6
UVOD Flopi disk ili disketa je portabilni (prenosivi) uređaj za skladištenje podataka. Postojao je pre CD-ova, USB Flesh-eva, DVD-eva itd. Disketa predstavlja ravnu kružnu ploču sačinjenu od metala ili plastike koja je obložena oksidima gvožđa. Sama reč „Floppy“ znači savitljivo. Disketa se sastoji od: Tanke okrugle ploče. Podaci se skladište upravo na tom kružnom delu od tankog savitljivog materijala. Zatim preko te tanke okrugle ploče ide tanki sloj namagnetisanog materijala I na kraju sve se to nalazi u plastičnom omotaču kvadratnog oblika, koji predstvarlja zaštitu. Kapacitet diskete meri se u kilobajtima (KB). Brzina pristupa meri se u milisekundama. Brzina obrtaja meri se u RPM (rotations per minute tj. broj okretaja u minutu). Diskete mogu biti različitih veličina ali danas su najčešće u upotrebi od 3,5 inča. One imaju kapacitet od 1,44 MB. Diskete su menjale druge prenosive medije preko 20 godina, iako su dosta u senci, uslovno rečeno, tj. iako su dosta zamenjene gore pomenutim medijima koji su većeg kapaciteta, nisu u potpunosti odbačene, i danas se koriste za startup-ove (podizanje sistema) ili za neke drajvere. Veličina diska Godin a Zapremin a 8-inčna 1971 80 kB 8-inčna 1973 256 kB 8-inčna 1974 800 kB 8-inčna dvostrana 1975 1MB 5¼-inčna 1976 110 kB 5¼-inčna DD 1978 360 kB 5¼-inčna QD 1984 1.2 MB 3-inčna 1984? 320 kB 3½-inčna 1984 720 kB

Floppy

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Floppy

• UVOD

Flopi disk ili disketa je portabilni (prenosivi) uređaj za skladištenje podataka. Postojao je pre CD-ova, USB Flesh-eva, DVD-eva itd. Disketa predstavlja ravnu kružnu ploču sačinjenu od metala ili plastike koja je obložena oksidima gvožđa. Sama reč „Floppy“ znači savitljivo.

Disketa se sastoji od:

• Tanke okrugle ploče. Podaci se skladište upravo na tom kružnom delu od tankog savitljivog materijala.

• Zatim preko te tanke okrugle ploče ide tanki sloj namagnetisanog materijala

• I na kraju sve se to nalazi u plastičnom omotaču kvadratnog oblika, koji predstvarlja zaštitu.

Kapacitet diskete meri se u kilobajtima (KB). Brzina pristupa meri se u milisekundama. Brzina obrtaja meri se u RPM (rotations per minute tj. broj okretaja u minutu). Diskete mogu biti različitih veličina ali danas su najčešće u upotrebi od 3,5 inča. One imaju kapacitet od 1,44 MB. Diskete su menjale druge prenosive medije preko 20 godina, iako su dosta u senci, uslovno rečeno, tj. iako su dosta zamenjene gore pomenutim medijima koji su većeg kapaciteta, nisu u potpunosti odbačene, i danas se koriste za startup-ove (podizanje sistema) ili za neke drajvere.

Veličina diskaGodin

aZapremina

8-inčna 1971 80 kB

8-inčna 1973 256 kB

8-inčna 1974 800 kB

8-inčna dvostrana 1975 1MB

5¼-inčna 1976 110 kB

5¼-inčna DD 1978 360 kB

5¼-inčna QD 1984 1.2 MB

3-inčna 1984? 320 kB

3½-inčna 1984 720 kB

3½-inčna HD 1987 1.44 MB

Page 2: Floppy

• DELOVI

• Zaštita za pisanje (Služi kao zaštita od slučajnog pisanja po disku. U zavisnosti do toga da li je zaštita otvorena ili zatvorena možemo pisati nove podatke ili brisati stare.)

• Glava (Postoje dve glave – glava za čitanje i glava za pisanje. Glave nisu paralelne, već malo smaknute da bi se izbegao uticaj jedne na drugu kada se zapisuju podaci, a pored njih se nalazi još jedna glava koja služi za brisanje starih podataka pre upisivanja novih.)

• Zatvarač (Metalni deo preko plastičnog kućišta, klizi kada se disketa ubaci u drajv da bi omogućila pristup sadržaju diskete, prevlači se ponovo sama preko kada vadimo disketu i čuva od oštećenja koja mogu nastati usled prašine, otisaka prstiju, grebanja...)

• Plastično kućište (Služi kao zaštita unutrašnjosti diskete.)

• Papirni obruč (Postoje dva papirna obruča oko magnetnog diska koja su zalepljena za plastično kućište tako da ostaju mirna kada se vrti disk. Ovi papirni obruči služe da očiste disk od najsitnijih čestica prašine.)

Page 3: Floppy

• Magnetni disk• Sektor diska (Podaci mogu da se pišu sa obe strane diska, a svaka strana je

podeljena na 80 track-ova, staza, koncentričnih kružnica. Staze su podeljene na sektore. U jednoj stazi nalazi se 18 sektora. Jedan sektor ima kapacitet od 512 bajtova.)

• GLAVNI DELOVI DISKETE I FDD-A

Najznačajniji delovi su:

• Glave za čitanje i pisanje koje su gore u tekstu već pomenute

• Glavni motor koji služi za okretanje medijuma unutar diskete. Može da se okreće brzinom od 300 RPM do 360 RPM (rotations per minute tj. broj okretaja u minutu).

• Step motor koji služi za pokretanje glava, zove se step motor jer se obrće u koracima.

• Mehanički ram koji služi za gore pomenuto prevlačenje zatvarača prilikom ubacivanja diskete u drajv zarad omogućavanja čitanja, pisanja, brisanja sadržaja.

• Električno kolo, po mom skromnom mišljenju, najveći gospodin u priči, jer upravlja i motorima i glavama. Ali, to nije sve, ono je takođe zaduženo za upravljanje podacima koje prima i šalje UI (User Interface) kontroleru.

Page 4: Floppy

• KOMPARACIJA SA MAGNETNOM TRAKOM

Disketa je veoma slična po nekim osobinama magnetnoj traci, naime:

• Obe kao osnovu koriste tanki plastični materijal obložen oksidima gvožđa koji omogućavaju namagnetisanost

• Podaci se snimaju trenutno

• Jeftine su i lake za korišćenje

• Obe mogu da brišu podatke i da se samim tim koriste više puta

Prednost diskete u odnosu na magnetnu traku je ta što je plastični materijal oblikovan kao disk, kružno i što kao takav omogućava pristup ma kojem delu diska, a kod magnetne trake se podaci uvek citaju redom.

• KAKO RADI DISKETA

• OTKRIVANJE

Kada stavljamo disketu u drajv pomera se zatvrač da bi omogućio pristup sadržaju diska.

• SLANJE SIGNALA

Poluge i zupčanici pomeraju glave za čitanje i pisanje sve dok one praktično ne dodirnu magnetni disk sa bilo koje strane. Glave su mali elektromagneti koji koriste magnetne impulse da promene orijentaciju metalnih čestica kojima je premazan disk. FDC (floppy-disk controller) šalje signale Štampanoj ploči drajva uključujući i instrukcije i podatke o pisanju i čitanju. Štampana ploča prevodi te instrukcije u signale za kontrolisanje pomeranja diska i glava.

• PROVERA ZAŠTITE

Vrši se provera da li je disk zaštićen od pisanja, ako jeste onda će Štampana ploča potvrditi da je nemoguće pisati preko zaštite.

• OKRETANJE DISKA

Kada Štampana ploča potvrdi da je moguće pisati po disku motor kojis e nalazi ispod diska počinje da vrti osovinu, ta osovina zatim uključuje i zarez na glavi

Page 5: Floppy

diska i zbog toga se disk vrti.

• POZICIJA GLAVA

Zatim se salju signali u step motor koji pozicionira glave na tačnu lokaciju na površini za snimanje na disku.

• SNIMANJE PODATAKA

Kada su glave na pravom mestu električni impulsi stvaraju magnetno polje na jednoj od glava. Podaci se ispisuju na obe strane diska.

• ISTORIJAT

1967. godine radeći za IBM Alan Šugart kreirao je disketnu jedinicu ili FDD.

1971. godine prvi put je ugrađena u IBM-ov System 370 mainframe računar. Mogla je samo da čita podatke. Imala je kapacitet od 80 KB i veličinu od 8 inča. Imala je tanak savitljivi sloj plastike preko sebe i zato je nazvana floppy a izmedju diska i tog sloja bila je tkanina umesto papira (služila je isto kao papir – da čisti).

1973. godine IBM izbacuje novu verziju disketne jedinice na koju je moglo i da se piše a kapacitet je povećan na 256 KB.

1976. godine osmoinčne disketne jedinice zamenjuju FDD od 5,25 inča. Prve takve diskete imale su kapacitet od 160 KB pa je povećan na 180 KB a sa pojavom dvostanih disketa kapacitet se udvostručio.

1981. godine se pojavljuju FDD o 3,5 inča koje su i danas aktuelne.

1984. godine FDD od 5,25 inča dostigle su svoj maksimalan kapacitet od 1,2 MB

1991. i 1993. godine IBM, a kasnije i Iomega i 3M su pokušali da izbace diskete sa većim kapacitetom ali nijedan pokušaj nije prihvaćen na tržištu jer su takve diskete bile skupe.

1999. godine je izbačena nova verzija kapciteta 250 MB.

Page 6: Floppy

• ZAKLJUČAK

Iako je u značajnoj meri deo prošlosti, smatram da je disketa jedna mala externa memorijica vredna svakog poštovanja jer je našim očevima, ujacima, čikama i tetama bila od velike koristi ne samo za igrice već i za neke ozbiljnije sadržaje. Kod kuće posedujem i dan danas neke primerke istih i nastojaću da ih sačuvam za buduća pokoljenja kao uvid u enorman napredak nauke.