliko vaæno u usporedbi sovim, kad nam je Bog naloæio da jednu sedminu svojeg æivota pro-vedemo u sjeÊanju na Njega kao naπeg Stvoritelja?

56

UTORAK 12. studenoga

POUKE IZ PRO©LOSTI

ProËitajte Nehemija 9,9-22. Kako se ovaj dio molitve razlikujeod prvog?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Molitva s hvale Boga zbog Njegove vjernosti prelazi na suprotanizvjeπtaj o nevjernosti Izraela u Egiptu i u pustinji. U njoj su izloæenerazliËite pojedinosti koje je Bog darovao Izraelcima; ali, naæalost, “oËevi”su na te darove odgovorili ponositoπÊu, tvrdoglavoπÊu i zanemarivanjemBoæjih milostivih djela.

Priznanje ljudske slabosti i nedostatka prave posveÊenosti Boguvaæan je korak u ispovijedanju i pokajanju; pa iako ovi tekstovi govoreo narodu koji je vremenski udaljen od nas, nitko ne moæe zanijekati dasvatko od nas ima problem s tim istim pitanjima.

Naravno, ovdje je Evanelje bitno za nas isto kao i za njih. Nespaπava nas priznanje grijeha, veÊ samo Kristova ærtva koju je prinioradi nas. Ispovijedanje, zajedno s pokajanjem, vaæno je u naπem prizna-nju da nas samo Krist moæe opravdati. “Kada u pokajanju i vjeri pri-hvatimo Krista kao svojeg Spasitelja, Bog opraπta naπe grijehe i ukidakaznu odreenu za prekrπaj Zakona. Greπnik tada stoji pred Bogom kaopravedna osoba; on zadobiva naklonost Neba i preko Duha gradi zajednicus Ocem i Sinom.” (Ellen G. White, Selected Messages, sv. 3, str. 191)

Istodobno, buduÊi da nas Njegova dobrota navodi da priznamo svojegrijehe i pokajemo se, moramo biti odluËni u namjeri da ih Boæjomsilom ostavimo.

Stanje je bilo takvo da je Izrael bio tvrdoglav, a Bog pun ljubavi.Osvrtanje na ono πto je Bog uËinio za izraelski narod, podsjetilo je ljudeda Êe se Bog, poπto je uËinio toliko mnogo za njih u proπlosti, i daljebrinuti o njima u sadaπnjosti i buduÊnosti. Zato je bilo toliko vaæno dase narod uvijek sjeÊa kako je Bog djelovao u njihovoj povijesti. Kada suto zaboravljali, upadali su u nevolje.

Sjetite se trenutaka kada je Bog djelovao u vaπem æivotu. Kakoiz tog iskustva moæete izvuÊi utjehu kada se sljedeÊi put suoËite sborbama? Kako se moæete bolje nauËiti oslanjati na Boæju dobrotukada ste potpuno obeshrabreni, razoËarani i uplaπeni za buduÊnost?

57


ZAKON I PROROCI

ProËitajte Nehemija 9,23-31. Kako su Izraelci opisani u uspo-redbi s Boæjom “velikom dobrotom” (Nehemija 9,25)?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

SljedeÊi dio molitve/propovijedi usredotoËuje se na æivot u Kanaanunakon πto su Izraelci baπtinili zemlju koju im je Bog darovao. Bila imje dana zemlja, gradovi, vinogradi i plodna polja, ali oni su to uzimalizdravo za gotovo. Na kraju 25. retka stoji da su “jeli, sitili se i debljali”.Izraz “debljali su se” nalazimo samo nekoliko puta u Bibliji (Ponovljenizakon 32,15; Jeremija 5,28) i svaki put ima negativno znaËenje.

Izraelci su “uæivali u velikoj dobroti tvojoj”, ali nisu uæivali u Bogu,veÊ, umjesto toga, u svemu πto su imali. Posjedovanje svega oËito nestvara blisku zajednicu s Bogom. Mnogo puta pomislimo: “Da samoimam ovo ili ono, bio bih sretan.” Naæalost, vidimo da su Izraelci sveprimili od Boga, pa ipak njihovo “uæivanje” u tim stvarima samo ih jeuËinilo manje posveÊenima Bogu. »esto se odviπe lako usredotoËimo nadarove dok zaboravljamo na Davatelja darova. To je kobna obmana.

Naravno, to ne znaËi da nas ne mogu usreÊiti stvari koje primamood Boga. On æeli da se radujemo Njegovim darovima, ali ta radost nejamËi odnos s Bogom. Ako nismo oprezni, ti darovi mogu postati kamenspoticanja.

Ipak, voe su u ovom poglavlju priznali na koje su naËine bili nevjerniBogu. Dok su gledali kroz povijest, posebno su navodili prijestupe kojesu poËinili kao narod. Dva su se aspekta javila kao posebno vaæna jerse ponavljaju: 1) Izraelci su odbacili Boæji zakon i 2) progonili su proroke.

Drugim rijeËima, shvatili su da su Boæji zakon i Njegovi proroci bilitemelj njihovog razvoja kao poboænog naroda i kao pojedinaca. U molitvise ovaj zakljuËak naglaπava rijeËima: “Tko vrπi” Boæje zapovijedi, “unjima Êe naÊi æivot” (Nehemija 9,29; neposredan navod iz Levitskogzakonika 18,5) i isticanjem da upravo Duh govori preko proroka. Bognam je dao zapovijedi za æivot izobilja i On je poslao svoje proroke danas vode u razumijevanju Njegove istine. Osnovno je pitanje za sve nasπto Ëinimo s ovim darovima.

58


HVALA I MOLITVA

ProËitajte Nehemija 9,32—10,1. Na πto se usredotoËuje svrπe-tak molitve priznanja?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Narod se u molitvi joπ jednom okreÊe proslavljanju Boga zato πtoje velik, silan i straπan, koji Ëuva Savez i milost. Izgledaju iskreno upriznanju Boæje dobrote prema njima.

Oni iznose molbu u obliku sklapanja saveza s Bogom, koji je opπir-no opisan u 10. poglavlju. Kako glasi njihova molba?

“A sada, o Boæe naπ, veliki Boæe, jaki i straπni, koji Ëuvaπ Savez idobrohotnost, neka ne bude pred licem tvojim neznatna sva ova nevoljakoja nas je snaπla.” (Nehemija 9,32)

Zajednica je morala plaÊati porez kraljevima koji su njima vladali.Ugnjetavanje sa svih strana muËilo je malu skupinu Izraelaca i oni suse umorili od toga. Morali su podnositi tiraniju i Ëeznuli su za predahom.

Zanimljivo je πto sebe nazivaju “robovima”. Nakon opisa nevjernostinaroda, molitvu zavrπavaju tako se nazvavπi. Robovi su, naravno, poslu-πni gospodarima. Ovaj izraz pokazuje kako shvaÊaju da trebaju biti po-sluπni Bogu, a ne kao oni koji su æivjeli prije njih. To je izraz njihoveæelje da budu vjerni Bogu i Njegovim zapovijedima. I kao Boæji robovi,oni Ga mole da ih izbavi.

Ezrina i Nehemijina zajednica opisuju svoje trenutaËno iskustvokao “veliku nevolju” (Nehemija 9,37), πto se moæe usporediti s nevoljomkoju su Izraelci doæivjeli u Egiptu (Nehemija 9,9). U molitvi hvale Bogaπto je vidio njihovu nevolju u Egiptu i nije je zanemario. Zajednica sadamoli Boga da djeluje kao πto je djelovao u proπlosti iako to oni nezasluæuju, jer nitko — ni kraljevi, ni knezovi, ni sveÊenici, ni proroci nioËevi — nije bio vjeran. Prema tome, oni se oslanjaju samo na Boæjumilost i milosre prema njima, a ne na sebe ili na djela svojih predaka,u nadi da Êe Bog djelovati u njihovu korist.

ProËitajte Rimljanima 5,6-8. Kako ovi redci pokazuju πto suIzraelci traæili od Boga? Kakvu utjehu moæemo izvuÊi iz molbeIzraelaca i Pavlovih rijeËi u Poslanici Rimljanima?

59

PETAK 15. studenoga


ProËitajte poglavlje “Priznanje”, str. 37—42, u knjizi Ellen G. WhitePut Kristu (40. izd.).

U Nehemiji 9,25 Æidovi govore o tome kako njihovi oËevi “uæivahu”u Boæjoj velikoj dobroti. Korijen glagola isti je kao u imenu Eden, “Eden-ski vrt” (Postanak 2,15). Moæda bi najbolji prijevod glasio: “Oni ede-nizirahu”, kad bi “edenizirati” bio glagol.

Evanelje, uostalom, poziva na obnovu, a koji simbol bolje od Ede-na moæe prikazati kako na kraju trebamo biti obnovljeni? Bog je podi-gao hebrejski narod i doveo ga na kriæanje starog svijeta da bi stvorionajvjerniji odsjaj Edena koji moæe postojati na paloj Zemlji. »ak i nakonzarobljeniπtva i povratka, ta moguÊnost je i dalje postojala. “Jest, Jahvise saæalio Sion, saæaliπe mu se njegove razvaline. Pustaru Êe njegovuuËiniti poput Edena, a stepu poput Vrta Jahvina.” (Izaija 51,3)

Da, narod je uæivao u materijalnim blagoslovima koje mu je BogobeÊao, blagoslovima koji su, koliko je to bilo moguÊe u palom svijetu,podsjeÊali na izobilje u Edenu. I u njima je trebao uæivati. Bog je stvoriofiziËki svijet upravo tako da ljudi mogu uæivati u njemu, i stari Izrael —blagoslovljen od strane Boga — takoer je u njemu uæivao. Njihov grijehnije bio πto su “edenizirali” u Boæjoj velikoj dobroti, veÊ πto su zabora-vili na Onoga (Ezekiel 23,35) u Ëijoj su dobroti uæivali. Blagoslovi supostali sami sebi cilj umjesto da budu sredstvo za postizanje cilja —objaviti Boga okolnim narodima.

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Isus je rekao: “Posijan ‘u trnje’ jest onaj koji sluπa rijeË, alisvjetska tjeskobna briga i varavo bogatstvo zaguπe rijeË, te ostanebez roda.” (Matej 13,22) ©to Isus misli pod “varavim bogatstvom”i kako se taj izraz odnosi na molitvu priznanja o kojoj smo prouËa-vali ovoga tjedna?

2. Razmiπljajte ponovno o nauku o stvaranju. Zapazite da su uNehemiji 9 okupljeni skoro odmah poËeli govoriti o Bogu kao Stvo-ritelju i Odræavatelju æivota. ©to nam ova Ëinjenica govori o tomekoliko je ova doktrina temelj naπe vjere?

3. Kako postiæemo pravu ravnoteæu priznajuÊi svoju greπnost,istodobno ne dopuπtajuÊi Sotoni da koristi naπu greπnost tako dase obeshrabrimo i potpuno odbacimo vjeru?

60

Poklon za predsjednika Ugande

Predsjednik AdventistiËke crkve Ted N. C. Wilson razmiπljao je o prigodnojvjerskoj literaturi za poklon u predvorju hotela u Ugandi dok sam pratio njegai ostale crkvene voe na sastanak s predsjednikom afriËke dræave UgandeYowerijem Musevenijem.

“Imam olovku za predsjednika”, rekao je pastor Wilson crkvenim voamamisleÊi na posebnu olovku s urezanim imenom i logotipom AdventistiËke crkve.“Ali imate li koju knjigu za njega?”

“U svojoj sobi u hotelu imam lijepo izdanje knjige Put Kristu u boji”, rekaosam.

Pogledavπi na sat, pastor Wilson zamolio me da otrËim gore u sobu poknjigu.

Dok sam se æurio u svoju sobu, Ëudio sam se πto sam prvo spakirao knjigukad sam kretao na put.

Dva tjedna prije odmahnuo sam glavom kad me otac pitao namjeravam liuzeti neku knjigu za dijeljenje na putovanju. Objasnio sam mu da sam uzeo petprimjeraka knjige Put Kristu dok sam putovao u Rusiju i nisam naiπao ni nakoga tko bi je uzeo kao poklon.

“Svejedno bi trebao uzeti neku knjigu na put”, ustrajavao je moj otac.Nevoljko sam kupio pet primjeraka knjige Put Kristu u AdventistiËkoj

knjiæari u Keeneu u Teksasu. Ali samo knjige nisu zadovoljile mojeg oca. “Zaπtone bi ponio i novu Bibliju?” pitao je.

»esto kupujem novu Bibliju prije putovanja za svaki sluËaj ako od menezatraæe da odræim propovijed, a onda je dam nekome na poklon. Radije ËitamBibliju na svojem mobitelu. “Nema potrebe za Biblijom”, rekao sam svojem ocu.“Sad na ovom putu ionako neÊu propovijedati.”

Moj se otac nije dao obeshrabriti. Na njegovo ustrajavanje kupio sam kra-snu Bibliju u crnom koænom uvezu. U hotelskoj sobi u Ugandi donio sam tuBibliju i Put Kristu pastoru Wilsonu. Poπli smo u posjet predsjedniku dræaveUgande.

Nedugo zatim primio nas je predsjednik Museveni u svojem uredu uEntebbeu, glavnom gradu Ugande, i odmah upitao pastora Wilsona zaπto adven-tisti kao dan odmora svetkuju subotu. Pastor Wilson dao je kratko objaπnjenjeiz Biblije. A poslije je u razgovoru molio da ta zemlja ukine ispite subotom zaadventistiËke studente. Na njegovo zadovoljstvo, predsjednik Museveni je pri-stao razmotriti to pitanje.

Pastor Wilson uruËio je predsjedniku Ugande Museveniju olovku s ugra-viranim imenom i logotipom AdventistiËke crkve i rekao mu da bi je mogaokoristiti za potpisivanje vaænih dokumenata ili, πto bi bilo joπ bolje, za pod-crtavanje tekstova u Bibliji. Zatim je predao i Bibliju i Put Kristu predsjednikuMuseveniju, koji je primio poklone i pokazao je gostima izaslanstva.

Te veËeri uzbueno sam nazvao oca preko skypea.“Hvala ti πto si sluπao upute Duha Svetoga”, rekao sam.Sada na svojim putovanjima uvijek i obvezno nosim potpuno novu Bibliju

i nekoliko knjiga Put Kristu.


61



Bog i Savez“A zbog svega toga mi sklapamo Ëvrst savez, i to pismeno;

a zapeËatit Êe ga naπi knezovi, naπi leviti i sveÊenici naπi.”“NeÊemo viπe zanemarivati Doma Boga svojega.” (Nehemija 9,38— Varaædinska Biblija; Nehemija 10,40)

Biblijski tekstovi: Nehemija 10,1-30; Postanak 4,8-19; Hebreji-ma 13,20; Joπua 24; Nehemija 10,30-40; Hebrejima 8,1-7.

©to se u Bibliji podrazumijeva pod “savezom”? Najlakπe objaπnje-nje ove vrste biblijskog saveza jest da je to zakonsko uspostavljanjeodnosa izmeu Boga i Njegovog naroda. Bog kaæe: “Vi ste moj narod ija sam vaπ Bog.” Osim toga, upotrebu pisanih saveza moæemo pronaÊii kod drugih naroda u starom svijetu, Ëesto izmeu voa i njihovihpodanika.

Ovi savezi bili su korisni objema stranama. Voa bi se brinuo onarodu, a narod bi plaÊao porez. Meutim, kad je rijeË o Bogu, savez jebio drugaËiji. Bog time nije dobivao niπta, a ipak je obeÊao da Êe mu bitivjeran, Ëak i kada ljudi nisu bili. Blagoslovi i kletve povezani sa savezomomoguÊili su Izraelcima da znaju da su prekrπili savez kad im se poËnudogaati loπe stvari.

Ovoga tjedna osvrnut Êemo se na savez koji su Izraelci obnovili sBogom u 10. poglavlju Knjige Nehemijine, a pogledat Êemo i povijesneizvjeπtaje o vaænosti vrπenja saveza u Bibliji.

62


POJAM SAVEZA

ProËitajte Nehemija 10,1-30 (i podsjetite se teksta u Nehemiji9,37.38). Tko Ëini ovaj savez i zaπto su ga sklopili?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Iako su samo glavari potpisali ispravu, tekst jasno biljeæi da se “iostali narod” “obvezao prisegom i zakletvom da Êe stupati prema Zako-nu Boæjem” (Nehemija 10,30.31). ©to je bilo toliko znaËajno u tom sa-vezu da su svi æeljeli sklopiti sporazum s Bogom? Da bismo odgovorilina ovo pitanje, moramo se vratiti na sam poËetak i shvatiti biblijskipojam saveza.

Savez je bio vaæan zato πto je bio dio Boæjeg suoËavanja s greπnimËovjeËanstvom i zato πto je prikazivao Boæju æelju za uspostavom odno-sa s ljudima. Takoer je omoguÊio ljudima da se dragovoljno posveteBogu.

Biblijski izvjeπtaj o stvaranju iz 1. i 2. poglavlja Postanka ne otkrivasamo stvaranje prvih ljudi, veÊ i odnos izmeu njih i Boga, kao i njihovmeusobni odnos. Meutim, tada se pojavio grijeh i naruπio sve te odno-se. Grijeh je antiteza stvaranja i donosi ono πto je suprotno stvaranju(smrt).

Adamovo se rodoslovlje razdvaja kada Kajin bira zlo (Postanak 4,8-19), a ©et prihvaÊa Boga (Postanak 5,3-24). Kajinovo rodoslovlje dostiæevrhunac s Lamekom (Postanak 4,17-19), sedmim koljenom od Adama,koji je uveo poligamiju. Kajinovo nasilje i osveta usko su povezani svjernim ©etovim rodom. Navedeno je ©etovo rodoslovlje, a sedmi u tomnizu, Henok, “hodio je s Bogom” (“æiveÊi ... jednako po volji Boæjoj”)(Postanak 5,24 — DaniËiÊ) i bio je uzet na Nebo.

Naæalost, svijet je radije prihvaÊao zlo nego Boga pa je nastupiotrenutak kada je rodoslovlje vjernih bilo vrlo malobrojno, i ubrzo moædane bi ostala nijedna obitelj preko koje bi Bog mogao ispuniti svoju rijeËposlavπi obeÊanog Potomka da spasi ljudski rod. U tom trenutku umije-πao se Bog pustivπi potop. Meutim, premda je potop bio suprotnoststvaranju i uniπtenje æivota, Bog je uniπtio samo ono πto su ljudi veÊrazorili (Postanak 6,11-13).

Kako ste doæivjeli razornu silu grijeha? Koja je jedina silaprotiv grijeha i kako je moæemo iskoristiti?

63


SAVEZI U POVIJESTI

Bog je nakon potopa poËeo ispoËetka, sada s Noom i ljudima kojisu poslije doπli na svijet. On je i s njima nastojao uspostaviti zajednicu,u Ëijem se srediπtu nalazio savez. U Bibliji nalazimo sedam glavnihsaveza koje je Bog uËinio s ljudima:

• prvi savez — Adam (Postanak 1-3)• drugi savez — Noa (Postanak 6-9)• treÊi savez — Abraham (Postanak 12,1-3)• Ëetvrti savez — Mojsije i izraelski narod (poznat kao sinajski

ili Mojsijev savez; Izlazak 19-24)• peti savez — Pinhas (Brojevi 25,10-13)• πesti savez — David (2. Samuelova 7,5-16)• sedmi savez — novi Savez (Hebrejima 31,31-34)

U Bibliji se πesnaest puta pojavljuje izraz “vjeËni Savez”. Od tihπesnaest, trinaest se posebno odnosi na saveze s Abrahamom, Izraelomna Sinaju i Davidom. Svaki od prethodno navedenih saveza, iako jedin-stveni, nose peËat “vjeËnog Saveza”. Kao πto je vjeËno Evanelje prvoobjavljeno u Postanku 3,15, a onda postupno otkrivano u Bibliji, istovrijedi i za vjeËni Savez. Svaki sljedeÊi savez razjaπnjava i produbljujenaπe razumijevanje vjeËnog Saveza ljubavi, koji je najpotpunije otkrivenu planu spasenja. Novi i stari Savez, kako se Ëesto dijele, sadræe isteelemente.

1. PosveÊenje: “Zakon Êu svoj staviti u duπu njihovu i upisati gau njihovo srce.” (Jeremija 31,33; usporedi Hebrejima 8,10)

2. Pomirenje: “I bit Êu Bog njihov, a oni narod moj.” (Jeremija31,33; Hebrejima 8,10)

3. Misija: “I neÊe viπe uËiti drug druga ni brat brata govoreÊi:Spoznajte Jahvu! nego Êe me svi poznavati, i malo i veliko.” (Jeremija31,34; Hebrejima 8,11)

4. Opravdanje: “Jer Êu oprostiti bezakonje njihovo i grijeha senjihovih neÊu viπe spominjati.” (Jeremija 31,34; Hebrejima 8,12)

64


STRUKTURA SAVEZA

ProuËavatelji Biblije potvruju da postoji karakteristiËna strukturabiblijskih saveza koja se Ëak zapaæala u savezima starih Hetita. Bog seobraÊao ljudima na naËin na koji su Ga u svojoj kulturi mogli dobrorazumjeti.

Savezi koji su bili uobiËajeni u vrijeme starog Izraela sastojali suse iz sljedeÊih dijelova: prolog (tko je Bog); povijesni uvod (proπli od-nos); propisi ili zakoni; blagoslovi i kletve; svjedoËanstva, posebneodredbe ili znak saveza. Prema tome, ne treba nas iznenaditi πto seBog veÊ tada na sliËan naËin obraÊao svojem narodu. Koristio se onimπto im je bilo poznato.

Na primjer, cijeli Ponovljeni zakon napisan je u obliku saveza, jerMojsije poziva Boæji narod da ue u novi odnos sa svojim Bogom. Savezje izraæen na sljedeÊi naËin: 1) prolog (Ponovljeni zakon 1,1-5); 2) po-vijesni uvod (Ponovljeni zakon 1,6-4,43); 3) propisi i zakoni (Ponovljenizakon 4,44-26,19); 4) blagoslovi i kletve (Ponovljeni zakon 27-30); 5)svjedoËanstva (Ponovljeni zakon 30,19); i na kraju 6) posebne odredbe(Ponovljeni zakon 31,9-13).

ProËitajte Joπua 24. Kako je ovaj model saveza prikazan i uovom poglavlju?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Isto je i s obnavljanjem saveza koji je uËinio Joπua.Prvo, Bog se u uvodu predstavlja kao “Jahve, Bog Izraelov” (Joπua

24,2). Zatim slijedi dug povijesni uvod u kojem Joπua podsjeÊa Izraelceπto je Bog uËinio za njih u proπlosti (Joπua 24,2-13). Nakon povijesnogizvjeπtaja, navedeni su propisi ili zakoni (Joπua 24,14.15.23), spomenutisu blagoslovi i kletve (Joπua 24,19.20), utvrena su svjedoËanstva (Jo-πua 24,22.27) i izreËene posebne odredbe (Joπua 24,25.26). Ovdje je bioupotrijebljen osnovni oblik saveza u komunikaciji s Izraelcima kako bividjeli da ih je Bog vodio u proπlosti, i πto se traæi od njih da bi odræalisvoj dio saveza.

ProËitajte Joπua 24,15. Koje naËelo iz ovog teksta moæemoprimijeniti na sebe danas?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

65


OBE∆ANJA

ProËitajte Nehemija 10,31-40. Koja su Ëetiri obeÊanja Izraelcidali kao dio obnovljenog saveza?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Narod je obeÊao:1. NeÊe viπe biti mijeπanih brakova (neÊe stupati u brak s oso-

bom koja ih moæe navesti na idolopoklonstvo);2. Ispravno Êe svetkovati subotu (neÊe obavljati poslove);3) Opraπtat Êe dugove i poπtovati subotnje godine kad Êe se

pobrinuti za siromaπne i dati im slobodu;4) Materijalno Êe podupirati Hram sluæbama i sluæbenicima do-

noπenjem prvih rodova, prvina i desetina, Ëime Êe omoguÊiti nastavakpravog bogosluæja.

Prva tri obeÊanja ukazivala su na odnose s drugima (brak i ukidanjedugova) i s Bogom (subota), dok se posljednje bavi propisima vezanimza Hram.

Okupljeni su æeljeli pokazati da su odani savezu i da Êe zato napraktiËne naËine izgraditi svoj odnos s Bogom i s drugima. Iako nisuuvijek savrπeno Ëuvali savez, razumjeli su da Êe ispravne navike i obiËajiutjecati na buduÊnost. Da bi izraelski narod mogao iÊi ispravnim putem,morao je uspostaviti obiËaje i navike koji Êe im pomoÊi da postignu onoπto æele. Da bi ostvarili blisku zajednicu s Bogom, vaæni koraci na tomputu bili su pridavanje vaænosti suboti i voenje raËuna o Hramu.

Naæalost, svoja obeÊanja nisu u potpunosti odræali, kao πto je pri-kazano u posljednjim poglavljima Knjige Nehemijine. Ipak, iako ih nisusvi odræali, pojedinci jesu. Uz Boæju pomoÊ i usredotoËenoπÊu na Njegamoæemo razviti ispravne navike i dræati se pravog puta.

“Budete li se pravilno sluæili svojom voljom, u vaπem Êe æivotudoÊi do potpune promjene. Ako svoju volju pokorite Kristu, udruæitÊete se sa silom koja je iznad svih poglavarstava i vlasti. Imat Êetesilu odozgo da ostanete postojani, i stalnim pokoravanjem Bogu bitÊete osposobljeni da æivite novim æivotom, æivotom vjere.” (Ellen G.White, Put Kristu, str. 48; u izvorniku 48)

66


HRAM

Ponovno proËitajte Nehemija 10,33-40. Zaπto su obiËaji u Hra-mu bili vaæni za Izraelce, kao πto je prikazano rijeËima: “NeÊemoviπe zanemarivati Doma Boga svojega” (Nehemija 10,40)? Zaπto jeHram bio toliko vaæan za vjeru kao cjelinu? (Vidi takoer Hebreji-ma 8,1-7.)

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Izraelci su obeÊali da Êe voditi raËuna o Hramu. Iako su bili malapotlaËena zajednica, shvatili su da trebaju davati od ono malo πto imajuda bi Hram napredovao, a ne samo opstajao. Prema tome, odluËili susvake godine dati treÊinu πekela za sluæbu u Hramu, a ne samo kada sevrπi popis, kako je nalagao zakon. Narod je uvidio potrebu da ide korakdalje od onog πto je traæeno. Osim toga, dodijelili su odgovornost odre-enim obiteljima da donose drva za ærtvenik poπto su uvidjeli da Êe bezorganizacije to biti teπko provedivo.

Prvine od rodova, prvenci, desetine i darovi bili su oblici sluæbe uHramu namijenjeni za sluæbu sveÊenika i levita. Deseti dio svega trebaoje pripasti levitima. Prvenci su bili otkupljivani novcem, koji se dodavaona iznos koji su primali leviti. Meutim, deseti dio levitske desetineodlazio je sveÊenicima.

Hram je bio æila kucavica izraelskog naroda. Bio je u toj mjeri usrediπtu njihove vjere da se dogodila najveÊa tragedija kada je Nabu-kodonozor sruπio Hram i odnio svete predmete.

Kada se Hramom upravljalo na odgovarajuÊi naËin, narodu je topruæalo aktivan duhovni æivot jer su ljudi upuÊivani na konaËno rjeπenjeproblema grijeha, koje je trebalo biti ostvareno smrÊu janjeta. Kada jeIsus umro na kriæu, rjeπenje je bilo osigurano (Rimljanima 5,5-10). ©to-viπe, preko godiπnje sluæbe Dana pomirenja narod je nauËio da ga Bognamjerava zauvijek osloboditi zla i grijeha. Drugim rijeËima, Hram jesluæio kao sredstvo preko kojeg se narodu otkrivao Ëitav plan spasenja.Promatranjem sluæbi u Hramu moæemo nauËiti velike i vaæne poukekoje nam daju πiru sliku o Boæjem karakteru i rasvjetljavaju plan spa-senja.

“Sigurna je rijeË i zasluæuje punu vjeru: Krist Isus doe nasvijet da spasi greπnike. Od njih sam prvi ja.” (1. Timoteju 1,15)©to je bila Pavlova nada i kako ona moæe postati i naπa nada?

67

PETAK 22. studenoga


U knjizi Ellen G. White Put Kristu proËitajte poglavlje “PosveÊenje”,str. 43—49 (u izvorniku 43—48).

“Sluæba u zemaljskom Svetiπtu sastojala se od dvaju dijelova:sveÊenici su svakodnevno sluæili u Svetinji, dok je veliki sveÊenik zaoËiπÊenje Svetiπta jednom godiπnje obavljao posebno djelo pomirenja uSvetinji nad svetinjama. Dan za danom greπnik koji se kajao prinosio biærtve na vratima ©atora sastanka i, polaganjem ruke na glavu ærtveneæivotinje, priznavao svoje grijehe. Na ovaj ih je naËin sa sebe slikovitoprenosio na nevinu ærtvu. Zatim je æivotinja zaklana. ‘Bez prolijevanjakrvi’, kaæe apostol, ‘nema oprosta grijeha’. ‘Jer je æivot æivoga biÊa ukrvi.’ (Levitski zakonik 17,11) Prekrπeni Boæji zakon traæio je æivot pri-jestupnika. Krv, koja predstavlja greπnikov promaπeni æivot, Ëiju je kriv-nju nosila ærtvena æivotinja, sveÊenik bi ponio u Svetinju i njome po-πkropio pred zastorom iza kojega se nalazio KovËeg sa Zakonom πto gaje greπnik prestupio. U nekim se sluËajevima krv nije unosila u Sveti-nju, ali u tom je sluËaju sveÊenik jeo meso kako je Mojsije uputioAronove sinove, govoreÊi: ‘To vam je dao Jahve da uklanjate krivnju sazajednice’ (Levitski zakonik 10,17) Oba su postupka bila slika prenoπe-nja grijeha s pokajnika na Svetiπte.” (Ellen G. White, Velika borba, str.359,360; u izvorniku 418)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Razmislite o danim obeÊanjima koja ste prekrπili, bez obzirana to koliko ste bili iskreni i ozbiljni u namjeri da ih odræite. ©tovam iz tog iskustva moæda moæe pomoÊi da ne ponovite sliËnupogreπku?

2. Savez je zakonsko uspostavljanje odnosa. Mi ga krπimo usvojem odnosu prema Bogu, ali On je uvijek vjeran svojem dijelusaveza, Ëak i kada mi nismo svojem. Kako ovo razumijevanje Boæjedobrote i vjernosti pribliæava ljude Bogu i na taj nam naËin pomaæeda æivimo onako kako bismo trebali?

3. Razmislite koliko ste puta bili nevjerni Bogu i obeÊanjimakoja imamo u okviru “novog Saveza” (vidi Luka 22,20; Hebrejima8,13; 9,15). Zaπto je onda toliko vaæno da shvatimo plan spasenjai obeÊanje o opraπtanju koje primamo zahvaljujuÊi Isusovoj ærtvi,Ëija je krv zapeËatila “novi Savez” za nas?

68

Odbojkaπka evangelizacija

Gospodin Bahadur Rai i njegova obitelj vjerovali su da njihov dom nastanjujeπest duhova u selu blizu granice Nepala s Kinom. Oko kuÊe je bilo postavljenoπest glinenih posuda za duhove u kojima æive. Kad god je majka skuhala obrok,stavila bi hranu u te posude kako bi duhovi jeli. Bojala se da bi cijela obiteljpatila od probavnih smetnji ili joπ neËega goreg ako bi i jedan duh bio zaborav-ljen. Roditelji su bili vrlo utjecajni u selu kao duhovni voe i mrzili su krπÊan-stvo, vjeru u nevidljivog Boga. Oni su viπe voljeli svoje vidljive bogove od metalai drveta.

Jedne veËeri, kuÊi se nakon posla vraÊao osamnaestogodiπnji mladiÊ i Ëuoglas muπkarca kako iz jedne kuÊe govori o djevici koja je rodila dijete. MladiÊse pitao tko to govori tako nelogiËne stvari. Slijedio je taj glas do zgrade iugledao Ëovjeka koji Ëita iz crne knjige.

Uπao je i sluπao. Nakon sastanka mladiÊ se prepirao s Ëovjekom u vezi sonim πto je govorio. Taj Ëovjek, koji je tu bio kao gost govornik, bio je adven-tistiËki pastor; jednostavno se nasmijeπio i pozvao mladiÊa da doe sljedeÊeveËeri na predavanje. Nakon sastanaka koji su se odræavali tjedan dana, mladiÊje dobio Bibliju. A Ëitao ju je kako bi dokazao da ono πto sluπa od ovog pastoranije toËno.

Meutim, πto je viπe Ëitao, to je viπe bio uvjeren da je Isus æivi Bog. Nakraju je predao svoje srce Isusu. Otac je bio bijesan kad je mladiÊ objavio da jepostao krπÊanin. Pretukao ga je i potjerao iz sela.

Majka je plakala cijelu noÊ. Ujutro je zamolila prijatelja da joj pronae sinai da mu odnese janje. Prijatelj ga je pronaπao, a mladiÊ je prihvatio janje sradoπÊu i pomolivπi se, osjetio jak poticaj da proda to janje i kupi loptu zaodbojku i mreæu. Pronaπao je komad neiskoriπtene zemlje izmeu pet sela.Tamo je taj mladiÊ postavio odbojkaπku mreæu i poËeo igrati.

Ubrzo je doπlo joπ nekoliko mladiÊa i pitalo mogu li mu se pridruæiti.“Naravno”, odgovorio je. “Ali prvo morate nauËiti jedan biblijski tekst koji Êuvam izrecitirati.”

MladiÊi su spremno zapamtili biblijski tekst i poËeli igrati. Dok su igrali,dolazili su i drugi mladiÊi i nauËili biblijske tekstove kao uvjet da se pridruæeigri. Kada je utakmica zavrπila, mladiÊi su traæili odobrenje da se mogu doÊiponovno igrati.

“Dobro”, rekao je ovaj mladiÊ. “Ali prvo morate nauËiti pjesmu o mojemBogu.” Nije proπlo dugo vremena, a mnogi su zapamtili Ëitava biblijska poglavljai nauËili pjevati krπÊanske pjesme.

Tada je taj mladiÊ Ëuo da Êu ja kao pastor voditi biblijsku πkolu za zain-teresirane. Doπao je i iznio svoju æivotnu priËu na prvom prouËavanju. Predsta-vio je trojicu mladiÊa koji su sjedili kraj njega. “To je rezultat moje odbojkaπkeevangelizacije”, rekao je. “Ovi su ljudi prihvatili Isusa i æele postati biblijskiradnici.”

Taj mladiÊ, po imenu Man, kojega se odrekla njegova obitelj, nije teolog. Onje biblijski radnik koji izgrauje novu obitelj koja Êe zauvijek æivjeti u Boæjemkraljevstvu.

Wilson Measapogu, izvrπni tajnikOdjela AdventistiËke crkve u Juænoj Aziji

69



Kuπnje, nevolje i popisi“PrikljuËili su se svojoj braÊi i glavarima te su se obvezali

prisegom i zakletvom da Êe stupati prema Zakonu Boæjem, kojije dan po rukama Mojsija, sluge Boæjega, i da Êe dræati i vrπitisve zapovijedi Jahve, Boga naπega, njegove naredbe i zakone.”(Nehemija 10,30)

Biblijski tekstovi: Ezra 1,9-11; Daniel 1,1.2; Daniel 5; Ponov-ljeni zakon 30,1-6; Ezra 8,1-23; Nehemija 11,1.2; Nehemija 12,1-26.

Mi obiËno preskaËemo rodoslovlja i dugaËke liste u Bibliji: meu-tim, Gospodin ih je ukljuËio s razlogom. Bog u Bibliji posveÊuje pozor-nost detaljima. On zapaæa pojedinosti i to nas uvjerava da nas On nika-da ne zaboravlja. Ovih nekoliko primjera rodoslovlja pokazuje da Bogzna sve o obiteljima, a popisi predmeta govore nam da se Bog brine Ëaki za ono πto drugi smatraju “beznaËajnim”. Isus je izjavio da se Bogbrine o vrapcima i da Ëak broji kosu na naπoj glavi: “Zar se ne prodajepet vrabaca za dva novËiÊa? Ipak, ni jednoga od njih ne zaboravlja Bog.A vama su izbrojene i vlasi na glavi! Ne budite bojaæljivi! Vi viπe vrijediteod mnoπtva vrabaca.” (Luka 12,6.7) Bog koji se brine o ovim detaljima,brine se i o nama. On zna sve pojedinosti koje nas muËe.

Prema tome, moæemo imati puno povjerenje, njegovati pouzdanje isteÊi mir u sigurnosti da se Gospodin brine o svakom podruËju naπegæivota. Iako nam ova spoznaja pruæa utjehu, treba nam takoer poruËitida se i mi trebamo brinuti o svakom podruËju u svojem æivotu.

70


BOG POVIJESTI

ProËitajte sljedeÊe tekstove: Ezra 1,9-11; Daniel 1,1.2. Kakonam tekstovi iz Daniela pomaæu da shvatimo na πto je Ezra ukazi-vao?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Zapazite kako su u Knjizi Ezrinoj izneseni detalji, dok je u Danieluprikazana πiroka slika. Meutim, ovi tekstovi zajedno pokazuju da Bogupravlja svime.

“Povijest narodâ i danas nam govori. Svakom narodu i svakom po-jedincu Bog je odredio mjesto u svome velikom planu. I danas se ljudii narodi kuπaju viskom u ruci Onoga koji nikada ne grijeπi. Svi onisvojom odlukom odreuju svoju sudbinu, a Bog ih sve nadglasava radiispunjenja svojih namjera.” (Ellen G. White, Proroci i kraljevi, str. 340;u izvorniku 536)

ProËitajte Daniel 5. ©to ovi redci uËe o sudu nad Baltazarom?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Babilon je pao u listopadu 539. g. pr. Kr. kada ga je osvojio Kir,kralj medo-perzijske vojske. Pogreπno se oslanjajuÊi na svoje uspjehe,raskoπ i slavu, Baltazar je bio toliko ohol da je priredio razvratnu gozbuu noÊi koja Êe zavrπiti njegovom smrÊu. Boæanska ruka napisala je nazidu palaËe da su njegovi dani izbrojeni i da mu se bliæi kraj. Iako jepoznavao sudbinu i iskustvo obraÊenja moÊnog kralja Nabukodonozora,on iz toga nije niπta nauËio. Uvijek je tragiËno kada ne sluπamo Boæjeopomene i ne slijedimo Njegove upute.

Prorok Daniel je bio prisutan, ali se nitko nije obazirao na njega.Kada izgubimo svijest o Boæjoj svetosti i Njegovoj prisutnosti u æivotu,koraËamo stazom na kojoj nas Ëekaju sloæene prilike, problemi i trage-dije koje na kraju zavrπavaju smrÊu.

Nakon πto je kralju iznio izvjeπtaj o Nabukodonozoru, Daniel jerekao: “No ti, Baltazare, sine njegov, nisi ponizio srce svoje, iakosi znao sve ovo.” (Daniel 5,22) Kako moæemo biti sigurni da neËinimo istu pogreπku kao Baltazar? Kako nas stvarnost kriæa uvi-jek moæe Ëiniti poniznima pred Bogom?

71


U NJIHOVIM GRADOVIMA

ProuËite popise navedene u Ezri 2 i Nehemiji 7. ©to zapaæate?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Drugo poglavlje Knjige Ezrine (popis onih koji su se vratili iz babi-lonskog suæanjstva sa Zerubabelom i Jeπuom) namjerno je ponovljenou 7. poglavlju Knjige Nehemijine. Da ponovimo, ovi popisi mogu nam seuËiniti nezanimljivima, ali oni otkrivaju vaænu pojedinost — da se Bogbrine o detaljima koje mi moæda smatramo nevaænima.

Jeruzalemski zidovi sada su bili zavrπeni i biblijski pisac namjernoæeli pokazati da je Ezrin i Nehemijin naraπtaj povratnika doprinio velikompothvatu, iako im je sâm Bog podario taj uspjeh. Sadaπnji naraπtaj osla-njao se na djela prethodnog, ali zadatak je svejedno bio sloæen, prepunprepreka i nije bio dovrπen kako su æeljeli.

Vodstvo Ezre i Nehemije bilo je cijenjeno, ali je i narod obavio svojposao. Svi su sudjelovali u razliËitim zadacima obavljenima u razliËitovrijeme, a rezultat je bio dojmljiv. PoËetak (Ezra 2) je povezan s krajem(Nehemija 7) i ne samo da je drugi Hram sagraen, veÊ je i Jeruzalemobnovljen i dobro utvren.

ProËitajte Nehemija 7,72. Koliko su povratnici bili uspjeπni uæelji da izvrπe Boæju volju?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Sinovi Izraelovi bili su u svojim gradovima.” Na mnogo naËinacjelokupni povratak i ponovna gradnja bili su zadivljujuÊi. Narod Ëiji jegrad prije mnogo godina bio razoren, Hram uniπten i zemlja opustoπena,sada se vratio u tu istu zemlju i taj isti grad i sve ponovno sagradio, Ëaki Hram. Sigurno im se sve Ëinilo Ëudesnim, kao i okolnim narodima. Svese to dogodilo, meutim, prema Boæjoj volji i obeÊanjima.

©to se u vaπem æivotu sada Ëini beznadno, a ipak vjerujeteGospodinu da Êe vas izbaviti?

72


GDJE SU SVE∆ENICI?

Kao πto smo vidjeli u odsjeku od ponedjeljka, zadivljujuÊe ispunje-nje proroËanstva vratilo je Æidove iz Babilona.

Meutim, kao u svemu πto ljudi rade, postojale su odreene pote-πkoÊe. Jedan od velikih problema bio je da se, usprkos svim divnimobeÊanjima o povratku nakon izgnanstva, mnogi Æidovi nisu æeljeli vra-titi u zemlju svojih oËeva. Radije su æeljeli ostati u Babilonu.

Zaπto?ProËitajte Ezra 8,1-15. Posebno se usredotoËite na 15. redak.

©to je u ovom tekstu uzrok velike zabrinutosti i zaπto bi netko tkoje æelio ponovno utvrditi izraelski narod u njihovoj prethodnoj do-movini bio zabrinut?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

»injenica je da se nisu svi Æidovi u Babilonu, ukljuËujuÊi i pojedinelevite, æeljeli vratiti. Za to je moglo biti nekoliko razloga. Mnogi od njihroeni su i odgajani u novoj zemlji, i to je bilo sve πto su znali. Moædanisu æeljeli poÊi na dugo i nesumnjivo opasno putovanje u zemlju kojuuopÊe nisu poznavali. Mada, na kraju, usprkos izazovima, znamo da jepoπlo dovoljno levita da sluæe u Hramu (vidi odsjek od Ëetvrtka).

“Do tog trenutka Æidovi koji su ostali u zemlji izgnanstva proveli sutamo skoro jedno i pol stoljeÊe. Iskopavanja u Nipuru iznijela su nasvjetlo dana brojne dokumente koji pokazuju da su za vladavine kraljaArtakserksa I. u tom podruËju Mezopotamije æivjeli mnogi bogati Æidovi.Zato su Ezra i ostali voe sigurno imali teæak zadatak da uvjere tolikbroj ljudi, koliko mu se na kraju pridruæilo, da se vrate. Ovi povratnicimogli su u poËetku oËekivati samo teæak æivot u svojoj staroj domovini,s mnogo manje udobnosti nego u Babilonu. S obzirom na ovakve prilike,iznenauje πto je Ezra uspio nagovoriti skoro dvije tisuÊe obitelji da sepridruæe svojoj braÊi u iskonskoj domovini.” (The SDA Bible Commen-tary, sv. 3, str. 376)

“Treba nam kroz mnoge nevolje uÊi u kraljevstvo Boæje.” (Djela14,22) ©to nam ovaj redak govori o kuπnjama i nevoljama u æivotuonih koji æele vjerno sluæiti Bogu?

73


PONIZNI PRED BOGOM

ProËitajte Ponovljeni zakon 30,1-6. Kakvo je obeÊanje ovdjedano izraelskom narodu? ©to je ovo obeÊanje, meu drugim sliËnimobeÊanjima, znaËilo ljudima kao πto su Ezra i Nehemija?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Ezra i Nehemija poznavali su proroËanstva. Znali su da Êe Bogvratiti narod iz suæanjstva. U 9. poglavlju Knjige Nehemijine vidjeli smoda su oni shvaÊali svoju povijest i razloge svojih nevolja. Istodobno,usprkos svojim grijesima poznavali su Boæju dobrotu i vodstvo.

Prema tome, vjerovali su da Êe Bog povratak iz suæanjstva uËinitiuspjeπnim. Ta obeÊanja, meutim, nisu znaËila da se neÊe suoËiti smnogim izazovima na putu. U velikom dijelu ovog tromjeseËja dosad,promatrali smo kuπnje i nevolje s kojima su se suoËavali, Ëak i pokrajBoæjih obeÊanja.

ProËitajte Ezra 8,16-23. Koji je bio izazov u ovom tekstu ikako su odgovorili na njega?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Usprkos obeÊanjima, Ezra je znao koliko Êe putovanje biti opasno.Prema tome, post i poniznost pred Bogom bili su naËini da priznajukoliko njihov uspjeh ovisi o Gospodinu. U to vrijeme, uz toliko mnogoopasnosti koje su ih oËekivale, Ezri se javila misao da zamoli kralja zapomoÊ i zaπtitu. Meutim, na kraju to nije uËinio, za razliku od Nehemije(Nehemija 2,9), kojem je pratnja pruæila zaπtitu. Ezra je oËito smatraoda Êe osramotiti Boga ako zamoli kralja, jer mu je veÊ rekao: “Ruka jeBoga naπega ispruæena da blagoslovi sve one koji ga traæe; njegova snagai gnjev njegov nad onima su koji ga ostavljaju.” (Ezra 8,22) Ovaj put jesve proteklo dobro jer je poslije napisao (Ezra 8,31) da ih je Bog zaπtitioi da su sigurno stigli na svoje odrediπte.

Naravno, trebamo imati povjerenje u Boga u svemu. Istodobno,u kojim trenucima pozivamo Ëak i one koji nisu naπe vjere da nampomognu? Zaπto u mnogim sluËajevima to nije pogreπno, veÊ moædaËak i prikladno?

74


U SVETOM GRADU

ProËitajte Nehemija 11,1.2. ©to se dogaa u ovom tekstu?Zaπto su morali bacati ædrijeb da bi vidjeli tko Êe æivjeti u Jeru-zalemu, a tko u drugim gradovima?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

»emu nas uËi 11. poglavlje Knjige Nehemijine? Od pridoπlica kojisu se vratili u zemlju nakon izgnanstva bilo je nuæno izabrati novestanovnike Jeruzalema.

OËito je bilo lakπe æivjeti na selu nego u gradu. Ljudi su imali svojuzemlju koju su naslijedili od predaka. Napustiti je i otiÊi u JeruzalemznaËilo je ærtvu i mnogi su mogli s pravom smatrati da Êe propasti akoto uËine. Æivot je donosio nove izazove jer se gradski naËin æivota ra-zlikovao od æivota u seoskoj sredini. Odlazak u novu, nepoznatu sredi-nu uvijek je teæak.

Koliko je izazovno preseliti se u novi grad ili zemlju gdje je potreb-no πiriti Evanelje? Misija u gradovima zahtijeva spremnost na novepothvate i suoËavanje s novim nevoljama.

“Naπi se radnici ne zalaæu onoliko koliko bi trebali. Naπi vodeÊiljudi nisu svjesni djela koje se mora izvrπiti. Kad mislim na gradove ukojima je tako malo uËinjeno, u kojima æivi toliko tisuÊa duπa koje trebaupozoriti na skori Spasiteljev dolazak, osjeÊam snaænu æelju da muπkarcii æene pristupaju radu u sili Duha, ispunjeni Kristovom ljubavlju premaduπama koje propadaju.” (Ellen G. White, Testimonies for the Church,sv. 7, str. 40)

Zaπto je u Nehemiji 12,1-26 spomenut dug popis sveÊenika ilevita? Kakva je povezanost izmeu njih i posveÊenja jeruzalemskogzida opisanog u drugom dijelu istog poglavlja (Nehemija 12,27-47)?

..................................................................................................................................

Bog æeli da sve bude uËinjeno na odgovarajuÊi naËin. Da bi se mogliostvariti veliki pothvati, potrebni su posveÊeni i revni ljudi. Ove sveÊeniËkeobitelji pomogle su Nehemiji u gradnji zida kako bi se bez opasnostimogli klanjati æivom Bogu u Hramu bez mijeπanja izvana. Zidovi su bilivaæni radi sigurnosti, ali bez posveÊenih sveÊenika pravo bogosluæjebilo bi u opasnosti. Zato je sav narod sa svojim razliËitim obvezamaimao svoju odreenu ulogu.

75

PETAK 29. studenoga


U knjizi Ellen G. White Put Kristu proËitajte poglavlje “Opredjelje-nje”, str. 58—68 (u izvorniku 57—65).

“Ima i takvih koji su upoznali Kristovu ljubav koja praπta, i kojidoista æele biti Boæja djeca, ali su svjesni nesavrπenosti svojega karak-tera i greπnosti svojega æivota, pa su spremni posumnjati da je DuhSveti stvarno obnovio njihovo srce. Takvima preporuËujem: nemojte sepovlaËiti, ne dopustite da vas obuzme oËaj! »esto Êemo se morati bacatipred Isusove noge i plakati zbog svojih nedostataka i pogreπaka, ali sene smijemo obeshrabriti! Ako nas je neprijatelj Ëak i nadvladao, Bog nasne odbacuje, ne zaboravlja i ne odbija! Nipoπto! Krist se nalazi s desnestrane Bogu i osobno se zauzima za nas. … On Ëezne da vas vrati k sebi,da gleda kako se Njegova ËistoÊa i svetost odraæavaju u vama. I ako sesamo æelite pokoriti Njemu, On, koji je zapoËeo dobro djelo u vama,nastavit Êe ga sve do dana Isusa Krista. Molite se usrdnije, vjerujtepotpunije! Kad budemo posumnjali u svoju snagu, oslonimo se na silusvojega Otkupitelja i tada Êemo proslavljati Onoga koji je zdravlje naπeduπe.” (Ellen G. White, Put Kristu, str. 66,67; u izvorniku 64)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Razmiπljajte o 2. poglavlju knjige proroka Daniela i o tomekako je Daniel prije nekoliko tisuÊa godina tako toËno prorekaouspon i pad kraljevstava, opisavπi Ëak (vrlo toËno) nejedinstvo su-vremene Europe. Kako moæemo izvuÊi utjehu iz ovog proroËanstvakoje nam tako snaæno pokazuje da Ëak i usred kaosa u svijetu, Bogzna sve πto se dogaa i da je sve predvidio?

2. Bog zna sve o nama. To je utjeπno i daje nam jamstvo isigurnost da se On brine o nama. “Sada ovako govori Jahve, kojite stvorio, Jakove, koji te sazdao, Izraele: ‘Ne boj se, jer ja sam teotkupio; imenom sam te zazvao: ti si moj!’” (Izaija 43,1) Kakodruge moæete uvjeriti u Boæju prisutnost i brigu kada prolaze krozemocionalne, druπtvene i financijske krize, kao i krize u odnosima?

3. Razmiπljajte viπe o pitanju iz odsjeka od srijede, o tome daEzra nije æelio zamoliti kralja za pomoÊ jer se plaπio da Êe tokompromitirati njegove rijeËi o Boæjoj zaπtiti. Znamo, na primjer,da je Bog iscjelitelj. ZnaËi li to, onda, da pokazujemo nedovoljnovjere u Njega ako se obratimo lijeËniku? Razgovarajte o ovom pita-nju u razredu.

76

Tko je ukrao bicikle?

Bio je to veliki izazov. Natalija Balan, pedesetdevetogodiπnja baka, nijeznala kako bi prikazala Boga dvojici mlade braÊe koju je dovela k sebi kuÊi izruskog sirotiπta.

DjeËaci Daniil (10 godina) i njegov brat Nikita (9 godina) trpjeli su neizreci-vo zlostavljanje od svojeg oca alkoholiËara i poslije u sirotiπtu.

Njihov majka je veÊ bila umrla.Natalija i njezin suprug Jakov, umirovljeni adventistiËki pastor, doveli su

udomljenu djecu u svoj dom u Obolensku, gradiÊu od 4.600 stanovnika, smje-πtenom 115 kilometara juæno od Moskve. Na taj su se korak odluËili nakon πtosu proËitali tekstove Ellen G. White, suosnivaËice Crkve, u kojima ona pozivaadventistiËke obitelji da se zauzmu za siroËad. Ovi novi roditelji iskreno su semolili da se Bog oËituje u æivotima ovih djeËaka.

Tada se dogodila nesreÊa. Daniil i Nikita imali su stare bicikle koje sudobili na poklon od ljubaznih susjeda, na kojima su se voljeli voziti. Ali djeËa-cima se nije dalo stalno voziti bicikle dizalom do sedmog kata zgrade. Nisuposluπali tatino upozorenje da ih ne ostavljaju u prizemlju na prvom katu ijednoga dana bicikli viπe nisu bili tamo.

Kako su djeËaci plakali!“Pomolimo se Bog i On Êe nam pomoÊi”, rekla je majka. Na jutarnjem

obiteljskom bogosluæju mama se molila:“Dragi Boæe, molim Te pomozi onima koji su ukrali bicikle da ih vrate.”Tada su se molili i djeËaci.U gradu je postojala samo jedna πkola i majka je bila uvjerena da su

polaznici te πkole uzeli bicikle. Uz dopuπtenje ravnatelja, oko πkole je objesilanatpise na kojima je pisalo:

“Djeca iz ove πkole ukrala su dva bicikla koji pripadaju dvojici posvojenihdjeËaka. Molim da vratite bicikle.”

Majka i dva djeËaka molili su se tri dana svakog jutra i veËeri.Tada je zazvonio interfon signalizirajuÊi da netko dolje æeli razgovarati s

obitelji. Javio se muπki glas: “Sii i uzmi bicikl.”Dolje je majka pronaπla neznanca sa skupim, potpuno novim biciklom.“Vidio sam vaπ oglas kad sam sina vodio u prvi razred”, rekao je. “Moj

djeËak je premali za ovaj bicikl pa sam vam ga odluËio pokloniti.”Veliki bicikl otiπao je starijem djeËaku Daniilu. “Boæe, hvala Ti na tako

lijepom biciklu!” molio se te veËeri.Nikita je takoer bio sretan, ali je poæelio imati svoj bicikl. Majka mu je

rekla: “Pomolimo se Bogu.” Obitelj se nekoliko dana molila za njegov bicikl.Jednog jutra ponovno je interfon zazvonio i javio se muπki glas: “Sii i

uzmi bicikl.”Majka je vidjela drugog stranca s drugim skupim biciklom.»ovjek je takoer rekao da je bicikl prevelik za njegovog sina koji ide u

prvi razred. Nikita je bio presretan!“Zahvaljujem Bogu πto odgovara na molitve — posebno moju, da moja

djeca upoznaju Boga”, rekla je Natalija.


77


Pouka 10 30. studenoga—7. prosinca 2019.

Proslavljanje Boga“I pjevahu Jahvi hvalu i slavu: ‘Jer je dobar, jer je vjeËna

njegova ljubav prema Izraelu.’” (Ezra 3,11)Biblijski tekstovi: Nehemija 12,27-47; 1. Ljetopisa 25,6-8; 1.

Ivanova 1,7-9; Ivan 1,29.36; 1. KorinÊanima 5,7; Hebrejima 9,1-11.

KljuËni biblijski tekst za ovaj tjedan daje nam uvid u æidovskebogosluæne obiËaje i kako se njihova zahvalnost prema Bogu uzdizala uhvali. Godine 515. pr. Kr. slavili su posveÊenje novog Hrama (Ezra 6,15-18) a zatim, πezdesetak godina poslije, narod je proslavljao posveÊenjezavrπenog jeruzalemskog zida (Nehemija 6,15-7,3; 12,27 i dalje).

Nakon navoenja rodoslovlja u 11. i 12. poglavlju Knjige Nehemiji-ne, pisac se usredotoËuje na trenutak kada se proslavljalo posveÊenjegradskog zida. Vladao je obiËaj da narod posveÊuje odreene stvari Bogu:Hram, gradski zid, Ëak i kuÊe i javne graevine. Takvo posveÊenje biloje pomno pripremano i praÊeno pjevanjem, glazbom, gozbom, prinoπe-njem ærtava, radovanjem, veseljem i oËiπÊenjem naroda. David je uspo-stavio praksu prinoπenja ærtava tijekom posveÊenja, a poslije su izrael-ski voe slijedili njegov primjer, poËevπi od Salomona, kada je donioKovËeg u Hram (1. o kraljevima 8,5).

Ovoga Êemo tjedna prouËavati o tome kako su se klanjali Bogu utom razdoblju i πto mi, koji sluæimo istom Bogu, moæemo primijeniti usvojem æivotu.

78

NEDJELJA 1. prosinca

PJEVANJE PJESAMA BOGU

ProËitajte Nehemija 12,27-29. Zapazite neke od kljuËnih rijeËikoje otkrivaju kako je izgledalo njihovo bogosluæje i slavljenje Boga.Kako biste ih opisali?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Izraelski narod zaduæio je posebnu skupinu levita da pjevaju i svi-raju u hramskom bogosluæju. Bog je uredio obiËaje i dao upute za sluæbujer je bogosluæje u Hramu trebalo biti privlaËno i profesionalno obavlje-no.

Kralj David unaprijedio je ovu praksu u sloæeniji i veliËanstvenijisustav. Prema tome, potomci Asafa, kojega je David odredio za voubogosluæja u Hramu, i dalje su bili postavljani kao “pjevaËi u sluæbi zadom Boæji” (Nehemija 11,22).

ProËitajte 1. Ljetopisa 25,6-8. ©to ovaj tekst govori o srediπnjemmjestu glazbe i njezinoj vaænosti u bogosluæju i pjevanju “Jahvinihpjesama”?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

PjevaËi su bili leviti i, prema tome, sluæbeno postavljeni na duænostu Hramu. Dakle, pripremanje glazbe za sluæbu u Hramu bilo je njihovplaÊeni posao. U vrijeme kralja Davida bila je osnovana samostalna glaz-bena akademija Ëiji je rad on nadgledao. Imala je uËitelje i uËenike,mlade i stare, koji su u smjenama radili u Hramu vodeÊi brigu o glazbi.Jedni su bili sviraËi, drugi pjevaËi, dok su treÊi vodili raËuna o glazbali-ma i odjeÊi za sluæbu. Koja je bila svrha ovakve profesionalne orga-nizacije? Razvijanje talenata i postizanje savrπenstva u bogosluæju. Sa-vrπenstvo uvijek mora biti cilj bogosluæja. Hvala mora izvirati iz srca ibiti izraæena na najbolji moguÊi naËin kako bi ljudi bili duhovno uz-dignuti. Moæemo samo pretpostaviti koliko su glazbenike i pjevaËe kojisu sluæili u Hramu pomno birali za voenje bogosluæja.

Na koje ste naËine preko glazbe doæivjeli radost u bogosluæju?U kojem je to smislu vaæno za vas?

..................................................................................................................................

79

PONEDJELJAK 2. prosinca

O»I©∆ENJE

Nakon πto je u Pismu bilo rijeËi o posveÊenju zida, a zatim o skupupjevaËa, sljedeÊi redak, Nehemija 12,30, govori o oËiπÊenju. “SveÊenicii leviti oËistili su sebe, a zatim su oËistili narod, vrata i zid.”

Hebrejski korijen glagola “oËistiti” glasi thr i znaËi “biti Ëist”. Pojav-ljuje se na brojnim mjestima u Starom zavjetu ukljuËujuÊi i mjesto gdjese javlja misao o moralnoj ËistoÊi pred Bogom.

“Ali ako u svjetlu æivimo, kao πto je on u svjetlu, u zajednicismo jedan s drugim, i krv nas njegova Sina, Isusa, Ëisti od svakogagrijeha. Ako tvrdimo da grijeha nemamo, sami sebe varamo, i unama nema istine. Ako priznajemo svoje grijehe, vjeran je on ipravedan: oprostit Êe nam grijehe i oËistiti nas od svake neprave-dnosti.” (1. Ivanova 1,7-9) ©to ovaj tekst pouËava o 1) ljudskojnaravi; 2) Boæjem opraπtanju i 3) Boæjoj sili u naπem æivotu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Hram i sluæbe koje su se vrπile u njemu bili su vrlo znaËajni elementivjere starog Izraela. Meutim, Hram i njegove sluæbe bili su sredstvo zapostizanje cilja, a ne cilj sam po sebi. A cilj je, naravno, bio povestinarod u spasonosnu zajednicu s njihovim Bogom Saveza, GospodinomIsusom Kristom, i upoznati ih s Njegovom silom koja vrπi djelo oËiπÊe-nja u njihovom æivotu. I upravo nas razumijevanje onoga πto je BoguËinio, od Ëega nas je spasio, navodi da Ga volimo i da Mu sluæimo. Toje jedan od razloga zaπto je stari Izrael stalno iznova ponavljao πto jeBog uËinio za njih u proπlosti. To im je pomoglo da spoznaju Gospodnjudobrotu i ljubav, koji je bio u srediπtu radosti i zahvalnosti koje suproæimale njihovo iskustvo u bogosluæju.

Iskustvo opraπtanja grijeha i njegovo vrednovanje treba u namadanas potaknuti zahvalnost prema Bogu i osjeÊaj nade i radosti. Tada jelako hvaliti Gospodina i pokazivati da cijenimo ljepotu Njegovog ka-raktera. A kakvo veÊe otkrivenje Boæjeg karaktera moæemo imati odIsusa na kriæu koji je podnio kaznu za naπe grijehe da je mi ne bismomorali podnijeti?

Bez obzira na vaπe grijehe iz proπlosti ili vaπ sadaπnji karakter, krajkriæa moæete dobiti potpuni oprost — i to upravo u ovom trenutku.Zaπto ne zatraæite oprost koji vam Isus nudi upravo sada?

..................................................................................................................................

80

UTORAK 3. prosinca

DVA VELIKA ZBORA IZRAÆAVAJU ZAHVALNOST

ProËitajte Nehemija 12,31-42. Zaπto je glazba bila toliko vaæandio ovog slavlja?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Dio bogosluæja u Nehemijino vrijeme Ëinila su dva zbora koji suupuÊivali zahvalnost Bogu. Iπli su oko Jeruzalema pjevajuÊi, praÊeniglazbalima. Polazili su s istog mjesta, a zatim se razdvajali kreÊuÊi seu razliËitim smjerovima oko gradskih zidova. Jednu skupinu predvodioje Ezra, koji je bio naprijed, a za drugu je bio zaduæen Nehemija pozadi.Dva zbora ponovno su se sastajala kod Zatvorskih vrata, a odatle suproduæavali prema Hramu. SveÊenici koji su trubili u trube upotpunja-vali su obje povorke. U trenutku kada bi zborovi uπli u Hram, stali biokrenuti jedan prema drugom. Bila je to odliËno organizirana povorkai bogosluæje.

Da bismo odgovorili na pitanje zaπto je glazba toliko vaæan dioslavlja i bogosluæja, moramo se osvrnuti na njezino znaËenje u kontek-stu Hrama. Hramska glazba nije bila poput koncerta na koji su ljudidoπli da bi uæivali, poput sluπanja Beethovenove »etvrte simfonije kojase izvodi u koncertnoj dvorani. Dok su glazbenici pjevali i svirali, narodse klanjao u molitvi. To je bio dio njihovog bogosluæja.

Glavni Ëin u Hramu i na bogosluæju bio je prinoπenje ærtava, sampo sebi priliËno neugodan. Uostalom, πto su Ëinili osim πto su rezaligrla nevinih æivotinja? Sviranje lijepe glazbe umnogome je, osim uzdiza-nja misli naroda prema Nebu, pridonosilo da cjelokupno bogosluæjepostane ugodnije.

Potraæite primjere u Bibliji u kojima je glazba bila vaæan oblikbogosluæja. Osobito razmislite o sljedeÊim tekstovima: Izlazak 15,1;2. Ljetopisa 20,21.22; Otkrivenje 15,2-4.

..................................................................................................................................

I na Zemlji i na Nebu glazba je sastavni dio bogosluæja. Zapazite dau prethodnim redcima pjesme govore o tome πto je Gospodin uËinio zasvoj narod, ukljuËujuÊi i pobjedu “nad Zvijeri” (kako bi drugaËije uopÊeizvojevali pobjedu?). One proslavljaju Boga za Njegova djela spasenja.

Navedite πto je Bog uËinio za vas kao dobar razlog da Mupjevate pjesme hvale.

81

SRIJEDA 4. prosinca

ÆRTVE KAO DIO BOGOSLUÆJA

ProËitajte Nehemija 12,43. ©to je bilo posebno u vezi s prino-πenjem “velike ærtve” koja je bila dio slavlja tijekom bogosluæja?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Prinoπenje ærtava bilo je najvaæniji dio bogosluæja u vrijeme po-stojanja Hrama. Prinoπeno je nekoliko razliËitih ærtava zbog obeÊanja ooprostu ili zbog izraæavanja radosti, zajedniπtva i zahvalnosti Bogu. Ær-tve su bile sræ bogosluæja jer su podsjeÊale sudionike na istinu o Bogui ukazivale na obeÊanog Potomka, Mesiju, koji Êe ærtvovati svoj æivot zanjih kao Janje Boæje.

ProËitajte sljedeÊe tekstove: Ivan 1,29.36; 1. KorinÊanima 5,7;Otkrivenje 5,6.12.13. Na πto ove ærtve konaËno ukazuju? Ako su sestari Izraelci mogli veseliti nad ubijenom domaÊom æivotinjom, nadsmrÊu koja je otkrivala veliku istinu, koliko viπe razloga za veseljeimamo mi?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Zapazite, takoer, koliko se samo puta misao o radosti i veseljujavlja u Nehemiji 12,43. Osim dubokog poπtovanja i moæda poboænogstraha koji je narod doæivio tijekom bogosluæja (ubijanje æivotinje zboggrijeha bio je uzviπen Ëin), vladali su radost i veselje. Kada pristupamoBogu, moramo to Ëiniti sa strahopoπtovanjem i poboænoπÊu, ali i sveseljem. Psalam 95 pokazuje da istinski Ëin oboæavanja obuhvaÊa pozivda pjevamo, veselo kliËemo i da glazbom proslavljamo Boga (Psalam95,1), kao i da se poklonimo Gospodinu i kleknemo pred Njim (Psalam95,6). Nastojanje da postignemo ravnoteæu izmeu radosti i strahopo-πtovanja vrlo je vaæno kad je rijeË o oboæavanju, proslavljanju i klanjanjunaπem Stvoritelju.

Kakve osjeÊaje najprije doæivimo kada pomislimo da je Stvori-telj svega stvorenog (vidi Ivan 1,1-3) visio na kriæu umrijevπi zagrijehe svojih stvorenja? Kakvu ulogu radost moæe i treba imati unaπem iskustvu kriæa?

..................................................................................................................................

82

»ETVRTAK 5. prosinca

ULOGA SVE∆ENIKA I LEVITA U BOGOSLUÆJU

ProËitajte Nehemija 12,44-47. Zaπto su se Judejci radovali“sveÊenicima i levitima koji su bili u sluæbi”? Zaπto su oni bilivaæni?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

©to je posao sveÊenika (koji su bili leviti) simboliËki prikazi-vao? Vidi Hebrejima 9,1-11.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Kristovo posredovanje za Ëovjeka u gornjem Svetiπtu isto je takobitno u planu spasenja kao πto je to bila i Njegova smrt na kriæu. Svo-jom smrÊu Krist je zapoËeo djelo zbog kojeg je nakon svog uskrsnuÊauzaπao da bi ga dovrπio na Nebu. Mi moramo vjerom uÊi iza zastora‘kamo je uπao za nas u svojstvu preteËe Isus’ (Hebrejima 6,20).” (EllenG. White, Velika borba, str. 419; u izvorniku 489)

Ponovimo, iako tadaπnji narod sigurno nije imao svjetlo kakvo midanas imamo, dovoljno su razumjeli da je rad levita, koji su jedino moglisluæiti u Hramu, bio vrlo vaæan. Leviti su bili uzbueni πto Êe Boæjedjelo biti izvrπeno preko njih.

Narod je provodio vrijeme s Bogom ËitajuÊi Njegovu RijeË, moleÊise, odræavajuÊi bogosluæja i ponovno se posveÊujuÊi Njemu. Usred svegatoga shvatili su da su sluæbe u Hramu zanemarene i da ih je potrebnoobnoviti. Sada kada su ponovno bile uspostavljene, narod se radovaovaænom djelu koje Êe leviti obavljati za njih. Bog je utisnuo misao unarod da su sluæbe u Hramu sastavni dio Njegovog plana bogosluæja.

Naæalost, propovjednici, uËitelji RijeËi i glazbenici Ëesto se olakoshvaÊaju. »ak je i u Nehemijino vrijeme potpora levitima katkad bilasnaæna, a katkad vrlo slaba. Leviti su Ëesto morali raditi druge posloveda bi uzdræavali svoju obitelj jer je narod prestao davati desetinu i daro-ve.

Bez desetina i darova nema organizirane Crkve. Ako æelimo da naπipropovjednici rade svoj posao, moramo ih podupirati novËanim prilozi-ma kao i usmenim priznanjem. Crkva moæda nikada neÊe biti savrπena,ali to ne treba utjecati na naπe darove kako bi se Njegovo djelo obavljalosvuda u svijetu.

83

PETAK 6. prosinca


U knjizi Ellen G. White Put Kristu proËitajte poglavlje “Rast u Kri-stu”, str. 69—79 (u izvorniku 67—75).

“Kristov Êe kriæ biti znanost i pjesma otkupljenih kroz svu vjeË-nost. U Kristu proslavljenom gledat Êe Krista raspetog. Nikada se neÊezaboraviti da se Onaj Ëija je moÊ stvorila i odræava nebrojene svjetove uπirokom svemirskom prostranstvu, Boæji miljenik, VeliËanstvo Neba, Onajkome se kerubi i sjajni serafi oduπevljeno klanjaju — ponizio da bipodigao palog Ëovjeka; da je ponio krivnju i sramotu grijeha, i skrivanjeOËeva lica, dok bol za izgubljenim svijetom nije slomila Njegovo srce iugasila Njegov æivot na golgotskom kriæu. To πto je Stvoritelj svih svjeto-va, Presuditelj svih sudbina, odloæio svoju slavu i ponizio se iz ljubaviprema Ëovjeku, uvijek Êe izazivati Ëuenje i divljenje svemira. Kad spaπeninarodi pogledaju Otkupitelja i na Njegovu licu vide vjeËnu OËevu slavu;kad budu promatrali Njegovo prijestolje koje traje od vijeka do vijeka ikad shvate da Njegovom kraljevstvu nema kraja, uskliknut Êe u uzviπe-noj pjesmi: ‘Dostojno, dostojno je Janje koje je bilo zaklano i svojomnas dragocjenom krvlju iskupilo Bogu!’” (Ellen G. White, Velika borba,str. 559; u izvorniku 651,652)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Razgovarajte u razredu o nalaæenju prave ravnoteæe u bogo-sluæju izmeu iskazivanja strahopoπtovanja i radovanja, ili odgovo-rite na sljedeÊe pitanje: IskljuËuju li se meusobno iskazivanjestrahopoπtovanja i radovanje?

2. Izraelci su predali jeruzalemski zid boæanskoj zaπtiti putemobreda posveÊenja i na taj naËin priznali da je zid beskoristan akoga Bog ne brani. Salomon je to lijepo rekao: “Ako Jahve kuÊu negradi, uzalud se muËe graditelji. Ako Jahve grad ne Ëuva, uzaludstraæar bdi.” (Psalam 127,1) ©to nam ovaj redak govori o svimnaπim naporima za Gospodina?

3. Koja je uloga glazbe u vaπem iskustvu kad je rijeË o crkvenombogosluæju?

4. Pismo jasno kaæe da je Isus naπ Veliki sveÊenik u Svetiπtuna Nebu. ©to On toËno tamo Ëini za nas? »emu nas sluæba sveÊeni-ka u zemaljskom Hramu moæe nauËiti o tome πto Isus Ëini za nasu nebeskom?

84

Tri upozorenja u Abhaziji

ÆeleÊi kupiti kukuruz da ispeËe “zljevanku” za svoju obitelj, ValentinaDmtrienko poæurila je na trænicu u Abhaziji, pokrajini u bivπoj sovjetskoj repub-lici Gruziji.

Nije imala puno novca; viπemjeseËna oruæana borba u njezinom rodnomgradu Sukhumi uzrokovala je ozbiljan nedostatak hrane.

Valentina je pronaπla æenu koja prodaje suho zrnje kukuruza iz platnenevreÊe, ali nije imala dovoljno novca da kupi koliko joj je trebalo. Valentina jetiho stajala i razmiπljala: “Kako Êu nahraniti svoju obitelj?”

Odjednom je osjetila kako ju je netko potapπao po lijevom ramenu i obratiojoj se prijateljskim, ali Ëvrstim glasom: “Valja, odmah izii odavde!”

Prestraπena, okrenula se. U njezinoj blizini nije bilo nikoga.Valentina je trenutak zbunjeno stajala, ali misli su joj se brzo vratile. Kod

kuÊe su ostali njezin suprug Pavel, koji je radio kao pastor AdventistiËke crkve,i njihova πesnaestogodiπnja kÊi Nataπa. Pogledala je æenu s dragocjenom vreÊomkukuruza.

Opet je osjetila tapkanje po ramenu. “Valja, odmah izii odavde!”Shvativπi da neπto nije u redu, Valentina je pojurila prema izlazu iz trænice,

ali se pritom zaustavila da pozdravi dvojicu susjeda, Jurija i Taisija. Tada jevidjela æenu kako prodaje metle od sirka i upitala: “Koliko?”

TreÊi je put osjetila tapkanje po ramenu. “Valja, izii odmah!”Valentina je potrËala. Dvije minute poslije u zraku je zaËula zastraπujuÊi

zviæduk. Iznad njezine glave letjele su vatrene kugle. Ubrzo su uslijedile joπdvije granate.

Valentina se zaustavila mrtva od straha dok je glasno odjeknula eksplozijau samom srediπtu grada. Vidjela je kako se s trænice diæe oblak dima i praπine.

Niz obraze su joj tekle suze dok je trËala kuÊi moleÊi se: “Boæe, hvala Ti.Ti si me spasio! Ali tko sam ja? Zaπto si me zaπtitio?”

Poslije se Valentina vratila na trænicu i vidjela kratere koje su ostavileeksplozije. Dva kratera bila su toËno na onim mjestima gdje je ona stajala iËeznutljivo gledala kukuruz i metle.

PrisjeÊajuÊi se tog dana 1993., Valentina Ëesto razmiπlja o Izaiji 43,2, gdjeBog kaæe:

“Kad preko vode prelaziπ, s tobom sam; ili preko rijeke, neÊe te preplaviti.Poeπ li kroz vatru, neÊeπ izgorjeti, plamen te opaliti neÊe.” (©ariÊ)

“Topovska granata je poput vatre koja spaljuje ljude, ali Bog obeÊava: ‘BitÊu s tobom’”, rekla je Valentina. “Dali smo Bogu pravo da nas πtiti hodeÊi s Njimi æiveÊi s Njim. »itav naπ æivot proπao je u sluæbi. Zaπto je Krist doπao na ovajsvijet? Da sluæi, kako kaæe Ellen G. White. To je i naπ æivotni cilj — sluæiti.”


85


Pouka 11 7.—14. prosinca 2019.

Narod pada u stari grijeh“Zapovjedio sam levitima da se oËiste i da dou Ëuvati

vrata, kako bi se svetkovao dan subotni. I za ovo se spomenimene, Boæe moj, i smiluj mi se po svome velikom milosru!”(Nehemija 13,22)

Biblijski tekstovi: Nehemija 13,1-9; Ponovljeni zakon 23,3-6;Nehemija 13,10-14; Brojevi 18,21-24; Nehemija 13,15-22; Ivan5,5-16.

U meuvremenu, izmeu 12. i 13. poglavlja, Nehemija se vraÊa uBabilon. Iako ne znamo koliko dugo je bio odsutan, kada se vratio(vjerojatno oko 430.-425. g. pr. Kr.), narod je ponovno upao u grijeh.Iako su sklopili savez s Bogom da neÊe stupati u brak s idolopoklonici-ma, da Êe svetkovati subotu i da Êe desetinama i darovima podupiratiHram i one koji rade u njemu (Nehemija 10) — prekrπili su sva triobeÊanja. U trenutku kada se Nehemija vratio, bili su vrlo nemarni usvojem posveÊenju Bogu. Narod je prestao davati desetine i darove, po-Ëeo je upotrebljavati prostorije Hrama za druge svrhe, prestao je pravilnosvetkovati subotu, Ëak se vratio i stupanju u brak s pripadnicima okol-nih naroda. ©to je najgore od svega, upravo su voe koje je Nehemijaostavio doprinijeli slabljenju odnosa izmeu izraelskog naroda i Boga.Ne Ëudi πto je Nehemija bio utuËen kada je shvatio do kakvih je promje-na doπlo. Meutim, umjesto da prihvati takvo stanje, joπ jednom je,kako je njegov karakter zahtijevao, djelovao na slavu Bogu.

86


ISKVARENO VODSTVO HRAMA

Trinaesto poglavlje Knjige Nehemijine zapoËinje pitanjem u vezi sastrancima/idolopoklonicima Amoncima i Moapcima u njihovoj sredini(Nehemija 13,1-3). Ovi redci ne govore o odvajanju pojedinaca iz drugognaroda ili druge rase koji slijede Boga, veÊ se odnose na slanje onih kojisu druge vjere — ne obraÊenika, veÊ idolopoklonika (vidi takoer Po-novljeni 23,3-6).

ProËitajte Nehemija 13,1-9. Tko su bili Elijaπib i Tobija? Zaπtoje to πto su uËinili bilo neprihvatljivo? Pogledajte sljedeÊe tekstove:Nehemija 2,10.19; 3,1; 12,10.22; 13,28.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Elijaπib i Tobija poznate su osobe u Knjizi Nehemijinoj. Elijaπib jebio veliki sveÊenik naroda i bio je odgovoran za Hram. Tobija se spomi-nje kao Nehemijin amonski neprijatelj koji se æestoko protivio njego-vom radu u Jeruzalemu. Odnos Elijaπiba i Tobije ukazuje na vezu uspo-stavljenu putem braËne zajednice.

Iako izvjeπtaji o braËnoj povezanosti nisu saËuvani, znamo da jeTobija imao hebrejsko ime (koje znaËi “Jahve je dobar”) i da je, prematome, najvjerojatnije doπao iz æidovske sredine. Obitelj njegove æene,Arahovi potomci, iako neimenovani, vjeruje se da su bili u rodbinskojvezi s Elijaπibovom obitelji. Osim toga, Sanbalat Horonac, drugi Nehemi-jin protivnik, imao je kÊer koja se udala za Elijaπibovog unuka. Prematome, spletkarenje protiv Nehemije sigurno je bilo snaæno buduÊi da sunajviπi sluæbenici u zemlji bili u srodstvu i ujedinjeni protiv Nehemiji-nog vodstva.

Tijekom upraviteljeve odsutnosti, veliki sveÊenik dao je Tobiji jednuod hramskih soba namijenjenu za Ëuvanje desetina, darova i prinosa.Tobiji je bio dopuπten stalni boravak u Hramu, πto je bio naËin da sepostavi kao jedan od narodih voa. Nehemijini neprijatelji konaËno supostigli ono πto su sve vrijeme æeljeli: ukloniti Nehemiju i preuzeti vlast.Na sreÊu, Nehemija nije namjeravao samo sjediti i niπta ne poduzimati.

Zaπto je Boæji narod tijekom svete povijesti — bilo Izraelci uStarom zavjetu ili krπÊani nakon njih u novozavjetnim vremenima— tako lako dopuπtao da bude zaveden? Kako moæemo izbjeÊinjihove pogreπke?

..................................................................................................................................

87


LEVITI U POLJIMA

ProËitajte: Nehemija 13,10-14. ©to Nehemija nastoji ovdje is-praviti?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

PjevaËi, Ëuvari vrata i drugi hramski sluæbenici morali su se vratitiu svoja polja kako bi prehranili svoje obitelji, jer Boæje djelo nije bilopodupirano. »itav sustav desetina i darova koji je tako briæno uspostav-ljen, sada je bio uruπen. Nehemija je morao zapoËeti sve ispoËetka.Izbacivanjem svega iz sobe pokazao je svoj oËaj.

“Ne samo da je Hram bio opoganjen, veÊ su i prilozi bili uporabljeniu zabranjene svrhe. Sve je to obeshrabrivalo narod u velikoduπnomprilaganju, tako da je izgubio revnost i vatrenost i poËeo je oklijevati udavanju desetine. Riznice Boæjega doma bile su nedovoljno opskrbljene;mnogi pjevaËi i drugi ljudi u sluæbi Hrama, koji nisu dobivali dovoljnuhranarinu, napustili su Boæje djelo i zaposlili se na drugom mjestu.”(Ellen G. White, Proroci i kraljevi, str. 427; u izvorniku 670)

Zanimljivo je vidjeti da se cijela Judeja ponovno ujedinila i izgradilaono πto je bilo uniπteno. Narod je bio na Nehemijinoj strani protiv Tobijei Elijaπiba, jer su ljudi sigurno uvidjeli da Nehemija Ëini sve πto moæeza njihovo dobro. Osim toga, Nehemija je povjerio poloæaj nadstojnikanad hramskim spremiπtima ljudima koje je smatrao vjernima i pouzda-nima. Povjeren im je zadatak da prikupljaju desetine i darove, da sebrinu da roba bude na odgovarajuÊi naËin Ëuvana i da dijele sredstvaodreenim osobama. Drugim rijeËima, Nehemija je doπao i gotovo isto-dobno iskorijenio iskvareni naËin upravljanja.

Iako je Nehemija postavio vjerne ljude nad poslovima u Hramu,iskvareni veliki sveÊenik Elijaπib nije izgubio svoj poloæaj jer mu jeprenesen u naslijee kao Aronovom potomku. Njegov rad u Hramu bioje ograniËen Nehemijinim mjerama i postavljanjem drugih osoba nadnekim odgovornostima velikog sveÊenika, ali je i dalje bio veliki sveÊenik.

Nehemija se molio: “Zato, sjeti se mene, Boæe moj: ne prezirimojih poboænih djela koja uËinih za Dom Boga svoga i za sluæbuu njemu.” (Nehemija 13,14) ©to je toliko ljudsko u ovoj molitvi?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

88

UTORAK 10. prosinca

DESETINE I DAROVI

Nehemijine reforme hramskih sluæbi obuhvaÊale su i izvrπavanjenaloga u vezi s desetinama i darovima.

ProËitajte sljedeÊe tekstove: Brojevi 18,21-24; Malahija 3,10;Matej 23,23; 1. KorinÊanima 9,7-14; 2. KorinÊanima 9,6-8; Heb-rejima 7,1.2. ©to ovi tekstovi uËe o vaænosti desetina i darova nesamo u sluæbi u Hramu, veÊ i za nas danas?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Bez prikupljanja desetina i darova, u Hramu se nije mogla obavljatisluæba. Kada su se prestale donositi desetine, sluæba u Hramu je presta-la i bio je ugroæen cijeli sustav bogosluæja. Kada su hramski sluæbeniciotiπli potraæiti druge poslove kako bi prehranili svoje obitelji, nisu semogli usredotoËiti na brigu o Hramu. Samim tim Bog se oboæavao umanjoj mjeri.

“Sustav desetine veliËanstven je u svojoj jednostavnosti. Njegova sepraviËnost otkriva u njegovom razmjernom zahtjevu i od bogatih i odsiromaπnih. U onolikom omjeru koliko nam je Bog dao da koristimoNjegovu svojinu, toliko Mu trebamo i vratiti u desetini.

Kad Bog zahtijeva desetinu (Matej 3,10), On se uopÊe ne poziva nazahvalnost ili velikoduπnost. Premda zahvalnost treba biti dijelom svihnaπih obraÊanja Bogu, mi dajemo desetinu zato πto je Bog to naredio.Desetina pripada Bogu i On traæi da Mu je vratimo.” (©to adventistivjeruju, str. 271,272)

Kao πto se dogodilo s izraelskim Hramom, tako bi i naπa Crkvapropala bez potpore vjernika koji prilaæu svoje desetine i darove. Sluæbeu naπoj Crkvi bile bi onemoguÊene bez ljudi koji su plaÊeni da uloæevrijeme u kvalitetnu sluæbu, planiranje i voenje Boæje crkve. SluæbaBogu bila bi slabije kvalitete. ©to je najvaænije, bez desetina i darovaevaneoski rad ne bi postojao.

Mi dajemo desetine zato πto je Bog uspostavio takav sustav u svojojRijeËi. Ima trenutaka kada Bog ne mora objaπnjavati zaπto je neπtoutvrdio. OËekuje od nas da vjerujemo da On upravlja svime. Mi trebamoznati i biti obavijeπteni o tome kako sustav djeluje, a zatim ga povjeritiu Njegove ruke.

Zaπto je davanje desetine toliko vaæno za naπu duhovnost izaπto je to mjerilo naπeg povjerenja u Boga?

89

SRIJEDA 11. prosinca

GAÆENJE GROÆ–A U KACAMA SUBOTOM

ProËitajte Nehemija 13,15.16. Kakvim se pitanjem Nehemijaovdje bavi?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Nije lako stati na Boæju stranu kada ste u manjini. Poπto je Bogrekao da je subota sveti dan u koji nitko ne treba obavljati nikakavposao, Nehemija se pobrinuo da se ova zapovijed poπtuje u Jeruzalemu.Nema sumnje da je osjeÊao moralnu obvezu da zauzme takav stav i dadjeluje u skladu s njim.

Subota je bila stvorena na kraju tjedna stvaranja zato πto su u tajdan ljudi trebali biti obnovljeni i preporoeni provodeÊi vrijeme s Bo-gom, onako kako nisu mogli kada su bili zaokupljeni svojim zanimanji-ma ili obavljali druge svjetovne poslove.

ReËeno je: “Viπe nego πto je Izrael Ëuvao subotu, subota je ËuvalaIzrael.” Sedmi dan subota moÊno je sredstvo koje pomaæe da se vjeraodræi æivom u onima koji je Boæjom miloπÊu svetkuju i uæivaju u tjeles-nim i duhovnim prednostima koje nudi.

ProËitajte Nehemija 13,17-22. ©to Nehemija Ëini da bi zausta-vio kupnju i prodaju subotom?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

BuduÊi da je Nehemija bio upravitelj Judeje, smatrao je da je nje-gova uloga provoditi zakonske odredbe. BuduÊi da su se odredbe uJudeji temeljile na Boæjem zakonu, on postaje Ëuvar Zakona, ukljuËivπii zapovijed o suboti. Da su se æidovski knezovi usprotivili izopaËenostikoju je uveo veliki sveÊenik, Nehemija se ne bi naπao u takvoj situaciji.Meutim, glavari i knezovi moæda su veÊ zamjerali Nehemiji πto ih jeprije primorao da vrate odreena sredstva siromaπnima; prema tome,Ëinilo se da se nisu usprotivili promjenama koje su unijeli Elijaπib iTobija.

Nehemija prvo ukorava glavare, a zatim nareuje da se zatvore grad-ska vrata i postave sluge koji Êe ih Ëuvati. Kada se mjesto trgovanja seliizvan grada, on poduzima joπ drastiËnije mjere i prijeti da Êe diÊi rukuna trgovce sljedeÊe subote. Nehemija je sigurno bio Ëovjek od rijeËi jersu ga trgovci posluπali i uklonili se s tog mjesta.

90


“NISU LI TAKO »INILI OCI VA©I?”

Nehemijina revnost za subotu je zadivljujuÊa. Bio je toliko gorljiv uvezi s ispravnim dræanjem subote da je Ëak obeÊao da Êe diÊi ruku natrgovce iz drugih naroda. Drugim rijeËima, on bi se osobno umijeπao daih je u subotu ponovno zatekao u gradu ili pred gradskim vratima. Kaoupravitelj imao je sluæbenu odgovornost da se ova zapovijed ispravnopoπtuje.

“Nehemija ih je neustraπivo ukorio zbog zanemarivanja duænosti.Strogo je rekao: ‘Kakvo to zlo djelo Ëinite i skvrnite dan subotni? Nisuli tako Ëinili i vaπi oci, te je Bog naπ doveo svu ovu nesreÊu na nas i naovaj grad? A zar vi æelite umnaæati gnjev protiv Izraela skvrneÊi subotu?’Zapovjedio je tada da se uoËi subote, kad se mrak spusti na jeruzalem-ska vrata, ‘zatvore njihova krila’ i da se ne otvaraju sve dok subota neproe; i imajuÊi viπe povjerenja u svoje momke nego u ljude koje Êepostaviti jeruzalemske vlasti, namjestio ih je kraj vrata da nadziru pro-voenje njegovih naredaba.” (Ellen G. White, Proroci i kraljevi, str. 427;u izvorniku 671,672)

Nehemijine opomene o oskvrnjivanju subote, zajedno s drugim opo-menama o njezinom krπenju, odjekivale su kroz stoljeÊa Ëak do Isuso-vog vremena. To znamo po tome πto evanelja Ëesto prikazuju Isusakako se bori s vjerskim voama u vezi s ispravnim dræanjem subote.

ProËitajte sljedeÊe tekstove: Matej 12,1-8; Marko 3,1-6; Luka6,6-11; Ivan 5,5-16. ©to je u ovim tekstovima sporno i kako namrazumijevanje povijesti starog Izraela pomaæe da objasnimo zaπtoje doπlo do sukoba?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U svojoj revnosti, premda pogreπno usmjerenoj, da subota ne bude“oskvrnjena”, ovi vjerski voe bili su toliko zaslijepljeni da su optuæiliIsusa, “gospodara subote” (Luka 6,5), da je krπi. Dok su mnogi od ovihljudi izraæavali veliku zabrinutost za Zakon, ironiËno je πto su zaboravili“najvaænije” u Zakonu: “pravednost, milosre i vjernost” (Matej 23,23).

Kako kao pojedinci i kao Crkva moæemo paziti da ne uËinimoistu pogreπku koju su uËinili ovi ljudi, bilo u vezi sa subotom ilineËim drugim za πto vjerujemo da je vaæno za vjeru?

91

PETAK 13. prosinca


U knjizi Ellen G. White Put Kristu proËitajte poglavlje “Radosni uGospodinu”, str. 122—135 (u izvorniku 115—126).

“Kad im je objavio Boæje naredbe i prijetnje, kad ih je podsjetio nastraπne kazne koje je Izrael u proπlosti navukao na se zbog toga grijeha,njihova se savjest probudila i zapoËela je obnova koja je otklonila BoæjiprijeteÊi gnjev i donijela im Njegovo odobravanje i blagoslov.

»ak je i meu onima koji su obavljali svete sluæbe bilo ljudi koji suoklijevali rastati se od svojih æena tuinki, izjavljujuÊi da ne mogu na-tjerati sebe da to uËine. Meutim, nije bilo iznimaka, nije bilo obzira niprema zvanju ni prema poloæaju. Tko je god, pa makar se radilo osveÊeniku ili upravitelju, odbio prekinuti svoju vezu s tuincima, smje-sta je bio udaljen iz sluæbe Gospodinu. Unuk velikoga sveÊenika, oæe-nivπi se kÊerkom poznatog Sanbalata, ne samo da je bio udaljen izsluæbe, veÊ i protjeran iz Izraela. Nehemija se molio: ‘Spomeni se, Boæemoj, ovih ljudi, jer su oskvrnuli sveÊeniπtvo i zavjet sveÊeniËki i levit-ski.’” (Ellen G. White, Proroci i kraljevi, str. 428,429; u izvorniku 674)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. ProËitajte prethodni navod Ellen G. White. Razgovarajte urazredu o tome πto je Nehemija uËinio ne praveÊi nikakvih iznimaka,Ëak ni u sluËaju kada se Ëinilo da stvarno vole svoje æene i da sene æele razdvojiti od njih. Mislite li da je Nehemija bio previπestrog, previπe krut i da je mogao napraviti odreene iznimke? Zaπto?Kako Crkva u ovom istom okviru primjenjuje disciplinu s ljubavljui razumijevanjem, i kako istodobno moæe biti dosljedna a da neumanjuje Boæja mjerila istine?

2. Iako znamo da nema niËega legalistiËkog u vezi sa svet-kovanjem sedmog dana subote — kao πto nema niËeg legalistiËkogkad je rijeË o tome da ne æelimo niπta tue, da ne krademo i nelaæemo — kako moæemo paziti da svetkovanje subote (ili posluπnostbilo kojoj drugoj zapovijedi) ne pretvorimo u neπto legalistiËko?Zaπto je najmoÊnija zaπtita protiv zamke legalizma da uvijek predsobom imamo kriæ i ono πto je Krist uËinio za nas na kriæu?

3. U isto vrijeme, kako se moæemo zaπtititi od opasnosti kojanam prijeti ako polako ali stalno Ëinimo kompromise, poput onihkojima se suprotstavio Nehemija?

92

Tajna sretnog doma

Dom nije bio sretno mjesto za Hazel Moyo. Njezin je otac pio i roditelji suse Ëesto svaali u Gwandi, gradiÊu u Zimbabveu. Hazel je Ëeznula za sretnomobitelji.

U dobi od Ëetrnaest godina Hazel je donijela odluku koja je pokrenulalanac dogaaja koji su promijenili njezin dom zauvijek. PoËela je iÊi u crkvu.Vidjela je drugu djecu kako idu na nedjeljna bogosluæja pa je i ona htjela otiÊi.Tako bi uzela svojega devetogodiπnjeg brata za ruku i otiπla u crkvu.

Nakon πto je zavrπila srednju πkolu, Hazel je vidjela novinski oglas Adven-tistiËkog sveuËiliπta Solusi, udaljenog oko dva i pol sata voænje autobusom odnjezine kuÊe. Kad su predstavnici tog sveuËiliπta posjetili njezin grad, upoznalaje osobu zaduæenu za upis na sveuËiliπte. U konaËnici je njezin otac pristaoplatiti njezinu πkolarinu.

Na SveuËiliπtu Solusi, Hazel se ubrzo pridruæila pjevaËkoj skupini i posta-vila im mnogo pitanja o suboti. Jedan od Ëlanova skupine, mladi oæenjeni pastorpo imenu Elyght Nyatanga, izjavio je: “Æelim da ta djevojka bude moja kÊi.”

“Svake srijede molit Êu se i postiti da upozna Boga.” Ta se ideja svidjelajoπ petorici Ëlanova skupine koji su mu se pridruæili.

Tri mjeseca oni su se molili i postili. Hazel je krπtena na kraju molitvenogtjedna koji se odræavao na SveuËiliπtu Solusi.

Kad je Hazel navrπila dvadeset tri godine, pastor Elyght dao joj je knjiguEllen G. White Poruke mladima. Hazel je bila dirnuta savjetima za sretne obi-telji. Æeljela je sretnu obitelj. “NauËila sam kako pristupati ljutitom roditelju,kako rjeπavati probleme koje imate s roditeljima i kako im pokazati poπtovanje”,rekla je. Njezin omiljeni odlomak glasi: “Mnoga djeca koja kaæu da poznajuistinu, uskraÊuju svojim roditeljima Ëast i ljubav koju su im duæni; ona poka-zuju malo ljubavi prema ocu i majci, zanemaruju im ukazati poπtovanje i netrude se olakπati im brige.” (Poruke mladima, str. 293; u izvorniku 331)

Dok je slijedila savjete te knjige, Hazelin dom poËela je ispunjavati radost.A onda, tijekom πkolskih praznika, Hazel je pozvala roditelje da Ëitaju Biblijui mole se prije odlaska u krevet. Pristali su! SljedeÊe veËeri majka je zamolilaHazel da neπto proËita iz Biblije i opet se moli. Ubrzo je obitelj poËela odræavatisvakog dana veËernje i jutarnje bogosluæje. Danas dom proæima sreÊa, a Hazelse moli da se svi Ëlanovi njezine obitelji krste. “Sada smo sretna obitelj —onakva kakvu sam oduvijek æeljela”, kaæe Hazel.

Dio dara trinaeste subote namijenjen je SveuËiliπtu Solusi za udvostruËiva-nje kapaciteta svojeg restorana s petsto mjesta, koliko ih ima sada, na tisuÊu.Hvala vam za vaπe misijske darove koji podupiru adventistiËke πkole poputSolusija, gdje Duh Sveti radi na promjeni obitelji za vjeËnost.


93


Pouka 12 14—21. prosinca 2019.

SuoËavanje s loπim odlukama“I rekoh: ‘Boæe moj! Stid me i bojim se podiÊi svoje lice k

tebi, Boæe moj! Jer su se umnoæila zlodjela naπa preko glave,i grijesi su se naπi nagomilali do neba.’” (Ezra 9,6)

Biblijski tekstovi: Nehemija 13,23-25; Ponovljeni zakon 7,3.4;2. KorinÊanima 6,14; Ezra 9; Ezra 10; 1. KorinÊanima 7,10-17.

Ezra i Nehemija postali su voe u zajednicama u kojima je sklapa-nje braka s pripadnicima drugih naroda bilo uobiËajeno. Zbog toga suobojica bila vrlo zabrinuta jer su æeljela da narod ostvari blisku zajed-nicu s Bogom. Bili su svjesni negativnog utjecaja koji su nevjernici iidolopoklonici mogli izvrπiti na izraelski narod poπto su vidjeli straπneposljedice u povijesti. Kanaanska religija πirila se Izraelom sve dok Baali Aπtarta nisu bili oboæavani na svakom visokom brdu. ©toviπe, utjecajkoji su neznaboæaËke æene vrπile na izraelske obitelji bio je πtetan.Bileam je savjetovao Moapce da poπalju svoje æene Izraelcima, uvjerenda Êe se Izraelci okrenuti od Boga kada ih upoznaju. Naæalost, bio je upravu. Ne samo da braËni drugovi utjeËu jedni na druge, veÊ je i vjeranjihove djece izloæena tom utjecaju.

©to Êe Ezra i Nehemija uËiniti s brakovima koje su Izraelci sklopilis pripadnicima drugih naroda? HoÊe li ih pustiti ili im se suprotstaviti?Ovoga Êemo tjedna prouËavati o tome kako su ovi voe pristupili ovomspornom pitanju.

94


NEHEMIJINA REAKCIJA

ProËitajte Nehemija 13,23-25. ©to se dogodilo u ovom tekstui kako objaπnjavamo Nehemijinu reakciju na ovakve prilike?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

BuduÊi da djeca nisu govorila aramejski (jezik koji se koristio uizgnanstvu) ni hebrejski, nisu mogla razumjeti Pismo. To je bio velikiproblem, jer se znanje o Boæjem otkrivenju na taj naËin moglo izopaËitiili Ëak nestati. Knjiæevnici i sveÊenici tumaËili su Toru uglavnom naaramejskom da bi narod jasno razumio njihove propovijedi. Meutim,buduÊi da su majke bile iz Amona, Aπdoda i Moaba, i obiËno su bileglavni odgajatelji djece, ne iznenauje πto djeca nisu govorila jezik svo-jih oËeva. Jezik kojim govorimo kazuje o naËinu na koji razmiπljamo opojmovima, jer se koristimo rjeËnikom te kulture. Gubitak biblijskogjezika znaËio bi gubitak njihovog identiteta. Zato je Nehemiji bilo ne-zamislivo πto obitelji gube dodir s Boæjom rijeËju i samim tim poveza-nost sa æivim Bogom.

ProuËavatelji Biblije istiËu da su se Nehemijini postupci najvjeroja-tnije odnosili na javno sramoÊenje u okviru propisanih kazni u to vrije-me. Kada se kaæe da ih je Nehemija ukorio i proklinjao, ne trebamopomisliti da je Nehemija izgovarao pogrdne rijeËi i psovke, veÊ da im jeizgovarao kletve saveza. Tekst u Ponovljenom zakonu 28 opisuje kletvekoje Êe pogoditi one koji prekrπe savez. Vrlo je moguÊe da ih je Nehe-mija biranim rijeËima iz Biblije nastojao uvjeriti u njihova zla djela iposljedice loπih odluka.

©toviπe, kada u tekstu Nehemija kaæe da je “neke i tukao, Ëupao imkose” (Nehemija 13,25), umjesto da zamiπljamo srditog Nehemiju kakognjevno reagira, trebamo zapaziti da je udaranje bilo propisani oblikjavne kazne. Ovako je postupao samo prema “nekima”, odnosno premavoama koji su prouzroËili ili poticali pogreπno ponaπanje. Ovakvi po-stupci sluæili su kao metoda javnog sramoÊenja. Nehemija je æelio bitisiguran da je narod razumio ozbiljnost svojih odluka i posljedica kojeÊe nastati.

Kako trebamo reagirati kada u Crkvi uoËimo ono πto smatramopogreπnim?

95


NEHEMIJIN UKOR

ProËitajte Nehemija 13,26.27. ©to ovi redci govore o tomekoliko je biblijska povijest vaæna jer iz nje saznajemo o opasnosti-ma koje nam prijete ako skrenemo s pravog puta?

..................................................................................................................................

Salomon je pao dublje u grijeh zbog odluka koje je donio. Bilo biispravno reÊi da je Salomon sam sebe upropastio ne poπtujuÊi Boæjuzapovijed upuÊenu izraelskim kraljevima: “I neka nema mnogo æena, damu srce ne poe stranputicom.” (Ponovljeni zakon 17,17) Salomonovæivot koristi se kao negativan primjer: on ne samo da je stupio u braks viπe æena, veÊ je, πto je znaËajno, a to istiËe i Nehemija, izabrao æenekoje nisu sluæile Bogu.

Zaπto je Nehemija bio u pravu πto je ukorio narod zbog stupa-nja u brak s neznaboπcima? Postanak 6,1-4; 24,3.4; 28,1.2; Ponov-ljeni zakon 7,3.4; 2. KorinÊanima 6,14.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Zapovijed da se ne stupa u mijeπani brak nije se ticala nacionalnepripadnosti, veÊ idolopoklonstva. Ljudi u Bibliji æenili su se æenamakoje nisu bile Izraelke. Mojsije se oæenio Siporom Midjankom; BoazRutom, Moapkom. Pitanje mijeπanog braka u ovim zapovijedima odnosise na brak s nekim tko je druge vjere ili je nevjeran. Problem je bio utome πto narod u Ezrino i Nehemijino vrijeme nije stupao u brak sonima koji vjeruju u Boga. Richard M. Davidson u knjizi Flame of Yahweh(Peabody, Mass.: Hendrickson Publishers, 2007.) kaæe: “Edenski plan zabrak... podrazumijevao je komplementarnu cjelovitost braËnih drugovau vjeri kao i u drugim znaËajnim vrijednostima.” (str. 316) Æene nezna-boπkinje u ovom izvjeπtaju nisu se odrekle idolopoklonstva. Zato jeNehemija bio moæda viπe oæaloπÊen odlukama naroda nego gnjevan,buduÊi da je to prema njegovom miπljenju bilo pokazatelj nedostatkaprave posveÊenosti Bogu.

Biblija nam daje upute prema kojima trebamo postupati, koje Êenas utemeljiti u Bogu i uveÊati naπu radost. Na isti naËin, zapovijed dastupimo u brak s vjernom osobom treba nam pomoÊi da æivimo boljimæivotom i potaknuti zajedniËku posveÊenost Bogu.

Koja nam naËela iz ovih izvjeπtaja danas mogu pomoÊi da za-πtitimo svoju vjeru i vjeru svoje obitelji?

96

UTORAK 17. prosinca

EZRINA REAKCIJA

ProËitajte Ezra 9. Kako Ezra reagira na vijest o mijeπanimbrakovima Izraelaca? Tekst u Ezri 9,1.2 kaæe da se narod “nijeodvojio”. Hebrejska rijeË za “odvojiti” pojavljuje se i u sljedeÊimredcima: Levitski zakonik 10,10; 11,47; Izlazak 26,33; Postanak1,4.6.7.14.18. ©to upotreba ove rijeËi podrazumijeva u vezi sastupanjem vjernika u brak s nevjernom osobom?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Narod je sam priπao Ezri zbog pitanja mijeπanih brakova. Izrazikoje su koristili nabrajajuÊi narode ukljuËene u gadna djela pokazali suda poznaju Toru buduÊi da je popis uzet neposredno iz biblijskih iz-vjeπtaja. Zanimljivo je πto su graanski glavari donijeli vijest Ezri da suËak i duhovni voe naroda, sveÊenici i leviti, krivi zbog tog prijestupa.

“ProuËavajuÊi uzroke koji su doveli do babilonskog ropstva, Ezra jeshvatio da se otpad Izraelaca u velikoj mjeri moæe pripisati mijeπanju spoganskim narodima. Vidio je da bi sebi priπtedjeli mnoga æalosna iponiæavajuÊa iskustva da su posluπali Boæju naredbu i ostali odvojeniod okolnih naroda. Sada, kad je saznao da se usprkos iskustvima izproπlosti istaknuti glavari usuuju krπiti zakone koji su bili dani kaobrana protiv otpada, njegovo se srce uznemirilo. Pomislio je na Boæjudobrotu koja je narodu ponovno dala uporiπte u rodnoj zemlji i ispuniose pravednim gnjevom i æaloπÊu zbog njihove nezahvalnosti.” (Ellen G.White, Proroci i kraljevi, str. 394; u izvorniku 620)

RijeË “odvojiti se” koristi se kada su u pitanju razliËiti entiteti. OnaoznaËava potpunu suprotnost. Ovom izjavom narod je priznao da je prijeznao za Boæju zapovijed da se kloni laænih religija i da ju je razumio.Razumjeli su da nitko ne moæe tvrditi kako Êe stupiti u brak s braËnimdrugom Ëija suprotna vjerovanja neÊe imati utjecaja na braËni odnos ilinaËin podizanja djece. Uvidjeli su koliko su prilike postale ozbiljne.

Kako vjeru moæemo odræati æivom u svojem domu i obitelji,Ëak ako smo donijeli pogreπne odluke u proπlosti?

97


EZRA DJELUJE

ProËitajte Ezra 10. Kako su Ezra i glavari prionuli na rjeπava-nje pitanja mjeπovitih brakova?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Sav zbor zajedno je odluËio otpustiti æene tuinke. Nevjerojatno jeda su se Ëak i oni koji su bili oæenjeni tuinkama sloæili s tom odlukom,osim Ëetiri osobe spomenute po imenu u Ezri 10,15. Æidovi su obeÊalida Êe otpustiti svoje æene i bilo je potrebno tri mjeseca za izvrπenje ovogplana. Na kraju je 113 Æidova otpustilo svoje æene (Ezra 10,18-43). Za-nimljivo je da u posljednjem retku (Ezra 10,44) stoji da su pojedinci izovih mijeπanih brakova veÊ imali djecu. Slanje majki iz obitelji zajednos djecom nama se Ëini nerazumnim i neispravnim. Meutim, ne smi-jemo zaboraviti da je ovo bilo jedinstveno vrijeme kada je Bog obnavljaosvoj odnos sa æidovskim narodom i, u odreenom smislu, oni s Njim.Slijediti Boga u potpunosti zahtijevalo je radikalne mjere.

RijeËi upotrijebljene u Ezri 10,11.19, “rastavite se” (badal) i “otpu-stiti” (yatza’), viπe se ne pojavljuju nigdje u Pismu kad je rijeË o rastavi.Ezra je znao koji se izraz obiËno koristi za rastavu, ali ga nije upotrije-bio. Prema tome, Ezra te brakove oËito nije smatrao vaæeÊima nakon πtoje otkriveno da je njima prekrπena zapovijed iz Tore. Drugim rijeËima,brakovi su bili poniπteni jer su se protivili Zakonu. Bilo je to raspuπta-nje nevaæeÊih brakova. Meutim, nije nam reËeno πto se dogodilo saæenama i djecom i kakav je utjecaj ovaj postupak imao na zajednicu.Prema ondaπnjem obiËaju, bivπi muæevi pobrinuli bi se za odlazak bivπihæena i djece. Æene su obiËno odlazile u dom svojega oca.

Meutim, vremenom su se pojedini Æidovi ponovno poËeli æenitinevjernim æenama, a moæda su se neki Ëak i vratili æenama koje suotpustili. Prolazna narav rjeπenja moæe se pripisati ljudskoj naravi istalnim usponima i padovima kad je rijeË o posveÊenosti Bogu. »ak ioni meu nama koji sebe smatraju snaænim vjernicima moraju priznatida su proπli kroz razdoblja manje posveÊenosti Bogu, kada bi se nasto-janje da hodamo s Njim toËnije moglo opisati kao nedovoljno. Naæalost,ljudi se stalno moraju boriti s tim da Boga stave na prvo mjesto.

Kakvo je vaπe iskustvo s trenucima “slabije posveÊenosti Bo-gu”? ©to ste nauËili iz tih iskustava?

98


BRAK DANAS

Iz onoga πto smo zapazili u Knjizi Ezrinoj i Knjizi Nehemijinoj opitanju mijeπanih brakova, jasno je da Bog shvaÊa brak ozbiljno i da mui mi tako trebamo pristupiti. S molitvom trebamo razmiπljati o moguÊembraËnom drugu i u donoπenje te odluke trebamo ukljuËiti Boga. Treba-mo biti vjerni Boæjim naËelima koja nas mogu zaπtititi od tuge i nesreÊe.

Pogledajte kako se Pavao postavio prema braku izmeu krπ-Êanina i nevjernog braËnog druga. Pozorno prouËite tekst u 1.KorinÊanima 7,10-17. Kako danas trebamo pristupiti brakovima ukojima nisu vjerna oba braËna druga?

..................................................................................................................................

BuduÊi da u Bibliji nemamo preciznu zapovijed o tome πto Ëinitikad je rijeË o brakovima u kojima je jedan braËni drug vjeran a druginije, bilo bi nerazumno i suprotno namjeri teksta i njegovih naËelatvrditi da je razdvajanje od nevjernog braËnog druga ispravan pristup ida se, na osnovi ovog Ezrinog izvjeπtaja, preporuËuje. Ezra i Nehemijapostupili su po Boæjoj volji (Ezra 10,11) zato πto je buduÊnost i sluæenjeBogu cijele izraelske zajednice bilo ugroæeno. Izgubili bi svoj identitetda su se prestali klanjati æivom Bogu.

Znamo da su prigodom naseljavanja Æidova u Elefantini u Egiptu (uEzrino i Nehemijino vrijeme) voe dopustili mijeπane brakove i ubrzoustanovili mijeπanu religiju koja je obuhvaÊala i Jahvu i pogansku boæicuAnatu. Takoer je u opasnosti bila i mesijanska linija. Prema tome,jednokratni dogaaj ne treba uzeti kao pravilo za raskidanje braka iobitelji ako neka vjerna osoba stupi u brak s nevjernom. Umjesto toga,zapazimo da izvjeπtaj pokazuje kako Bog pridaje veliku vrijednost brakuu kojem su oba braËna druga vjerna. Sotona se raduje kada sklopimobrak s osobom koja ne njeguje posveÊenost Bogu, zato πto zna da Êesupruænici biti snaæniji u misionarskom radu za Boga ako oboje imajuista uvjerenja, nego ako je samo jedno vjerno.

Iako Biblija jasno savjetuje da ne ulazimo u brak s nevjernom oso-bom (2. KorinÊanima 6,14), takoer pronalazimo tekstove u kojima semilost izlijeva i na one koji su donijeli drugaËiju odluku. Bog pruæasnagu onima koji sklope brak s nevjernom osobom da budu vjerni Njemui svojem braËnom drugu. Bog nas ne napuπta Ëak ni kada donesemoodluku suprotnu Njegovoj volji. Ako Ga zamolimo za pomoÊ, On Êe namje pruæiti. To ne znaËi da trebamo Ëiniti sve πto poæelimo, a onda oËeki-vati od Boga da nas ipak blagoslovi, veÊ znaËi da nas On uvijek Ëujekada Mu priemo ponizna srca iznoseÊi svoju potrebu. Bez Boæje milo-sti ne bi bilo nade za bilo koga od nas jer smo svi greπnici.

99

PETAK 20. prosinca


U knjizi Ellen G. White Proroci i kraljevi proËitajte poglavlje “Ob-nova”, str. 426—431 (u izvorniku 669—678).

“Marljivost na duænosti povjerenoj od Boga vaæan je dio istinskevjere. Ljudi trebaju iskoristiti okolnosti i kao Boæja orua ostvariti Nje-govu volju. Brza i odluËna akcija u pravo vrijeme donijet Êe slavnupobjedu, dok Êe odlaganje i nemar izazvati poraz i samo sramotiti Boga.Ako voe u djelu istine nemaju revnosti, ako su ravnoduπni i besciljni,i Crkva Êe biti nemarna, ravnoduπna i voljet Êe uæitke; ali ako su voeispunjeni svetom odluËnoπÊu da sluæe Bogu i samo Bogu, narod Êe bitiujedinjen, pun nade i æeljan da radi.

Boæja rijeË puna je oπtrih i izrazitih suprotnosti. Grijeh i svetoststoje jedno nasuprot drugome da bismo, promatrajuÊi ih, mogli izbjeÊiprvo i prihvatiti drugo. Stranice koje opisuju mrænju, laæ i prijevareSanbalata i Tobije opisuju i plemenitost, odanost i poærtvovnost Ezre iNehemije. Nama je prepuπteno da izaberemo za kim Êemo se povesti.Straπne posljedice krπenja Boæjih zapovijedi stavljene su nasuprot bla-goslovima koji proizlaze iz posluπnosti. Mi sami moramo odluËiti hoÊe-mo li pretrpjeti prvo ili uæivati drugo.” (Ellen G. White, Proroci i kraljevi,str. 430; u izvorniku 676)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Dok Ëitamo ove izvjeπtaje, jasno je da mnogi u narodu nisubili posveÊeni Bogu, zbog Ëega su izabrali neznaboæaËke æene. Zatoih Ezra ne ostavlja u njihovim namislima, veÊ ih ukorava i pokuπa-va ispraviti u nadi da Êe postiÊi promjenu. Je li do promjene stvarnodoπlo? Jesu li se promjenom ponaπanja promijenili i iznutra? Je lise njihova posveÊenost Bogu stvarno produbila? Kakav dokaz ima-mo da se mnogi od njih nisu istinski promijenili? ©to iz njihovihpogreπaka moæemo nauËiti o tome koliko je vaæna promjena srca?

2. Na koje naËine moæemo pomoÊi vjernicima u naπoj crkvi kojise moæda bore s poteπkoÊama nastalim zbog braka koji nije mudrosklopljen?

3. Iako su Boæja naËela vjeËna i apsolutna, kulture se meusob-no vrlo razlikuju. Zaπto moramo imati ove razlike na umu kadanastojimo primijeniti Boæja naËela u svojem æivotu i prilikama ukojima se naemo?

100

Boæja matematika

Jannie Bekker, uglaeni Juænoafrikanac, dobio je duænost da investira diovijetnamskog kapitala. Radi se o dva milijuna dolara i vaænom zadatku osnivanjaprvog “gradskog srediπta utjecaja” AdventistiËke crkve u zemlji jugoistoËne Azije.Bekker je trebao pronaÊi pogodno imanje u Hanoju.

Cijena zgrade i imanja kakvo je pronaπao Ëesto je prelazila dva milijunadolara i Ëesto se pribliæavala svoti od tri milijuna dolara. »ak i Ëetiri milijunadolara.

Bekker se molio dok je putovao u Hanoj iz Singapura, gdje se nalazi sjediπteMisije AdventistiËke crkve u jugoistoËnoj Aziji. Tamo on radi kao posebni po-moÊnik predsjednika tog misijskog podruËja.

“Ni sam ne znam koliko sam puta putovao u Vijetnam”, rekao je Bekker.“Moæda petnaest ili dvadeset puta.”

Bekker je taj posao dobio nakon πto je predsjednik AdventistiËke crkve TedN. C. Wilson 2014. godine uputio poziv da se osnuje srediπte utjecaja koje Êe uraznim oblicima sluæiti stanovniπtvu Hanoja.

Wilson, Ëije je obraÊanje na jednom sastanku nakon πto je posjetio grad iodræavao evangelizacije, oznaËilo prekretnicu u djelovanju u gradu Ho ©i Minu(Hanoju), obeÊao je pomoÊ u prikupljanju potrebnih sredstava za taj veliki misij-ski projekt.

Bit Êe to doprinos iznosu koji su osigurale Juænoazijsko-pacifiËka divizijai JugoistoËnoazijska unija. Tako je AdventistiËka crkva na svjetskoj razini dalaza taj projekt milijun dolara, a Juænoazijsko-pacifiËka divizija i misija Jugois-toËnoazijska unija po pola milijuna dolara. To je bio fond kojim su raspolagali.

Ali Bekker nije mogao naÊi pogodnu lokaciju. Lokacije koje je pregledaobile su preskupe ili su se nalazile na loπem mjestu. Na jednom mjestu propaoje potencijalni ugovor.

Zatim je prijateljica upoznala Bekkera s jednim programerom koji jeposjedovao veliko imanje i na njemu se nalazila zgrada od sedam katova. Pro-gramer je traæio samo 1,8 milijuna dolara za sve. Onog trenutka kada je Bekkerugledao tu nekretninu, znao je da savrπeno odgovara naπim potrebama za plani-rani projekt.

Zbog birokracije i drugih razloga ta kupnja je odgaana mjesecima. Pojaviose joπ jedan kupac i ponudio veÊu svotu novca.

Bekker se neprestano molio za dobro rjeπenje. A programer je na krajuodbio novu ponudu rekavπi da je namjera adventistiËkog plana koristiti zajed-nici, a ne obogatiti se.

Bekker je blistao od radosti. Dana 22. svibnja 2018. Wilson i drugi voesveËano su otvorili sedmerokatnicu u kojoj Êe se nalaziti knjiæara, trgovinazdrave hrane, πkola stranih jezika, glazbena πkola, dom zdravlja, humanitarnaorganizacija ADRA, glavno sjediπte AdventistiËke crkve u Vijetnamu i dvorane zasastanke za dvije mjesne crkve.

“Bog je ostvario projekt na Ëudesniji naËin nego πto sam mogao oËekivati”,rekao je Bekker. “Dao nam je viπe nego πto smo molili. Svu Ëast i slavu dajemoBogu.”


101


Pouka 13 21.—28. prosinca 2019.

Voe u Izraelu“I ode sav narod da jede i pije, i da πalje obroke, i da slavi

veliko slavlje: jer su shvatili rijeËi koje su im objavljene.” (Nehe-mija 8,12)

Biblijski tekstovi: 1. o kraljevima 12,1-16; Djela 15,7-11; Ivan11,46-53; Nehemija 4,7-23; Ezra 8,21-23.31.32.

Ezra i Nehemija primjeri su velikih voa koji su bili posveÊeni Bogui ispunjavanju duænosti koje im je povjerio. Njihova ljubav prema Bogunadahnula je u njima æelju da postanu vjerni sluge. Njihova vjernostsrediπnji je dio naπeg prouËavanja.

Ovog Êemo se tjedna osvrnuti na primjere voa u Bibliji, ukljuËujuÊii primjere Ezre i Nehemije. Ti primjeri sigurno ne obuhvaÊaju sve pouke,jer ima joπ mnogo pouka o kojima bismo mogli razgovarati. Meutim,izabrane pouke vaæne su za svakog vou. Moæda u ovom trenutku usvojem æivotu sebe ne smatrate voom, ali svi vrπimo utjecaj na drugeljude; prema tome, pouke se mogu primijeniti na svakoga.

U srediπtu izvjeπtaja o ovim voama nalazi se Boæja rijeË. RijeË jepreobrazila njihove misli i æivot i dovela do cjelovitog buenja i obnove.Sve su dugovali Boæjoj rijeËi i Njegovim uputama koje su pronaπli u njoj.Na isti naËin, bez obzira na to tko smo i kakva je naπa uloga, mi kaoadventistiËki krπÊani moramo Ëuvati Boæju rijeË u srediπtu svojeg æivo-ta.

102


UTJECAJ VO–A

U cijeloj Bibliji moæemo pronaÊi primjere dobrih i loπih voa, doksu pojedinci pokazivali osobine i jednih i drugih. Loπi voe katkad supostupali dobro, dok su dobri voe katkad Ëinile loπe stvari. Uostalom,svi voe su ljudi i mogu Ëiniti zlo i dobro, ono πto je ispravno i ono πtoje pogreπno. Tko ove Ëinjenice nije iskusio u svojem æivotu?

Meutim, problem je u tome πto kao voa vrπite veliki utjecaj nadobro ili na zlo. Dovoljno je loπe vrπiti negativan utjecaj u svojem domuili na radnom mjestu, ili gdje god se nalazili. Ali kada zauzimate poloæajvoe, bilo duhovnog, politiËkog ili oba, utjecaj se u velikoj mjeri uveÊa-va. Koliko je onda vaæno, kakva god bila vaπa uloga, a posebno ako stevoa, da odraæavate naËela i nauk Pisma.

ProËitajte sljedeÊe tekstove. Koje primjere vodstva nalazimo unjima? Ako su dobri, objasnite zaπto su dobri. Ako su loπi, objasni-te zaπto su loπi.

Roboam (1. o kraljevima 12,1-16) ..............................................................

..................................................................................................................................

Petar (Djela 15,7-11) ........................................................................................

..................................................................................................................................

Hoπea (2. o kraljevima 23,1-10) ...................................................................

..................................................................................................................................

Debora (Suci 4,1-16) .......................................................................................

..................................................................................................................................

Ahab (1. o kraljevima 21,1-16) .....................................................................

..................................................................................................................................

Iako smo ove tekstove dotaknuli samo povrπno, koje poukemoæemo nauËiti iz ovih izvjeπtaja o tome πto jednog vou Ëinidobrim ili loπim, i kako ono πto smo nauËili moæemo primijeniti nasebe bez obzira na ulogu koju imamo?

..................................................................................................................................

103


ZLO U BOÆJIM O»IMA

ProËitajte sljedeÊe tekstove. ©to govore o voama i njihovomutjecaju na narod kojim su vladali?

1. o kraljevima 15,26.34 ...........................................................................

..................................................................................................................................

2. o kraljevima 13,1-3 ................................................................................

..................................................................................................................................

Ivan 11,46-53 .................................................................................................

..................................................................................................................................

Mnogima od nas koji zauzimamo poloæaj voe u bilo kojem svoj-stvu otreænjavajuÊa je misao da naπe vodstvo moæe ljude duhovno sruπitiili podiÊi. U svim prethodnim sluËajevima utjecaj je bio negativan i razo-ran.

Naπ karakter i posveÊenost Kristu posebno utjeËu na one s kojimadolazimo u dodir. Duhovni voe usmjeravaju druge prema Bogu ako onisami traæe Boga, ili prema zlu ako Ga ne traæe.

Suprotno primjerima o kojima smo danas Ëitali, Ëinjenica je da suEzra i Nehemija imali snaænu zajednicu s Bogom. Mjera u kojoj supostili i molili se, πto je zabiljeæeno u knjigama koje govore o njima,nadilazi ono πto Biblija izvjeπtava o drugim velikim voama. Pod njihovimje vodstvom narod hodao s Bogom, mada nije sve bilo savrπeno. Njihovæivot bio je usmjeren prema Bogu. S druge strane, Ëinjenica da je biloonih koji se nisu promijenili pod utjecajem Ezre i Nehemije svjedoËi daniËija vjera osim naπe osobne ne moæe na kraju unijeti promjenu u naπæivot. Uostalom, pogledajte ljude koji su imali priliku vidjeti Isusa utijelu, sluπati Njegove propovijedi i Ëak svjedoËiti i sluπati o NjegovimËudima, a ipak su Ga na kraju odbacili. Da, mi imamo odreenu ulogubez obzira na naπ poloæaj u æivotu i moæemo vrπiti utjecaj na dobro ilina zlo; ali na kraju Êe svaka osoba pred Bogom morati dati odgovor zasebe.

Razmislite o osobama koje se nalaze u vaπem krugu utjecaja.Na koje naËine moæete poboljπati svoj utjecaj?

104

UTORAK 24. prosinca

HRABROST I OSPOSOBLJAVANJE

ProËitajte Nehemija 4,7-23. Na koje je naËine Nehemija poka-zao hrabrost? ©to mu je ulilo tu hrabrost?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Nehemija se suprotstavio neprijateljima æidovskog naroda koji suga pokuπali zastraπiti. On je preuzeo inicijativu i spremio narod zaborbu. Nehemija nije samo rekao: “U redu, Boæe, Ti sve uËini.” Umjestotoga, pomogao je narodu da uËini svoj dio. Uzeli su maËeve i drugooruæje dok su istodobno gradili zid. Pod Nehemijinim vodstvom Æidovinisu ustuknuli od straha, veÊ su hrabro uzeli oruæje i branili se. Nehe-mija je hrabrio ljude, vjerovao u njih, radio s njima i ulio im odgovornostda djeluju. Osposobio ih je da obavljaju posao dok im je on povjeravaoi dodjeljivao odgovornosti. Meutim, Nehemija nije samo rekao naroduπto da Ëini, a zatim se sakrio u svojoj sobi. Stajao je uz njih i obavljaoteæak posao koji su trebali izvrπiti.

Bog je u Bibliji u odreenim trenucima pozvao narod da mirno stojii gleda kako se On bori za njih, a s druge strane postoje mnogi drugiprimjeri kada je Bog rekao: “Pripremite se i ja Êu vam dati pobjedu.” Mimoramo uËiniti svoj dio ako æelimo vidjeti Boæje izbavljenje i blagoslove.

“U Nehemijinoj Ëvrstoj odanosti Boæjem djelu i u isto tako Ëvrstomoslanjanju na Boga leæi razlog neuspjeha njegovih neprijatelja da gapodloæe svojoj moÊi. Nemarna duπa pada kao lak plijen kuπnji, dok uæivotu koji pred sobom ima plemeniti cilj zlo teπko nalazi uporiπte.Vjera onoga koji stalno napreduje ne slabi jer iznad, ispred i iza sebe onprepoznaje Beskrajnu Ljubav koja Ëini da sve pridonosi ostvarenju Nje-govih dobrih namjera. Boæji pravi sluge rade s odluËnoπÊu koja neÊepromaπiti, jer je prijestolje milosti njihov stalni oslonac.” (Ellen G. White,Proroci i kraljevi, str. 421; u izvorniku 660)

Na kraju krajeva, Nehemija je crpio hrabrost iz razumijevanjastvarnosti i Boæje sile. Pa ipak, kao πto smo vidjeli, njegovo poznavanjeBoga navelo ga je da djeluje u skladu s vjerom.

Iako je kontekst drugaËiji, kako ono πto smo zapazili u Nehe-mijinom iskustvu odraæava sljedeÊi tekst: “Naprotiv, reÊi Êe netko:Ti imaπ vjeru, a ja imam djela. Dokaæi mi svoju vjeru odvojeno oddjela, a ja Êu tebi dokazati svoju vjeru djelima!” (Jakov 2,18)?

..................................................................................................................................

105


CILJ I REVNOST

©to sljedeÊi tekstovi uËe o pokretaËkoj sili u æivotu Ezre iNehemije? Nehemija 2,1-10; Ezra 7,8.10.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U svemu πto su Ëinili, Ezra i Nehemija teæili su za ispunjenjemBoæje volje u æivotu Njegovog naroda. Da, narod je sagrijeπio i bio jekaænjen zbog toga. Meutim, Bog, vjeran svojim obeÊanjima o povratku,omoguÊio je svojem narodu da se vrati u ObeÊanu Zemlju i da, ako budevjeran, ispuni ciljeve koje je postavio za njih. Bog je u svojoj mudrostiizabrao dva posveÊena muπkarca, donekle sliËna Mojsiju, koji Êe odig-rati vaænu ulogu u povratku, kao πto je prije viπe naraπtaja upotrijebioMojsija za posebnu zadaÊu.

Poput ova dva muπkarca, veliki voe imaju cilj. Oni imaju svrhuæivota koja upravlja svakim njihovim postupkom. Mogli bismo reÊi i dasu Ezra i Nehemija imali odreenu svrhu u æivotu. Znali su gdje æele dase nalazi Boæji narod, a zatim su uloæili sve u ostvarivanje tog cilja.

Ezra je to uËinio prouËavajuÊi Pisma i pouËavajuÊi narod RijeËi.Nehemija je ohrabrivao narod da Ëini πto je ispravno i da hrabro ustaneza Boga. Obojica su æeljela vidjeti obnovljeni Jeruzalem, ali ne samo umaterijalnom smislu. Æeljeli su da doe do buenja i obnove u duhov-nom æivotu njegovih stanovnika. Zato su ih ispravljali, ukoravali i kat-kad zahtijevali odreeni naËin postupanja. Veliki voe vjeruju u neπtouzviπenije od obiËnog i osrednjeg. Ezra i Nehemija vjerovali su u moÊnogBoga punog ljubavi, Boga koji Ëini Ëuda — i æeljeli su da svi uspostaveduboku zajednicu s Njim.

PoËevπi od prvog poglavlja Knjige Nehemijine, Ëitatelja oduπevljavaNehemijina posveÊenost Boæjem djelu i njegova æalost zbog stanja naro-da. U prvom poglavlju on plaËe kada sazna o nevoljama Izraelaca uJudeji. On ide na koljena i obeÊava da Êe uËiniti sve na πto ga Bogpoziva. »ini se da je Nehemija voen miπlju da izvrπi utjecaj na svijet.Bio je Ëovjek od akcije, gorljiv za Boga. Nehemija nije odluËio izvrπitiutjecaj zaraujuÊi najviπu moguÊu plaÊu ili stjecanjem istaknutogpoloæaja (iako je oba imao u Perziji), veÊ odlaskom u Judeju, meu netako prosperitetan narod, gdje se na svakom koraku suoËavao s pro-tivljenjem. On je iskoraËio u vjeri bez obzira na prepreke koje su bilepred njim.

106


PONIZNOST I USTRAJNOST

ProËitajte Ezra 8,21-23.31.32. Smatrate li Ezrinu odluku dane razgovara s kraljem nerazumnom ili hrabrom? Kako su Ezra inarod pokazali poniznost?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Neπto kasnije Nehemija je prihvatio kraljevu pratnju radi zaπtite; alikad je o Ezri rijeË, vjerovao je da Êe se Bog najbolje proslaviti ako niπtane bude traæio od kralja. Dakle, kada su stigli u Judeju bez poteπkoÊa,taj uspjeh bio je pripisan njihovom Bogu. Moæda se u odreenim prili-kama previπe oslanjamo na druge ljude, a ne pruæamo priliku Bogu dase proslavi. Ezra je prepustio Bogu da djeluje u ovoj situaciji i pokaæekralju da je Bog moÊan.

Meutim, Ezra nije postupao oholo. Okupio je ljude da poste i molese za prilike koje vladaju. Nisu zapoËeli svoje putovanje dok nisu proveliozbiljno vrijeme s Bogom. Doπli su ponizno pred Boga moleÊi Ga daNjegova zaπtita postane znak Njegove sile, i Bog je usliπao njihovu mo-litvu.

ProËitajte Nehemija 5,14-19. Kako je Nehemija pokazao poniz-nost?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Pravi voe moraju se biti spremni poniziti i postati sluge. Sposobnivoe nisu taπti i ne treba im “titula” da bi stekli Ëast. Nehemijina vratabila su svakom otvorena. Bio je velikoduπan prema svojem narodu.Pokazao je vjeru u Boga, a njegova nevjerojatna posveÊenost Bogu bilaje primjer narodu. Imao je snaænu osobnost i Ëvrst karakter, ali se nijeuzdizao iznad drugih kao da je nadmoÊniji. Imao je najviπi poloæaj uæidovskom narodu u to vrijeme, pa ipak je bio neumoran u radu. Na ovajnaËin odraæavao je Isusov æivot i nauk, koji nam je pokazao da pravivoe sluæe drugima. Tako je Ëinio Isus i zato mi, bez obzira na svojpoloæaj, trebamo Ëiniti isto.

“On sjede, dozva Dvanaestoricu pa im reËe: ‘Tko æeli biti prvi,neka bude zadnji od sviju i sluga svima!’” (Marko 9,35) Kako namove Isusove rijeËi pokazuju πto znaËi biti pravi voa u BoæjimoËima?

107

OIKOS: U sljedeÊem tjednu Ëitamo iz knjige Ellen G. White,Velika borba, Znaci vremena, 2010., poglavlje 16

PETAK 27. prosinca


U knjizi Ellen G. White Put Kristu proËitajte poglavlje “Prednostimolitve”, str. 97—111 (u izvorniku 93—104).

“Djelo obnove koje su obavili povratnici iz suæanjstva pod vodstvomZerubabela, Ezre i Nehemije, daje sliku rada na duhovnoj obnovi do kojetreba doÊi u zavrπnim danima povijesti ovoga svijeta. Izraelov ostatakbio je slab, izloæen nasilju svojih neprijatelja; ali preko njega je Bognamjeravao saËuvati na Zemlji spoznaju o sebi i svojem Zakonu. Pri-padnici toga ostatka bili su zaπtitnici pravog bogoπtovlja; Ëuvari svetihproroËanstava. RazliËita su bila iskustva koja su stjecali dok su obnavljaliHram i jeruzalemske zidine; snaæno je bilo protivljenje s kojim su sesuoËavali. Teπki su bili tereti koje su nosili njihovi predvodnici u ovomeposlu; ali su ti ljudi iπli naprijed s nepoljuljanim povjerenjem, ponizniu duhu Ëvrsto se oslanjajuÊi na Boga, vjerujuÊi da Êe On svoje djelodovesti do pobjede. Kao i kralj Ezekija, Nehemija je ‘prionuo uz Jahvu,i nikada se nije okrenuo od njega. Dræao je sve zapovijedi πto ih je Jahvedao. … I Jahve bijaπe s njim.’ (2. o kraljevima 18,6.7)” (Ellen G. White,Proroci i kraljevi, str. 430,431; u izvorniku 677)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Zaπto moramo uËiniti sve πto moæemo pred Bogom da bismobili potpora svojim voama?

2. Zaπto je toliko teπko, zahtjevno i vaæno da se voa ponaπakao sluga? Zaπto je toliko vaæno da krπÊanski voa bude sluga?

3. Na poËetku i na kraju knjige, kao i u sredini, Nehemija semolio. Ezra i Nehemija bili su ljudi molitve. Pokuπajte izbrojitikoliko se puta rijeË “molitva” ili “moliti” spominje u Knjizi Ezrinoji Nehemijinoj. Ovi voe neprestano su se molili. ©to nam to govorio naπem molitvenom æivotu?

4. “Prionuo je uz Jahvu i nikada se nije okrenuo od njega.Dræao je sve zapovijedi πto ih je Jahve dao preko Mojsija.” (2. okraljevima 18,6) Kako netko moæe “prionuti” uz Gospodina? ©to toznaËi? Kako je prianjanje uz Gospodina povezano s dræanjem Nje-govih zapovijedi?

108

Sagledati πiru sliku

PeteroËalna obitelj dolazila je skoro svakog dana u adventistiËku misiju uglavnom gradu Juænog Sudana, Jubi, traæiti hranu.

Peter Fenoy, lijeËnik misionar koji vodi malu adventistiËku kliniku Munu-ki, otkrio je da je ponaπanje obitelji zbunjujuÊe.

Jednog dana Peter je odluËio potraæiti odgovore i otiπao je u posjet obiteljiu blizini klinike. Ono πto je vidio zaprepastilo ga je. Otac, majka, dvije kÊeri isin izmjenjivali su se. Otac i sin jeli bi jednog dana, a majka i kÊeri sljedeÊegdana.

Peter, rodom iz Argentine, vratio se i svoje otkriÊe ispriËao svojoj supruziNataπi, koja je roena u Juænoj Osetiji, pokrajini u bivπem Sovjetskom Savezu.“UsredotoËeni smo samo na ono πto radimo — zdravstvene usluge — zaborav-ljajuÊi ljude oko nas kojima treba neπto drugo”, rekao je. “Zdravstveni rad jedobar, ali ljudima je potrebno joπ neπto: Ëista voda, hrana, mreæe protiv koma-raca i spremnici za noπenje vode.”

Peter je nakon molitve odluËio napisati prijedlog za projekt koji bi iznosiooko 150.000 ameriËkih dolara i poslati ga u sjediπte ADRA-e, adventistiËkeagencije za razvoj i pomoÊ, u Sjedinjene AmeriËke Dræave. Nije imao nikakvogiskustva u pisanju prijedloga nekog projekta. Ali ADRA je prihvatila projekt iosigurala novac. U kratko vrijeme adventistiËka klinika Munuki postala je po-znata kao ADRA Juba Project. Bilo je to 2005. godine, nekoliko mjeseci prijenego πto je mirovnim sporazumom okonËan straπni oruæani sukob u zemlji.

Mala poliklinika proπirila je svoje usluge na ponudu hrane i neprehrambe-nih proizvoda, sanitarnu zaπtitu i hitnu pomoÊ. Za godinu dana sredstva zaprojekt narasla su sa 150.000 dolara na dva milijuna dolara. “Iznenadio sam se”,rekao je Peter. “Shvatio sam da trebamo razvijati projekte kojima Êemo poma-gati ljudima i zadovoljavati njihove potrebe.”

Peterov æivot drastiËno se promijenio. ADRA ga je poslala na SveuËiliπteAndrews u ameriËku dræavu Michigan na postdiplomski studij iz meunarodnograzvoja.

Potom je radio za brojne agencije za pomoÊ ukljuËujuÊi ADRA-u, DanskovijeÊe za izbjeglice, Svjetsku viziju i UNICEF u Jordanu, Libanonu, Boliviji,Juænoj Osetiji i Republici »eËeniji.

Ali sve je poËelo jednom malom stvari — æeljom da se razumije zaπtoobitelj svaki dan traæi hranu. “Cijeli sam se æivot fokusirao na zdravlje. Nisamznao da ima neπto izvan moje ordinacije”, rekao je tridesetdevetogodiπnji Peteru intervjuu na AdventistiËkom sveuËiliπtu River Plate, koje πalje misionare po-put njega u svijet.

“Nemojte se ograniËiti samo na ono πto imate i πto biste trebali uËiniti”,rekao je Peter. “Pokuπajte razumjeti ono πto ljudima stvarno treba, a ondamoæete ponuditi bolji odgovor u skladu s Kristovim naukom.”

Andrew Mc Chesney, Adventist Mission

Misijska iskustva preveo Ivan –idara

109

“Dio je Boæjeg plana da nam kao odgovor na molitvu vjere dade onoπto nam ne bi dao da Ga nismo molili.” (Ellen G. White, Velika borba,str. 415) “Razvijajte naviku da razgovarate sa Spasiteljem. ... Neka sevaπe srce uvijek diæe u tihoj molitvi za pomoÊ, za svjetlost, za snagu, zamudrost. Neka svaki vaπ dah bude molitva.” (Ellen G. White, SluæbalijeËenja, str. 328)

Dnevnik posredniËke molitve

Moj molitveni popis:

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Moja molitvena iskustva:

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

110

01 U Luka 5,10 Bacite mreæu02 S Rimljanima 8,18 Slavite Boga usprkos kuπnjama03 » 1. Ivanova 3,22 Traæite boæansku, a ne ljudsku mudrost04 P Luka 19,23 Naπa odgovornost05 S 1. Petrova 1,7 Sluæba Bogu poËinje na Zemlji

06 N 1. KorinÊanima 5,6 Kako djeluje kvasac zla07 P Psalam 19,8 Imajte povjerenje u Boæju rijeË08 U 1. Ivanova 1,3 Smisao zajedniπtva s Bogom09 S Jeremija 9,22.23 Ne traæite za se nikakvu slavu10 » Hoπea 6,3 Ureen kao zora11 P Psalam 97,2 Karakter Êe biti okuπan12 S Brojevi 20,12 Kako Bog gleda na grijeh

13 N Ivan 10,16 Nitko ne ide sam na Nebo14 P Matej 25,41 Pravda Êe sjesti na prijestolje15 U Psalam 127,3 Djeca su Boæje vlasniπtvo16 S Ivan 15,4 Ostanite u Kristu17 » Matej 22,2 Jeste li prihvatili poziv?18 P Ivan 9,4 Krist, naπ Uzor u radu za druge19 S Psalam 42,11 Govorite ohrabrujuÊe rijeËi

20 N Ivan 17,3 ObeÊana sila za pobjedu21 P Ivan 3,30 On mora rasti22 U Efeæanima 3,2.3 Evanelje je moÊno23 S 2. KorinÊanima 6,17 Nema srednjeg puta u Raj24 » Titu 2,13 Nebo, krπÊaninovo ljeto25 P Marko 11,24 Vjerujte i primajte26 S Ivan 7,46 Krist je govorio istinu

27 N Efeæanima 5,17 Razmiπljaj o povjerenju, ne o problemu28 P Izlazak 23,2 Budite posebni radi Krista29 U 1. KorinÊanima 1,21 Priroda nesavrπeno otkriva Boga30 S Izaija 29,9 Sotonina lukavstva posljednjeg vremena31 » Postanak 3,15 Bog se ne mijenja

JUTARNJI REDCI — LISTOPAD 2019.

Ostanimo u Kristu

111

01 P Psalam 34,9 Prihvatite Spasiteljev plan02 S Hebrejima 13,5 Blaæeno jamstvo

03 N Jakov 1,3.4 OdluËno zauzmite Kristov stranu04 P Matej 5,14 Nebesko Sunce svijetli preko nas05 U Job 11,7 Krist je doπao otkriti Boga06 S Psalam 13,6 Budimo radosni krπÊani07 » 1. KorinÊanima 10,13 ObeÊanje pobjedniku08 P Psalam 90,2 Veliki Ja Jesam09 S Psalam 24,1 Oboæavajmo Boga prirode

10 N Izaija 12,2 Uzmi Ëaπu spasenja11 P Hebrejima 12,2 Gledaj samo u Isusa12 U Matej 4,24 Posao naπeg Oca13 S o kraljevima 2,15 ©to biste vi odgovorili?14 » 1. Petrova 2,21 Savrπeni trag15 P Hebrejima 10,22 U punoj sigurnosti vjere16 S Luka 10,22 Voe u nevidljivom sukobu

17 N 1. Petrova 5,6.7 Stavi svoje breme na Isusa18 P Izaija 40,26 Priroda otkriva Boga19 U Habakuk 2,4 Æivot po vjeri, a ne po gledanju20 S Rimljanima 13,11 Budimo potpuno budni21 » Izreke 3,6 Dopustite Bogu da upravlja22 P Psalam 33,6.9 Bog i stvaranje23 S Ivan 5,19 Objava Boæje volje

24 N Titu 2,12 Kako svjedoËiti o svojoj vjeri25 P Matej 25,29 Upotrijebi povjerene talente26 U Izaija 43,10 Dok se Svetiπte Ëisti27 S Propovjednik 12,1 Traæi Gospodina28 » Ivan 10,29 Prepustite se u Boæje ruke29 P Otkrivenje 4,11 Bog nije priroda, veÊ je priroda Boæja30 S Psalam 16,11 Obrati se Bogu za pomoÊ

JUTARNJI REDCI — STUDENI 2019.

Prepustimo se u Boæje ruke

112

01 N Efeæanima 6,14 Nevidljivi sukob02 P Psalam 17,3 Molitva tijekom noÊnih sati03 U Jakov 2,14 PrednjaËite u dobrim djelima04 S Izaija 54,17 Boæja rijeË je istinita05 » Filipljanima 4,13 Smisao krπÊanskog savrπenstva06 P Tuæaljke 3,22.23 Boæansko suosjeÊanje ne prestaje07 S Ivan 14,1.2 Gdje je tvoje blago?

08 N Luka 21,28 Pribliæava se vaπe osloboenje09 P Filipljanima 3,20 Cijena naπeg spasenja10 U 1. Ivanova 4,11 Vaænost jedinstva11 S Psalam 34,4 Budimo vedri krπÊani12 » Psalam 89,12 Donesimo uzdarje Bogu13 P Jakov 1,5.6 »udesna Boæja ljubav14 S Ponovljeni zakon 2,3 Krenite naprijed

15 N Djela 26,9 Posluπnost nebeskom vienju16 P Psalam 94,14 Boæja briga o Njegovom narodu17 U 1. Solunjanima 5,1.2 Kao lopov u noÊi18 S 2. KorinÊanima 13,5 Oplijevite svoj vrt19 » Rimljanima 12,1 Dar koji Krist priæeljkuje20 P Djela 17,11 Istraæujmo Sveto pismo21 S Psalam 84,11 Bog nam daje sve πto nam je potrebno

22 N Efeæanima 2,20 Zidajmo na Stijeni23 P 2. Timoteju 2,22 Gledajmo samo u Boga24 U Malahija 3,17 Zablistajte æivim sjajem25 S Efeæanima 2,21.22 Æivo kamenje za nebeski Hram26 » Filipljanima 3,13-15 Novogodiπnje odluke27 P Jakov 5,14.15 Molite se “Neka bude Tvoja volja”28 S Izreke 16,3 NauËi vjerovati

29 N Efeæanima 2,4.5 Mi smo predmet beskrajne ljubavi30 P Postanak 3,21 Smokvino liπÊe ili Kristova haljina?31 U Matej 10,8 Upravitelji Boæje milosti

JUTARNJI REDCI — PROSINAC 2019.

Zidajmo na Stijeni

113

www.znaci-vremena.comtel. 01 2361-920

Knjiga za sve

koji se vole

NaruËite preko povjerenika

za literaturu u svojoj

mjesnoj crkvi ili izravno

kod nakladnika!

114

VE»ERNJE BOGOSLUÆJE U OBITELJI

LISTOPAD

01. Psalam 84.02. Psalam 85.03. Psalam 86.04. Psalam 87.05. Psalam 88.

06. Psalam 89,1-1507. Psalam 89,16-3008. Psalam 89,31-5309. Psalam 90.10. Psalam 91.11. Psalam 92.12. Psalam 93.

13. Psalam 94.14. Psalam 95.15. Psalam 96.16. Psalam 97.17. Psalam 98.18. Psalam 99.19. Psalam 100.

20. Psalam 101.21. Psalam 102,1-1222. Psalam 102,13-2923. Psalam 103.24. Psalam 104,1-1825. Psalam 104,19-3526. Psalam 105,1-15

27. Psalam 105,16-3228. Psalam 105,33-4529. Psalam 106,1-1530. Psalam 106,16-3331. Psalam 106,34-48

STUDENI

01. Psalam 107,1-2202. Psalam 107,23-43

03. Psalam 108.04. Psalam 109,1-1905. Psalam 109,20-3106. Psalam 110.07. Psalam 111.08. Psalam 112.09. Psalam 113.

10. Psalam 114.11. Psalam 115.12. Psalam 116.13. Psalam 117.14. Psalam 118.15. Psalam 119,1-2416. Psalam 119,25-48

17. Psalam 119,49-8018. Psalam 119,81-9619. Psalam 119,97-13620. Psalam 119,137-16021. Psalam 119,161-17622. Psalam 120.23. Psalam 121.


PROSINAC


08. Psalam 136.09. Psalam 137.10. Psalam 138.11. Psalam 139,1-1212. Psalam 139,13-2413. Psalam 140.14. Psalam 141.

15. Psalam 142.16. Psalam 143.17. Psalam 144,1-1118. Psalam 144,12-1519. Psalam 145.20. Psalam 146.21. Psalam 147.


29. Psalam 5.30. Psalam 6.31. Psalam 7.

115

»ITANJE BIBLIJE REDOM

LISTOPAD

01. Mihej 1-402. Mihej 5-703. Nahum 1-304. Habakuk 1-305. Sefanija 1-3

06. Hagaj 1-207. Zaharija 1-408. Zaharija 5-809. Zaharija 9-1110. Zaharija 12-1411. Malahija 1-312. Matej 1-3

13. Matej 4-714. Matej 8-1015. Matej 11-1316. Matej 14-1617. Matej 17-1918. Matej 20-2219. Matej 23-25

20. Matej 26-2821. Marko 1-322. Marko 4-723. Marko 8-1024. Marko 11-1325. Marko 14-1626. Luka 1-3

27. Luka 4-728. Luka 8-1029. Luka 11-1430. Luka 15-1631. Luka 17-18

PROSINAC

01. 2. KorinÊ. 7-1002. 2. KorinÊ. 11-1303. GalaÊanima 1-304. GalaÊanima 4-605. Efeæanima 1-606. Filipljanima 1-407. Koloπanima 1-4

08. 1. Solunj. 1-509. 2. Solunj. 1-310. 1. Timoteju 1-611. 2. Timoteju 1-412. Titu i Filemonu13. Hebrejima 1-314. Hebrejima 4-6

15. Hebrejima 7-916. Hebrejima 10-1317. Jakov 1-318. Jakov 4-519. 1. Petrova 1-520. 2. Petrova 1-321. 1. Ivanova 1-2

22. 1. Ivanova 4-523. 2. i 3. Ivanova24. Judina poslanica25. Otkrivenje 1-326. Otkrivenje 4-627. Otkrivenje 7-928. Otkrivenje 10-12

29. Otkrivenje 13-1530. Otkrivenje 16-1931. Otkrivenje 20-22

STUDENI

01. Luka 19-2102. Luka 22-24

03. Ivan 1-304. Ivan 4-605. Ivan 7-906. Ivan 10-1207. Ivan 13-1508. Ivan 16-1809. Ivan 19-21

10. Djela 1-311. Djela 4-612. Djela 7-1013. Djela 11-1314. Djela 14-1615. Djela 17-1916. Djela 20-22

17. Djela 23-2518. Djela 26-2819. Rimljanima 1-320. Rimljanima 4-721. Rimljanima 8-1022. Rimljanima 11-1323. Rimljanima 14-16

24. 1. KorinÊ. 1-325. 1. KorinÊ. 4-726. 1. KorinÊ. 8-1027. 1. KorinÊ. 11-1328. 1. KorinÊ. 14-1629. 2. KorinÊ. 1-330. 2. KorinÊ. 4-6

116

»ITANJE BIBLIJE REDOM — JEDNO POGLAVLJE DNEVNO

LISTOPAD

01. 1. Ljetopisa 1302. 1. Ljetopisa 1403. 1. Ljetopisa 1504. 1. Ljetopisa 1605. 1. Ljetopisa 17

06. 1. Ljetopisa 1807. 1. Ljetopisa 1908. 1. Ljetopisa 2009. 1. Ljetopisa 2110. 1. Ljetopisa 2211. 1. Ljetopisa 2312. 1. Ljetopisa 24



27. 2. Ljetopisa 1028. 2. Ljetopisa 1129. 2. Ljetopisa 1230. 2. Ljetopisa 1331. 2. Ljetopisa 14

STUDENI

01. 2. Ljetopisa 1502. 2. Ljetopisa 16



17. 2. Ljetopisa 3118. 2. Ljetopisa 3219. 2. Ljetopisa 3320. 2. Ljetopisa 3421. 2. Ljetopisa 3522. 2. Ljetopisa 3623. Ezra 1

24. Ezra 225. Ezra 326. Ezra 427. Ezra 528. Ezra 628. Ezra 730. Ezra 8

PROSINAC

01. Ezra 902. Ezra 1003. Nehemija 104. Nehemija 205. Nehemija 306. Nehemija 407. Nehemija 5

08. Nehemija 609. Nehemija 710. Nehemija 811. Nehemija 912. Nehemija 1013. Nehemija 1114. Nehemija 12

15. Nehemija 1316. Estera 117. Estera 218. Estera 319. Estera 420. Estera 521. Estera 6

22. Estera 723. Estera 824. Estera 925. Estera 1026. Job 127. Job 228. Job 3

29. Job 430. Job 531. Job 6

117

UPOZNAJTE SE S BIBLIJOM!Dopisnim putem upoznajte

njezine junake, proroke, pjesnike, pisce...

Dopisni biblijski teËajBIBLIJA GOVORI

26 lekcija biblijskoga gradiva iz kojih Êete na brz i jednostavannaËin steÊi najosnovnija znanja iz Biblije ili Svetog pisma —

najstarije, najviπe Ëitane i najviπe izdavane knjige. ProuËavajteovu jedinstvenu i svetu Knjigu Boæje objave — dopisnim putem,

besplatno i bez obveze, u vrijeme koje Vam odgovarate naËinom i brzinom koju sami odredite.

NaruËite joπ danas na naslov:ZNACI VREMENA, DOPISNA BIBLIJSKA ©KOLA

Prilaz Gjure DeæeliÊa 75 (p.p. 925), 10001 ZAGREB

Dopisna biblijska πkola online:www.http://biblija-govori.hr/otkrijmo/ • www.biblija.hr

118

LISTOPAD STUDENI PROSINACMJESTO 4.10. 11.10. 18.10. 25.10. 1.11. 8.11. 15.11. 22.11. 29.11. 6.12. 13.12. 20.12. 27.12.

Beli Manastir 18.22 18.09 17.56 17.45 16.35 16.26 16.17 16.11 16.07 16.04 16.04 16.05 16.10Biograd 18.35 18.23 18.11 18.01 16.51 16.43 16.35 16.29 16.25 16.23 16.23 16.25 16.29Bjelovar 18.29 18.16 18.04 17.52 16.43 16.33 16.25 16.18 16.14 16.11 16.11 16.13 16.17Borovo 18.21 18.08 17.56 17.44 16.35 16.25 16.17 16.11 16.07 16.04 16.04 16.05 16.10BraË 18.31 18.19 18.07 17.56 16.47 16.39 16.31 16.26 16.22 16.19 16.19 16.22 16.26Cres 18.39 18.26 18.14 18.03 16.53 16.44 16.36 16.30 16.26 16.23 16.23 16.25 16.29Crikvenica 18.38 18.25 18.13 18.01 16.52 16.42 16.34 16.28 16.23 16.21 16.20 16.23 16.26»akovec 18.30 18.17 18.04 17.52 16.42 16.32 16.24 16.17 16.12 16.10 16.09 16.11 16.15Dalj 18.21 18.08 17.56 17.44 16.35 16.25 16.17 16.11 16.06 16.04 16.03 16.05 16.09Daruvar 18.27 18.14 18.02 17.50 16.40 16.31 16.23 16.16 16.11 16.09 16.09 16.11 16.15Delnice 18.38 18.25 18.13 18.01 16.51 16.41 16.34 16.27 16.23 16.20 16.20 16.22 16.26Dubrovnik 18.25 18.13 18.02 17.51 16.43 16.34 16.26 16.21 16.17 16.16 16.16 16.17 16.22Dugi Otok 18.36 18.23 18.12 18.01 16.52 16.43 16.35 16.29 16.25 16.22 16.22 16.24 16.28–akovo 18.22 18.10 17.58 17.46 16.36 16.26 16.19 16.12 16.08 16.05 16.05 16.07 16.11Gareπnica 18.29 18.16 18.04 17.52 16.43 16.33 16.25 16.19 16.14 16.11 16.11 16.13 16.17GospiÊ 18.35 18.23 18.11 17.59 16.50 16.41 16.33 16.27 16.23 16.20 16.20 16.22 16.26Grubiπno Polje 18.27 18.14 18.02 17.50 16.40 16.31 16.23 16.16 16.11 16.09 16.09 16.11 16.15Hvar 18.32 18.19 18.08 17.57 16.48 16.40 16.32 16.26 16.22 16.20 16.20 16.22 16.26Ilok 18.19 18.06 17.53 17.42 16.32 16.23 16.15 16.08 16.04 16.01 16.01 16.03 16.07Karlovac 18.34 18.21 18.09 17.57 16.47 16.38 16.30 16.23 16.19 16.16 16.16 16.18 16.22Knin 18.31 18.19 18.07 17.56 16.47 16.38 16.30 16.24 16.20 16.17 16.17 16.20 16.23Koprivnica 18.29 18.16 18.03 17.51 16.41 16.31 16.23 16.16 16.11 16.09 16.08 16.11 16.14KorËula 18.29 18.17 18.05 17.55 16.46 16.37 16.30 16.25 16.20 16.19 16.19 16.21 16.25Kornat 18.35 18.23 18.12 18.01 16.52 16.43 16.35 16.29 16.25 16.23 16.23 16.25 16.29Krapina 18.33 18.20 18.07 17.55 16.45 16.35 16.27 16.20 16.16 16.13 16.13 16.14 16.19Kriæevci 18.30 18.17 18.04 17.52 16.42 16.32 16.24 16.17 16.13 16.10 16.10 16.11 16.16Krk 18.38 18.25 18.13 18.02 16.52 16.43 16.35 16.28 16.24 16.22 16.21 16.23 16.27Kutina 18.29 18.17 18.04 17.53 16.43 16.34 16.25 16.19 16.14 16.12 16.12 16.14 16.18Lastovo 18.31 18.19 18.08 17.57 16.48 16.40 16.32 16.27 16.23 16.21 16.22 16.23 16.28Lipik 18.27 18.14 18.02 17.50 16.41 16.31 16.23 16.17 16.12 16.10 16.10 16.11 16.16Loπinj 18.39 18.26 18.14 18.03 16.54 16.44 16.37 16.31 16.26 16.24 16.24 16.26 16.30Makarska 18.28 18.16 18.05 17.54 16.45 16.36 16.29 16.23 16.19 16.17 16.17 16.19 16.23Maruπevec 18.31 18.17 18.05 17.53 16.43 16.33 16.25 16.18 16.13 16.10 16.10 16.12 16.16MetkoviÊ 18.27 18.15 18.04 17.53 16.44 16.35 16.28 16.22 16.18 16.16 16.16 16.18 16.22

PO»ECI SUBOTA U LISTOPADU, STUDENOM I PROSINCU 2019.

119

LISTOPAD STUDENI PROSINACMJESTO 4.10. 11.10. 18.10. 25.10. 1.11. 8.11. 15.11. 22.11. 29.11. 6.12. 13.12. 20.12. 27.12.

Mljet 18.28 18.16 18.05 17.54 16.45 16.37 16.29 16.24 16.20 16.18 16.18 16.20 16.25Naπice 18.23 18.10 17.58 17.46 16.37 16.27 16.19 16.13 16.08 16.05 16.05 16.07 16.11Nova Gradiπka 18.26 18.14 18.01 17.50 16.40 16.31 16.23 16.16 16.12 16.10 16.09 16.11 16.15Novska 18.29 18.16 18.04 17.52 16.43 16.33 16.25 16.19 16.14 16.12 16.11 16.14 16.17Opatija 18.38 18.26 18.14 18.02 16.52 16.43 16.35 16.28 16.24 16.22 16.21 16.23 16.27Osijek 18.22 18.09 17.56 17.45 16.35 16.26 16.17 16.11 16.07 16.04 16.04 16.06 16.10OtoËac 18.35 18.23 18.11 17.59 16.50 16.41 16.33 16.26 16.22 16.20 16.20 16.22 16.26Pag 18.36 18.23 18.11 18.00 16.51 16.41 16.34 16.28 16.23 16.21 16.21 16.23 16.27Pakrac 18.27 18.14 18.02 17.50 16.41 16.31 16.23 16.17 16.12 16.10 16.09 16.11 16.16Peljeπac 18.28 18.16 18.05 17.54 16.45 16.37 16.29 16.24 16.20 16.18 16.18 16.20 16.24Petrinja 18.31 18.18 18.05 17.54 16.44 16.35 16.27 16.20 16.16 16.13 16.13 16.15 16.19PloËe 18.28 18.16 18.04 17.53 16.44 16.35 16.28 16.22 16.19 16.16 16.17 16.19 16.23PoreË 18.42 18.29 18.17 18.05 16.56 16.46 16.38 16.32 16.28 16.25 16.25 16.27 16.31Poæega 18.26 18.13 18.01 17.49 16.40 16.30 16.22 16.16 16.11 16.08 16.08 16.10 16.14Pula 18.42 18.29 18.17 18.06 16.56 16.47 16.40 16.33 16.29 16.26 16.26 16.28 16.32Rab 18.38 18.26 18.13 18.02 16.53 16.44 16.36 16.29 16.25 16.23 16.23 16.25 16.29Rijeka 18.38 18.26 18.13 18.02 16.52 16.43 16.35 16.28 16.23 16.21 16.21 16.23 16.27Rovinj 18.42 18.29 18.17 18.05 16.56 16.46 16.38 16.32 16.28 16.25 16.25 16.27 16.31Sinj 18.31 18.19 18.07 17.56 16.47 16.38 16.31 16.25 16.21 16.19 16.19 16.21 16.25Sisak 18.31 18.17 18.05 17.54 16.44 16.35 16.26 16.20 16.16 16.13 16.13 16.15 16.19Slatina 18.26 18.13 18.01 17.49 16.39 16.29 16.21 16.15 16.10 16.08 16.07 16.10 16.13Slavonski Brod 18.23 18.11 17.58 17.47 16.37 16.28 16.20 16.13 16.09 16.07 16.07 16.08 16.13Slunj 18.34 18.22 18.09 17.58 16.48 16.38 16.31 16.24 16.20 16.17 16.17 16.19 16.23Split 18.31 18.19 18.08 17.57 16.48 16.39 16.32 16.26 16.22 16.20 16.20 16.22 16.26©ibenik 18.35 18.23 18.11 18.01 16.51 16.43 16.35 16.29 16.25 16.23 16.23 16.25 16.29Varaædin 18.30 18.17 18.04 17.52 16.42 16.32 16.24 16.17 16.13 16.10 16.10 16.11 16.16Vinkovci 18.22 18.09 17.56 17.45 16.35 16.26 16.18 16.11 16.07 16.04 16.04 16.06 16.10Virovitica 18.26 18.13 18.01 17.49 16.40 16.30 16.22 16.16 16.11 16.08 16.08 16.10 16.14Vis 18.32 18.20 18.09 17.58 16.49 16.40 16.33 16.28 16.23 16.21 16.22 16.23 16.28Vukovar 18.21 18.08 17.56 17.44 16.35 16.25 16.17 16.11 16.06 16.04 16.04 16.05 16.10Zadar 18.35 18.23 18.11 18.00 16.51 16.41 16.34 16.28 16.24 16.22 16.22 16.23 16.28Zagreb 18.33 18.20 18.08 17.56 16.46 16.37 16.28 16.22 16.17 16.15 16.14 16.17 16.20Æupanja 18.22 18.09 17.57 17.46 16.36 16.26 16.19 16.12 16.08 16.05 16.05 16.07 16.11

(Vremena u ovoj tablici navedena su po zimskom raËunanju)

PO»ECI SUBOTA U LISTOPADU, STUDENOM I PROSINCU 2019.

120

www.znaci-vremena.comtel. 01 2361-920

Knjiga za sve

koji æele biti

sretniNaruËite preko povjerenika

za literaturu u svojoj

mjesnoj crkvi ili izravno

kod nakladnika!

Documents

Ezra i Nehemija - Adventisti Hrvatska · napreduje i da se Njegovo ime uzdigne i objavi πirom svijeta. Njihov æivot pokazuje πto Bog moæe uËiniti preko posveÊenih, vjernih vo