HAYEK – POLITIČKI IDEAL VLADAVINE PRAVA

Hayek govori o idealu kojeg je jednom slijedila Britanija.

Jedini poticaj koji vodi prema cilju jest vladavina slobode.

Koncepcija prava i državnih vlasti su izvan pozornosti običnog građana ,a pravo koje čuva našu slobodu je previše važno da bi posve bilo dano u ruke pravnika.

Rasprave o pravu vode ljudi kojima je briga ono što pravo jest ,a ne ono što bi trebalo biti.

Moramo razjasniti što je bilo ideal velikog liberalnog pokreta 19. St.

Rasprave o značenju slobode vode ljudi koji slobodu uzimaju zdravo za gotovo i ne vode brigu o tome što sloboda jest

Narod koji posjeduje slobodu će biti zainteresiran za nove slobode ,a ne za onu koju ima (za nove slobode može žrtvovati čak i neku od svojih starih sloboda)

Poticaj za nove pokrete pokrenuo studij klasika (atenjane je vojskovođa podsjećao da se bore za zemlju u kojoj imaju nesputanu slobodu da žive kako žele )

ISONOMIJA je jednakost zakona za sve vrste osoba (iz ovog koncepta izvedeni su koncepti jednakosti pred zakonom, pravne države,vladavine prava). Ovaj pojam je stariji i širi od pojma demokracije

Aristotel kaže da je prikladnije da vlada zakon ne građanin. Osuđivao je vladavinu puka gdje je sve određeno većinom glasova ,a ne zakonom. Za njega je slobodna država tamo gdje vlada zakon ,pravo treba biti povrh svih stvari.

Montesquieovo shvaćanje da se moramo pokoriti zakonu da bi bili slobodni. Suci moraju biti samo usta iz kojeg govori zakon.

KARAKTERISTIKE PRAVA su općenitost, određenost i ograničenja koja postavlja volji vlasti

ENGLESKA

Kontrola proizvodnje uvijek vodi stvaranju povlastica jer se jednoj osobi dopušta nešto što se drugoj ne dopušta

Kontinuirana borba protiv monopola ustupljenih državi

COMMON LAW su razumljiva načela bazirana na pravdi, istini i zdravom razumu ,a određena su socijalnim potrebama zajednice i mijenjaju se u skladu s njima.

Za Lockea sloboda pod vladom znači imati stalno pravo pod kojim se živi koje je zajedničko svima i koje je donijelo zakonodavno tijelo odabrano u tom društvu. Sloboda nije podređenost volji drugog čovjeka

PRAVO MORA (prema Lockeu) biti opće, pružati jednaku zaštitu svima, mora biti osnaženo putem sudova, ograničavati arbitrarnu volju, štititi vlasništvo pojedinca (život,slobodu,imanje)

Hume govori o evoluciji od vladavine volje prema vladavini prava u ENGLESKOJ

U postojanoj i zakonitoj državi suveren da bi se koristio vojskom za to mora biti ovlašten

U Engleskoj dokaz istinske SLOBODE je da se svi postupci pojedinca smatraju zakonitima dok se pravno ne dokaže suprotno.

U pravnoj državi zakone donosi jedna ,a izvršava druga skupina ljudi

Zakonodavna i sudska vlast moraju biti odvojene zato da oni koji stvaraju zakone ne misle koga ce ti zakoni pogoditi

U Engleskoj je bio problem je stvoriti djelotvornu birokraciju s raznolikim funkcijama pod kontrolom prava

AMERIKA

Kod utemeljenja slobode u Americi (potaknuto Engleskom tradicijom) važno je:

1.Pravo,mora vladati zakon ,a ne ljudi

2.razlika između pravnih zakona i posebnih naredbi

3. obilježje nepredvidivosti donošenja nepristranih zakona

Kada govorimo o krivičnom pravu opći zakon se mora donijeti nakon promišljanja, bez utjecaja srdžbe i znanja na koga će se taj zakon odnositi

U pisanom ustavu cilj BILL OF RIGHTS-a je odijeljivanje i osiguravanje slobodne sfere pojedinca

Dio iz bill of rights „…pravo na život ,sloboda govora ,tiska ,vjeroispovijesti, okupljanja ne ovise o rezultatu izbora…“

Tomas Jefferson – slobodna vlada se osniva na nepovjerenju,nepovjerenje određuje ograničene sustave, čovjeka treba lancima ustava sputati da ne čini zlo

Za američku teoriju prava je temelj Locke

FRANCUSKA (liberalizam)

Prosvjetiteljstvo je širenje ideala slobode kakva je viđena u Europi

Montesquie govori o podjeli vlasti  na zakonodavnu, izvršnu i sudsku. 

Rousseau – svrha opće volje da bi bila pravo mora biti volja većine i sve što se odnosi na pojedinca ne pripada zakonodavnoj vlasti

Condorcet (čita se kondorse) – egzekutiva predstavlja silogizam gdje je prva premisa zakon ,druga premisa činjenica i zaključak je primjena tog zakona

Zakon

Činjenica

Primjena zakona

Iako je Francuska revolucija težila idealu vladavine prava , nijedna revolucija ne potiče štovanje prava jer otvara vrata arbitrarnoj volji protiv koje je usmjerena

Borba za vladavinom prava je oslabila zbog osjećaja da je nazor nad vlasti u rukama naroda

Problem je što su izabrani predstavnici naroda zaokupljeni kako da izvršni organi poštuju njihovu volju ,a ne da zašite pojedinca

Potrebna je stvarna jednakost pred zakonom ,a ne samo formalna

U FRANCUSKOJ je nastao problem zato što se nakon revolucije uprava oslobodila sudske kontrole ,ali sustav uprave prije revolucije je ostao isti

Revolucija je bila pokušaj približavanju vladavini prava no nije uspjela jer se samo desio prelazak iz tiranije Luja 16. u tiraniju jakobinaca

Pozitivno je to što je iz revolucije izašla deklaracija o pravima čovjeka i građana (U njoj se ističe da se ljudi rađaju i ostaju slobodni i jednaki u pravima. Deklaracija je štitila neotuđiva prava čovjeka, slobodno vlasništvo, sigurnost i otpor protiv tlačenja, ističući da svaki suverenitet počiva u narodu, a ne na kralju. Svi su jednaki pred zakonom. Proglašava slobodu govora i pisanja i jamči nepovredivost prirodnog vlasništva.)

NJEMAČKA

Pruska –priča o mlinaru (Fridrich II je htio maknuti staru vjetrenjaču tik do palače Sans-Souciu (san-siro) i prijetio mlinaru osobnom tužbom ukoliko ju ne makne na što je mlinar odgovorio još uvijek imamo sudove u pruskoj – ovo upućuje na to da je kraljeva vlast bila ograničena, današnji demokratski poglavari bi je vjerojatno nasilno uklonili pozivajući se na to da je to u interesu javnosti)

Kant- KATEGORIČKI IMPERATIV je protezanje osnovnih ideja na kojima počiva vladavina prava na područje morala. Trebalo bi uvijek djelovati prema takvom pravilu (maksimi) koje bi moglo postati općim zakonom

U pruskoj je problem bila duboko ukorijenjena tradicija protiv koje ne mogu niti najsavršeniji zakoni

U CASE LAW sustavu sudac stvara pravo i primjenjuje već postojeća pravila

Feuerbach kaže da nijedno djelo nije kažnjivo ako to nije utvrđeno već postojećim zakonom (Nullum crimen, nulla poena sine praevia lege )

Glavni cilj liberalizma je pravna država

Doktrina garantizma je sustav kočnica stvorenih da zaštite pojedinca protiv neovlaštenih akcija države

Država Rechtsstaat (PRAVNA DRŽAVA) KONCEPCIJA PRAVNE DRŽAVE ( kakva ona mora biti)

1.bi potpuno utvrdila i osigurala smjerove granice državne aktivnosti

2.bi utvrdila slobodnu sferu građana

3. ne bi si tražila osnaživanje moralnim idejama izvan pravne sfere

4.ona samo definira način i metodu kako postići cilj

5.jedino na što država može prisiliti je na poštivanje prava

JUSTICIJALIZAM (SLIČNO Engleskom modelu) se sastoji u tome da se povjeri puni nadzor nad zlouporabom upravnih akata redovitim sudovima

Argument protiv justicijalizma – nepraktično je ostavljati visokotehnička pitanja u sporovima o radu uprave redovitim sucima koji se bave građanskim problemima

ŽAŠTO PRAVOSUĐE I SUDSKI NADZOR TREBAJU BITI ODVOJENI:

1. problem oko pitanja zahtjeva li rad uprave i poznavanje činjenica i prava, to se od suca koji je učen common law ili građanskom pravu ne može očekivati

2. posebni upravni sudovi su povezani s državnim ciljevima, dio su mehanizma i ne mogu biti nezavisni, osiguravaju provedbu državne volje ,a ne zaštitu pojedinca

Smatralo se da je stvaranje sustava upravnih sudova odlučujući korak u ostvarenju vladavine prava

Kada se gradnja Rechtsstaata ostvarila napušten je bio ideal pravne države zbog pokreta historicizma i pravnog pozitivizma njihova kritika se sastoji u tome da odbijaju priznati postojanje trajnih i stalnih zakona koje ne bi mogla mijenjati zakonodavna vlast ,nastupa pokret koji teži državnom socijalizmu i državi blagostanja

Ohrabruje se mišljenje da ne postoji to pravilo koje zakonodavac ne bi mogao mijenjati ukoliko to želi

Zaokupljeni su pitanje što je pravo tada bilo ne što je moglo biti,a mjerila su im načela zakonitosti ili ustavnosti

Postoji povijesna veza između pravne države i prirodnih prava

Vladavina prava je izvanpravno pravilo koje samo po sebi ne može biti zakon već mora postojati kao vladajuće mišljenje o tome kakva bi obilježja morali imati dobri zakoni

IDEJA VLADAVINE PRAVA podrazumijevala je idealan standard kojim se prosuđivao aktualni zakonski položaj

Pravni pozitivizam ne može prosuđivati j li neki zakon dobar ili loš jer se usredotočio na to što zakon jest i je li određeni postupak u skladu sa zakonom . Sa stajališta pozitivizma dobro je čak i da zakonodavstvo ima neograničenu vlast. Za pozitivizam vladavina prava znači zahtjev za zakonitošću, za pravnim utjecajem svakog državnog čina ,no takvo načelo gubi značenje jamstva individualne slobode jer se svako ugnjetavanje može legalizirati zakonom

Kelsen –krivo je da u despotizmu nema pravnog poretka i da vlada arbitrarna volja despota jer pravna je mogućnost da despot poništava i izmjenjuje norme

Dicey – pogrešna slika između engleskog i kontinentalnog stajališta zbog

1. Na kontinentu je nesavršena vladavina prava2. Stavio nadzora upravnih postupaka koji bi imali redoviti sudovi3. Zbog njegove ideje o posebnim upravnim sudovima pojam upravno pravo počeo se

shvaćati kao negiranje vladavine prava

No pridonio je sprječavanju razvoja institucija da se kontroli nezavisnih sudova podvrgne novi birokratski mehanizam

Spontano oblikovanje policentričnog poretka mora biti odgovor pojedinačnih elemenata na poticaje iz njihove okoline ,a ne ide iz jednog središta na sve elemente. Kao kod molekula u spoju, moramo čekati da se postignu određeni uvjeti da se molekule same povežu što upućuje na to da neke aspekte procesa ne možemo kontrolirati jer ponašanje elemenata u prirodi mora odgovarati barem nekim teorijskim uvjetima da bi se mogla oblikovati struktura.

Dakle za oblikovanje spontanog poretka nije nužno predvidjeti ponašanje elemenata zato jer samo djelomična pravilnost djelovanja može biti dovoljna da se postignu točno određeni uvjeti i točno određeni poredak cjeline

Cilj je da se što više znanja koristi za usmjeravanje procesa poretka,da se pojedinačne aktivnosti integriraju u cjelinu u kojoj svaki pojedinac ima koristi od usklađenog djelovanja svih koji su tome pridonijeli

Pri stvaranju poretka pridržavajući se općih zakona moramo imati na umu :

A) Sredstva na kojima počiva naša civilizacija: 1. Svaki čovjek ima imovinu koju može nadzirati i koja je njegovo vlasništvo, 2. Imovina se može prenijeti iz vlasništva jednog u vlasništvo drugog samo uzajamnim

dogovorom

B) Pojedincu se mora moći omogućiti :

1.sloboda

2. da može razabrati iz okolnosti što je slobodan činiti , a što ne

3. da zna pod kojim okolnostima će ga sputavati drugi ljudi

4.da svoje znanje koristi na najbolji mogući način za postizanje ciljeva

Kada se suoči sa novim problemima čovjekova je prva reakcija da prilagodbu ostvari silom prije nego spontanim djelovanjem među pojedincima

NAČELA KOJA ČINE VLADAVINU PRAVA ( doktrina o tome što bi pravo trebalo biti i kakvi bi trebali biti zakoni usklađeni s tim pravom) :

1. Pojedinca se smije prisiliti jedino na provedbu već otprije poznatog propisa2. Vladavina prava ograničava državnu vlast ,a posebno zakonodavnu vlast3. Vladavina prava uključuje zahtjeve koji se tiču ustava. Ako ustavno pravo daje vladi

neograničenu vlast iako je to zakonska odluka to više nije vladavina prava4. Vladavina prava nije vladavina zakona nego vladavina po pravu,politički ideal5. Pravila se odnose na sve ljude (jednakost)6. nijedno djelo nije zločin i kažnjivo ako to nije utvrđeno već postojećim zakonom

Pravni sustav mora ispuniti zahtjeve za ZAKONI MORAJU BITI OPĆI, JEDNAKI I IZVJESNI

Zakoni su OPĆI u smislu da postoje opća pravila koji se građanin kao privatna osoba mora pridržavati i primjenjuju se na sve ljude i ne odnose se na posebne okolnosti. Ako se pravom želi usmjeriti ponašanje ljudi

JEDNAKOST se sastoji u tome da nijedna pojedinost koja pripada jednom pojedincu ,a drugome ne ,ne mijenja njihovo položaj pred zakonom. Zakoni ne smiju diskriminirati zbog razloga koji nemaju veze sa svrhom zakona

IZVJESNOST ZAKONA je bitna za ekonomsku djelatnost društva

Kod podjela vlasti je bitno da različite funkcije obavljaju različite skupine ljudi

Zabrana retroaktivnih zakona, sudac mora biti samo usta koja proglašavaju zakon

Pod vladavinom prava izvršna vlast mora biti ograničena propisima gdje i kako treba djelovati, sadržaj djelatnosti izvršne vlasti mora biti podvrgnut sudskoj kontroli

PROBLEM GRANICE UPRAVNE DISKRECIJE - Stupanj neodređenosti zakona zahtjeva da se svakome tko primjenjuje zakon (sudac,upravni službenik) mora dati određena sloboda interpretacije ,no to nije diskrecija u pravnom smislu jer se interpretacija prava podvrgava sudovima

Postoji i PROBLEM DISKRECIJSKIH OVLAŠTENJA u smislu koliki je dio državne vlasti prenesen na službenika i koliki dio moći ili vlasti on ima,nije toliko problem u ograničavanju vlasti pojedinog državnog službenika nego ograničavanje državne vlasti u cjelini. Ovdje je problem svrha uprave

Važno je da privatni građanin i njegovo vlasništvo nisu objekt državnog upravljanja niti su sredstva za postizanje ciljeva službenika. Kada se građanin potiče da svoja sredstva koristi

za opće dobro to ne smije biti naređivanje već to mora biti njegovo pokoravanje općim pravilima. vladavina prava traži da se uprava ne miješa u privatnu sferu građana

RAZLIKA IZMEĐU ARBITRARNE VOLJE I VLADAVINE PRAVA se sastoji u tome da pod vladavinom prava prisila je dopuštena samo ako se tiče izvršavanja općeg pravila, a ne u službi političkog cilja kao kod arbitrarne volje

Sadržaj upravnih odluka se mora podvrgnuti nezavisnim sudovima. Kada sudovi ispituju zakonitost djelovanja upravnih organa ne pitaju se da li je odluka u skladu sa zakonom nego da li služba ima pravo djelovati

AKO JE UPRAVNI AKT INFRA VIRES ONDA JE VALJAN TJ. U SKLADU S GRANICAMA I MOĆI KOJU IMA, A AKO JE ULTRA VIRES ONDA JE NEVALJAN I PRELAZI PREKO GRANICA MOĆI

Upravni despotizam počinje kada je sud ograničen samo na to da li je neki akt ultra vires ili nije jer omogućuje upravnim organima da se unutar granica koriste svim ovlastima s potpunom slobodom

POLITIKA u užen smislu jest zadaća podešavanja sredstva koja su kojima vlada raspolaže prema dnevnim potrebama tj. što je upravo sada najvažniji i najhitniji posao ,što u slobodnom društvu ne uključuje pojedinca i njegovo vlasništvo

Na vladavinu zakona se odnosi da je „javna politika“ ne sklapati ugovore s nemoralnim ciljevima ,a ne na politiku u posebnom smislu koja se razlikuje od zakonodavstva

Pojedinac mora imati utvrđenu SLOBODNU SFERU unutar koje može slijediti svoje ciljeve i ukoliko se pridržava pravila nitko ga ne smije u tome sprječavati. Ta sfera se određuje osnovnim ljudskim pravima – PRAVO NA ŽIVOT,SLOBODU I VLASNIŠTVO (+ uključeni sloboda govora,tiska, vjeroispovijesti, okupljana…) privatna sfera mora biti nepovrediva u svim okolnostima. Pojedinac pod vladavinom prava mora moći predvidjeti što može činiti, a što ne (okolnosti izvan vidnog polja ne smiju biti osnova za prisilu)

Zadiranje u privatnost dopušteno kada se radi o

1. pravu države da oduzme privatni posjed za javne svrhe2. pravilu o očitoj i neposrednoj opasnosti

Svako zadiranje u privatnost pojedinca mora biti podvrgnuto nadzoru nezavisnog suda koji nije instrument dnevnih ciljeva državne politike i mora se ticati sadržaja upravnog akta,a ne samo činjenice je li valjan ili nije. Ukoliko se ustvrdi da su privatna prava povrijeđena šteta se utvrđuje kao da ju je povrijedio drugi građanin + općenitost, jednakost i izvjesnost zakona = o tome ovisi da li prevladava vladavina prava ili ne

Vladavina prava je nužan ,ali ne i dovoljan uvjet da se ostvari individualna sloboda

NAČELO NE MIJEŠANJA se sastoji u tome da se država ne smije miješatiu privatnu sferu građana koja je određena pravima

Problem je što se ne smije prigovoriti državnom uplitanju u trgovinu sve dok država ne sprječava privatne osobe da rade što žele što dopušta opću zabranu proizvodnje ili uporabe proizvoda

Načelo vladavine prava povezano s priznavanjem privatnog vlasništva posebno nad sredstvima za proizvodnju koje socijalizam negira i koje je nespojivo s ekonomskim planiranjem kojim je socijalizam želio zamijeniti sustav privatnog vlasništva

Upravljanje ekonomskom aktivnošću nužno uključuje diskriminaciju među osobama, stvaranje monopola i privilegija, dok je cilj vladavine prava ukidanje svake privilegije bila ona u korist jakoga ili slaboga. Kada se jednom otvore vrata na razlici osnovi zasluga ili potreba ljude vodi arbitrarna volja

Socijalisti protiv vladavine prava– smatraju da jednako postupanje s nejednakim ljudima vodi u nejednakost, smatraju da moraju zaštititi slabog od jakog

U demokraciji je ispravno ono što odluči većina ( smatralo se da je vladavina prava na djelu ako je nešto izglasala većina). Uspostava vlade na teoriji povjerenja u ljude koji se bave javnim poslovima

ZADAĆA DRŽAVNIKA KOJIMA JE STALO DO SLOBODE

1. STVARANJE ODGOVARAJUĆEG PRAVNOG OKVIRA KOJI ĆE OMOGUĆITI USPJEŠNU KOMPETICIJU

2. KONKURENCIJA SE TREBA DOPUSTITI TAMO GDJE NAM ODGOVARAJU NJENI UČINCI

3. TREBA SE OSIGURATI RAZUMNA AKTIVNOST VLADE4. OSIGURATI SLOBODA POJEDINCA KOJI JE GLAVNI POTICAJ SOCIJALNE I

POLITIČKE AKTIVNOSTI