FAKULTET NOVI SAD ODSEK ZA ISTORIJU MONOGRAFIJE BR. 43
FILOZOFSКI FAKULTET NOVI SAD ODSEK ZA ISTORIJU ...digitalna.ff.uns.ac.rs/sites/default/files/db/books/978...tдrtenetehez 1767-1867 (Statisticki podaci za agrarnu istoriju Madarske),
MONOGRAFIJE KNGA BR. 43
Ministarstvo nauke i zastite iivotne sredine Repuhlike Srhije
Zoltan Gyore
GRADOVIIVAROSIBACKE v
Citalac d?:i t11i11zt 111o(Ji!1kova11 tekst magistarskog rada pod
01·igi
ali111 aslovo111 Slobodni kmljevski gmclovi i t1xovi/;ta Backc
prema zemaljskom
poeskom popisu iz 1828. godine. IZad dr 1ia Filozofsko111 kltet
t1
Beogadt1 Vidovda 1996. godie, p1·ed ko111isijo111 t1 sastav:
akade111ik Va
silije Krestic, akade111ik Slavko Gavrilovic i fs dr Rados
Ljsic.
Koistim v prilik da se zalivali111 svim cla110vi111a ispite
ko111isije
zaista doboa111erim, kreativim i kost1ktivim kritikama i savetima,
koji SLI
\ds ticali kasiji profesioali rad. Najtoplije se
zal1valjje111
akademikt1 Slavkt1 Gavrilovict1 sto mi toko111 osov11il1 stdija
skret z
ovaj izvaredo vreda istorijski izvor, kao i za bezrezev11 podsk
rz
10111 11at1c110111 i st1111 razvojt1 svil1 ovi\1 godia. Iskreo se
za\1valjt1je111 ko
lega111a sa Otfseka za istor[ju za podrskt1 i savete. Za\1valjje111
se sarad11ici111a
Zc111aljskog arl1iva Madarske ll Bdi111pesti i Al1i\1a Vojvoclic LI
Novo111 Sadt1,
s gospo(Ji Miosla\'ll Marlog, ljt1baz110sti i pedt1srctljivosti.
Zal1va
ljt1je111 se gospodi1 Ulmer Gaspa1, koji azalost visc i 111d 11111,
kao i
d Tadejt1 Vojovic OFM, za tl vd tekstova sa latiskog srpski jczik.
Velikt1 za\1va\11ost dt1gt1je111 Madarskoj akade111iji k i
Miistar
stvt1 zv Rept1like Madaske koji st1111i k proga111a Domus
/-/unga-
1·ica Scietiaium Atiumque 0111ogcili dze ai·l1ivsko istazivaje tl
Bt1di111pesti,
odos110 Miistastvt1 za nat1kt1 i teloloski razvoj Repike Srbijc,
koje
obezbedi\o \d sredstva za objavljivaje kjige. Rad astao tivisa
11r111 ( se z sz 111ogt1costi
aalize Ze111aljskog poreskog popisa iz 1828. godi11c i da se stek1
koliko to
111g, v sz isto1·iji backil1 gradova i s\ s pocetka XIX veka.
Nada111 se da citaoci111a ezltati istr-azivaja iti od koisti i (
st1 ti re
zltati clocklc LI srazme1·i sa t1lozei111 trt1do111.
U Novo111 Sad, 30. 2007. Gyore Zolta
5
UVODNA RAZATRANJA
Predmet naseg istrazivaja Zemaljski poreski popis iz 1828. godie,
as
tao t1 okvi1 opsez11il1 priprema plairanih drustveih i politickill
reformi, koje
podstako Ugarski sabor 1825-27. godine. Popis trebalo da poslzi kao
baza
podataka za niranje slike posedovnim odosima oporezova
kategorija
staovnistva kao i stepenu razvijeosti zem\joradje, stocarstva,
saobracaja,
trgovie, trzisnih odnosa i zaatstva. Sazanja stecea os11ovt1 Popisa
pos\zila
s kao d nizu vaznih ciilaca 11\10d11 za definisaje reformih
ciljeva
i jima se raspravljalo odgovarajcim politickim i drstvenim forumia
i
savremeoj stampi, sto svedoci ozbiljosti i sadrzajnosti
Popisa.
Cilj aseg rada da na osnov specifiCih i vred statistickih
poda
taka dopriese rasvetljavaj materijale i socijale podloge razvoja
varoski\1
aselja Backe krajem trece deceije XIX veka sto , nadamo se,
predstavljati
skroman doprios boljem zv privrede i d1stve11e istorije
Backe.
U tom cilj aalizirali smo, sistematizovali i komparirali zaista gr
kolici-
1 brojcanih podataka, pri smo glavom ostajali graicama Popisa
i
klonili se pretezije da sag\edamo privred i drustve istorij
spome1til1
aselja pocetkom devetaestog veka u celosti. Razne se da i takav rad
izi
skivao drgaciji metodoloski pristp i kosltovaje znatno sireg oima
istorij
skil1 izvora i literate. U metodo\oskom i istrazivackom smis\
sasvim dovolja
izazov predstavljao i Zemaljski popis iz 1828. godie ( strcoj
literati
aziva poekad popisom kmetova,jobbi,yosszeinis), cije smo kapacitete
i
ze\eli iskoristiti ll sto vecoj meri. lstovreme110, da ismo izbegli
metodoloske
pro\eme koji proistic iz korisceja istorijskih izvora 11astalil1
razlicito vreme
i iz razlicitil1 motiva, rad smo tl maksimaloj meri bazirali
podacia Popisa.
Od ovog pricipa odstali smo samo slcajevia kada su drgi istorijski
izvori
ili neopldni za obrad, komparaciju i interpretaciju podataka
Popisa. U ovom
smislu od v koristi i popis stanovistva Lajosa Nada sastavljen
na
osnov podataka iz 1826/27, v\ 1828. godie. 1
Analiza Popisaje svakako opravdaa jegovim kvalitetom i
sadrzajosc;
cinjeicom da obuhvacea naselja dosad nis obradena osovu
poreskog
popisa iz 1828. godie, ali pre svega jer jegovi podaci mg jasnij i
uvid
privredu i drustve proslost backih gradova i varosi. Sem toga,
Popis do
sada s zemlji manje poznat, koriscen fragmentaro ili nivo
sumar
1 Ludovicus Nagy, Notitae politico-geograpblco-statisticae inclyti
Regni Hungariae partiumque adnexarum 1-/l, Buda 1828-29.
7
rezllltata i raspolazemo istoriografskim radovima koji i jegove
podatke i
terpretirali ll sirem oimll. Z Popis11 sem 11jegovil1 kvaliteta,
daje vremc ll koje111 spovede.
Posle 1825. godie doslo do izrazeog ozivljavaja politicke i
drL1stve11e
aktivosti, kao i do sve odlllcijih zaliteva L1smereil1 dokazivaje
potrebc il11, klllture i privrede emacipacije Madara i Madarske ll
okvi1·i111a Habzburske moarhije. U sklopll tih zivaja izila ll prvi
l ideja mada1· skil1 iln preporoditelja ekoomskom u kao sredstvll
za osiga je 11acioal11e samostalosti. [zvesi koraci llsmerei 11
tom pravcll pred11zi111a11i s11 i raije, ali s11 ostali 11
okvi1·i111a feL1dalog sklopa; tek sc od tridesetil1 godia
privredo-acioriala emacipacija i sveso poistovecivati sa potrebom
razgradivaja feL1dalil1 odosa i postavljaja rv i ekoo111skil1
okvira i temelja kapitalisticko111 preobrazaju. Ova politicka
tedecija bila sagla
srsti sa r111111 do kojill doslo od kraja XVllI veka: L1vodeje
iovacija 11 poljoprivredoj proizvodji, sireje trzista, pocetak
proizvodje kod gor jill slojeva seljastva, izgradja v vrste
trgoviske 111reze, sireje obradivil1 pOVSia, llSitjavaje poseda,
SVe veca potreba za kreditolll, ClllOg11COSt da se roboovcani odosi
llklope llrbarijali siste111 trredeja ze111ljisil1 odo sa, st
L1sled cel10vskil1 ograiceja, itd. Sve to kazivalo eodrzivost
feudalil1 odosa, cega s11 sem delova plemstva i iteligecije
postajali svesi i eki predstavnici trgovaca i seljaka.
Za s istrazivaja spomeL1ta privreda i politicka zivaja su z111 ll
smislll da Popis vs ll vremell kada s vec ili prisllti plaovi ldi
reformama, ali jos is sprovedei tl zivot, sto zaci da
prot1cavaje111 Popisa doijamo slik11 ajzrelijem stadij11 fe11dalil1
odosa tl11 Backe, jos 11epom11ceom kasnijim ekoomskim i politickim
razvojem.
Metodoloski ri koji astaj11 prilikom istrazivaja i pisaja 11 osovi
proisticu iz teme magistarskog rada i karaktera Popisa. Bita
karakeristika te111e
staticrst, s obzirom da se podaci odose jedll godi11, te se
osov11
jil1 mogu iz11cavati r, ili razvoj ll posmatraim pri\edim gr
i aseljima. Razne se, postoje slice koskripcije pre i posle ovog
popisa iz 1828. godie, 111ed11tim i Sll radei drL1gaciji111 iii i
ili s11 1·azlicite ob11l1vatosti, te dolazi do teskoca ili cak
e10g116110sti llporedivaja podataka.
lstovremeo, fiksirarst podataka za d1 godi11 11 111etodolosko111
po gled11 predstavlja veliku pred110st, m oogucuje pristp veliko
brojll vre ehski sihronih iformacija iz razlicitih oasti privredog
i dr11stveog zivota sa veceg dela Ugarske (bez Erdelja i Yojne
graice ), sto , racnajci jozefi
ski popis, jedi11stve11 slucaj u feL1dalom dobu.
8
Zealjski poreski popis iz 1828. godie sprovede da i se uredili
od
osi polju oporezivaja i ravomerijeg rasporedivaja poreskog
opterecenja
medt1 zupaijaa, od110s110 gradovia.2 Naera vlasti ila da otkrije
r
posedicki odosima nastale od vr rbarijale reglacije, da tvrdi
postojece faktore poreski osnova Kraljevie Madarske i da os110vt1
di
rezltata izvrsi reform poreskog sistea. Poreski karakter Popisa
osi
sei st1sti11ski odredujca ogranicenja: postoje podaci s ti
kategorijama
stanovnistva i iovinsk predeta koji su podlozni oporezivaj,
ds
koji s od z za drzavu. Usled toga, z steci kompleta vid t1
socijal struktrt1 i privrede odose (edostaj podaci posedia
plestva,
mafakturama, domacoj radinosti, proizvodni kategorijama i drustveim
slo
jevia koji is oporezovai, strkturi uki obradivi povrsia, velicii
i
korisceju zemljista v urbarijalog fonda, ulagajia, deografski
odosi
a, itd.). ajkavosti do odredee granice nadomesticemo vremenski
iskim
podacima iz drugi izvora, pre svega z pomoc dela . Fejesa, popisa
Lajosa
Nada iz 1828. godie i relevate strce literate.3
Rezultati Popisa su relativo brzo postali pozati i sli t1 v
upotreb.
S reforni debataa, ili st1 iskorisce u sastavljaj str
statistickil1
radova. Prvi koji i t svrl koristio i zaeiti statisticar .
Fejes
(Fenyes Elek) u del Magyorszag StatisztikG)a (Statistika Madarske,
1842-
43. godie). Nedgo posle g sumare podatke Popisa vezae za
obadive
zeljise povrsie, objavio . Kiralji (iralyi !) i vi Budapesti
Hirad6
( 1845. godie), koji podatke pikt1jt1 zt1pa11ijsko 11ivot1. U
periodtt
koji sledi, broji pisci s kao sredstvo ilstracije svoj tvrdji
citirali pojedi
ne podatke Popisa, dok siri krg istoricara postao zaiteresova za
jegovo
proucavaje posle stapanja rada . Tagajija (Taganyi Karoly) Az
1828-iki
orszagos osszeiras vegleges eredmenyei (Zakljucni rezultati
zemaljskog popisa
iz 1828. godine, 1896). U ovom radt1 s sistematizovai podaci Popisa
svih popi
si rbrika ivou gradova i zupaija.
U period od 1934. do 1936. godine I. Palfi (Palf/Y ) apisalaje
serijt1
vrednil1 radova kojima su os11ovt1 konskripcije detaljo opisane
privrede
i drstvee prilike Keckemeta, Sekesfehervara, Vesprea, Sobatl1elja i
Dera
(Gyr). . l (! Janos) izabrao siri pristup, obradivsi ke
tovsko privredivaje ll zpaniji Vas OSl10Vll Popisa. . Snajder
(Schneider
2 Gy. d, Statiszlikai adatok magyar meziiga:::dasag tortenetehez
1767-1867, Budapcst 1973. 135. 3 F,. 0s, Magyarorszagnak s hozza
kapcsoll tarlomcinyoknak mos/ani allapolja statisztikai es
geographiai tekintetben. 1-VI, Pest 1836-1840; . Feyes,
MaJ;yarorszciJ; leiuisa, 1-11, Pest 1847; . Fcyes, Magyarorszag
geog1·apl1iai sz6tcira, 1-IV. Pest 1851.
9
Mik/6s) obradio prilike ogradskih poreskih obvezika ( n6gradi
ad6z6
viszonyai 1828-, 1972), N. Bohonj (Bohony Ncindor) privrede i
drustvee
prilike Visote u svetl Popisa iz 1828. godie ( Visonta gazdasaga es
tarsadalma az 1828-as sszeiras tkrehen, Agrartrteneti Szemle 1978,
3-4 ). G. Eperjes.\y rad zanatstv u slobodnim kraljevskim gradovima
Madarske u doba refor
mnog pokreta ( szabad kircilyi varosok kezmiivesipara reformkori
Magya
rorszag terleten) dobrim delom bazirao na popis iz 1828. godine. .
Erdelji
(Erdelyi Aranka) 1986. objavila rezultate dgogodisjil1 rv
podataka
Popisa vezanih za zpaniju Bekes oimnoj knjizi Bekes megye
tarsadalma es
gazdasaga 1828-. Prilico detalja prikaz astaka, orgaizacije,
popisnih rbrika i kritikt1
izvora przio . Botlo (Bott/6 /) studiji Az 1828. evi orszagos
osszeiras (Popis iz 1828. godine, torteneti statisztikaforrasai,
1957).
Pri obradi popisa i preracunavanja vredosti na moderni sistem
mera,
teskoc predstavlja cijenica da vredosti pojedinill mera u proslosti
isu bile
fiksirae: one s se menjale u zavisnosti od mesta i vremea. U
resavaj ovil1
proema z pomoc pruza kjiga IStvaa Bogdaa He/yi foldmertekek 1828-
(Lokalne merne jedinice 1828. godine, 1973 ). Iste godie
objavljea
kjiga D. Bende (Benda Gyula), Statisztikai adatok magyar
mezgazclasag trtenetehez 1767-1867 (Statisticki podaci za agrarnu
istoriju Madarske), koja
pored snarnih podataka sadrzi i primedbe metodoloske prirode vezae
za obrad
popisa. Moramo svakako spomeuti da su najsveziji rezultati
proucavaja Popisa
itegrisani i u odgovarajuce tomove lstorije Madarske deset
knjiga.4
Najsiri i najdulji zahvat nad Popisom izvrsili su . Backai i Lajos
Nad
u kjizi Piackorzetek, piackozpontok es varosok M,yarorszagon 1828-
(Trii!me o/asti, triisni centri i gradovi Madarskoj 1828. godine,
1984).
U ovom radu ogroma baza podataka obradea t1z koriscenje faktorske
aali
ze na racunaru, s ciljem da se utvrde ciioci koji su u najvecoj
meri uticali
st centralih gradskil1 funkcija. Pri tom st1 odredujucim faktorima
s111at
rane privrede fukcije naselja, demografske ili rv. rzisna mesta
s
posmatraa tesnoj vezi sa svojom izom i siro111 okolio. misljej
t1-
ajbltiji cinilac koji ticao urbanizacij aselja ila redova i
svesa
r proizvodnja, koja vodila racua kretaj ponude i potrazje u
regio-
11alni111 i zemaljskim razmerama. i pored gradana, profesionalnih
trgovaca i
zaatlija, klicama i 11osioci111a privrednog i gradaskog preobraiaja
smatrajt1 i
provicijske, vancelvske, cesto i neprofesionale trgovce, koji su se
pored trgo-
4 Magyarorszag tortenete, Akadeiniai Kiad, Budapcst 1983-1989. Jos
nije objavljena knjiga periodu od 1242. do 1526. godi11e.
10
vie neretko bavili i moderim nacinom proizvodnje; zatim vacelvske
zaat
lije, m preduzimace, inteligeciju.
astavak prethode kjige i d od rezltata sirokog rv
Popisa mozemo smatrati kjig . Backai Varosok es varosi tarsadalom
Magya
rorszagon / szazad elejen (Gradovi i drustvo gradova Matlarskoj
pocetkom ! veka) izdatll 1988. godie L1 Budipesti. Ator podataka
Popisa
iz 1828. godie i i kategorizovao gradove prema jihovim
11kcio11al11im
zacajkama, opisao 11jil10ve karakteristice crte i proucio
karakteristike socijal-
11ih kategorija ll 11jima. Spomete dve kjige s s i11teresa11t11e,
jer tl
jima popis tretia kao jedistve istorijski izvor kokret11il1
podataka pomo6t1
koj ih se mogt1 tvrditi faktori baizacije.
u jugosloveskoj istoriografiji slicni podvati isu preduzimai,
stavise,
moglo i se reci da Zemaljski popis iz 1828. g. dosta skromo
zastuplje. Is
tia, 11ekim radovima vezaim za privred istorij koriste se podaci iz
Popisa,
ali glavom 11esistematic110 i ll meri t1 kojoj i se to sv kvaliteta
po
dataka moglo ocekivati. Nazalost, rad sireg oima koji se cvrsto
bazira ovom
popis (. Hegedis - . Mitrovic, Poljop1·i11reda Torontalske iupanije
svetlu
popisa iz 1828. g.) jos se vek alazi ll r11kopisL1. 5 11asim
sazajim jedii 11
s p11ikovai rad ciji predmet Popis iz 1828. g. astao iz pera dr L.
Barte
(Barta Laszl6) pod aslovom Horgos 1828- (Horgos 1828. godine).
Ator
svojoj studiji objasio genezu popisa, acin jegovog sprovodeja,
izeo
primedbe vezae za vredost Popisa kao istorijskog izvora, aalizirao
podatke i u
skracenom 0i11 pt1likovao podatke is tabela Horgosa.
vreda pomocni izvor, Popis s koristili dr Atal Hegedis knjizi
Agrarni odnosi Torontalskoj iupaniji Banatu 1779-1848, i Gaspar
Ulmer
u kjizi Posed Bajsa, spahije i kmetovi 1751-1849, kao i u radu
Vlastelinsko
naselje Aleksandrovo. Sumare podatke popisa za zupaije sa
teritorije ds
Yojvodie objavili s dr Kataria Coba11ovi6 i dr Atal Hegedis u kjizi
Agrarna i demograf5ka statistika Vojvodine 1767-1867.
Prilikom izbora predmeta istrazivanja trebalo resiti specifico
metodo
losko pitanje: sled veoma velike kolicine iformacija koje popis
sadrzi, ilo
11d110 suziti polje rada: kocentrisati se d oast (socijali
odosi,
poljoprivreda, stocarstvo, zaatstvo i trgovia, posedovni odnosi,
itd.) vz
za celu Backu ili se foksirati d tip naselja obl1vatajci sve
spo111en11te
tematske oasti. Nastalo kompromisno reseje izborom varoskih
aselja
i pokrivaja svih tematsk oasti. Razlog za to ii da s slobodi
kraljevski gradovi i trgovista u to vreme pored poseda plemstva i
poseda Ugarske
5 . Hegcdis, Agrarni odnosi Torontalskoj iupaniji Banatu 1779-1848,
Novi Sad 1986, 135.
11
kraljevske komore predstavljali najvaznije i najdinamicnije
elemente privrednog
preobral.aja i da se u njilvom slucaju ogu ocekivati iteresantni
rezultati.
Radom su obuhvacea tri kraljevska grada: Subotica, Sombor i Novi
Sad i
13 trgovista: Senta, , Kanjiza, . Palanka (zapravo Stara, Nova i
Nemacka
Palanka), Bezda, Temeri, Kula, Apati, . Topola, Futog (Stari i
Novi), Staisic,
Odl.aci i .
Razvoj statisticke delatnosti
pouzdanil1 saznaja ljudskim i rnaterijalirn resursima radi mogcosti
plai
raja vojn i poresk opterecenja kao i savrsavanja upravog sisterna.
Popisi
koje vrsilo dul10v110 i svetovo plemstvo, odnoso 11jil10vi
sluZeici, izvodei
s radi efikasnijeg uiraja feudalih prilda. U 110vo111 vekt1
statisticko prikplja
je podataka stalno se sirilo i produljivalo ttpravo zal1valjujci
dZavnoj potpori
i organizaciji; se razvijalo u pogledt1 metodologije i strcog kadra
kao i
pogledu st istitcija vz za ovt1 delatost. U ! vektt zi i
cetri statistike ili stt Rim, Firenca, i, tt i XVIII vektt to st1
e
rnacke zemlje. U XVIII veku i tt drgim zapadoevropskirn zemljna
dolazi do
prvih t1spel1a drzave statistike: t1 Prttskoj se od 1719. g. vode
tabele broj110111
kretanj stvistva, tl Svedskoj od 1749. godie t1 Daskoj prva
koskrip
cija izvrsea 1769. godie.6
statisticka delatnost i111ala. v praktic1 111otivacijt1 i
ci\jeve
vezae za ttpravne, fiasijske, privrede, i acioalo-politicke
iterese
ilustrje i razvoj statisticke slzbe u Habzbttrskoj rno11arl1iji. U
s popisi
staovistva vrseni vec za vre111e vladavie Leopolda 1 (1658-1705) i
Karla Vl
( 1711-17 40), dti zaista sz podsticaj vd t1 redove i
sisteatske
drzave statistike dala tezja Marije Terezije i Josifa 11 da svojt1
drzavu sve
strani reformama fettdalog drstveog, drzavo-pravog i t1prav11og
siste
rna i kokurentom savremeim evropskim drzavarna. U skloptt t
tezji
kraljica Marija Terezijaje razvila veorna ozilja rad: 1753.
aredilaje da parosi
sastavljaj godisje izvestaje kreta11jt1 staovistva teritoriji svoji
parol1ija
kao i da se prikupe podaci pokraji11a111a carstva; godi11e 1754.
astao dekret
6 . Kovacsics, trteneti statisztika/orrrisai, Budapest 1957,
8.
12
sprovode11ju popisa u 11emackim delovima Carstva, 1755. godi11e
vladarkaje
izdala r·d za uvode11je statistike kao obavezog predmeta
uiverzitetu LI
Nadsombat (Nagyszombat); dve godi11e kas11ije pak odlucuje
sta11ovljava11ju
poseb11e katedre za statistiku 11 svim u11iverzitetima. Popisi u
cilju urbarijalnog
urede11ja sprovedeni s 1767. i 1777. godi11e. U toku
gorespomenutil1 aktivnosti
razvije11i stt statisticki metodi traj11e vred11osti. r cele te
delat11osti i
opsti popis stanovistva iz 1784-85. godie, najbolji popis
staovnistva XVIII veka u Habzburskom carstvu.
Dalji medas Lt razvoju statisticke delatnosti znacila uredba
astrijskog
Fraje I vodenju drzavne statistike ( 1829). Posao privremeno
pove
re Direktorijumu austrijskog Glavog racvodstva ( General-Rechnungs
-Directorium). Njihove do 1845. godie tajne pu\ikacije (/11 zur
Statis tik der sterreichischen Monarchie, 1830-1865) izlazile su i
posle izdvajaja
Uprav110-statistickog direktorija iz Glavnog racunovodstva 1840.
godi11e. Direc
tio der Administrative Statistik, kako se zvala 11ova staova,
izdavala od
1850. mesec11i casopis u kojem puikovala rezultate svog rada
(Mittheilungen iiber Handeln, Gewerbe, und Verkehrsmittel, sowie
aus dem Geblete der Statistik
iiberhaupt). S obzirom da stt statisticka istrazivaja rukovode11a
austrijskim drzavnim
iteresima i da nistt posvetila dovolj1 paz11ju ugarskim o\astima,
Lt madarskoj
politickoj jav11osti sc pocetkom XIX veka javila ideja os11iva11ju
samostalne
sluZe. Nje11 zacetak pada u revolt1cionar11 1848. godi11u, kada pod
ruko
vodstvo111 statisticara i politickog delat11ika Eleka Fe11jesa, uz
odlice saradnike
os11ova11a statisticka slzba u okviru Mi11istarstva tras11jil1
pos\ova. ustao
va ugasila se porazom revolucije. Nova akcija u ovo111 smeru
poduzeta 1860. godine, kadaje za\1valjujuci inicijativi Atala
Ce11gerija ( Csengery Antal) osnova
a Komisija za statistiku pri Madarskoj akademiji 11auka. U periodu
1861-1864. izdala sest tomova pu\ikacije pod naslovom Statisztikai
Kozlemenyek i osam
tomova serije Statisztikai es Nemzetgazdasagi Kozlemenyek (
1865-1871 ).7
Do ustaovljavaja zvaice i 11ezavisne madarske drzav11e
statisticke
sluzbe doslo 1867. godine zalagajem . Keletija (Keleti Karoly).
Os11ivanjem
Statisticke slzbe Budimpeste 1871. g. i radom raz11il1 instituta i
istrazivaca oko
ova dva ce11tra, statisticka istrazivaja u Kraljevini Madarskoj
doila su solid11t1
osovu i z11acaja11 podstrek.s
13
Kada govorimo izvorima za istorijskt1 statistiku vz za
teritorije
Habzbskog carstva, osovi proem i u tome da m, ili da il1
malo,
vec u tome da su svojim ciljevima, tvorcima, metodoloskim resenjima
i 11aCint1
izvrseja veoma razliciti, medsobno ekompatiili, te da se cesto
mog
obradivati savremeim statistickim metodama ili uporedivati sa
rezltatia
kasijih zvanicih statistickih slzi.
Prema vrsti i karakter popisa izvore istorijske statistike z
podeliti
u tri grupe. U prvu spadaj popisi radeni u periodu od XI do XVll
veka, pretezo
poreskog karaktera. konskripcije vrsila drzava, crkva ili zatUa
vlastela.
Karakteristicni popisi razdoja st1 dikalni ili portalni popisi koji
przaju podatke
ketovskom stanovistvu od 1530. do 1700. godie, kao i ·hari za
pojedina
naselja (pocev od XI veka). Za \ zemlju s sastavlje11i bari iz
1767. i pos\e
1836. godie. Urbari su posebno vazi,jer pruzaj podatke gotovo
lk
stanovistv, samo seljastvt1. U ovu grt1pt1 spadajt1 i devetinski i
dese
tinski popisi, vredi zbog detaljnih podataka seljastvu, jegovom
raslojavaj
i poljoprivrednoj proizvodnji. Godie 1696. izvrsen poslednji
portali popis
posle kojeg s\edeci znatniji drzavni popis izvrse 1715. (zbog
epozdanosti
ponovljen 1720. g.) u kojem s prvi put popisai i zanatlije i
trgovci.
Drugi period traje od Karla 1 do popisa Josifa iz 1784-85.
godie.
U tom razdoju dolazi do zatnog prosirenja polja popisivanja: popisi
se vise
ogranicavaj na zemljisne posede kmetova kao pretldom period,
vec
se interesuju za veci deo imovnil1 predmeta oporezovanil1 lica; sto
za nas jos
znacajnije, pored poresk koskripcija, javljajt1 se popisi plemstva,
zanatlija,
rdara, crkvenih lica, arodosti. U v razdoj, t1 prvim decenijama,
pokre
nuto redovno godisnje belezenje broja, sastava i kretaja
stanovnistva (poznat
kao Numerus Animarum) vodeo od strae crkve, ali za potrebe drzave
(vrsi se
do pocetka XIX veka). Vredost v popisa velika, sadrze zd po
datke broju celokupnog sta11ov11istva iz perioda kad jos opsti
drzavi popisi
is ili sprovodei.
Dragocenu grupt1 izvora za istorijsku statistiku Ugarske pre XIX
veka
predstavljaj dela opiso-statistickog karaktera koji se javljaj vec
od veka.
Navedimo samo najznacajnije: Lazius Wolf, Des Kdnigreich Ungarn ...
(1556),
rad Jimosa Hontera iz 1562, Martona Schddela ( 1629) i Martona
Zeilera ( 1664),
vise studija Macasa Bela (! Matyas), zatim puikacije . Saskija, .
Cakija,
. Sentivanjija, G. Berzevicija, . Svartnera, . Linka, . Hicingera,
1. . Lte sterna, itd.
14
Treci period se prostire od popisa Josifa 11 do uvodenja zvanice
drzave
statistike. Konskripcija Josifa bila zapravo prvi opsti popis
staovistva
tlu Habzsburske monarhije. Geografsko-statisticko-istorijski radovi
. Fejesa i
Lajosa Nada iz prve polovine XIX veka, kao i austrijskih statistick
slt12:i znacili
s vec agovestaje za uvodenje drzave statistike. Godie 1804-1805.
izvrse
popis eplemickog staovnistva posle kojeg odluci drzavil1 vlasti
te
podatke trebalo godisnje iovirati, medtim zt1paije v odlku nis
dosledo
sprovele. Posle popisa 1804/1805. slede zemaljski poreski popis iz
1828. godi
e, popis gradskog stanovnistva iz 1848. i opsti popis staovistva iz
1850/51,
ds zbog nepouzdanosti ovog, poovljei popis iz 1857. godie. Sem
gore
avedenil1 moramo spomenti gradske, trgoviske, gradevinske, skolske,
zdrav
stvee statistike i popise zaatlija i trgovaca.
PORESKI SISTEM MADARSKE U FEUDALNOM PERIODU
S obziro111 daje i tokom prve polovie XIX veka sistem drzavil1,
crkveill,
111esil1 i vlasteliskill davaja oseto uticao zivoti stadard ajveceg
dela
staovistva U gaske i da s osovi izvor popis poreskog karaktera,
smat
ramo da ismo se trebali upozati sa poreskim sistemom tog
doba.
Spomeuti sistem odrazavao odlike tadasnjih praviil i
posedoviil
od110sa i kao takav umnogome se razlikovao od daasnjeg. Globalno
gledai,
porezi se mog podeliti : poreze koje su placani kralju odnoso
drzavi,
koje st1 prikupljale m1icipije (zi i gradovi) i opstine, porezi
koji su davai
crkvi, ali ne osnovt1 feudalog prava, i kraj porezi placai vlasteli
(kralj,
crkva, pojedii vlastelii).
D1·iavni po1·ezi
U srednjem veku kralj razrezivao poreze koji s ili u vezi sa
jegovim
posedima, su i feudalna dava11ja sa kraljevskih poseda tretiraa kao
drzavni
porezi. i slcaj sa dimnicom (fiistpenz), etickim porezima
(marturia
kod Slovena, obaveza volova kod Sekelja i Kumana), kao i
povremei
"pokloi" i obaveza davaja koaka. Yremenom s se drzavi i fedali
pore
zi diferecirali; tim proceso javila se i tzv. col/ecta, eredova
porez koji
kralj razrezao za v pokrete i svecae dogadaje u kraljevskom domu.
Posle
odredeill daljill prelazih oika, za vreme kralja Karla Roberta
javlja se prvi
redova direkta zemaljski porez. Uvede 1342. godie radi
kompezacije
guitaka nastalil1 usled sve cesceg kvareja v i pozat pod imenom
doblt
komore (lucrum camarae) ili porez kapije (kapuad6). Placala su ga
seljacka
15
gazdistva sa odredeom materijalom sagom, figurativno: sve porte
koje su
raspolagale sa kapijom takve velicie da kroz u mogla proci kocija
natova
rea zitom ili senom. Razume se, porez st1 placale i gazde koje isu
imale kapije
svojim posedima. Za kraljaje i veo111a pogoda,jer za razliku od
povremene
v pomoci za vodeje vojih akcija (subsidium), kojt1 su uveli
njegovi
asledici, za jegovo prikupljaje i ila potreba saglasost Drzavog
sabo
ra. Godie 1593. subsidij i lucrum camarae stopljeni su t1 d porez.
Madarski
drzavi sabor 1715. godie staovio stajac vojsk i za izdrzavaje
umesto povremeog sbsidija t1veo stala porez contrihutio militaris.
9 Popis
iz 1828. godie sproveden upravo sa ciljem regt1lisanja pitaja
vezanih za raz
rezivaje i l ove vrste poreza.
Placanje drzavnog poreza i t1 novo vekt1 ilo vezao za pojam
porte,
meduti jegov sadrzaj se tokom vr menjao. Prvoito ozacavao
seljackt1 kucu sa portom, zakono iz 1609. g. pod portom stt se
podrazuevala
4 seljacka ili 12 zelirskili gazdistava, 1647. g. ozacavala seljake
koji
st1 koristili 4-6 volova. Vremeom porta postala iagiarna koja
oznacavala aterijalnu moc poreskili obveznika. 10 Na Backo-bodrosku
zupa11ijt1
ilo razrezao 290 palatialil1 porti (lizt1 205.000 ft),
Toro11talskt1 i
Tamiskt1 254, Sremsku 81. 11 Mozda i suvisno primetiti da broj
porti
razreza eku oast ili aselje ukazivao jenu materijalt1 sagt1.
ljt1c za dalje razrezivaje kontrit1cije opstiaa ile su dike
(rovas).
Zupaije su odredivale broj dika svoji teritorija111a, kao i
kvatitet pose
dovae i111ovie koja cii jedu dikt1. Na pri111er, t1 Backo-bodroskoj
zupaij i
oko 181 . g. u d1 diku ract111alo se 3 lica, 6 volova za vuct1, 20
jtara ri
povrsie, 6 jutara viograda, 30 jt1tara livade, 6 kuca ili 1 kotao
za rakije.
9 Revai Nagy Lexikona, 1, Budapest 1911, 95. 10 Od strane Drzavnog
sabora izglasana suma godisnjcg poreza dcljenajc brojem svih porti
zcmlj i te se dobijala vrednostjedne portc, na osnov ccga su
zupanije i slobodni kraljcvski gradovi placali porez srazmcrno
broju porti pripisanili svakom od njih. U pocctku Dr:Zavni sabor
porez predlagau zajednu godinu, XIX zk. cl. iz 1791. godinc razdojc
izmedu dva zascdaja sabora. LJ pcriodima kada Sabor nije zascdao,
godisje razrezivanje poreza vrsilaje palatiska komisija (zbog ~cga
su i poreskc jcdinice zvanc palalinalnim portama), kasnijc Ugarsko
kraljevsko namesnistvo. Godine 1715. i 1825. izvrsen pokusaj
preraspodelc broja porti, ali zbog laz11il1 izjava ma terijalnoj
snazi pojedinili oasti i gratiova, sprovodeje te akcije ilo vcoma
otczao. tc sc stalo sa akcijom, 1830. i 1836. godine od palatina
trazeno da sc raspodela izvrsi na stari111 osovama. Krajem XVII
veka (1696. godinc) u Madarskoj i llrvatsk~j ilo 8.000 porti, dok
sc isto111 prostoru u periodu 1791-1848. opcrisalo sa 6.342.125
porti. Sabor od 1825-27.godinc ponudio porez visini od 4.395.244 ft
i 75.000 ft (konvencionalne valt1te) pomoci za smestaj vojske (ld
jogadasi segely), sto ostalo na snazi do 1849. godie. 11 .
Cobanovic, . Hegedis, Demograjska i agrarna statistika /lojvodine
1767-1867. Novi Sad 1991, 18.
16
Vredost vodeice racuataje 3 dike, suvace t1 dve. 12 i se odredila
ateri
jala staovistva, sprovodei s detalji tzv. dikali popisi. Poreski
obve
zikje placao porez zavisnosti od broja dika razrezail111jegov
teet.
U kotiucijt1 lazilo pet vrsta davaja:
- glavaria, kojt1 su placali poreski obvezici tl visii od d forite
(ft).
- zemljisni p01·ez koji se sastojao od poreza oranice (visia
odredi-
vaa os110v velicie i kvaliteta posedovaog zeljista, poreza za
koriscenje
opstinskih pa.\:njaka (l broju posedovae stoke), poreza va
sesioale zemlje (l 40 krajcara (kr) jtru bez obzira
klasifikacij
zeljista), p01·ez baste i viograde ( 1 krajcara tr). 13
KLASA
CELA SESIJA 10 ft 52 kr 6 ft 24 kr
POLA SESIJE 5 ft 25 kr 3 ft 48 kr 2 ft 45 k
CETRVRINA 2 ft 43 kr 1 ft 42 kr · 46 kr
OSMINA 2 ft 31 kr 1 ft 25 k1· 46 kr
Tabela br. 1 Visina p01-eza prema kategoriji i velicini
oranica
- Porez zgrade i razreziva k koje ist1 pripadale ketov
skoj sesiji i liove. 14
- Trgovacki porez placali st1 trgovci tt zavisosti od klase kojoj
st1 pri padali .15
- Zaatlijski porez placale s zaatlije, jegova visia zavisilaje od
-
111t esta tt koje111 zaatlija ziveo, kao i od vste zaata koji111 se
bavio. 16
Zi i opstie is placale celokp11t1 sn jil1 razrezaog voj
og poreza v. i deo odzivali s tli111 dava11ji111a vidt1
lirae za vojike i k, kao i LI obezbedivaj soli, ogeva, osvetljeja,
tzv.
12 . 1-legedis, Agmmi odnosi 11 Torontalskoj iupan!ji 11 Banat11
1779-1848, Novi Satl 1986. 57. 13 i1111110 da kontricij 1-acunat i
rorez \•1sesionalc zcljc. 111edti111 te zeljc u Popis is
obl1vacene. cilj l1io da sc tvrde trajni 111aterijalni potccijali
LI rkna rore skil1 obvcznika. rl sc da vascsioale ze111lje is dz
kotiitetL1. Sa nase strac 111ozc1110 rrczaliti sto ti podaci is
iskaza11i. s. 111ogli is sazati odos sesionalne i vascsioale
ze111lje i steci z11atno rcalnij slikt1 i111ovno111 st scljastva.
1·1 Velicia porcza ilajc ld pre111a kvalitett1 zgradc ll 4 klase:
prvu klas cinilc su k cija vrcdost rrc111asivala \. ri11ti (4 lt
porcza). drg klas k u vrcclnosti rreko 100 . ( 1 ft roreza), trecu
k:: gmllc11c od dr\'Cta ili cerpica vrellosti ispod 1 tt (15
krujcara gollisjcl:!: poreza) i ze111u11icc ( 1 kr porcza). 15
Yeletrgovci. trgovci fii tkaniarna (1 klasa) placali st1 15 tt
godisjcg poreza, trgovci gru ji vrstaa tka11i11a. trgovci koji id
vasaria (11 klasa) 1 tt. trgovci vasarasi (111 klasa) isto s
placali 10 , i kr torbari. koji SLI rosecivali s ncdcljne vasare,
placali su 2 ri11tc godisjcg porcza. 16 . Hegedis. Nav. delo,
57-59.
17
krevetnine. Medutim, vojska u svojim obracuima primljeill davaja
vredost
roba i L1slL1ga i racuala d11evoj i, vec oseto izi 11111,
otllda
astajao guitak zva deperditom. Bez obzira cijeicu da tt1
razliku
zupaija adokadivala seljacima, i su ipak ili guitku, im
adoka
da stizala iz sredstava prikuplje11il1 zt1panijskim porezom
(domestica) koji st1 opet
i placali.
Ovakav sistem razrezivaja i l drzavog poreza postojao do
revolt1cije 1848. godie posle cijeg sloma tl Ugarskoj zavede
austrijski gra
daski poreski sistem. bez obzira zacajne izmee LI periodt1
1875-1880.
i poreske reforme 1909. godie, t1 svojim osovama opstao do sloma
Monarl1ije
1918. godie. 17
Drug gruptl poreskil1 obaveza staovistva i obaveze koje Sl\
l mticipijama i opstiama.
(cassa domestica). Prikupljea materijala sredstva omogt1civala st1
zt1pa11ijaa
da izdvajajt1 v za potrebe opsteg z (izgadja i popravka
stova,
asipa i puteva teritoriji zt1pa11ije) i i11stitucija opsteg z, da
placajt1 svoje
admiistrativo s, isplact1jt1 depeditt1, izdrzavaju zatvoreike, da
l1011orist1
saborske poslaike, itd. 18
d, Cl\Vara polja, citelja itd.
Ukupa izos dosad navedeetri vrste poreza LI slucajt1 gazde kojije
raspo
lagao sa kompletom sesijom prvoklase zemlje, izosioje 20-30 foriti.
Gazde
koje st1 imale deo sesije ili zemljiste loseg kvaliteta, placale
st1 srazero maji
izos poreza. Od poreske refone 1822. godie, drzava primala porez
samo
u 111etal110111 11ovct1 (pecunia convenlionalis) i tl i10111 ovcu
(pecunia
17 . 11. Magyar T1·tenelmi f·"oga/omtdl-, !. 13udapcst 1989, 13-14;
. Hcgedis, Nav. ,//; 1. Palfy. l·'es::p1·em varos ad6z6 nepessege
az 182&. evben, u: Magyar Statisztikai Szemle, br. 5. Iu
dapest 1936, 367. 18 Pravo zt1panija na ubiranje porcza potice od
dckreta Matijc Korvina iz 1486. godi11e. Prvobitno se odnosio s na
porcz radi obezbcdc11ja plate saborski poslanicia, ali toko XVI
veka 11 osnovt1 ovog iznika zupa11ije st1 stcklc opste pravo
ubiranja porcza. Ovc poreze orali st1 placati kako pleici tako i
ostalo stanovnist\·o. Od 1723. posednicko plestv·o ilo oslobodc110.
ali aralno i kurijalno plc111stvo i daljc placalo porcz. Zupanijska
kasa se111 ovog nneta od 1543. i111ala prildc i od voj11e
kontribucije (na svakt1 rintu 5 de11ara), l 1596. i globc
VQj11ickog karaktcra trebalo uplacivati tl spo1:1tu kast1. Od
srcdi11e XVI vcka prikt1plja11je 110vca i zaduzc11 podzpan. koji
odlucivao i raspodeli raspolozivil1 srcdsta\•a.
18
valutalis, Wiener Wahnmg). 19 U Popistt iz 1828. godine sve
11ovcane vrednosti
iskazane stt tt konvencionalim forintama.
Porezi placani katolickoj crkvi
U trectt g1pt1 poreza spadali s porezi koje t1irala katolicka
crkva, ali
sv fettdalog prava.
Desetina. Desetia ili \atiski decima, i zapravo porez sa
najdt1zo111
tradicijo111, s obziro111 da ga v jos kralj Stefan l Sveti. U
pri11cipt1, prikttpljao
iskttp, sredstva trebalo potrositi potrebe epar\1ije
(egyhazmegye).
Uiran od proizvoda sa ze111ljista, od zivotija, poekill zanatskil1
proizvoda
i odredenih vrsta prihoda. Od 1300-ih godia sakttplja pretezo tt
novcti.20
U i XVII vek delovima Ugarske koji s ili pod l1abzbskom
vlas6t1
deseti prikpljala Madarska kraljevska komora pod imcom
kraljevskog
nameta (decima regia) i trosila fiasiraje madarske v graice.
Revolt1cio-
11a1"11c 1848. godie katolicka crkva se odrekla ovog veoma
z11acaj11og izvoa
pr·ilda.
Lukno (pa1·ber, clgyhe1-, lectica) t1 pocetk oznacavalo
dobrovolj11a
seljacka davaja za izdrzavaje zpika tr rimokatolickoj ckvi, ali
vreme110111
postao crkve11i porez koji st1 os110vt1 dogovora sa plcbaosem
placali i
parovi t1 v ili ti. Godie 1866. proglase javnin1 porezom.
~'!tola se placala za izvese usluge od stra11e crkve - t vv,
krsteja, salirae.21 Slico katolickim vernicima i pravoslav11i s
placali ir od
1812. godine bracim parovima. U vezi sa visiom dim11ice i koaka,
pravo
slav11e crkvee opstic stt svake pete godie sklapale govor sa
vladikom.22
Feudalne obaveze
Sem gorespo111e1ti\1 vrsta poreza staovistvo dd fedaloj
vlasti ilo obaveza110 sirok spektar fet1da\11i\1 dava11ja. U ciljt1
d
fcudalih odtsa i njilvog stavljaja pod adzor drzave kao i radi
ogranicavaja
zlopotreba vlastele, kraljica Marija Terezija 1767. proklamovala
za
Kraljevit1 Madarskt1 (Slavoija doila 1756, Hrvatska i Banat
1780.
l'J . Hegedis. Nav. delu. 65-63; L. t. Horgos 1828-. ll: Ozenel,
7-8. 1987, 365. 20 U prcdmohackom loljll t1i111 od L1zcg k1ga dobat
g zapatit1, i pojam malc i Yelikc desetic i i t1 t1potrebl. lJ
pocetkll Sll placalc SYC d1stYc11c kategorije, tla i ucl Ycka i
ugraice kmctoYc. Zcliri stt L1mesto desetic placali liscaski 110
(pecunia c/1i stianilalis) ll Yisii ud 2 do 12 dcara. 21 Magyar
Trtenelmi }"ogalomtci1·. Blldapcst 1989, 11, 94, 156. 202-203. 22 .
Hegedis. A,r;rami si Potiskom distriktu 1751-1848, ZMSl. br. 45.
Novi Sad 1992. 49.
19
godine). Terezijanski urbar ukinuo vezanost kmetova za zemljll;
odreden
sastav i velicia kmetovske sesije, pri cemu se rukovodilo pricipom
da k111et
treba da posedt1je parcelt1 dovolje velicie za obezbedivaje svoje
egzistecije,
kao i s/1vatanjem daje uzan prelaz siste tropoljog plodoreda t1
obradivajt1
zemlje. Velicina sesije zavisila od geografski\1 prilika i
kva\iteta zemljista i
kretala se u raspot od 16 do 40 jlltaa, bez baste. U Backo-bodskoj
Z:llpaij i
velicia oraice odredea 32-36 jlltara (t1 slllcajll prvoklasog
zeljista
32, trece klase 36) i 22 jutara livade bez obzira na n kvalitet.23
Se\jak koji
raspolagao r d110 osinom sesije spadao u kategoriju kmetova,
koji imao m smatra zeliro. U sastav sesije lllazila porta
sa kllcom i okllcico (odredea lt oitnll jed110g jlltra, od110so dva
poz1ska
merova), oranicom i livadom, dok pasjaci i viogradi 11ist1
sat1-a11i 11i111
delom. Delovi atara koji nisll pripadali urbarijalno fodu, seljak
i\1 koristio
os110vu zakllpa, 11aziva11i Sll industr(jskom zemijom. Zeljista
koja sll zaostala
pos\e izvrseja llrbarijalnog llredivaja, vlasteli i s prikljuciti
svom
a\odijll, pozata Sll kao remenenc(jalna.
Urbar odredio i ketovske obaveze prema vlaste\i1: dcvetia od
prio
sa sa spolji\1 zeljista (i koji Sll ima\i od cele sesije davali st1
srz
, devetiaje mog\a iti otkllpljea v), ckoliko ovaca, peradi,
glava
ria ll visii d forite. Urbar propisao godisje ajvise 104 d ruce i 1
i
52 vllce rabote, zelir i obaveza 18, ze\ir beskllcik 12 d 1
rabote. U viorodim krajevia odrede deo roda pripadao vlastelill,
ali
seljak imao pravo t pica od Sv. Miljla do Sv. Doda. lzracto
da i za otkllp svi\1 obaveza i llSlllga vezai\1 za d1 k\t11 sesijll
trebalo
platiti 24 ft i 31 kr. 24 Si krajll, da Sll kmetovi s v
lastcliskil1 rabota
ili obavezi i kuluk za opste potrebe: za drzavll (opskrba i prevoz
vojika
- e!Ofogat, Vorspann), zupaniju (gradja mostova, pllteva, asipa v
zgrada
itd.) ili svojll opstinu.
Treba primetiti da Sll i drzavi vrlvi ili svesi veliki\1 tereta
koje
se\jastvo sosilo, te Josit· [( rv sprovesti koreitll iz1
poreskog
sistema bazi opste poreske obavezc i oslobodeja kmetova, medlltim
llsled
odlL1cnog otpora plemstva tll svojll zamisao i llspeo
ostvariti.
23 1. csady, magyar jobbagysag tiMenete, Budapcst 1908. 381.
Korisceo jutro od 1.200 kl1, odnos110 0,43152 l1cktara. U suscdi
zupanijaa - Torotalskoj. Taiskoj, Sc111skoj - vclicia
k111ctovske sesijc bila skro111nija. lzosila 24 jtra oraice i 6
jutara livada, s ti111e da sc t1 To rotalskoj i Taiskoj to111e
dodavalo 3 jutra pas11jaka (. Cobanovic. . Hcgetlis. Nav. delo.
25). 24 !. Acs11dy. Nav. (//. 383.
20
Poreske obaveze slobodnih kraljevskih gradova
Gradovi su svo111 gospodar, kraljt1, p\acali z (census regius) za
korisce
je ze111ljista, s vremena na vreme rali su mu davati pokloe i ili
su obavezi
v1 kontriuciju. Od crkve su oblcno otkpljivali pravo blranje
dese
tine. Gradai su snosili troskove gradske prave placa11je111
doestike. Poreska
opterecenjaje razrezivao gradski agistrat os110v iovog stanja
stanovnika.
Gradovi stt ili obavezi da sa odredei kontigentom cestvjtt t1
kraljevoj
vojsci i da za jegove potrebe prevoze orzje, 1111ii i
tekstil.
Gradovi su i111ali pravo du blru deseti11t1 od roda zemljistima
koje
staovistvo i otkttpilo, prilde od zakpa mal kraljevskih regalija,
takse za
korisceje gradskih pasjaka, zati111 da l taks prilikom primaja
11ovil1
lica red gradaa, za prijem doseljeika, promet ekretia, boravak
komedijaa
ta. Se111 ovil1, slobodi kraljevski gradovi s 111ogli i111ati
prilde i od i
vtl podrede11 il1 sela.
OKOLNOSTJ NASTANKA POPJSA
Predistorija koskripcije seze do 1791. godine, kada su saborske
ko111 i
sije Ugarskog sabora, stvoree LXVl1 zakonski111 claom, ttvrstile LI
svoj po
grn orgaizovanje popisa i111ovi11e i lica podloz11ill oporezivaj -
s ciljem
reorgaizacije poreskog sistema. Odgovarajci ti intecija111a, Sabor
iz 1802.
godie izradio predlog popisog for111ulara i razradio pricipe i
instrukcije
(lnst1ctio ... ) prema koji111a popis trebalo da bt1de izvrse.
Medt1ti, kritica
politicka sittcija za vreme Napoleoovih ratova i ekoomska kriza
koja za
11111 usledila, prolongirale su izvrseje za bolja vremea. Tek
Sabor
od 1825. do 1827. godine v pokrent idejt1 popist1 i oziveo pripreme
za
jegovo izvodeje.25
U to vreme sa sprovodejem popisa ili s saglasi becki vladajci
krt1govi
i madarski stalezi, ali iz razlicitil1 politick d. Vladar od
rezltata popi
sa ocekivao poveca11je drzavil1 prilda, sa gotovo eskriveom
zeljo111 da Lt
bt1dt1611osti t1ki11e plemicku privilegijt1 oslobodenosti od l
poreza. S drt1ge
strae, pivilegovai redovi osecali stt se ugrozeo zbog sm
platcz11il1
sposobosti svoji kmetova, pritiskivaill sve tezim drzavim
fia11sijski111 za
llvatanjima su od popisa ocekivali vd veceg reda i ograicavaje
isko
riscavaja seljaka od strae drzave. Tradicio11al110, pri tome stt
eergico odba
civali mogt1611ost primaja dela tereta svoja pleca.
25 . Bottl, 1/z 1828. evi orszagos osszeinis, ll: to1·teneti
statisztikaforrasai, Blldapest 1957, 242.
21
S obzirom da su i drzava i p\emstvo svojt1 egzisteciju dobrim
delom
zasivali radu seljastva, ali da s se jilvi iteresi t1 ovoj tacki i
skojavali, diskusije i prepiske izmedu Beckog dvora i madarskog
plemstva vezi sa popi som i "Instrukcijama'' veza11i111 za trajale
s dvc godic, sve dok plestv i garatovao da i kakav i iti
obl1vace110 popisom. Tek tada Sabor izglasao VII zakoski \, koji se
odosio orgaizacij i izvodeje popisa, i uz m iz111ee svojio
Istrkcije. Rezltate popisa t\ saopstiti sledece111 zasedaj
parlameta li111 za 1830. godi1.
KARAKTERISTIKE POPISA
U teritorija\110111 pogledt1 popis obl1vatao gotovo celt1 Ugarsk
(osi111 Erdelja i V graice), zaci se111 Kraljevie Madarske i
Hrvatskt1, S/a\1011ijt1, Pri111orje i Rijekt1 sa okoli110111. Od
deset milioa staovika koji Sll ziveli spo111etim teritorijama
popisao 2.874.839 poreskil1 obvezika izmedt1 18
i 60 godia starosti.26 Kod pos111atrail1 ase\ja ovaj odos se kretao
t1 kraj11ji111 vredostima od 21 % t1 slcajt1 Odzaka, i 61 % t1
S1111. U sft1cajt1 istrazivai/1 s\d kraljevski/1 gradova odos broja
poreski\1 obvezika m kt1pom staovistvt1 i visi (45%) od proseka
trgovista (34%) i sela (32%), dok t1 sve tri kategorije s\
belezi1110 vece procete od sg ze111aljskog, koji izosio
28%.27
Prema odredba111a zakoa, ll izvodejt1 koskripcije cestvovali s
s/edeci drzavi orgai:
1. Palatin (palatinus)- i vrlvi koordiato velikog posla. Svoju
fukciju vrsio k Palatinske kancelarije, t1 Kra\jevii Madarskoj
sd, tl Hrvatskoj preko , Rijeci pt1te111 gverera grada.
2. Zemaljska komisija (Deputatio Regnico/aris) - formiraa Vll zako
skim c\anom iz 1827. godie sa zadatko111 da prt1zi 111 palati1
pricipi je\nim pitanji111a i savetje palatina,
t1pravo-admiistative jediice i popise komisije u vezi sa iskrslim
kokretim pita11ji111a. Delila se t1 vise potkoisija
(Sub-deputatio). s eretko davale 11aredbt1 za temeljitije izvrseje
koskrip cije, sto u 11eki111 slucajevi111a zaci\o v vrseje
popisivaja.
3. Upravno-administrativne jedinice (jurisdictio) - zi, gradovi i
srezovi trebalo da sprovedu popis pt1tem popisil1 povereika.
4. Popisni poverenici. Bi/o odredeo da popis istovrc111eno tl svim
delovima zemlje 14. apri\a 1828. godine i da traje bez prekida do
zavrsetka -
26 . Taganyi, !lz 1828-iki orszagos sszeircis vegleges eredmr!nyei,
tt: &r Cazllasagtii1·tr!ne1i Szemle, Budapest 1896. 21 . 27 Na
osnovu podataka ropisa.
22
sla.28 Posle raspustaja Sabora poslaici s se vratili tl svoje
t1pravo-ad111iistra
tiv11e jediice ciji111 s skt1psti11aa referisali zakljccia S i
izabrali
cetiri popisa povereika. Od te cetvorice dvojica s ostala svojoj
uicipiji
(conscriptor intraneus), drt1ga dvojica st1 os110vt1 vida t1 jilvt1
li dokt1-
111e11taciju, od strae palatia odredea za vrseje popisa k drt1goj
1icipi
ji (conscriptor extraneus). U svako111 ovakvo td d osoba ila
tt
fkciji zaeika, koji zaejivao prvog povereika tt slt1cajevia
bolesti
ili postojaja iteresa u vezi sa odredeo popisivao ivi. Pri
izbo1
povereika vodilo se racia t da lice bt1de besprekoril1 oralil1
kvaliteta,
spret110, da govo1·i Yise jezika i daje ogcosti
zeljoposedik.29
Veroyato zbog velicie zt i vel ikog broja statYika broj pove
reika Backoj odstt1pio od 1iayedee s - popisivaje aselja koja
st1
potpadala pod jisdikcij Ztlpaije vrsila Sl\ sest lica: i to Sl\
pleici
Carolus Hertelendy, Stephanus Mlinarich i Josephus Gaaly iz
zt1paije Zala,
trasji popisivaci stt ili Camlus Koroskenyi, s Kardos i
Antonius
Vojnits. Takode sest licaje Yodilo poslove oko koskipcije tl ti
kraljevska gada:
So111bort1 s to ili David Konyovits (doaci poyereik) i Thomas Styes
iz
grada OsUeka. lJ slcajt1 Novog Sada i poveeika is ttspeo
tvditi,
siak ikrofi l111t1 t st ostecc, i doaceg povereika tt
St1botici ecitak. Spoljasji povereik t1 t grad i ovosadski st
Carolus G1·egus. 30
Popisi koisijaa, z s1t povereike, Lt zttpaijaa st1 doda
Yali porotika (jurassm·) i solgairova seza (d !i) koji popisiva,
t1
ok1zia gradoya claove agistrata koji st1 se razeli Lt popis i
l
pozavali ivit1 i lica koje trebalo popisati. lJ sastav koisije
ttlazio jos
si otar· (notius), sdija (d) ds seoski kez, kao i predstavici
bolje i sredjestojeci/1 ketova, predstavici sirotnas11il1 ketoYa,
zelira, i zeli!
beskt1c11ika. SYi i ili s pozati sa pricipia izvodeja popisa i
polozili s
zakletv odgovarajcoj fori. 31
lR R. Rott\6. i'iav. clelo, 246: L. !3l. Nav. delo. 354-356. 29 ]"
Barta. /l/av. delo, 354. 30 Na osnov Popisa. Mikrolovi Ar\1iva
Vojvodine ! hrojevia N 60, 62. 64, 82. 83, 85, 86. 88, 89, 90. 31
Popise koisije st1 zavisi\e eposrcdno od palatina. U sl tla se ott
palatia izaslai i \okalni povercici isu t1spcli sloziti tl vezi sa
ki \. orali SLI svojc argnentovane priet!e dostaviti palatin.
Zavrsee popise preglettalaje i raspravilajrisdikcija (tj. pravi
orga zupaije. grada ili privilegovaog okruga), zati111 prilozila
svoje priedhe i sve to ttostavila palatinu. popis i izvestaj
p1·etiavao st1perrevizij Zc111aljskoj koisiji koja tletalji
ispitivaje zadzi\a k od potkoisija. Potkoisija sastavila dcta\ja
izvestaj koji sluzbeni pute. ti111 od g poznatog, slao izvcstaj
doticoj jisdikciji, ovaje posle predlozci\1 korckcija k verzij
slala palatinu odobravaje. Ucesce ovako velikog broja istaci
trcbalo da dopriese epristrasosti i tacosti podataka.
23
Oporezovane kategorije stanovnika
U ciljt1 sto vece efikasosti i tac110sti popisa za celt1 ze111ljt1
izradei sL1 jedistveni popisi listovi sa detaljni upL1tstvi111a
("Serice" i "lst1kcije"). Zapravo, "lstrukcije" su vec bile
razradee Saboru od 1802. godie te palati aredio da se os110v izvrsi
probi popis. Nako obavljeog testi raja ucesici popisa su dostavili
svoje priedbe Zealjskoj koisiji, kojaje sv jih izradila tzv.
,,lnviatio ... ", ds serice koje s za svak tack "Uputstva" davale
potreba s.
Popis rade sv pricipa sadrza u spoeuta dva dkt, stoga za ispravo tn
rezltata popisa potrebo pozati jegovc sv pricipe kao i kategorije
staovistva koje popis obl1vatao i koje se i odosio.
Lica obuhvacena popisom: pleici koji s ziveli barijali ze111lji
sti111a, ali ll popis isu L1pisivaa jilva i, vec samo velicina
poseda i to kraju popisa; plemici ll slobodi111 kraljevski111
gradovima koji s doili gradasko pravo i bavili se ki zanato ili
trgovio kao protesijo ili Sll ili
clanovi trgovackil1 i zaatlijski v, ali sa1110 ti111 estia i
slcajevia kada su kao gradai trentk popisa placali porez, ll
trgovistia i selia is popisivani; pravoslavi svesteici koji is
stvaro vrsili svojL1 fttkciju; gradai, s time da su i z placali
kolektivo, idividualo; svesteici koji s se alazili v svog sedista,
ili Sll veme popisa placali porez; proizvodaci barllta i salitre,
jilvi lonci za proizvodju i dvorista nisu oporezivai; zvonarci,
crkve jaci, sakristijci, claovi crkve muzicki i pevackill druzia;
zesko plestvo (agilis) - u ovu kategoriju st1 t1vrste11a lica koja
Sll sa1110 zeskoj liniji pi
padala plemstv; kmetovi; zeliri; zeliri bez kuce; trgovci;
zaatlije; proizvoda ci dvana; svi koji s za svoj rad doijali dv
miu; raii, citelji,
uceici i obrezivaci; zakpci vlasteliskil1 liova i krci; seljaci
koji su podigli kcu kurijal110 ze111ljistt1 svo tosk. Staresiaje
to111 slcajL1 svsta LI zelire, ali u Pri111edbama (Observationes)
su apome11t1li da se radi kL1ci zelia kijalno zeljist.
KategorUe stanomika oslobodene / pm·eza: plestvo; evagelisti
cki, reforatski, katolicki i pravoslavi svesteici sa s sa koji111a
zivc isto111 domacistv; profesoi, astavici i jilvi t1ce11ici,
orgaisti, pojci, osi111 ako su posedovali oporezivaj podloz1
i111ovi; kovecioi 111li11ari i krc111ari feudalcev mliova odos110
krci; kraljevski ciovici i 11a111este11ici, osi111 ako Sll
posedovali oporezivajll podlOZl1ll iovi11; ciovici ple111ica slllge
kraljevski i plemickih cinovika koji s stalo i iskljcivo radili
vlasteli skom alodij, osi ako s posedovali oporeziva11jt1 podloz1
ioviu, sluge koje
24
su bile obaveze rad samo svoj im feudalnim gospodarima, koje
vlasteli odeva
i i; konvecioni zeliri kurijalim posedima, koji sta1jt1 tt svojim
kucama;
dulvo plemstvo ako se alazilo tt svojim sedistima i tamo i placalo
porez;
loraciori ako isu posedovali oporezivaju podlozt imovi1; stalni
radici
u 1dnicima, ttkoliko stt ziveli iskljucivo od tog rada, osi ako st1
posedovali
oporezivaju podlozu imovi1; otari mesta ako stt svojtt kcijtt
obavljali za
celo mesto, osim ako su posedovali oporezivaju podloz11t1 iovintt;
otpustei
vojici, osim ako stt posedovali oporezivanjtt podlozntt imovinu;
isurgeti koji
su posli u borbu radi sticanja \i slobode, osi ako su posedovali
oporezivajtt
podloz11t1 iovi1; osobe sa takvom fizickom ili psihickom maom da
mogtt
briti sei; plemici kojia tt toku proces dokazivaja plemstva,
ukoliko za
vreme procesa isu placali porez.32
Popisni listovi
Zbog tacog i precizog sl1vata11ja i tn podataka popisa
potrebo
upozati se sa popisim rttbrikaa. Bez toga i se podaci ogli veoma
t
iterpretirati.
Popisi listovi su r svojoj strukturi i rubrikama ili veoma slici
listo
vima pomoctt kojil1 stt vrsei godisji dikali popisi. Sastojali stt
se od cetiri
strae vertikalo podeljee tt 14 rubrika i 42 podrubrike, vodoravo u
20 redo
va u koje stt upisivaa imea staresia porodica i odgovarajttci
podaci. Listovi,
i 21, spajai stt tt sveske. Na krajtt svake sveske ostavlje prostor
za
primedbe. Na aslovoj strai alazila se vijeta sa imeom esta,
zttpanije ili grada, kao i oznaka vrste staresia (da li se radi
staresi11a111a tt samom mesttt, ili
011i111 trajno 11astaje11i111 viogradima, aredatoria, extravillai i
sl.). Na
vinjeti dat i obul1vacen brojcai opseg popisaih staresia tt datoj
svesci.
Svaka kategorija koja ttlazila u ove 42 rttbrike ila strogo
defiisaa
vec pominjaim "lstrttkcijaa" i "Uputstvom".
1. poreskog obveznika. U ovu rubriku upisivae stt staresie
porodi
ca, bez obzira pol i cijeictt sto su mozda stariji od 60 godia.
Ukoliko
staresia i stariji, ta ii otirana tt 14. rttbrici pod azivom
"Pri
medbe". Treba istaci da stt poimece popisae samo staresie porodica,
svi
o\Jvezici. Ova ii oogcila da prebrojimo ttkttpa broj
porodica.
Naravo, takva porodica ili doacistvo, mogla iati jedog, ali i vise
od
deset claova.
2. Poreski obveznici. U ovoj rttbrici popisai stt svi poreski
obvezici
pola, u bracnoj zajedici ili slobodi, izmedtt 18 i 60 godia
starosti, ukljucujuci
32 . Bott\6, Nav. delo, 252-254.
25
i lica koja su 18. ili 60. godini zivota. Rubrikom su obuhvace11i
staresi11a,
ako nije prevalio sezdesetu, i svi ostali obveznici zajednicko
doacinstvu,
uzimajuci t obzir i njilve 11amesteike, pomocike, slttge i
slskije.
3. "Sa njima iive". Deli se 12 podtbrika lt koje ulaze i
poreski
obveznici - pobrojani i prethodoj rttbrici - koji spadaju nek od
dvaaest
rubrika i zive zajedickom domacistvu sa staresio. U ovoj rubrici su
v
d samo lica koja su smatrana vazi za li refonu poreskog
sistea,
te broj poresk obvezika tt 2. i 3. rt1b1·ici da se poklapa.
U prvu podrubriku upisani s honoraciori, koji raspolaztt
iovinom
podloznom oporezivanj.
U sledecoj su gradani. Uslov i da dotici ima gradasko pravo i
da
i pripadik viseg drustveog sloja - loraciora.
U trecoj podrbrici pod naslovo kmetovi nalaze se gazde sa
sesioalno
zemljom.
Zeliri su belezeni cetvrtu podrubrik. d njil1 t1brajale s se
osobe
koje vise isu posedovale kmetovskt1 zelju (od110s110 posedovali s
im
n od 1/8 sesije), ali stt iali ts zemljista sa k.
U ielire beskucnike racuati stt i koji 11is posedovali ikakve
nekret-
.
U podrubriku 1·, sinovi, kcerke upisivae st1 osobe spomeutim
rod
iski vezna sa popisaim staresi110111, s time da st1 siovi staresina
sa i111ovi-
110m podloznom oporezivanj, koji st1 ziveli na istom l1lebt1 sa
svojim ocevima,
upisivai rubrik sinovi, jihova iovia racuataje zajedo sa v.
U podrbriku z upisivane su osobe koje s vi svojil1 prihoda
sticale zt ili i to predstavljalo jedii izvor zarade. N ist1
popisaa lica
koja stt se zaatom bavila s radi dopt111e svoj prilda.
U vezi sa sledece dve rubrike, merc:atores i questoes, postoje
s11.
Prema tmaceju 8. Botloa prvi teri se odosi 11 male trgovce koji
s
direktno isporucivali kupcia dok drgi (questoes) oz11acava
velet1·govce. Za
ove posledje . Taganji koristi izraz tozser, to zaci trgovac stoko.
I i
drugih mislje11ja, ali se najcesce prihvata Botloova iterpretacija,
te se i mi
drzati toga.
Popisivaci su pril1vatili praks da gradae, kmetove ili zelire s
ovil1,
drustve kategorija, ubeleze i rubrike koje st1 se odosile profesiju
obvez
ika (loraciori, zanatlijc, trgovci) koliko s se ekom od til1
delatosti bavili
cele godie ili su se 11ju oslajali istoj meri kao svoj osovu
delatost.
Ova srecna okolnost 0111ogt1cila da11as11jim istrafivacia
odrediva11je profe
sioalne st1ktttre pojedinil1 popiso obt1l1vaceil1 d1stve11il1
kategorija.
26
4. za koje se placa kirija. Podrbrike: broj, forita, krajcara.
Ova
rbrika i isp1java11a adekvat110 svo aziv, jer SLI praksi popisae
sve
k bez obzira ii da li SLI izdavae Lt zakp ili . Ukoliko se
radilo
pleicL1, odgovarajca pricdba s prv rbrik z jegovo i,
Lt drg i trec rbrik i ista is. U popisLt is zete Lt obzir v
zgrade i zeljista slobod11i\1 kraljevskil1 gradova i crkve, crkve
svesteika, zgrade
seeista, oaskill redova, biskpske rezidecije, k zi, pleicke
krije, sv skole, bolice i ldice.
5. Unutrasnji .fundusi. U slobodi kraljevski gradovia v kate
gorij laze zeljista koja grad drzi LI evideciji kao takve, bez
obzira ko il1
posedje i \ li porez. Od asil1 aselja velicia itravillae popisaa
s
kod gradova, selia i trgovistia i.
6. Rod iitarica. U podrbrikaa st1 kostatovai velicia stvaro
zase
jae povrsie, korist posedika rv zasejae povrsie, koliko erova
rodi
posle zasejavajajedog pozskog erova s i i vredost roda. Rod
racunat samo sa oranica koje su posedovane osnovu gradanskog i
kmetov
skog prava. U oraice Slt rt i zeljista kojiaje g dv ili ks,
kao i povrtarske baste koje SLI pripadale fnds.
7. Li\>ade.
8. Vinogradi. Pod1brike s: ) Velicia izrazea pozski erovia.
) Prild d zsk rv foritaa i krajcaraa. ) Broj potreb
ih otika (\okala odos dve r jedinice: otike i pozskog erova).
d) Proseca rod via jednoj otici. ) Proseca akova via. Viogradi
Slt
svojoj vredosti izjedacei sa ri prve klase.
9. Vocnjaci. U sl str s\ i i lo popisa11il1 vocjaka, jer
vocjaci livadaa i viogradia is belezei.
1 . Krupna stoka. Odosi se v volove, krave, d i k.
11. Sitna stoka. Odosi se ovce, svije i koze.
12. S. u slcajevia sela i varosi popisae Sll sne drzae od strae
aselja, kraljevski gradovia sne koje s posedovale porodice,
ds
grad, ali s koriscenje podeljee staovicia grada.
13. Prodaja pica. U v rbrik belezei s prildi pivilegova
ok1ga,
gradova ili opstia. r koje sLt drzale privata lica Ltpisivai sL1 LI
rbrik za
s kod doticog staresie.
14. Primedbe. Dele se dve grpe: koje se odose pojedie
poreske obvezike i koje se odose na esto celii. Priedbe drge
g1 nalazile s se kraju popisil1 svezaka ili u slucaju vecil1 esta
poseb
noj svesci i pruzaju vredne iforacije naseljia.
27
Popisa. Ukoliko uzmemo t1 obzir ocuvaost, teritorijalu obul1vatost,
bro
jost i razovrsost zabelezei podataka, uificirarst rubrika i
sprovodeje
koskripcije celom istrazivaom prostoru; jasrst koriscenil1 termia i
pos
tavlje11il1 pitaja, dobru orgaizaciju izvrseja posla; istovremeo
sprovodeje
koskripcije podrt1cjt1 gotovo cele Ugarske; aktiv podrsku orgaa
vlasti,
kao tacost i poredivost prezetova podataka, mozemo kostatovati da
se
radi veoma vrednom i u mogocemujedistveom popisu, koji se moze
tretirati
kao gotovo neiscrpna baza podataka za izucavaje vz aspekata
privrede i
drustvee istorije prve polovie veka.
Mozda njegova v vrlia, narocito LI od11ost1 sittiacijt1 u sirem
geografskom okruzejt1, da str podaci prikt1pljei tl katkom
vre111e11sko111 raz
makt1 velikom prosto1, os110vt1 jasno defiisai i za celt1
obt1l1vace1
teritorijt1 jedistveo vazecil1 principa i upt1tstava, te m stoje
raspolaga
jt1 razovrse, vremeski gotovo sinl1roe iformacije pogode za
11at1c11a
istrazivaja. Druga jegova zacajna si detaljost: Popis vrse tl
svim
aseljima, ivot1 domacistava, ali se u poekim slcajevima moze doci
do
podataka vezai za pojedice. Vredost koskripcije uvecava ii da
st1
ogaizovali najvisi orgai vlasti z aktiv asistecij svil1 11ivoa
drzave
t1pave, da zal1teva110 strikto postovaje t1pt1tstva, da st1 podaci
vise pt1ta
ko11trolisa11i i daje t1 slt1cajevima postojanja st111111je t1
11jilvt1 tacost Zemaljska
potkomisija nalagala ispravke i dopte.
s vreda11 elemeat Popisa cini 11jegov tekstuali deo kojem se
a
laze iza s ajvaziji t1111ericki podataka, kao i iformacije
vezar1c
za 11aci11 obrade zemlje, stocarstvo, pirode uslove, karakteristice
crte privrede
11aselja, vrste poslova kojim se staovistvo bavi, iformacije
zaatima, trgo
vii, prildima i toskovima aselja, m itd.
Ukupu vredost i verodostojost, azalost, prilicr uma11jt1je ii
da se radilo poreskoj koskripciji. S d strae, to t1ticalo broj i
vrstu
sadrza podataka, s druge strae tacnost i verodostojost ist. Razume
se,
pro!emi koji proistict1 iz karaktera Popisa prist1t11i su i kod
drt1g poresk po
pisa, ali bez vrlia Zemaljskog popisa iz 1828. godie.
Popis pruza detalje podatke sesio11al110111 delt1 obradiv povsia (
orai
ce, 1 ivade) i viogradima, stocarstvt1, daje dosta dobre podatke
zaatstvu i trgo
vi11 i, ali malo va11sesioal11im posedima pod obradom seljaka:
zemljama koje
pojedici zakupljuj, krceviama, reme11e11cijal110111 zemljistu. S
obzirom da st1
s11 veciom ile t1 rukama plemica, pasjake su zajedicki koristili
kmetovi
28
i vlastela, postoji malo infonacija snama i pasnjacima. Nema
podataka
strt1kturi zemljisnog poseda prema proizvodnim granama, malobroji
Sll podaci
tadajos etradicionalim kulturama i delatnostima od z za privredu
snag
i razvoj oasti: proizvodnji dv, secerne repe, kdelje, kkruza,
krompira,
t1! repice, svilarstvll, pcelarstvu, t1zgojt1 zivine,
iskoriscava11jt1 vode11il1
povrsia za riolov (koji inace i zt - kako sazajemo iz drgil1
izvora),
opstem stepeu razvijenosti mesta, celvima, saobracajim prilikaa
itd.
Popis dosta oskuda i u pogledu deografsk podataka. S obziro
ulog
plestva u rnodernizaciji poljoprivredne proizvodje i llticaja r
proizvodje
sa jilvih poseda oim i srnerove trgovie, kao i razvoj di
mesta,
arocito edostaju podaci koji i se odosili jihova imaja, privredt
delat
nost i materijal1 sagtt.
Postoje i drugi proerni: rnada su date detalje istrukcije za
uv
popisil1 svezaka, popisne komisije il1 nisll ll svakom slucajll
ispostovale (r.
kod zv kategorije trgovaca), postojale stt razlike t1 pristllpt1
pojediim
rllbrikama u zavisosti od kategorije aselja (r. kod gradova u
kategorijll zelira
ubrajae stt sve staresie koje isll imale gradansko pravo bez obzira
velicill
poseda, dok s t1 selima i varosirna ll ovll grllpll svrstavae
staresie sa m od
1/8 sesije). Javlja se maji proem i kod podataka koji se odose
socijali,
profesioali sastav oporezovanil1, jer se podaci medl!sobo mogt1
kotroli
sati sled mogucosti aklllacije; zatirn iforacije koje se odose
priose,
, prilde isu kokrete vec se radi prosecima.
Ipak, najproematiciji faktor predstavlja ii da se podaci
velicii
poseda baziraju licom iskazll krnetova os110vu prerneravaja ili
p1·e
brojava11ja. Istia, ttzevsi u obzir velici11t1 i slozeost posla
mozda i ilo i rl
ocekivati drugaciji pristup. Drzave vlasti Sll ciile sve sto ilo u
jilvoj
moci da dodu do sto tacijih podataka: kao sto smo vec pomenllli,
komiovale
Sll domace sa straim popisivacima, vodile sll racna rnoralim
kvalitetima
claova komisije, ll komisije Sll llZimale claove iz svil1
drustveil1 kategorija
i etnickil1 grupa, vrsile Sll r popisivaje, itd. lpak, velicia
atara asim
prostorima, edusoba solidarnost podanika aspram vlasti, isla t1
prilog po
reskil1 obveznika. Gazde su sitnll i rogatu stokll, svinje, pcele
veciom drzale
pllstarama, sta)no U pokretu, te SU na taj nacin llSpeli izbeci ne
samo ocima
popisivaca vec i kosijske zavisti, st1 lakse davali laze izjave g
t1 vezi sa
svojom epokretnom imoviom ili privednom delatoscu. Pored toga, ll
cilju sto
majeg poreskog optereceja odredee oasti ili aselja i predstavicima
lokal
il1 vlasti ilo ll interesu da materijalnt1 moc staovnistva prikazu
sto majom.
razmerama prikrivaja stoke govore t1pored11i podaci dikalnih popisa
i podaci
29
iz ostavinskih rasprava - iz jil1 proizilazi da su gazde eretko
prijavljivale svega
1 /\ stvarno posedovane stoke! tome svedoci i opis dikale
koskripcije io
vine u Beceju iz 1826. g. vide ocima siromasnil1 seljaka: Kada su
gazde
sobu popisivaci pitali koliko stoke imaju, tadaje gazda koji imao
24 vola
diktirao samo 6, koji imao 12 priznao samo 4; ako imao 6 krava,
rekao
da ima jednu; ako imao 6 konja rekao da ima 2, umesto sto s11i11ja
dao
popisati samo tri. Siroma.sni seljak koji imao / stoke prinuilen
/
najveCi deo toga p1·izna i zato su siromasi srazmerno vise poreza
placali. Gazde
su bile najhrabrije u prikrivaju broja svija, te il1 u popisima ima
izeadujuce
malo, mada meso koje su proizvodili ilo na visokoj ceni i pozato da
SLI
uzgajali stoku u vecem broju.
Proseca proceat zatajivanja zeljistaje z11at110 izi i u st1c11oj
litcrati
se procenjuje na 10-12%, s tim da se poegde prizavala samo polovina
pose
dovanih povrsina zeljista.
UzimajLJci LJ obzir sve dobre strane i Popisa, cii se da
mozemo
kostatovati da se radi PopisLJ koji 110si LJ sei it znacajke svog
vremea,
tj. da se radi nivou i tacnosti koji tom stLJpnju orgaizovanosti
drzave, LI
okolnostima nepostojanja statisticke sluZe, bez moder11i11 11aci11a
i sredstava
evidentiranja podataka, LJZ prisut11u jednodLJs11LJ opstrukcijLJ
objekata popisa vero
vat110 i nije mogao iti itnije preasen. Svakako, 11 os11ovu
ko11skripcije stice1110
uvid samo LJ jeda11 (istina velik i znacaja) seget aterijale sage i
privred11e
delatnosti backi11 varoskih aselja, i da nam taj pogled govori samo
ajnizoj
mogucoj i i aktivnosti, stvarno stajLJ, koje realo gledao,
moalo
iti oseto bolje od slike stecee na osovu podataka Popisa. Zbog
toga, LJkoliko
cilj istrazivaca prikazivaje privrede, drustva odredeog mesta ili
oasti
celosti, mora koristiti izvore razih vrsta koji dopuiti i
korigovati podatke
Popisa.
Grada Zealjskog popisa iz 1828. godie koja se odosi
teritorijL1
da11as11je Vojvodie, dostL1p11a ikrofi lmovia LJ Arl1ivL1
Vojvodi11e, 111 i
krosici popisil1 tabela sa svih popisom obuhvaceih oasti cuvajLJ se
u Zc
maljskom arhivLJ Madarske. Na isto mestu nalazi se i sva grada koja
u vezi
sa organizacijom, sprovodenjem i ocenjivajem koskripcije od110sno
rezultata
Popisa. Originalne popise sveske se cLJvaju LI arhivima koji su
nadlezi za gradLJ
nastalu LJ odgovarajLJcim mLJnicipijama (gradski, zupanijski i
regionali arl1ivi
Madarske i zemalja naslednica).
33 . Hegedis. Agrarni odnosi potiskom dist1·ikt11. ZMSI, br. 45.
Novi Sad 1995, 43-44.
POLIICE 1 PRIVREDNE PRILIE U RALJEVINI MADARSKOJ R XVIII 1 XIX
VEKA
Osa11111aesti vek za Kraljevi1 Ugarsk predstavljao period
postepe-
11og regeerisa11ja i izgradje posle stopedesetogodisje tske vlasti
i gotovo
cetiri dece11ije ratova11ja sa beckim Dvoro ( 1672-1711 ). Na
veliki prostorima
trebalo ob11oviti i aseliti staivistvo, sagraditi 11aselja,
raskrciti zeljista,
sprovesti 111elioracijll, izgraditi pteve, oziveti privred, oboviti
stare i forirati
110ve orga11e drzav11e vlasti, itd. lstovre111e110 sa ovim proceso
teklo 11i111alo
\ako i sa izrazito a111bivaleti111 pristpom obeleze110
safivljava11ja sa Habzb
sko drzavo.
z Dvoa da temelje drzave i da Carevi ttcii sposob110m da
se osi sa izazovima koje i\ \g sedjoevropske sile graice sa
11aj1110c11ijim koti11e11tali111 drzavaa svog doba, isla lt p1·i\og
obovi Kra
ljevie Madarske, te tekla relativo brzo i posle zavsetka
regeeracije
tkiva drustva zadjil1 deceija XVIII veka otpoceo lagai, ali
ogostrai
razvoj garskog drstva.
U od110s 11 astrijske i ceske zelje Ugaska bila relativ110
11erazvi
je11a agrara zemlja sa izvesi ti spesima ll osiva11jt1
mafaktura;
od traslajtaskil1 zemalja odvojea cariskom graicom (postavljea
1754. g.)
diskrimiativog karaktera, s111r111 k idustrijskog razvoja U
gar
ske i plasiaja austrijskil1 i11dstrijskil1 proizvoda l1 , s d1ge
strae radi
opskrljivanja azvijeij i\1 zemalja r\1 ije jeftiim garskim
poljoprivredim
proizvodima.
temelje odbrae od astrijske politicke i privrede prevlasti,
madarsko
plemstvo se moglo osloiti forma\110 prizatu drzav1 samostalost,
svoje
drzavc i sdske orgae od ajvisih do ajizi\1 istaci, prirode i
materi
jale resurse, istorijsku i klturu tradicijt1. Sve veci deo madarske
javosti i
svesta egativil1 posledica politicke i privrede podredeosti, te s
vec sredi-
110m XVIII veka pedlagae odredee rm, prvestve110 plai
privrede,
od k istog veka sve se v\ ideje reformama politickom \1
smeree politicku emancipacijt1 Ugarske okviu Habzbskog
carstva.
Kojktura astala za vreme ratova protiv revolcioare, kasije
Napoleoove Fracske i poceci idstrijske revolcije lt Zapadoj Evropi
imali
su primeta ticaj ekoomijt1, politicke odose kao i ideje i kt1\tre
tokove
Ugarske. lvi sa promeama u trasjem zivottt zemlje (veliki
porast
stanovistva, v procesa urbaizacije, reformisticke ideje politici i
privre
di, odredeo rd proizvodje itd.) uzrokovali s oikovaje procesa
koji s u daljem tokt1 doveli do temeljite izmee i razmisljaja i
ekoomske
31
orijetacije staovistva, kvalitative i sadrzaje promee il
ideologije,
kao i do prvil1 pocetaka kapitalistickog razvoja. Doslo do potrazje
za veliki111
koliciama rrm proizvoda, v1, ruda, metalil1 preradevia. Dobro
se moglo zaraditi isporukama vojsci, sto uticalo z v oima i diamike
trgovie i idustrijsko-zaatlijske delatosti. U privredoj
sferi sem v potrazje povolja Llticaj imala i kotietala okada
proklamovaa od st Napoleoa: koloijala roba sa Istoka, di
de\0111,
uvozila se u Zapadu EvropL1 preko Madarske, i obrato, lijo11ska
svilaje suprot
im pravcem dospevala lstok.34 Blokada pridoela i porast
domace
VL\e, potase i duvana, kao i do pocetaka proizvodje secera iz
secerne , itd.
Sva ova kretanja L1ticala su vezivaje ugarskc privrede u sire
evropske
robnoovcae tokove.
Nove mogucosti r Lcila i l iskoristila veleposedicka
aristokratija, ali do odredee mere iskoristilo i sredje plemstvo i
goji
slojevi seljastva, pre svega staovici trgovista i gradova. Doslo do
v
v mase opticaju, do pojavljivaja takvili predmeta LI
ivetarima
pokucstva koje se do tog vremea smatralo lukszim. Nastupilo vree
kada
su veci posedici Novu godinjedi drugima cestitali pozelevsi tilie
kise i daleke
ratove. 35 S druge Strae, zitna kojuktura, OdllOS\10 tedecije koje
SLI Se javile L1
vezi s njome u prvi mali tesko su pogodile velike mase seljastva:
za vreme ratova
ili su pritisuti povecani poreskim i vojim obavezaa, zatim v
rd retom i sm i k 11iskil1 di. Preeravaja zeljista
krajem XVIII i pocetkom veka izvrsena su 1ia stetu seljackill i
opsti11skil1 zemljista: mnogi kmetovi su izguili krcevine,
viograde, pas11jake, s
i izvase\isog zeljista koje im staja\o raspolagaj, sto sve
oset110
dirulo u jilvu r proizvodju. 36
Kojunktura koja postoja\a za vreme ratova i ila stalog iteziteta
i
traja, te se dgoroci razvoj i mogao zasivati. Medutim, od
pocetka
dvadesetili godia LI austrijskim zl javila se sta\a, sz i dosta
siroka
potrafja za poljoprivredi proizvodia i doekle idstrijski
siroviama,
prouzrokovaa pocetkom idstrijske revolucije u tim oastia. Ovaj
ciilac
lagacima i proizvodacima dao izves1 sigurost i mogcost da svoj
delat
ost plairaju duze staze i da se taj i odvaze zatija lg ili
preorijetaciju proizvodje.
34 D. Kosary. UJjaepiles es polgarosodas 17ff-f867. u seriji
Magyarok ·. Budapest 1990, 217. 35 Isto, 215. 36 V. Krestic,
Vojvodina 1790-1847 godine, u: l(!fvodina - znamenitosti i lepote,
Beop.rad 1968, 269.
32
Dalekosezna ila 11111 koja se t1 prvim di XIX veka odi grala t1
svesti ljt1di. Doslo se do saz11a11ja da se zal1valjt1jt1ci vi
okol110sti111a i privredivanje111 ovi naci, 111oze zaraditi vise i
ziveti bolje g , postalo ocigled110 da oziU11ije111
pret1strojava11jt1 proizvodnje i trgovi11e s111etajt1 t1ski i
rigidi okviri fet1dal11og politickog i eko110111skog sistea, kao i
11erav110prava11 polo2:aj Ugarske t1 od11ost111a tra11slajta11ski
deo Monarhije. Uoicavala se 111isao da su nacioala i ekono111ska
emancipacija medt1sob110 sko povezaa i tesko razdvojiva pitanja.
ipak primetiti da pocetk 11aseg perioda ovakav naci rezonovanja i
svojstven samo anjem del plestva, dok vecia do kraja dvadesetih
godina ila zadovolja postojecim stanjem.
33
Regio sa preko cetirsto aselja, apredom poljoprivredom i
stocarstvom
u predmohackom razdolju, Backa posle turskog perioda pri kraju
veka
ila gotovo pusta, sa zapusteim zeljistem, sa malim brojem staovika,
bez
orgaizovae vlasti privredog zivota.
Za esto vise od sto dvadeset godia,
63%
11 ila: sl brojim staovistvo,
izgradea reza aselja, v l
tkivo drstva, privreda ozivljea do
ivoa kojem Backa postala zitica
20% Kraljevie, d od zi izvozi
ka agramih proizvoda i mozda ajbogatija
zl1pa11ija Ugarske. Kolo11izacijo111 i s
ti seljava11jc111 astala 111esta dobri111
delo s se oslajala 111rezu aselja
sredjovekove madarske drzave i 111rezt1
srpski aselja iz doba osmaskc vlasti Dijagrarn br. 1 Raspodela
stanovnva 37 d ovi prosto1·i111a.
Backe tipovima naselja U vreme Popisa teritorija
izosila 9 .399 kvadrat ki loe
tara.38 Broj staovika se povecavao se veliko di1iaiko111: pocetko
XVIll
veka kretao se oko trideset l1iUada, 1787. godie bilo 227.147
staovika
svega cetrdeset godia kasije vec 435.237 zitelja, sto priizo jedak
broj
staovistv ustaicke Srije 1804. godie.39 Fod aselja zi 1827.
godie
sastojao se od 3 sloboda kraljevska grada, 16 trgovista, 93 sela i
35 11aselje11il1
pustara. U gradski aseljimaziveloje 72.689 staovika, u trgovistia
114.879,
u selia 236.676, preostali broj od 10.993 ljdi pstaraa.40
Backo-bodroska
zupaija ilaje i ri odjuzogarski zi sa prostora ds Voj-
vodie.
37 . Duricic, Staovislvo Hac'ke, Novi Sad 1989. 31. 38 U sastav
zupanijc nije ulazila tcritorija Sajka~kog bataljona od 908.5 km2.
l'oslc razvojacenja 1873. godic Sajkas prikljuccn zupaniji te n
tcritorija otad izosila 10.307.6 k1112
39 . Cobanovic, . Hcgcdi~. Nav. delo. 3 1; 111 . ., r- 11, . 2001,
27-28. 36--37. 40 3. , z z / m 1828. 11. , . 46, 1992.
112-115.
34
IS TORONTALSA SREMSA
Dijagram br. 2 Broj stanovnika iupanijama teritoriji danasnje
Vojvodine
I\ retku rezt1 naselja ( 1,6 esta na 1 km2) karakteristicu za
izijske olasti Ugarske koje su se pre nalazile pod tursko vlasc.
Treba prime
titi i cijenicu da razmestaj naselja i i dn: gstia aselja
povecavala
se od severog dela zi ka jt1z11om.
Na os110vt1 velicie aselja izrazito odudarala od
juzosloveskil1
teritorija i doekle od zemaljskog proseka: ilo 6 aselja sa preko 1
. i
21 aselje sa vise od 5.000 staovika. Primera radi Beograd priliko
prvog
popisa staovistva Kezevii Srblji izvrseog 1834. godie i
18.000,
cetrdeset godia kasije 27.605 zitelja ( g Subotica u vree
Popisa).
U l1rvatski zem ljama s jos i 1857. godie postojala s tri grada sa
vise od
1 . staovika: Osijek, Rijeka i Zagreb ( 16.657 sta11ov11ika).
Administrativi centar oasti i t1 Sr, teritorijalo se delila
Gornji, Sredji, Doji, Teleckanski i Potiski okrg (v zadnjem
pripada
la s sem mesta Potiskog kskog distrikta i Vrbas, l, Hedes, Bajsa i
.
Topola).41
Njeno staovistvo ilo eticki i verski sareo i sastojalo se od:
Srba,
N (iz Virteberga, Palatiata i Cvajbrikea), Madara (poreklom
pretezno
iz Pestanske i Heveske zt1pa11ije i Jaskuskog distrikta), Slovaka,
1v,
Rsina i predstavika brojnil1 drug aroda (Grci, Jevreji, ri, Cicari,
itd.)
11aseUeil1 i doseljen ove prostore toko XVIII i XIX veka. U
versko
pogledu oastje imala katolicki karakter (66% katolika), sajakim
delom pra
voslavog staovistva (24%), primetni r protestata (9%) i esto
Je
vreja (1,3%).42 Karakteristico , da st1 izzev tri esta (Bajsa,
Backa Palaka
41 lsto, 36. 42 Isto, 115.
35
i Selenca), u naseljima pripad11ici d kofesije ciili m 51
postot
vecitt.43 Zbog avedeih razloga ova oast - pored Torotalske
ZLtpaije
- smatraa eticki 11ajsareijo111 LI celoj Ugarskoj.
Zemljiste Backo-bodroske zi ilo poslovico plodr, ali prilic1
razovrsog sastava i kvaliteta. U oasti , Jakovca, Madarasa,
Morstoa,
Baracke, Almasa i Sbotice alazimo zti pesak, te ovdc Lrspevalo
stocarstvo i
doekle viogradarstvo. U izii Dv, oko Sote, Bogojeva, Plave,
Vajske
i d zemljiste plavno i sadrzi salitr sredjeg kvaliteta.
Teleckaski
bregovi s od tvrdog lesa (poegde s se jemu nalazili podrni
kopai
spratove). U udoliama zemljiste plodno str sve vrste zitarica
radale veoma
dobro. Najlepse i ajplodije zemlje alaze se prosto1 od Frajiog
kanala do
Dv. Ovde se i bez dtrbreja postizao desetostrki ili dvaaestostrki
prirs. 44
. se da cetvrtir zemljista zpa11ije ciila l, 1iajrod11ija
zemlja,
dve cetvrtie iski lesi brezljci i d cetvrtia s i vodoplav11e
oasti.
U prvoj polovii veka postojalo vrezeo 111islje11je da Backa,
zajedr
sa Tootalsko zpar1ijo, proizvodila ajvisc zitarica LJ celoj
Ugarskoj. Zal1va
ljt1jci svo111 bogatstv placalaje i 11ajve6t1 s1 poreza od svi\1
zi.45
Vise od dve trecie (6.803 k111 2) teritorije zi ciila Sl\
obradea
zemljista. Od te povrsie 3 .219 k2 zavatale s orar1ice, 2.078 k111
2 livadc
i pasjaci, 357 km2 viogradi i 1.148 km 2 s.46 Za vree Popisa 1828.
go
die popisao 1. 760 km2 zasejanil1 oraica, 4.332 k111 2 livada i 300
k2
viograda.47
Backa i proslosti ila relativo bogata vodotokovima, vodei111
po
vsinaa. Sa zapade i juze strae oivice11a Dnavo, s istoce reko
Tisom. Ove dve reke ile s povezane Frajiim kaalom. S 11jil1
postojale st1
r·ecice i potoci Kidos, Mostoga, Cr11abara, Keres (Kros-er), Cik,
Ostova, dva
potoka pod i1m Vajas i Almaska mocvara, zatim Palicko, Vertsko,
Jezersko
i Ludosko jezero. Glavi vodotokovi s igrali vrlo znacaj1 ulogu kako
u priv-
1·ed110111 i drustveom zivotu cele zLtpanije, tako i u razvojtr
posmatrai\1 aselja.
S obziro11111a rdave svozemne pltteve, spome1te reke obezbedile SLJ
111og61st
prevoza i odvoza proizvodnill viskova, time i Ltkljucivaje u
zemaljska, ali i sira
privredna kretanja. Treba spomenuti da ni vodei prevoz, arocito
uzvodno, i
43 lsto, 108. 44 . Fcycs. Magyarorszdgnak .v lzzd kapcsolt
tartonuinyoknak mostani dllapotja statisztikai es geograpliiai
tekintetben, 1-VI, Pest 1836-1840, 27-28. 45 Drzavni sabor od
1832-1836. godine razrezao Backo-bodroskt1 zupanijt1 290
palatinalnil1 porti. (. 1-'s. Nav. delo, 44). 41' Gy. d.
Statisztikai adatok magyar mezogazdasdg torteneteez 1767-1867.
Budapest 1973. 106. 47 Popis prema //// zakonskum / iz 1827.
godine. zirka mikrofil111ova rl1iva Vojvodinc. N 90.
36
ila laka stvai·, jer su vr, vodoplave i krivudave obale, estimico
u
sruseog drveca dosta otezavale VUCL\ brodova.
S trgoviskog i saobracaj110g z, staovici porecja l doit
ostvarivali s i od svoji\1 vodei\1 111\iova i riarstva. Savreeici
istic da ·st1
sve vodee povrsie u Backoj ile v bogate razim vrstama ria,
zapravo
da s ile ajbogatije od svi\1 zi raljevie. Dogadalo se Potisj
da
sta11ov11istvo posle vecil1 poplava, svije i1ra11ilo 1·iba111a koje
s masovo ostajale
zeljistima odakle se voda povkla.48
Slika br. 1 Grof Ferenc Gyoi, veliki iupan Backo-ldro.Ske
iupanije 1829-1839.
paiji alazimo 3.200 pleica i 12 vecil1
vlastelistaYa.49 vlastelistYa s sledeca:
Potiska krska otast sa 70.684 staovika;
klsko, apatisko, satovacko i palaacko
vlastelistYo sa 153 .363 staovika t1 posedt1
Ugarske kraljeYske koore, vlastelistvo
staovika), tosko vlastelistvo t1dovi
vlastclistvo LI posedLt kalocke adiskLtpijc
(10.282), jakovacko vlastelistvo Ll posedt1
Orcija (6.032), Ylastclistvo . Topo
la Ll posedt1 baroice Kraj (5.850) i stai
sicko vlastelistvo Redla ( 4.717).
Na posedima i\1 vlastelia alazio se
40.091 staovik.
U 11asi111 raz111at1-aj i111a obl1vatili s1110 gradove i varosi sa
teritorije d
s Backe: tri sloboda kraljevska grada (SL1botict1, Novi Sad i
Sombo1·) i
13 trgovista (Seta, , Kajiza, Palaka, Bezda, Temeri, l, Apati,
.
Topola, FLttog, Staisic, Odzaci i ) sa ukLtpo 160.651 sta11ov11ikom
ds
37% staovistva zupaije. 50 U ovim mestia se d alazilo 42%
poreskil1
obvezika zupaije ili 2,2 proceta svil1 popisaii1 poreskil1 obvezika
Ugarske.
Nuzo istak1ti da su aselja odabraa r for111al110-prav110111
statLtSLI,
prema fukcioali zk, od11os110, aaliziraa SLI mesta Backe koja
s
ila u statusu gradova ili trgovista, bez obzira broj staovika,
karakter mesta
48 . Fenyes, Nav. delo, 36. 49 Za sezdcsct godina njihov broj se
gotovo upetostrcio: 1847. godic Lt Backo-bodroskoj zupaniji zivelo
14.108 plemica. (. Cobanovic, . Hcgcdis. Nav. delo, 18). 50 S
obzirom da se Palanka sastojala od tri Futog od dva naselja, mogli
bismo reci da smo obu hvatili 16 trgovista i 3 grada.
37
i slicno. Nisu, na primer, uzeta u obzir sela sa velikim brojem
stanovnika (ilo il1
6 sa vise od 5.000 stanovnika: Setomas, Ada, Petrovac, Petrovo
Se\o, Sivac,
Mol) i sa brojnim zaatlijama, trgovcima itd., od kojill su k u
fnkcional110111
pogled mogla imati veci z od 11ekil1 trgovista.
Spomeuta mesta formirana st1 dobrim delo111 visekratnim
nase\java11je111
Nemaca i Madara tokom XVIII i XIX veka51 - te su t1 vreme Popisa
ila mlada,
di11amic11a aselja. Vecia se alazila uz reke (Staisic, , . Topola z
recice,
l z Fra11ji11 kaal, samo su Subotica i Te111eri11 "ostali svom")
ili dt1z
trgovackih i postanskih pteva.
U pogled feudalnog gospodara posmatraa 11ase\ja su se nalazila
u
razlicitom polozajt1. Veci deo smatra11 "drzav11i111": gradovi su
potpadali
11eposredno kralju, varosi Kanjiza, Senta i Potiskom kruskom
distrikt,
odnosno takode Krui, vlasteli11 Palanke, Bezdana, Kule, Apatina i
Odzaka ila
U garska kraljevska komora. i posed kalocke nadiskupije, dok
s
privatnim vlastelinima pripadala sno cetiri mesta: Temeri (porodici
grofa
Szecl1en), . Topola (porodica r), Ft1tog (porodica Brunszwick) i
Staisic
(baroskoj porodici Redl).
51 U vccini sluc""jcva u tim mestimajc pre kolonizacije Nemaca i
Madara zivclo srpsko stanovni~l vu, 11 ckim naseljima i
bunjcvacko.
38
Administrativo-prava praksa Ugarske prve polovie veka, poza
vala cetiri glave kategorije aselja. s slobodi kraljevski gradovi,
trgo
vista, sela i aseljene pustare. Prve tri su bile orgai lokale
uprave. U formalo
-pravnom pogled gradovima su smatraa samo aselja sa statL1som
slobodnog
kraljevskog grada i i s ovom rangu zaista igrali z111 Lllog
politickom,
privredom i kltrnom zivotu regije kojoj s se nalazili, doekle i
zemlje t1
celii.
Korei istitcije slobodih kraljevskil1 gradova (szabad kiralyi
varos, civifas, !iherae regiae civitates, liherae et regiae Urbls)
sezll i vek. Tada
astala praksa da kralj selima koja su se alazila pod jegovom
sizereskom
vlascll, stekla su veci privredi i pravi z, dariva odredene
privilegije,
sto tokom i XIV veka dovelo do jihovog razvoja t1 slobod11e
kraljevske
gradove. Bita elemet privilegije slobod kraljevskih gradova ila
gradska
samouprava, koja se odnosila pravne, pivrede, sudske i crkvee
poslove.
Gradovi st1 ili podredeni direkto kralju i ili su izuzeti ispod
jurisdikcije ple
micke zupaije. Formalno su smatrai za prava lica i t1zivali s sva
prava koja
iz toga proistict1. Tretirai SLI kao kolektivi plemici: iali st1
grb, pecat, pra
vo do11ose11ja g1dskog Statllta, izbora SVesteika LI gradtJ
(patronat), praVO
korisceje alil1 kraljevskil1 regalija (prodaja pica, proizvodja
piva, drzaje
mliova, mesarica, lov, riolov), L1iranje carina, pravo da svojim
staovicima
daju ili oduz status gradaa, pravo drzaja vasara (ius nundinarum) i
zausta
vljanja robe, mogli su iati svoje kmetove, svoj robu su ili
oslobodei tride
setie, caria i skelai·ia.
35000
39
Bez obzira na istrajno usmerenje plemstva da kralja ogranici u
poveca11ju
broja slobodnil1 kraljevskih gradova, njihov broj stalno rastao,
tako da kra
jem XVII veka dostigao trideset dva, u vree Popisa pedeset dva
kraljevska
grada. Ova visevekova praksa ukiuta 1848. godie k 1870.
godie,
menjajuci jilv status tt gradove sa municipal11i111 pravia ds
municip[je
(torvenyhat6sagijoggal rendelkez varos).52 Na teritoriji ds Backe
1828.
godie ila su tri sloboda kraljevska grada: Novi Sad, Sombor i
Sbotica. U
siroj okolini ovaj stattts sttjos imali Segedin, Vrsac, Temisvar i
Osijek.
Subotica 53
Na pola pttta od Tise i Duava Subotica od pamtiveka igrala z
ulogu u povezivanju te dve zive privrede i saobracaje oasti. Na
putevia
iz Segedina u , iz Sombora u Segedi i od Sente ka Baji,
pedstavljala
zgodo mesto za odmor i prenociste.
Njen prvi pisani pomen potice iz 1391. pod im Zabatka, tt
statttstt
slobodnog kraljevskog aseUa (Lihera villa regia). Subotictt stt
ttrci zattzeli
1542. godine. Pod osmaskom vlascu i\ spaijsko l i cetar 11ai1ije
tr Segediskog sadzaka. Posle oslobodeja 1686. godie pripala
Madarskoj
kraUevskoj komori, koja prepttstila novoformiraoj Vojnoj graici,
te
Slika br. 2 Subotic:ka grad~ka kui:a, zav1·sena 1828. g.
mesto postalo vojicki s sa
zacajim privilegijama. lstak
-pomoriske v graice, kada
doio stattts privilegovaog
komorskog trgovista ( 1743) pod
1779. proglasen slobodim
kraljevskim gradom pod ovim
imeom: Marija Tereziopolis ili
Terezijenstadt.
52 . Csizmadia. . Kalman, !" Asztalos, Magyar allam esjogtiMenet.
3. Uudapest 1986. 366; . Ban, Magyar Tortenelmi Fogalomtar /-1/,
Budapest 1989, 11, 159-160. 53 Tekstje sastavljen osnovt1 podataka
iz sledecih knjiga: S. Borovszky, Bacs-Bodrog varmegye tortenete,
Budapcst 1909; . Feyes, Magyarorszag leirasa, 1-11, Pe8t 1 47; .
Feyes, Magy· orszag geographiai sz6tara, 1-IV, Pest 1851; Z.
E>ere, Demograj.~ke prilike 11 Vojvodini 1· po pisu /s Nada iz
1828. godine, ZMSI, br. 46, 101-133; lva Ivayi, Szabadka szabad
kiralyi varos tortenete, 1-11, Subotica 1886-1892.
40
Za vreme vrse11ja Popisa Sbotica broj11osti sta11ov11ika
(34.924)
zazimala peto mesto u Kraljevi11i, iza Bdimpeste, Debreci11a,
Keckemeta i
Pozta.54 Preteza veci11a, 88% staivistva, ila katolicke
veroispovesti,
11 % pravoslav11e i , 1 % protesta11tske. U grad ziveo i 201
Jevreji (0,6%). 55
U "Primedbama" i opis savremeika mesto i jegova teritorija
okarak
terisai su sledeci naci. Teritorija grada pretezno rava sa agim
zvi
sejima, plodnost zemlje osredja (mada Popis celokpna sboticka
teri
torija proglasea prvoklasom - sto 11i kod jedog posmatraog 11aselja
nije
in). Zemljiste sevem del gradske teritorije peskovito (pre
svega
pt1stare Sebesic, Tavakt, Tompa i Keleija) dok zm del preovladje
plodna r zemlja. Borovski spominje daje zemljiste teritoriji
Sbotice,
tim mestima gde peskovito, pogodo za poljoprivredt1 s obzirom da se
ispod
peska alazi les bogat kalijem, kalcijum karboatom, fosforom, koji
sem kvali
teta ima i si da propsta vod. 56 Grad raspolagao ogromim
atarom
ku povrsie 92.232 hektara, od toga: 6.270 ha ciile s oraice, 58.604
11
livade i intravillae, 13.91711 dobri pasnjaci, 8.17711 pescai
pasnjaci, 1.642 11
su vinogradi, 1.941