Upload
nguyenhuong
View
229
Download
1
Embed Size (px)
Citation preview
FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI
NAZIV KOLEGIJA: PROMETNO PRAVO
NAZIV CJELINE: ZRAČNO PRAVO
ZRAČNI PROMET I IMOVINSKOPRAVNO
UREĐENJE ZRAČNOG PROMETA
NASTAVNI MATERIJAL
doc. dr. sc. Goran Vojković
1
PROLOG
2
Poglavlja vašeg udžbenika koja govore o Zračnom pravu(Poglavlje 5.3.) te Imovinskopravnom uređenju zračnog prometa u Hrvatskoj (Poglavlje 6.) dijelom su zastarjela.
Od zaključenja udžbenika (2007. godine) došlo je do većih zakonskih izmjena.
KOJE SU IZMJENE?
Zakon o zračnom prometu (NN 69/09, 84/11,
54/13, 127/13), potpuno novi propis, s više
izmjena i dopuna
Zakon o obveznim i stvarnopravnim odnosima u
zračnom prometu (NN 132/98) imao je tri izmjene
i dopune – (NN 63/08, 134/09, 127/13);
U pitanju su stranice 200-258. udžbenika
Prometno pravo.
Umjesto navedenog dijela Udžbenika, nastavna
literatura su ove prezentacije.3
ZRAČNI PROMET
Zakon o zračnom prometu, Narodne novine, br.
69/09, stupio na snagu u lipnju 2009. godine.
Sadrži 174 članka.
4
ZRAČNI PROMET – STALNA POTREBA
OSUVREMENJIVANJA PROPISA
5
PODRUČJE PRIMJENE ZAKONA
Odredbe ovog Zakona primjenjuju se na sve aktivnosti u
civilnom zrakoplovstvu koje se izvode na teritoriju i u
zračnom prostoru Republike Hrvatske.
Odredbe ovog Zakona primjenjuju se i izvan teritorija i
zračnog prostora Republike Hrvatske na zrakoplove
registrirane u Republici Hrvatskoj.
Hrvatski zračni prostor je prostor iznad kopna i
teritorijalnog mora Republike Hrvatske.
Odredbe ovog Zakona primjenjuju se i na vojne
aerodrome i državne zrakoplove ako je to izričito
propisano ovim Zakonom.6
TEMELJNI POJMOVI (1)
aerodrom (aerodrome): određeno područje na zemlji ili vodi (uključujući sve objekte, instalacije i opremu) namijenjeno u potpunosti ili djelomično za kretanje, uzlijetanje, slijetanje i boravak zrakoplova,
avion (aeroplane): zrakoplov teži od zraka, pokretan motorom, koji uzgon u letu dobiva poglavito zbog aerodinamičkih reakcija na površinama koje u određenim uvjetima leta ostaju nepokretne,
balon (balloon): zrakoplov lakši od zraka, bez motora,
događaj koji ugrožava sigurnost: znači operativni prekid, nedostatak, greška ili koja druga izvanredna okolnost koja utječe ili je mogla utjecati na sigurnost leta, a nije rezultirala nesrećom ili ozbiljnom nezgodom,
državni zrakoplovi (state aircraft): zrakoplovi koji se koriste u vojne, carinske ili policijske svrhe,
7
TEMELJNI POJMOVI (2)
ECAA Sporazum (ECAA Agreement): mnogostrani Sporazum između Europske zajednice i njezinih država članica, Republike Albanije, Bosne i Hercegovine, Republike Bugarske, Republike Hrvatske, Bivše Jugoslavenske Republike Makedonije, Republike Island, Republike Crne Gore, Kraljevine Norveške, Rumunjske, Republike Srbije i Misije privremene uprave Ujedinjenih naroda na Kosovu o uspostavi Europskog zajedničkog zračnog prostora,
ECAA zračni prijevoznik (ECAA air carrier): zračni prijevoznik koji posjeduje važeću Operativnu licenciju izdanu u skladu s ECAA Sporazumom,
Europska agencija za sigurnost zračnog prometa (EASA): agencija Europske unije osnovana s ciljem razvijanja zajedničkih standarda sigurnosti te osiguranja njihove jedinstvene primjene u Europi,
8
TEMELJNI POJMOVI (3)
Europska organizacija za sigurnost zračne plovidbe (EUROCONTROL): međunarodna organizacija kontrole zračne plovidbe osnovana s primarnom zadaćom za otklanjanje prepreka za razvoj paneuropskog sustava upravljanja zračnom plovidbom bez granica,
helikopter (helicopter): zrakoplov teži od zraka koji se u zraku održava poglavito zbog reakcija zraka na jedan ili više pogonjenih rotora na približno vertikalnim osima,
jedrilica (glider): zrakoplov teži od zraka, bez motora, koji uzgon u letu dobiva poglavito zbog aerodinamičkih reakcija na površinama koje u određenim uvjetima leta ostaju nepokretne, 9
TEMELJNI POJMOVI (4)
kabinska posada (cabin crew): članovi posade
zrakoplova koji obavljaju poslove što im ih, u interesu
sigurnosti putnika, odredi operator ili zapovjednik
zrakoplova, ali nisu članovi letačke posade,
kabotaža (cabotage): pravo da inozemni zračni prijevoznik
države stranke Čikaške konvencije obavlja prijevoz putnika,
tereta i/ili pošte u zračnom prijevozu bez zaustavljanja između
aerodroma unutar teritorija Republike Hrvatske,
let (flight): odlazak s određenog aerodroma prema određenom
aerodromu destinacije,
letačka posada (flight crew): članovi posade zrakoplova koji
posjeduju odgovarajuću dozvolu za upravljanje zrakoplovom
tijekom vremena letačke dužnosti, 10
TEMELJNI POJMOVI (5)
linijski zračni prijevoz (scheduled air service): serije
letova koje imaju sljedeće karakteristike:
na svakom letu sjedala i/ili kapacitet za prijevoz tereta i/ili
pošte su dostupni javnosti za individualnu nabavu (bilo
izravno od zračnog prijevoznika ili od njegovih ovlaštenih
zastupnika),
obavlja se za prometovanje između istih dviju ili više zračnih
luka, bilo:
prema objavljenom redu letenja ili
letovima koji su toliko redoviti ili česti tako da predstavljaju
prepoznatljivo sistematične serije,
11
TEMELJNI POJMOVI (6)
letjelište (airfield): aerodrom koji se u načelu
upotrebljava za letenje jedrilica i motornih jedrilica koje
ne uzlijeću samostalno, a čija se uporaba može proširiti i
za letenje drugih vrsta zrakoplova koji se upotrebljavaju
u nekomercijalnim operacijama zrakoplova,
lokalni let (local flight): let koji ne uključuje prijevoz
putnika, tereta i/ili pošte između različitih aerodroma ili
drugih točaka određenih za slijetanje,
međunarodni aerodrom (international aerodrome):
aerodrom utvrđen kao dolazni ili odlazni aerodrom u
međunarodnom zračnom prometu na kojem se provode
postupci kontrole kretanja, granične kontrole i sl., 12
TEMELJNI POJMOVI (7)
nesreća: događaj koji ugrožava sigurnost povezan s operacijom zrakoplova koji se odvija od trenutka kada se neka osoba ukrca u zrakoplov s namjerom leta do trenutka kada se sve takve osobe iskrcaju, pri čemu je:1. osoba smrtno ili ozbiljno ozlijeđena kao posljedica:
toga što se nalazila u zrakoplovu, ili
direktnog kontakta s bilo kojim dijelom zrakoplova, uključujući dijelove koji su se odvojili od zrakoplova, ili
direktnog izlaganja mlaznom udaru,
osim kada su ozljede nastale zbog prirodnih uzroka, samoozljeđivanjem ili su ih nanijele druge osobe, ili kada su ozljede nanesene slijepim putnicima koji se skrivaju izvan područja koje je putnicima i posadi uobičajeno na raspolaganju;ili
2. zrakoplov oštećen ili mu je oštećena struktura tako da: negativno utječe na strukturalnu snagu, rad ili karakteristike leta zrakoplova, i
obično bi bili potrebni veći popravci ili zamjena oštećene komponente, osim za oštećenja ili prestanak rada motora, kada je šteta ograničena na motor, njegov poklopac ili dodatke; ili za štetu ograničenu na propelere, vrhove krila, antene, gume, kočnice, oklope, mala udubljenja ili rupe na površini zrakoplova;
3. zrakoplov nestao ili je potpuno nedostupan,
13
TEMELJNI POJMOVI (8)
operator aerodroma (aerodrome operator): poduzetnik koji upravlja aerodromom,
operator zrakoplova (aircraft operator): poduzetnik koji operira ili namjerava operirati zrakoplovom,
Organizacija međunarodnog civilnog zrakoplovstva (ICAO): specijalizirana ustanova Ujedinjenih naroda, osnovana Konvencijom o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu od 7. prosinca 1944. godine u Chicagu, u svrhu razvijanja načela, tehnologije te poticanja i razvoja međunarodnoga zračnog prometa,
ozbiljna nezgoda: događaj koji ugrožava sigurnost, a koji uključuje okolnosti koje ukazuju da se nesreća zamalo dogodila,
plan leta (flight plan): skup određenih informacija o namjeravanom letu ili dijelu leta zrakoplova koje se podnose nadležnoj kontroli zračnog prometa, 14
TEMELJNI POJMOVI (9)
sportski zrakoplov (sports aircraft): zrakoplov s
posadom, teži od zraka, sa ili bez motora
(padobran, mikrolaki avion, parajedrilica,
ovjesna jedrilica i sl.),
vojni zračni promet (military air traffic): zračni
promet u kojem sudjeluju hrvatski i/ili inozemni
vojni zrakoplovi,
zapovjednik zrakoplova (pilot-in-command):
osoba s pravom konačne odluke, odgovorna za
upravljanje i opsluživanje zrakoplova tijekom
vremena leta i na tlu,15
TEMELJNI POJMOVI (10)
zračna luka (airport): aerodrom posebno prilagođen za usluge
u zračnom prijevozu,
zračni brod (airship): zrakoplov lakši od zraka pokretan
motorom,
zračni prijevoz (air transport): prijevoz putnika, tereta i/ili
pošte zrakoplovom iz jednog mjesta u drugo,
zračni prijevoznik (air carrier): poduzetnik koji posjeduje
valjanu Operativnu licenciju ili jednakovrijedan dokument,
zračni promet (air traffic): letenje zrakoplova i kretanje
zrakoplova po operativnim površinama aerodroma,
zrakoplov (aircraft): svaka naprava koja se održava u
atmosferi zbog reakcije zraka, osim reakcije zraka u odnosu
na Zemljinu površinu,16
PRIMJER – ŠTO JE ZRAKOPLOV?
17
Ekranoplan – nije zrakoplov, koristi “ground effect”.
Lovački avion S.E.5a -
zrakoplov
NADLEŽNA TIJELA
Tijela nadležna za civilno zrakoplovstvo prema ovom
Zakonu su:
ministarstvo nadležno za civilni zračni promet (u daljnjem
tekstu: Ministarstvo)
Agencija za civilno zrakoplovstvo (u daljnjem tekstu:
Agencija)
Agencija za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i
željezničkom prometu
18
AGENCIJA ZA CIVILNO ZRAKOPLOVSTVO
Agencija je pravna osoba s javnim ovlastima sa sjedištem u Zagrebu. Osnivač Agencije je Republika Hrvatska, a osnivačka prava u skladu s odredbama ovog Zakona obavlja Vlada Republike Hrvatske.
Agencija je osobito nadležna za:
certificiranje i izdavanje licencija zračnim prijevoznicima,
certificiranje zrakoplova uključujući potrebne inspekcijske preglede tehničkog i operativnog stanja zrakoplova,
vođenje registra civilnih zrakoplova Republike Hrvatske i drugih registara u civilnom zrakoplovstvu,
izdavanje licencija i odobrenja civilnom zrakoplovnom osoblju,
certificiranje civilnih aerodroma,
prikupljanje, analiziranje i distribuiranje statističkih podataka, izvješća, dokumenata i drugih podataka o zrakoplovnoj tehnologiji, operacijama zrakoplova, aerodromima i zrakoplovnom osoblju. 19
TIJELA AGENCIJE ZA CIVILNO
ZRAKOPLOVSTVO
Vijeće Agencije čini pet članova. Članove Vijeća Agencije na prijedlog ministra imenuje Vlada na vrijeme od četiri godine, s tim da mogu biti ponovno imenovani. Predsjednika i zamjenika predsjednika Vijeća Agencije imenuje Vlada iz reda članova Vijeća Agencije. Članovi Vijeća Agencije ne smiju biti zaposlenici Agencije.
Članovi Vijeća Agencije ne mogu biti osobe koje su u radnom odnosu ili obavljaju druge poslove u pravnim osobama na koje se primjenjuju odredbe ovog Zakona, niti mogu biti vlasnici ili suvlasnici ili članovi njihovih uprava.
Voditelj poslovanja Agencije je direktor koji organizira rad i poslovanje Agencije, predstavlja i zastupa Agenciju te obavlja druge poslove utvrđene Statutom Agencije.
20
POSLOVANJE AGENCIJE
Sredstva za obavljanje i razvoj djelatnosti Agencije osiguravaju se: iz prihoda od djelatnosti Agencije,
iz dijela naknada iz članka 96. stavka 12. ovog Zakona (Usluge u zračnoj plovidbi obavljaju se i izvan hrvatskoga zračnog prostora do granica utvrđenoga funkcionalnog bloka zračnog prostora), za poslove iz nadležnosti Nacionalnoga nadzornog tijela, a koje naknade se utvrđuju u skladu s međunarodnim ugovorima koji obvezuju Republiku Hrvatsku,
iz naknade koju plaćaju zračni prijevoznici po toni prevezene robe/tereta u civilnom zračnom prometu,
iz naknade koju plaćaju svi putnici u civilnom zračnom prometu u odlasku,
iz ostalih izvora u skladu sa zakonom.
Agencija je ovlaštena u skladu s tržišnim uvjetima izrađivati vlastiti sustav plaća radi stjecanja odgovarajućeg stručnog osoblja. 21
AGENCIJA ZA ISTRAŽIVANJE NESREĆA U
ZRAČNOM, POMORSKOM I ŽELJEZNIČKOM
PROMETU (AIN)
Agencija za istraživanje nesreća u zračnom,pomorskom i željezničkom prometu (AIN) osnovana jeZakonom o osnivanju Agencije za istraživanje nesrećau zračnom, pomorskom i željezničkom prometu(„Narodne novine’’, broj 54/2913).
Agencija je funkcionalno i organizacijski nezavisna odsvih tijela nadležnih za zračni, pomorski i željezničkipromet te od svih pravnih i fizičkih osoba.
Agencija je osnovana kao nezavisno tijelo zaistraživanje nesreća u zračnom, pomorskom iželjezničkom prometu, koje potpuno autonomnoprovodi sigurnosne istrage s ciljem i zadatkomutvrđivanja uzroka nesreća te s tim u svezi izdavanjasigurnosnih preporuka na osnovu nalaza provedenihsigurnosnih istraga.
22
AIN – RACIONALIZACIJA ADMINISTRACIJE
Prema odredbama članka 23. Zakona, danom upisa u sudski registar (29. srpnja 2013.) Agencija je započela s radom i preuzela: poslove Agencije za istraživanje nesreća i ozbiljnih nezgoda
zrakoplova
poslove Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture koji se odnose na sigurnosne istrage pomorskih nesreća i nezgoda te
istraživanje ozbiljnih nesreća i izvanrednih događaja u željezničkom prometu;
Preuzela je i pismohranu i ostalu dokumentaciju, materijalno-tehnička i financijska sredstva te prava i obveze Agencije za istraživanje nesreća i ozbiljnih nezgoda zrakoplova i Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, razmjerno preuzetim poslovima
23
KOMERCIJALNI ZRAČNI PRIJEVOZ
Komercijalni zračni prijevoz može obavljati
poduzetnik koji posjeduje važeću Operativnu
licenciju i Svjedodžbu zračnog prijevoznika
u skladu s odredbama ovog Zakona i propisa
donesenih na temelju ovog Zakona te u skladu s
odgovarajućim EU propisima.
Druge komercijalne operacije (uključujući radove
iz zraka) može obavljati poduzetnik koji posjeduje
važeću svjedodžbu ili odobrenje u skladu s
odredbama ovog Zakona, propisa donesenih na
temelju ovog Zakona i u skladu s odgovarajućim
EU propisima. 24
OPERATIVNA LICENCIJA
Poduzetniku će Agencija izdati Operativnu licenciju pod uvjetom da:
mu je glavno mjesto poslovanja u Republici Hrvatskoj,
posjeduje važeću Svjedodžbu zračnog prijevoznika
ima jedan ili više zrakoplova na raspolaganju kroz vlasništvo ili kroz ugovor o zakupu zrakoplova bez posade (dry lease),
mu je glavna djelatnost obavljanje usluga zračnog prijevoza, samostalno ili u kombinaciji s nekom drugom komercijalnom operacijom zrakoplova, ili popravkom i održavanjem zrakoplova,
organizacijska struktura kompanije omogućava Agenciji primjenu propisanih odredaba,
Republika Hrvatska i/ili, kako je primjenjivo prema ECAA Sporazumu, državljani stranaka ECAA Sporazuma posjeduju više od 50% poduzetnika i vrše stvarnu kontrolu nad njim, izravno ili neizravno kroz jedan ili više posrednih poduzeća,
udovoljava propisanim financijskim uvjetima,
udovoljava primjenjivim zahtjevima osiguranja,
udovoljava propisanim pravilima o dobrom ugledu.
25
SVJEDODŽBA ZRAČNOG PRIJEVOZNIKA
Operatori u komercijalnim operacijama moraju dokazati
svoju sposobnost i način na koji će ispuniti svoje obveze
povezane s pravima koja im pripadaju.
Sposobnost i način potvrđuju se izdavanjem Svjedodžbe
zračnog prijevoznika.
U Svjedodžbi zračnog prijevoznika utvrđuju se prava
odobrena operatoru i opseg operacija koje može
obavljati.
Uvjeti za izdavanje, održavanje, izmjene, ograničavanje,
privremeno oduzimanje i povlačenje Svjedodžbe zračnog
prijevoznika, utvrđuju se propisom donesenim na temelju
ovog Zakona i u skladu s odgovarajućim EU propisima. 26
MEĐUNARODNI LINIJSKI ZRAČNI PRIJEVOZ
I KABOTAŽA
Međunarodni linijski zračni prijevoz može obavljati hrvatski zračni prijevoznik koji, osim uvjetima iz članka 23. i 24. ovog Zakona (operativna licencija, svjedodžba), udovoljava i uvjetima predviđenima međunarodnim ugovorima te drugim međunarodnim aktima kojima se uređuje sigurno i uredno obavljanje međunarodnog linijskog zračnog prijevoza.
Inozemni zračni prijevoznik može obavljati međunarodni linijski zračni prijevoz s Republikom Hrvatskom u skladu s:
ECAA Sporazumom,
odredbama međunarodnih ugovora koji obvezuju Republiku Hrvatsku, ili
uvjetima iz odobrenja za obavljanje prijevoza.27
RED LETENJA
Za letove koji se ne izvode u skladu s ECAA
Sporazumom, red letenja utvrđuje se posebno za ljetno, a
posebno za zimsko prometno razdoblje.
Zračni prijevoznici koji operiraju sukladno stavku 1.
ovog članka kao i drugi zračni prijevoznici koji odluče
objavljivati red letenja moraju objaviti red letenja
najkasnije petnaest dana prije stupanja na snagu reda
letenja za određeno prometno razdoblje, a izmjene u redu
letenja, u načelu najkasnije deset dana prije dana
stupanja na snagu tih izmjena. Iznimno, rok za objavu
izmjene u redu letenja može biti i kraći, o čemu je zračni
prijevoznik obvezan neodgodivo dati obavijest. 28
JAVNA USLUGA
U slučajevima gdje zračni prijevoznik nema poslovnog
interesa za obavljanje usluga zračnog prijevoza na
određenoj liniji, i ako se takva linija smatra vitalnom za
gospodarski i socijalni razvoj određene regije, Vlada
može nametnuti obvezu obavljanja javne usluge na toj
liniji (Public Service Obligation – PSO).
29
AERODROMI - PODJELA
Aerodromi mogu biti vojni ili civilni.
Vojni aerodrom je aerodrom čije je upravljanje u
nadležnosti ministarstva nadležnog za poslove
obrane. Svi ostali aerodromi su civilni aerodromi.
Civilni aerodromi mogu biti kontrolirani ili
nekontrolirani aerodromi. Nekontroliranim se
aerodromom smatra i kontrolirani aerodrom
izvan radnog vremena nadležne aerodromske
kontrole zračnoga prometa.
30
RAZRED, SKUPINA I KATEGORIJA
AERODROMA
Aerodromi se, prema fizičkim osobinama i opremljenosti glavne staze i staze za vožnju te stupnja spasilačko-vatrogasne zaštite, razvrstavaju u razrede, skupine i kategorije, u skladu s propisom donesenim na temelju ovog Zakona.
Razred i skupina aerodroma određuje se prema duljini i širini glavne staze i širini staze za vožnju te prema duljini, širini ili dubini vodene površine određene za uzlijetanje i slijetanje zrakoplova. Duljina i širina staze i širina staze za vožnju određuje se prema dimenzijama zrakoplova te prema drugim tehničkim uvjetima za sigurno operiranje svih ili samo određenih tipova zrakoplova.
Kategorija aerodroma određuje se prema stupnju opremljenosti glavne staze, uređajima i sredstvima za prilaženje, opremljenosti staza za vožnju te prema drugim uređajima i sredstvima koji služe za sigurno operiranje zrakoplova, kao i prema stupnju spasilačko-vatrogasne zaštite. 31
AERODROMSKE USLUGE
Na svakom aerodromu mora biti osigurana spasilačko-
vatrogasna zaštita i pružanje hitne pomoći. Na
aerodromima za usluge zračnog prijevoza moraju biti
osigurani i prihvat i otprema zrakoplova, putnika i
prtljage.
Obavljanje poslova prihvata i otpreme zrakoplova,
putnika i prtljage, tereta i pošte te pružanje drugih
zemaljskih usluga može biti povjereno drugim
poduzetnicima, u skladu s uvjetima utvrđenima propisom
donesenim na temelju ovog Zakona i u skladu s
odgovarajućim EU propisima.
32
AERODROMSKE NAKNADE
Za pruženu uslugu u zračnom prometu operator zračne luke ima pravo na naknadu utvrđenu na nediskriminirajućoj osnovi. Visinu cijene za pojedinu uslugu utvrđuje operator zračne luke na temelju stvarnih troškova. Visinu aerodromskih naknada i, kada je to prikladno, razinu kvalitete pružene usluge, utvrđuje operator zračne luke nakon konzultacija s korisnicima zračne luke, u skladu s propisom donesenim na temelju ovog Zakona i odgovarajućim EU propisima.
Neke kategorije zrakoplova izuzete su od plaćanja aerodromske naknade: zrakoplovi uključeni u operacije potrage i spašavanja, zrakoplovi koji se koriste za humanitarnu pomoć u slučaju prirodnih nepogoda ili stanja nužde, državni zrakoplovi koji pružaju hitnu medicinsku pomoć…
33
HRVATSKI REGISTAR CIVILNIH
ZRAKOPLOVA
Hrvatski registar civilnih zrakoplova vodi Agencija za civilno zrakoplovstvo.
Registar je javna knjiga.
Zrakoplov može biti upisan u Registar jedino ako: nije registriran u drugoj državi ili upisan u vojni registar, i
mu je vlasnik i/ili njime operira osoba koja je državljanin Republike Hrvatske ili stranke ECAA Sporazuma, ili pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ili stranci ECAA Sporazuma.
Zrakoplov može biti upisan u Registar ako udovoljava uvjetima za sigurnu zračnu plovidbu i drugim uvjetima za upis u Registar propisanima ovim Zakonom i propisom donesenim na temelju ovog Zakona.
Ako je zrakoplov već upisan u inozemni ili vojni registar zrakoplova, u Registar se može upisati samo ako se podnese dokaz da je brisan iz toga registra. 34
PRIVREMENI UPIS U REGISTAR
Zrakoplov može biti privremeno upisan u Registar:
a) ako je zrakoplov kupljen i homologiran u inozemstvu, te
homologirani zrakoplov izgrađen u Republici Hrvatskoj koji
se isporučuje inozemnom operatoru,
b) ako je zrakoplov izgrađen u Republici Hrvatskoj i nije
homologiran, u svrhu ispitivanja i utvrđivanja njegovih letnih
sposobnosti i tehničkih osobina, ako udovoljava uvjetima za
sigurnu zračnu plovidbu.
Zrakoplov može biti privremeno upisan u Registar
najduže dvanaest mjeseci.
35
DRŽAVNA PRIPADNOST I REGISTRACIJSKE
OZNAKE
Zrakoplovi koji su upisani u Registar imaju državnu
pripadnost Republike Hrvatske i obvezni su nositi znake
državne pripadnosti i registracijske oznake.
Znaci državne pripadnosti su zastava Republike Hrvatske
i oznaka »9A«.
Hrvatski vojni zrakoplovi imaju državnu pripadnost
Republike Hrvatske i obvezni su nositi znake državne
pripadnosti i registracijske oznake utvrđene posebnim
propisom.
36
OZNAČAVANJE CIVILNOG ZRAKOPLOVA
37
OZNAČAVANJE VOJNOG ZRAKOPLOVA
38
DEFINICIJA ZRAKOPLOVNE SIGURNOSTI
Zrakoplovna sigurnost je stanje u kojem je rizik od
nanošenja štete osobama ili imovini umanjen i održavan
na ili ispod prihvatljive razine rizika, kroz kontinuirani
postupak prepoznavanja opasnosti i upravljanja rizikom.
Operatori zrakoplova, operatori aerodroma i pružatelji
usluga u zračnoj plovidbi, određeni u Nacionalnom
programu sigurnosti u zračnom prometu, u skladu s
odgovarajućim ICAO (International Civil Aviation
Organization) dokumentima, izravno su odgovorni za
sigurno obavljanje tih poslova ili pružanje tih usluga.
39
SIGURNA UPORABA ZRAKOPLOVA
Zrakoplov mora imati svjedodžbu tipa, svjedodžbu o
plovidbenosti i svjedodžbu o otpuštanju s radova.
Operatori zrakoplova moraju održavati u plovidbenom
stanju zrakoplove koji su registrirani i/ili operiraju u
Republici Hrvatskoj.
Plovidbeno stanje utvrđuje vlasnik, odnosno operator
zrakoplova prije svakog leta.
Vlasnik odnosno operator zrakoplova snosi odgovornost
za kontinuiranu plovidbenost i održavanje zrakoplova
koji su registrirani i/ili operiraju u Republici Hrvatskoj.
40
OBVEZA ODRŽAVANJA
Operator zrakoplova i zrakoplovne komponente obvezan je u smislu zahtjeva kontinuirane plovidbenosti utvrđenih odgovarajućim EU propisima, pregledati i provjeriti zrakoplov i zrakoplovnu komponentu tijekom uporabe i održavati ih u stanju koje jamči sigurnu zračnu plovidbu, u skladu s odredbama ovog Zakona, propisa donesenih na temelju ovog Zakona i odgovarajućim EU propisima.
Pregledi i provjere, popravci, zamjene i održavanje zrakoplova i zrakoplovne komponente, te obnove i obvezne preinake na zrakoplovu i zrakoplovnoj komponenti, kao i tehnička kontrola i kontrola kvalitete obavljenih radova, moraju se obavljati u skladu s propisom donesenim na temelju ovog Zakona, tehničkim uputama proizvođača za određeni tip zrakoplova i zrakoplovne komponente te u skladu s odgovarajućim EU propisima. 41
SVJEDODŽBA O PLOVIDBENOSTI
Sposobnost zrakoplova za sigurnu zračnu plovidbu (u
daljnjem tekstu: plovidbenost zrakoplova) utvrđuje se
pregledom obavljenim na način utvrđen ovim Zakonom,
propisom donesenim na temelju ovog Zakona i u skladu
s odgovarajućim EU propisima, a dokazuje se
Svjedodžbom o plovidbenosti koju izdaje Agencija.
Svjedodžba o plovidbenosti izdaje se s neograničenim
rokom važenja i ostaje važeća za sve vrijeme
udovoljavanja primjenjivim zahtjevima za projekt tipa i
kontinuiranu plovidbenost te uvjetima utvrđenima
propisom donesenim na temelju ovog Zakona i u skladu
s odgovarajućim EU propisima. 42
OPĆI UVJET I ODOBRENJEZA UPORABU
AERODROMA
Aerodrom se može upotrebljavati u zračnom prometu ako ima uporabnu dozvolu izdanu na temelju posebnog propisa te odobrenje za uporabu aerodroma koje izdaje Agencija na temelju propisa donesenog na temelju ovog Zakona.
Ako se utvrdi da su ispunjeni svi propisani uvjeti, Agencija izdaje odobrenje za uporabu aerodroma.
Operatoru aerodroma namijenjenom za prihvat i otpremu zrakoplova najveće dopuštene uzletne mase veće od 2730 kg, kao i zrakoplova najveće dopuštene uzletne mase manje od 2730 kg kojima se obavljaju usluge zračnog prijevoza ili se koriste za školovanje letačkog osoblja, odobrenje za uporabu aerodroma izdaje se u formi Svjedodžbe aerodroma.
43
ZRAKOPOVNO OSOBLJE
Zrakoplovnim osobljem smatraju se osobe koje obavljaju poslove:
člana letačke posade,
održavanja i preinaka zrakoplova,
kontrole zračnog prometa,
procedura pripreme leta,
pilota sportskog zrakoplova ili
rukovatelja zrakoplovne stanice na zemlji.
Zrakoplovno osoblje mora imati propisanu stručnu spremu, biti stručno osposobljeno, udovoljavati posebnim zdravstvenim i drugim uvjetima za obavljanje određenoga stručnog posla.
Zrakoplovnom osoblju dozvolu i ovlaštenje iz te dozvole izdaje, obnavlja i produžava Agencija.
Agencija vodi registar zrakoplovnog osoblja.
44
SASTAV POSADE ZRAKOPLOVA
U zrakoplovu se tijekom letenja i kretanja zrakoplova po
operativnim površinama aerodroma mora nalaziti posada
zrakoplova u propisanom sastavu i propisane
osposobljenosti, kako je utvrđeno propisom donesenim
na temelju ovog Zakona i u skladu s odgovarajućim EU
propisima.
Broj članova posade u zrakoplovu i njezin sastav
određuje se prema vrsti, kategoriji i namjeni zrakoplova.
45
BROJ ČLANOVA POSADE ZRAKOPLOVA
46
Različiti tipovi
zrakoplova imaju
različit broj članova
posade.
U pravilu, suvremeni
zrakoplovi imaju
manji broj članova
posade od starijih
modela (npr. nemaju
obveznog navigatora).
UPRAVLJANJE ZRAČNIM PROSTOROM
Oblikovanje (ustroj i struktura), klasifikacija, fleksibilna
uporaba zračnog prostora te druge funkcije s ciljem
maksimalnog korištenja raspoloživoga zračnog prostora
(u daljnjem tekstu: upravljanje zračnim prostorom)
provodi se prema odredbama ovog Zakona, propisa
donesenih na temelju ovog Zakona i u skladu s
odgovarajućim EU propisima i međunarodnim
ugovorima koji obvezuju Republiku Hrvatsku.
47
ODOBRENJA I UPUTE NADLEŽNE
KONTROLE ZRAČNOG PROMETA
U području letnih informacija Republike Hrvatske, zrakoplovi moraju letjeti i kretati se po manevarskim površinama na propisan način i prema odobrenjima ili uputama nadležne kontrole zračnog prometa.
Zrakoplovi, vozila i osobe kreću se po stajanci prema uputama operatora aerodroma. Osobe i vozila koji se kreću po manevarskim površinama moraju održavati neprekidnu radiokomunikaciju s aerodromskom kontrolom zračnog prometa i postupati prema uputama te kontrole.
Ako bi zapovjednik zrakoplova postupanjem prema izdanom odobrenju ili uputi ugrozio sigurnost zrakoplova, o tome je obvezan odmah izvijestiti nadležnu kontrolu zračnog prometa i zatražiti odgovarajuću izmjenu. Ako nije u mogućnosti postupiti prema izmijenjenom odobrenju ili uputi, zapovjednik zrakoplova odbit će izvršenje i o tome izvijestiti nadležnu kontrolu zračnog prometa.
48
OBAVJEŠĆIVANJE U SLUČAJU NESREĆE ILI
OZBILJNE NEZGODE ZRAKOPLOVA
Svaka osoba koja sazna za nesreću i ozbiljnu nezgodu zrakoplova obvezna je o tome odmah izvijestiti ministarstvo nadležno za unutarnje poslove ili nadležnu kontrolu zračnog prometa na najbližem aerodromu, ili središnje tijelo državne uprave nadležno za zaštitu i spašavanje putem pozivnog broja 112 za hitne službe ili Agenciju za istraživanje.
Ako inozemni zrakoplov pretrpi nesreću ili ozbiljnu nezgodu u zračnom prostoru ili na teritoriju Republike Hrvatske, Ministarstvo će o tome izvijestiti ministarstva nadležna za unutarnje i vanjske poslove te nadležna tijela države u kojoj je zrakoplov registriran, države organizacije koja je projektirala zrakoplov, države operatora zrakoplova i države proizvođača zrakoplova te i nadležna tijela drugih država ako je u zrakoplovu koji je pretrpio nesreću ili ozbiljnu nezgodu bilo osoba iz tih država. 49
ZAŠTITA CIVILNOG ZRAČNOG PROMETA I
DJELA NEZAKONITOG OMETANJA
Zaštita civilnog zračnog prometa je skup mjera te ljudskih i materijalnih izvora s ciljem zaštite civilnog zračnog prometa od djela nezakonitog ometanja.
Primjeri djela nezakonitog ometanja: nasilja protiv osoba na zrakoplovu u letu, ako takvo djelo
može ugroziti sigurnost zrakoplova,
uništenja zrakoplova u uporabi ili nanošenja štete na takvom zrakoplovu koja bi ga učinila nesposobnim za let ili koja bi ugrozila sigurnost u letu,
postavljanja ili sudioništva u postavljanju naprave ili stvari na zrakoplov u uporabi, kojima bi se zrakoplov mogao uništiti ili bi se na njemu mogla počiniti šteta, a koja bi ga učinila nesposobnim za let ili bi ugrozila sigurnost u letu,
uništenja ili oštećenja tehničkih sredstava zračne plovidbe ili ometanja njihovog rada, ako takva djela mogu ugroziti sigurnost zrakoplova u letu,
davanja lažnih obavijesti kojima se ugrožava sigurnost zrakoplova u letu.
50
ZAŠTITA OD BUKE
Pružatelj usluga u zračnoj plovidbi, piloti zrakoplova, operatori zrakoplova i operatori aerodroma obvezni su poduzimati mjere zaštite od buke zrakoplova, u skladu s propisom donesenim na temelju ovog Zakona i u skladu s odgovarajućim EU propisima.
Na temelju rezultata mjerenja buke, utvrđuju se područja zaštite od buke u kojima ekvivalentna razina buke zrakoplova prelazi 67 dB(A), odnosno 75 dB(A), koja se unose u dokumentaciju prostora.
Uvjeti i načini utvrđivanja područja zaštite od buke te uvjeti građenja u tim područjima određuju se propisom donesenim na temelju ovog Zakona i u skladu s odgovarajućim EU propisima. Pravnim i fizičkim osobama, u određenim slučajevima, pripada pravo na naknadu.
51
NADZOR SIGURNOSTI
Provedba odredaba Zakona o zračnom prometu, propisa donesenih na temelju ovog Zakona te međunarodnih ugovora koji obvezuju Republiku Hrvatsku, obavlja Agencija za civilno zrakoplovstvo, u okviru danih nadležnosti.
U okviru ovlaštenja koja su im dana, poslove nadzora sigurnosti provode ovlaštene osobe Agencije (zrakoplovni inspektori).
Pravne i fizičke osobe koje podliježu nadzoru sigurnosti obvezne su zrakoplovnim inspektorima omogućiti obavljanje poslova nadzora sigurnosti i bez odgode dostaviti tražene podatke i potrebnu dokumentaciju. 52
NAČELNE OVLASTI ZRAKOPLOVNOG
INSPEKTORA
Zrakoplovni inspektor vodi postupak, donosi rješenja i poduzima mjere u opsegu svojih prava i obveza određenih ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovog Zakona, drugim propisima, međunarodnim obvezama i u skladu s odgovarajućim EU propisima.
U obavljanju poslova nadzora sigurnosti, zrakoplovni inspektor je ovlašten u slučajevima kršenja ovog Zakona i propisa donesenih na temelju ovog Zakona izdavati naređenja, izricati zabrane i privremeno oduzimati potvrde, svjedodžbe, dozvole i licencije.
Ako pri obavljanju poslova nadzora sigurnosti zrakoplovni inspektor izda usmeno naređenje ili izrekne usmenu zabranu, obvezan je u roku od tri dana o tome pismeno obavijestiti osobu na koju se odnosi.
53
OVLAST ZA IZRICANJE OGRANIČENJA I
ZABRANA (1)
Ako zrakoplovni inspektor utvrdi da stanje
operativnih površina, objekata, sredstava i opreme na
aerodromu i pružanje aerodromskih usluga
ograničava uporabu aerodroma, u odnosu na razred,
skupinu i kategoriju aerodroma, kategoriju i vrstu
zrakoplova i vrstu letenja, naredit će da se ograniči
uporaba aerodroma, u skladu s postojećim uvjetima i
da se korisnici aerodroma izvijeste o tome.
Zrakoplovni inspektor će zabraniti uporabu aerodroma za
uzlijetanje i slijetanje svih ili samo određenih zrakoplova, ako
prepreke ugrožavaju sigurno uzlijetanje i slijetanje ili ako nije
osiguran prostor za pregled zrakoplova, odgovarajuće
prostorije za pregled putnika i stvari, a i tehnička oprema za
pregled zrakoplova, putnika i stvari.54
OVLAST ZA IZRICANJE OGRANIČENJA I
ZABRANA (2)
(3) Ako zrakoplovni inspektor pri obavljanju nadzora
sigurnosti nad zrakoplovom, zrakoplovnom
komponentom i opremom zrakoplova, načinom njihove
uporabe, gradnjom i održavanjem utvrdi nepravilnosti
koje ugrožavaju sigurnost zračnog prometa, odnosno ako
utvrdi da zrakoplov, zrakoplovna komponenta ili oprema
zrakoplova ne odgovara tehničkim zahtjevima za
plovidbenost, zabranit će ili ograničiti uporabu tog
zrakoplova ili zrakoplovne komponente dok se utvrđena
nepravilnost ili nedostatak ne otkloni.
55
IZVJEŠTAVANJE O PRISUTNOSTI I
ISKAZNICA INSPEKTORA
Pri obavljanju nadzora sigurnosti, zrakoplovni
inspektor je obvezan o svojoj prisutnosti
izvijestiti odgovornu osobu.
Inspektor ima posebnu iskaznicu kojom se
dokazuje njegovo službeno svojstvo, identitet i
ovlasti.
56
UPRAVNI NADZOR
Ministarstvo obavlja upravni nadzor nad
Agencijom i Agencijom za istraživanje u skladu s
odredbama općeg propisa o obavljanju upravnog
nadzora.
57
IMOVINSKOPRAVNO UREĐENJE
ZRAČNOG PROMETA
Zakon o obveznim i stvarnopravnim odnosima u
zračnom prometu (NN 132/98, 63/08, 134/09)
58
OPSEG ZAKONA
Ovim se Zakonom u zračnom prometu uređuju:
1. obvezni odnosi koji nastaju:
1. - iz ugovora o prijevozu putnika i prtljage,
2. - iz ugovora o prijevozu stvari,
3. - iz ugovora o obavljanju drugih komercijalnih djelatnosti,
4. - iz ugovora o zakupu zrakoplova,
5. - u slučaju štete koju zrakoplov u letu nanese osobama i
stvarima na zemlji,
6. - iz ugovora o osiguranju i reosiguranju,
2. stvarnopravni odnosi u pogledu zrakoplova: vlasništvo i
založno pravo na zrakoplovu,
3. postupak ovrhe i osiguranja na zrakoplovu i teretu u
zrakoplovu te s tim u svezi nadležnost sudova za ovrhu i
osiguranje. 59
PRIJEVOZ PUTNIKA
60
UGOVOR O PRIJEVOZU PUTNIKA
Ugovor o prijevozu putnika sklapa se između prijevoznika i putnika ili između prijevoznika i naručitelja prijevoza.
Ugovorom o prijevozu putnika prijevoznik se obvezuje prevesti putnika od mjesta polaska do mjesta odredišta u vrijeme predviđeno redom letenja, odnosno u ugovoreno vrijeme, a putnik se obvezuje platiti odgovarajuću prevozninu.
Ugovorom sklopljenim između prijevoznika i naručitelja prijevoza prijevoznik se obvezuje da će uz uvjete utvrđene ugovorom, prevesti putnika koga odredi naručitelj prijevoza.
Ugovor o prijevozu putnika sklopljen između prijevoznika i naručitelja prijevoza može se sklopiti za jedno ili više putovanja ili na određeno vrijeme cijelim zrakoplovom ili dijelom kapaciteta zrakoplova. Ugovor sklopljen između prijevoznika i naručitelja prijevoza može se odnositi na jednog ili više putnika.
Ugovor s naručiteljem prijevoza, da bi bio valjan, mora biti sklopljen u pisanom ili elektroničkom obliku. 61
PUTNA KARTA
Prijevoznik je dužan izdati putnu kartu, pojedinačnu ili grupnu. Putna karta bilo u papirnatom ili elektroničkom obliku je dokaz da je sklopljen ugovor o prijevozu putnika, ali se postojanje ugovora o prijevozu može dokazivati i na drugi način.
Putna karta, u pravilu, glasi na ime. Ako putna karta glasi na ime ne može se prenositi bez pristanka prijevoznika. Prijevoznik ima pravo svoj pristanak odbiti samo iz opravdanih razloga.
Putna karta mora sadržavati naznaku mjesta polaska i odredišta te vrijeme polaska zrakoplova predviđenog redom letenja, odnosno ugovorom. 62
MINIMALNA PRAVA PUTNIKA
Zakon određuje pod određenim uvjetima, koja
minimalna prava putnici ostvaruju u svezi
događaja izravno povezanih s putnikom, koji
događaji za sobom povlače naknadu i/ili pomoć, u
sljedećim slučajevima:
kada je putnicima uskraćen ukrcaj protiv njihove
volje,
kada je putnicima let otkazan,
kada putnicima let kasni.
63
DOSTUPNOST SAŽETAKA O ODGOVORNOSTI
ZRAČNOGA PRIJEVOZNIKA
Svi zračni prijevoznici moraju prilikom prodaje
prijevoza osigurati da su sažeci glavnih odredaba
koje uređuju odgovornost prema putnicima i
njihovoj prtljazi, uključujući rokove za
podnošenje tužbe za naknadu štete i mogućnost
davanja posebne izjave o prtljazi, dostupni
putnicima na svim prodajnim mjestima,
uključujući telefonsku prodaju ili internetsku
prodaju.
64
OBAVIJEST PUTNICIMA O ODGOVORNOSTI
ZRAČNOG PRIJEVOZNIKA
Svi zračni prijevoznici moraju u pogledu prijevoza koji se obavlja ili prodaje, svakome putniku izdati pisanu obavijest o:
granici odgovornosti zračnoga prijevoznika koja vrijedi za dotični let, u slučaju smrti ili ozljede, ukoliko takva granica postoji,
granici odgovornosti zračnoga prijevoznika koja vrijedi za dotični let, u slučaju uništenja, gubitka ili oštećenja prtljage, kao i upozorenje na to da putnik mora prilikom registracije prtljage upozoriti zračnoga prijevoznika na svu prtljagu čija vrijednost premašuje taj iznos, ili mora prtljagu u cijelosti osigurati,
granici odgovornosti zračnoga prijevoznika koja vrijedi za dotični let u slučaju štete uslijed kašnjenja.
65
SAŽETAK PRAVILA O ODGOVORNOSTI ZRAČNIH
PRIJEVOZNIKA PREMA PUTNICIMA I NJIHOVOJ
PRTLJAZI (1)
Naknada štete u slučaju smrti ili ozljede
Financijska ograničenja za odgovornost u slučaju ozljede ili smrti putnika nisu određena. Zračni prijevoznik ne može osporavati zahtjeve za naknadu štete u slučaju kada se radi o šteti do iznosa od 100 000 posebnih prava vučenja. U slučaju iznosa većih od navedenog, zračni prijevoznik može osporavati zahtjev dokazujući da nije postupao s nepažnjom ili da nije na neki drugi način kriv.
Predujmovi
U slučaju smrti ili ozljede putnika, zračni prijevoznik mora u roku od 15 dana od identifikacije osobe s pravom na naknadu štete isplatiti predujam koji je potreban za pokrivanje njezinih neposrednih ekonomskih potreba. U slučaju smrti putnika ovaj predujam ne smije biti niži od 16.000 posebnih prava vučenja.
66
SAŽETAK PRAVILA O ODGOVORNOSTI ZRAČNIH
PRIJEVOZNIKA PREMA PUTNICIMA I NJIHOVOJ
PRTLJAZI (2)
Kašnjenja putnika
U slučaju kašnjenja putnika, zračni prijevoznik je odgovoran za štetu osim ako je poduzeo sve razumne mjere kako bi izbjegao štetu ili ako nije bilo moguće poduzeti takve mjere. Odgovornost za kašnjenje putnika ograničena je na 4 150 posebnih prava vučenja.
Kašnjenje prtljage
U slučaju kašnjenja prtljage, zračni prijevoznik je odgovoran za štetu osim ako je poduzeo sve razumne mjere kako bi izbjegao štetu ili ako nije bilo moguće poduzeti takve mjere. Odgovornost za kašnjenje prtljage ograničena je na 1 000 posebnih prava vučenja. 67
SAŽETAK PRAVILA O ODGOVORNOSTI ZRAČNIH
PRIJEVOZNIKA PREMA PUTNICIMA I NJIHOVOJ
PRTLJAZI (3)
Uništenje, gubitak ili oštećenje prtljage
Zračni prijevoznik je odgovoran za uništenje,
gubitak ili oštećenje prtljage do iznosa od 1 000
posebnih prava vučenja. U slučaju registrirane
prtljage, zračni je prijevoznik odgovoran čak i ako
nije kriv, osim ako je prtljaga bila neispravna. U
slučaju neregistrirane prtljage, zračni prijevoznik
je odgovoran jedino ako je kriv.
Više granice odgovornosti za prtljagu
Putnik ima pravo na višu granicu odgovornosti
ako najkasnije u trenutku registracije za let da
posebnu izjavu i plati dodatnu pristojbu. 68
SAŽETAK PRAVILA O ODGOVORNOSTI ZRAČNIH
PRIJEVOZNIKA PREMA PUTNICIMA I NJIHOVOJ
PRTLJAZI (4)
Pritužbe na prtljagu
Ako je prtljaga oštećena, izgubljena ili uništena, ili ako kasni, putnik mora što je prije moguće zračnome prijevozniku poslati pisanu pritužbu. Ukoliko je oštećena registrirana prtljaga, putnik mora podnijeti pisanu pritužbu u roku od sedam dana, a u slučaju kašnjenja prtljage u roku od dvadeset i jedan dan, te u oba slučaja rok počinje teći od dana kada je prtljaga putniku bila dostavljena.
Odgovornost ugovornih zračnih prijevoznika i stvarnih zračnih prijevoznika
Ukoliko zračni prijevoznik koji stvarno obavlja prijevoz istodobno nije i ugovorni zračni prijevoznik, putnik ima pravo podnijeti pritužbu na jednoga od njih ili podnijeti zahtjev za naknadu štete protiv jednoga od njih. Ukoliko je na karti naznačeno ime ili kod zračnoga prijevoznika, taj je zračni prijevoznik ugovorni prijevoznik.
69
SAŽETAK PRAVILA O ODGOVORNOSTI ZRAČNIH
PRIJEVOZNIKA PREMA PUTNICIMA I NJIHOVOJ
PRTLJAZI (5)
Rok za podnošenje tužbe
Tužba za naknadu štete podnosi se u roku od dvije godine od dana dolaska zrakoplova ili od dana kada je zrakoplov trebao sletjeti.
Podloga za informacije
Gore navedena pravila temelje se na Montrealskoj konvenciji od 28. svibnja 1999. koja se u Republici Hrvatskoj provodi na temelju Zakona o potvrđivanju Konvencije o ujednačavanju određenih pravila za međunarodni zračni prijevoz i na odredbama Zakona o obveznim i stvarnopravnim odnosima u zračnom prometu. 70
PRIJEVOZ PRTLJAGE
Na temelju ugovora o prijevozu putnik ima pravo unijeti u zrakoplov i prevesti bez posebne naknade ručnu prtljagu.
Kao ručna prtljaga u zrakoplov se ne može unijeti stvar koja po svojoj prirodi i opsegu može predstavljati opasnost ili smetnju za zrakoplov, putnike ili druge stvari ili joj nije mjesto u putničkoj kabini zrakoplova. Prijevoznik određuje do kolike težine i kojeg opsega može biti ručna prtljaga koju putnik može unijeti u zrakoplov.
Kao vrijeme prijevoza ručne prtljage smatra se vrijeme od trenutka ukrcaja putnika u zrakoplov do trenutka iskrcaja putnika iz zrakoplova. 71
PRIJEVOZ PREDANE PRTLJAGE
Prijevoznik je dužan primiti na prijevoz prtljagu koja nema svojstva ručne prtljage (predana prtljaga) i o tome izdati pisanu potvrdu.
Kao predanu prtljagu nije dozvoljeno predati stvari za čiji je prijevoz potrebna posebna dozvola ili stvari koje se moraju prevoziti uz posebne uvjete niti stvari koje po svojoj naravi mogu predstavljati opasnost za zrakoplov ili osobe u zrakoplovu ili izazvati, odnosno nanijeti štetu drugoj prtljazi, a ni stvari kojima, po njihovoj naravi, opsegu ili težini, nije mjesto u prostorijama određenim za smještaj prtljage.
Prijevoznik određuje do kolike mase i kojeg opsega može biti predana prtljaga koju putnik predaje i do kolike se mase ta prtljaga prevozi bez posebne naknade.
72
PRAVA OSOBA S INVALIDITETOM I OSOBA
SMANJENE POKRETLJIVOSTI
Osobe s invaliditetom i osobe smanjene pokretljivosti koje koriste ili namjeravaju koristiti usluge zračnog prijevoza putnika po odlasku s aerodroma, tranzitu kroz aerodrom ili po dolasku na aerodrom kada se aerodrom nalazi na teritoriju Republike Hrvatske imaju pravo na pomoć.
Prijevoznici i operatori aerodroma moraju osigurati da njihovo cjelokupno osoblje, uključujući zaposlenike svakog podizvođača, koje pruža neposrednu pomoć osobama s invaliditetom i osobama smanjene pokretljivosti ima potrebno znanje o tome kako zadovoljiti potrebe osoba s različitim vrstama invalidnosti ili poteškoća u kretanju.
73
PRIJEVOZ TERETA
74
UGOVOR O PRIJEVOZU STVARI
Ugovorom o prijevozu stvari zrakoplovom
ugovorni se prijevoznik obvezuje naručitelju
prijevoza da će prevesti stvar zrakoplovom, a
naručitelj prijevoza da će platiti prevozninu.
Ugovor o prijevozu stvari može se odnositi na
jedan ili na više prijevoza ili na prijevoz na
određeno vrijeme, na cijeli kapacitet ili dio
kapaciteta zrakoplova, na određenu količinu
stvari ili na određenu stvar.
Ugovor o prijevozu stvari cijelim zrakoplovom na
određeno vrijeme ili za više prijevoza mora se
sklopiti u pisanom obliku. 75
ODREĐIVANJE KOLIČINE STVARI
Količina stvari koja se predaje na prijevoz može
se odrediti brojem komada, težinom, obujmom,
dimenzijama ili kombinirano.
U slučaju sumnje, količina se stvari određuje
mjerom koja je uobičajena u mjestu predaje
stvari prijevozniku.
76
TOVARNI LIST (1)
Prijevoznik ima pravo tražiti od pošiljatelja da sastavi i da mu preda zrakoplovni tovarni list ("tovarni list"), a pošiljatelj ima pravo tražiti od prijevoznika da primi tu ispravu.
Tovarni list može biti sačinjen za više koleta.
Prijevoznik ima pravo tražiti od pošiljatelja da sastavi tovarni list za svako koleto, a pošiljatelj ima pravo tražiti od prijevoznika da primi posebni tovarni list za svako koleto.
Nepostojanje ili neispravnost tovarnog lista ne utječe na postojanje ni na pravovaljanost ugovora o prijevozu stvari zrakoplovom.
Pošiljatelj sastavlja tovarni list u tri izvorna primjerka i predaje ih zajedno sa stvarima prijevozniku. Prvi primjerak zadržava prijevoznik, drugi primjerak prati stvar, a treći primjerak prijevoznik predaje pošiljatelju nakon što ga potpiše.
77
TOVARNI LIST (2)
Tovarni list mora sadržavati:
1. mjesto i datum izdavanja tovarnog lista,
2. mjesto polaska i mjesto odredišta,
3. ime ili naziv i adresu pošiljatelja,
4. ime ili naziv i adresu primatelja,
5. vrstu i količinu stvari,
6. popis isprava koje se prilažu uz tovarni list.
Tovarni list može sadržavati rok isporuke, vrijednost pošiljke te druge podatke.
Prvi primjerak tovarnog lista mora sadržavati i oznaku "za prijevoznika", a drugi "za primatelja".
Prvi primjerak tovarnog lista potpisuje pošiljatelj, drugi primjerak pošiljatelj i prijevoznik, a treći primjerak prijevoznik. Potpis prijevoznika mora se staviti prije utovara stvari u zrakoplov.
Potpis prijevoznika može biti zamijenjen pečatom, a potpis pošiljatelja može biti unaprijed otiskan ili zamijenjen pečatom.
78
TOVARNI LIST (3)
Pošiljatelj je odgovoran za točnost podataka i izjava u tovarnom listu koje on unosi ili koje na njegov zahtjev unosi prijevoznik.
Pošiljatelj je odgovoran za svaku štetu koju pretrpi prijevoznik ili za koju je prijevoznik odgovoran prema trećim osobama ako šteta nastane zbog neispravnih, netočnih ili nepotpunih podataka ili izjava pošiljatelja.
Pošiljatelj je dužan dati prijevozniku sve podatke te priložiti uz tovarni list i staviti na raspolaganje prijevozniku sve isprave koje su potrebne za provođenje carinskih i drugih radnji. Prijevoznik nije dužan ispitivati ispravnost i točnost tih podataka i isprava.
Pošiljatelj je odgovoran za štetu koja je uzrokovana osobama, zrakoplovu i drugim stvarima djelovanjem svojstava stvari koja je predana na prijevoz, ako prijevozniku ta svojstva nisu bila niti morala biti poznata.
79
TOVARNI LIST (4)
Predajom trećeg primjerka tovarnog lista pošiljatelju pretpostavlja se da je sklopljen ugovor o prijevozu i da je stvar predana na prijevoz uz uvjete koji su navedeni u tovarnom listu.
Pretpostavlja se da su točni podaci koji su navedeni u tovarnom listu o težini, obujmu, dimenzijama i ambalaži te o broju koleta. Ako je prijevoznik u prisutnosti pošiljatelja provjerio podatke navedene u tovarnom listu o obujmu, težini i stanju stvari te to naveo u tovarnom listu, ili ako je u pitanju vanjsko stanje stvari i ambalaže, smatra se da su ti podaci, odnosno to stanje točni.
Prijevoznik može u tovarni list staviti primjedbe o vanjskom stanju stvari i ambalaže.
80
PRENOSIVI TOVARNI LIST
Pošiljatelj i prijevoznik mogu ugovoriti da će se treći primjerak (primjerak za pošiljatelja) tovarnog lista izdati kao tovarni list po naredbi ili na donositelja (prenosivi tovarni list). Ako je izdan prenosivi tovarni list, na ostalim primjercima tovarnog lista mora biti izričito naznačeno da je izdan prenosivi tovarni list.
Prenosivi tovarni list mora sadržavati potpise prijevoznika i pošiljatelja ili osoba koje oni ovlaste.
Prenosivi tovarni list po naredbi, prenosi se indosamentom, a prenosivi tovarni list na donositelja - predajom. 81
IZVRŠENJE PRIJEVOZA
Prijevoznik je dužan stvari prevesti ugovorenim zračnim
putem. Ako put prijevoza nije ugovoren, prijevoznik je
dužan obaviti prijevoz zračnim putem koji je uobičajen.
Iznimno, prijevoznik ima pravo obaviti prijevoz drugim
zračnim putem, ako to zahtijevaju razlozi sigurnosti
zračnog prometa ili drugi opravdani razlozi.
Prijevoznik je obvezan stvari prevesti u ugovorenom
roku (rok prijevoza). Ako rok prijevoza nije ugovoren,
prijevoznik je obvezan obaviti prijevoz za vrijeme koje je
uobičajeno, s obzirom na duljinu puta, vrstu zrakoplova
i druge okolnosti od utjecaja na vrijeme prijevoza.
Ako nije drugačije ugovoreno, rok prijevoza počinje teći
od ponoći nakon primitka stvari na prijevoz. 82
PREDAJA STVARI
Prijevoznik je dužan predati stvar u mjestu
odredišta navedenom u ugovoru, tovarnom listu
ili prenosivom tovarnom listu ili u mjestu koje
odredi osoba ovlaštena za raspolaganje stvarju.
Ako ugovorom nije drugačije određeno
prijevoznik predaje primatelju stvar na
aerodromu mjesta odredišta.
Prijevoznik je dužan predati stvar primatelju koji
je naveden u tovarnom listu ili ovlaštenom
imatelju tovarnog lista, a ako tovarni list nije
izdan, osobi koja je ugovorom o prijevozu ili na
drugi način određena za primanje stvari. 83
PRIGOVORI I ROKOVI ZA PRIGOVOR
Ako primatelj stvari ne stavi pisani prigovor zbog oštećenja stvari odmah pri preuzimanju, pretpostavlja se da mu je stvar predana u stanju u kakvom je primljena na prijevoz, odnosno onako kako je navedeno u tovarnom listu.
Ako se oštećenje nije moglo opaziti u trenutku preuzimanja, primatelj mora staviti prijevozniku prigovor neposredno nakon što otkrije oštećenje, a najkasnije u roku od 14 dana od dana preuzimanja stvari.
Ako je do štete došlo zbog zakašnjenja s predajom stvari, primatelj mora staviti pisani prigovor u roku od 21 dan od dana kada mu je stvar predana.
84
PREVOZNINA
Visina prevoznine određuje se ugovorom.
Prevoznina utvrđena ugovorom o jednom ili više
prijevoza ostaje nepromijenjena bez obzira na
trajanje ugovorenog prijevoza.
Ako se na zahtjev pošiljatelja ili u interesu
nositelja prava prijevoz produži dalje od
ugovorenog mjesta odredišta, prevoznina će se
razmjerno povisiti.
Prevoznina se plaća samo za stvar koja je
prevezena i u mjestu odredišta stavljena na
raspolaganje primatelju.85
PRIJEVOZ U KOJEMU SUDJELUJE VIŠE
PRIJEVOZNIKA – UZASTOPNI PRIJEVOZ
Ugovor o uzastopnom prijevozu zrakoplovom je
ugovor o prijevozu putnika, prtljage ili stvari
kojim se prijevoznik (prvi prijevoznik) obvezuje
obaviti prijevoz uz sudjelovanje više
prijevoznika (uzastopni prijevoznici), a
putnik, odnosno naručitelj prijevoza na to
pristaje.
Odnosi između uzastopnih prijevoznika uređuju
se njihovim međusobnim ugovorom.
86
UZASTOPNI PRIJEVOZ – ODGOVORNOST ZA
ŠTETU
Za štetu nastalu zbog smrti, tjelesne ozljede putnika, te za štetu uzrokovanu zakašnjenjem odgovaraju solidarno prvi prijevoznik i onaj uzastopni prijevoznik na čijem je dijelu puta nastala šteta.
Ako je prvi prijevoznik nadoknadio žrtvi, odnosno njenim nasljednicima, štetu nastalu smrću, ili tjelesnom ozljedom putnika, imat će pravo na regres od uzastopnog prijevoznika na čijem je dijelu puta nastala šteta.
Ako je prvi prijevoznik nadoknadio žrtvi, odnosno njenim nasljednicima, štetu nastalu smrću, ili tjelesnom ozljedom putnika, imat će pravo na regres od uzastopnog prijevoznika na čijem je dijelu puta nastala šteta.
87
PRIJEVOZ U KOJEMU SUDJELUJE VIŠE
PRIJEVOZNIKA – MJEŠOVITI (KOMBINIRANI)
PRIJEVOZ
Ako je tako ugovoreno, prijevoznik u zračnom prometu ima pravo ugovoreni prijevoz obaviti uz sudjelovanje prijevoznika iz drugih grana prometa (mješoviti prijevoz).
Prijevoznik koji je sklopio ugovor o mješovitom prijevozu odgovara za štetu prema propisima o naknadi štete koji vrijede za prijevoznika na čijem je dijelu puta nastala šteta.
Ako prijevoznik obavi mješoviti prijevoz stvari bez suglasnosti pošiljatelja, odgovara za štetu prema odredbama zakona koji je za naručitelja prijevoza najpovoljniji, bez obzira na kojem je dijelu puta nastala šteta. 88
DRUGE KOMERCIJALNE DJELATNOSTI U
ZRAČNOM PROMETU
89
DRUGE KOMERCIJALNE DJELATNOSTI –
OPSEG I OBLIK UGOVORA
Ugovorom o obavljanju drugih komercijalnih
djelatnosti pravna osoba registrirana za obavljanje tih
djelatnosti obvezuje se izvršiti uslugu zrakoplovom
koja nije prijevoz osoba ili stvari, a naručitelj te
usluge obvezuje se platiti određenu naknadu.
Uslugama zrakoplovom smatraju se poglavito radovi
u poljoprivredi, šumarstvu ili građevinarstvu,
protupožarnoj zaštiti, protugradnoj obrani, promidžbi,
potraga i spašavanje, nadzor i patroliranje, izobrazba
letačkog osoblja, snimanje iz zraka, provjera
radionavigacijskih uređaja i slično.
Ugovor o obavljanju drugih komercijalnih djelatnosti
pravovaljan je ako je sklopljen u pisanom obliku. 90
ZAKUP ZRAKOPLOVA
91
ZAKUP ZRAKOPLOVA
Ugovorom o zakupu zrakoplova, prema ovom Zakonu,
zakupodavac se obvezuje predati zakupniku na
korištenje određeni zrakoplov, a zakupnik se obvezuje
da za to plaća određenu zakupninu.
Ugovor o zakupu zrakoplova pravovaljan je ako je
sklopljen u pisanom obliku.
Zakupodavac je obvezan predati zakupniku zrakoplov
u stanju da se može upotrebljavati prema ugovorenoj
ili uobičajenoj namjeni.
Ako je ugovorom o zakupu zrakoplova predviđeno da
zakupodavac stavi na raspolaganje i posadu
zrakoplova, posada je obvezna izvršavati naloge
zakupnika. 92
TROŠKOVI KORIŠTENJA ZRAKOPLOVA
Troškove korištenja zrakoplova snosi zakupnik.
Zakupnik ne snosi troškove popravka zrakoplova potrebnog za otklanjanje skrivenog nedostatka zrakoplova koji je postojao i u vrijeme kada mu je zrakoplov predan, niti snosi troškove za štetu zbog gubitka zrakoplova uslijed djelovanja više sile.
Zakupnik je dužan održavati zrakoplov tijekom trajanja ugovora, a nakon proteka ugovora dužan je vratiti zrakoplov u stanju u kakvom ga je primio i u mjestu u kojem ga je primio, ali ne odgovara za redovno trošenje (habanje) zrakoplova. 93
ZAKUPNINA
Ako nije ugovoreno drugačije, zakupnina se plaća
mjesečno unaprijed, računajući od dana predaje
zakupljenog zrakoplova.
Zakupnina ne pripada zakupodavcu za vrijeme
dok je zakupnik bio spriječen koristiti zrakoplov
krivnjom zakupodavca ili zbog skrivenog
nedostatka zrakoplova ako je taj nedostatak
postojao u vrijeme predaje zrakoplova zakupniku.
Zakupodavac ima pravo svojom izjavom raskinuti
ugovor ako mu zakupnina nije plaćena niti u
roku od 15 dana od dospijeća, čime se ne dira u
njegovo pravo na naknadu štete. 94
ODGOVORNOST ZA ŠTETE KOJE ZRAKOPLOV
U LETU NANESE ZEMLJI
95
“Three people have filed a lawsuit against the pilot and owner of a plane, following a 2008 plane crash in which the plane crashed into the house they were in. The plane crash also injured the pilot and a passenger. Named in the lawsuit are Charles Reece, the pilot, and Eureka International, Inc., the owner of the Cessna.”
http://www.lawyersandsettlements.com/features/plane_crashes/plane-crash-airplane-lawsuit.html
TEMELJ ODGOVORNOSTI
Operator zrakoplova (nositelj pothvata u zračnom prometu) odgovara za štetu nastalu na zemlji zbog smrti, tjelesne ozljede trećih osoba te za štetu nanesenu stvarima koju uzrokuje zrakoplov u letu, ili osobe, ili stvari koje su ispale, ili su izbačene iz zrakoplova u letu, izuzev ako se dokaže da zrakoplov u letu, ili osobe,ili stvari koje su ispale, ili su izbačene iz zrakoplova u letu nisu bile uzrok štete.
Operator zrakoplova odgovara za štetu koju uzrokuje osoba koja je po njegovu nalogu, ili za njegov račun, radila na obavljanju prijevoza.
Odredba se odnosi i na štetu koja je uzrokovana samim prolaskom zrakoplova kroz zračni prostor ako je do štete došlo zbog nepridržavanja odgovarajućih propisa o sigurnosti zračnog prometa (npr. šteta uzrokovana zvukom i sl.).
Smatra se da je zrakoplov pokretan motorom u letu od trenutka pokretanja motora u svrhu voženja, odnosno uzlijetanja pa sve do trenutka zaustavljanja zrakoplova nakon slijetanja i prestanka rada motora nakon slijetanja, odnosno voženja.
96
VISINA NAKNADE ŠTETE
Za štetu zbog smrti, tjelesne ozljede, odgovorna osoba odgovara do iznosa od 100 000 posebnih prava vučenja po poginulom, oštećenom, odnosno ozlijeđenom.
Odgovorna osoba odgovara za štetu koju je zrakoplov učinio stvarima na zemlji do visine vrijednosti (cijene) novog zrakoplova istog tipa, odnosno, ukoliko se takav tip zrakoplova više ne proizvodi, odgovarajućeg tipa, u vrijeme nesreće.
Na navedene granice odgovornosti odgovorna se osoba nema pravo pozivati ako se dokaže da je štetu uzrokovala namjerno ili krajnjom nepažnjom.
Odgovorna osoba ima pravo pozivati se na granicu odgovornosti ako dokaže da je osoba koja je radila po njezinu nalogu ili za njezin račun u obavljanju prijevoza nanijela štetu namjerno ili krajnjom nepažnjom, radeći izvan okvira svojih obveza. 97
STVARNOPRAVNI ODNOSI U POGLEDU
ZRAKOPLOVA
98
OSNOVE STVARNOPRAVNIH ODNOSA
Zrakoplov je pokretna stvar.
Na zrakoplovu može postojati pravo vlasništva i
druga stvarna prava.
Kada se vlasništvo i druga stvarna prava na
zrakoplovu stječu na temelju pravnog posla, za
valjanost pravnog posla potreban je pisani oblik.
Vlasništvo na zrakoplovu stječe se na temelju
pravnog posla, odluke suda, odnosno druge nadležne
vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona.
Vlasništvo na zrakoplovu koje se stječe na temelju
pravnog posla stjecatelj stječe upisom toga prava
u Hrvatski registar civilnih zrakoplova.99
DJELOVANJE POVJERENJA U POTPUNOST
PODATAKA U HRVATSKI REGISTAR CIVILNIH
ZRAKOPLOVA
Stjecatelj koji je, postupajući s povjerenjem u
Hrvatski registar civilnih zrakoplova, u dobroj
vjeri stekao pravo vlasništva zrakoplova na
temelju pravnog posla stekao je to pravo kao da
na zrakoplovu ne postoje tuđa prava, tereti ni
ograničenja koja u tom trenutku nisu bila
upisana niti je iz Hrvatskog registra civilnih
zrakoplova bilo vidljivo da je zatražen njihov
upis.
100
ZALOŽNO PRAVO NA ZRAKOPLOVU
Založno pravo na zrakoplovu je ograničeno stvarno pravo na zrakoplovu koje ovlašćuje svog nositelja (založnog vjerovnika) da određenu tražbinu, ne bude li mu ispunjena pri dospijeću, namiri iz vrijednosti toga zrakoplova, ma čiji on bio, a njegov svagdašnji vlasnik (založni dužnik) dužan je to trpjeti.
Založno pravo na zrakoplovu tereti pripadakzrakoplova, prevozninu koju duguje naručitelj prijevoza, naknadu za druge komercijalne usluge zrakoplovom koju duguje naručitelj te usluge i zakupninu.
Založno pravo na zrakoplovu tereti i naknadu koja iz osiguranja zrakoplova pripada vlasniku.
101
OSNIVANJE ZALOŽNOG PRAVA NA
ZRAKOPLOVU
Založno pravo na zrakoplovu kao zalogu osniva
se:
na temelju pravnog posla osobe čiji je zalog
(dobrovoljno založno pravo),
sudske odluke (sudsko založno pravo) ili
zakona (zakonsko založno pravo).
102
DOBROVOLJNO ZALOŽNO PRAVO –
HIPOTEKA (1)
Dobrovoljno založno pravo (hipoteku) vjerovnik stječe
upisom te hipoteke u Hrvatski registar civilnih
zrakoplova kao tereta na hipotekom opterećenom
zrakoplovu.
Ugovorom o hipoteci na zrakoplovu obvezuje se
dužnik ili netko treći (zalogodavac) da će radi
osnivanja hipoteke koja će osiguravati određenu
vjerovnikovu tražbinu, dopustiti vjerovniku da svoju
hipoteku upiše u Hrvatski registar civilnih
zrakoplova kao teret založenog zrakoplova. Ujedno se
obvezuje druga strana da će, čim njegova tražbina
prestane, učiniti što je potrebno da bi se hipoteka
izbrisala iz Hrvatskog registra civilnih zrakoplova.103
DOBROVOLJNO ZALOŽNO PRAVO –
HIPOTEKA (2)
Ugovor o hipoteci na zrakoplovu može sadržavati
i ovlaštenje hipotekarnog vjerovnika da, ako dug
ne bude isplaćen, namiri svoju dospjelu
nepodmirenu tražbinu iskorištavanjem
zrakoplova te ovlaštenje hipotekarnog vjerovnika
da ovo pravo upiše kao teret na dužnikovu
zrakoplovu u Hrvatskom registru civilnih
zrakoplova.
104
SUDSKO ZALOŽNO PRAVO
Prisilno sudsko založno pravo stječe se na
temelju odluke suda donesene u postupku
prisilnog osiguranja tražbine.
Zakonske odredbe koje uređuju sudski postupak
osiguranja novčanih tražbina određuju
pretpostavke pod kojima sud može odlučiti da se
osnuje prisilno založno pravo.
105
ZAKONSKO ZALOŽNO PRAVO
Zakonsko založno pravo na zrakoplovu postoji:
1. za sudske troškove učinjene u zajedničkom interesu
svih ovrhovoditelja ili predlagatelja osiguranja
tijekom postupka ovrhe ili osiguranja radi čuvanja
zrakoplova ili provođenja prisilne prodaje,
2. za tražbine koje se odnose na plaćanje troškova i
nagrade koje se duguju za traganje za zrakoplovom
ili njegovo spašavanje,
3. za tražbine osobe koja je imala izvanredne troškove
nužne za očuvanje zrakoplova.
106
POSTUPAK OVRHE I OSIGURANJA NA
ZRAKOPLOVU I TERETU U ZRAKOPLOVU
107
ŠTO JE OVRHA I OSIGURANJE I KADA SE
MOŽE DOPUSTITI NA ZRAKOPLOVU
Ovršni postupak je postupak po kojem sudovi i javni
bilježnici provode prisilno ostvarenje tražbina na
temelju ovršnih i vjerodostojnih isprava.
Postupak osiguranja je postupak po kojem sudovi i
javni bilježnici provode osiguranje tražbine.
Ovrha sudske odluke koja glasi na ispunjenje obveze
te osiguranje tražbine na zrakoplovu može se
provoditi ako se zrakoplov nalazi na teritoriju
Republike Hrvatske.
Ovrha i osiguranje može se dopustiti i na zrakoplovu
koji se ne nalazi na teritoriju Republike Hrvatske ako
je upisan u Hrvatski registar civilnih zrakoplova.108
NE MOGU BITI PREDMET OVRHE I
OSIGURANJA
Ne mogu biti predmetom ovrhe ili osiguranja:
vojni, carinski i policijski zrakoplovi, te zrakoplovi
koji se upotrebljavaju za pružanje zdravstvenih
usluga u zračnom prometu ili protupožarni
zrakoplovi,
inozemni zrakoplov koji u skladu s valjanim
propisima prelijeće preko teritorija Republike
Hrvatske ili sleti na aerodrom na teritoriju Republike
Hrvatske zbog više sile ili radi sigurnosti zračnog
prometa (zrakoplov u nuždi), dok traje viša sila ili
razlozi sigurnosti prometa, te kada sleti po naredbi
nadležnog tijela.
109
OSLOBAĐANJE OD ZAUSTAVLJANJA ILI
ČUVANJA ZRAKOPLOVA
Ako se privremena mjera određuje radi
osiguranja novčanih tražbina, zrakoplov će se
osloboditi zaustavljanja ili čuvanja ako bude dano
osiguranje u visini iznosa tražbine za koju se
traži zaustavljanje uz uvjet da je to osiguranje
raspoloživo i prenosivo u korist predlagatelja
osiguranja.
Ako se radi o tražbinama za koje protivnik
osiguranja može ograničiti svoju odgovornost,
visina osiguranja ne mora biti veća od iznosa
ograničene odgovornosti.
110
HVALA NA PAŽNJI!111