Flora Blizneca

SVEUILITE U ZAGREBU AGRONOMSKI FAKULTET

Mario Nemah

VASKULARNA FLORA UZ DONJI TOK POTOKA BLIZNEC

DIPLOMSKI RAD

Zagreb, 2011

SVEUILITE U ZAGREBU AGRONOMSKI FAKULTET

Studij: Bilinogojstvo Usmjerenje: Vrtlarstvo

Mario Nemah

VASKULARNA FLORA UZ DONJI TOK POTOKA BLIZNEC

DIPLOMSKI RAD

Voditelj diplomskog rada: mr. sc. Ivica Ljubii

Zagreb, 2011I

Ovaj diplomski rad ocijenjen je i obranjen dana _________________________________ S ocjenom __________________ pred povjerenstvom u sastavu: 1. Voditelj rada: 2. lan povjerenstva: 3. lan povjerenstva: mr. sc. Ivica Ljubii ________________________________ dr. sc. Ivana Vitasovi Kosi _________________________ dr. sc. Maja epanovi ______________________________

II

Sadraj1. UVOD ................................................................................................................................................. 1 2. PROBLEM I CILJ RADA .................................................................................................................. 3 3. OBILJEJA ISTRAIVANOG PODRUJA .................................................................................... 4 3.1. Opis istraivanog podruja ........................................................................................................... 4 3.2. Zemljopisni poloaj ...................................................................................................................... 5 3.3. Geoloki i pedoloki sastav .......................................................................................................... 6 3.4. Hidroloke karakteristike ............................................................................................................. 7 3.5. Karakteristike klime ..................................................................................................................... 8 3.5.1. Temperatura........................................................................................................................... 8 3.5.2.Oborine ................................................................................................................................... 9 3.5.3. Vlanost zraka ..................................................................................................................... 10 3.5.4.Vjetar .................................................................................................................................... 10 3.6. Vegetacija uz potok i njezine karakteristike ............................................................................... 11 4. MATERIJALI I METODE RADA ................................................................................................... 13 5. REZULTATI I RASPRAVA ............................................................................................................ 15 5.1. Popis vaskularne flore uz donji tok potoka Bliznec ................................................................... 15 5.2. Taksonomska analiza flore ......................................................................................................... 21 5.3 ivotni oblici ............................................................................................................................... 24 5.4. Florni elementi ........................................................................................................................... 25 5.5. Invazivne vrste uz potok Bliznec ............................................................................................... 26 6. ZAKLJUAK ................................................................................................................................... 41 7. LITERATURA .................................................................................................................................. 42 8. PRILOZI.............................................................................................................................................. V

III

SAETAK U radu je istraivana vaskularna flora uz donji tok potoka Bliznec u Zagrebu. Istraivanje je provedeno tijekom vegetacijske sezone 2009. i 2010. Ustanovljeno je 168 biljnih svojti unutar 133 roda i 56 porodica. Najzastupljenije porodice su Asteraceae (14,88%), Poaceae (7,14%) i Brassicaceae (5,95%). U spektru ivotnih oblika dominiraju hemikriptofiti (51,34%) i geofiti (17,11%). Najvie biljnih vrsta pripada iroko rasprostranjenim vrstama (30,36%) i euroazijskom (27,98%) flornom elementu. Pronaeno je 11 alohtonih invazivnih vrsta. Rezultati istraivanja prilog su poznavanju flornog sastava grada Zagreba i praenju stanja alohtonih invazivnih vrsta. Kljune rijei: vaskularna flora, potok Bliznec, invazivna vrsta, park Maksimir, park prirode Medvednica

SUMMARY

In research was conducted by the lower flow of stream Bliznec, Zagreb. During the research in years of 2009 and 2010 by the stream Bliznec 168 taxa from 133 genera and 56 families, were found. The most numerous families are those of Asteraceae (14,88%), Poaceae (7,14%), and Brassicaceae (5,95%). In the spectrum of life forms, the most dominant are hemicryptophytes (51,34%) and geophyta (17,11%). Most of the plant species are wide spread (30,36%) and of Euro-Asian (27,98%) floral element. Total of 11 invasive species were found. The results of research are contribution to knowledge of floral structure of Zagreb, and monitoring of status of alochtonuous invasive species Key words: vascular flora, stream "Bliznec", invasive species, park "Maksimir", nature park "Medvednica"

IV

Vaskularna flora uz donji tok potoka Bliznec Diplomski rad

1. UVOD Sa preko 5500 svojti na dravnoj povrini od oko 56 000 km2, hrvatska je flora jedna od nekoliko najbogatijih na irem euroazijskom podruju, s izrazito visokom biljnom raznolikou po jedinici povrine. Mnoge svojte uz potok ruderalnog su karaktera i kao takve ine potencijalnu korovnu opasnost za oblinja pokualita Agronomskog fakulteta. Osim toga omoguuju zadravanje razliitih glodavaca, izazivaju peludne alergije, a mnogi su domaini tetnicima i uzronicima biljnih bolesti. U ovom radu istraivana je vaskularna flora uz donji tok potoka Bliznec, koja sadri mnoge samonikle, ali i ukrasne te invazivne svojte. Na sastav i grau flore jaki utjecaj imaju antropogeni imbenici, jer je podruje uz potok dijelom ureeno etalite, i redovito se odrava konjom. Do sada su bila zanemarivana botanika istraivanja na podruju uz potok Bliznec, te recentni literaturni podaci zapravo ne postoje. Radom se nastoji upotpuniti slika o biolokoj raznolikosti Zagreba kroz inventarizaciju biljnog pokrova donjeg toka potoka Bliznec. Flora Hrvatske nije nikad kartirana, pa nam je stvarna rasprostranjenost veine svojti nepoznata ili samo djelomino poznata. Unato dugoj botanikoj tradiciji, znanja su preesto nedovoljna a trendovi ouvanja nacionalnog floristikog bogatstva katkad negativni. Za ouvanje floristikog bogatstva podaci o flornom sastavu osnova su za poetak bilo kakvog budueg rada. Vano je istaknuti da su na ruderalnim stanitima cenoloki odnosi neodreeni. Na takva stanita razliite biljke pridolice lako ulaze i nalaze prostor i vrijeme za aklimatizaciju. Mnoge od njih nakon odreenog vremena prilagodbe postaju veliki problem i za poljoprivrednu proizvodnju (Hulina, 1998). Prirodan i dugotrajan proces evolucije oblikovao je ivotne zajednice prema naelima kompeticije i favoriziranju uspjenijih vrsta. Taj se proces odrao sve do dolaska modernog ovjeka-putnika i ovjeka-trgovca koji je omoguio nesmetan promet alohtonim vrstama, koje se u novom stanitu bez dostojne konkurencije i prirodnih neprijatelja mnoe i ire velikom progresijom inei tetu autohtonim biocenozama. Kako tehnoloki napredak uzima maha, a promet biva sve bri i raireniji, tako se opasnost od invazivnih tetnih vrsta i tete koje one prouzrokuju sve vie poveavaju. Kroz veliki europski1

Mario Nemah


meudravni projekt DAISIE (Delivering Alien Invasive Species Inventories for Europe) na podruju Europe je zabiljeeno vie od 11 000 stranih svojti. Od svih njih izdvojeno je "100 najgorih", invazivnih, meu kojima su mnoge prisutne i u Hrvatskoj. Veina tih vrsta uneena je iz Sjeverne Amerike ili Azije. Invazivne vrste se globalno smatraju najveom prijetnjom za biljnu raznolikost i njezinu zatitu. Kao i ostale europske zemlje, Hrvatska ima sve vie problema s invazivnim vrstama. Iako je problematika invazivnih stranih vrsta u Hrvatskoj regulirana Zakonom o zatiti prirode, Hrvatska jo nije izradila specifine dokumente niti nacionalnu strategiju vezanu uz izbjegavanje, sprjeavanje i uklanjanje utjecaja invazivnih vrsta. Popis prisutnih invazivnih vrsta i njihova klasifikacija jo nisu izraeni, a distribucija i veliina populacija mnogih gotovo je u potpunosti nepoznata. irenje invazivnih vrsta danas se navodi kao jedan od glavnih uzroka gubitka bioloke raznolikosti u svijetu po jaini utjecaja nalazi se odmah nakon direktnog unitavanja stanita. U 2008. godini direktni trokovi borbe protiv invazivnih vrsta u EU dosegli su izmeu 9,6 i 12,7 milijardi . Procjenjuje se da SAD godinje troe na borbu protiv invazivnih tetnih vrsta i do 80 milijardi . Stranu invazivnu vrstu, naalost, gotovo nikad nije mogue ukloniti iz stanita u koje se proirila. Zato je vano rano otkrivanje prisutnosti potencijalno invazivne strane vrste u ekolokom sustavu, a hitne mjere kontrole irenja i uklanjanja najee su jedine uinkovite mjere borbe protiv takvih svojti. U Hrvatskoj je Zakonom o zatiti prirode zabranjen unos stranih vrsta u otvorene ekoloke sustave. U novije vrijeme raste interes upravo za invazivne biljne svojte i njihov utjecaj na autohtonu vegetaciju je znaajan, te se u ovom radu stavlja naglasak na te biljke.

Mario Nemah

2


2. PROBLEM I CILJ RADA

Problem koji je stavljen pred istraivaa je ne postojanje literaturnih zapisa o biljnom pokrovu uz potok Bliznec, koji ini znaajni dio vodotoka parka prirode Medvednica i parka Maksimira, i kao takav je od velikog znaaja za grad Zagreb. Mogu je prodor invazivnih vrsta uz rubni dio potoka Bliznec, pa je bilo potrebno istraiti znaaj takvih svojti i njihov utjecaj na ugroenost autohtone flore. Potok Bliznec protjee preko povrine fakultetskog dobra Agronomskog fakulteta. Inventarizacijom flore uz njegov donji tok ovim je radom izraena baza podataka.

Ciljevi ovog rada su: utvrditi sastav i analizirati vaskularnu floru uz potok Bliznec te izdvojiti i morfoloki opisati invazivne svojte zabiljeene na tom podruju.

Rezultati istraivanja prilog su poznavanju flore Zagreba, Parka prirode Medvednica i Perivoja Maksimira. Ovo je prvo floristiko istraivanje na podruju uz potok Bliznec, koje moe posluiti kao baza za potencijalna daljnja istraivanja vezana uz bioloke i agronomske znanosti. Invazivne svojte sve se bre ire diljem svijeta zbog sve veeg tehnolokog napretka i ljudskih aktivnosti vezanih za promet. Ovaj rad dat e prilog poznavanju rasprostranjenosti invazivnih vrsta uz potok Bliznec, koje predstavljaju ozbiljan problem na globalnoj razini.

Mario Nemah

3


3. OBILJEJA ISTRAIVANOG PODRUJA

3.1. Opis istraivanog podruja Potok Bliznec izvire na podruju Parka prirode Medvednica. Potok nema jedan izvor, nego se voda sakuplja iz niza strmih jaraka. Najdui je zagrebaki potok koji s obronaka Medvednice nakon osam kilometara dotie u Glavni odvodni kanal na itnjaku i potom u Savu. Povrina hidrografskoga slijeva potoka Blizneca iznosi 1250 ha i izdvaja se kao najznaajniji vodotok tog podruja. Tee niz obronke Medvednice preko poune staze Bliznec, gdje ima karakter planinske tekuice. Na isteku iz maksimirske ume, potok je podvrgnut vodozatitnim radovima, gdje je vodotok obloen betonskim ploama. Taj dio potoka tee uz Agronomski fakultet, a ima karakter nizinske tekuice. Najznaajniji je potok parka Maksimira, jer se vodom iz njegova toka snabdijevaju drugo i peto jezero parka. Tok potoka tefanovec skrenut je i pripojen potoku Bliznec tokom 70-tih godina 20. st., za vrijeme gradnje kliniko-bolnikog centra Dubrava i sada se u njega ulijeva iza gospodarskih zgrada Agronomskog fakulteta. Potok je dobio ime po vrlo starom naselju Bliznec koje je najprije pripadalo Medvedgradu, a sredinom 13. st. Bela IV ga daruje dominikancima (tada se zvao Blizna). Pored potoka Bliznec moe se takoer vidjeti lugarnica Bliznec, u kojoj je sjedite Javne ustanove "Park prirode Medvednica". Na potoku Bliznec nekad je bila mlinarska kolonija gdje se vodeniarski zanat njegovao iz generacije u generaciju. Ispod lugarnice Bliznec, uz nekadanju gradsku mitnicu, sagraena je 1898. godine pilana koja je nekoliko puta bila obnovljena, sve dok nije propala za vrijeme II svjetskog rata, a sluila je za proizvodnju taaka. umarija Zagreb obnovila ju je 1992. godine u obliku malog muzeja Javna ustanova Park prirode Medvednica je 2001. godine izgradila prvu pounu stazu u Hrvatskoj koja je u potpunosti, izvedbom i sadrajima, prilagoena osobama sa svim vrstama invaliditeta. Staza prati tok potoka Bliznec na Sljemenskoj cesti, na dijelu ceste izmeu skretanja za iaru i pilane Bliznec u duini od 800 m. Kod Maksimirske ceste, gdje potok biva kanaliziran i natkriven, nalazi se stara planinarska markacija (koja se vie ne odrava) kojom su u 70-tima uenici iz Policijske akademije (tada srednje kole MUP-a) oznaili jedan od najduih prilaza Medvednici. Uz potok se nalazi i drvena tabla na kojoj stoji natpis da se etalite uz potok zove stazom Paule i Veeslava Pavlek, profesorima Agronomskog (Poljoprivrednog) fakulteta. To je iroko etaliteMario Nemah 4


poploeno granitnim kockama ugodno za etnju u svako doba godine, a usput prua i lijepi pogled na susjedne zgrade Fakultetskog dobra koje potjeu s kraja 19. stoljea i zatiene su kao kulturni spomenici. Poto je 1989. godine poetkom srpnja, na dan kad je u Zagrebu palo najvie padalina u njegovoj povijesti, Bliznec preplavio cestu i prekinuo promet, na lokalitetu Jazbina napravljena je vodna retencija uz koju se planira sagraditi i rekreativni centar. Potok Bliznec u posjedu je grada Zagreba, a obalno podruje uz njegov tok redovito se odrava od strane zaposlenika gradske tvrtke za odravanje parkovnih povrina. Konja se vri u vrijeme vegetacijske sezone u nepravilnim vremenski intervalima. Tlo uz potok se ne obrauje, niti se na njemu vri ispaa.

3.2. Zemljopisni poloaj Potok Bliznec smjeten je na sjeveroistoku grada Zagreba, glavnog grada republike Hrvatske. Nalazi se na obroncima Medvednice, na podrujima Bliznec, Dolje, Baun i Maksimir. Istraivani dio potoka protee se od N4552'60", E1558'58" na sjeverozapadu do N4549'33", E1601'68" na jugoistoku. Potok se protee u smjeru sjeverozapad jugoistok i njegov vidljivi (otvoreni) dio toka dug je 11,8 kilometara. Reljef Potok Bliznec nalazi se na nadmorskoj visini od 126 do 376 m. n. v. Kod naselja Bliznec, 6 km od izvora, potok izlazi iz prostora gorske jezgre u submontanu udolinu i laktasto skree prema smjeru istok-jugoistok, da bi nakon slijedeih 1 km toka, kod ua svog najveeg pritoka, rne vode u Mrzlom polju, opet skrenuo na jugoistok. Ovim smjerom otjee kroz prigorski prostor, kojeg naputa 4 km nizvodno kod Bukovca, uz sjeverni rub maksimirske ume. U prigorskom sektoru usjeenost doline uglavnom se kree ispod 70 m, s time da se u najnizvodnijem dijelu vodotoka dolinski karakter gotovo u potpunosti gubi, a boni grebeni postaju veoma niski i zaravnjeni. Juno od ruba Maksimirske ume rebrasti (dolinskogrebenski reljef) prigorja sasvim prelazi u zaravnjeni prostor nizine rijeke Save (aler, 1985).

Mario Nemah

5


Slika 1. Karta istraivanog podruja: Donji tok potoka Bliznec (izvor: Navigo sistem d.o.o.)

3.3. Geoloki i pedoloki sastav Dolina Blizneca s morfolokog je aspekta u cijelosti rezultat fluvijalnog i derazijskog modeliranja, a s time da u prigorju zbog prevladavanja mekih, podatnijih stijena, do veeg izraaja dolazi derazijska aktivnost (osobito klienje i uruavanje). Fluvijalnoj dolini Blizneca, koja u postglacijaciji doivljava znaajnu etapu svog morfolokog razvoja, moemo suprotstaviti prostor prigorja, koji se u klimatomorfolokom smislu kao relikt pleistocenskih procesa danas u uvjetima toplije i vlanije klime nalazi u fazi preoblikovanja i unitavanja. Navedene znaajke geomorfolokog poloaja doline Blizneca utjecale su i na afirmaciju antropogenih aktivnosti. Uklapanje ovjeka i njegova djelovanja u postojeu prirodnu ravnoteu, osobito prigorskog dijela toka potoka rezultirao je esto negativnim morfolokim posljedicama, manifestiranim prvenstveno destabilizacijom padina, zatrpavanjem fluvijalnih i razvojem derazijskih dolina. Troenjem litavca se razvijaju naslage sivozelenkaste gline, koja predstavlja dobru podlogu za aktiviranje klizita. Pojave klienja osobito su este na uz naselja Dolje, Graani, i Bliznec i Baun. Potok Bliznec obzirom na svoj suvremeni vodni6

Mario Nemah


kapacitet i transportnu snagu nije sposoban transportirati i akumulirati ljunkovito-pjeskoviti tip nanosa. Takav je materijal, ipak, utvren na mjestima sutoka dvaju tokova - sutok rne vode o Blizneca kod naselja Baun. Kao posljedica destrukcije padina i taloenja materijala u potonu dolinu dolo je do aktiviranja procesa sniavanja izraavanja meudolinskih grebena, tako da su u najnizvodnijem dijelu doline blizneca oba lateralna grebena tek nekoliko metara poviena nad dolinskim dnom, morfoloki vidljiva u vidu blago povijenih, gotovo zaravnjenih povrina. Prigorskom prostor oko potoka unato manjim nagibima graen je od sedimenata neogenske i kvartarne starosti (lapori, pijesci, ljunci, pjeenjaci, gline, laporu slini sedimenti i dr.). U tom prigorskom sektoru doline poveava se udio aluvijalnih taloina (mulj, pijesak, sitni ljunak) koje su esto vezane uz kompleks akumuliranog padinskog materijala. U podruju Mrzlog polja potok prima vode pritoka rna voda, te se ovdje formulira vea fluvijalno-proluvijalna plavina. Sada je cijeli potok reguliran (strane korita su betonirane) u svrhu ujednaavanja uzdunog profila i ubrzanja proticanja izgraeni su stepeniasti odsjeci visine 0,5 - 1,5 m. Sve ovo upuuje na mogunost negativnih antropogenih utjecaja na prirodni razvoj reljefa donjeg toga potoka Bliznec (aler, 1985).

3.4. Hidroloke karakteristike Hidropedoloke osobine tla pokazuju da je tlo uz potok pod utjecajem suvinih podzemnih voda. To su oborinske, slivne i meuslojne vode. Njihova dinamika mijenja se tijekom godine, a njihov je utjecaj periodinog karaktera. No poto se cjelokupno istraivano podruje nalazi uz vodeni tok, vei dio godine bilju je dostupna dostatna koliina vode za nesmetan razvoj i bujan rast. Treba naglasiti da se u potok Bliznec ulijeva oneiena voda koja sadri otpadne vode okolnih vodovoda. Rezultati oneienosti ovog vodotoka iz 2004. godine neto su loiji s obzirom na rezultate analize potoka Bliznec provedene godine 2000 (Matuli, 2000). Moe se rei da je ovaj vodotok i dalje jednako ugroen bez nade u njegovo ozdravljenje (Piria i sur., 2004).

Mario Nemah

7


3.5. Karakteristike klime ire promatrano podruje toka potoka Bliznec dio je umjerenog pojasa, tj. kontinentalne klime s izraenom klimatskom diferenciranou tijekom godine. Karakteriziraju ga maksimalne koliine padalina zabiljeene u lipnju i listopadu, te ukupna godinja koliina padalina koja iznosi cca 9501000 mm.

3.5.1. Temperatura Temperatura zraka jedna je od najvanijih meteorolokih elemenata o kojem ovisi cjelokupna aktivnost biljke. Temperaturu zraka moe promijeniti zrano strujanje ukoliko na neko mjesto dovodi hladniji ili topliji zrak od onog to se tamo prije nalazio, a u manjoj mjeri sastav tla i vegetacije. Na podruju Zagreba srednja godinja temperatura iznosi 12C, za stupanj vie od okolnih podruja zbog toplinskog otoka grada. Godinji hod temperature zraka utjee na vegetacijski ciklus. Godinji hod temperature zraka ima oblik jednostrukog vala s maksimumom ljeti, najee u srpnju, rjee u kolovozu, te minimumom zimi u sijenju. U dnevnom hodu temperature maksimum nastupa izmeu 14 i 15h, a minimum neposredno prije izlaska sunca, to je u hladnijem dijelu godine oko 7h, a od travnja do kolovoza oko 5h. Tablica 1. Srednja dnevna temperatura, Zagreb-Maksimir MJESEC Sijeanj Travanj Srpanj Listopad VRIJEDNOST (C) -10 1112 2021 1112

Srednji godinji broj hladnih dana (tmin

Documents

Flora Blizneca