1. Osnovne ideje logikog atomizma

Tvorac logikog atomizma koji je nastao u Engleskoj je Bernard Russel. Njihova osnovna ideja

je da rijee problem jezinih iskaza i to tako da se svaki sloeni iskaz svede na proste

pojedinane iskaze, da se provjeri istinitost tih pojedinanih iskaza i onda da se vrati

ispravnim logikim putem do sloenog iskaza ime je odreena istinitost sloenog iskaza.

Osnovna ideja logikog pozitivizma je u tome da se u spoznavalju, odnosno koritenju jezika

moraju zadovoljiti 2 uvjeta:

Logika konstrukcija reenice mora biti formalno ispravna i moraju se koristiti samo smisleni

pojmovi koji imaju znaenje i sve reenice i iskazi koje ne zadovoljavaju ova 2 uvjeta su

pseudoreenice ili pseudoiskazi koji se ne mogu koristit u znanstvenom jeziku.

Ovdje razlikujemo 2 sintakse, logiku i matematiku.

2. Kant i uvjeti spoznaje

Kant u poetku svog rada postavlja pitanje koji su uvjeti spoznaje i kritizira empirizam koji

tvrdi da su uvjeti spoznaje dati u iskustvu, odnosno racionalizam da su uvjeti spoznaja dati u

umu. Za njega je to pogrena dilema, nego su uvjeti spoznaje dati i u iskustvu i u umu. On

kae da je ta lana dilema oko izvora spoznaje nastala zbog toga to ovjek ravna svoju

spoznaju prema objektu ili predmetu a stvar je u tome da se predmet ravna prema subjektu.

Na osnovu ovog slijedi:

-da je spoznaja ljudska spoznaja i dami nikad ne spoznajemo po sebi nego samo ono to mi

moemo spoznati

-to to moemo spoznati dato je iz empirijskih uvjeta formi, uvjeta formi zova i formi razuma.

Bez prvog uvjeta spoznaja je prazna, a bez drugog slijepa i oba nastaju istodobno.

Ako nemamo vanjsku informaciju i sposobnost priznanja, naa spoznaja bi bila prazna jer

forma razuma i forma zova ne bi imale nikakav materijal za obradu.

Ako nemamo formu razuma onda bi spoznala bila slijepa jer bez obzira na podatke ne

moemo ih susresti u odgovoru spoznajne relacije.

3. Dekart- pravila ispravnih misli

Za Dekarta postoje metode kojima se dolazi do spoznaje:

-Uporaba metodike sumnje- nikada nita ne smijemo prihvatiti kao istinito, a da jasno ne

spoznamo da je tako, tj da izbjegavamo svako prenagljivanje i neprovjereno donoenje suda

i da svojim sudovima obuhvadamo jedino ono to je za moj duh tako jasno razgovjetno da

nemam nikakvo pravo posumnjati. To je pravilo evidencije.

-Pravilo analize- svaku od tekoda koju prouavamo podijelimo na onoliko dijelova koliko je

mogude radi najboljeg rjeenja, ono postie da idemo od nepoznatog ka poznatom.

-Sinteza suprotnim putem- da svoje misli upravljamo strahovitim redom polazedi od

najjednostavnijih predmeta da bi pretpostavljajudi red ak izmeu onih koji po prirodu ne

prethode jedni drugima. Dekart naglaava vanost reda i stupnjeva jer istine ovise jedna od

druge.

-Naglaava kontinuitet nabrajanja svih spoznaja- ekiranje. I posljednje, kod presuda na tako

izbrojen i nainim opdi predmet da mogu biti siguran da nisam nita izostavio.

4. Vollmerova pravila znanosti

1. postulat: Postulat realnosti : Postoji realni svijet neovisan o opaanju i svijesti. Ovim

postulatom se definira objektivizam dakle nikakva subjektivna stanja svijesti ne odreuju

realnost svijeta.

2.Postulat: Postulat strukture: Realni svijet je strukturiran. kao takve strukture dolaze u

obzir: Simetrija, Invarijacija, Metrike stukture, Sustavi, itd... Ovim postulatom eli se dati do

znanja da realni svijet nije kaotian i da postoje neke strukture koje su univerzalne i koji su

zakoni svijeta, a zadatak znanosti je da ih otkrije. (Npr. Kvantna mehanika; Zakon simetrije je

fundamentalan {Boja estica}, sve ima anti- PozitronAntiproton; ako se sretnu dolazi do

Anhilacije {Unitenja})

3. Postulat: Postulat kontinuiteta: Meu svim podrujima stvarnosti postoji neprekinuta

povezanost, tj. kontinuitet. Ne postoji nepremostivi jaz izmeu mrtve materije i ivih

organizama, izmeu biljaka i ivotinja, ivotinja i ovjeka, materije i duha. Ovaj postulat je

direktno suprotan stavu racionalizma odnosno racionalistikom miljenju da postoji

nepremostivi jaz izmeu duha i materije.

4.Postulat: Postulat tue svijesti: I drugi induvidui (ivotinje i ljudi) posjeduju opaanje i

svijest. Ovim postulatom se negira Kantov stav o kvalitativnoj razlici izmeu ljudske i

ivotinjske svijesti. Za znanost postoji razlika samo u intezitetu.

5.Postulat: Postulat uzajamnog djelovanja: Nai su organi podraivani (aficirani) od realnog

svijeta, tj. povrina naeg tijela izmjenjuje energiju sa svojom okolinom. Ovaj postulat ustvari

definira osnovne postavke empirizma o kojima nema spoznaje bez osjetilne datosti.

6.Postulat: Postulat funkcije mozga: Miljenje i svijest jesu funkcije mozga, tj. sve su svjesne

pojave povezane sa fiziolokim procesima (Psiholoki aksiom).

Navedenih 6 postulata odreuju ontologiju znanosti, bit znanosti, a sljededi postulati odnose

se na metodoloki pristup znanosti.

7.Postulat: Postulat objektivnosti: Znanstveni iskazi moraju biti objektivni, tj. povezani sa

stvarnodu, a ne sa svijedu nekog promatraa. Ta se objektivnost osobito oituje u

intersubjektivnoj (objektivnoj=za svakoga je ista) razumljivosti i provjerljivosti znanstvenih

iskaza. (ini znanost znanodu, ovaj postulat).

8.Postulat: Postulat Heuristike: Radne hipoteze moraju pospjeivati i poticati istraivanje, a

ne prijeiti. To je metodoloki postulat istraivake strategije.

9.Postulat: Postulat spoznatljivosti: injenice iskustvenih znanosti mogu se analizirati,

opisati i objasniti "Prirodnim zakonima". Ovaj postulat definira pozitivan stav prema modima

ljudske spoznaje.

10.Postulat: Postulat ekonomije miljenja: Nepotrebne hipoteze valja izbjegavati i ovaj

postulat je takoer metodoloki postulat koji zahtjeva minimalna objanjenja. Nemogudnost

rjeenja odgovora na pitanje istinite spoznaje i uvjetno reeno propast Kantove filozofije s

jedne strane i napredak znanstvene teorije dovela je do stvaranja filozofskog pravca koji se

zove pozitivizam iji je zadatak filozofski osmisliti ponovno ideje empirizma i povezati ih sa

znanstvenom teorijom.

5. Verifikacija i falsifikacija (Carnap, Popper)