Upload
others
View
12
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
1
FAKULTETSKOM VIJEĆU FILOZOFSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA JOSIPA
JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU
Predmet: Ocjena rezultata natječaja za izbor u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora
za područje humanističkih znanosti, polje filologija, grana teorija i povijest književnosti, na
Katedri za staru hrvatsku književnost Odsjeka za hrvatski jezik i književnost Filozofskog
fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i prijedlog da se na mjesto redovitog
profesora izabere izv. prof. dr. sc. Milovan Tatarin.
Na sjednici Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja
Strossmayera u Osijeku, održanoj 27. svibnja 2009. godine, imenovani smo u stručno
povjerenstvo za izbor nastavnika u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora za područje
humanističkih znanosti, polje filologija, grana teorija i povijest književnosti, za predmet stara
hrvatsku književnost, pa podnosimo sljedeće
SKUPNO IZVJEŠĆE
Na natječaj objavljen u Glasu Slavonije 12. lipnja 2009. godine prijavio se jedan
kandidat: izv. prof. dr. sc. Milovan Tatarin. Prijavi na natječaj priložio je sljedeće: a) ovjerenu
kopiju diplome, diplome magistra znanosti i diplome doktorata znanosti; b) životopis s podacima
o školovanju i radnom odnosu; c) kopiju domovnice; d) kopiju rodnog lista; e) CD s izvornim
znanstvenim i stručnim radovima koji su objavljeni nakon izbora u znanstveno-nastavno zvanje
izvanrednog profesora, tj. koji nisu ušli u izvješće za izbor u to zvanje.
Milovan Tatarin roñen je 9. prosinca 1965. u Osijeku. Srednju školu završio je u Dardi
(1980–1982) i Belom Manastiru (1982–1984). Studij hrvatskog ili srpskog jezika i književnosti
upisao je na Pedagoškom fakultetu u Osijeku 1984. godine, gdje je diplomirao 21. rujna 1989.
Od 15. siječnja 1990. radi na osječkom Pedagoškom fakultetu, na Odsjeku za hrvatski jezik i
književnost, prvo kao »pripravnik-istraživač iz područja filologije za književnost na odreñeno
vrijeme« (znanstveni novak), na projektima Udio i doprinos Josipa Jurja Strossmayera
razvitku prosvjete, kulture i umjetnosti (1985–1990, broj projekta 210010004) i Corpus
Strossmayeranum (1996–2000, broj projekta 122011), koje je vodio prof. dr. sc. Stanislav
Marijanović, a od 2000. kao docent za predmet stara hrvatska književnost. Od 1. travnja 2002. u
stalnom je radnom odnosu na Pedagoškom fakultetu (danas Filozofskom) u Osijeku.
2
Milovan Tatarin završio je poslijediplomski studij književnosti na Pedagoškom fakultetu
u Osijeku i 17. studenog 1993. stekao stupanj magistra znanosti, obranivši rad Crnorizac Hrabar
i Nikola Modruški u obrani slavenskog jezika (mentor: prof. dr. sc Stanislav Marijanović, članovi
povjerenstva: prof. dr. sc. Stjepan Damjanović, prof. dr. sc. Dunja Fališevac). Doktorski rad
Legenda o Mariji Egipćanki u staroj hrvatskoj književnosti obranio je na Filozofskom fakultetu
Sveučilišta u Zagrebu 30. ožujka 1999. pred povjerenstvom u sastavu: prof. dr. sc. Stanislav
Marijanović (predsjednik povjerenstva), akademik Josip Bratulić (mentor) i prof. dr. sc. Stjepan
Damjnović (član povjerenstva). Dana 8. lipnja 2000. održao je na Pedagoškom fakultetu
nastupno predavanje (Srednjovjekovna legenda o pokajanoj bludnici i njezini
zapadnoeuropski izvori) za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta (stručno
povjerenstvo: prof. dr. sc. Stanislav Marijanović, prof. dr. sc. Stjepan Damjanović i prof. dr.
sc. Milorad Nikčević), 26. lipnja 2000. izabran je u znanstveno-nastavno zvanje docenta iz
područja humanističkih znanosti, polje znanost o književnosti, za predmet stara hrvatsku
književnost, a 31. siječnja 2005. izabran je u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog
profesora, područje humanističkih znanosti, polje znanost o književnosti, grana kroatistika.
Nastavnu djelatnost obavlja od 1992 (uz prekid od rujna 1993. do lipnja 1994): do 2000.
godine vodio je seminare iz hrvatske srednjovjekovne književnosti, u akademskoj godini
1999/2000. seminare iz nove hrvatske književnosti, a od 2000/2001. predaje staru hrvatsku
književnost na Odsjeku za hrvatski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Osijeku. Od
listopada 2005. do listopada 2007. bio je voditelj Katedre za hrvatsku književnost Odsjeka za
hrvatski jezik i književnost. Godine 2006. osmislio je doktorski studij Književnost i kulturni
identitet, čiji je voditelj bio 2006–2009. Služi se engleskim i ruskim jezikom.
Nakon zbora u zvanje izvanrednog profesora kao gostujući predavač održao je pet
predavanja na 34, 35, 37. i 38. seminaru Zagrebačke slavističke škole: Uloga pučkih kalendara
u formiranju hrvatske čitateljske publike (Dubrovnik, 30. kolovoza 2005), Držić i Machiavelli
(Dubrovnik, 30. kolovoza 2006), Držićev obračun s pozornice – dva prologa Tirene
(Dubrovnik, 6. rujna 2008). Kamo su bježali hrvatski prozaici sedamdesetih? (Dubrovnik, 1.
rujna 2009) i Uskraćeni užitak: o spolnim zabranama u hrvatskoj srednjovjekovnoj i
ranonovovjekovnoj književnoj kulturi (Dubrovnik, 5. rujna 2009).
Kao suradnik sudjelovao je u sljedećim znanstveno-istraživačkim projektima:
Leksikon hrvatske književne kulture 16. stoljeća (projekt 0130403, 2002–2006, voditelj: dr. sc.
Davor Dukić, Filozofski fakultet, Zagreb), Književni dokumentarizam u Slavoniji (projekt
0122008, 2002–2008, voditeljica: dr. sc. Helena Sablić Tomić, Filozofski fakultet, Osijek),
Rubni žanrovi hrvatske književnosti 18. stoljeća (projekt 122–1222665–2677, 2007–,
3
voditeljica: dr. sc. Zlata Šundalić, Filozofski fakultet, Osijek). Uz višu leksikografkinju
Mirjanu Mataiju (Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb), doc. dr. sc. Lea Rafolta
(Filozofski fakultet, Zagreb) i prof. dr. sc. Slobodana P. Novaka (Sveučilište u Splitu) jedan je
od urednika Leksikona Marina Držića (Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2009).
Od posljednjeg izbora u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora Milovan
Tatarin održao je šest priopćenja na znanstvenim simpozijima: »Život Antuna Mandića« Adama
Filipovića, biografija u stihovima, Dani Hvarskoga kazališta (Prostor i granice hrvatske
književnosti i kazališta), Hvar, 4–7. svibnja 2005; Jedan zaboravljeni slavonski kalendar iz
18. stoljeća, Dani Hvarskoga kazališta (Prešućeno, zabranjeno, izazovno u hrvatskoj
književnosti i kazalištu), Hvar, 3–6. svibnja. 2006; Nekoliko rečenica s početka prvoga
prologa »Dunda Maroja«, Dani Hvarskoga kazališta (Počeci u hrvatskoj književnosti i
kazalištu), Hvar, 2–5. svibnja 2007; Tri rimska krčmara, Dani Hvarskoga kazališta (Nazbilj i
nahvao: etičke suprotnosti u hrvatskoj književnosti i kazalištu od Marina Držića do naših dana
u čast 500-obljetnice roñenja Marina Držića), Hvar, 7–10. svibnja 2008; Novo čitanje
»Grižule«, Meñunarodni znanstveni skup »Marin Držić: 1508.–2008.«, Hrvatska akademija
znanosti i umjetnosti, Zagreb, 5–7. studenoga 2008; Putovanje Mande Krkarke, Dani
Hvarskoga kazališta (Putovanje, lutanje, bijeg u hrvatskoj književnosti i kazalištu), Hvar, 6–9.
svibnja 2009. Za francusko izdanje zbornika Marin Držić, svjetionik dubrovačke renesanse (u
kojemu će biti objavljeni radovi s meñunarodnog znanstvenog skupa Marin Držić, svjetionik
dubrovačke renesanse, Universitè Paris IV – Sorbonne, Francuska, 23–25. listopada 2008)
prihvaćen mu je rad »Gorki smijeh« komedije Tripče de Utolče.
Milovan Tatarin bio je mentor pri izradi sedamnaest (17) diplomskih radnji. Uredio je
zbornik radova iz stare hrvatske književnosti studenata Hrvatskoga jezika i književnosti
Pjenušava kupka prošlih vremena (Pedagoški fakultet, Osijek, 2003, 383 str.). Pod njegovim
mentorstvom prihvaćen je sinopsis doktorske disertacije Hrvatska religiozna lirika 16. stoljeća
mr. sc. Krešimira Šimića.
Milovan Tatarin ispunjava minimalne uvjete za izbor u znanstveno-nastavno zvanje
redovitog profesora što ih je propisao Rektorski zbor visokih učilišta Republike Hrvatske (čl.
105., stavka 4. podstavka 1. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Narodne
novine br. 123/03, 105/04. i 174/04, i članak 5., stavka 2. Poslovnika Rektorskog zbora
2005/2006), a to su:
1. U svojstvu nastavnika na visokom učilištu (Filozofski fakultet, Osijek) održao je više od šesto
(600) norma sati;
2. Autor je triju (3) knjiga (Bludnica i svetica: starohrvatska legenda o Mariji Egipćanki,
Zagreb, 2003; Feniks: život i djelo Nikolice Bunića, Zagreb, 2004; Ljubavi nebeske, ljubavi
4
zemaljske: prilozi hrvatskoj nabožnoj književnosti 18. stoljeća, Zagreb, 2007) koje se rabe kao
sveučilišni udžbenici te je autor šest (6) znanstvenih i stručnih knjiga;
3. Pod njegovim mentorstvom obranjeno je sedamnaest (17) diplomskih radnji, a mentor je
jednom doktorantu.;
4. Održao je trideset tri (33) priopćenja na znanstvenim skupovima, od toga šest (6) na
meñunarodnim;
5. Urednik je zbornika Zavičajnik: zbornik stanislava Marijanovića (Pedagoški fakultet, Osijek,
2005) te jedan od urednika Leksikona Marina Držića;
6. Recenzirao je dvanaest (12) znanstvenih knjiga i četiri (4) rada;
7. Bio je voditelj projekta Leksikon Marina Držića, koji se u Leksikografskom zavodu Miroslav
Krleža u Zagrebu izrañivao od 2006. do 2009.
Milovan Tatarin autor je devet (9) autorskih knjiga, od toga su dvije (2) objavljene od
posljednjeg izbora. Priredio je šest (6) knjiga, od toga dvije (2) od posljednjeg izbora. Napisao je
četrdeset pet (45) znanstvenih radova, od toga petnaest (15) od posljednjega izbora. Autor je
dvije čitanke: za peti razred (Psst! Knjige govore!, u suradnji s Jagnom Pogačnik, Profil,
Zagreb, 2003) i osmi razred (Početnica za odrasle, u suradnji s Julijanom Matanović, Profil,
Zagreb, 2001).
Opisat ćemo njegove znanstvene autorske knjige do posljednjeg izbora, a zatim knjige objavljene
od posljednjeg izbora, kao i znanstvene, stručne i tekstološke radove od posljednjeg izbora.
Knjige objavljenje do izbora u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora
1. Od svita odmetnici: rasprave o nabožnim temama u Slavoniji u 18. stoljeću (Književni krug,
Split, 1997, 470 str., ISBN: 953–163–083–6).
Knjiga okuplja sedam opsežnih studija o raznim aspektima slavonske nabožne
književnosti: o prepjevima psalama u slavonskoj književnosti, o nabožnim spjevovima Antuna
Josipa Knezovića, o Svetoj Rožaliji Antuna Kanižlića i metametričkim aspektima stiha i oblika, o
književnim utjecajima u Bogomolnoj knjižici Marijana Lanosovića, o Životu svetoga Eustakije
Antuna Josipa Turkovića, o pismama jadovitim Josipa Stojanovića, o Dilima svetih mučenika
Ivana Marevića. Pristupajući relativno nepoznatom korpusu starije, ponajprije slavonske
književnosti, Tatarin je predmetu svojih analiza pristupio s jedne strane tradicionalnom
filološkom metodom (pitanje biografije autora, bibliografije, izvora tekstova, pitanje rukopisa ili
pak tiskanih djela), a zatim modernijim, najčešće stilističkim ili strukturalističkim pristupima
5
analizirao pojedine korpuse. Ispitujući slavonsku književnost kao specifičnu i relativno
autonomnu književnokulturnu dionicu ranonovovjekovne hrvatske književnosti, osvijetlio je
razloge njezine otvorenosti kršćanskoreligioznoj tematici, kao i njezino odustajanje od visokih
estetičkih motivacija književnog teksta. No, istodobno je otkrivao i povezanost slavonskog
segmenta stare hrvatske književne kulture s onim dubrovačko-dalmatinskim.
2. Zaboravljena Oliva: rasprave o hrvatskoj nabožnoj književnosti 18. stoljeća (Matica hrvatska,
Zagreb, 1999, 253 str., ISBN: 953–150–193–9).
Knjiga sadrži šest studija koje se bave raznim aspektima slavonske nabožne književnosti
18. stoljeća. Uvodna studija Tomo Matić i slavonska književna baština 18. stoljeća analizira
doprinos toga povjesničara književnosti proučavanju slavonske književnosti, a na izvjestan način
govori i o Tatarinovoj intenciji da nastavi njegovim tragom. I uistinu, u ostalih pet studija knjige
autor analizira pojedine slavonske pisce ili pojedina djela koja su ostala izvan
književnopovijesnih interesa. U jednoj od njih bavi se slavonskim crkvenim prikazanjima,
pokazujući da je taj srednjovjekovni žanr u uvjetima nerazvijenog književnokulturnog života
Slavonije bio struktura duga trajanja te da je i u 18. stoljeću obnašao važnu ulogu u religioznom i
književnokulturnom životu. U studiji o pitanju Kanižlićeva autorstva nekih pjesama u
Bogoljubnim pismama Jurja Muliha analizom stila i pokazivanjem visoke estetske razine
pojedinih tekstova Tatarin nastoji dokazati da je riječ o Kanižlićevu autorstvu odreñenog broja
pjesama. Tri studije u knjizi posvećene su spjevu Život svete Olive. Prva se bavi izdanjima spjeva
u 19. stoljeću, druga studija analizira strukturu spjeva Antuna Josipa Knezovića, a treća govori o
rukopisnoj tradiciji spjeva. Priča o »djevojci bez ruku« zainteresirala je Tatarina nekolikim
svojim aspektima: tematikom, specifičnim svijetom koji oblikuje, medievalnim svjetonazorom,
ali isto tako i dugotrajnom prisutnošću u hrvatskoj književnoj kulturi. Knjiga Zaboravljena
Oliva, obrañujući i analizirajući zapostavljena nabožna djela različite generičke pripadnosti u
slavonskoj književnosti 18. stoljeća, osvjetljava specifičnu književnu kulturu Slavonije u 18.
stoljeću, onaj njezin segment koji je bio vrlo produktivan, postojeći paralelno, ali ne i
antagonistički, sa sekularnom prosvjetiteljskom književnom kulturom osamnaestostoljetne
Slavonije. Na taj je način knjiga lijep i relevantan doprinos osvjetljavanju pluralizma tematskih i
idejnih svjetova slavonske književnosti 18. stoljeća.
3. Povijest, istina, prašina: skeptički ogledi (Znanje, Zagreb, 2002, 179 str., ISBN: 953–195–
244–2).
Iako knjiga ima za predmet suvremenu hrvatsku književnost, dvije studije uvelike su
odreñene pristupnikovim dobrim poznavanjem starije hrvatske književnosti. Riječ je o studiji Tri
6
stranca hrvatske komedije ili kako smo se smijali povijesti (Drame Tahira Mujičića, Borisa
Senkera i Nine Škrabea (str. 29–51) u kojoj se analiziraju farse Novela od stranca, Domagojada i
Trenk iliti Divji baron navedenog trojca i intertekstualni odnos tih dramskih parodija s hrvatskom
ne samo književnom nego i kulturnom baštinom. Uočavajući da je u svim tekstovima riječ o
dramskim parodijama s ironičkim odmakom prema predlošcima i snopovima značenja koje su
prototekstovi i protolikovi imali, Tatarin razmatra niskomimetske moduse suvremenih dramskih
tekstova i funkcioniranje njihovih parodičkih obrata u odnosu na visokomimetske moduse
predložaka. U studiji Tvrña – nevidljivi tragovi (str. 145–173) Tatarin u obliku fikcionalne
memoarske proze evocira osječku Tvrñu kao kulturni spomenik i kao mjesto gdje su živjeli i
radili brojni stari slavonski pisci (Marijan Lanosović, Josip Stojanović, Matija Petar Katančić,
Matija Antun Relković, Martin Pustaić, Antun Josip Turković i drugi). Iako na rubu publicistike,
taj rad ima i osobine znanstvenog rada.
4. Bludnica i svetica: starohrvatska legenda o Mariji Egipćanki (Naklada Ljevak, Zagreb, 2003,
494 str., ISBN: 953–178–595–3).
Knjiga predstavlja najpotpuniju analizu književne obrade legende o Mariji Egipćanki u
hrvatskoj književnosti. U prvom dijelu autor je analizirao legendu s hagiografskog i književnog
aspekta te se pozabavio hagiografskim tradicijama u legendi, kao i motivsko-tematskim
podudarnostima u raznim legendarnim tekstovima o »pokajanoj prostitutki«. Zatim je, nakon
osvrta na dosadašnja proučavanja legendarne grañe o Mariji Egipćanki u hrvatskoj književnoj
historiografiji, kronološkim redom istražio sve hrvatske književne tekstove u kojima se legenda
oblikovala, od srednjovjekovnih tekstova (u beneventanskome privezu Pasionalu MR 164 i u
Ivančićevu zborniku, u kojem je legenda oblikovana kao mirakul), preko analize obrade legende
u Životu nikoliko izabranih divic Fausta Vrančića i u Dubrovačkom legendariju pa do obrade
legende u djelu Cvet sveteh kajkavskog hagiografa Hilariona Gašparotija i spjevu Život i pokora
svete Marije Egipkinje Dubrovčanina Nikole Marčija. U knjizi je Tatarin, prezentirajući obradu
jedne teme i jednog lika u različitim razdobljima hrvatske književnosti, od srednovjekovlja do
baroka, detaljno i precizno analizirao hagiografska djela o Mariji Egipćanki s pozicija
tradicionalnih filoloških, ali isto tako i strukturalističkih, komparativnih te kulturoloških
aspekata. Ta knjiga, kojoj, doduše, u temeljima leži pristupnikov doktorski rad, uvelike je
prerasla okvire toga rada i do te je mjere prerañena da se može smatrati novim djelom.
5. Feniks: život i djelo Nikolice Bunića (Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 2004, 285 str.,
ISBN: 953–185–091–7).
7
U prvom dijelu knjige (1–183) monografski je obrañen život i rad Nikolice Bunića (oko
1635–1678), a u drugom dijelu nalaze se prema kritičkim tekstološkim načelima prireñena
Bunićeva djela. Knjiga Feniks za povijest hrvatske književnosti dvostruko je važna. S jedne
strane predstavlja prvi monografski prikaz života i rada sedamnaestostoljetnog dubrovačkog
diplomata i pjesnika Nikolice Bunića; s druge strane, budući da djela tog pisca ili uopće nisu
objavljena ili su objavljena nekritički, tekstološki kritičko objavljivanje cjelokupna autorova
opusa toga autora na jednom mjestu od nemala je značenja za hrvatsku književnu kulturu. U
knjizi su objavljena sljedeća djela Nikolice Bunića: epilij Glavosječenje navještitelja
Jezusova, Ivana Krstitelja slavnog, u kojem se opjevava novozavjetna priča o Ivanu Krstetelju
i njegovoj smrti; lament Grad Dubrovnik vlastelom u trešnju i alegorijski spjev Feniče u
kojem se pripovijeda o katastrofalnom potresu te izražava vjera da će se grad Dubrovnik
obnoviti kao antička ptica Feniks. U monografskom dijelu knjige na temelju historiografskih
izvora prikazuje se život Nikolice Bunića, a isto tako opisuju se sva njegova djela, analizira se
tematika, stil, stih, kompozicijska struktura, a isto tako i izvanknjiževna – riječ je o djelima s
angažiranom moralno-kršćanskom i rodobljubnom tendencijom – funkcija. Tako se i život i
rad toga zanemarenog pjesnika, koji je uvijek ostajao na rubu književnopovijesnih opisa, u
knjizi ocrtava precizno i detaljno, uz uvijek relevantnu historiografsku i književnopovijesnu
argumentaciju.
6. Kućni prijatelj: ogledi o suvremenoj hrvatskoj prozi (Mozaik knjiga, Zagreb, 2004, 217. str.,
ISBN: 953–196–300–2).
U knjizi su skupljeni članici i kritike o suvremenoj hrvatskoj proznoj produkciji.
Smatramo važnim napomenuti i tu pristupnikovu djelatnost.
Knjige i znanstveni i stručni radovi objavljeni nakon izbora u znanstveno-nastavno zvanje
izvanrednog profesora
Poslije izbora u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora Milovan Tatarin objavio je
dvije (2) autorske knjige, a dvije (2) je priredio. Osim toga, objavio je petnaest (15) radova, od
toga trinaest (13) izvornih znanstvenih radova i dva (2) stručna rada.
I. Znanstvena knjiga (a3)
Ljubavi nebeske, ljubavi zemaljske: prilozi hrvatskoj nabožnoj književnosti 18. stoljeća
(Disput, Zagreb, 2007, 446 str., ISBN: 978–953–260–037–7).
8
Knjiga sadrži sedam studija: Plač Gospin i muka Isukrstova u slavonskoj nabožnoj
knjizi 18. stoljeća (str. 7–105). U radu se analizira Gospin plač u djelima slavonskih autora
18. stoljeća (Šimun Mecić, Ivan Velikanović, ðuro Sertić, Antun Josip Turković) te se
pokušavaju utvrditi njihovi predlošci. Istraživanje pokazuje da se Mecić oslanjao na Nauk
krstjanski (1616) franjevca Matije Divkovića, ðuro Sertić na Cvit razlika mirisa duhovnoga
(1726) franjevca Tome Babića, dok je Turković preuzeo Sertićevu obradu Babića. Za razliku
od spomenutih autora, u čijim djelima nalazimo narativno-dijalošku, a ne dramsku verziju
Gospina plača, Ivan Velikanović će jezično prilagoditi Muku Gospodina našega Isukrsta i
plač matere njegove (1753) Petra Kneževića.
Studija Hagiografski epilij o svetoj Olivi Antuna Josipa Knezovića (str. 107–209)
obrañuje Život svete Olive (1761), jedan od tri hagiografska epilija slavonskoga pjesnika
Antuna Josipa Knezovića. Nastao je na temelju anonimne i danas nepoznate čakavske verzije,
objavljene u Mlecima 1698. godine. Popularnu legendu o »djevojci bez ruku« Knezović je
ispjevao dvanaesteračkim distisima, a čakavski je tekst prenio u štokavsku ikavicu.
Studija Epilij Nikole Marčija o svetoj Mariji Egipćanki (str. 211–315). analizira
hagiografski epilij Život i pokora svete Marije Egipkinje Nikole Marčija (1718–1806), jedino
djelo u stihovima posvećeno toj svetici. Marčiju je kao predložak poslužilo djelo Španjolca
Pedra de Ribadeneyre Flos Sanctorum. Epilij ima šest pjevanja i u njemu je kronološki
ispripovijedana priča o srednjovjekovnoj pokajanoj bludnici Mariji. Tematsko-motivski blizak
sedamnaestostoljetnim pjesnicima koji su opjevavali živote pokajanih grešnika (Ivan
Gundulić, Suze sina razmetnoga, Ivan Bunić Vučić Mandalijena pokornica, Ignjat ðurñević
Uzdasi Mandalijene pokornice), pisan osmeračkom sestom rimom, sa zamjetnom uporabom
baroknoga ornatusa, s križanjem dionica epskoga i neepskoga podrijetla (monološko-
refleksivne partije), sa živopisnim opisom pakla i Luciferova bijesa, epilij Život i pokora svete
Marije Egipkinje možda po vremenu tiskanja pripada kraju 18 stoljeća, no istodobno uskrsava
ponešto od najboljih proizvoda prethodne barokne epohe.
Jedna latinična verzija legende o svetoj Mariji Egipćanki i njezin talijanski izvor (str.
317–346). U radu je riječ o latiničnom rukopisu legende o svetoj Mariji Egipćanki koji se
čuva u Arhivu Male braće u Dubrovniku (br. 1207). Nastao najvjerojatnije u 18. stoljeću,
rukopis je ostao nezamijećen, a predstavlja dio korpusa hrvatskih prijevoda žitija spomenute
svetice, koji su nastajali od 11. do kraja 18. stoljeća, pisanih latinicom i glagoljicom, latinskim
i hrvatskim jezikom, u prozi i stihu. Komparativna analiza rukopisa br. 1207 pokazuje da je
nepoznati prevoditelj kao predložak koristio talijanski prijevod djela Flos Sanctorum
Španjolca Alonsa de Villegasa.
9
Metastasijev »Giuseppe riconosciuto« u Slavoniji (str. 347–380). Biblijska priča o
Josipu Prekrasnom (Postanak, 37–50) bila je iznimno popularna u staroj hrvatskoj
književnosti (Brevijar Vida Omišljanina, Oksfordski zbornik, Libro od mnozijeh razloga,
Mavro Vetranović: Skazanje od Osiba, sina Jakova patrijarke, Petar Vuletić: Osip pravedni,
Lukrecija Bogašinović: Očitovanje Jozefa pravednoga, sina patrijarke Jakoba, Grgur
Čevapović: Josip, sin Jakoba patrijarke), obrañivana u prozi i stihovima, koliko danas znamo,
od 14. do početka 19. stoljeća. Drama Josip poznan od svoje braće (1791) osječkog franjevca
Aleksandra Tomikovića (1743–1829), inače prijevod oratorija Giuseppe riconosciuto Pietra
Metastasija, zauzima posebno mjesto u tomu korpusu budući da je riječ o jedinom hrvatskom
tiskanom prijevodu kojega Metastasijeva djela u hrvatskoj ranonovovjekovnoj književnoj
kulturi.
Dijarij Antuna Josipa Turkovića, osječkoga župnika (str. 381 –404). U radu je riječ o
rukopisnom dnevniku koji je Turković počeo voditi 1798. kad je postao župnik u Tvrñi.
Pokušava se pokazati da je riječ o specifičnom autobiografskom žanru, tzv. dnevniku-kronici,
u kojemu se prepleću podaci iz Turkovićeva javnog i privatnog života.
Sjećanje na Antuna Kanižlića u vrijeme hrvatskoga narodnog preporoda (str. 405–
436). Zanimanje za Antuna Kanižlića (1699–1777), jedinog slavonskoga pjesnika 18. stoljeća
u čijim je nabožnim pjesmama i poemi Sveta Rožalija (1780) barokni stil posljedica svjesnog
estetičkog izbora, nije prestalo ni tijekom 19. stoljeća: u Danici ilirskoj tiskane su pjesme iz
njegovih molitvenika, prireñivana su nova izdanja njegovih djela, nabožni lirski sastavci iz
njegovih molitvenika uvrštavani su u knjige iste žanrovske pripadnosti, ali drugih autora, Ivan
Krizmanić prepjevao je Svetu Rožaliju na kajkavsko narječje, Miroslav Kraljević u Požegi
1863. iznova je tiskao Svetu Rožaliju, pojavljuju se prvi biografski i književnopovijesni
prikazi Kanižlićeva života i djela (Andrija Rumpler, Josip Forko, Matija Pavić, Ivan
Scherzer), a sjećanje na tog požeškoga isusovca oživjet će i u pripovijetki Opančareva kći
(Vijenac, 1871) Josipa Eugena Tomića.
Sve studije u knjizi pisane su na filološki najvišoj razini, s uvidom u korpuse pojedinih
djela, njihovu književnopovijesnu sudbinu, sve teze dobro su argumentirane, izlaganje o
pojedinom problemu jasno i transparentno.
II. Znanstveni radovi u znanstvenim časopisima, periodičkim publikacijama i ostalim
edicijama (skupina a1 i a2)
Od posljednjega izbora Milovan Tatarin objavio je petnaest (15) radova, od toga trinaest (13)
izvornih znanstvenih radova i dva (2) stručna rada u časopisima i publikacijama vrednovanima
a2. Navest ćemo ih kronološkim redom.
A) Izvorni znanstveni radovi (a2)
10
1. Galateja i Heroja – tužne žene Palmotićevih drama, u: Krležini dani u Osijeku 2003.
(Hrvatska dramska književnost i kazalište u svjetlu estetskih i povijesnih mjerila), priredio
Branko Hećimović, recenzenti Nikola Batušić i Pavao Pavličić, Zavod za povijest hrvatske
književnosti, kazališta i glazbe HAZU, Odsjek za povijest hrvatskog kazališta – Zagreb,
Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku, Filozofski fakultet, Osijek, Zagreb – Osijek, 2004, str.
45–63, ISBN: 953–154–647–9 (HAZU) (u vrijeme kad se pisalo izvješće za izbor u
znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora zbornik se još nije pojavio, nego
početkom prosinca 2004).
U radu se analiziraju dramski tekstovi Ači i Galatea i Ero vila plačući nad Leandrom
mrtvijem Džora Palmotića (1606–1675). Osim što se pokušava ukazati na utjecaj Ivana
Gundulića i Junija Palmotića, analiza je ponajprije usmjerena na verzifikacijski i stilski aspekt
spomenutih djela: proučavanjem stihovno-strofičkoga izbora (osmerački katreni, abab, abba)
Tatarin pokazuje da nije samo riječ o uobičajenom metričkom izboru pisaca seičenta, nego da
stih i rima u djelima tog pjesnika imaju i dodatna značenja, uposlena u karakterizaciju likova.
Analiza fonda uporabljenih retoričkih sredstava (jake metafore, poliptoton, paregmenon,
antiteze, gomilanja, nabrajanja) vodi zaključku da je Palmotić vješto vladao baroknim stilom i
nipošto nije zaostajao za suvremenicima: premda je nasljedovao tematsko-motivske i
figuralne obrasce, a opus mu je više no malen, ipak je važan za razumijevanje doba u kojemu
je nastao.
2. Trpezarijske svečanosti u slavonskoj književnosti 18. stoljeća, u: Dani Hvarskoga kazališta
31 (Igra i svečanost u hrvatskoj književnosti i kazalištu), uredništvo knjige: Nikola Batušić,
Rafo Bogišić, Pavao Pavličić, Milan Moguš, recenzenti Miroslav Šicel i Pavao Pavličić,
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Književni krug, Zagreb – Split, 2005, str. 97–149,
ISBN: 953–154–672–X (HAZU), 953–163–257–X (Književni krug).
Analizirajući nekoliko tekstova nastalih u Slavoniji u 18. stoljeću iz
književnoantropološke perspektive, autor pokušavaj rekonstruirati onodobne prehrambene
navike. Tatarinovu su pozornost zaokupili prozni rukopisni Dijarij Antuna Josipa Turkovića
(1758–1806), Kućnik (1796) i Čestitanje godovno Josipa Stipana Relkovića (1754–1801),
Zeca priponizna tužba Antuna Josipa Turkovića te Razgovor priprosti iliti vrtlar s povrtaljem
se razgovara (1822) Adama Filipovića Heldentalskoga (1792–1871). Motivacije za nastanak
tih sastavaka nisu bile iste, a moglo bi se zaključiti da je potreba pisanja o hrani bila motiviran
isto toliko zbiljom koliko i literarnim ambicijama pisaca.
11
3. Jedna latinična verzija legende o svetoj Mariji Egipćanki i njezin talijanski izvor, u: Drugi
Hercigonjin zbornik, uredio Stjepan Damjanović, recenzenti Krešimir Nemec i Ivo
Pranjković, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2005, str. 411–428, ISBN: 953–169–108–
8.
Rad je uvršten u knjigu Ljubavi nebeske,ljubavi zemaljske te je tamo i opisan.
4. »Mačuš i Čavalica« Vlaha Skvadrovića, spjev pun mora, u: Zavičajnik: zbornik Stanislava
Marijanovića, priredio Milovan Tatarin, Filozofski fakultet, Osijek, 2005, str. 465–498,
ISBN: 953–6456–54–0.
U radu je riječ o jedinom poznatom većem djelu Vlaha Skvadrovića (1643–1691),
kratkom spjevu Mačuš i Čavalica. Analiziraju se postupci preuzeti iz tradicionalne epike,
konvencionalni motivi karakteristični za pastoralnu književnost, utvrñuje se autorova ovisnost
o baroknim religioznim poemama te se podrobnije opisuje stilski aspekt spjeva.
5. »Život Antuna Mandića« Adama Filipovića, biografija u stihovima, u: Dani Hvarskoga
kazališta 32 (Prostori i granice hrvatske književnosti i kazališta), uredništvo knjige: Nikola
Batušić, Rafo Bogišić, Pavao Pavličić, Milan Moguš, Hravatska akademija znanosti i
umjetnosti, Književni krug, Zagreb – Split, 2006, str. 122–163, ISBN: 953–154–708–4
(HAZU), 953–163–274–X (Književni krug).
U radu je riječ o stihovanom životopisu ñakovačkog biskupa Antuna Mandića koji je
napisao i u Pečuhu 1823. objelodanio Adam Filipović. Život Antuna Mandića djelo je po
svojemu sadržaju heterogeno i sadrži – osim podataka o biskupovu životu – moralne pouke,
zapise o recepciji književnih tekstova, ponekad podatke o samome autoru. Pristupom i
obradom teme Filipović je proširio granice jednoga žanra, a spjev je osobito važan zbog stava
o znanju kao preduvjetu čovjekova napretka. Prosvjetiteljsko-racionalistička komponenta o
jednakosti svih ljudi, želja da se u predstavljanju Mandićeva života bude istinit, objektivan i
kritičan te pokušaj ocrtavanja društvenoga konteksta, čine Filipovićev biografski spjev
zanimljivim kako u književnopovijesnom, tako i u kulturološkom smislu.
6. Uloga pučkih kalendara u stvaranju hrvatske čitateljske publike (Kalendar Ignjata Alojzija
Brlića), u: Raslojavanje jezika i književnosti, Zbornik radova 34. seminara Zagrebačke
slavističke škole, urednik Krešimir Bagić, recenzenti Stjepan Damjanović i Mateo Žagar, FF
pres, Zagreb, 2006, str. 107–141, ISBN: 953–175–258–3.
Polazeći od teze da su pučki kalendari, namijenjeni neobrazovanim i socijalno nižim
slojevima, odigrali iznimno važnu ulogu u stjecanju navike čitanja i bili jedina veza pretežitog
12
dijela slavonskog puka s knjigom u predilirsko i ilirsko doba, autor se posebno pozabavio
kalendarima koje je od 1836. do 1855. ureñivao Ignjat Alojzije Brlić (1795–1855). Tatarina
su osobito privukli oni prilozi koji potvrñuju Brlićevo izvrsno poznavanje nacionalne
književne baštine, i to u vremenima kad ona nije bila ni istražena ni – što je još važnije –
dostupna onako kako je danas. Naime, u analiziranim kalendarima nalaze se djela kao što su
Radonja Vladislava Menčetića, Nadodanje glavni dogañaja Razgovoru ugodnomu naroda
slovinskoga (1768) Emerika Pavića, spjev Anka i Stanko Ane Vidović (1800–1879), Od
privare i zle naravi ženske Ivana Ivaniševića (1608 – ?1665), Fedra, Augustova odsužnjika,
pričice Esopove ðura Ferića (1739–1820).
7. Je li se što sačuvalo od kalendara Emerika Pavića?, u: Tkivo kulture: zbornik Franje
Emanuela Hoška, urednica s. Nela Veronika Gašpar, recenzenti Marijan Jurčević i Irvin
Lukežić, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, Teologija u Rijeci, Rijeka, 2006, str. 289–314, ISBN:
953–11–0254–6 (Kršćanska sadašnjost).
U radu je riječ o kalendarima franjevca Emerika Pavića (1716–1780), o čemu je prvu
vijest donio Ivan Kukuljević Sakcinski u Bibliografiji hrvatskoj (1860). Potonja su
istraživanja utvrdila da je on kalendare ureñivao dosta dugo, od 1746. do 1780. godine. U
Novoureñenom ilirskom kalendaru iliti Svetodaniku za prosto godište 1842. tiskanom u
Budimu sačuvani su ulomci iz Pavićevih kalendara za 1761. i 1767. godinu. Na temelju
bilješke o njihovu sadržaju donosi se nešto podataka o tom aspektu Pavićeve književno-
prosvjetne djelatnosti, posebno pak o vremenu kad je čitatelje počeo upoznavati s djelom
Andrije Kačića Miošića Razgovor ugodni naroda slovinskoga, kojega je, inače, djelomično
preveo na latinski jezik (Descriptio soluta et rytmica regum, banorum caeterorumque heroum
slavinorum seu illyricorum, 1764) te ga na poseban način nadopunio u djelu Nadodanje
glavni dogañaja Razgovoru ugodnomu naroda slovinskoga (1768).
8. »Priobrazna pisma« o Piramu i Tizbi u kalendaru Antuna Nagya, »slavonskoga Ovidije«,
u: Osmišljavanja: zbornik u čast 80. roñendana akademika Miroslava Šicela, priredio Vinko
Brešić, recenzenti Julijana Matanović i Josip Užarević, FF Press, Zagreb, 2006, str. 87–111,
ISBN: 953–175–265–6.
Ovidijeva priča o Piramu i Tizbi iz četvrte knjige Metamorfoza više je puta obrañivana
u staroj hrvatskoj književnosti. Najopsežniji je epilij Barne Karnarutića Izvarsita ljubav i
napokom nemila i nesrićna smart Pirama i Tižbe (1586), a tu je i Ljubav Pirama i Tizbe
(1597) Dominka Zlatarića te Zgoda V. Ignjata ðurñevića (Razlike zgode nesrećne ljubavi).
Prepjev Antuna Nagya (1774–1847), tiskan u Novom i starom kalendaru iliričkom 1813.
13
godine, razlikuje se od spomenutih obrada i prilagoñen je pučkome čitatelju: priča je
skraćena, izostavljeni su mnogi detalji, stilska razina je siromašna, česte su gramatičke i
verzifikacijske nezgrapnosti. Nagy je očito čitateljima Kalendara htio ponuditi priču koja će
ih ponajprije zabaviti i ganuti.
9. Jedan zaboravljeni slavonski kalendar iz 18. stoljeća, u: Dani Hvarskoga kazališta 33
(Prešućeno, zabranjeno i izazovno u hrvatskoj književnosti i kazalištu), uredništvo knjige:
Nikola Batušić, Rafo Bogišić, Pavao Pavličić, Milan Moguš, Hrvatska akademija znanosti i
umjetnosti, Književni krug, Zagreb – Split, 2007, str. 131–185, ISBN: 978–953–154–771–0
(HAZU), 978–953–163–286–7 (Književni krug).
Premda je bilo poznato da je Emerik Pavić prireñivao kalendare i tiskao ih u Budimu,
u napisima o toj pučkoj publikaciji uglavnom se tvrdilo da se nijedan primjerak Pavićeva
kalendara nije sačuvao. U radu se meñutim nastoji dokazati da su primjerci kalendara za
1766. i 1769. godinu upravo njegovi. Njihov je književni dio osobito zanimljiv: prozni i
stihovani sastavci iz Razgovora ugodnoga naroda slovinskoga Andrije Kačića Miošića i
stihovane basne, pretežno Ezopove te jedna Fedrova. Da je Pavić prepjevavao basne nigdje
nije zabilježeno, no čini se da je riječ o prvome slavonskom prepjevu ezopovskih priča u stihu
koji je u tiskanom obliku bio dostupan najširem sloju čitatelja.
10. Držić i Machiavelli: nacrt za jedno čitanje Držićeva makijavelizma, u: Jezik književnosti i
književni ideologemi, Zbornik radova 35. seminara Zagrebačke slavističke škole, urednik
Krešimir Bagić, recenzenti Stjepan Damjanović i Mateo Žagar, Filozofski fakultet u Zagrebu,
Zagrebačka slavistička škola, Hrvatski seminar za strane slaviste, Zagreb, 2007, str. 63–85,
ISBN: 978–953–175–286–2.
Autor je u studiji ublažio tezu da je Marin Držić u doba prikazivanja Dunda Maroja
već imao koncept urote te iznio pretpostavku da je, meñu ostalim, ironizirao stavove Niccolòa
Machiavellija o »novom vladaru«, a ideje o sreći i vrlini prekodirao u drugi sustav vrijednosti.
11. Nekoliko rečenica s početka prvoga prologa »Dunda Maroja«, u: Dani Hvarskoga
kazališta 34 (Počeci u hrvatskoj književnosti i kazalištu), uredništvo knjige: Nikola Batušić,
Rafo Bogišić, Pavao Pavličić, Milan Moguš, recenzenti Dunja Fališevac i Branko Hećimović,
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Književni krug, Zagreb – Split, 2008, str. 35–46,
ISBN: 978–953–154–815–1 (HAZU), 978–953–163–163–1 (Književni krug).
U radu se analizira nekoliko rečenica s početka prvoga prologa Dunda Maroja kojima
Dugi Nos podsjeća na negromanciju koju je pred dubrovačkim gledateljima izveo prije tri
14
godine, tj. 1548, misleći pritom na – danas izgubljenu – komediju Pomet. Tatarin pokazuje da
je Petar Kolendić svojedobno pogrešno tumačio negromantovo spominjanje Place, utruñujući
se objasniti nesklad izmeñu odreñenja scenskoga prostora Dunda Maroja u Rešetarovu
rukopisu (Vijećnica) i spomena Place u prvom prologu. Zaključuje da Dugi Nos ne govori o
mjestu izvoñenja Dunda Maroja, nego Pometa te da potonja Držićeva komedija nije
prikazana na Placi već u istome prostoru u kojemu i Dundo Maroje, u Vijećnici.
12. Tri rimska krčmara, u: Dani Hvarskoga kazališta 35 (Nazbilj i nahvao: etičke suprotnosti
u hrvatskoj književnosti i kazalištu od Marina Držića do naših dana. U čast 500-obljetnice
roñenja Marina Držića), uredništvo knjige: Nikola Batušić, Rafo Bogišić, Pavao Pavličić,
Milan Moguš, recenzenti Dunja Fališevac i Branko Hećimović, Hrvatska akademija znanosti i
umjetnosti, Književni krug, Zagreb – Split, 2009, str. 72–82, ISBN: 978–953–154–870–0
(HAZU), 978–953–163–314–7 (Književni krug).
U kritičkom izdanju Dunda Maroja, koje je 1930. za sedmu knjigu edicije Stari pisci
hrvatski priredio Milan Rešetar, meñu dramatis personae navode se »tri rimska krčmara«. Na
sceni se pojavljuju triput: u prvom prizoru prvog čina, devetom prizoru drugog čina te
devetom prizoru četvrtog čina U radu se ispituje koliko se krčmi i koliko krčmara pojavljuje u
komediji te nisu li njihove replike izmiješane te se dolazi do zaključka da je u komediji
zapravo dva krčmara, a da su zabune nastale zbog prepsivačkih pogreški u Rešetarovu
rukopisu.
13. Dva prologa »Tirene«, u: Prostor u jeziku / Književnost i kultura šezdesetih, Zbornik
radova 37. seminara Zagrebačke slavističke škole, urednik Krešimir Mićanović, recenzenti
Tvrtko Vuković i Mateo Žagar, Filozofski fakultet u Zagrebu, Zagrebačka slavistička škola,
Hrvatski seminar za strane slaviste, Zagreb, 2009, str. 139–153, ISBN: 978–953–175–337–1.
U radu se analiziraju dva prologa Tirene te se nastoji pokazati da je sadržaj prvog
prologa u vezi s prigovorima koji su upućeni Držiću nakon izvedbe Pometa, čime se na
drukčiji način želi potvrditi da je Pomet izveden prije Tirene. Takoñer se razlučuju napadi na
Držića na one poslije izvedbe Pometa, a prije Tirene, i na one poslije izvedbe Tirene, da bi se
na kraju dala nova definicija metafore »katanaca«.
B) Stručni radovi (a2)
1. Epilij Nikolice Bunića o svetom Ivanu Krstitelju, Hrvatska književna baština, knjiga 3,
urednici Dunja Fališevac, Josip Lisac, Darko Novaković, Ex libris, Zagreb, 2004, str. 311–
15
344, ISBN: 953–6310–33–3 (u vrijeme kad se pisalo izvješće za izbor u znanstveno-nastavno
zvanje izvanrednog profesora knjiga se još nije pojavila, nego tijekom 2005.)
U radu je riječ o epiliju Glavosječenje navještitelja Jezusova Ivana Krstitelja
slavnoga, koji za života autorova nije tiskan, a u kojemu je, na barokni način, ispripovijedana
biblijska priča o Ivanu Krstitelju, Herodu, Herodijadi i Salomi. Pisan u tri pjevanja,
osmeračkim katrenima (abab), s razrañenom karakterološkom shemom, Bunićevo je djelo
lijep primjer seičenteskne naracije u stihu. U dodatku rada u suvremenoj se grafiji, prema
načelima kritičke tekstologije, donosi epilij prema rukopisu br. 108 iz 18. stoljeća, koji se
čuva u Arhivu Male braće u Dubrovniku. U kritičkom aparatu zabilježena su bitnija
odstupanja u trima osamnaestostoljetnim rukopisima: br. 342 (Znanstvena knjižnica,
Dubrovnik;), br. 203 (Arhiv Male braće; Dubrovnik) i I b 103 (Arhiv Hrvatske akademije
znanosti i umjetnosti, Zagreb).
2. Muškarac koji je javno branio i slavio žene (Uz 430. obljetnicu roñenja Jakova
Armolušića), Kolo, XIV, 4, Zagreb, 2004, str. 197–216, ISSN: 1331–0992 (broj se pojavio
početkom 2005).
U radu se daje osvrt na mizogine tekstove hrvatske srednjovjekovne i
ranonovovjekovne književne kulture, a zatim se u tom kontekstu motri knjiga Slava ženska
(Padova, 1643) Jakova Armolušića (oko 1575–1649), napisana kao reakcija na jedan dio
knjige Ivana Ivaniševića Kita cvitja razlikova (Venecija, 1642), pri čemu se zaključuje da je
Armolušić za svoje doba zastupao demokratska stajališta o ravnopravnosti spolova, toleranciji
i pravu na razliku.
III. Tekstološko-prireñivački rad
Osim navedenih znanstvenih i stručnih radova, Milovan Tatarin je od posljednjeg izbora u
suvremenoj grafiji priredio i komentarom popratio i nekoliko tekstova starije hrvatske
književnosti. Kako je tekstološki posao ne samo relevantan za pristupnikovu struku nego isto
tako i zahtjevan u pogledu tekstološke educiranosti, opisat ćemo i te radove:
1. Josip Stojanović: Djela (recenzent Franjo Emanuel Hoško), Riječ, Vinkovci, 2005, 119 str.,
ISBN: 953–6929–44–9.
Skupivši sva poznata tiskana Stojanovićeva djela, autor ih je transkribirao
suvremenom latiničnom grafijom te tako prvi put okupio na jednom mjestu i učinio ih
dostupnima književnim povjesničarima. Riječ je o sljedećim tekstovima: Kratak pridgovor
16
duhovni (1780), Dvostruka ljubav otvorena u prikazalištu od Josipa Stojanovića (1787),
Pisma od slavne regimente gradiške složena u vrime rata turskoga godine 1788. (1792), Smrt
priuzvišenoga gospodina Gedeona Loudona (1794), Tužba duše i tila osuñena (1794),
Uspomena općenskoga suda (1795).
2. Je li se što sačuvalo od kalendara Emerika Pavića?, u: Tkivo kulture: zbornik Franje
Emanuela Hoška, urednica s. Nela Veronika Gašpar, recenzenti Marijan Jurčević i Irvin
Lukežić, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, Teologija u Rijeci, Rijeka, 2006, str. 302–314, ISBN:
953–11–0254–6 (Kršćanska sadašnjost) (dodatak izvornom znastvenom radu pod brojem 7).
Kao dodatak radu u suvremenoj se grafiji donosi osamnaest zagonetki i devet pjesama
iz Novoureñenog ilirskog kalendara za 1842. godinu, koje je iz izgubljenog kalendara
Emerika Pavića pretiskao Ignjat Alojzije Brlić (I. Iz kalendara od god. 1761. izdanog u
Budimu po o. Emer. Paviću; II. Iz kalendara od god. 1767 izdanog u Budimu od o. Emerika
Pavića).
3. »Priobrazna pisma« o Piramu i Tizbi u kalendaru Antuna Nagya, »slavonskoga Ovidije«,
u: Osmišljavanja: zbornik u čast 80. roñendana akademika Miroslava Šicela, priredio Vinko
Brešić, recenzenti Julijana Matanović i Josip Užarević, FF Press, Zagreb, 2006, str. 107–111,
ISBN: 953–175–265–6 (dodatak izvornom znanstvenom radu pod brojem 8).
U dodatku radu u suvremenoj se grafiji donosi spjev o Piramu i Tizbi (Iz IV.
Priobrazne knjige Publije Ovidije Nasona pisma II.), koji je – prema Ovidijevim
Metamorfozama – napisao Antun Nagy.
Opća ocjena
Znanstveni rad Milovana Tatarina obilježuju sljedeće karakteristike: vrsno poznavanje
korpusa hrvatske srednjovjekovne i ranonovovjekovne književnosti; odlično poznavanje korpusa
(objavljenog i neobjavljenog) starije slavonske književnosti; suvereno vladanje tradicionalnim
filološkim disciplinama, od arhivskog istraživanja, tekstologije, problematike rukopisa, retorike,
stilistike, književne genologije, književne povijesti, versologije i drugih filoloških disciplina. Uz
to, Milovan Tatarin vrstan je poznavatelj rada i djelovanja kanonskog hrvatskog dramatičara
Marina Držića. Osim toga, posebice u novijim radovima, Milovan Tatarin ulazi i u probleme šire
od tradicionalne književne povijesti: spomenimo da se na relevantan način bavi počecima
popularne, trivijalne književnosti, sociologijom književnosti i pitanjima čitalačke publike, isto
tako pokazuje interes za književnoantropološko i kulturološko istraživanje tekstova starije
17
hrvatske književnosti, a nerijetko se bavi i problematikom intertekstualnih veza starije i novije
hrvatske književnosti. Sve navedeno pokazuje da se dr. sc. Milovan Tatarin profilirao kao vrstan
znanstveni radnik koji je svojim bogatim i plodnim znanstvenim opusom ostvario vrsne
rezultate. Jednom riječju, pouzdan kao tekstolog, precizan kao književni povjesničar, s dobrim
uvidima u povijesni i društveni kontekst u kojem pojedino djelo nastaje, zainteresiran ne samo za
velike i kanonske pisce nego isto tako i one male i zaboravljene, vrstan analitik religiozno-
nabožnog štiva, ali isto tako i svjetovnih djela hrvatske ranonovovjekovne književnosti, Milovan
Tatarin jedan je od ponajboljih proučavatelja starije hrvatske književnosti u nas. Navedenome
nije naodmet dodati da se Milovan Tatarin često bavi i novijom hrvatskom književnošću i da se
nerijetko pojavljuje i u ulozi kritičara najnovijih djela hrvatske književnosti. Koliko znamo od
osječkih kolega, Tatarin je vrstan nastavnik, pouzdan i savjestan predavač koji mladim
generacijama na adekvatan i zanimljiv način prenosi znanja o staroj hrvatskoj književnoj kulturi.
Zaključak
Temeljem izloženoga povjerenstvo je utvrdilo da pristupnik, izvanredni profesor dr. sc.
Milovan Tatarin, udovoljava uvjetima iz članka 32., 35., 91. i 95. Zakona o znanstvenoj
djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine broj 123/03, 105/04 i 174/04), uvjetima za
ocjenu stručne i nastavne djelatnosti propisanima Odlukom o utvrñivanju nužnih uvjeta za
ocjenu nastavne i stručne djelatnosti u postupku izbora u znanstveno-nastavna zvanja (Narodne
novine br. 84, od 11. srpnja 2005) i uvjetima za izbor u znanstvena zvanja koje je utvrdilo
Nacionalno vijeće za znanost (Narodne novine br. 84/05). Isto tako Milovan Tatarin ispunjava
uvjete za izbor u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora što ih propisuje Rektorski zbor
visokih učilišta Republike Hrvatske (čl. 105., stavka 4. podstavka 1. Zakona o znanstvenoj
djelatnosti i visokom obrazovanju i članak 5., stavka 2. Poslovnika Rektorskog zbora
2005/2006), a to su sljedeći uvjeti:
1. U svojstvu nastavnika na visokom učilištu (Filozofski fakultet, Osijek) održao je više od šesto
(600) norma sati; 2. Autor je triju (3) znanstvenih knjiga (Bludnica i svetica: starohrvatska
legenda o Mariji Egipćanki, Zagreb, 2003; Feniks: život i djelo Nikolice Bunića, Zagreb, 2004;
Ljubavi nebeske, ljubavi zemaljske: prilozi hrvatskoj nabožnoj književnosti 18. stoljeća, Zagreb,
2007) koje se rabe kao sveučilišni udžbenici te je autor šest (6) znanstvenih i stručnih knjiga; 3.
Pod njegovim mentorstvom obranjeno je sedamnaest (17) diplomskih radnji, a mentor je jednom
doktorantu.; 4. Održao je trideset tri (33) priopćenja na znanstvenim skupovima, od toga šest (6)
na meñunarodnim; 5. Urednik je zbornik Zavičajnik: zbornik stanislava Marijanovića
18
(Pedagoški fakultet, Osijek, 2005) te jedan od urednika Leksikona Marina Držića; 6. Recenzirao
je dvanaest (12) znanstvenih knjiga i četiri (4) rada; 7. Bio je voditelj projekta Leksikon Marina
Držića, koji se u Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža u Zagrebu izrañivao od 2006. do
2009. godine.
Milovan Tatarin autor je devet (9) knjiga, od toga su dvije (2) objavljene od posljednjeg izbora
(jedna znanstvena i jedna stručna). Priredio je šest (6) knjiga, od toga dvije od posljednjeg izbora.
Napisao je četrdeset pet (45) znanstvenih, stručnih i preglednih radova: trideset (30) do
posljednjeg izbora (izvorni znanstveni rad = 26; stručni rad = 3; pregledni rad = 1) i petnaest (15)
od posljednjega izbora (izvorni znanstveni rad = 13; stručni rad = 2).
Bodovanje radova (u prilogu) pokazalo je da pristupnik sveukupno ima 195,7 bodova: 141,1
do posljednjeg izbora, 54,6 od posljednjeg izbora.
Stoga predlažemo Fakultetskom vijeću Filozofskog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja
Strossmayera u Osijeku da prihvati naše izvješće o izboru izv. prof. dr. sc. Milovana Tatarina u
znanstveno zvanje znanstvenog savjetnika i znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora za
znanstveno područje humanističkih znanosti, polje filologija, grana teorija i povijest književnosti.
U Zagrebu, 19. studenog 2009.
19
OBRAZAC ZA IZBOR U ZNANSTVENA ZVANJA
(POPUNJAVA STRUČNO POVJERENSTVO)
I. OPĆI PODACI O PRISTUPNIKU/PRISTUPNICI Ime i prezime: MILOVAN TATARIN Datum i mjesto roñenja: 9. prosinca 1965, Osijek, Republika Hrvatska Državljanstvo: Republika Hrvatska Adresa: Sjenjak 33, 31 000 Osijek E-mail: [email protected] Web stranica: www.ffos.hr Ustanova u kojoj je pristupnik zaposlen: Filozofski fakultet, Lorenza Jägera 9, 31 000 Osijek Broj u Upisniku znanstvenih djelatnika RH: 173546 Stručna sprema odnosno akademski stupnjevi: doktor znanosti iz područja humanističkih znanosti, polje filologija Stručno i znanstveno usavršavanje u zemlji i inozemstvu: Pedagoški fakultet u Osijeku (1984–1988): diplomirao 21. rujna 1989. na studiju Hrvatski ili srpski jezik i književnost. Pedagoški fakultet u Osijeku: magistrirao 17. studenoga 1993. (Crnorizac Hrabar i Nikola Modruški u obrani slavenskog jezika, mentor: dr. sc. Stanislav Marijanović). Filozofski fakultet u Zagrebu: doktorirao 30. ožujka 1998. (Legenda o Mariji Egipćanki u staroj hrvatskoj književnosti, mentor: dr. sc. Josip Bratulić). Kretanje u službi: 15. siječnja 1990. – zaposlio se na Pedagoškom fakultetu u Osijeku (danas Filozofski fakultet) kao pripravnik-istraživač (znanstveni novak) iz područja filologije za književnost na odreñeno vrijeme. 1. travnja 2002. – zasnovao stalni radni odnos na Pedagoškom fakultetu u Osijeku. 26. lipnja 2000. izabran u znanstveno-nastavno zvanje docenta, područje humanističkih znanosti, polje znanost o književnosti, predmet stara hrvatska književnost. 31. siječnja 2005. izabran u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednoga profesora, područje humanističkih znanosti, polje znanost o književnosti, grana kroatistika. Znanstvena djelatnost: stara hrvatska književnost, slavonska nabožna književnost 18. stoljeća Članstvo i rad u znanstvenim i strukovnim institucijama i organizacijama: Društvo hrvatskih književnika, Hrvatski centar ITI, Hrvatski P.E.N. centar Nagrade za znanstveni rad:
20
24. svibnja 1999. nagrañen godišnjom državnom nagradom Republike Hrvatske za znanost za znastvene novake u području humanističkih znanosti za knjigu Od svita odmetnici: rasprave o nabožnim temama u Slavoniji u 18. stoljeću (Književni krug, Split, 1997). 25. lipnja 2004. na VII. ðakovačkim susretima hrvatskih književnih kritičara nagrañen nagradom »Julije Benešić« za knjigu Kućni prijatelj: ogledi o suvremenoj hrvatskoj prozi (Mozaik knjiga, Zagreb, 2004). 22. travnja 2008. nagrañen nagradom »Judita« za knjigu Ljubavi nebeske, ljubavi zemaljske: prilozi hrvatskoj nabožnoj književnosti 18. stoljeća (Disput, Zagreb, 2007), koju dodjeljuje Društvo hrvatskih književnika pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Sadašnje znanstveno zvanje pristupnika: izvanredni profesor Znanstveno zvanje za koje se pristupnik predlaže: redoviti profesor Znanstveno područje u koje se pristupnik bira: humanističke znanosti Znanstveno polje u koje se pristupnik bira: filologija Datum posljednjeg izbora u znanstveno zvanje: 31 siječnja 2005. Način pokretanja postupka izbora: – na osnovi zahtjeva postupka izbora: – na zahtjev ustanove u kojoj je pristupnik uposlen – na temelju javnog natječaja Datum kad je postupak za izbor pokrenut: 27. svibnja 2009. Sastav stručnog povjerenstva za izbor: 1. dr. sc. Dunja Fališevac, red. prof., Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 2. dr. sc. Josip Bratulić, red. prof. u miru 3. dr. sc. Pavao Pavličić, red. prof., Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Datum kad je postupak za izbor pokrenut: 27. svibnja 2009. Datum izvješća stručnog povjerenstva: 19. studenog 2009.
II. OCJENA ZNANSTVENIH RADOVA RELEVANTNIH ZA IZBOR 1. Ljubavi nebeske, ljubavi zemaljske: prilozi hrvatskoj nabožnoj književnosti 18. stoljeća (recenzenti akademik Pavao Pavličić i dr. sc. Amir Kapetanović), Disput, Zagreb, 2007, 446 str., ISBN: 978–953–260–037–7. 2. Josip Stojanović: Djela (recenzent Franjo Emanuel Hoško), Riječ, Vinkovci, 2005, 119 str., ISBN: 953–6929–44–9. 3. Epilij Nikolice Bunića o svetom Ivanu Krstitelju, Hrvatska književna baština, knjiga 3, urednici Dunja Fališevac, Josip Lisac, Darko Novaković, Ex libris, Zagreb, 2004, str. 311–344, ISBN: 953–6310–33–3 (u vrijeme kad se pisalo izvješće za izbor u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora knjiga se još nije pojavila, nego tijekom 2005). 4. Galateja i Heroja – tužne žene Palmotićevih drama, u: Krležini dani u Osijeku 2003. (Hrvatska dramska književnost i kazalište u svjetlu estetskih i povijesnih mjerila), priredio Branko Hećimović, recenzenti Nikola Batušić i Pavao Pavličić, Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU, Odsjek za povijest hrvatskog kazališta – Zagreb, Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku, Filozofski fakultet, Osijek, Zagreb – Osijek, 2004, str. 45–63, ISBN: 953–154–647–9 (HAZU) (u vrijeme kad se pisalo izvješće za izbor u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora zbornik se još nije pojavio, nego početkom prosinca 2004).
21
5. Muškarac koji je javno branio i slavio žene (Uz 430. obljetnicu roñenja Jakova Armolušića), Kolo, XIV, 4, Zagreb, 2004, str. 197–216, ISSN: 1331–0992 (broj se pojavio početkom 2005). 6. Trpezarijske svečanosti u slavonskoj književnosti 18. stoljeća, u: Dani Hvarskoga kazališta 31 (Igra i svečanost u hrvatskoj književnosti i kazalištu), uredništvo knjige: Nikola Batušić, Rafo Bogišić, Pavao Pavličić, Milan Moguš, recenzenti Miroslav Šicel i Pavao Pavličić, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Književni krug, Zagreb – Split, 2005, str. 97–149, ISBN: 953–154–672–X (HAZU), 953–163–257–X (Književni krug). 7. Jedna latinična verzija legende o svetoj Mariji Egipćanki i njezin talijanski izvor, u: Drugi Hercigonjin zbornik, uredio Stjepan Damjanović, recenzenti Krešimir Nemec i Ivo Pranjković, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2005, str. 411–428, ISBN: 953–169–108–8. 8. »Mačuš i Čavalica« Vlaha Skvadrovića, spjev pun mora, u: Zavičajnik: zbornik Stanislava Marijanovića, priredio Milovan Tatarin, Filozofski fakultet, Osijek, 2005, str. 465–498, ISBN: 953–6456–54–0. 9. »Život Antuna Mandića« Adama Filipovića, biografija u stihovima, u: Dani Hvarskoga kazališta 32 (Prostori i granice hrvatske književnosti i kazališta), uredništvo knjige: Nikola Batušić, Rafo Bogišić, Pavao Pavličić, Milan Moguš, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Književni krug, Zagreb – Split, 2006, str. 122–163, ISBN: 953–154–708–4 (HAZU), 953–163–274–X (Književni krug). 10. Uloga pučkih kalendara u stvaranju hrvatske čitateljske publike (Kalendar Ignjata Alojzija Brlića), u: Raslojavanje jezika i književnosti, Zbornik radova 34. seminara Zagrebačke slavističke škole, urednik Krešimir Bagić, recenzenti Stjepan Damjanović i Mateo Žagar, FF press, Zagreb, 2006, str. 107–141, ISBN: 953–175–258–3. 11. Je li se što sačuvalo od kalendara Emerika Pavića?, u: Tkivo kulture: zbornik Franje Emanuela Hoška, urednica s. Nela Veronika Gašpar, recenzenti Marijan Jurčević i Irvin Lukežić, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, Teologija u Rijeci, Rijeka, 2006, str. 289–314, ISBN: 953–11–0254–6 (Kršćanska sadašnjost). 12. »Priobrazna pisma« o Piramu i Tizbi u kalendaru Antuna Nagya, »slavonskoga Ovidije«, u: Osmišljavanja: zbornik u čast 80. roñendana akademika Miroslava Šicela, priredio Vinko Brešić, recenzenti Julijana Matanović i Josip Užarević, FF press, Zagreb, 2006, str. 87–111, ISBN: 953–175–265–6. 13. Jedan zaboravljeni slavonski kalendar iz 18. stoljeća, u: Dani Hvarskoga kazališta 33 (Prešućeno, zabranjeno i izazovno u hrvatskoj književnosti i kazalištu), uredništvo knjige: Nikola Batušić, Rafo Bogišić, Pavao Pavličić, Milan Moguš, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Književni krug, Zagreb – Split, 2007, str. 131–185, ISBN: 978–953–154–771–0 (HAZU), 978–953–163–286–7 (Književni krug). 14. Držić i Machiavelli: nacrt za jedno čitanje Držićeva makijavelizma, u: Jezik književnosti i književni ideologemi, Zbornik radova 35. seminara Zagrebačke slavističke škole, urednik Krešimir Bagić, recenzenti Stjepan Damjanović i Mateo Žagar, Filozofski fakultet u Zagrebu, Zagrebačka slavistička škola, Hrvatski seminar za strane slaviste, Zagreb, 2007, str. 63–85, ISBN: 978–953–175–286–2. 15. Nekoliko rečenica s početka prvoga prologa »Dunda Maroja«, u: Dani Hvarskoga kazališta 34 (Počeci u hrvatskoj književnosti i kazalištu), uredništvo knjige: Nikola Batušić, Rafo Bogišić, Pavao Pavličić, Milan Moguš, recenzenti Dunja Fališevac i Branko Hećimović, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Književni krug, Zagreb – Split, 2008, str. 35–46, ISBN: 978–953–154–815–1 (HAZU), 978–953–163–163–1 (Književni krug). 16. Tri rimska krčmara, u: Dani Hvarskoga kazališta 35 (Nazbilj i nahvao: etičke suprotnosti u hrvatskoj književnosti i kazalištu od Marina Držića do naših dana. U čast 500-obljetnice roñenja Marina Držića), uredništvo knjige: Nikola Batušić, Rafo Bogišić, Pavao Pavličić, Milan Moguš, recenzenti Dunja Fališevac i Branko Hećimović, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Književni krug, Zagreb – Split, 2009, str. 72–82, ISBN: 978–953–154–870–0 (HAZU), 978–953–163–314–7 (Književni krug). 17. Dva prologa »Tirene«, u: Prostor u jeziku / Književnost i kultura šezdesetih, Zbornik radova 37. seminara Zagrebačke slavističke škole, urednik Krešimir Mićanović, recenzenti Tvrtko Vuković i Mateo Žagar, Filozofski fakultet u Zagrebu, Zagrebačka slavistička škola, Hrvatski seminar za strane slaviste, Zagreb, 2009, str. 139–153, ISBN: 978–953–175–337–1.
III. ZAKLJUČAK, MIŠLJENJE I PRIJEDLOG POVJERENSTVA
22
Znanstvena biografija i bibliografija dr. sc. Milovana Tatarina svjedoči o tome da pristupnik ispunjava sve uvjete za izbor u zvanje znanstvenog savjetnika: ima objavljenu jednu znanstvenu knjigu i petnaestak znanstvenih radova, čime ostvaruje više od 20 bodova.
23
Prilog br. 1. POPIS RADOVA
A) Popis radova objavljenih do prethodnog izbora Popis objavljenih knjiga (a3) Autorske: 1. Polomljeno poetičko zrcalo, SKUC, Osijek, 1991, 108 str. 2. Od svita odmetnici: rasprave o nabožnim temama u Slavoniji u 18. stoljeću (recenzenti dr. sc. Zoran Kravar i akademik Pavao Pavličić), Književni krug, Split, 1997, 470 str., ISBN: 953–163–083–6. 3. Zaboravljena Oliva: rasprave o hrvatskoj nabožnoj književnosti 18. stoljeća (recenzenti dr. sc. Josip Bratulić i dr. sc. Dunja Fališevac), Matica hrvatska, Zagreb, 1999, 253 str., ISBN: 953–150–193–9. 4. Povijest, istina, prašina: skeptički ogledi, Znanje, Zagreb, 2002, 179 str., ISBN: 953–195–244–2. 5. Bludnica i svetica: starohrvatska legenda o Mariji Egipćanki (recenzenti akademik Josip Bratulić i dr. sc. Stjepan Damjanović), Naklada Ljevak, Zagreb, 2003, 494 str., ISBN: 953–178–595–3. 6. Kućni prijatelj: ogledi o suvremenoj hrvatskoj prozi, Mozaik knjiga, Zagreb, 2004, 217 str., ISBN: 953–196–300–2. 7. Feniks: život i djelo Nikolice Bunića (recenzenti dr. sc. Dunja Fališevac i akademik Pavao Pavličić), Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 2004, 285 str., ISBN: 953–185–091–7. Priredio: 1. Janko Ibler: Kritike, Privlačica, Biblioteka »Slavonica«, Vinkovci, 1994, 97 str., ISBN: 953–156–059–5 (Pogovor: Književna kritika kao društveno važan posao, str. 83–94). 2. Dragutin Prohaska: Ilirizam u Osijeku, Privlačica, Biblioteka »Slavonica«, Vinkovci, 1994, 110 str., ISBN: 953–156–067–6 (Pogovor: Usporedna razmišljanja o književnoj povijesti i književnoj suvremenosti, str. 69–79). 3. Stara hrvatska drama, Znanje, Zagreb, 2003, 519 str., ISBN: 953–195–357–0 (Predgovor: O ženskim mukama, robinjama, ljudima nazbilj i nahvao, grabancijaškim čarolijama i još koječemu, str. 5–31). 4. Ivan Velikanović: Ogledalo pokore (recenzenti akademik Nikola Batušić i dr. sc. Zoran Kravar), Riječ, Vinkovci, 2003, 175 str., ISBN: 953–6929–35–X. Popis objavljenih radova u časopisima (a1) 1. Kanižlićeva »Sveta Rožalija« i metametrički aspekti stiha i oblika, Umjetnost riječi, XXXIX, 2, Zagreb, 1995, str. 105–126, ISSN: 0503–1583. 2. Izmeñu pjesničke imaginacije i estetičkih normativa: o Franji pl. Markoviću, uz sto i pedesetu obljetnicu roñenja, Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, XXII, 1–2(43–44), Zagreb, 1996, str. 211–236, ISSN: 0350–2791. 3. Književni utjecaji u »Bogomolnoj knjižici« Marijana Lanosovića, Croatica christiana periodica, XXI, 39, Zagreb, 1997, str. 61–76, ISSN: 0350–7823. 4. Spjev o svetoj Genuvevi Antuna Josipa Knezovića, Umjetnost riječi, XLI, 1–2, Zagreb, 1997, str. 53–72, ISSN: 0503–1583. Popis objavljenih radova u časopisima (a2) 1. Šoljanov »Izvještaj s druge strane«: prolegomena za jednu teoriju istine, Republika, XLVIII, 11–12, Zagreb, 1992, str. 100–111, ISSN: 0350–1337.
24
2. Struktura »Svete Rožalije« Antuna Kanižlića u optici Greimasovog semiotičkog četverokuta, u: Ključevi raja: hrvatski književni barok i slavonska književnost 18. stoljeća, priredila Julijana Matanović, recenzenti Živa Benčić i Mirko Tomasović, Meandar, Zagreb, 1995, str. 253–267, ISBN: 953–6181–30–4. 3. Tomo Matić i slavonska književna baština 18. stoljeća, u: Književni Osijek: književnost u Osijeku i o Osijeku od početaka do danas, priredio Stanislav Marijanović, Pedagoški fakultet, Osijek, 1996, str. 185–196, ISBN: 953–96006–6–9 (Pedagoški fakultet). 4. Kako su se u Slavoniji u 18. stoljeću prepjevavali psalmi, u: Dani Hvarskog kazališta XXII (Hrvatska književnost 18. stoljeća – tematski i žanrovski aspekti), uredništvo knjige: Nikola Batušić, Rafo Bogišić, Rudolf Filipović, Milan Moguš, Franjo Švelec, Josip Vončina, Književni krug, Split, 1996, str. 229–291, ISBN: 953–163–054–2. 5. Oporuka ðurña Crnojevića: prilog razumijevanja njegova zalaganja za tiskanje knjiga, u: Pola milenijuma Crnojevića štamparije, glavni i odgovorni urednik Milorad Nikčević, recenzenti Josip Bratulić, Stjepan Damjanović, Milorad Nikčević, Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske, Zagreb, 1996, str. 115–139, ISBN: 953–96403–1–8. 6. Antuna Josipa Turkovića »Život svetoga Eustakije«, u: Prvi hrvatski slavistički kongres, Zbornik radova II., glavni i odgovorni urednik Stjepan Damjanović, recenzenti Vinko Brešić (Zagreb), Karlo Gadanyi (Szombathely), Peter Grzybek (Graz), Ivo Pranjković (Zagreb), Hrvatsko filološko društvo, Zagreb, 1997, str. 235–270, ISBN: 953–6050–14–5 (cjelina), 953–6050–87–0 (sv. 2). 7. »Dila svetih mučenika« Ivana Marevića – slavonska bibliotheca sanctorum, u: Dani Hvarskog kazališta XXIII (Hrvatska književnost uoči preporoda), uredništvo knjige: Nikola Batušić, Rafo Bogišić, Rudolf Filipović, Milan Moguš, Franjo Švelec, Josip Vončina, Književni krug, Split, 1997, str. 471–555, ISBN: 963–163–079–8. 8. Slavonska crkvena prikazanja: Ivan Velikanović i Aleksandar Tomiković, u: Krležini dani u Osijeku 1996 (Osijek i Slavonija – hrvatska dramska književnost i kazalište), priredio Branko Hećimović, Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku, Pedagoški fakultet, Osijek, Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta HAZU, Osijek – Zagreb, 1997, str. 45–62, ISBN: 953–154–321–6 (HAZU). 9. Ponovljena izdanja spjeva o Olivi u 19. stoljeću, u: Dani Hvarskog kazališta XXIV (Hrvatska književnost u doba preporoda – ilirizam, romantizam), uredništvo knjige: Nikola Batušić, Rafo Bogišić, Rudolf Filipović, Milan Moguš, Franjo Švelec, Josip Vončina, Književni krug, Split, 1998, str. 229–276, ISBN: 953–163–105–0. 10. Sjećanje na Antuna Kanižlića u vrijeme hrvatskoga narodnoga preporoda, u: Dani Hvarskog kazališta XXV (Hrvatska književnost od preporoda do Šenoina doba), uredništvo knjige: Nikola Batušić, Rafo Bogišić, Rudolf Filipović, Milan Moguš, Franjo Švelec, Josip Vončina, Književni krug, Split, 1999, str. 222–239, ISBN: 953–163–130–1. 11. Tvrña – nevidljivi tragovi, Kolo, IX, 4, Zagreb, 1999, str. 312–334, ISSN: 1331–0992. 12. Janko Ibler – kritičar i romanopisac, u: Dani Hvarskoga kazališta XXVI (Razdoblje realizma u hrvatskoj književnosti i kazalištu), uredništvo knjige: Nikola Batušić, Rafo Bogišić, Pavao Pavličić, Milan Moguš, Franjo Švelec, Josip Vončina, recenzenti Nikola Batušić i Pavao Pavličić, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Književni krug, Zagreb – Split, 2000, str. 173–190, ISBN: 953–154–467–0 (HAZU, Zagreb), 953–163–149–2 (Književni krug, Split). 13. Utvara povijesti, utvara individualnosti: »Utvare« Ive Brešana – zahtjev za oslobañanjem od prošlosti, Dometi, X, 1–4, Rijeka, 2000, str. 31–37, ISSN: 0419–6252. 14. Pjesni razlike pisaocâ stonskih, Dubrovnik, XI, 1–2, Dubrovnik, 2000, str. 305–333, ISSN: 0353–8559. 15. Dijarij Antuna Josipa Turkovića, osječkoga župnika, u: Drugi hrvatski slavistički kongres, Zbornik radova II, uredile Dubravka Sesar i Ivana Vidović Bolt, recenzenti Stipe Botica, Vinko Brešić, Stjepan Damjanović, Julijana Matanović, Mira Menac Mihalić, Krešimir Nemec, István Nyomárkay (Budimpešta), Marko Samardžija, Krystyna Pieniazek Marković (Poznanj), Ivo Pranjković, Zdenka Ribarova (Prag), Josip Užarević, Hrvatsko filološko društvo, Zagreb, 2001, str. 263–271, ISBN: 953–175–112–9 (Filozofski fakultet), 953–175–114–5. 16. Novelistika Branimira Livadića, u: Dani Hvarskoga kazališta XXVII (Književnost i kazalište hrvatske moderne – bilanca stoljeća), uredništvo knjige: Nikola Batušić, Rafo Bogišić, Pavao Pavličić, Milan Moguš,
25
Franjo Švelec, Josip Vončina, recenzenti Dubravko Jelčić i Pavao Pavličić, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Književni krug, Zagreb – Split, 2001, str. 307–319, ISBN: 953–154–522–7 (HAZU), 953–163–166–2 (Književni krug). 17. Plač Gospin i muka Isukrstova u slavonskoj nabožnoj knjizi 18. stoljeća, u: Krležini dani u Osijeku 2000. (Hrvatska dramska književnost i kazalište – inventura milenija – prvi dio), priredio Branko Hećimović, recenzenti Nikola Batušić i Pavao Pavličić, Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU, Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta – Zagreb, Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku, Pedagoški fakultet, Osijek, Zagreb – Osijek, 2001, str. 80–101, ISBN: 953–154–518–9 (HAZU). 18. Može li prostitutka postati svetica?, Kolo, XI, 2, Zagreb, 2001, str. 243–289, ISSN: 1331–0992. 19. Tri stranca hrvatske komedije ili Kako smo se smijali povijesti, Kazalište, 5–6, Zagreb, 2001, str. 170–179, ISSN: 1332–3539. 20. Hagiografski spjev o svetoj Olivi Antuna Josipa Knezovića, Hrvatska književna baština, knjiga 1, urednici Dunja Fališevac, Josip Lisac, Darko Novaković, Ex libris, Zagreb, 2002, str. 305–402, ISBN: 953–6310–11–2. 21. Vještice i inkvizitori, Kazalište, 9–10, Zagreb, 2002, str. 186–193, ISSN: 1332–3539. 22. »Opscenacija« Zvonimira Mrkonjića, u: Zagrebački pojmovnik kulture 20. stoljeća – Vizualnost, urednici Aleksandar Flaker i Josip Užarević, recenzenti Vladimir Biti i Zoran Kravar, Filozofski fakultet, Naklada Slap, Zagreb, 2003, str. 455–480, ISBN: 953–175–186–2 (Filozofski fakultet), 953–191–226–2 (Naklada Slap). 23. »Mandaljena pobjednica« Velimira Deželića st., u: Dani Hvarskoga kazališta XXIX (Hrvatska književnost i kazalište dvadesetih godina 20. stoljeća), uredništvo knjige: Nikola Batušić, Rafo Bogišić, Milan Moguš, Josip Vončina, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Književni krug, Zagreb – Split, 2003, str. 296–317, ISBN: 953–154–580–4 (HAZU), 953–163–205–7 (Književni krug). 24. Sreća, slučaj ili sudbina, Republika, LIX, 3, Zagreb, 2003, str. 46–57, ISSN: 0350–1337. 25. Iznevjerena tradicija u »Josipu Prekrasnom« Ivana Bakmaza, Kazalište, 17–18, Zagreb, 2004, str. 96–100, ISSN: 1332–3539. 26. Što žene žele ili ponešto o feminizmu dvadesetih godina prošloga stoljeća, u: Dani Hvarskoga kazališta XXX (Hrvatska književnost, kazalište i avangarda dvadesetih godina 20. stoljeća), uredništvo knjige: Nikola Batušić, Rafo Bogišić, Pavao Pavličić, Milan Moguš, Franjo Švelec, Josip Vončina, recenzenti Dubravko Jelčić i Pavao Pavličić, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Književni krug, Zagreb – Split, 2004, str. 107–135, ISBN: 953–154–628–2 (HAZU), 953–163–228–6 (Književni krug).
B) Popis radova objavljenih nakon prethodnog izbora Popis objavljenih knjiga (a3) Autorske: 1. Potpisnik ovih redova: književne i kazališne kritike, Matica hrvatska Ogranak Osijek, Osijek, 2005, 413 str., ISBN: 953–242–009–6. 2. Ljubavi nebeske, ljubavi zemaljske: prilozi hrvatskoj nabožnoj književnosti 18. stoljeća (recenzenti akademik Pavao Pavličić i dr. sc. Amir Kapetanović), Disput, Zagreb, 2007, 446 str., ISBN: 978–953–260–037–7. Priredio: 1. Josip Stojanović: Djela (recenzent Franjo Emanuel Hoško), Riječ, Vinkovci, 2005, 119 str., ISBN: 953–6929–44–9. 2. Marin Držić: Dundo Maroje – Novela od Stanca, Mozaik knjiga, Zagreb, 2007, 258 str., ISBN: 978–953–14-0060–2 (Pogovor: Stav’te pamet na komediju i zbogom!, str. 251–258). Popis objavljenih radova u časopisima (a1)
26
1. 2. 3… Popis radova objavljenih u časopisima (a2) 1. Epilij Nikolice Bunića o svetom Ivanu Krstitelju, Hrvatska književna baština, knjiga 3, urednici Dunja Fališevac, Josip Lisac, Darko Novaković, Ex libris, Zagreb, 2004, str. 311–344, ISBN: 953–6310–33–3 (u vrijeme kad se pisalo izvješće za izbor u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora knjiga se još nije pojavila, nego tijekom 2005). 2. Galateja i Heroja – tužne žene Palmotićevih drama, u: Krležini dani u Osijeku 2003. (Hrvatska dramska književnost i kazalište u svjetlu estetskih i povijesnih mjerila), priredio Branko Hećimović, recenzenti Nikola Batušić i Pavao Pavličić, Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU, Odsjek za povijest hrvatskog kazališta – Zagreb, Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku, Filozofski fakultet, Osijek, Zagreb – Osijek, 2004, str. 45–63, ISBN: 953–154–647–9 (HAZU) (u vrijeme kad se pisalo izvješće za izbor u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora zbornik se još nije pojavio, nego početkom prosinca 2004). 3. Muškarac koji je javno branio i slavio žene (Uz 430. obljetnicu roñenja Jakova Armolušića), Kolo, XIV, 4, Zagreb, 2004, str. 197–216, ISSN: 1331–0992 (broj se pojavio početkom 2005). 4. Trpezarijske svečanosti u slavonskoj književnosti 18. stoljeća, u: Dani Hvarskoga kazališta 31 (Igra i svečanost u hrvatskoj književnosti i kazalištu), uredništvo knjige: Nikola Batušić, Rafo Bogišić, Pavao Pavličić, Milan Moguš, recenzenti Miroslav Šicel i Pavao Pavličić, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Književni krug, Zagreb – Split, 2005, str. 97–149, ISBN: 953–154–672–X (HAZU), 953–163–257–X (Književni krug). 5. Jedna latinična verzija legende o svetoj Mariji Egipćanki i njezin talijanski izvor, u: Drugi Hercigonjin zbornik, uredio Stjepan Damjanović, recenzenti Krešimir Nemec i Ivo Pranjković, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2005, str. 411–428, ISBN: 953–169–108–8. 6. »Mačuš i Čavalica« Vlaha Skvadrovića, spjev pun mora, u: Zavičajnik: zbornik Stanislava Marijanovića, priredio Milovan Tatarin, Filozofski fakultet, Osijek, 2005, str. 465–498, ISBN: 953–6456–54–0. 7. »Život Antuna Mandića« Adama Filipovića, biografija u stihovima, u: Dani Hvarskoga kazališta 32 (Prostori i granice hrvatske književnosti i kazališta), uredništvo knjige: Nikola Batušić, Rafo Bogišić, Pavao Pavličić, Milan Moguš, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Književni krug, Zagreb – Split, 2006, str. 122–163, ISBN: 953–154–708–4 (HAZU), 953–163–274–X (Književni krug). 8. Uloga pučkih kalendara u stvaranju hrvatske čitateljske publike (Kalendar Ignjata Alojzija Brlića), u: Raslojavanje jezika i književnosti, Zbornik radova 34. seminara Zagrebačke slavističke škole, urednik Krešimir Bagić, recenzenti Stjepan Damjanović i Mateo Žagar, FF press, Zagreb, 2006, str. 107–141, ISBN: 953–175–258–3. 9. Je li se što sačuvalo od kalendara Emerika Pavića?, u: Tkivo kulture: zbornik Franje Emanuela Hoška, urednica s. Nela Veronika Gašpar, recenzenti Marijan Jurčević i Irvin Lukežić, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, Teologija u Rijeci, Rijeka, 2006, str. 289–314, ISBN: 953–11–0254–6 (Kršćanska sadašnjost). 10. »Priobrazna pisma« o Piramu i Tizbi u kalendaru Antuna Nagya, »slavonskoga Ovidije«, u: Osmišljavanja: zbornik u čast 80. roñendana akademika Miroslava Šicela, priredio Vinko Brešić, recenzenti Julijana Matanović i Josip Užarević, FF press, Zagreb, 2006, str. 87–111, ISBN: 953–175–265–6. 11. Jedan zaboravljeni slavonski kalendar iz 18. stoljeća, u: Dani Hvarskoga kazališta 33 (Prešućeno, zabranjeno i izazovno u hrvatskoj književnosti i kazalištu), uredništvo knjige: Nikola Batušić, Rafo Bogišić, Pavao Pavličić, Milan Moguš, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Književni krug, Zagreb – Split, 2007, str. 131–185, ISBN: 978–953–154–771–0 (HAZU), 978–953–163–286–7 (Književni krug). 12. Držić i Machiavelli: nacrt za jedno čitanje Držićeva makijavelizma, u: Jezik književnosti i književni ideologemi, Zbornik radova 35. seminara Zagrebačke slavističke škole, urednik Krešimir Bagić, recenzenti Stjepan Damjanović i Mateo Žagar, Filozofski fakultet u Zagrebu, Zagrebačka slavistička škola, Hrvatski seminar za strane slaviste, Zagreb, 2007, str. 63–85, ISBN: 978–953–175–286–2.
27
13. Nekoliko rečenica s početka prvoga prologa »Dunda Maroja«, u: Dani Hvarskoga kazališta 34 (Počeci u hrvatskoj književnosti i kazalištu), uredništvo knjige: Nikola Batušić, Rafo Bogišić, Pavao Pavličić, Milan Moguš, recenzenti Dunja Fališevac i Branko Hećimović, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Književni krug, Zagreb – Split, 2008, str. 35–46, ISBN: 978–953–154–815–1 (HAZU), 978–953–163–163–1 (Književni krug). 14. Tri rimska krčmara, u: Dani Hvarskoga kazališta 35 (Nazbilj i nahvao: etičke suprotnosti u hrvatskoj književnosti i kazalištu od Marina Držića do naših dana. U čast 500-obljetnice roñenja Marina Držića), uredništvo knjige: Nikola Batušić, Rafo Bogišić, Pavao Pavličić, Milan Moguš, recenzenti Dunja Fališevac i Branko Hećimović, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Književni krug, Zagreb – Split, 2009, str. 72–82, ISBN: 978–953–154–870–0 (HAZU), 978–953–163–314–7 (Književni krug). 15. Dva prologa »Tirene«, u: Prostor u jeziku / Književnost i kultura šezdesetih, Zbornik radova 37. seminara Zagrebačke slavističke škole, urednik Krešimir Mićanović, recenzenti Tvrtko Vuković i Mateo Žagar, Filozofski fakultet u Zagrebu, Zagrebačka slavistička škola, Hrvatski seminar za strane slaviste, Zagreb, 2009, str. 139–153, ISBN: 978–953–175–337–1. Broj radova objavljenih nakon posljednjeg izbora: (a1) (a2) (a3) (a1)+(a2)+(a3) (a1) = 0 (a2) = 15 (a3) = 2 (autorske) + 2 (priredio) Ukupno (a1)+(a2)+(a3) = 19 Ukupan broj objavljenih radova: (a1) (a2) (a3) (a1)+(a2)+(a3) (a1) = 4 (a2) = 41 (a3) = 9 (autorske) + 6 (priredio) = 15 Ukupno (a1)+(a2)+(a3) = 60
28
Prilog br. 2 LISTA RADOVA Radovi do posljednjeg izbora u znanstveno zvanje Rad Opseg Mjesto Vrsnoća Bodovi 1. Polomljeno poetičko zrcalo, SKUC, Osijek, 1991,
108 str.
5,8 ar. = 5,8 bodova
a3 = 1 str. rad = 0,5
2,9
2. Od svita odmetnici: rasprave o nabožnim temama u Slavoniji u 18. stoljeću (recenzenti dr. sc. Zoran Kravar i akademik Pavao Pavličić), Književni krug, Split, 1997, 470 str., ISBN: 953–163–083–6.
18,7 ar. = 18,7 bodova
a3 = 1 izv. zn. rad = 1
18,7
3. Zaboravljena Oliva: rasprave o hrvatskoj nabožnoj književnosti 18. stoljeća (recenzenti dr. sc. Josip Bratulić i dr. sc. Dunja Fališevac), Matica hrvatska, Zagreb, 1999, 253 str., ISBN: 953–150–193–9.
10,2 ar. = 10,2 bodova
a3 = 1 izv. zn. rad = 1
10,2
4. Povijest, istina, prašina: skeptički ogledi, Znanje, Zagreb, 2002, 179 str., ISBN: 953–195–244–2.
9,9 ar. = 9,9 bodova
a3 = 1 izv. zn. rad = 1
9,9
5. Bludnica i svetica: starohrvatska legenda o Mariji Egipćanki (recenzenti akademik Josip Bratulić i dr. sc. Stjepan Damjanović), Naklada Ljevak, Zagreb, 2003, 494 str., ISBN: 953–178–595–3.
28,5 ar. = 28,5 bodova
a3 = 1 izv. zn. rad = 1
28,5
6. Kućni prijatelj: ogledi o suvremenoj hrvatskoj prozi, Mozaik knjiga, Zagreb, 2004, 217 str., ISBN: 953–196–300–2.
9,1 ar. = 9,1 bodova
a3 = 1 izv. zn. rad = 1
9,1
7. Feniks: život i djelo Nikolice Bunića (recenzenti dr. sc. Dunja Fališevac i akademik Pavao Pavličić), Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 2004, 285 str., ISBN: 953–185–091–7.
10,3 ar. = 10,3 bodova
a3 = 1 izv. zn. rad = 1
10,3
8. Janko Ibler: Kritike, Privlačica, Biblioteka »Slavonica«, Vinkovci, 1994, 97 str., ISBN: 953–156–059–5 (Pogovor: Književna kritika kao društveno važan posao, str. 83–94).
0,7 ar. = 0,7 bodova
a3 =1 str. rad = 0,5
0,3
9. Dragutin Prohaska: Ilirizam u Osijeku, Privlačica, Biblioteka »Slavonica«, Vinkovci, 1994, 110 str., ISBN: 953–156–067–6 (Pogovor: Usporedna razmišljanja o književnoj povijesti i književnoj suvremenosti, str. 69–79).
0,7 ar. = 0,7 bodova
a3 = 1 str. rad = 0,5
0,3
10. Stara hrvatska drama, Znanje, Zagreb, 2003, 519 str., ISBN: 953–195–357–0 (Predgovor: O ženskim mukama, robinjama, ljudima nazbilj i nahvao, grabancijaškim čarolijama i još koječemu, str. 5–31).
1,8 ar. = 1,8 bodova
a3 = 1 str. rad = 0,5
0,9
11. Ivan Velikanović: Ogledalo pokore (recenzenti akademik Nikola Batušić i dr. sc. Zoran Kravar), Riječ, Vinkovci, 2003, 175 str., ISBN: 953–6929–35–X.
9,1 ar. = 9,1 bodova
a3 = 1 str. rad = 0,5
4,5
12. Kanižlićeva »Sveta Rožalija« i metametrički aspekti stiha i oblika, Umjetnost riječi, XXXIX, 2, Zagreb, 1995, str. 105–126, ISSN: 0503–1583.
1,5 ar. = 1,5 bodova
a1 = 1,5 izv. zn. rad = 1
2,2
13. Izmeñu pjesničke imaginacije i estetičkih normativa: o Franji pl. Markoviću, uz sto i pedesetu obljetnicu roñenja, Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, XXII, 1–2(43–44), Zagreb, 1996, str. 211–236, ISSN: 0350–7823.
1,9 ar. = 1,9 bodova
a1 = 1,5 izv. zn. rad = 1
2,8
14. Književni utjecaji u »Bogomolnoj knjižici« Marijana Lanosovića, Croatica christiana periodica, XXI, 39,
0,9 ar. = 0,9 bodova
a1 = 1,5 izv. zn. rad = 1
1,3
29
Zagreb, 1997, str. 61–76, ISSN: 0350–7823. 15. Spjev o svetoj Genuvevi Antuna Josipa Knezovića,
Umjetnost riječi, XLI, 1–2, Zagreb, 1997, str. 53–72, ISSN: 0503–1583.
1,3 ar. = 1,3 bodova
a1 = 1,5 izv. zn. rad = 1
1,9
16. Šoljanov »Izvještaj s druge strane«: prolegomena za jednu teoriju istine, Republika, XLVIII, 11–12, Zagreb, 1992, str. 100–111, ISSN: 0350–1337.
1,2 ar. = 1,2 bodova
a2 = 1 izv. zn. rad = 1
1,2
17. Struktura »Svete Rožalije« Antuna Kanižlića u optici Greimasovog semiotičkog četverokuta, u: Ključevi raja: hrvatski književni barok i slavonska književnost 18. stoljeća, priredila Julijana Matanović, recenzenti Živa Benčić i Mirko Tomasović, Meandar, Zagreb, 1995, str. 253–267, ISBN: 953–6181–30–4.
1,0 ar. = 1,0 bod
a2 = 1 izv. zn. rad = 1
1,0
18. Tomo Matić i slavonska književna baština 18. stoljeća, u: Književni Osijek: književnost u Osijeku i o Osijeku od početaka do danas, priredio Stanislav Marijanović, Pedagoški fakultet, Osijek, 1996, str. 185–196, ISBN: 953–96006–6–9 (Pedagoški fakultet).
1,1 ar. = 1,1 bodova
a2 = 1 izv. zn. rad = 1
1,1
19. Kako su se u Slavoniji u 18. stoljeću prepjevavali psalmi, u: Dani Hvarskog kazališta XXII (Hrvatska književnost 18. stoljeća – tematski i žanrovski aspekti), uredništvo knjige: Nikola Batušić, Rafo Bogišić, Rudolf Filipović, Milan Moguš, Franjo Švelec, Josip Vončina, Književni krug, Split, 1996, str. 229–291, ISBN: 953–163–054–2.
3,2 ar. = 3,2 boda
a2 = 1 izv. zn. rad = 1
3,2
20. Oporuka ðurña Crnojevića: prilog razumijevanja njegova zalaganja za tiskanje knjiga, u: Pola milenijuma Crnojevića štamparije, glavni i odgovorni urednik Milorad Nikčević, recenzenti Josip Bratulić, Stjepan Damjanović, Milorad Nikčević, Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske, Zagreb, 1996, str. 115–139, ISBN: 953–96403–1–8.
1,5 ar- = 1,5 bodova
a2 = 1 izv. zn. rad = 1
1,5
21. Antuna Josipa Turkovića »Život svetoga Eustakije«, u: Prvi hrvatski slavistički kongres, Zbornik radova II., glavni i odgovorni urednik Stjepan Damjanović, recenzenti Vinko Brešić (Zagreb), Karlo Gadanyi (Szombathely), Peter Grzybek (Graz), Ivo Pranjković (Zagreb), Hrvatsko filološko društvo, Zagreb, 1997, str. 235–270, ISBN: 953–6050–14–5 (cjelina), 953–6050–87–0 (sv. 2).
1,7 ar. = 1,7 bodova
a2 = 1 izv. zn. rad = 1
1,7
22. »Dila svetih mučenika« Ivana Marevića – slavonska bibliotheca sanctorum, u: Dani Hvarskog kazališta XXIII (Hrvatska književnost uoči preporoda), uredništvo knjige: Nikola Batušić, Rafo Bogišić, Rudolf Filipović, Milan Moguš, Franjo Švelec, Josip Vončina, Književni krug, Split, 1997, str. 471–555, ISBN: 963–163–079–8.
2,8 ar. = 2,8 bodova
a2 = 1 izv. zn. rad = 1
2,8
23. Slavonska crkvena prikazanja: Ivan Velikanović i Aleksandar Tomiković, u: Krležini dani u Osijeku 1996 (Osijek i Slavonija – hrvatska dramska književnost i kazalište), priredio Branko Hećimović, Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku, Pedagoški fakultet, Osijek, Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta HAZU, Osijek – Zagreb, 1997, str. 45–62, ISBN: 953–154–321–6 (HAZU).
1,5 ar. = 1,5 bodova
a2 = 1 izv. zn. rad = 1
1,5
24. Ponovljena izdanja spjeva o Olivi u 19. stoljeću, u: 2,0 ar. = 2,0 boda
a2 = 1 izv. zn. rad = 1
2,0
30
Dani Hvarskog kazališta XXIV (Hrvatska književnost u doba preporoda – ilirizam, romantizam), uredništvo knjige: Nikola Batušić, Rafo Bogišić, Rudolf Filipović, Milan Moguš, Franjo Švelec, Josip Vončina, Književni krug, Split, 1998, str. 229–276, ISBN: 953–163–105–0.
25. Sjećanje na Antuna Kanižlića u vrijeme hrvatskoga narodnoga preporoda, u: Dani Hvarskog kazališta XXV (Hrvatska književnost od preporoda do Šenoina doba), uredništvo knjige: Nikola Batušić, Rafo Bogišić, Rudolf Filipović, Milan Moguš, Franjo Švelec, Josip Vončina, Književni krug, Split, 1999, str. 222–239, ISBN: 953–163–130–1.
0,9 ar. = 0,9 bodova
a2 = 1 izv. zn. rad = 1
0,9
26. Tvrña – nevidljivi tragovi, Kolo, IX, 4, Zagreb, 1999, str. 312–334, ISSN: 1331–0992.
1,8 ar. = 1,8 bodova
a2 = 1 pregl. rad = 0,75
1,3
27. Janko Ibler – kritičar i romanopisac, u: Dani Hvarskoga kazališta XXVI (Razdoblje realizma u hrvatskoj književnosti i kazalištu), uredništvo knjige: Nikola Batušić, Rafo Bogišić, Pavao Pavličić, Milan Moguš, Franjo Švelec, Josip Vončina, recenzenti Nikola Batušić i Pavao Pavličić, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Književni krug, Zagreb – Split, 2000, str. 173–190, ISBN: 953–154–467–0 (HAZU, Zagreb), 953–163–149–2 (Književni krug, Split).
1,2 ar. = 1,2 bodova
a2 = 1 izv. zn. rad = 1
1,2
28. Utvara povijesti, utvara individualnosti: »Utvare« Ive Brešana – zahtjev za oslobañanjem od prošlosti, Dometi, X, 1–4, Rijeka, 2000, str. 31–37, ISSN: 0419–6252.
0,6 ar. = 0,6 bodova
a2 = 1 izv. zn. rad = 1
0,6
29. Pjesni razlike pisaocâ stonskih, Dubrovnik, XI, 1–2, Dubrovnik, 2000, str. 305–333, ISSN: 0353–8559.
1,7 ar. = 1,7 bodova
a2 = 1 str. rad = 0,5
0,8
30. Dijarij Antuna Josipa Turkovića, osječkoga župnika, u: Drugi hrvatski slavistički kongres, Zbornik radova II, uredile Dubravka Sesar i Ivana Vidović Bolt, recenzenti Stipe Botica, Vinko Brešić, Stjepan Damjanović, Julijana Matanović, Mira Menac Mihalić, Krešimir Nemec, István Nyomárkay (Budimpešta), Marko Samardžija, Krystyna Pieniazek Marković (Poznanj), Ivo Pranjković, Zdenka Ribarova (Prag), Josip Užarević, Hrvatsko filološko društvo, Zagreb, 2001, str. 263–271, ISBN: 953–175–112–9 (Filozofski fakultet), 953–175–114–5.
0,9 ar. = 0,9 bodova
a2 = 1 izv. zn. rad = 1
0,9
31. Novelistika Branimira Livadića, u: Dani Hvarskoga kazališta XXVII (Književnost i kazalište hrvatske moderne – bilanca stoljeća), uredništvo knjige: Nikola Batušić, Rafo Bogišić, Pavao Pavličić, Milan Moguš, Franjo Švelec, Josip Vončina, recenzenti Dubravko Jelčić i Pavao Pavličić, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Književni krug, Zagreb – Split, 2001, str. 307–319, ISBN: 953–154–522–7 (HAZU), 953–163–166–2 (Književni krug).
0,7 ar. = 0,7 bodova
a2 = 1 izv. zn. rad = 1
0,7
32. Plač Gospin i muka Isukrstova u slavonskoj nabožnoj knjizi 18. stoljeća, u: Krležini dani u Osijeku 2000. (Hrvatska dramska književnost i kazalište – inventura milenija – prvi dio), priredio Branko Hećimović, recenzenti Nikola Batušić i Pavao Pavličić, Zavod za povijest hrvatske
0,9 ar. = 0,9 bodova
a2 = 1 izv. zn. rad = 1
0,9
31
književnosti, kazališta i glazbe HAZU, Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta – Zagreb, Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku, Pedagoški fakultet, Osijek, Zagreb – Osijek, 2001, str. 80–101, ISBN: 953–154–518–9 (HAZU).
33. Može li prostitutka postati svetica?, Kolo, XI, 2, Zagreb, 2001, str. 243–289, ISSN: 1331–0992.
3,3 ar. = 3,3 bodova
a2 = 1 str. rad = 0,5
1,6
34. Tri stranca hrvatske komedije ili Kako smo se smijali povijesti, Kazalište, 5–6, Zagreb, 2001, str. 170–179, ISSN: 1332–3539.
1,3 ar. = 1,3 bodova
a2 = 1 izv. zn. rad = 1
1,3
35. Hagiografski spjev o svetoj Olivi Antuna Josipa Knezovića, Hrvatska književna baština, knjiga 1, urednici Dunja Fališevac, Josip Lisac, Darko Novaković, Ex libris, Zagreb, 2002, str. 305–402, ISBN: 953–6310–11–2.
4,8 ar. = 4,8 bodova
a2 = 1 str. rad = 0,5
2,4
36. Vještice i inkvizitori, Kazalište, 9–10, Zagreb, 2002, str. 186–193, ISSN: 1332–3539.
2,0 ar. = 2,0 boda
a2 = 1 izv. zn. rad = 1
2,0
37. »Opscenacija« Zvonimira Mrkonjića, u: Zagrebački pojmovnik kulture 20. stoljeća – Vizualnost, urednici Aleksandar Flaker i Josip Užarević, recenzenti Vladimir Biti i Zoran Kravar, Filozofski fakultet, Naklada Slap, Zagreb, 2003, str. 455–480, ISBN: 953–175–186–2 (Filozofski fakultet), 953–191–226–2 (Naklada Slap).
1,4 ar. = 1,4 bodova
a2 = 1 izv. zn. rad = 1
1,4
38. »Mandaljena pobjednica« Velimira Deželića st., u: Dani Hvarskoga kazališta XXIX (Hrvatska književnost i kazalište dvadesetih godina 20. stoljeća), uredništvo knjige: Nikola Batušić, Rafo Bogišić, Milan Moguš, Josip Vončina, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Književni krug, Zagreb – Split, 2003, str. 296–317, ISBN: 953–154–580–4 (HAZU), 953–163–205–7 (Književni krug).
1,3 ar. = 1,3 bodova
a2 = 1 izv. zn. rad = 1
1,3
39. Sreća, slučaj ili sudbina, Republika, LIX, 3, Zagreb, 2003, str. 46–57, ISSN: 0350–1337.
1,2 ar. = 1,2 bodova
a2 = 1 izv. zn. rad = 1
1,2
40. Iznevjerena tradicija u »Josipu Prekrasnom« Ivana Bakmaza, Kazalište, 17–18, Zagreb, 2004, str. 96–100, ISSN: 1332–3539.
0,6 ar. = 0,6 bodova
a2 = 1 izv. zn. rad = 1
0,6
41. Što žene žele ili ponešto o feminizmu dvadesetih godina prošloga stoljeća, u: Dani Hvarskoga kazališta XXX (Hrvatska književnost, kazalište i avangarda dvadesetih godina 20. stoljeća), uredništvo knjige: Nikola Batušić, Rafo Bogišić, Pavao Pavličić, Milan Moguš, Franjo Švelec, Josip Vončina, recenzenti Dubravko Jelčić i Pavao Pavličić, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Književni krug, Zagreb – Split, 2004, str. 107–135, ISBN: 953–154–628–2 (HAZU), 953–163–228–6 (Književni krug).
2,2 ar. = 2,2 bodova
a2 = 1 izv. zn. rad = 1
2,2
UKUPNO BODOVA 141,1
32
Radovi nakon posljednjeg izbora u znanstveno zvanje Rad Opseg Mjesto Vrsnoća Bodovi 1. Potpisnik ovih redova: književne i kazališne kritike,
Matica hrvatska Ogranak Osijek, Osijek, 2005, 413 str., ISBN: 953–242–009–6.
15,9 ar. = 15,9 bodova
a3 = 1 str. rad = 0,5
7,9
2. Josip Stojanović: Djela (recenzent Franjo Emanuel Hoško), Riječ, Vinkovci, 2005, 119 str., ISBN: 953–6929–44–9.
4,2 ar. = 4,2 bodova
a3 = 1 str. rad = 0,5
2,1
3. Marin Držić: Dundo Maroje – Novela od Stanca, Mozaik knjiga, Zagreb, 2007, 258 str., ISBN: 978–953–14-0060–2 (Pogovor: Stav’te pamet na komediju i zbogom!, str. 251–258).
0,6 ar. = 0,6 bodova
a3 = 1 str. rad = 0,5
0,3
4. Ljubavi nebeske, ljubavi zemaljske: prilozi hrvatskoj nabožnoj književnosti 18. stoljeća (recenzenti akademik Pavao Pavličić i dr. sc. Amir Kapetanović), Disput, Zagreb, 2007, 446 str., ISBN: 978–953–260–037–7.
19,3 ar. = 19,3 bodova
a3 = 1 izv. zn. rad = 1
19,3
5. Epilij Nikolice Bunića o svetom Ivanu Krstitelju, Hrvatska književna baština, knjiga 3, urednici Dunja Fališevac, Josip Lisac, Darko Novaković, Ex libris, Zagreb, 2004, str. 311–344, ISBN: 953–6310–33–3.
1,1 ar. = 1,1 bodova
a2 = 1 str. rad = 0,5
0,5
6. Galateja i Heroja – tužne žene Palmotićevih drama, u: Krležini dani u Osijeku 2003. (Hrvatska dramska književnost i kazalište u svjetlu estetskih i povijesnih mjerila), priredio Branko Hećimović, recenzenti Nikola Batušić i Pavao Pavličić, Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU, Odsjek za povijest hrvatskog kazališta – Zagreb, Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku, Filozofski fakultet, Osijek, Zagreb – Osijek, 2004, str. 45–63, ISBN: 953–154–647–9 (HAZU).
2,0 ar. = 2,0 boda
a2 = 1 izv. zn. rad = 1
2,0
7. Muškarac koji je javno branio i slavio žene (Uz 430. obljetnicu roñenja Jakova Armolušića), Kolo, XIV, 4, Zagreb, 2004, str. 197–216, ISSN: 1331–0992.
1,1 ar. = 1,1 bodova
a2 = 1 str. rad = 0,5
0,5
8. Trpezarijske svečanosti u slavonskoj književnosti 18. stoljeća, u: Dani Hvarskoga kazališta 31 (Igra i svečanost u hrvatskoj književnosti i kazalištu), uredništvo knjige: Nikola Batušić, Rafo Bogišić, Pavao Pavličić, Milan Moguš, recenzenti Miroslav Šicel i Pavao Pavličić, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Književni krug, Zagreb – Split, 2005, str. 97–149, ISBN: 953–154–672–X (HAZU), 953–163–257–X (Književni krug).
2,7 ar. = 2,7 bodova
a2 = 1 izv. zn. rad = 1
2,7
9. Jedna latinična verzija legende o svetoj Mariji Egipćanki i njezin talijanski izvor, u: Drugi Hercigonjin zbornik, uredio Stjepan Damjanović, recenzenti Krešimir Nemec i Ivo Pranjković, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2005, str. 411–428, ISBN: 953–169–108–8.
1,5 ar. = 1,5 bodova
a2 = 1 izv. zn. rad = 1
1,5
10. »Mačuš i Čavalica« Vlaha Skvadrovića, spjev pun mora, u: Zavičajnik: zbornik Stanislava Marijanovića, priredio Milovan Tatarin, Filozofski fakultet, Osijek, 2005, str. 465–498, ISBN: 953–6456–54–0.
2,2 ar. = 2,2 bodova
a2 = 1 izv. zn. rad = 1
2,2
11. »Život Antuna Mandića« Adama Filipovića, biografija u stihovima, u: Dani Hvarskoga kazališta 32 (Prostori i granice hrvatske književnosti i kazališta), uredništvo knjige: Nikola Batušić, Rafo
2,1 ar. = 2,1 bodova
a2 = 1 izv. zn. rad = 1
2,1
33
Bogišić, Pavao Pavličić, Milan Moguš, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Književni krug, Zagreb – Split, 2006, str. 122–163, ISBN: 953–154–708–4 (HAZU), 953–163–274–X (Književni krug).
12. Uloga pučkih kalendara u stvaranju hrvatske čitateljske publike (Kalendar Ignjata Alojzija Brlića), u: Raslojavanje jezika i književnosti, Zbornik radova 34. seminara Zagrebačke slavističke škole, urednik Krešimir Bagić, recenzenti Stjepan Damjanović i Mateo Žagar, FF press, Zagreb, 2006, str. 107–141, ISBN: 953–175–258–3.
2,3 ar. = 2,3 bodova
a2 = 1 izv. zn. rad = 1
2,3
13. Je li se što sačuvalo od kalendara Emerika Pavića?, u: Tkivo kulture: zbornik Franje Emanuela Hoška, urednica s. Nela Veronika Gašpar, recenzenti Marijan Jurčević i Irvin Lukežić, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, Teologija u Rijeci, Rijeka, 2006, str. 289–314, ISBN: 953–11–0254–6 (Kršćanska sadašnjost).
0,8 ar. = 0,8 bodova
a2 = 1 izv. zn. rad = 1
0,8
14. »Priobrazna pisma« o Piramu i Tizbi u kalendaru Antuna Nagya, »slavonskoga Ovidije«, u: Osmišljavanja: zbornik u čast 80. roñendana akademika Miroslava Šicela, priredio Vinko Brešić, recenzenti Julijana Matanović i Josip Užarević, FF press, Zagreb, 2006, str. 87–111, ISBN: 953–175–265–6.
1,5 ar. = 1,5 bodova
a2 = 1 izv. zn. rad = 1
1,5
15. Jedan zaboravljeni slavonski kalendar iz 18. stoljeća, u: Dani Hvarskoga kazališta 33 (Prešućeno, zabranjeno i izazovno u hrvatskoj književnosti i kazalištu), uredništvo knjige: Nikola Batušić, Rafo Bogišić, Pavao Pavličić, Milan Moguš, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Književni krug, Zagreb – Split, 2007, str. 131–185, ISBN: 978–953–154–771–0 (HAZU), 978–953–163–286–7 (Književni krug).
2,9 ar. = 2,9 bodova
a2 = 1 izv. zn. rad = 1
2,9
16. Držić i Machiavelli: nacrt za jedno čitanje Držićeva makijavelizma, u: Jezik književnosti i književni ideologemi, Zbornik radova 35. seminara Zagrebačke slavističke škole, urednik Krešimir Bagić, recenzenti Stjepan Damjanović i Mateo Žagar, Filozofski fakultet u Zagrebu, Zagrebačka slavistička škola, Hrvatski seminar za strane slaviste, Zagreb, 2007, str. 63–85, ISBN: 978–953–175–286–2.
3,2 ar. = 3,2 bodova
a2 = 1 izv. zn. rad = 1
3,2
17. Nekoliko rečenica s početka prvoga prologa »Dunda Maroja«, u: Dani Hvarskoga kazališta 34 (Počeci u hrvatskoj književnosti i kazalištu), uredništvo knjige: Nikola Batušić, Rafo Bogišić, Pavao Pavličić, Milan Moguš, recenzenti Dunja Fališevac i Branko Hećimović, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Književni krug, Zagreb – Split, 2008, str. 35–46, ISBN: 978–953–154–815–1 (HAZU), 978–953–163–163–1 (Književni krug).
0,7 ar. = 0,7 bodova
a2 = 1 izv. zn. rad = 1
0,7
18. Tri rimska krčmara, u: Dani Hvarskoga kazališta 35 (Nazbilj i nahvao: etičke suprotnosti u hrvatskoj književnosti i kazalištu od Marina Držića do naših dana. U čast 500-obljetnice roñenja Marina Držića), uredništvo knjige: Nikola Batušić, Rafo Bogišić, Pavao Pavličić, Milan Moguš, recenzenti Dunja Fališevac i Branko Hećimović, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Književni krug, Zagreb –
0,9 ar. = 0,9 bodova
a2 = 1 izv. zn. rad = 1
0,9
34
Split, 2009, str. 72–82, ISBN: 978–953–154–870–0 (HAZU), 978–953–163–314–7 (Književni krug).
19. Dva prologa »Tirene«, u: Prostor u jeziku / Književnost i kultura šezdesetih, Zbornik radova 37. seminara Zagrebačke slavističke škole, urednik Krešimir Mićanović, recenzenti Tvrtko Vuković i Mateo Žagar, Filozofski fakultet u Zagrebu, Zagrebačka slavistička škola, Hrvatski seminar za strane slaviste, Zagreb, 2009, str. 139–153, ISBN: 978–953–175–337–1.
1,2 ar. = 1,2 bodova
a2 = 1 izv. zn. rad = 1
1,2
UKUPNO BODOVA 54,6 SVEUKUPNO BODOVA 195,7
35
IZV. PROF. DR. SC. MILOVAN TATARIN UVJETI
REKTORSKOGA ZBORA Odluka Rektorskoga zbora o nužnim uvjetima za ocjenu nastavne i stručne djelatnosti u potupku izbora u znanstveno-nastavna zvanja koja je donesena na temelju Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Narodne novine br. 123/03., 105/04. i 174/04.
Posljednji izbor u zvanje izvanrednog profesora 31. siječnja 2005.
1. da je u svojstvu nastavnika (stalnog ili gostujućeg) na nekom visokom učilištu ukupno izvodio nastavu od barem šesto (600) norma sati.
Održao više od šesto (600) norma sati na Filozofskom fakultetu u Osijeku.
ISPUNJAVA UVJET
2. da je autor ili koautor dva (2) sveučilišna udžbenika ili priruč-nika, odnosno da je na web stranici visokog učilišta postavio svoja predavanja iz dva (2) kolegija, kao nastavne tekstove koji su pozitivno ocijenjeni od stručnog povjerenstva.
a) Znanstvene knjige: 1.Polomljeno poetičko zrcalo, SKUC, Osijek, 1991, 108 str. 2.Od svita odmetnici: rasprave o nabožnim temama u Slavoniji u 18. stoljeću (recenzenti dr. sc. Zoran Kravar i akademik Pavao Pavličić), Književni krug, Split, 1997, 470 str., ISBN 953–163–083–6. 3.Zaboravljena Oliva: rasprave o hrvatskoj nabožnoj književnosti 18. stoljeća (recenzenti dr. sc. Josip Bratulić i dr. sc. Dunja Fališevac), Matica hrvatska, Zagreb, 1999, 253 str., ISBN 953–150–193–9. 4.Povijest, istina, prašina: skeptički ogledi, Znanje, Zagreb, 2002, 179 str., ISBN 953–195–244–2. 5.Bludnica i svetica: starohrvatska legenda o Mariji Egipćanki (recenzenti akademik Josip Bratulić i dr. sc. Stjepan Damjanović), Naklada Ljevak, Zagreb, 2003, 494 str., ISBN 953–178–595–3. 6.Kućni prijatelj: ogledi o suvremenoj hrvatskoj prozi, Mozaik knjiga, Zagreb, 2004, 217 str., ISBN: 953–196–300–2. 7.Feniks: život i djelo Nikolice Bunića (recenzenti dr. sc. Dunja Fališevac i akademik Pavao Pavličić), Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 2004, 285 str., ISBN 953–185–091–7.
ISPUNJAVA UVJET
36
8.Potpisnik ovih redova: književne i kazališne kritike, Matica hrvatska Ogranak Osijek, Osijek, 2005, 413 str., ISBN: 953–242–009–6. 9.Ljubavi nebeske, ljubavi zemaljske: prilozi hrvatskoj nabožnoj književnosti 18. stoljeća (recenzenti akademik Pavao Pavličić i dr. sc. Amir Kapetanović), Disput, Zagreb, 2007, 446 str., ISBN: 978–953–260–037–7. b) Priredio: 1.Janko Ibler: Kritike, Privlačica, Biblioteka »Slavonica«, Vinkovci, 1994, 97 str., ISBN: 953–156–059–5. 2.Dragutin Prohaska: Ilirizam u Osijeku, Privlačica, Biblioteka »Slavonica«, Vinkovci, 1994, 110 str., ISBN: 953–156–067–6. 3.Stara hrvatska drama, Znanje, Zagreb, 2003, 519 str., ISBN: 953–195–357–0. 4.Ivan Velikanović: Ogledalo pokore (recenzenti akademik Nikola Batušić i dr. sc. Zoran Kravar) Riječ, Vinkovci, 2003, 175 str., ISBN: 953–6929–35–X. 5.Josip Stojanović: Djela (recenzent Franjo Emanuel Hoško), Riječ, Vinkovci, 2005, 119 str., ISBN: 953–6929–44–9. 6.Marin Držić: Dundo Maroje – Novela od Stanca, Mozaik knjiga, Zagreb, 2007, 258 str., ISBN: 978–953–14-0060–2. Knjiga Bludnica i svetica: starohrvatska legenda o Mariji Egipćanki uvrštena je u obveznu literaturu kolegija Hrvatska srednjovjekovna književnost u europskom kontekstu (red. prof. dr. sc. Andrea Zlatar Violić, Studij komparativne književnosti, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu)
3. da je pod njegovim mentorstvom obranjeno najmanje deset (10) završnih ili diplomskih radova i da je pri tome objavio barem četiri (4) rada u koautorstvu sa studentom.
1.Blaženka Brlošić, Preokrenuti mit u »Orfeu« Mavra Vetranovića Čavčića (obranjen 19. prosinca 2005) 2.Valentina Perčić, Epilij »Pjesan od upućenja riječi vječne i poroda Djevičkoga« Paskoja Primovića (obranjen 10. ožujka 2006) 3.Sanja Micevski, Novozavjetna
DJELOMIČNO ISPUNJAVA UVJET (nema rad u koautorstvu sa studentom)
37
apokrifna evanñelja (obranjen 17. ožujka 2006) 4.Stjepana Kadić, Holofernovo ubojstvo (obranjen 20. ožujka 2006) 5.Morana Juginović, Biblijska priča o Juditi u djelima starih hrvatskih pisaca (obranjen 9. svibnja 2006) 6.Emina Bećović, Ženska lica u Palmotićevim melodramama (obranjen 26. lipnja 2006) 7.Maksimilijana Kujavec, Pjesništvo Saba Bobaljevića Mišetića Glušca (obranjen 25. rujna 2006) 8.Ivana Jurišić, Dubrovački legendarij – kasni odjek hrvatske srednjovjekovne proze (obranjen 25. rujna 2006) 9.Katica Medved, Posebnosti Relkovićeva »Satira« u kontekstu slavonske osamnaestostoljetne stihovane epike (obranjen 2. srpnja 2007) 10.Ante Milišić, Fantastično i egzotično u pseudopovijesnim dramama Junija Palmotića (obranjen 12. studenoga 2007) 11.Monika Lucić, Cvijeta Zuzorić – dubrovačka »plemkinja« i inspiracija hrvatskih književnika (obranjen 3. prosinca 2007) 12.Lidija Ban, Zašto je »skarestija« od Antuna Gleñevića? (obranjen 21. srpnja 2008) 13.Sanja Posavec, Motiv pakla u baroknim epskim djelima u stihu (obranjen 13. studenoga 2008) 14.Ivana Marić, Držićev idealni čovjek (obranjen 27. studenoga 2008) 15.Jelena Kelava, Ivan Gundulić i Vlaho Bukovac (obranjen 28. studenoga 2008) 16.Irene Sudar, Slika svijeta u hrvatskoj srednjovjekovnoj poučnoj prozi (obranjen 29. siječnja 2009) 17.Tijana Pavliček, Ženske sudbine u hrvatskim renesansnim tragedijama
38
(obranjen 6. ožujka 2009) 4. da se dokazao kao sposoban
mentor/komentor u poslijediplomskom (doktorskom) studiju, što dokazuje objavljivanjem barem dva (2) znanstvena rada u znanstvenom časopisu u koautorstvu sa studentom koji je završio poslijediplomski (doktorski) studij.
NE ISPUNJAVA UVJET
5. da je održao najmanje sedam (7) priopćenja na znanstvenim skupovima od toga najmanje četiri (4) priopćenja na meñunarodnim znanstvenim skupovima, ili barem jedno pozvano predavanje na meñunarodnom znanstvenom skupu.
Znanstveni skupovi: a) do posljednjeg izbora (31. siječnja 2005): 1.Znanstveni skup Hrvatski književni barok i slavonska književnost XVIII. stoljeća, Osijek – Požega, 10–12. studenoga 1993. Tema: Struktura »Svete Rožalije« Antuna Kanižlića u optici Greimasovog semiotičkog četverokuta 2.Znanstveni skup Pola milenijuma Crnojevića štamparije, Zagreb, 25–26. studenoga 1994. Tema: Oporuka ðurña Crnojevića: : prilog razumijevanja njegova zalaganja za tiskanje knjiga 3.III. znanstveni skup Folklor i barok u Hrvatskoj, Varaždin, 8. prosinca 1994. Tema: Metrički drukčiji dijelovi u Kanižlićevoj »Svetoj Rožaliji« 4.Meñunarodni znanstveni skup Vizualnost, Zagreb, 29. travnja – 1. svibnja 1995. Tema: Vizualnost – nositelj smislova u poeziji Zvonimira Mrkonjića 5.Dani Hvarskog kazališta (Hrvatska književnost 18. stoljeća – tematski i žanrovski aspekti), Hvar, 4–6. svibnja 1995. Tema: Kako su se u Slavoniji 18. stoljeću prepjevavali psalmi 6.International Medieval Congress, Leeds, Velika Britanija, 10–13. srpnja 1995. Tema: Glagolistic Letter of Nikola Modruški as Historical and Artistic Prose 7.Prvi hrvatski slavistički kongres, Pula, 19–23. rujna 1995. Tema: Antuna Josipa Turkovića »Život
ISPUNJAVA UVJET
39
svetoga Eustakije« 8.Dani Hvarskog kazališta (Hrvatska književnost uoči preporoda), Hvar, 16–18. svibnja 1996. Tema: »Dila svetih mučenika« Ivana Marevića – slavonska bibliotheca sanctorum 9.Književnost o Osijeku i u Osijeku od početaka do danas, Osijek, 12–14. lipnja 1996. Tema: Tomo Matić i slavonska književna baština 18. stoljeća 10.Hrvatski filološki skup (Meñunarodni slavistički simpozij), Rijeka, 24–25. lipnja 1996. Tema: Nabožni spjevovi Antuna Josipa Knezovića 11.Krležini dani u Osijeku 1996: Osijek i Slavonija – hrvatska dramska književnost i kazalište, Osijek, 9–11. prosinca 1996. Tema: Slavonska crkvena prikazanja: Ivan Velikanović i Aleksandar Tomiković 12.Dani Hvarskog kazališta (Hrvatska književnost u doba preporoda – ilirizam, romantizam), Hvar, 7–10. svibnja 1997. Tema: Ponovljena izdanja spjeva o Olivi u 19. stoljeću 13.Dani Hvarskog kazališta (Hrvatska književnost od preporoda do Šenoina doba), Hvar, 6–9. svibnja 1998. Tema: Sjećanje na Antuna Kanižlića u vrijeme hrvatskoga narodnoga preporoda 14.Dani Hvarskog kazališta (Razdoblje realizma u hrvatskoj književnosti i kazalištu), Hvar, 5–8. svibnja 1999. Tema: Janko Ibler – kritičar i romanopisac 15.Drugi hrvatski slavistički kongres, Osijek, 14–18. rujna 1999. Tema: Dijarij Antuna Josipa Turkovića, osječkoga župnika 16.VIII. stručno-znanstveni skup Folkloristička istraživanja u tijeku, Varaždin, 19–20. studenoga 1999. Tema: Izvori legende o Mariji Egipćanki u Gašparotijevu »Cvetu sveteh«
40
17.Znanstveno savjetovanje Suvremena hrvatska drama u osamdesetim i devedesetim godinama, Zagreb, 9–11. ožujka 2000. Tema: Utvara povijesti, utvara individualnosti (»Utvare« Ive Brešana – zahtjev za oslobañanjem od prošlosti) 18.Dani Hvarskog kazališta (Književnost i kazalište hrvatske moderne – bilanca stoljeća), Hvar, 3–6. svibnja 2000. Tema: Novelistika Branimira Livadića 19.Krležini dani u Osijeku 2001. (Hrvatska dramska književnost i kazalište – inventura milenija), Osijek, 7–9. prosinca 2000. Tema: Plač Gospin i muka Isukrstova u slavonskoj nabožnoj knjizi 18. stoljeća 20.Znanstveno savjetovanje Hrvatska komedija dvadesetoga stoljeća, Zagreb, 22–24. veljače 2001. Tema: Tri stranca hrvatske komedije ili Kako smo se smijali povijesti 21.Znanstveno savjetovanje Hrvatska drama kao refleksija društvene zbilje u drugoj polovici dvadesetoga stoljeća, Zagreb, 21–23. veljače 2002. Tema: Vještice u suvremenoj hrvatskoj drami 22.Dani Hvarskog kazališta (Hrvatska književnost i kazalište dvadesetih godina 20. stoljeća), Hvar, 8–11. svibnja 2002. Tema: »Mandaljena pobjednica« Velimira Deželića st. 23.Dani Hvarskog kazališta (Hrvatska književnost i kazalište i avangarda dvadesetih godina 20. stoljeća), Hvar, 7–10. svibnja 2003. Tema: Što žene želi ili ponešto o feminizmu dvadesetih godina prošloga stoljeća 24. Krležini dani u Osijeku 2003. (Hrvatska dramska književnost i kazalište u svjetlu estetskih i povijesnih mjerila), Osijek, 8–10. prosinca 2003. Tema: Galateja i Heroja – tužne žene Palmotićevih melodrama 25.Znanstveno savjetovanje Tematske i stilske posebnosti hrvatske drame i
41
kazališta, Zagreb, 26–28. veljače 2004. Tema: Iznevjerena tradicija u »Josipu Prekrasnom« Ivana Bakmaza 26.Dani Hvarskoga kazališta (Igra i svečanost u hrvatskoj književnosti i kazalištu), Hvar, 5–8. svibnja 2004. Tema: Trpezarijske svečanosti u slavonskoj šaljivo-satiričnoj književnosti 18. stoljeća b) od posljednjeg izbora: 1.Dani Hvarskoga kazališta (Prostor i granice hrvatske književnosti i kazališta), Hvar, 4–7. svibnja 2005. Tema: »Život Antuna Mandića« Adama Filipovića, biografija u stihovima 2.Dani Hvarskoga kazališta (Prešućeno, zabranjeno, izazovno u hrvatskoj književnosti i kazalištu), Hvar, 3–6. svibnja. 2006. Tema: Jedan zaboravljeni slavonski kalendar iz 18. stoljeća 3.Dani Hvarskoga kazališta (Počeci u hrvatskoj književnosti i kazalištu), Hvar, 2–5. svibnja 2007. Tema: Nekoliko rečenica s početka prvoga prologa »Dunda Maroja« 4.Dani Hvarskoga kazališta (Nazbilj i nahvao: etičke suprotnosti u hrvatskoj književnosti i kazalištu od Marina Držića do naših dana u čast 500-obljetnice roñenja Marina Držića), Hvar, 7–10. svibnja 2008. Tema: Tri rimska krčmara 5.Meñunarodni znanstveni skup Marin Držić, svjetionik dubrovačke renesanse, Universitè Paris IV – Sorbonne, Francuska, 23–25. listopada 2008. Tema: »Gorki smijeh« komedije Tripče de Utolče 6.Meñunarodni znanstveni skup »Marin Držić: 1508. – 2008.«, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 5–7. studenoga 2008. Tema: Novo čitanje Grižule 7.Dani Hvarskoga kazališta (Putovanje, lutanje, bijeg u hrvatskoj književnosti i kazalištu), Hvar, 6–9. svibnja 2009. Tema: Putovanje Mande Krkarke
42
Pozvana predavanja: 1. 34. seminar Zagrebačke slavističke škole, Dubrovnik, 30. kolovoza 2005. (Uloga pučkih kalendara u stvaranju hrvatske čitateljske publike) 2. 35. seminar Zagrebačke slavističke škole, Dubrovnik, 30. kolovoza 2006. (Držić i Machiavelli) 3. 37. seminar Zagrebačke slavističke škole, Dubrovnik, 6. rujna 2008. (Dva prologa Tirene) 4. 38. seminar Zagrebačke slavističke škole, Dubrovnik, 1. rujna 2009. (Kamo su bježali hrvatski prozaici sedamdesetih?), 5. rujna 2009. (Uskraćeni užitak: o spolnim zabranama u hrvatskoj srednjovjekovnoj i ranonovovjekovnoj kulturi)
6. da je bio najmanje četiri godine član ureñivačkog odbora znanstvenog časopisa ili da je bio urednik najmanje dvaju zbornika radova sa znanstvenih skupova ili zbirnih znanstvenih knjiga.
Uredio: 1.Zavičajnik: zbornik Stanislava Marijanovića, Pedagoški fakultet, Osijek, 2005. 2.Leksikon Marina Držića, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2009. (urednici: Slobodan P. Novak, Milovan Tatarin, Mirjana Mataija, Leo Rafolt)
ISPUNJAVA UVJET
7. da je recenzirao barem deset članaka u znanstvenim časopisima ili zbornicima radova sa znanstvenih skupova.
a) Knjige: 1.Davor Dukić, Poetike hrvatske epike 18. stoljeća, Književni krug, Split, 2002. 2.Julijana Matanović, Krsto i Lucijan: rasprave i eseji o povijesnom romanu, Naklada Ljevak, Zagreb, 2003. 3.Divna Mrdeža Antonina, Davidova lira u versih harvackih, Književni krug, Split, 2004. 4.Ana Lederer, Ključ za kazalište, Matica hrvatska Ogranak Osijek, Osijek, 2004. 5.Zlata Šundalić, Čitajući slavonske libarice, Ogranak Matice hrvatske Osijek, Osijek, 2005. 6.Adriana Car Mihec, Mlada hrvatska drama, Matica hrvatska Ogranak Osijek, Osijek, 2007.
ISPUNJAVA UVJET
43
7.Leo Rafolt, Odbrojavanje: antologija suvremene hrvatske drame, Disput, Zagreb, 2007. 8.Dunja Fališevac, Stari pisci hrvatski i njihove poetike, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2008. 9.Jagna Pogačnik, Tko govori, tko piše: antologija suvremene hrvatske proze, Dispt, Zagreb, 2008. 10.Vlasta Rišner – Zlata Šundalić, Rad na dar – Radar, Filozofski fakultet, Osijek, 2008. 11.Marin Držić – svjetionik dubrovačke renesanse, Disput, Zagreb, 2009. 12.Zlata Šundalić, Životinje i Vidra: o životinjskome svijetu u djelu Marina Držića Vidre (u tisku) b) Radovi: 1.Od krimi romana do krimi radiodrame (Riječki filološki dani, 2004, Filozofski fakultet, Rijeka, 2006) 2.Tema globalizacije u drami »Kako ubiti predsjednika« Mire Gavrana (Riječki filološki dani, 2004) 3.Prilog istraživanju pučkog kazališta Hrvata u mañarskoj županiji Vas (Riječki filološki dani, 2004) 4.Prostorno kodiranje značenja: »Planine« Petra Zoranića (Riječki filološki dani, 2008)
8. da je vodio najmanje jedan znanstveno-istraživački projekt ili sudjelovao u barem jednom meñunarodnom znanstveno-istraživačkom projektu;
Voditelj projekta: Leksikon Marina Držića, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb Suradnik u projektima: 1.Leksikon hrvatske književne kulture 16. stoljeća (0130403, 2002–2005, voditelj: dr. sc. Davor Dukić, Filozofski fakultet, Zagreb) 2.Književni dokumentarizam u Slavoniji (0122008, voditeljica: dr. sc. Helena Sablić Tomić, Filozofski fakultet Osijek) 3.Rubni žanrovi hrvatske književnosti 18. stoljeća (122–1222665–2677, 2007–, voditeljica: dr. sc. Zlata Šundalić,
ISPUNJAVA UVJET
44
Filozofski fakultet, Osijek) 9. da je kao gostujući profesor ili
znanstvenik boravio ukupno dvije godine, od čega barem godinu kontinuirano, na uglednim inozemnim sveučilištima ili institutima, te održao pozvana predavanja.
NE ISPUNJAVA UVJET
ŽIVOTOPIS Milovan Tatarin roñen je 9. prosinca 1965. u Osijeku. Srednju školu završio je u Dardi
(1980–1982) i Belom Manastiru (1982–1984). Studij hrvatskog ili srpskog jezika i književnosti upisao je na Pedagoškom fakultetu u Osijeku 1984. godine, gdje je diplomirao 21. rujna 1989. Od 15. siječnja 1990. radi na osječkom Pedagoškom fakultetu, na Odsjeku za hrvatski jezik i književnost, prvo kao »pripravnik-istraživač iz područja filologije za književnost na odreñeno vrijeme« (znanstveni novak), na projektima Udio i doprinos Josipa Jurja Strossmayera razvitku prosvjete, kulture i umjetnosti (1985–1990, broj projekta 210010004) i Corpus Strossmayeranum (1996–2000, broj projekta 122011), koje je vodio prof. dr. sc. Stanislav Marijanović, a od 2000. kao docent za predmet stara hrvatska književnost. Od 1. travnja 2002. u stalnom je radnom odnosu na Pedagoškom fakultetu (danas Filozofskom) u Osijeku.
Milovan Tatarin završio je poslijediplomski studij književnosti na Pedagoškom fakultetu u Osijeku i 17. studenog 1993. stekao stupanj magistra znanosti, obranivši rad Crnorizac Hrabar i Nikola Modruški u obrani slavenskog jezika (mentor: prof. dr. sc Stanislav Marijanović, članovi povjerenstva: prof. dr. sc. Stjepan Damjanović, prof. dr. sc. Dunja Fališevac). Doktorski rad Legenda o Mariji Egipćanki u staroj hrvatskoj književnosti obranio je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 30. ožujka 1999. pred povjerenstvom u sastavu: prof. dr. sc. Stanislav Marijanović (predsjednik povjerenstva), akademik Josip Bratulić (mentor) i prof. dr. sc. Stjepan Damjnović (član povjerenstva). Dana 8. lipnja 2000. održao je na Pedagoškom fakultetu nastupno predavanje (Srednjovjekovna legenda o pokajanoj bludnici i njezini zapadnoeuropski izvori) za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta (stručno povjerenstvo: prof. dr. sc. Stanislav Marijanović, prof. dr. sc. Stjepan Damjanović i prof. dr. sc. Milorad Nikčević), 26. lipnja 2000. izabran je u znanstveno-nastavno zvanje docenta iz područja humanističkih znanosti, polje znanost o književnosti, za predmet stara hrvatsku književnost, a 31. siječnja 2005. izabran je u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora, područje humanističkih znanosti, polje znanost o književnosti, grana kroatistika.
Nastavnu djelatnost obavlja od 1992. (uz prekid od rujna 1993. do lipnja 1994): do 2000. godine vodio je seminare iz hrvatske srednjovjekovne književnosti, u akademskoj godini 1999/2000. seminare iz nove hrvatske književnosti, a od 2000/2001. predaje staru hrvatsku književnost na Odsjeku za hrvatski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Osijeku. Od listopada 2005. do listopada 2007. bio je voditelj Katedre za hrvatsku književnost Odsjeka za hrvatski jezik i književnost. Godine 2006. osmislio je doktorski studij Književnost i kulturni identitet, čiji je voditelj bio 2006–2009. Služi se engleskim i ruskim jezikom.
Nakon izbora u zvanje izvanrednog profesora kao gostujući predavač održao je pet predavanja na 34, 35, 37. i 38. seminaru Zagrebačke slavističke škole: Uloga pučkih kalendara u formiranju hrvatske čitateljske publike (Dubrovnik, 30. kolovoza 2005), Držić i Machiavelli (Dubrovnik, 30. kolovoza 2006), Držićev obračun s pozornice – dva prologa Tirene (Dubrovnik, 6. rujna 2008). Kamo su bježali hrvatski prozaici sedamdesetih? (Dubrovnik, 1. rujna 2009) i Uskraćeni užitak: o spolnim zabranama u hrvatskoj srednjovjekovnoj i ranonovovjekovnoj književnoj kulturi (Dubrovnik, 5. rujna 2009).
45
Kao suradnik sudjelovao je u sljedećim znanstveno-istraživačkim projektima: Leksikon hrvatske književne kulture 16. stoljeća (projekt 0130403, 2002–2006, voditelj: dr. sc. Davor Dukić, Filozofski fakultet, Zagreb), Književni dokumentarizam u Slavoniji (projekt 0122008, 2002–2008, voditeljica: dr. sc. Helena Sablić Tomić, Filozofski fakultet, Osijek), Rubni žanrovi hrvatske književnosti 18. stoljeća (projekt 122–1222665–2677, 2007–, voditeljica: dr. sc. Zlata Šundalić, Filozofski fakultet, Osijek). Uz višu leksikografkinju Mirjanu Mataiju (Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb), doc. dr. sc. Lea Rafolta (Filozofski fakultet, Zagreb) i prof. dr. sc. Slobodana P. Novaka (Sveučilište u Splitu) jedan je od urednika Leksikona Marina Držića (Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2009). Od posljednjeg izbora u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora Milovan Tatarin održao je šest priopćenja na znanstvenim simpozijima: »Život Antuna Mandića« Adama Filipovića, biografija u stihovima, Dani Hvarskoga kazališta (Prostor i granice hrvatske književnosti i kazališta), Hvar, 4–7. svibnja 2005; Jedan zaboravljeni slavonski kalendar iz 18. stoljeća, Dani Hvarskoga kazališta (Prešućeno, zabranjeno, izazovno u hrvatskoj književnosti i kazalištu), Hvar, 3–6. svibnja. 2006; Nekoliko rečenica s početka prvoga prologa »Dunda Maroja«, Dani Hvarskoga kazališta (Počeci u hrvatskoj književnosti i kazalištu), Hvar, 2–5. svibnja 2007; Tri rimska krčmara, Dani Hvarskoga kazališta (Nazbilj i nahvao: etičke suprotnosti u hrvatskoj književnosti i kazalištu od Marina Držića do naših dana u čast 500-obljetnice roñenja Marina Držića), Hvar, 7–10. svibnja 2008; Novo čitanje »Grižule«, Meñunarodni znanstveni skup »Marin Držić: 1508.–2008.«, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 5–7. studenoga 2008; Putovanje Mande Krkarke, Dani Hvarskoga kazališta (Putovanje, lutanje, bijeg u hrvatskoj književnosti i kazalištu), Hvar, 6–9. svibnja 2009. Za francusko izdanje zbornika Marin Držić, svjetionik dubrovačke renesanse (u kojemu će biti objavljeni radovi s meñunarodnog znanstvenog skupa Marin Držić, svjetionik dubrovačke renesanse, Universitè Paris IV – Sorbonne, Francuska, 23–25. listopada 2008) prihvaćen mu je rad »Gorki smijeh« komedije Tripče de Utolče. Milovan Tatarin bio je mentor pri izradi sedamnaest (17) diplomskih radnji. Uredio je zbornik radova iz stare hrvatske književnosti studenata Hrvatskoga jezika i književnosti Pjenušava kupka prošlih vremena (Pedagoški fakultet, Osijek, 2003, 383 str.). Pod njegovim mentorstvom prihvaćen je sinopsis doktorske disertacije Hrvatska religiozna lirika 16. stoljeća mr. sc. Krešimira Šimića. Autor je triju (3) knjiga (Bludnica i svetica: starohrvatska legenda o Mariji Egipćanki, Zagreb, 2003; Feniks: život i djelo Nikolice Bunića, Zagreb, 2004; Ljubavi nebeske, ljubavi zemaljske: prilozi hrvatskoj nabožnoj književnosti 18. stoljeća, Zagreb, 2007) koje se rabe kao sveučilišni udžbenici te je autor šest (6) znanstvenih i stručnih knjiga; Pod njegovim mentorstvom obranjeno je sedamnaest (17) diplomskih radnji, a mentor je jednom doktorantu.; Održao je trideset tri (33) priopćenja na znanstvenim skupovima, od toga šest (6) na meñunarodnim; Urednik je zbornika Zavičajnik: zbornik stanislava Marijanovića (Pedagoški fakultet, Osijek, 2005) te jedan od urednika Leksikona Marina Držića; Recenzirao je dvanaest (12) znanstvenih knjiga i četiri (4) rada; Bio je voditelj projekta Leksikon Marina Držića, koji se u Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža u Zagrebu izrañivao od 2006. do 2009. Milovan Tatarin autor je devet (9) autorskih knjiga, od toga su dvije (2) objavljene od posljednjeg izbora. Priredio je šest (6) knjiga, od toga dvije (2) od posljednjeg izbora. Napisao je četrdeset pet (45) znanstvenih radova, od toga petnaest (15) od posljednjega izbora. Autor je dvije čitanke: za peti razred (Psst! Knjige govore!, u suradnji s Jagnom Pogačnik, Profil, Zagreb, 2003) i osmi razred (Početnica za odrasle, u suradnji s Julijanom Matanović, Profil, Zagreb, 2001).
46
Osijek, 23. ožujka 2010.
47
Odbor za provjeru ispunjavanja uvjeta za izbor u zvanja prof. dr. sc. Sanda Ham, predsjednica prof. dr. sc. Nada Babić, članica prof. dr. sc. Vlado Obad, član prof. dr. sc. Ljiljana Kolenić, članica prof. dr. sc. Milorad Nikčević, član
Filozofski fakultet
Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku 31000 Osijek
L. Jägera 9 Razmatrajući prijavu na natječaj za izbor nastavnika u znanstveno-nastavno zvanje redovitoga profesora za područje humanističkih znanosti, polje filologija, grana povijest i teorija književnosti, Odbor za provjeru ispunjavanja uvjeta za izbor u zvanja, slijedom Odluke Fakultetskoga vijeća Filozofskog fakulteta u Osijeku o raspisivanju natječaja od 27. svibnja 2009. podnosi sljedeće
IZVJEŠĆE Na natječaj objelodanjen u Glasu Slavonije od 12. lipnja 2009. za izbor u zvanje redovitoga profesora iz područja humanističkih znanosti, polje filologija, grana povijest i teorija književnosti prijavio se izv. prof. dr. sc. Milovan Tatarin. Prijavi za natječaj priložio je svu potrebitu dokumentaciju koja se prilaže uz ovo izvješće.
Životopis Milovan Tatarin roñen je 9. prosinca 1965. u Osijeku. Srednju školu završio je u Dardi
(1980. – 1982.) i Belom Manastiru (1982. – 1984.). Studij hrvatskog ili srpskog jezika i književnosti upisao je na Pedagoškom fakultetu u Osijeku 1984. godine, gdje je diplomirao 21. rujna 1989.
Završio je poslijediplomski studij književnosti na Pedagoškom fakultetu u Osijeku i 17. studenog 1993. stekao stupanj magistra znanosti. Doktorski rad obranio je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 30. ožujka 1999. Izabran je 26. lipnja 2000. u znanstveno-nastavno zvanje docenta, a 31. siječnja 2005. izabran je u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora. U znanstveno zvanje znanstvenoga savjetnika izabran je 18. ožujka 2010.
Nastavna djelatnost
Od 15. siječnja 1990. radi na osječkom Pedagoškom fakultetu, na Odsjeku za hrvatski jezik i književnost, prvo kao znanstveni novak, na projektima Udio i doprinos Josipa Jurja Strossmayera razvitku prosvjete, kulture i umjetnosti (1985. – 1990., broj projekta 210010004) i Corpus Strossmayeranum (1996. – 2000., broj projekta 122011), koje je vodio prof. dr. sc. Stanislav Marijanović, a od 2000. kao docent za predmet Stara hrvatska književnost. Od 1. travnja 2002. u stalnom je radnom odnosu na Pedagoškom fakultetu (danas Filozofskom) u Osijeku.
Nastavnu djelatnost obavlja od 1992. Do 2000. godine vodio je seminare iz Hrvatske srednjovjekovne književnosti, u akademskoj godini 1999/2000. seminare iz Nove hrvatske književnosti, a od 2000/2001. predaje Staru hrvatsku književnost na Odsjeku za hrvatski jezik
48
i književnost Filozofskog fakulteta u Osijeku. Od listopada je 2005. do listopada 2007. bio voditelj Katedre za hrvatsku književnost Odsjeka za hrvatski jezik i književnost. Godine 2006. osmislio je doktorski studij Književnost i kulturni identitet, čiji je voditelj bio 2006–2009.
Služi se engleskim i ruskim jezikom.
Znanstvena i stručna djelatnost
Kao suradnik sudjelovao je u sljedećim znanstveno-istraživačkim projektima: Leksikon hrvatske književne kulture 16. stoljeća (projekt 0130403, 2002–2006, voditelj: dr. sc. Davor Dukić, Filozofski fakultet, Zagreb), Književni dokumentarizam u Slavoniji (projekt 0122008, 2002–2008, voditeljica: dr. sc. Helena Sablić Tomić, Filozofski fakultet, Osijek), Rubni žanrovi hrvatske književnosti 18. stoljeća (projekt 122–1222665–2677, 2007–, voditeljica: dr. sc. Zlata Šundalić, Filozofski fakultet, Osijek). Uz višu leksikografkinju Mirjanu Mataiju (Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb), doc. dr. sc. Lea Rafolta (Filozofski fakultet, Zagreb) i prof. dr. sc. Slobodana P. Novaka (Sveučilište u Splitu) jedan je od urednika Leksikona Marina Držića (Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2009). Milovan Tatarin autor je devet (9) autorskih knjiga, priredio je šest (6) knjiga, od toga dvije (2) od posljednjeg izbora. Napisao je četrdeset pet (45) znanstvenih radova. Autorom je dviju čitanki: za peti razred (Psst! Knjige govore!, u suradnji s Jagnom Pogačnik, Profil, Zagreb, 2003) i osmi razred (Početnica za odrasle, u suradnji s Julijanom Matanović, Profil, Zagreb, 2001). Dobio je sljedeće nagrade: 24. svibnja 1999. nagrañen je Godišnjom državnom nagradom Republike Hrvatske za znanost za znanstvene novake u području humanističkih znanosti za knjigu Od svita odmetnici: rasprave o nabožnim temama u Slavoniji u 18. stoljeću (Književni krug, Split, 1997); 25. lipnja 2004. na VII. ðakovačkim susretima hrvatskih književnih kritičara nagradom »Julije Benešić« nagrañena mu je knjiga Kućni prijatelj: ogledi o suvremenoj hrvatskoj prozi (Mozaik knjiga, Zagreb, 2004); 22. travnja 2008. nagrañen je nagradom »Judita« za knjigu Ljubavi nebeske, ljubavi zemaljske: prilozi hrvatskoj nabožnoj književnosti 18. stoljeća (Disput, Zagreb 2007), koju dodjeljuje Društvo hrvatskih književnika pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Član je Matice hrvatske, Društva hrvatskih književnika, Hrvatskoga centra ITI, Hrvatskoga PEN centra.
Svi ostali bitni podatci za izbor Milovana Tatrina u znanstveno-nastavno zvanje redovitoga profesora navedeni su u tablici uvjeta Rektorskoga zbora u ovom Izvješću.
UVJETI REKTORSKOGA ZBORA ZA IZBOR
U ZNANSTVENO-NASTAVNO ZVANJE REDOVITOGA PROFESORA Milovan Tatrin izabran je 31. siječnja 2005. u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednoga profesora jer je ispunio uvjete iz članka 93. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine – 123/03., 198/03., 105/04. i 174/04.) i uz te opće uvjete ispunio je i uvjet da je da je u svojstvu nastavnika na nekom visokom učilištu ukupno izvodio nastavu od barem šesto (600) norma sati – u svojstvu nastavnika izveo je nastavu više od 600 norma sati. Nastavu održava na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Za izbor u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora pristupnik Milovan Tatarin treba ispuniti četiri (4) od osam (8) uvjeta. Milovan Tatrin ispunjava 5 uvjeta u potpunosti i 1 nepotpuno. Pristupnik je priložio pozitivno ocjenjene rezultate studentske ankete.
49
Ovaj je popis uvjeta rañen prema Odluci Rektorskoga zbora.
UVJETI REKTORSKOGA ZBORA (preuzeto iz Odluke Rektorskoga zbora o nužnim uvjetima za ocjenu nastavne i stručne djelatnosti u potupku izbora u znanstveni nastavna zvanja koja je donesena na temelju Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju „Narodne novine br. 123/03., 105/04. i 174/04.“
Posljednji je izbor bio u zvanje izvanrednog profesora 31. siječnja 2005.
1. - da je autor ili koautor dva (2) sveučilišna udžbenika, dvije (2) znanstvene knjige ili dva (2) priručnika, odnosno da je na web stranici visokog učilišta postavio svoja predavanja
Pristupnik je autorom sljedećih knjiga: 1. Polomljeno poetičko zrcalo, SKUC, Osijek, 1991, 108 str. 2. Od svita odmetnici: rasprave o nabožnim Priopćenjema u Slavoniji u 18. stoljeću (recenzenti dr. sc. Zoran Kravar i akademik Pavao Pavličić), Književni krug, Split, 1997, 470 str., ISBN 953–163–083–6. 3. Zaboravljena Oliva: rasprave o hrvatskoj nabožnoj književnosti 18. stoljeća (recenzenti dr. sc. Josip Bratulić i dr. sc. Dunja Fališevac), Matica hrvatska, Zagreb, 1999, 253 str., ISBN 953–150–193–9. 4.Povijest, istina, prašina: skeptički ogledi, Znanje, Zagreb, 2002, 179 str., ISBN 953–195–244–2. 5. Bludnica i svetica: starohrvatska legenda o Mariji Egipćanki (recenzenti akademik Josip Bratulić i dr. sc. Stjepan Damjanović), Naklada Ljevak, Zagreb, 2003, 494 str., ISBN 953–178–595–3. 6. Kućni prijatelj: ogledi o suvremenoj hrvatskoj prozi, Mozaik knjiga, Zagreb, 2004, 217 str., ISBN: 953–196–300–2. 7. Feniks: život i djelo Nikolice Bunića (recenzenti dr. sc. Dunja Fališevac i akademik Pavao Pavličić), Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 2004, 285 str., ISBN 953–185–091–7. 8. Potpisnik ovih redova: književne i kazališne kritike, Matica hrvatska Ogranak Osijek, Osijek, 2005, 413 str., ISBN: 953–242–009–6. 9. Ljubavi nebeske, ljubavi zemaljske: prilozi hrvatskoj nabožnoj književnosti 18. stoljeća (recenzenti akademik Pavao Pavličić i dr. sc. Amir Kapetanović), Disput, Zagreb, 2007, 446 str., ISBN: 978–953–260–037–7.
ispunjava uvjet
2. - da je pod njegovim mentorstvom obranjeno najmanje deset (10) završnih ili diplomskih radova i da je pri tome objavio barem četiri (4) rada u koautorstvu sa studentom
Pristupnik je mentorom 17 diplomskih radova (ovdje se navodi 10), ali nema rad u suautorstvu sa studentom. 1. Blaženka Brlošić, Preokrenuti mit u Orfeu Mavra Vetranovića Čavčića (obranjen 19. prosinca 2005.) 2. Valentina Perčić, Epilij Pjesan od upućenja riječi vječne i poroda Djevičkoga Paskoja Primovića (obranjen 10. ožujka 2006.) 3. Sanja Micevski, Novozavjetna apokrifna evanñelja (obranjen 17. ožujka 2006.) 4. Stjepana Kadić, Holofernovo ubojstvo (obranjen 20. ožujka 2006.) 5. Morana Juginović, Biblijska priča o Juditi u djelima starih hrvatskih pisaca (obranjen 9. svibnja 2006.) 6. Emina Bećović, Ženska lica u Palmotićevim melodramama (obranjen 26. lipnja 2006.) 7 .Maksimilijana Kujavec, Pjesništvo Saba
ispunjava uvjet o broju mentorstva, nepotpuno ispunjen uvjet
50
Bobaljevića Mišetića Glušca (obranjen 25. rujna 2006.) 8. Ivana Jurišić, Dubrovački legendarij – kasni odjek hrvatske srednjovjekovne proze (obranjen 25. rujna 2006.) 9. Katica Medved, Posebnosti Relkovićeva Satira u kontekstu slavonske osamnaestostoljetne stihovane epike (obranjen 2. srpnja 2007.) 10. Ante Milišić, Fantastično i egzotično u pseudopovijesnim dramama Junija Palmotića (obranjen 12. studenoga 2007.)
3. - da se dokazao kao sposoban mentor/ komentor u poslijediplomskom (doktorskom) studiju što dokazuje objavljivanjem barem dva (2) znanstvena rada u znanstvenom časopisu u koautorstvu sa studentom koji je završio poslijediplomski studij
ne ispunjava uvjet
4. - da je održao najmanje sedam (7) priopćenja na znanstvenim skupovima, od toga najmanje četiri (4) priopćenja na meñunarodnim znanstvenim skupovima, ili barem jedno pozvano predavanje na meñunarodnom znanstvenom skupu
Pristupnik je sudionikom 33 znastvena skupa, od toga 6 meñunarodnih skupova, ovdje se samo navodi potreban broj skupova tražene vrsnoće s priopćenjima. Pristupnik nije imao pozvanih predavanja. 1. Znanstveni skup Hrvatski književni barok i slavonska književnost XVIII. stoljeća, Osijek – Požega, 10.–12. studenoga 1993. Priopćenje: Struktura Svete Rožalije Antuna Kanižlića u optici Greimasovog semiotičkog četverokuta 2. Znanstveni skup Pola milenijuma Crnojevića štamparije, Zagreb, 25.–26. studenoga 1994. Priopćenje: Oporuka ðurña Crnojevića: prilog razumijevanja njegova zalaganja za tiskanje knjiga 3. III. znanstveni skup Folklor i barok u Hrvatskoj, Varaždin, 8. prosinca 1994. Priopćenje: Metrički drukčiji dijelovi u Kanižlićevoj Svetoj Rožaliji 4. Meñunarodni znanstveni skup Vizualnost, Zagreb, 29. travnja – 1. svibnja 1995. Priopćenje: Vizualnost – nositelj smislova u poeziji Zvonimira Mrkonjića 5. Dani Hvarskog kazališta (Hrvatska književnost 18. stoljeća – Priopćenjetski i žanrovski aspekti), Hvar, 4.–6. svibnja 1995. Priopćenje: Kako su se u Slavoniji 18. stoljeću prepjevavali psalmi 6. International Medieval Congress, Leeds, Velika Britanija, 10. –13. srpnja 1995. Priopćenje: Glagolistic Letter of Nikola Modruški as Historical and Artistic Prose 7. Prvi hrvatski slavistički kongres, Pula, 19.–23. rujna 1995. Priopćenje: Antuna Josipa Turkovića Život svetoga Eustakije 8. Dani Hvarskog kazališta (Hrvatska književnost uoči preporoda), Hvar, 16.–18. svibnja 1996. Priopćenje: Dila svetih mučenika Ivana Marevića – slavonska bibliotheca sanctorum 9. Hrvatski filološki skup (Meñunarodni slavistički simpozij), Rijeka, 24.–25. lipnja 1996. Priopćenje: Nabožni spjevovi Antuna Josipa Knezovića 10. Drugi hrvatski slavistički kongres, Osijek, 14.–18. rujna 1999. Priopćenje: Dijarij Antuna Josipa Turkovića, osječkoga župnika
ispunjava uvjet
51
5. - da je bio najmanje četiri godine član ureñivačkog odbora znanstvenog časopisa ili da je bio urednik najmanje dvaju zbornika radova sa znanstvenih skupova ili zbirnih znanstvenih knjiga
Pristupnik je uredio jedan zbornik i suurednik je u leksikonu: 1.Zavičajnik: zbornik Stanislava Marijanovića, Pedagoški fakultet, Osijek, 2005. 2.Leksikon Marina Držića, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2009. (urednici: Slobodan P. Novak, Milovan Tatarin, Mirjana Mataija, Leo Rafolt)
ispunjava uvjet
6. - da je recenzirao barem deset članaka u znanstvenim časopisima ili zbornicima radova sa znanstvenih skupova
Pristupnik je ocjenjivač knjiga, zbornika radova i radova: Knjige i zbornici: 1. Davor Dukić, Poetike hrvatske epike 18. stoljeća, Književni krug, Split, 2002. 2. Julijana Matanović, Krsto i Lucijan: rasprave i eseji o povijesnom romanu, Naklada Ljevak, Zagreb, 2003. 3. Divna Mrdeža Antonina, Davidova lira u versih harvackih, Književni krug, Split, 2004. 4. Ana Lederer, Ključ za kazalište, Matica hrvatska Ogranak Osijek, Osijek, 2004. 5. Zlata Šundalić, Čitajući slavonske libarice, Ogranak Matice hrvatske Osijek, Osijek, 2005. 6. Adriana Car Mihec, Mlada hrvatska drama, Matica hrvatska Ogranak Osijek, Osijek, 2007. 7. Leo Rafolt, Odbrojavanje: antologija suvremene hrvatske drame, Disput, Zagreb, 2007. 8. Dunja Fališevac, Stari pisci hrvatski i njihove poetike, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2008. 9. Jagna Pogačnik, Tko govori, tko piše: antologija suvremene hrvatske proze, Dispt, Zagreb, 2008. 10. Vlasta Rišner – Zlata Šundalić, Rad na dar – Radar, Filozofski fakultet, Osijek, 2008. 11. Marin Držić – svjetionik dubrovačke renesanse, Disput, Zagreb, 2009. 12. Zlata Šundalić, Životinje i Vidra: o životinjskome svijetu u djelu Marina Držića Vidre (u tisku) Radovi: 1. Od krimi romana do krimi radiodrame (Riječki filološki dani, 2004, Filozofski fakultet, Rijeka, 2006) 2. Tema globalizacije u drami »Kako ubiti predsjednika« Mire Gavrana (Riječki filološki dani, 2004) 3. Prilog istraživanju pučkog kazališta Hrvata u mañarskoj županiji Vas (Riječki filološki dani, 2004) 4. Prostorno kodiranje značenja: »Planine« Petra Zoranića (Riječki filološki dani, 2008)
ispunjava uvjet
7. - da je vodio najmanje jedan znanstveno-istraživački projekt ili sudjelovao u barem jednom meñunarodnom znanstveno-istraživačkom projektu
Voditelj projekta: Leksikon Marina Držića, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb Suradnik u projektima (koji nisu meñunarodni) 1. Leksikon hrvatske književne kulture 16. stoljeća (0130403, 2002–2005, voditelj: dr. sc. Davor Dukić, Filozofski fakultet, Zagreb) 2. Književni dokumentarizam u Slavoniji (0122008, voditeljica: dr. sc. Helena Sablić Tomić, Filozofski fakultet Osijek) 3. Rubni žanrovi hrvatske književnosti 18. stoljeća (122–1222665–2677, 2007–, voditeljica: dr. sc. Zlata Šundalić
ispunjava uvjet
8. - da je kao gostujući profesor ili znanstvenik boravio ukupno dvije godine na uglednim inozemnim sveučilištima ili institutima, te održao pozvana predavanja
ne ispunjava uvjet
52
Zaključak Na temelju iznesenoga o znanstvenoj, stručnoj i nastavnoj djelatnosti izv. prof. dr. sc. Milovana Tatarina, zaključujemo da ispunjava sve uvjete propisane Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine br. 123/03., 105/04. i 174/04.) i smatramo da može biti izabran u zvanje redovitoga profesora. Predlažemo Vijeću Filozofskoga fakulteta u Osijeku da postupi u skladu sa zaključkom Odbora za provjeru ispunjavanja uvjeta za izbor u zvanja i da izv. prof. dr. sc. Milovana Tatrina izabere u znanstveno-nastavno zvanje redovitoga profesora iz područja humanističkih znanosti, polje filologija, grana teorija i povijest književnosti.
53
54