Upload
others
View
3
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
FAKULTET ZA POSLOVNE STUDIJEFinansijski menadžmentDoc.dr Mladenka Balaban
FINANSIJSKI MENADŽMENT
I DEO - UVOD U FINANSIJSKI MENADŽMENT
POJAM MENADŽMENTA• Menadžment je korisna društvena funkcija i u praksi veština vođenja i motivisanja ljudi da ostvare svoje najbolje performanse u procesu realizovanja unapred postavljenih ciljeva i zadataka koji iza njih proizilaze• Menadžeri usmeravaju ljudske i materijalne resurse i vode posao organizacije• Menadžeri su odgovorni za efikasnost i uspešnost ostvarenja planranih organizacionih ciljeva u skladu sa uvrđenim merilima i standardima poslovanja
POJAM MENADŽMENTA• Uspešni menadžeri se ocenjuju po efikasnosti donetih odluka i prema uspešnosti rezultata odluka• Informacije, sigurnost,rizik, verovatnoća i nesigurnost su od ključnog značaja kod donošenja odluka• Planiranje obuhvata utvrđivanje ciljeva i iznalaženje načina da se oni ostvare kroz efikasno organizovanje ljudi i resursa• Organizovanje je proces angažovanja ljudi i resursa za ostvarivanje organizacionih ciljeva kako bi se organizacija dugoročno održala
– Uvod u finansijski menadžmetŠta je finansijski menadžment?• Finansijski menadžment se odnosi na kupovinu, finansiranje I upravljanje imovinom imajući u vidu osnovni cilj poslovanja
Tri su bitne odluke za finansijskog menadžera:• Odluka o finansiranju• Odluka o investiranju• Odluka o upravljanju imovinom
1. Odluka o finansiranju- Vezuje se za odluku o sastavljanju desne strane bilansa stanja preduzeća- Što manje dugovanja- Što više dividende na kraju godine- Iznalaženje načina finansiranja u slučaju nedostatka novca (overdraft, prodaja akcija i obveznica)
2. Odluka o investiranju- Najbitnija odluka finansijskog menadžera- Određuje se posle utvrđivanja potrebnog iznosa imovine nepohodnog za poslovanje preduzeća- Iznosa na levoj strani bilansa bi trebao da bude veći dva puta nego na desnoj strani bilansa (zalihe ili gotov novac)- Ukoliko imovina nije upotrebljva onda treba deinvestirati
3. Odluka o upravljanju imovinom- Imovina je stečena I njom treba upravljati- Zadatak finansijskog menadžera svakako da tekuću imovinu uvećava, što će kasnije na kraku poslovne godine pozitivno uticati I na uvećanje fiksne imovine tj kapitala.
CILJEVI POSLOVANJA• Cilj preduzeća kao osnov finansijskog upravljanja imovinom• Jedan od prvih ciljeva mnogih preduzeća je maksimiranje profita tj. Podizanje cena akcija• Da li je to dobro postaviti kao cilj? ODGOVOR je naravno NE.
- Osnovni cilj finansijskog menadžera treba da bude stvaranje novih vrednosti, analiza zadovoljstva klijenata, kretanje proizvoda na tržištu i slično.
- To će dovesti do povećanja profita na kraju i do rasta cena akcija na tržištu.
Društvena odgovornost menadžera• maximiranje bogatstva akcionara nije jedini cilj finansijskog menadžera• Mora voditi računa o interesima svih stekholdera: akcionara, klijenti, zaposleni, dobavljači I lokalna zajednica. Ovo se odnosi na vodjenje računa o:Podržavanju prakse zapošljavanja, zaštite čovekove okoline, isplate pravednih naknada radnicima I slično.
ORGANIZACIJA FUNKCIJE FINANSIJSKOG MENADŽERA Glavna tri funkcionera u preduzećima su:• GENERALNI DIREKTOR• Zamenik generalnog direktora• Izvršni direktor za finansije:• Direktora sektora za finansije- Šef računovodstva- Šef finansija- Šef plana i analize
• Osnovna odgovornost rukovodioca računovodstva: proračuni I prognoze, vodjenje poslovnih knjiga• Osnovna odgovornost rukovodioca finansija: Investicije – ocena, finansiranje, upravljanje gotovinom I upravljanje kreditima.• Osnovna odgvornost rukovodioca plana I analize: analiza ostvarenja postavljenih planova, podnošenje dnvnih izveštaja, izrada godišnjig planova
II DEO – VRSTE PREDUZEĆA
OSNOVNE PODELE PREDUZEĆA I NJIHOVE KARAKTERISTIKE
- Prema karakteristikama transformacionog procesa:1. Prizvodno2. Uslužno
- Prema veličini:1. Malo2. Srednje3. Veliko
1. Prema pravnom obliku:2. Ortačko3. Društvo sa neograničenom odgovornosti4. Komanditno5. Akcionarsko6. Javna preduzeća
PROIZVODNO - TRANSFORMIŠU ULAGANJA U PROIZVODE- INTEZIVNA KAPITALOM, TEHNOLOŠKI FAKTORI IMAJU
PRESUDNU ULOGU- REZULTAT PROIZVODNJE JE OPIPLJIV PROIZVOD- PROCES PROIZVODNJE NIJE VEZAN ZA POTROŠNJU- OMOGUĆAVA USKU SPECIJALIZACIJU PROIZVOĐAČA
USLUŽNO- TRANSFORMIŠU ULAGANJA U USLUGE- INTEZIVNA RADNOM SNAGOM,STRUČNOST I SPOSOBNOST
RADNE SNAGE SU FAKTORI IMAJU PRESUDNU ULOGU- USLUGA JE VEZANA SA POTROŠNJOM- REZULTAT PROIZVODNJE NIJE OPIPLJIV- OMOGUĆAVA USKU SPECIJALIZACIJU
PODELA PREMA VELIČINI
KRITERIJUMI ZA PODELU SU: BROJ RADNIKA, OSTVAREN UKUPNI PRIHOD, VREDNOST KAPITALARAZLIKUJEMO 3 NAČINA RAZVRSTAVANJA U SVETU
- BOLTONOV U Velikoj Britaniji - Američki – komitet za privredni razvoj- EVROPSKA UNIJA- Kriterijumi kod nas
MALO PREDUZEĆE POZITIVNE OSOBINE- vezani su za preduzetništvo- proizvode luksuzne proizvode- javljaju se u obliku zanatskih radionice, trgovina- ograničene su im mogućnosti plasmana na tržištu- zahtevaju posebnu stručnost- lako se prilagođavaju promenama u okruženju
NEGATIVNE OSOBINE- visoki su troškovi proizvodnje- zavise od stručnosti radne snage- teško se nalaze stručni ljudi- ograničeni su u pogledu sredstava za finansiranje proizvodnje- tržišni rizik je veći, jer proizvode samo jedan proizvod
SREDNJE PREDUZEĆE POZITIVNE OSOBINE
- formalizovana organizaciona struktura- rast proizvodnje i rast prodaje- zahtevaju veći kapital- imaju hijerarhiju upravljanja- zahtevaju posebnu stručnost u upravljanju
NEGATIVNE OSOBINE- zavise od stručnosti radne snage- ograničeni su u pogledu sredstava za finansiranje proizvodnje- tržišni rizik je veći, jer su im konkurenti velika preduzeća
VELIKO PREDUZEĆE POZITIVNE OSOBINE
- ostvaruje se efekat ekonomije veličine- koristi sredstva velikih kapaciteta i smanjuje prosečan trošak proizvodnje- drže optimalne zalihe i gotove proizvode, smanjuju ukupne troškove- koriste savremene metode poslovanja- ostvaruju efekat komercijalne ekonomije- ostvaruju efekte finansijske ekonomije
NEGATIVNE OSOBINE - povećanje veličine preduzeća dovodi do rasta troškova što može izazvati
disekonomiju obima- nastaju internim ili eksternim uvećanjem- interno predstavlja razvoj sopstvenog kapaciteta, otvaranje novog pogona- eksterno predstavlja pripajanje jednog preduzeća drugom: horizontalno,
vertikalno i konglomeratski- finansijsko povezivanje: holding i koncern
PRIVREDNA DRUŠTVA ORTAČKO DRUŠTVO
- nastaje sporazumom 2 ili više fizičkih lica- odgovaraju svojim sopstvenim kapitalom, neograničeno i solidarno- predstavlja društva lica - imovina se može povećati: dodatnim ulozima, dobiti- dobitak i gubitak deli se na članove podjednako- ulozi se mogu prenositi slobodno između ortaka- odluke se donose većinom glasova ortaka- osnovni nedostaci su: neograničena odgovornost i prodaja udela u slučaju
smrti ortaka
KOMANDITNO DRUŠTVO- nastaje sporazumom 2 ili više fizičkih lica, pri čemu jedan odgovara
neograničeno (komplementari) i oggraničeno do visine uloga (komanditori)- visina minimalnog uloga je određena zakonom- komplementari upravljaju društvom, a komanditori ne- predstavlja društva lica - imovina se može povećati: dodatnim ulozima, dobiti- dobitak i gubitak deli se na članove srazmerno ulozima- ulozi se mogu prenositi uz odobrenje- odluke se donose većinom glasova ortaka
DRUŠTVO SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU- nastaje osnivanjem od strane jednog ili više lica - visina minimalnog uloga je određena zakonom
- komplementari upravljaju društvom, a komanditori ne- predstavlja društva kapitala- imovina se može povećati: dodatnim ulozima, dobiti- dobitak i gubitak deli se na članove srazmerno ulozima- ulozi se mogu prenositi uz odobrenje- odluke se donose većinom glasova ortaka- svi ulozi se vode u knjizi uloga- najviši organupravljanja je skupština
AKCIONARSKO DRUŠTVO- nastaje osnivanjem od strane jednog ili više - visina minimalnog uloga je određena zakonom i podeljena na akcije- komplementari upravljaju društvom, a komanditori ne- predstavlja društvo kapitala- imovina se može povećati: emisijom obveznica tj. javnim pozivom- zabranjeno je smanjenje kapitala- prva emisija se ne sme prodavti ispod nominalne vrednosti- može emitovati obične i preferencijalne akcije- najviši organ upravljanja je skupština akcionara, upravni odbor
JAVNO PREDUZEĆE - funkcionišu radi postojanja opštih interesa- imaju monopol- štiti ih vlast- imaju ograničenu samostalnost- obuhvata:proizvodnju i distribuciju energije, transport- čine u razvijenim zemljama 10-15 % bdp, a u nerazvijenim 30-45%- kontrolu vrši država putem vcena, standarda ili kroz upravljanje
VRSTE TROŠKOVA
- UTROŠCI I TROŠKOVI
TROŠKOVI = utrošak faktora proizvodnje*cene po jedinici proizvoda
- UTROŠCI SE DELE NA :1. UTROŠKE MATERIJALA2. UTROŠKE SREDSTAVA ZA RAD3. UTROŠKE RADNE SNAGE
UTROŠAK MATERIJALA- Količine materijala utrošene u procesu proizvodnje- Prema činiocima koji utiču na proizvodnju dele se na:1. Standardne – količina materijala koja se mora utrošiti za proizvodnju proizvoda2. Stvarne – količina materijala koja se stvarno potrošena u proizvodnji (obuhvataju I kalo rastur I lomSa stanovišta procesa pretvaranja materijala u proizvode dele se na:
- Osnovni mat.- ulazi u sastav novog proizvoda- Pomoćni mat.- daje karakteristike novom proizvodu- Energija - režija
UTROŠAK SREDSTAVA ZA RAD- predstavljaju fizičku istrošenost sredstava za rad- predstavljaju gubitak upotrebne vrednosti proizvoda ----- osnovni oblici utroška su: habanje, starenje,lom i kvar
UTROŠCI RADNE SNAGE- trošenje radne snage u jedinici vremena- zavisi od čovekove kvalifikacije za određenu proizvodnju
PODELA TROŠKOVA
PREMA FAKTORIMA PROIZVODNJE:1. Troškovi materijala (osnovnog,pomoćnog, režije I energije)2. Troškovi sredstava za rad (amortizacija, investiciono održavanje I režijskog
materijala)3. Troškovi radne snage ( plate, doprinosi, porezi)
PREMA MESTIMA NASTANKA:1. Troškovi izrade (osnovnog materijala, pomoćnog materijala,energije, troškovi radne snage na proizvodnim mestima)2. Režijski troškovi (troškovi rukovodilačkih radnih mesta)
PREMA NAČINU PRENOŠENJA NA NOSIOCE1. Direktni2. Indirektni
PREMA ZAVISNOSTI OD OBIMA PROIZVODNJE1. FIKSNI 2. VARIJALBILNI.3. Posmatraju se na :
Kratak rok – povećanje proizvodnje u okviru postojećih kapacitetaDugi rok – proširenje kapaciteta
POSMATRANJE TROŠKOVA NA KRATAK ROK
FIKSNI TROŠKOVI- UKUPNI FIKSNI TROŠKOVI NE MENJAJU SE SA PROMENOM
OBIMA PROIZVODNJE- PROSEČNI FIKSNI TROŠKOVI SE SMANJUJU POVEĆANJEM
OBIMA PROIZVODNJE
PFT= UFT/QPFT- PROSEČNI FIKSNI TROŠKOVIUFT – UKUPNI FISKNI TROŠKOVIQ- BROJ JEDINICA PROIZVODA
- U FIKSNE TROŠKOVE SE UBRAJAJU: AMORTIZACIJA KADA SE OBRAČUNAVA VREMENSKI, TROŠKOVI MATERIJALA I RADA U PRIPREMOJ FAZI, TROŠKOVI RADA NAJVIŠIH RUKOVODIOCA
VARIJABILNI TROŠKOVIUKUPNI VARIJABILNI TROŠKOVI SE SRAZMERNO MENJAJU SA PROMENOM OBIMA PROIZVODNJE
DELE SE NA KOMPONENTE:PROPORCIONALNE, DEGRESIVNE ILI PROGRESIVNE I FIKSNE.- Proporcionalni:troškovi osnovnog materijala, pomoćnog materijala, amortizacija, energija PVT=UVT/Q- Degresivni ili progresivni na pr. troškovi kala rastura loma- Fiksni troškovi nastaju raslojavanjem proizvodnih kapaciteta na više zona obia proizvodnje
MARGINALNI TROŠKOVI- odnose se na dodatnu jedinicu troška po jedinici proizvoda
Zona prinosa-marginalni troškovi manji od PVTA-optimalni obim proizvodnje (ravnoteža)
Na dugi rok su troškovi VARIJABILNI.
UT=UFT+UVT
1) CA= EKONOMIJA OBIMA (prinosi rastu brže, a troškovi sporije)2) AB=KONSTANTNI PRINOS(min.troš.-max.dobit)3) BD=DIS EKONOMIJE OBIMA(troškovi rastu brže od prinosa)
RIZIK I LEVERIDŽ Pojam leveridža se vezuje za cilj MAXIMIRANJE PROFITA I RIZIKA U
POSLOVANJU Model finansijskog leveridža – pokazuje efekte poslovanja usled povećanja
troškova. Razlikuju se 3 modela:1. Poslovni rizik I poslovni leveridž2. Finansijski rizik I finansijski leveridž3. Totalni rizik I kombinovani leveridž
Poslovni rizik i poslovni leveridž Poslovni rizik je neizvesnost osvarenja prinosa na ukupna poslovna
sredstva Poslovni dobitak je razlika između marginalnog dobitka I fiksnih troškova
preduzeća. Fiskni troškovi se u kratkom periodu ne manjaju iako se prodaja menja Poslovni leveridž ukazuje na efikasnost poslovanja preduzeća u odnosu na
fiksne troškove
FAKTOR POSLOVNOG LEVERIDŽA
=MARGINALNI DOBITAK/POSLOVNI DOBITAK
FINANSIJSKI RIZIK I FINANSIJSKI LEVERIDŽ Finansijski rizik je rizik ostvarenja bruto dobitka na sopstveni kapital Rizik ostvarenja bruto dobitka vezuje se za ulaganje pozajmljenih sredstava
u stalnu imovinu I trajna obrtna sredstva
FAKTOR FINANSIJSKOG LEVERIDŽA= POSLOVNI DOBITAK/DOBITAK PRE OPOREZIVANJA
FINANSIJSKI IZVEŠTAJI- BILANS STANJA - BILANS USPEHA - TOKOVI GOTOVINE (CASH FLOW)
BILANS STANJA
BILANS STANJA - aktivaStalna sredstva - sredstva koja se dugoročno koriste u poslovanju I to su: zemljište, građevinski objekti,oprema mašine, motorna vozilaObrtna sredstva – sredstva za koja se očekuje da će biti pretvorena u roku od 12 meseci u gotovinu i to su:
- Gotovina- Depoziti u bankama - Potraživanja od kupaca - Zalihe (sirovina, gotovih proizvoda)
ukupnoukupno
Kratkoročne obaveze
Dugoročne obaveze
Obrtna sredstva
Sopstveni kapital
Stalna sredstva
iznosNaziv iznosNaziv
PASIVAAKTIVA
FINANSIJSKI POKAZATELJI KAO OSNOVA DONOŠENJA FINANSIJSKIH ODLUKA
BILANS STANJA- pasivaI Ukupan kapital- obuhvata:
1. Akcionarski kapital – iznosi uplaćeni po osnovu kupovine akcija ili udela u preduzeću
2. Neraspoređena dobit – ostvarena dobit preduzeća koja nije raspoređena akcionarima
3. Revalorizacione rezerve II Dugoročne obaveze – sve obaveze sa rokom dospeća većim od 12 meseci, I to su: obaveze prema dobavljačima I obaveze prema bankamaIII Kratkoročne obaveze – sve obaveze sa rokom dopseća manjim od 12 meseci
BILANS USPEHA
I UKUPAN PRIHODPoslovni prihodiFinansijski prihodiOstali prihodi
II UKUPAN RASHODPoslovni rashodiFinansijski rashodiOstali rashodi
III DOBIT = UKUPAN RASHOD – UKUPAN PRIHOD
IV NETO DOBIT= DOBIT – POREZ NA DOBIT
FINANSIJSKI POKAZATELJI POKAZATELJI LIKVIDNOSTI
Opšti racio likvidnosti= obrtna sredstva / kratkoročne obaveze- Izražava stepen sigurnosti I za njega važi pravilo 2:1, što znači da je preduzeće likvidno ukoliko je ovaj pokazatelj 2 ili više Pokazuje sa koliko je obrtnih sredstava pokriven svaki dinar kratkoročnih obaveza
Rigorozni racio likvidnosti= obrtna sredstva - zalihe kratkoročne obaveze
- Izražava stepen sigurnosti I za njega važi pravilo 1:1, što znači da je preduzeće likvidno ukoliko je ovaj pokazatelj 1 ili više. Pokazuje sa koliko je dinara pokriven svaki dinar kratkoročnih obaveza
Neto obrtna sredstva = obrtna sredstva-kratkoročne obaveze
- Izražava stepen sigurnosti
POKAZATELJI AKTIVNOSTIKoeficijent obrta kupaca= neto prihod od prodaje
prosečni saldo kupaca
Prosečni saldo kupaca= saldo na početku+saldo na kraju godine/2
Prosečan period naplate = 360/ koeficijent obrta kupaca
Pokazuje koliko puta godišnje se naplati potraživanje od kupaca u toku godine. Stavljanje u odnos broja dana u godini (360) i koeficijenta obrta dobija se prosečno vreme trajanja obrta
Koeficijent obrta zaliha= cena koštanja realizovanih proiz.
prosečni saldo zaliha
Prosečni saldo zaliha= saldo na početku+saldo na kraju godine/2
Prosečno vreme obrta zaliha = 360/ koeficijent obrta zaliha
Pokazuje period konverzije zaliha u gotovinu
POKAZATELJI FINANSIJSKE STRUKTURE
ODNOS POZAJMLJNIH PREMA UKUPNIM SREDSTVIMA = POZAJMLJENI IZVORI
UKUPNI IZVORI
POKAZUJE KOLIKO JE SREDSTAVA POZAJMLJENO ZA POSLOVANJE U ODNOSU NA SOPSTVENE IZVORE
POKAZATELJI RENTABILNOSTI
STOPA PRINOSA NA UKUPNA POSLOVNA SREDSTVA = poslovni dobitak X 100
prosečna poslovna sredstva
POKAZUJE KOLIKI JE PRINOS OSTVARILO PREDUZEĆE NA SVAKI DINAR ULOŽENIH POSLOVNIH SREDSTAVA
STOPA PRINOSA NASOPSTVENI KAPITAL= neto dobitak X 100
prosečna sopstveni kapital
POKAZUJE KOLIKI JE PRINOS OSTVARILO PREDUZEĆE NA SVAKI DINAR ULOŽENog SOPSTVENOG KAPITALA
POKAZATELJ PRODUKTIVNOSTIP = Q/L
P – produktivnostQ- ostvareni fizički obim proizvodnjeL – ostvareni utrošak radne snage