SPOMENICA

FAKULTETA ORGANIZACIJE I INFORMATIKE

1962 -1997.

35. OBLJETNICA

EKONOMSKOG I INFORMACIJSKOG

STUDIJA U VARAŽDINU

Varaždin, 1997.

Glavni i odgovorni urednik: Doc. dr. sc. Milivoj Ređep

Uredništvo: Prof. dr.sc. Boris Aurer Prof. dr. sc. Stjepan Bratko Prof. dr. sc. Franjo Ruža Prof. dr. sc. Boris Zver Prof. dr. sc. Miroslav Žugaj

Izdavač: Fakultet organizacije i informatike Varaždin, Pavlinska 2

Za izdavača: Prof. dr. sc. Boris Aurer

CIP - katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Zagreb

UDK 378.6(497.5 Varaždin): 33(067.5)

TRIDESET i peta obljetnica 35. obljetnica Ekonomskog i

informacijskog studija u Varaždinu : spomenica Fakulteta organizacije i informatike 1962,-1977. / [glavni i odgovorni urednik Milivoj Ređep ; fotografije Dragutin Kermek]. - Varaždin : Fakultet organizacije i informatike,1997. - VI, 400 str. : ilustr. ; 24 cm

Kazala.

1. Fakultet organizacije i informatike (Varaždin)

ISBN 953-6071-11-8

971128021

PREDGOVOR

Jubilarne godine su prigoda da se osvrne na prijeđeni put, ocijeni postignuto i razmisli o budućnosti. Ovom obljetnicom Fakultet organizacije i informatike želi obilježiti osnivanje Više ekonomske škole u Varaždinu kao njen pravni i programski sljednik. Iako je Spomenica posvećena toj obljetnici, ona najvećim dijelom obrađuje rad i razvoj sadašnjeg Fakulteta organizacije i informatike.

Namjena Spomenice je i da se omogući široj javnosti upoznavanje s djelovanjem ove visokoškolske institucije. U tom smislu Spomenica je više faktografska edicija.

Šezdesete godine u bivšoj državi obilježene su osnivanjem novih sveučilišta i brojnih visokoškolskih ustanova. Posve je prirodno da se i u Varaždinu 1962. godine osnovala visokoškolska ustanova. Varaždin je oduvijek bio i jest društveno i kulturno središte sjeverozapadnog dijela Hrvatske, a u kraćem razdoblju, prije katastrofalnog požara, bio je i glavni grad Hrvatske.

Grad višestoljetne tradicije u obrazovanju, grad brojnih srednjih škola, grad gospodarskog i inog razvoja i napretka imao je potrebu za osnivanjem visokoškolskog studija i to je ostvario prije 35 godina. Ideja vodilja bila je obrazovati ekonomske stručnjake, prvenstveno za potrebe ove regije, je r su u to vrijeme potrebe za takvim stručnjacima silno narasle.

Međutim, materijalna i kadrovska opremljenost osnovane ustanove vrlo brzo su je afirmirali izvan granica regije, te je počela obrazovati ekonomske stručnjake za cijelo područje Hrvatske.

Stalne inovacije nastavnih programa, kao i uvođenje potpuno novih programa neprekidno su podizali ugled Više ekonomske škole koja se potvrđivala kao institucija sposobna da obrazuje stručnjake prema suvremenim potrebama. Posebno je bilo značajno uvođenje studija privredne informatike 1963. godine, čime je među prvima u tadašnjoj državi započeto obrazovanje stručnjaka za novo područje - informatiku.

Cjelokupni rad i razvoj Više ekonomske škole dovodi do toga da su u nešto više od 10 godina stvoreni uvjeti za njeno prerastanje u fakultet. To se i dogodilo 1974. godine, kada je osnovan Fakultet organizacije i informatike, na kojem su studenti Više ekonomske škole sustavno nastavili studij na trećoj i četvrtoj godini. Fakultet je u početku na četverogodišnjem studiju obrazovao ekonomske stručnjake, ali otvaranjem područja

III

informacijskih znanosti dolazi do konačne orijentacije na obrazovanje stručnjaka iz područja informatike i informacijskih znanosti.

U cijelom razdoblju česte promjene nastavnih planova i programa imale su cilj usklađivanje s napretkom znanosti i potreba prakse, te da se stvori program obrazovanja stručnjaka sposobnih za rješavanje gospodarskih i društvenih problema na razini razvijenog svijeta. Upravo ta činjenica daje nam pravo kazati da naš Fakultet spada u grupu renomiranih članica Sveučilišta u Zagrebu, jednog od najstarijih i najvećih sveučilišta u Europi.

I danas studenti na Fakultet dolaze iz svih krajeva Republike Hrvatske i susjednih država, što najbolje pokazuje da su prije 35 godina postavljeni sigurni temelji i da je ova institucija odmah nakon početka njenog rada prestala biti regionalna. To govore i podaci da je kroz ovu instituciju prošlo više od 16.000 polaznika, od čega je oko 5.000 završilo dvogodišnji, a oko 3.000 četverogodišnji studij, da je stupanj magistra znanosti steklo 163, a stupanj doktora znanosti 48 kandidata. I to je dokaz da je cilj postavljen prije 35 godina višestruko premašen.

Bez obzira da li je 35 godina mnogo ili malo, sigurno je jedno, a to je da su se u njemu dešavale burne i dinamične promjene koje svakim danim sve više blijede, pa je ova Spomenica nastojanje da se u zadanim okvirima osvrnemo na prijeđeni put i ostavmo pisani trag budućim generacijama.

Jasno da kod nekih tema nismo mogli izbjeći osvrt i na prethodne godine. To je bilo nužno radi cjelovitosti obrade teme. Bez obzira na to, smatramo da obrađena građa omogućuje cjelovito sagledavanje i ocjenjivanje razvojnog puta ove visokoškolske institucije.

U pripremi materijala sudjelovali su brojni djelatnici Fakulteta koji su svojim prilozima omogućili da se izradi ovakova publikacija, na čemu im se posebno zahvaljujemo.

Isto tako svoju zahvalnost upućujemo Gradskom poglavarstvu Grada Varaždina i poglavarstvu Županije varaždinske, čija materijalna potpora je doprinjela izdavanju ove publikacije.

Na kraju želimo istaći da smo ponosni, svi mi, i studenti i djelatnici Fakulteta, da smo članovi ove institucije, a od budućih generacija očekujemo da nastave ići putem kojim danas kroči Fakultet.

Glavni urednik

IV

SADRŽAJ:

PREDGOVOR ...................................................................................................................... III

Prof. dr. sc. Franjo RužaUVJETI OSNIVANJA I RAZVITKA ŠKOLSTVA U VARAŽDINU ........................ 1

Prof. dr. sc. Zlatko DrvarVIŠA EKONOMSKA ŠKOLA VARAŽDIN .................................................................. 11

Eduard MrakPRAVNI AKTI O OSNIVANJU I DJELOVANJU FAKULTETAORGANIZACIJE I INFORMATIKE VARAŽDIN ...................... 31

Doc. dr. sc. Tihomir HunjakDODIPLOMSKA NASTAVA ........................................................................................... 49

Prof. dr, sc. Miroslav Žugaj POSLIJEDIPLOMSKI STUDIJ “ISTRAŽIVANJE IUNAPREĐIVANJE DIZAJNA” ....................................................................................... 83

Prof. dr. sc. Franjo RužaPOSLIJEDIPLOMSKI STUDIJ “SAMOUPRAVNO ORGANIZIRANJE I ODLUČIVANJE U UDRUŽENOM RADU” .................................................................. 85

Prof. dr. sc. Miroslav ŽugajPOSLIJEDIPLOMSKI STUDIJ “INFORMACIJSKE ZNANOSTI” 89

Prof dr. sc. Boris AurerDALJNJI RAZVOJ FAKULTETA ................................................................................. 101

Prof. dr. sc. Stjepan BratkoZNANSTVENA DJELATNOST .................................................................. 113

Prof. dr. sc. Vesna DušakPREGLED RADOVA NASTAVNIKA FAKULTETA ORGANIZACIJE I INFORMATIKE U RAZDOBLJU OD 1962. DO 1997................................................... 117

Prof. dr. sc. Vesna DušakSIMPOZIJI ............................................................................................................................ 159

Prof. dr. sc. Miroslav Žugaj, dr. sc. Jusuf ŠehanovićMEĐUNARODNI SIMPOZIJ “INFORMACIJSKI SUSTAVI” (1989-1996) ........... 169

Doc. dr. sc. Verica DugandžićIZDAVAČKA DJELATNOST VIŠE EKONOMSKE ŠKOLE I FAKULTETA ORGANIZACIJE I INFORMATIKE VARAŽDIN ........................................................ 183

Prof. dr. sc. Miroslav Žugaj, prof. dr. sc. Benedikt Bojanić-GlavicaANALIZA “ZBORNIKA RADOVA” .............................................................................. 197

Prof. dr. sc. Vesna Dušak, doc. dr. sc. Stjepo VojvodaMEĐUNARODNA SURADNJA ...................................................................................... 211

Eduard MrakNASTAVNICI I SURADNICI U RADNOM ODNOSU(STANJE NA DAN 1 SRPNJA 1997.................................................................................. 229

V

VANJSKI SURADNICI VIŠE EKONOMSKE ŠKOLE VARAŽDIN IFAKULTETA ORGANIZACIJE I INFORMATIKE, VARAŽDIN ............................ 233

NASTAVNICI FAKULTETA ORGANIZACIJE I INFORMATIKE KOJI SU UAKADEMSKOJ GODINI 1996/97. IZVODILI NASTAVU NA DRUGIMVISOKIM UČILIŠTIMA ................................................................................................... 237

Eduard MrakOSNOVNI BIOGRAFSKI I RADNI PODACI O NASTAVNICIMA U STALNOM RADNOM ODNOSU OD 1962 DO 30. 11. 1997. GODINE .................. 239

OSNOVNI PODACI O ZAPOSLENICIMA NENASTAVNE DJELATNOSTI VIŠE EKONOMSKE ŠKOLE I FAKULTETA ORGANIZACIJE I INFORMATIKE VARAŽDIN (RAZDOBLJE OD 24. 11. 1962. DO 1. 07. 1997. GODINE) ............... 295

DIREKTORI VIŠE EKONOMSKE ŠKOLE ................................................................... 301

DEKANI FAKULTETA ORGANIZACIJE I INFORMATIKE .................................... 302

PRODEKANI FAKULTETA ORGANIZACIJE I INFORMATIKE ........................... 303

POŠLO VOĐENJE U FAKULTETU ORGANIZACIJE I INFORMATIKE ............... 304

Doc. dr. sc. Milivoj ReđepRADNI PROSTOR .............................................................................................................. 305

Prof. dr. sc. Željko HutinskiNASTAVNA SREDSTVA I OPREMA FAKULTETAORGANIZACIJE I INFORMATIKE ................................................................................ 309

Mr. sc. Teodor Abramić, doc. dr. sc. Stjepo Vojvoda, mr. sc. Franjo ŽerjavOSTALE DJELATNOSTI ..................'..................................... 323

POPIS DOKTORA EKONOMSKIH ZNANOSTI ......................................................... 337

POPIS DOKTORA INFORMACIJSKIH ZNANOSTI ................................................... 339

POPIS MAGISTARA EKONOMSKIH ZNANOSTI ..................................................... 343

POPIS MAGISTARA INFORMACIJSKIH ZNANOSTI ............................................. 347

POPIS DIPLOMIRANIH STUDENATA VI/1 STUPNJA STUDIJA .......................... 357

POPIS DIPLOMIRANIH STUDENATA VII/1 STUPNJA STUDIJA ........................ 377

VI

Dr. sc. FRA N JO RUŽA, redoviti profesor

UVJETI OSNIVANJA I RAZVITKA ŠKOLSTVA U VARAŽDINU

1. Opći uvjeti razvitka školstva

Razvitak visokog školstva i školstva općenito nije moguće razmatrati izvan konteksta širih povijesnih, kulturnih, gospodarskih i drugih prilika jednoga grada. Ne samo grada kao svojevrsnog središta već i šireg okružja koje se oslanja na grad kao razvijenu aglomeraciju. Stoga valja i uvjete nastajanja i razvitka školstva u Varaždinu općenito razmotriti u tom širem kontekstu.

Varaždin kao grad može se pratiti od najstarijih dokumenata koji ga spominju, a to je 1181. godina, mada je, povijesno gledano, širi prostor Varaždina poznat kao sjecište putova između europskog sjevera i juga (Sredozemlje), te zapada i istoka (rijekom Dravom) još stoljećima prije toga. Sve je to Varaždin afirmiralo do te mjere da je prvi među kontinentalnim gradovima Hrvatske uzdignut na rang "slobodnog kraljevskog grada" već 1209. godine. Uz privilegije koje su pripadale slobodnim kraljevskim gradovima bile su i privilegije razvitka obrazovanja i kulture.

Pojava školstva u Varaždinu, prema pouzdanim pisanim dokumentima, pada u vrijeme 15. stoljeća. Iako se sa sigurnošću može reći da je Varaždin kao grad postojao i prije 1181. godine, ipak uzimamo tu godinu od kada postoji prvi pisani dokument. Isto je tako sigurno da su crkva i svećenici podučavali i prije nego što se, prema danas dostupnim dokumentima, pojavilo školstvo kao formalni oblik obrazovanja.

Zacijelo se može kazati da su u 15. stoljeću u Varaždinu postojali formalni oblici obrazovanja u školama. To se podkrepljuje činjenicom da su u to vrijeme postojali u Varaždinu "skolastici" (što znači učitelji), mada je pouzdano da su i prije toga podučavali svećenici. O tome piše dr. V. Pletenac u monografiji "Varaždin 1181-1981" (l?7527). U vremenu iza toga, pa i u to vrijeme, i drugi povijesno-kultumi centri u okružju

1

Varaždina imaju svoje škole. Tako nalazimo dokumente o postojanju "pučke škole" u Varaždinskim Toplicama od 1480. godine (B. Filipan u monografiji "Pet stoljeća narodne prosvjete i školstva u Varaždinskim Toplicama”, Zagreb, 1980.) (5,l2). U pravilu ustaljeni slijed razvitka školstva je takav da se najprije javljaju neformalni oblici (u crkvama i oko svećenstva), zatim formalni oblici temeljnog obrazovanja u školama, a nakon izvjesnog vremena osnivaju se srednje škole i na koncu više, visoke škole i sveučilišta (samo u jačim kulturnim i gospodarskim središtima).

Takav slijed razvitka školstva imamo i u Varaždinu i njegovoj okolici. Već u 17. stoljeću javljaju se prve gimnazije, a do tog vremena postojale su samo pučke škole. Jačanje uloge Varaždina uadministrativno-upravnom i gospodarskom pogledu dovodi do potrebe obrazovanja iznad osnovnog. U 17. stoljeću Varaždin dobiva svoju nadaleko poznatu Gimnaziju. Međutim, prije Varaždina u ovom dijelu Hrvatske gimnazija je postojala u Lepoglavi. Pavlinska gimnazija uLepoglavi osnovana je početkom 16. sotljeća. "Već godine 1503.osnovaše pavlini u Lepoglavi prvu hrvatsku gimnaziju u ovim krajevima i to ponukom svoga priora Marka, rodom iz Dubrave" 7/46. Prestanak rada pavlinske gimnazije u Lepoglavi dovodi se u vezu s osnivanjem giminazije u Varaždinu. Isusovci su osnovali gimnaziju u Varaždinu 1636. godine, a lepoglavska je gimnazija djelovala sve dok varaždinska nije dobila peti razred.

Iako se dolazak isusovaca u Varaždin dovodi u vezu sproture formacijom, ostaje ocjena da su oni ostavili značajan trag na kulturni i prosvjetni život Varaždina. Od početka rada gimnazija je imala velik broj učenika. "Prve godine bila su otvorena dva razreda, a već u školskoj godini 1637/38. otvoren je treći i četvrti razred... U godini 1638/39. proširena je gimnazija i na peti razred..." . Krešimir Filić brojnost učenika povezuje s prestankom rada lepoglavske gimnazije, ali i s činjenicom d a je ona bila otvorena i za vanjske đake (lepoglavska to nije bila), ali i s time da su tu nastavljali školovanje učenici koji su ranije polazili škole izvan Varaždina.

Gimnaziju u Varaždinu osnovali su i vodili isusovci sve do ukinuća njihova reda. Nakon toga vodili su je pavlini, pa franjevci, sve dok 1852. godine nisu imenovana prva trojica svjetovnih nastavnika. Školske

2

godine 1854/55. gimnazija ima već 12 nastavnika, čime ispunjava uvjete o "propisnom broju učiteljskih sila”. "Nastavnici bijahu ispitani ili

7/Q8svršeni filozofi..." . Do naših dana gimnazija je proživljavala mnoge promjene. Sredinom prošlog stoljeća jedno vrijeme na njoj se obučavalo na njemačkom jeziku. Godine 1910. odlukom vlade Varaždinska kraljevska velika gimnazija pretvara se u realnu gimnaziju. Poslije drugog svjetskog rata od 1945. do 1956. godine bila je (kraće vrijeme) podijeljena na mušku i žensku gimnaziju. Od 1978. to više nije Gimnazija, nego Srednjoškolski centar "Gabriel Santo", Varaždin. Torturu reformiranja gimnazija u "školske centre" i ona je morala proći. Danas je to opet dobra stara "Gimnazija Varaždin".

Normalan je slijed razvoja koji dovodi do toga da grad takva značenja i uloge kakovu je imao Varaždin kroz svoju povijest s vremenom dobije i visoke škole. Visoko školstvo se, međutim, prvo javlja u Lepoglavi. Prema Antunu Čuvaju u Lepoglavi se počinje izučavati fdozofija 1654. godine 1/s. Kasnije se u Lepoglavi uz filozofiju studira i teologija. Ističući visok ugled studija u Lepoglavi, A. Čuvaj navodi da je 1721. godine "Nikola Benger polučio čast doktora bogoslovije" 1/9, što potvrđuje taj visoki ugled.

U samom Varaždinu visokoškolski studij započinje mnogo kasnije, u 18. stoljeću. Odlukom kraljice Marije Terezije od 17. srpnja 1769. osnovan je "Studium politico-camerale in regnis Dalmatiae, Croatiae et Sclavoniae" kojemu je za sjedište određen grad Varaždin. Bijaše to prva visokoškolska ustanova upravno-pollitičko-ekonomsko-financijskih znanosti u Hrvatskoj, kako to bilježe kroničari.8/10

Bio je to zapravo prvi pravno-ekonomski studij u ovom našem prostoru. Prema knjizi Josepha Sonnefelsa "Grundsatze der Polizey- handbuch-und Finanz-wissenschaft", po kojoj se studiralo u Varaždinu, proizlazi da se radilo o studiju kojem je osnova bio studij upravnog prava i ekonomije (kameralizma).

Istraživanjem uvjeta studiranja, počevši od odabiranja studenata, njihova sitpendiranja, socijalnog statusa i raspoređivanja na dužnosti po završetku studija, dolazi se do spoznaje d a je kraljica u toj visokoj školi htjela školovati upravljače za ovaj dio svojega kraljevstva. Taj studij je 1772. godine preseljen u Zagreb, te 1776. godine uključen u novoosnovani Pravni fakultet Kraljevske akademije znanosti u Zagrebu.

3

Tu nalazimo vezu između varaždinskog studija i pravnog studija u Zagrebu, ali ne postoji veza između ekonomskog dijela studija i prvog studija ekonomije na Visokoj školi za trgovinu i promet u Zagrebu, osnovanoj 1919. godine 12/238.

U prošlom stoljeću osnivaju se stručne škole u Varaždinu. Uglavnom su to bile šegrtske škole, djevojačke škole, a posebnost je Varaždina da se u to vrijeme osniva poznata Muzička škola, danas Glazbena škola Varaždin. Bogat društveni život Varaždina očito nije mogao bez glazbe, pa tako tragove glazbenog obrazovanja nalazimo još u 18. stoljeću. Javna škola za glazbu, međutim, javlja se tek 1828. godine. Već ranije postojeće Muzičko društvo ("Musikverein") daje poticaj 1827. godme za osnivanje javne muzičke škole. Inicijativa Muzičkog društva urodila je plodom, te je 1. siječnja 1828. godine počela radom Muzička škola u Varaždinu. Prve godine upisano je 45 učenika9/12.

Opći zamah znanstvenog i gospodarskog razvitka u 19. stoljeću ne zaobilazi Varaždin. Razvijena je poljoprivreda, trgovina, obrt. Razvijena manufaktura s počecima industrije s jedne strane zahtijeva, a s druge omogućava razvitak školstva. Tako se koncem 19. stoljeća u Varaždinu školuje značajan broj učenika. O tome nalazimo vrijednih podataka u varaždinskom tjedniku "Varaždinski viestnik" 16/13. Prema izvještaju objavljenom u tim novinama u školskoj godini 1891/92. upisano je 1626 učenika u sljedećim školama:

Učenika Učitelja

1. U Gimnaziji 272 172. U dvije pučke škole 492 143. U šegrtskoj školi 277 114. U višoj i nižoj djevojačkoj pučkoj školi 281 165. U djevojačkoj školi u Samostanu uršulinki 304 19

U K U P N O : 1626 77

U tom izvještaju nedostaju podaci za Muzičku školu.

Izvještaj pruža niz vrijednih podataka o socijalnoj strukturi učenika, o tome odakle su učenici (iz Hrvatske, Slavonije, Ugarske i Austrije), koliko ih je iz Varaždina i dr. D aje Varaždin već u to vrijeme bio "grad đaka" vidljivo je iz usporedbe s ukupnim brojem stanovnika grada.

4

Prema statistici toga vremena Varaždin je 1890. godine imao ukupno 11.055 stanovnika. Proizlazi da su 14,7% stanovnika grada bili učenici. Učenici su, naravno, dolazili iz različitih krajeva, a ne samo iz grada.

Nalazimo zanimljivim dati doslovan preslik iz Varaždinskog viestnika iz 1892. godine, kojeg se vrlo dobro vidi javno obavještavanje pučanstva o radu škola u Varaždinu iz toga vremena. Posebno zanimljiv će biti za svakog čitatelja prikaz učenika po uspjehu, zavičaju, materinjem jeziku, po vjeri itd. (slika 1).

S takvim stanjem školstva Varaždin ulazi u 20. stoljeće. Od početka stoljeća pa sve do godina prvog svjetskog rata ništa se posebno nije mijenjalo. Broj učenika u pučkim školama ostaje uglavnom isti. Djevojačke škole su 1924. godine pretvorene u građanske škole. Građanske škole sa četiri razreda daju uglavnom praktično obrazovanje za rad i prilika su za velik dio mladeži da završetkom tih škola stekne mogućnost zapošljavanja u činovničkim i drugim zanimanjima.

Situacija između dva rata nešto se izmijenila tek pred drugi svjetski rat. U prvom desetljeću toga razdoblja stagnira broj učenika, da bi u drugom desetljeću taj broj počeo rasti. Neposredno pred početak rata 1939. godine, odlukom Banovine Hrvatske, otvorena je u Varaždinu Rudarska nadzomička škola.

Poslije drugog svjetskog rata, a u skladu s tadašnom politikom industrijalizacije, osnivaju se srednje tehničke škole. Najprije 1947. godine osnovana je Tekstilno tehnička škola. U Rudarskoj školi osnivaju se odjeli za istraživanje nafte. Kasnije se osnivaju škola za metalce, upravna škola, medicinska, a potom u okviru već postojećih škola različite struke kao što je elektro, elektrometalska, građevinska te mnogobrojna obrtnička zanimanja.

5

— (Statistički podatci o školam a u Varaždinu.) K r a l j , v e l i k a g i m n a z i j a im ala je tečajem školske godine J891./2.17 učitelj, sila i 272 učenika.

Od potonjih je 237 kat., 10 prav., 1 evang. i 24 izr., iz H rvatske 231, iz S la­von ije U , iz U garske 20, iz A ustrije 9, s roditelji u V aražd inu 123. U zavodu bio je 41 seljački sin.

N apredak : odlikovano 32, p rv i red 160, popravak 35, drugi red 34, treći red 11.

S tipend ije i znatn ije podpore uživalo je18 učenika u iznosu od 2337 for. D ruštvo za podgupiran je d jaka im alo je prihoda 1207 for. razhoda 1155 for. glavnice 5355 for.

U o b i. j u h p u č k i h d j e e. š k o 1 a h bilo je tečajem školske godine 1891./2. up i­sano 492 učenika. Za 29 učenika više p rem a lanjskoj godini.

Po v je ri bilo je 429 rk tl., 8 pravosl. i 45 izraeličana.

Po m aterin jem jeziku bilo je 422 H rvata, 6 in ih Slavena, 12 M agjara i 42 Nj crnca.

Po napredku dobiše: p rv i red s odlikom 89, p rv i red 273, drug i red 74 a treći red 36.

U čiteljski sabor sastojao je iz 14 učite lj­skih sila.

U š e g r t s k o j š k o 1 i bilo je tečajem m inule školske godine 277 šegrta.

Po v je ri bilo je 336 rim okatolika i 10 izraeličana.

Po zavičaju : 121 iz H rvatske, 18 iz Ugarske, 32 iz A ustrije i 175, kojim rodi­telji ovdje s tanu ju .

Po stališu bilo je najv iše sinova ob rt­n ika (160), za tim seljaka (136) a razm jerno n a jm an je sinova činovnika.

Po zan im anju bilo je najv iše krojača (50), za tim čizm ara (45) i s to la ra (40).

Za prelaz u viši razred proglašeno je 150 sposobnim i. Obučavalo je 11 učiteljskih sila. (Dalje sliedi.)

Slika 1. Faksimil Varaždinskog viestnika od 23. srpnja 1892.

2. Pojava i razvitak visokog školstva

Sredinom ovog stoljeća, točnije šezdesetih godina, u Hrvatskoj se osnivaju više i visoke škole, fakulteti i nova sveučilišta. No, za Varaždin valja naglasiti da je među onim rijetkim gradovima koji je imao visoke škole i prije (studij teologije i filozofije u Lepoglavi, te političko- kameralni studij u Varaždinu). Osnivana su sveučilišta u Rijeci, Splitu i Osijeku. I kod osnivanja ovih sveučilišta bila je prisutna postupnost, tj. najprije su se osnivale više i visoke škole ili fakulteti. Neke fakultete na

6

novoosnovanim sveučilištima osnivali su zagrebački fakulteti, a neki su osnovani autonomno. Postupnim jačanjem viših i visokih škola one prerastaju u fakultete, a fakulteti se povezuju u sveučilišta. Tako i danas, uz najstarije i najjače Sveučilište u Zagrebu, postoje još tri spomenuta sveučilišta.

Istovremeno se osnivaju više i visoke škole izvan sjedišta sveučilišta - u Dubrovniku, Puli, Varaždinu, Vukovaru, Zadru, a kasnije i Karlovcu, Slavonskom Brodu itd., dok u Križevcima postoji studij poljodjelstva još od prethodnog stoljeća. Neke od tih škola prerasle su u fakultete koji su ušli u sastav nekog od sveučilišta. Varaždin nikada nije zaostajao za drugim značajnim gradovima u razvitku obrazovanja i kulture. Dapače, bio je među vodećima. Tako je bilo i s visokim školstvom. Šezdesetih godina osnivaju se više škole u Varaždinu. 1961. godine osnovana je Viša tekstilna tehnička škola (naravno, jer je tekstilna industrija bila najjača grana varaždinskoga gospodarstva, a i cijele sjeverozapadne Hrvatske).

Viša ekonomska škola izrasla je iz Centra za ekonomski studij kojeg u Varaždinu osnova 1960. godine Ekonomski fakultet iz Zagreba. Kao samostalna visokoškolska institucija Viša ekonomska škola Varaždin djeluje od 1962. godine, što se uzima kao početak rada i današnjeg Fakulteta organizacije i informatike.

Poslije njih, 1971. godine, osnovana je Viša geotehnička škola. Uz ove škole osnivani su centri za izvanredni studij raznih fakulteta, visokih i viših škola. Ali svi ti oblici studija postojali su samo kratko vrijeme, i iz njih nisu izrasle visokoškolske insittucije koje bi bile važne za Varaždin. Tako je postojao studij za nastavnike, građevinarstva, zaštite na radu, organizacije, ali su svi oni vrlo brzo prestali s radom.

Tijekom 1971. i početkom 1972. godine vođeni su ozbiljni razgovori sa Zagrebačkim sveučilištem i rektorom akademikom Ivanom Supekom da neke više škole prerastu u fakultete, da se osnuju još neki novi studiji. O tome je u Hrvatskom sveučilištu objavljen opširan tekst na više stranica pod naslovom "Varaždin sveučilišni grad". Nažalost u opće poznatim nepovoljnim političkim prilikama za Hrvatsku u to vrijeme prestali su svi ti vrlo pozitivni i za Varaždin značajni poticaji(slika 2).

7

Ipak već tada izrečena je namjera da neke više škole prerastu u fakultete. Uostalom cijeli tekst u Hrvatskom sveučilištu od 20. svibnja je tako intoniran s naslovom ''Varaždin - budući sveučilišni centar". U tom tekstu doslovno piše da postoje prijedlozi da Viša ekonomska škola, Viša tekstilna tehnička škola, Viša rudarsko geoistraživačka škola, Srednja muzička škola, Srednja vrtlarska škola prerastu u institaucije višeg stupnja (mislilo se u fakultete). Uz to se spominje Pedagoška akademija u Čakovcu.

Tri su visokoškolske institucije ostale do danas, a neke su postale fakulteti. Viša ekonomska škola Varaždin 1974. godine prerasla u Fakultet organizacije i informatike Varaždin. Viša geotehnička škola prerasla je u Fakultet geotehničkih znanosti 1989. godine. Viša tekstilna tehnička škola stopila se s Tehnološkim fakultetom Zagreb i djeluje kao odjel zagrebačkog Fakulteta.

Fakultet organizacije i informatike Varaždin primljen je u Zagrebačko Sveučilište i stasao u cjelovitu znanstveno-nastavnu isntituciju. Tako danas ima dvogodišnji i četverogodišnji studij iz informacijskih znanosti, svoj poslijediplomski studij i pravo provođenja postupka za stjecanje doktorata. Fakultet ima svoj znanstveno-nastavni kadar, bogatu informacijsku opremu, knjižnicu, vrlo dobro uređen prostor, o čemu će biti detaljnijih izlaganja u nastavku ove monografije.

Orijentacija Fakulteta na studij informacijskih znanosti još 1974. pokazala se više nego ispravnom. Prvo zato što u Hrvatskoj nije postojao takav studij (a ekonomskih studija bilo je više), drugo što je dalekovidno odabrano znanstveno polje budućnosti. Može se reći - znanost za 21. stoljeće. Počeci tog studija datiraju iz 1968. godine, kada je na Višoj ekonomskoj školi Varaždin uveden taj studij pod nazivom "Smjer organizacija obrade podataka kasnije “Smjer privredne informatike". Do danas informacijski studij razvio se od dvogodišnjeg studija do doktorata i predstavlja dobru osnovu za daljnji razvitak Fakulteta kao znanstveno- nastavne institucije, jedne od članica Sveučilišta u Zagrebu.

O današnjem položaju i stanju na Fakultetu, njegovoj poziciji u Sveučilištu u Zagrebu i budućoj orijentaciji bit će govora u tekstovima koji slijede.

VARAŽDIN - budući sveučilišni centar

Vladimir muljević

VARAŽDIN VEC STO l JE C IM A predstav lja važno Žarište ku lture a H rvatskoj. N jegova trad icija i uloga « školstvu n ije također m a­len«.Varaždin je ra jedno s nedalekim Čakovcem 1 danas sjedište određe­nog bro ja v iših škola i ustanova, koje po svojoj organizaciji i znan­stvenoj razini, odnosno nastavnom radu, sve više poprim aju oblike visoki!« škola, odnosno znanstvenih institucija.U nam jeri da se pristup i razm atra­n ju mogućnosti i oblika uže surad­n je varaždinskih znanstvenih, na­s tavnih i ku ltu rn ih institucija sa Sveučilištem u Z agrebu, p redstav­nici Sveučilišta n a čelu s rektorom akademikom Ivanom Supekom i predsjednikom Sveučilišnog sav jeta dr M ilivojcm Rukavinom posjetili su dne 7. sv ibnja 1J71, godine V a­raždin. Tom je prilikom a Višoj ekonomskoj Školi održan uzorno

organiziran sastanak n a kejem supored zagrebačkih gostiju sudjelo­va li predstavnici VHe ekonomske Škole, M uzeja revolucije (Gradski m uzej »S tari grad«), Više tekstilne Škole, Više i rudarske geolstraži- vačke škole, Pedagoške akadem ije Čakovec, M uzičke škole, V rtlja r- skog centra »A rboretum « Opeka, Narodnog sveučilišta »Braća R i­bar«, Radničkog sveučilišta, N arod­nog kazališta »August Cesarec«, H istorijskog arh iva, Skupštine op­ćine Varaždin, Privredne komore, Varaždinskog tekstilnog kom binata »Varteks«.N a sastanku su prikazani stanje, po trebe 1 mogućnosti razvoja poje­dinih ustanova koje već godinam a d je lu ju u Varaždinu.Ovi in form ativni razgovori bili su veoma iscrpni i korisni za sve su ­dionike, pa treba očekivati da će doskora doći do konkreiizacije predloženih oblika su radn je varaž­dinskih institucija sa Sveučilištem n Zagrebu u potpuno određenom i definiranom obliku.

ČETIRI STOLJEĆA KULTUREivanka štager

VARAŽDIN, GRAD BOGATIH KULTUR­NIH TRADICIJA, kao srednjovjekovno naselje spominje »e ll* l. godine, bio >« centar Varaždinske županije, a od početka 13. stoljeća slobodni kraljevski grad. U I«, stoljeću razvio se u kulturna, političko i trgovačko srediste, a u dobo turske opas­nosti poslao je sjediSt« Slavonske krajine i kasnile Varaždinskog generalata. U 18. stoljeću Varaždin postaje i političko »re­di.! le Hrvatske u kojem je od 178«. godine bilo sjedili« hrvatsko« bena, a od 1767. godine i kraljevsko« NamjeSnlĆko* vijeća, koje ovdje djeluje do 177«. kad »bog velikog požara seli u Zagreb.Opći privredni napredak »rada uvjetovao |e i razvoj na kulturnom planu. Polovinom 1«. stoljeća u građo djeluju poznat} književnici Anton Vramec, Ivan Pergoilć, i Blaž Skrinjarlć, čija djela 158« godine u Varaž­dinu tiska poznat) Štampar Manlh« — Mand). Osnovno Školovanje u ovom gradu postoji vjerojatno već u 15. stoljeću a 183«. godine otvorena je Gimnazija koja jo o* Pavlinsku u lepoglavi (1603) i Isusovačku u Zagrebu (1607) najstarija srednja Škola u ovim krojevima Hrvatske. Počeo; viso­koškolskog obrazovanja u Varaždinu »eiu u SS. stoljeće, kad je ovdje ne«, godine osnovan Polltičko-kamcralnl studij. Glavni sadrži, 1 tog studija sačinjavale au nauka o upravno! politici, trgovini, ekonomskoj po­litici i financijama. 1772. godine ovaj studij 3cli i* Varaždina u Zagreb.Prve kazališne predstave održavali »u u Varaždin,, u 1*. stoljeću Isusovci l pismtćl w svojim palačama, a kasnije su se predstave davale u Uv, Redu inoj dvorani. Godine 1*78. sagrađena je nova zgrada kazališta, a 1828. godine osrtovan* Je Gradska muzička Škola.17 vrijeme Ilirskog pokret* Varaždin je zauzimao Istaknuto mjesto medu gradovima u kojima je Utrška Ideja uhvatila korijen. U Varaždinu su tada živjeli i« češće dolaziti Mirka Bogovi«, Ivan Kttkuljević, Metsl'F&t

OiBgovlč (bilježnik varaždinske županije), Janko Draškovič, Ljudevit Gaj (đak na varaždinskoj Gimnaziji), Tomo Illatek. Stanko Vro* 1 drugi Ilirci, Zato nije čudno da je u Varaždinu osnovana prva ilirska čitaonica početkom 1038. godino, koja Jo kao Narodna varaždinska čitaonica, odnosno kasnije Gradska pučka knjižnica, zajedno s knjižnicom Radničkog naobruzbenog dru­štva »Sloboda«, dala osnovni knjižni fond danoSnjoj Gradskoj knjižnici i čitaonici »Sloboda«. Od 1867. godine u Varaždinu se Štampaju stalne novine »Pučki prijatelj.« Jo j od 1817. godine na varaždinskoj Gimna­ziji djeluje inicijativom profesora Gimna­zijska ekstenza, odnosno pučko sveučilište, čiji rad danas nastavlja Narodno sveu&K-

Ovđje treba spomenuti jo« dva istaknuta Varaždinca. To mi poznati filolog l slavist d r Vatvoslflv Jajjlč, koji je djelovao na mnogim evropskim sveučilištima. te glaz­benik Ivan Padove«, skladatelj i solist n» gitari, koji je održavao koncerte po evrop­skim gradovima.Višestoljetna tradicijo ovoga grada uvjeto­vala je 1 postanak mnogih vrijednih kullurno-povijesnih spomenika, od kojih »u mnogi uništeni tijekom vremena. Pored nekoliko spomenika l i ranijeg vremena, Varaždin Je uglavnom aačuvao karakte­ristike baroka 1«. stoljeća. Slihuete tornje­va. mnoge palače 1 portali daju mu značajku najbaroknlje« grada u Hrvatskoj. Danas us Šest osnovnih Škola, Gimnaziju, Muzičku školu, Školu učenika u privredi, u Varaždinu djeluju 1 centri wi stručno obrazovanje zdravstvenih, rudarskth, tek­stilnih i metalsko-elelrtrotcbničhšh kadro­va; grad ■ ima t tr | više škole, Historijski arhiv. Gradski muzej, Narodno kazalište »August Cesarec«, Narodno sveučilište »Brača Ribar«. Radničko sveučilište, Građ- »ku knjižnicu 1 Čitaonicu »Sloboda«, t* nekoliko tali tu mo-umj etničkih društava,

..*> % M i j i l % V Š . \ f!W * V

ŠKOLA KOLIKO I

1939. GODINEivica grabarVARAŽDIN JJ3, osim kao funkcionalno žariSte svih općinskih centara regije, po­trebno promatrati i kao središte Školstva ■ vrlo dugom tradicijom. No, u posljednje vrijeme, u protekla dva desetljeća, »rad Varaždin povećao je broj stanovnika za četiri do pet puta, a «a Školama to nije bio slučaj. 7.» dobivanje jasnije slike o tome dovoljno Je nekoliko podataka.Godina 1938, postojale su u Varaždinu dvije pučke Škole, te po jedna predškolska ustanova, specijalna Skol«. Šegrtska Skala, građanska, glazbena, učiteljska (urSulinska), realna gimnazija, rudarska škola 1 Mtvuićno gimnazija. Prije dvije godine osnovnih je škola bilo šest, a po Jedna je bilaSređškolska ustanova, Specijalna škola,

kola učenik« u privredi (opći i mctalskl smjer), Srednja muzička žkola, Gimnazija. Centar za izobrazbu rudarskih kadrova, Centar za Izobrazbu metalaca 1 električara, te Centar za izobrazbu tokirUlacs 1 Medicin­ska škola. Dakle, prema broju naslova škola Je u Varaždinu 1969. bilo Isto onoliko koliko i 30 godina ranije. S druge stran«, broj učenik« narastao je no oko 11.000. Uspore­đujući školski prostor sa školamo I škol­skim prostorom u nekim drugim gradovi­ma, može se »a sigurnošću tvrditi da u Varaždin« nije dovoljno učinjeno. Pogotovu kad se broju varaždinskih đaka doda 1 6000 polaznika osnovnih škola na području općine.Potpunu predodžbu o tim »razmjerima daju statistički podaci a stanovništvu. Grad Varaždin broji 31270 stanovnika, s pripa­dajućim okolnim mjestima 83.513 stanovni­ka. Zaposlenšh ja na tom području 23,19* To u cijelosti opravdava atojallšte Općinske ■skupštine kuja nastoji pooštriti kapacitete za upis u škole )I stupnja j otvarati nov« škole.Srednjoročnim razvojnim planom predviđa se. u Varaždinu građenje objekta Centru za muzičko obrazovanje, pronalaženje moguć­nosti da ta ustanova preraste u visokoškol­sku. te da Viša tekstilno škola preraste u Visoku tekstilnu školu. U ostvarivanju tih planova očekuje se veliko pomoć republič­kog centra.Nije na ođmet spomenuti đa svako daljnje oblaganje mogu koristiti nekadašnji vlas­nici zgrada, u kojima Su danas škole. « u kojima su nekad« bile vjerske škola, 1 tim« još više otežati prilike u varaždinskom školstvu.

SVEPOTREBNIJISTRUČNJACI

franjo ružaPODRUCJK ZAGORSKO-MEDIMUItSKO- -PODRAVSKE REGIJE je područje s re­lativno razgranatom mrežom različitih ško­la II stupnja. Više Škole koje djeluju na toro području su odigrale značajnu ulogu u os­posobljavanju stručnog kadra za potrebe privrede t drugih djelatnosti. No 1 pored toga Još uvijek postšij velika deficitarnost stručnih kadrova « višom spremom. x još t više s visokom spremom Postojeće visokoškolske institucije tog pod­ručja postaju ^ edna^tm afate^ jezgr^ “*

;‘"t 5

Kod postojećih škola II stupnja, fcoe »to »» Srednja muzička t VrRjarak* kojeosposobljavaj« srednji stručni kadar, posie- i* određene potrebe za daljnjim stručnim usavršavanjem tog kadra.Isto tako postoje sve veći zahtjevi privrede f drugih djelatno«« za kadrovima < višom i Vlaokoro spremom.

u »nažno razvile svoj« * - .u pomoć u širenju kiutnrno-pro- *i—‘t tog područja. Radničko i

velik«svjetao_ .......... r ------- - .Narodno »voučilište, Narodno kazalište. Gradska knjižnica i čitaonico. Gradski muze) i Historijski arhiv idealno se Dopunjuju s prosvjetnim ustanovama u ostvarivanju širenja hrvatske kulture.Iz Iziitiscnlh izlagani« Je vidljiv« da postoje određene inicijative, sugestije p« i prijed­lozi da Viša ekonomska škola, Viša tekst*- na tehnička škola, Viša rudarska geoiošr*- živaćka škola. Srednja, muričk* r Srediti* vrtljareka ikoja prerastu u toMRtsciJe više«

raemravlj*!*, do«u<aene »

ksnve edhztce.

NEISKORI­ŠTEN LJUDSKI : POTENCIJALivica kunović

nnjgu,£« nn« i,,uo jMđnifJ. u SH sko) 1 Jugoslaviji. To bogatstvo ljudskim potencijalom iskoristila Je ekonomika iz­građujući proizvodne kapaollete n« osnovu rađno-Jntenzivnog, načina privređivanja. Tu tvrdnju ilustrira činjenje* đ* u ukupnoj Industrijskoj proizvodnji Varaždinska regi­je tekatiln« industrija sudjeluje a SS'/t, dok udio tekstilne Industrije u ukupnoj indu­strijskoj proizvodnji SRH iznosi 13*/«.Takva radno intenzivno privreda Imala je a svojoj ekonomici na primjer u lfl«7. godini nabsvnu vrijednost osnovnih sredst««*: po zaposlenom 26,800.000 (u SRH 5S.600.000), a po stanovniku 3,840.000 (u SRH 11,900.000)U 1888. godini uloženo je u investicione sredstva —- po zaposlenom 2.950.— dinar« (u SRH 5.920.—>, o po stanovniku 631.— dinar« (u SRH 1.262.—).Negativna j« posljedica toga d» danas s varaždinskog područja radi u inozemstvu oko 26,000 radnik«, što j« više od 56*/«-u odnosu na ukupan broj zaposlenih u društvenom sektoru privrede. Oalro tog. broj« zaposlenih u Inozemstvu velik broj; varaždinskih radnika radi u drugim repub­likama SFR Jugoslavije.Ekonomika je n* jedan način podredila ljudski potencijal u najvećem dijelu regio­nalnoj logici razvoja, što znači d* je politika usmjeravanja ljudskog potencijala u smislu stjecanja fakultetskog nivoa ob­razovanja bila stibijn* 111 Je uopć* nije bilo. Drugim riječima, taj najvredniji ljudski potencijal nije korišten. Danas se postavlja pitanje hoće 11 se ta) potencijal moči i h tjeti iskoristiti, usmjerivši ga n» kvalitetne stupnjeve i usmjeren)« obrazo-

Danas na II stupnju usmjerenog obrazova­nja ima ukupno oko 9.000 učenik«. Godišnje se Javlja oko 6.000 potencijaluih kandidata za nastavljanje školovanja n« drugom stupnju. Međutim, mogućno« školovanja na tom stupnju u regiji lm« samo «3'/» učenika. Uspoređujući broj učenik* a brojem sta­novnika vidi se da ,n» 1.000 stanovnika n« području regije dolazi 26 učenika, dok u

izmjene u svojoj organizaciji 1 strukturi kako bi mogle osigurati kvalitetnija kadro­ve prema usmjerenju i stupnjevima, Nai­me, ozbiljno se moraju rcverifkHrati poje­dini programi, te uz taj posao otvoriti mogućnosti za obrazovanje ugostlteljsko- -turisličkih tehničara, gubotehnićara. elek­troničkih tehničara i dr.Dosada Je jodnom velikom broju omladine nuđeno obrazovanje Isključivo .lit pretežno i x deficitarna zanimanja.; zidar, tesar, savijač željeza, konobar, kuhar i dr. Takve ponudo rezultat »u potražnje privrede drugih regija SRH 111 Inozemstva, dok Je Istovremeno omladina tih drugih područja i Inozemstva usmjeravana u »intelektualna« zanimanja,•Takvom politikom usmjeravanja učinjena je nepravda mladoj generaciji. « istovre­meno je za spomenut* i druga zanimanja stvoren kadrovski deficit 1 na tom podru­čju.Ipak, u toku »u istraživanja o perspektiv­nim kadrovskim potrebama privrede t društvenih službi I Ispitivanja omladine završnih razreda srednjth škola « njihovoj profesionalnoj orijentaciji 1 cilju pređla- ganja i formiranja mreže visokoškolskih ustanova n* ovom područja. D«tuw »u u privredi Varaždinske tegljo zapoelena sve­ga 373 radnik« ».visokom stručnom spre­mom (svih usmjerenja) i 342 radnik« ■ višom stručnom spremom.Očito, stanje Je alarmantno l zahtjeva plansko rješenje. Drugo, više Meni« dal« su poštovanja vrijedan broj dtplomtraolh kad­rova. kojima Je neophodno omogućiti na­stavak obrazovanja ne zbog togs šl« bi to htjela pojedina viša Škola već zato što su to objektivne privredne 1 društvene potrebe. Dosadašnja Istraživanja nas obavještavaju da je neophodno prerastanje Više eko­nomske škole i Više tehničke iekstlln« škole u visoke škot« u sklopu Sveučilišta.

Slika 2. Faksimil "Hrvatskog sveučilišta" od 20. svibnja 1971. god.

9

LITERATURA:

1. Antun Čuvaj: Građa za povijest školstva, I, Zagreb, 1910.2. Krešimir Filić: Glazbeni život Varaždina, Varaždin, 1972.3. Dragutin Franjković i dr.: Povijest školstva i pedagogije u

Hrvatskoj, Zagreb, 1958.4. Rudolf Horvat: Povijest grada Varaždina, Varaždin, 1993.5. Pet stoljeća narodne prosvjete i školstva u Varaždinskim Toplicama,

Zagreb, 1980.6. Varaždin u XVIII stoljeću i Političko-kameralni studij, Zagreb-

Varaždin, 1972.7. Varaždinska gimnazija 1636-1936., Varaždin, 1936.8. Viša ekonomska škola Varaždin 1962.-1972., Varaždin, 1972.9. Spomenica Muzičke škole Varaždin 1828-1978., Varaždin, 1978.10. 20 godina Više tekstilne tehničke škole Varaždin, Varaždin, 1981.11. OOUR Viša geotehnička škola Varaždin, Varaždin, 1981.12. Fakultet organizacije i informatike Varaždin, Zbornik 5, Varaždin,

1981.13. Dvadeset godina ekonomskog i organizacijsko-informatičkog studija

u Varaždinu, Varaždin, 1982.14. Prilozi historiji Varaždina, Varaždin, 1967.15. Statistički godišnjak Kraljevine Hrvatske i Slavonije, Zagreb, 1905.16. Varaždinski viestnik, 1892.17. Varaždinski zbornik 1181-1981., Varaždin, 1983.18. Gimnazija - SC "Gabriel Santo" 1636-1986., Varaždin, 1986.19. Zbornik za narodni život i običaje, JAZU, 1983.

10

Dr. sc. Zlatko Drvar, izvanredni profesor

VIŠA EKONOMSKA ŠKOLA VARAŽDIN

1962. - 1974.

1. Potrebe osnivanja Više ekonomske škole

Društveno-ekonomske potrebe za osnivanje Više ekonomske škole mogu se ilustrirati slijedećim podacima:

Početkom 1962. godine na području tadašnjeg Kotara Varaždin djelovalo je:

0 125 privrednih i trgovačkih poduzeća,0 89 zanatskih i ugostiteljskih organizacija i0 25 ustanova.

U ovih 239 organizacija bio je zaposlen svega 31 ekonomist s visokom stručnom spremom, od čega u privredi 15, a u ustanovama 16.

Početkom 1962. godine trebalo je, dakle, osigurati privredi Kotara Varaždin 540 ekonomista s višom i visokom školom. Ovaj se broj povećavao za daljnih 50 ekonomista godišnje, naročito zbog odlaska dijela kadra u mirovinu, a i zbog ekspanzije privrede. Osim toga, tebalo je oko 400 ekonomista i za one kotareve koji su gravitirali Varaždinu, u prvom redu Čakovcu i Koprivnici. Sve to upućuje na zaključak kako je na području Varaždina u to vrijeme postojala velika potreba za ekonomistima.

Postojali su također i drugi razlozi koji su govorili u prilog osnivanju Više ekonomske škole. Varaždinsko područje je jedan od najgušće naseljenih krajeva naše zemlje. Tu je djelovao velik broj srednjih škola čiji su svršeni učenici mogli biti budući studenti više škole. Osim toga, u to su se vrijeme nastojali rasterećivati republički centri velikog broja studenata, pa su se s tim ciljem i počeli osnivati centri pojedinih fakulteta izvan sjedišta republike. Varaždin je također sa

11

svojim kulturnim ustanovama mogao osiguravati uvjete za kulturni život studenata, a blizina Zagreba omogućavala je da se u prvo vrijeme djelovanja škole osigura nedostatan nastavni kadar.

O osnivanju i radu Više ekonomske škole objavljene su dvije monografije gdje su detaljno naveden sve činjenice vezane za taj proces. Radi toga se u ovom prikazu daju samo osnovni podaci o radu ove institucije obzirom na njezinu ulogu u osnivanju Fakulteta organizacije i informatike. U izradi ovog dijela monografije korišteni su izvori:

0 Monografija, Viša ekonomska škola Varaždin, 1962. - 1972., Varaždin, 1972,

0 Monografija, Dvadeset godina ekonomskog i organizacijsko- informatičkog studija u Varaždinu, Varaždin, 1982,

0 Arhiva Fakulteta organizacije i informatike Varaždin.

Treba spomenuti i to da su u SR Hrvatskoj djelovale u to vrijeme svega tri više ekonomske škole općeg smjera, i to u Puli, Splitu, i Vukovaru, dok je četvrta, Ekonomska škola u Osijeku, bila u fazi prerastanja u Ekonomski fakultet. Iz toga se vidi da područje sjeverozapadne Hrvatske nije bilo pokriveno djelovanjem već posojeći viših ekonomskih škola. Budući da su postojale potrebe ne samo zbog deficitarnosti ekonomskog kadra već i zbog znatnog broja svršenih učenika srednjih škola, koji nisu mogli nastaviti studij u Zagrebu zbog materijalnih razloga, bila su opravdana nastojanja da se takva škola osnuje i u Varaždinu.

Spontana inicijativa za osnivanje ekonomskog studija javlja se na području Varaždina već 1959. godine pa su se u tu svrhu poduzimale i određene akcije. One su pokazale da privredi varaždinskog područja nedostaju ne samo ekonomisti već i stručnjaci drugih struka s višom i visokom stručnom spremom. Kao rezultat toga došlo je u 1960. godini do osnivanja Centra za ekonomski studij Ekonomskog fakulteta Zagreb (za izvanredni studij), a godinu dana kasnije i do osnivanja Više tekstilno tehničke škole Varaždin. Centar za ekonomski studiji omogućio je školovanje s radnog mjesta radnicima zaposlenim na ekonomskim poslovima u privredi i javnim službama. Kako su se uključivali u ovaj

12

studij i studenti iz šireg područja, smatralo se posve logično da postoji znatan interes i za redovni studij.

U to vrijeme provodila se reforma školstva. Naime, razvoj privrede i društva ukazivao je na potrebu policentričkog razvoja organizacije visokoškolskih institucija. Fakulteti iz sveučilišnih sjedišta osnivali su centre obrazovanja u većim gradovima i mjestima kako bi određene sredine vlastitim kadrovima pomogle brži privredni i društveni razvoj.

Uloga i zadaci Centra za ekonomski studij u Varaždinu

Zadaci Centra najbolje se vide u prikazu predmeta poslovanja koji prenosimo iz akta o osnivanju. Centar, kao samostalna ustanova, imao je slijedeće zadatke:

a.održavanje predavanja prema programu Ekonomskog fakulteta Zagreb i programima pojedinih predmeta,

b.održavanje vježbi i seminara,c.nabava potrebne literature za ekonomski studij,d.organizacija kolokvija i ispita iz pojedinih predmeta,e.obavljanje pojedinih administrativnih poslova kod upisa

studenta, testiranje semestara i polaganje ispita,f. obavljanje drugih poslova iz ovog djelokruga.

Znanstveno-nastavni radnici Ekonomskog fakulteta Zagreb, te tadašnji rektor Sveučilišta prof. dr. Vladimir Serdar, u mnogome su pomogli ostvarenje programskih zadataka Centra. Razumljivo je da su rezultati zajedničkih napora suradnika i radnika Centra te studenata vidljivi u broju i kvaliteti kadrova koji su prihvaćeni u privrednim i društveni djelatnostima Varaždina pa i šire.

Dakle, Centar za ekonomski studij u Varaždinu imao je značajnu ulogu u kadrovskoj izgradnji ekonomskih stručnjaka za rješavanje problematike imanentne privrednom i društvenom razvoju.

13

Studenti i nastavnici Centra

Kako je Centar za ekonomski studij u Varaždinu bio prva visokoškolska ustanova sjeverozapadne Hrvatske, interes za studij bio je velik. Tako je u prvu godinu studija školske godine 1960/1961. primljeno čak 250 studenata. Međutim, zbog raznih razloga jedan broj ih je odustao tako daje stvarno u toj godini studiralo 110 studenata.

U Centru su studirali većinom izvanredni studenti, ali je bilo i redovnih studenata, uglavnom iz Varaždinske regije.

Nastavnici Centra, kao nositelji predmeta bili su iz Ekonomskog fakulteta Zagreb, a u pripremi studenata za predavanja, seminare i vježbe sudjelovali su i istaknuti stručnjaci iz privrede i tadašnjih ustanova u Varaždinu.

Organizacija i poslovanje Centara za ekonomski studij

Centar Ekonomskog fakulteta Zagreb u Varaždinu osnovao je Narodni odbor Varaždina rješenjem br. 01-26-68/1-1960. od 13.07.1960. godine. Osnivačka prava su 1963. godine prenesena na Narodni odbor općine Varaždin.

Centar je počeo s radom 1. rujna 1960., a prestao 31.03.1969. godine.

Kao samostalna ustanova Centar je imao svoj organ upravljanja (Upravni odbor), financijski plan, pravila i administraciju.

2. Osnivanje i početak rada

Nakon sprovedene analize o potrebi za ekonomskim kadrovima, političko-društvene organizacije Kotara Varaždin inicirale su osnivanje više ekonomske škole. Ovu inicijativu nastavili su dalje provoditi stručni organi komuna na području Kotara Varaždin i stručni organi Kotara.

14

Narodni odbor Kotara Varaždin donio je rješenje o osnivanju više ekonomske škole na 32.sjednici Kotarskog vijeća održanoj 7. ožujka 1962. godine. Narodni odbor Kotara odmah je imenovao Privremeni savjet Više ekonomske škole.

Za početak rada Škole bilo je potrebno osigurati materijalne i kadrovske uvjete. Prostorni uveti stvoreni su dodjeljivanjem dijela zgrade Okružnog suda u ulici I. L. Ribara 2, čijoj se adaptaciji prišlo odmah. Nabavljen je dio potrebnih nastavnih sredstava i pomagala, a započelo se i s nabavkom stručne literature za biblioteku Škole. Početna financijska sredstva za rad Škole osigurale su općina Varaždin, Ivanec, Lepoglava, Vinica, Ludbreg, Novi Marof i Varaždinske Toplice.

Prvi natječaj za nastavnike Škole objavljen je u Narodnim novinama broj 22 od 7. srpnja 1962. godine.

Izabrani su slijedeći nastavnici:

0 Aleksandar Bergstein, dipl. inž., za Elemente industrijske tehnologije,

0 Marin Cerovec, dipl. ekonomist, za Političku ekonomiju s teorijom planiranja,

0 Irena Čulić, profesor, za Njemački jezik,0 Milica Feman, profesor, za Ruski jezik,0 Zvonimir Gabud, dipl. ekonomist, za Ekonomiku i Ekonomsku

politiku FNRJ,0 Mladen Habek, dipl. ekonomist, za Industrijsko i trgovinsko

knjigovodstvo,0 Ivan Kocijan, profesor, za Privrednu matematiku i Uvod u

statističke analize,0 Juraj Martinčević, dipl. pravnik, za Privredno pravo,0 Franjo Ruža, dipl. ekonomist, za Ekonomiku poduzeća.

Konstituirajuća sjednica Vijeća nastavnika održana je 12. listopada 1962. gdje je za direktora izabran Aleksandar Bergstein, dipl. inž., a za zamjenika Marin Cerovec, dipl. ekonomist.

Upis redovnih i izvanrednih studenata vršen je u rujnu i listopadu 1962. Upisano je ukupno 600 studenata i to pretežno izvanrednih. Broj upisanih nadmašio je sva očekivanja, jer se predviđao upis od oko 200

15

studenata. Upis osamdesetak redovnih studenata ostvario se prema planu.

Otvorenje Više ekonomske škole Varaždin bilo je obavljeno 28. listopada 1962., a nastava je počela 29. listopda.

U međuvremenu, 17. listopada 1962., Škola je podnijela Izvršnom vijeću Sabora elaborat kojim dokazuje da su ispunjeni svi uvjeti za početak rada i zatražila odobrenje za početak nastave. Izvršno vijeće Sabora dalo je verifikaciju Škole i odobrenje za rad.

3. Smjerovi studija

Viša ekonomska škola Varaždin započela je svoj rad kao ekonomska škola općeg smjera. Prvih nekoliko godina rad se može okarakterizirati kao razdoblje njezina konstituiranja i organizacijskog sređivanja, kadrovskog i materijalnog jačanja, te uključivanja u visokoškolski sistem.

Sa školskom godinom 1966/67. počelo je novo razdoblje u razvoju Više ekonomske škole Varaždin u kojoj uz opći ekonomski smjer počinje postupno radom i novi smjerovi studija, i to: financijski i komercijalni, te smjerovi za ekonomiste u poljoprivredi i na kraju za organizaciju i obradu podataka (studij privredne informatike).

U tom razdoblju organizirana je nastava za izvanredne studente osim u Varaždinu, i u većem broju centara za izvanredni studij od kojih su neki bili konzultativni centri, budući je Škola razvila dopisno- konzultativni oblik studija. Ovaj oblik studija uvela je Škola 1969/70. školske godine, odazivajući se zahtjevima i potrebama privrede i društvenih službi za stalnim obrazovanjem zaposlenih kadrova. Te su godine studenti upisali opći ekonomski, komercijalni i financijski smjer, te smjer za ekonomiste u poljoprivredi.

16

Osnovni motivi uvođenja novih smjerova studija:

Studij financijskog smjera

Spoznaje o potrebi specijalizacije studija, a i inicijative koje su dolazile iz samih radnih organizacija, dovele su do toga da se u toku 1965. godine prišlo izradi nastavnog plana i programa za studij na financijskom smjeru Škole. Studijem na ovom smjeru obrazovali bi se kadrovi koji će raditi, ili već rade, na računovodstveno-fmancijskom i analitičko planskim poslovima u privredi i ustanovama. Nastavni plan i program za taj smjer postavljeni su tako da se studij može dosta jednostavno prilagoditi i za školovanje kadrova koji rade u bankama i drugim kreditno-monetarnim organizacijama.

Studij komercijalnog smjera

Paralelno s raspravama o uvođenju ekonomskog studija financijskog smjera raspravljalo se i o dragim, isto tako potrebnim specijalističkim usmjerenjima studija, a naročito o školovanju kadrova za obavljanje komercijalnih funkcija u proizvođačkim i trgovačkim radnim organizacijama. Uz suradnju s Višom komercijalnom školom u Mariboru, kao i uz pomoć stručnjaka iz Zagreba, dosta rano je koncipiran nastavni plan i program za ekonomski studij komercijalnog smjera.

Smjer za ekonomiste u poljoprivredi

Specifičnost radnih organizacija poljoprivrednog karaktera zahtijeva i specifično obrazovan kadar za obavljanje ekonomskih funkcija u takvim radnim organizacijama. U razmatranju ove problematike došlo se do uvjerenja da bi za školovanje ekonomista za radne organizacije s područja poljoprivrede bio najprikladniji kadar koji je završio srednju školu poljoprivrednog smjera. Takav kadar već u samom početku studija raspolaže znanjima iz područja poljoprivredne djelatnosti, pa nastavni plan i program za studij ekonomskih disciplina ne mora biti opterećen disciplinama iz područja poljoprivrede.

17

Smjer za organizaciju i obradu podataka

U toku 1968. godine vršene su analize i pripreme za otvaranje studija za jedno novo područje, koje polako i sigurno osvaja teren u cijelom svijetu, pa tako i u našoj zemlji. Riječ je o elektronici i njezinoj primjeni u području proizvodnih grana privrede, ali isto tako i na području prikupljanja podataka, obrade podataka i informairanja zainteresiranih za stanje u procesu proizvodnje, u prodaji i na tržištu.

To novo moćno sredstvo je kompjutor koje proizvođaču i upravljaču omogućuje da u nevjerojatno kratkom vremenu dobije najpreciznije informacije potrebne za planiranje ili proizvodnju. No elektronička računala i pomoćni uređaji što čine jedan elektronički računarski sistem, sami nisu dovoljni. Potreban je kadar koji će ih uvoditi u primjenu i administrativnu praksu. Proizvođači kompjutora osiguravaju potrošaču najosnovniji tehnički kadar, ali za maksimalno korištenje ovakovih uređaja potreban je još čitav niz stručnjaka koji će znati organizirati rad s takvim uređajima i koji će s njima moći rukovati.

4. Osnivanje Zavoda za ekonomiku

Inicijativu za osnivanje Zavoda dao je Upravni odbor Škole krajem 1968. godine. Tu inicijativu prihvatilo je i Vijeće nastavnika, te je donijet zaključak da se izradi elaborat o osnivanju Zavoda.

Na osnovi elaborata Radna zajednica Škole donijela je odluku o formiranju Zavoda i osiguravanju potrebnih kadrova za njegov rad. Na osnovi ove odluke Zavod je započeo s radom u mjesecu travnju 1969. godine.

Osnovne intencije kojima su se rukovodili osnivači Zavoda bile su bazirane na ovim ciljevima:

a. razviti organizacijski oblik suradnje s privrednim organizacijama našeg područja i pomoći prvenstveno radnim organizacijama zagorsko-međimurske regije u rješavanju određenih problema u njihovom poslovanju;

18

b.značajnije povezivanje teorije i prakse radom nastavnika u Zavodu. Nastavnici će radom na poslovima Zavoda stečeno teoretsko znanje primjenjivati u praksi. Takvim radom nastavnici dolaze do konkretnih spoznaja koje omogućuju unapređenje rada u nastavi;

c.povećanjem broja renomiranih stručnih kadrova na poslovima Zavoda, bilo s radom u punom ili nepunom radnom vremenu, kadrovski ojačati Zavod i Školu kao cjelinu;

d.povećati afirmiraciju i renome Škole i na području konkretnog rješavanja ekonomske problematike pojedinih radnih organizacija i regija;

e. financijski ojačati Školu i Zavod kao radnu organizaciju.

Razvoj Zavoda

Zavod za ekonomiku je stručna organizacija koja se bavi aplikacijom već poznatih metoda i znanstvenih dostignuća, ekonomskih, pravnih i tehnoloških znanosti. Zavod posluje na principu samofmanciranja što znači daje osnova za aktivnost Zavoda narudžba ili ugovor s poslovnim partnerom. Ovako konstituirana stručna organizacja zahtijeva visok nivo stručnosti radnika i kontinuiranu kadrovsku politiku. Broj i kvalitet stručnih suradnika određivao je tempo razvoja Zavoda.

U toku 1970. godine opremljeno je za potrebe Zavoda pet prostorija na I. katu zgrade Škole. Zavod je intezivno širio svoju djelatnost, pa je uskoro i proširen radni prostor za oko 190 m2 u neposrednoj blizini Škole, tj. na Trgu narodnih heroja 2. Broj izvršilaca u Zavodu stalno je strukturno i brojčano jačao. Godine 1969. bila su 3 izvršioca, a 1972. godine bilo ih je 17.

Student usluga je osnovana odlukom Zbora radnih ljudi Zavoda za ekonomiku na sastanku održanom 28. rujna 1971. godine. Od tada Student usluga djeluje u sastavu Zavoda kao posebna obračunska jedinica.

19

Nagli razvoj Zavoda uvjetovao je potrebu stalnog organizacijskog izgrađivanja. S obzirom na broj zaposlenih, vrstu poslova i na potrebu da se osposobljavaju stručnjaci specijalisti za pojedina područja, prišlo se podjeli suradnika Zavoda na tri grupe, prema vrsti poslova.

I. Grupa (Grupa za dopunsku izobrazbu kadrova, uvođenjesredstava obrade podataka i komercijalno poslovanje),

II. Grupa (Grupa za ekonomiku i organizaciju),IH. Grupa (Grupa za projektiranje, inženjering i marketing).

U Zavodu je izrađeno više stotina raznih programa, elaboratastudija i ostale tehničke i ekonomske dokumentacije.

Prema osnovnom sadržaju to su:

0 investicijski programi,0 razvojni, sanacijski i integracijski,0 programi s područja organizacije,0 financijsko računovodstveni poslovi,0 poslovi analize i planiranja,0 dopunska izobrazba kadrova i seminari,0 istraživanja tržišta,0 izrada tehničko-tehnološke dokumentacije s inženjeringom,0 izrada pravilnika.

Razvoj Zavoda određenje mogućnostima plasmana usluga, a te mogućnosti ovise o prilagođavanju djelatnosti Zavoda potrebama privrednih i ostalih radnih organizacija. Poznato je da se suvremeni pristup poslovne politike danas sve više bazira na marketing koncepciji.

Poznavanje tržišta, prlagođavanje programa proizvodnje potrebama tržišta, približavanje proizvoda potrošaću i njegovo potpuno zadovoljenje, sve je to skup akcija bez kojih nema ravnopravne borbe u tržišnoj privredi. Mnoge naše proizvodne organizacije nemaju vlastitih snaga da se prilagođavaju suvremenim tokovima i uvjetima poslovanja, i upravo zbog toga, Zavod se mora sve više orijentirati na pružanju takvih usluga.

20

U djelokrugu rada Zavoda posebno se naglašava pružanje usluga automatske obrade podataka gdje programiranje i pomoć pri izboru optimalne konfiguracije SOP-a, uz odgovarajuća organizacijska rješenja, mora igrati značajnu ulogu. Poslovno-tehnička suradnja s najpoznatijim proizvođačkim i zastupničkim poduzećima omogućuje radnicima Zavoda da pružaju usluge i iz područja izbora i nabavke suvremene opreme.

Također se intenzivno radi na svim oblicima dopunske izobrazbe kadrova, čime bi se, već uz ranije spomenute poslove iz sfere ekonomskih i tehničkih znanosti, zaokružio poslovni program djelovanja i rada Zavoda.

Pri realizaciji planova razvoja Zavoda značajno mjesto zauzima uska suradnja s obrazovnom djelatnošću Škole. Postoji naime uvjerenje da bi uz određene napore nastavnika Škole i suradnika Zavoda, moglo doći do stvaranja tzv. "specijalističkih timova" za pojedine oblasti znanosti, koji bi mogli odgovarati na složena pitanja koja se postavljaju pred realizatore praktičnih i teoretskih problema u oblasti djelovanja Zavoda i obrazovanja u Školi. Koncentracija visokostručnog kadra to omogućuje.

5. Materijalni uvjeti rada

Radni prostor

Viša ekonomska škola djelovala je u zgradi smještenoj u povijesnoj jezgri Varaždina. Zgrada svojom sjevernom stranom zatvara tadašnji Trg narodnih heroja. Iza zgrade nalaze se zelene ukrasne površine koje graniče s palačom Zakmardi i Šetalištem Vatroslav Jagića.

Gradnja zgrade počela je 168o. Uz nekoliko prekida dovršena je 1691. Zgradu su izgradili isusovci koji su je i koristili za svoj kolegij. Kasnije su tu bili smješteni pavlini, a potom razne državne institucije. Zbog svojih značajka svrstana je ova barokna zgrada među kultumo- povijesne spomenike najviše kategorije, a time joj je dan i poseban značaj u pogledu čuvanja.

21

Položaj zgrade, s posebnim pristupom i velikim brojem manjih i većih prostorija te velikim potkrovljem, upravo ukazuje na njezinu dobro određenu namjenu Više ekonomske škole Varaždin. U to su vrijeme prostorije zgrade koristili Okružni sud. Javno tužilaštvo i Gruntovnica.

Za početak rada Više ekonomske škole Varaždin 1962. godine bile su uređene na drugom katu zgrade dvije predavonice, veća sa 131 i manja sa 66 mjesta, i još dvije manje prostorije za nastavnike i tajništvo. Osim toga, izvedene su vodovodne instalacije i kanalizacija te izgrađena dva sanitarna čvora. Nakon ovog skromnog početka uslijedilo je postepeno prostorno širenje Škole, zahvaljujući razumijevanju institucija koje su djelovale u zgradi. Veći zahvati na uređenju zgrade i namjenskom korištenju prostora započeli su nakon 1965. godine kada je čitavu zgradu preuzela Škola.

Pregled broja prostorija Više ekonomske škole Varaždin 1974. godine prema namjeni, prostornom razmještaju i kapacitetu.

Red.broj Namjena Prizemlje I. kat II. kat Podrum Ukupno Kapacitet

1 predavaonice 3 1 3 1 8 5212 vježbaonice 2 2 443 knjižnica 4 44 čitaonica 1 1 305 kabineti nastavnika 9 9 186 centar za informatiku 6 67 fotolaboratorij 1 18 tajništvo 7 79 kućna tiskara 1 110 telefonska centrala 1 111 ekonom at 1 112 restoran 2 2 7413 stan dom ara 3 314 pom oćne prostorije 1 1 215 sanitarni čvor 2 1 1 2 616 garderobe 1 1 1 317 Student usluga 1 1

U kupno po e tažam a 18 24 17 8 67

22

Nastavna sredstva

Škola je raspolagala za ono vrijeme suvremenim nastavnim sredstvima:

1) Sredstva za izvođenje vježbi iz predmeta "Osnove automatske obrade podataka" obuhvaćaju klasično postrojenje za obradu podataka, proizvod firme "Buli", a koje se sastoji od pripremnih strojeva bušilice i verificirke, strojeva za obradu i to : sortirke D3, koletora reprođusera s kalkulatorom Gamma 3 i tabelirke BS.

2) Sredstva za izvođenje vježbi iz predmeta "Organizacija i tehnika uredskog rada" obuhvaćaju:

3) 11 stolnih računskih strojeva tipa "Calcorex",

4) 7 stolnih računskih strojeva tipa "Simplex",

5) elektronski stolni računar s dvije memorije tipa "Toshiba" BC 1623.

6) Audiovizuelna sredstva koja se primijenjuju u izvođenju većine nastavnih predmeta.

7) Oprema laboratorija za održavanje vježbi iz predmeta "Tehnologija s poznavanjem robe" i "Poznavanje robe".

8) Zbirka robe sadrži preko 5.5oo uzoraka sirovina, poluproizvoda, proizvoda i ambalaže iz gotovo svih industrijskih i rudarskih grana.

9) Fotolaboratorij služi za demonstracije, vježbe i izradu fotokopija tekstova i slika iz stručne literature, izradu mikrofilmova i fotokopija za nastavu i dokumentaciju te predstavlja jezgru za uvođenje aktivnog mikrofilma.

10) Ostala nastavna sredstva, kao što su strojevi za umnožavanje, diasnimke iz područja tehnologije i poznavanja robe, zvučni filmovi itd.

23

B iblioteka

Pregled bibliotečnog fonda Više ekonomske škole

Red.br. Struktura fonda Broj naslova

1. knjige 58472. časopisi 1723. dnevni i tjedni listovi 174. službeni listovi 35. zbirke propisa 9

6. Radnici Škole

Kumulativni broj radnika u razdoblju 1962.-1972. sa stanjem krajem 1972. bio je slijedeći:

Radnici u stalnom radnom odnosu:

1. NASTAVA- radnici u nastavi 23- ostali radnici_______________ 18

Ukupno 41

2. ZAVOD ZA EKONOMIKU ORGANIZACIJU I OBRADU PODATAKA

______________Ukupno______ -173. SVEUKUPNO:____________58_

Radnici u dopunskom radnom odnosu

1. NASTAVA- radnici u nastavi 28

24

Radnici koji su bili u dopunskom radnom odnosu

1. NASTAVA- radnici u nastavi 46

7. Direktori Škole

Direktor Škole neposredno rukovodi i organizira rad u Školi. Njega bira Savjet iz redova nastavnika Škole, na prijedlog Vijeća nastavnika.

Prema Statutu direktor naročito obavlja slijedeće poslove: brine se o organizaciji rada na Školi, analizira organizaciju Škole i predlaže mjere za njeno unapređenje, brine se o pravilnom provođenju nastavnih planova i programa Škole, Zakona, Statuta i drugih općih akata Škole, brine se o izvršavanju obveza koje je Škola preuzela, organizira i potiče suradnju Škole s privredom i drugim radnim organizacijama i organima, brine se da se u toku studija primjenjuju tekovine suvremene znanosti i prakse.

Direktori Škole bili su:

1. Aleksandar BERGSTEIN, dipl.ing. kemije, profesor više škole, 1962/63. i 1963/64.šk.g.,

2. Ivan KOCIJAN, profesor, profesor više škole, 1964/65. i 1965/66.šk.g.,

3. Aleksandar BERGSTEIN, dipl.ing.kemije, profesor više škole, 1966/67. i 1967/68.šk.g.

4. Juraj MARTINČEVIĆ, dipl.pravnik, profesor više škole, 1968/69. šk.g.,

5. F ranjo RUŽA, dipl.ekonomist, profesor više škole, 1969/70. šk.g.,

6. Stjepan M IHALIC, dipl.ekonomist,profesor više škole, u 1970/71. i 1971/72. šk.g. do mjeseca prosinca 1971.

25

7. Ivan KOCIJAN, profesor, profesor više škole, od mjeseca prosinca 1971. do 1. rujna 1972.g.,

8. Zvonimir GABUD, dipl.ekonomist,profesor više škole, direktor škole od 1. rujna 1972.g. do svibnja 1974.g.

9. Dr .sci. Franjo RUŽA, profesor Više škole od svibnja 1974.g. do 18. prosinca 1974.g. kada VEŠ prerasta u Fakultet a direktor preuzima poslove dekana Fakulteta.

8. Suradnja Škole s gospodarstvenim i društvenim organizacijama

Suradnja Škole s gospodarstvenim radnim organizacijama zamišljena je od osnutka Škole tako da se nastavnici Škole povežu s privrednim radnim organizacijama i pomažu u rješavanju njihovih gospodarskih, razvojnih i stručno organizacijskih problema, a isto tako da sudjeluju u rješavanju privrednih problema i regije.

Oblici dopunske izobrazbe radnika u poduzećima postao je gotovo trajni oblik suradnje Škole s privrednim radnim organizacijama. Takova suradnja s dijelom poduzeća kontinuirano je trajala iz godine u godinu, naročito u vrijeme zimskih mjeseci kada u nekim poduzećima radna aktivnost ima manji intenzitet zbog sezonskog karaktera poslova tih poduzeća.

Suradnja sa tadašnjom Službom društvenog knjigovodstva preko Centrale za SRH predstavlja jedan od najvećih trajnih angažmana Škole izvan rada na redovnom i izvanrednom studiju. Od 1969. godine preko Centrale SDK za Hrvatsku Škola se angažirala na izobrazbi kadrova ove službe za cijelu SR Hrvatsku. Naročita potreba za obrazovanje kadrova pojavila se kada je i SDK prišla uvođenju suvremenih sredstava za obradu podataka u svoje ustanove. Ova suradnja razvila se do te mjere da je zahtijevala stalni organizirani oblik suradnje i zajedničkog rada, pa je odlučeno da se osnuje jedan Centar za izobrazbu kadrova SDK pri ovoj Školi. U prilog izuzetnoj suradnji govori podatak da su u Varaždin dolazili direktori svih filijala SDK iz Hrvatske, radi dopusnke izobrazbe i upoznavanje s modernim uredskim sredstvima.

26

Uz obrazovanje ekonomista kao svoju osnovnu funkciju, škola je razvila suradnju na obrazovanju kadrova s nizom obrazovnih organizacija.

Taj razvitak naročito je potaknut osnivanjem i drugih smjerova studija osim općeg smjera, te kroz to jačanje interesa za izvanredan studij. Taj proces široke suradnje započet je osnivanjem financijskog smjera 1965. godine. Uspješna suradnja uspostavljena je sa Narodnim i Radničkim sveučilištima, Centrima za obrazovanje odraslih, Srednjim ekonomskim škola i si.

Najširu i trajnu suradnju Škola je ostvarila s Društvom računovodstvenih i financijskih radnika Zagreb. T a je suradnja započeta već od samog početka osnivanjem studija na financijskom smjeru u ovoj školi 1965. godine, a proširila se osnivanjem studija na komercijalnom smjeru, te kasnije na smjeru privredne informatike. Društvo financijskih i računovodstvenih radnika bilo je i ostalo najjači centar za izvanredan studij ove Škole. Godišnje se preko Društva upisuje više stotina izvanrednih studenata, čime se stvaraju značajne mogućnosti izvanrednog studiranja velikom broju radnika zagrebačkih radnih organizacija koji rade na ekonomskim poslovima, a kojima je potrebno pružiti dopunska znanja i jedan viši nivo obrazovanja. S Društvom računovodstvenih i financijskih radnika u Zagrebu razvijani su i drugi oblici suradnje, a naročito kroz specijalistička predavanja iz pojedinih financijskih i računovodstvenih područja.

Suradnja s v i s o k o š k o l s k i m organizacijama u Varaždinu i izvan njega također je značajna. Kontakti sa Zagrebačkim sveučilištem povremeni su, no ipak zadovoljavaju potrebe neophodne suradnje. Nešto intenzivniji je rad s pojedinim fakultetima i nastavnicima tih fakulteta, a naročito sa Fakultetom ekonomskih nauka u Zagrebu, Ekonomskim fakultetom u Osijeku, Ekonomskim fakultetom u Rijeci, Visokom školom za vanjsku trgovinu u Zagrebu i Elektrotehničkim fakultetom u Zagrebu. Suradnja s ostalim Višim ekonomskim školama u Hrvatskoj odvija se preko zajedničkog koordinacijskog odbora, posredstvom kojega se rješavaju mnoga zajednička pitanja i problemi. S višim školama uVaraždinu i Čakovcu već od ranije postoji stalna suradnja.

Nakon prestanka rada Centra za ekonomski studij Ekonomskog fakulteta Zagreb, Viša ekonomska škola je u suradnji s Ekonomskim

27

fakultetom Osijek organizirala izvanredni studij ekonomije za treću i četvrtu godinu. Nastavu su održavali profesori iz Osijeka a prostor za predavanje i ispite osigurala je Škola. Ova suradnja je potrajala od 1970- 1974.godine.

9. Oblici organiziranja studija

Nastava na Višoj ekonomskoj školi izvodila se u više oblika. Za redovne studente organiziran je klasični oblik nastave dok je na način organizacije izvanrednog studija različit i prilagođen uvjetima studija s radnog mjesta.

Nastava za redovne studente organizirana je samo u Varaždinu, a za izvanredne studente u Varaždinu i izvan njega, u središtima područja iz kojih je bio veći broj studenata. Za ove studente nastava je organizirana na više načina i to: održavanje predavanja po ciklusima koji obuhvaćaju tri do četiri predmeta, i po dopisno-konzultativnoj metodi.

Otvaranje novih smjerova zahtijevalo je organizaciju nastave za izvanredne studente i izvan Varaždina. Nastava se je najprije izvodila po sistemu ciklusa i to u slijedećim središtima:

0 Zagreb,0 Čakovec,0 Koprivnica,0 Bjelovar,0 Ogulin i 0 Novi Dvori.

Na isti način organizirana je nastava i na smjeru privredne informatike, s obzirom na karakter studija i to u slijedećim središtima:

0 Zagreb,0 Karlovac,0 Beograd i 0 Sarajevo.

28

Ovaj način izvođenja nastave nije omogućavao uključivanje studenata sa šireg područja, pa se je prišlo organizaciji novog načina studija s radnog mjesta po tzv. dopisno-konzultativnoj metodi.

Dopisno-konzultativni studij jest oblik izobrazbe odraslih, kao posebna andragoška forma pristupa studiju s radnog mjesta. Nakon temeljitih priprema koje su trajale preko godinu dana, usvojen je ovakav oblik nastave, pa je već u šk.god. 1969/70. bilo upisano 260 studenata. Ovaj oblik nastave zahtijeva razgovor-konzultaciju sa studentima. Zbog toga su formirani konzultativni centri u slijedećim središtima:

0 Podravskoj Slatini,0 Bjelovaru,0 Visokom,0 Karlovcu,9 Sisku,0 Novom Sadu,0 Varaždinu,0 Garešnici,9 Krapini,9 Novim Dvorima,9 Virovitici,9 Gospiću,9 Zaboku,9 Zlataru,9 Sesvetama,9 Kutini i9 Đurđevcu.

Na taj način data je prilika i mogućnost većem broju već uposlenih radnika da steknu određenu stručnu spremu, pružena je mogućnost privredi jedne regije da nešto brže dođe do potrebnih, još uvijek deficitarnih kadrova.

Na osnovi iskustva stečenog u dvogodišnjem radu, kao i zbog velikog opterećenja nastavnika, uvidjelo se da će se postići kvalitetniji rezultati ako se smanji broj konzultativnih središta. Zbog toga je Vijeće

29

nastavnika razmatrajući ovu problematiku donijelo zaključak da se u šk.god. 1972/73. smanji broj konzultativnih središta na optimalan broj.

10. Diplomanti Više ekonomske škole 1964-1974.

Redni broj Godina Broj diplomanata

1. 1964 322. 1965 553. 1966 574. 1967 295. 1968 486. 1969 577. 1970 878. 1971 629. 1972 179

10. 1973 24611. 1974 505

UKUPNO 1357

30

EDUARD M RAK, diplom irani pravnik

PRAVNI AKTI O OSNIVANJU I DJELOVANJU FAKULTETA ORGANIZACIJE I INFORMATIKE

VARAŽDIN OD 1974. DO 1997.

U ovom dijelu obradit će se kronološki prikaz procesa osnivanja te svih postupaka vezanih za verifikaciju Fakulteta kao visoko obrazovne i znanstvenoistraživačke institucije, a koji su proizašli iz promjena zakonskih odredaba vezanih za visoko obrazovanje odnosno znanstvenoistraživački rad. Iako su u monografiji "20 godina ekonomskog i organizacijsko-informatičkog studija u Varaždinu 1962.-1982." prikazani procesi koji su rezultirali osnivanjem Fakulteta smatramo d a je radi cjelovitosti teme potrebno prikazati sve bitne točke koje su bile značajne za pozicije Fakulteta od 1974. godine do danas.

Koncem 1973. godine pristupilo se izradi Elaborata o konstituiranju Više ekonomske škole Varaždin u Fakultet organizacije i informatike koji je dovršen u lipnju 1974. godine. Navedeni Elaborat naišao je na široku stručnu i društvenu podršku pa je 28. lipnja 1974. godine Skupština interesne zajednice za financiranje usmjerenog obrazovanja u bankama, Službi društvenog knjigovodstva i osiguravajućim zavodima u SR Hrvatskoj donijela odluku kojom je prihvaćan program osnivanja kao i financiranja novoosnovanog Fakulteta.

Kako su i ostale nadležne institucije donijele pozitivne odluke zaključen je 26. srpnja 1974. godine Sporazum o udruživanju rada i sredstava u cilju konstituiranja Više ekonomske škole Varaždin u Fakultet privredne informatike kao organizacije udruženog rada visokoškolskog odgoja i obrazovanja.

Rezultat svih provedenih radnji kao i Odluka Zbora radnih ljudi od 28. lipnja 1974. godine stvorili su temelj za podnošenje Zahtjeva Sveučilištu u Zagrebu radi davanja odobrenja za prerastanje Više ekonomske škole Varaždin u Fakultet organizacije i informatike.

31

Na sjednici održanoj 3. listopada 1974. godine Odbor za nastavu i osobna pitanja razmotrio je navedeni Zahtjev te ga uz pozitivno mišljenje uputio Znanstveno-nastavnom vijeću Sveučilišta.

Pozitivan stav Odbora prihvaća i Znanstveno-nastavno vijeće Sveučilišta u Zagrebu te Zahtjev s mišljenjem o njegovoj osnovanosti proslijeđuje Sveučilišnom Savjetu Sveučilišta u Zagrebu, koji je na sjednici održanoj 15. studenoga 1974. godine dao pozitivno mišljenje o potrebi osnivanja Fakulteta organizacije i informatike u Varaždinu.

Uz davanje pozitivnog mišljenja Znanstveno-nastavno vijeće Sveučilišta u Zagrebu je na sjednici održanoj 14. listopada 1974. godine imenovalo Matičarsku komisiju za izbor nastavnika novoosnovanog Fakulteta organizacije i informatike u Varaždinu, koja je nakon provedenog postupka izbora nastavnika podnijela 17. listpada 1974. godine izvještaj o svom radu. Sve provedene radnje omogućile su da su potpisnici Sporazuma o udrživanju rada i sredstava u cilju konstituiranja Više ekonomske škole u Fakultet privredne informatike i organizacije, 9. prosinca 1974. godine potpisale Odluku o osnivanju Fakulteta organizacije i informatike u Varaždinu. Kako je 16. prosinca 1974. godine Republički sekretarijat za prosvjetu, kulturu i fizičku kulturu SR Hrvatske donio Rješenje kojim odobrava upis studenata i izvođenje nastave na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu, a temeljem Izvještaja Matičarske komisije od 17. prosinca 1974. godine stvoreni uvjeti za konstituiranje Znanstveno-nastavnog vijeća Fakulteta to su bili ispunjeni svi formalno-pravni uvjeti za početak rada novoosnovanog Fakulteta organizacije i informatike u Varaždinu.

Nakon osnivanja Fakulteta pokrenut je postupak kod Republičkog savjeta za naučni rad SR Hrvatske za njegovu verifikaciju kao znanstvenu organizaciju udrženog rada. Ovaj Savjet je na sjednici od 16. prosinca 1976. godine utvrdio da Fakultet organizacije i informatike ispunjava uvjete utvrđene odredbama Zakona o organizaciji znanstvenog rada. Temeljem toga doneseno je Rješenje o upisu Fakulteta organizacije i informatike Varaždin u registar znanstvenih organizacija udruženog rada.

Zakon o visokom obrazovanju od 1977. godine stvorio je za sve visokoškolske institucije SR Hrvatske obavezu verifikacije njihove znanstveno-nastavne i znanstvene djelatnosti. Temeljem prezentirane

32

dokumentacije Republički savjet za naučni rad SR Hrvatske utvrdio je na sjednici održanoj 27. veljače 1978. godine da Fakultet organizacije i informatike Varaždin ispunjava sve potrebne uvjete i zadržava status znanstvene organizacije udruženog rada.

Isto tako, Republički sekretarijat za prosvjetu, kulturu i fizičku kulturu SR Hrvatske temeljem provedenog postupka donio je 18. prosinca 1978. godine Rješenje kojim je utvrđeno da Fakultet organizacije i informatike ispunjava uvjete za nastavak rada kao znanstveno-nastavna organizacija udruženog rada visokog obrazovanja.

1982. godine donesen je Zakon o usmjerenom obrazovanju koji je stvorio obavezu usklađenja djelatnosti, organizacije i općih akata svih organizacija usmjerenog obrazovanja sa navedenim zakonom.

Radi toga je referendumom od 27. travnja 1983. godine donesen novi Samoupravni sporazum o udruživanju rada radnika u radnoj organizaciji Fakulet organizacije i informatike Varaždin, te na referendumu od 24. svibnja 1983. godine novi Statut Fakulteta organizacije i informatike Varaždin.

Ovi akti uz svu potrebu dokumentaciju dostavljeni su Republičkom komitetu za prosvjetu, kulturu i fizičku kulturu koji je 11. srpnja 1983. godine donio Rješenje kojim je utvrđeno da Fakultet organizacije i informatike Varaždin ispunjava sve uvjete za rad koji se temelje na odredbama Zakona o usmjerenom obrazovanju (prilog 1).

1983. godine Zajednica sveučilišta SR Hrvatske donijela je odluku o osnivanju posebnog znanstvenog područja - informacijske znanosti u okviru društveno-humanističke oblasti. Time je stvorena osnova za pokretanje radnji koje će Fakultetu omogućiti djelovanje na području osnovne orijentacije - informatici. To znači, obavljati obrazovanje profila "informatičar" (VI/1) i "diplomirani informatičar" (VII/1), kao i organizirati poslijediplomski studij, pokrenuti postupak stjecanja doktorata znanosti kao i postupak izbora u znanstveno­istraživačka zvanja na području informacijskih znanosti.

Ta činjenica uzrokovala je da je Republičkom komitetu za prosvjetu, kulturu, fizičku i tehničku kulturu u razdoblju F984.-1986. godina upućivana dokumentacija kojom se traži obrazovanje profila

33

"informatičar" i "diplomirani informatičar", te izvođenje poslijediplom­skog studija na području informacijskih znanosti.

Republički komitet za prosvjetu, kulturu, fizičku i tehničku kulturu donio je 4. prosinca 1985. godine Rješenje kojim je utvrđeno da Fakultet organizacije i informatike Varaždin ispunjava uvjete za organiziranjem i izvođenjem poslijediplomskog studija iz područja informacijskih znanosti (prilog 2.), a 8. rujna 1986. godine Rješenje kojim je utvrđeno da Fakultet organizacije i informatike Varaždin ispunjava propisane uvjete za izvođenje programa za obrazovanje profila "informatičar" i "diplomirani informatičar" (prilog 3).

Program poslijediplomskog studija utvrđen je temeljem Samoupravnog sporazuma od 28. studenoga 1985. godine između Fakulteta organizacije i informatike Varaždin, Fakulteta političkih nauka Zagreb, Pravnog fakulteta Zagreb, Filozofskog fakulteta Zadar, Više Geotehničke škole Zagreb, Arhiva Hrvatske, Nacionalne i sveučilišne biblioteke, Muzejskog dokumentacijskog centra i Referalnog centra Sveučilišta u Zagrebu, gdje je uvrđeno da je nosilac studija Fakultet organizacije i informatike Varaždin.

Zakon o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti stvorio je svim znanstvenoistraživačkim organizacijama obvezu utvrđivanja uvjeta za bavljenje znanstvenoistraživačkim radom, pa je Fakultet 15. srpnja 1986. godine podnio svu propisanu dokumentaciju temeljem koje je Republički komitet za znanost, tehnologiju i informatiku 24. srpnja 1986. godine donio Rješenje kojim je utvrđeno da Fakultet organizacije i informatike može obavljati znanstvenoistraživačku djelatnost u području ekonomije i području informacijskih znanosti (prilog 4). Isti komitet donio je 15. siječnja 1987. godine Rješenje o upisu Fakulteta u registar znanstvenoistraživačkih organizacija za znanstvenoistraživačku djelat­nosti na području ekonomije i informacijskih znanosti (prilog 5).

Sticanje svih potrebnih uvjeta stavilo je na dnevni red pitanje podjele doktorata iz područja informacijskih znanosti. Kako je u Fakultetu ocijenjeno da su ispunjeni propisani uvjeti, to je od Sveučilišta u Zagrebu zatraženo 21. lipnja 1987. godine utvrđivanje uvjeta za provođenje postupka stjecanja doktorata u području informacijskih znanosti.

34

Znanstveno-nastavno vijeće Sveučilišta u Zagrebu donijelo je na sjednici održanoj 23. listopada i 17. studenoga 1987. godine Odluku kojom se Fakultet organizacije i informatike Varaždin ovlašćuje za provođenje postupka stjecanja doktorata i izbora u znanstveno­istraživačka zvanja iz znanstvenog područja informacijske znanosti (prilog 6).

Osamostaljivanjem Republike Hrvatske doneseni su i novi Zakon o visokim učilištima i Zakon o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti. Temeljem Zakon o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti Fakultet je bio obavezan podnijeti dokumentaciju za utvrđivanje uvjeta za bavljenje znanstvenoistraživačkom dj elatnošću.

Na osnovu dostavljene dokumentacije, Ministarstvo znanosti i tehnologije Republike Hrvatske donijelo je 14. svibnja 1996. godine Rješenje kojim je utvrđeno da Fakultet ispunjava propisane uvjete za bavljenje znanstvenoistraživačkom djelatnošću, te je na osnovu navedenog Rješenja upisan u Upisnik znanstvenoistraživačkih pravnih osoba Ministarstva znanosti i tehnologije pod rednim brojem 0016/1995 u znanstvenom području društvenih znanosti (prilog 7).

Polazeći od odredaba Zakona o visokim učilištima, Fakultet je prišao izradi novog nastavnog programa sveučilišnog dodiplomskog studija informacijski sustavi, za koji je Nacionalno vijeće za visoku naobrazbu svojim zaključkom od 22. svibnja 1997. dalo pozitivno mišljenje, temeljem kojeg je Senat Sveučilišta u Zagrebu donio 16. rujna 1997. Odluku o donošenju nastavnog programa sveučilišnog dodiplomskog studija informacijski sustavi Fakulteta organizacije i informatike u Varaždinu, Sveučilišta u Zagrebu (prilog 8 i 9).

Jasno da su ovdje mogli biti spomenuti samo najznačajniji momenti u 23-godišnjem razdoblju djelovanja Fakulteta organizacije i informatike. Namjera nam je bila da prikažemo one važne događaje koji su doveli Fakultet od relativno skromnih početaka do danas priznate visokoškolske institucije, koja svojim resursima - prostor, oprema, kadrovi, modemi programi, obrazuje stručnjake koji se mogu uključiti u sve gospodarske i društvene aktivnosti u Hrvatskoj ali i u visoko razvijenim zemljama. To je garancija da pred Fakultetom, bez obzira na povremene teškoće i probleme stoji sigurnost egzistencije i daljnjeg razvoja.

35

Prilog 1.

emisi&imižgA m m txxx sm im u.REPUBLIČKI EOtHIET ZA PROSMISU SUMURC

B R O J i 2675/1-1983.:

zaitjev Fakultete organizacije i informatike u Varaždinu, 0X. £.1« Ribara br. 2 da se utvrdi da: li fakultet ispunja­va uvjete za nastavak rada prema odredbama Zakona, Repu­blički" komitet »a pzeavjetu, kulturu, fizičku i tehničku kulturu., na sjednici održanoj 11,7 »1983. godine donosi

B J l l S 5 J E1. Utvrđuje se da fakultet organizacije i

i jU o rn o tK i' u V araždinu iapur.javn . . j e t i »a rn i prema ■(■-■

-n a s ta v n a o rg a n iz a c ija usm jerenog obrazovanja zai\ ; . ■ ■ ■ ■ ' . '

vanj« za stjecanje stručne spreme šestog (?l/l) stup- njfe !. orofil 'a) ekoibmik« udruženog rada (usmjerenje! ekonomika

: c) organizacijski (usmjerenje* financijsko-računovod- stveno pdaiovaiije i-organizacija proizvodnje},-

■

ti&o}§ ;1.2. organiziranje t izvođenje programa usmjerenog obrazo­

vanja1 za. stjecanje stručne spreme sedmog (VII/1) stup­nja za profil “diplomirani ekonomist" smjeraja) ekonomika udruženog rada :£usmjeraajej ekonomikab) r S '»i (organizacije tržišnog poslo­

vanja),c) organizacijski (usmjerenoei fmancijsko-racunovod-■. - jrizaoijsfco-inforBsti-

Sko■). .O b r a z 1 o ž e n j &

Fakultet. organizacije:;±: iniorjisatike u,Varaš-- dinu, 01. I.l. Sibara;2 podnio je dopisom broj 44/9 od 9.a.1983. zahtjsv ovo« komitetu da utvrdi da'-li Fakultet ispunjava uvjete za nastavak, rada kao znanstveno-nastavni . organizacija usmjerenog obrazovanja..

Bttđaži da ja iz dokumentacije priložena uz zahtjev utvrđeno da postoji trajnija društvena potreba za . obrazovanjem radnika profila "ekonomist" i "diplomirani ckpnemist",. da su osiguran« sredstva, prostor i opresa kao

' ' ■ ■ ■ ■ ■ ■ ' ■ ' 1 ;

nu 18?. tcčka a. ".nk^is, riješeno je tcen u izie.-i rjoae:,,a.

36

«■ 2 **P o u k a o p ravnom l i j e k a «

Ovo r j e š e n j e u up ravnom p o s tu p k u j e k o n a č n o .P r o t i v ovog r j e š e n j a n e z a d o v o l jn a s t r a n k a mo­

ž e p o k r e n u t i u p r a v n i s p o r kod U pravnog su d a H rv a ts k e u r o ­k u o d 3o d a n a od d a n a p r i m i t k a r j e š e n j a .

2 . S am o u p rav n a i n t e r e s n a z a j e d n i c a u s m je re n o g o b r a z o v a n ja ek o n o m sk ih k a d r o v a ,Z a g r e b ,

3 . S k u p š t in a o p ć in e , V a r a ž d i n ,

4-. S v e u č i l i š t e u Z a g re b u ,Z a g r e Jb ,.

5 . D o k u m e n ta c i ja , o v d j e ,6 . A r h iv a , o v d j e

37

Prilog 2.

SOCIJALISTIČKA REPU BUKA HRVATSKAft *pu blffik I k o m l t « t « ? / / y ~ *

» kaNun* ffcrižls« { tohrtčitu kulturo - '

f t o / f „Bro.1-. 4o3 2 /2 -1 9 8 5 . /Zagreb, 4 .12 .1985*

Na osn ov i č lana 19o. i 243, Zakona o usmje­renom obrazovanju ("Narodne n ov in e” , b roj 2 o /1 9 8 2 ) , a na z a h tjev F a k u lte ta o r g a n iz a c ije i in form atik e u V araždinu, H epu bličk i kom itet za prosvjetu, k u ltu ru , f iz ič k u i te h n i­čku ku lturu don osi

H J E Š E N J E

1 . U tvrđuje s e da F a k u lte t o r g a n iz a c ije i in form atik e u Varaždinu isp u n java u v je te da u okviru sv o ­je d j e la t n o s t i o rg a n iz ira i iz v o d i program postd ip lom skog obrazovanja iz područja in fo rm a c ijsk ih zn a n o sti sa sm je­rovima s A r h iv is t ik a , B ib lio te č n a zn an ost, In form acijsk i s i s t e m i , K om unikologija i M uzeologija.

2 . Program postdiplom skog obrazovanja iz t o ­čke 1 . ovoga r je š e n ja o r g a n iz ir a s e i iz v o d i na osn ov i Samoupravnog sporazuma o udruživanju rada i sred s ta v a ra ­d i o r g a n iz ira n ja i izvođ en ja postd ip lom skog s t u d ija in fo r ­m acijsk ih z n a n o s t i, zaključenim 28 .11 .1985* god in e.

3* F a k u lte t o r g a n iz a c ije i in form atik e u Varaždinu može o r g a n iz ir a t i program postd ip lom skog obra­zovanja od 1 9 8 5 /8 6 . šk o lsk e g od in e , a prema o d lu c i o upi­su n adležne samoupravne in te r e sn e za jed n ice usmjerenog obrazovanja.

O b r a z l o ž e n j e

F a k u lte t o r g a n iz a c ije i in form atik e u Varaž­dinu d o sta v io je dopisom b roj 59 /7 od 2 ? .1 1 .1 9 8 5 . godine za h tjev s dokumentacijom da s e utvrde u v je t i za o r g a n iz i­ra n je i izv o đ en je programa postdiplom skog obrazovanja i z područja in fo rm a c ijsk ih zn an osti t e odobri početak rada toga s t u d ij a .

Prema d o s ta v lje n o j dokum entaciji utvrđeno je da se o r g a n iz a c ija i izvođ en je postd ip lom skog s tu d ija utvrđuje na o sn ov i č lana 2 o l . Zakona o usmjerenom obrazo­vanju t j . uz su d je lo v a n je v iš e znanstveno-naatavn ih orga­n iz a c i j a .

oamoupravni sporazum o udruživanju rade i sred sta v a rad i o rg a n iz ira n ja i izvođ en ja postdiplom skog s t u d ija in fo rm a c ijsk ih z n a n o s t i, zak lju čen j e 2 8 .1 1 .1 9 8 5 . godine između: F ak u lte ta o r g a n iz a c ije i in form atik e u V araždinu, F ak u lte ta p o l i t i č k ih nauka u Zagrebu, Pravnog fa k u lte ta u Zagrebu, F ilo zo fsk o g fa k u lte ta u Zadru, ViSe g r a fič k e šk o le u Zagrebu te Arhiva H rvatske, N acionalne i s v e u č i l i š n e b ib l io t e k e , Muzejskog dokum entacijskog centra

38

i R e fe ra ln o g c e n t r a s v e u č i l i š t a u Z a g reb u , d p o raz u acn j e k ao n o s i l a c s t u d i j a u tv r đ e n F a k u l t e t o r g a n i z a c i j e i i n f o r ­m a t ik e u V a r a ž d in u , t e u tv r đ e n e o b a v e z e s u d i o n ik a u i z v o ­đ e n ju n a s ta v e .

D o kum en tac ija s a d r ž i p o d a tk e o m a te r i ja ln im* i k a d ro v s k im u v je tim a z a iz v o đ e n je p rogram a p o s td ip lo m s k o g

o b r a z o v a n j a , t e o d lu k u o u s v a j a n ju o k v ir n o g o b ra z o v n o g p ro g ra m a i o b ra z o v n o g p r o f i l a ( m a g i s t a r i n f o r m a c i j a k ih z n a ­n o s t i ) i o d lu k u o u p i s u s t u d e n a t a u 1 9 8 5 /8 6 . š k o l s k o j g o ­d i n i na sm je ro v e ! I n f o r m a c i j s k i s i s t e m i , K o m u n iko log rja i A r b i v i s t i k a .

Ha o sn o v i d o s ta v l j e n e d o k u m e n ta c ije u tv rđ e n oj e d a s u i s p u n j e n i u v j e t i u t v r đ e n i č lan o m 1 9 o . Z akona o u s ­m je ren o m o b r a z o v a n ju t e j e r i j e š e n o k a o u i z r e c i o v o g a r j e ­š e n j a .P o u k a o p ravnom l i j e k u

Ovo r j e š e n j e u up ravnom p o s tu p k u j e k o n a č n o .P r o t i v o voga r j e š e n j a n e z a d o v o l jn a s t r a n k a

m ože p o k r e n u t i u p r a v n i s p o r kod U p rav n o g sud a H r v a ts k e u r o k u od 3o d a n a od d a n a p r i m i t k a r j e š e n j a .

- T n rrirB frrsT "*? . đ lZ u s m je re n o g o b r a z o ­

v a n ja u d j e l a t n o s t i o b r a ­z o v a n ja , z n a n o s t i , k u l tu r e i f i z i č k e k u l t u r e ,

■ egrebu ,2 a g r & b .( trg m a r š a la T i t a 1 4 ,

4 . đ k u p š t in a o p ć in e V a r a ž d in , V a r a ž d i n ,

5 . S e f e r s lin i c e n t a r S v e u č i l i š t a u Z ag reb u ,'Z a g r e b ,t r g m a r š a la T i t a 5 ,

6 . D o k u m en tac ija , o v d ,1 e ,7 . A r h iv a , o v d j e

Prilog 3.

s o e i M i t s n č K A r e p u b u k a h r v a t s k a / '* f

» • p u b l i č k i kom i tA I m pro»vl«?u kulturu RtMItu I t«hn&Sw kulturu . . /y v*/'tj

BROJ: 2 9 7 1 / 1 - 1 9 8 6 .KM * !Zagreb, 11. o 9 . 1986.

Na o s n o v i S l a n a 19o. Z ak o na o u s m j e r e n o m o b r a z o v a n j u ( N a r o d n e n o v i n e , b r o j 2 o / 1 9 S 2 ) , a n a z a h t j e vFakulteta organizacije i informatike, Republički komitet z a p r o s v j e t u , k u l t u r u , F i z i č k u i t e h n i č k u k u l t u r u na s j e ­d n i c i o d r ž a n o j 8 . 0 9 . 1 9 8 6 . g o d i n e d o n o s i

R J E Š E N J E

1. U t v r đ u j e s e d a F a k u l t e t o r g a n i z a c i j e i i n f o r m a t i k e u V a r a ž d i n u , U l i c a I . L . R i b a r a 2 , i s p u n j a v a u v j e t e z a r a d p r e ma Z a ko n u o u s m j e r e n o m o b r a z o v a n j u k a o z n a n s t v e n o - n a s t a v n a o r g a n i z a c i j a u s m j e r e n o g o b r a z o v a n j a z a :

1 . 1 . o r g a n i z i r a n j e i i z v o đ e n j e p r o g r a m a u s m j e r e n o g o b r a ­z o v a n j a z a s t j e c a n j e s t r u č n e s p r e m e š e s t o g { V I / 1) s t u p n j a o b r a z o v n o g p r o f i l a " i n f o r m a t i č a r " s m j e r : o b ­r a d a p o d a t a k a ;

1 . 2 . o r g a n i z i r a n j e i i z v o đ e n j e p r o g r a m a u s m j e r e n o g o b r a ­z o v a n j a z a s t j e c a n j e s t r u č n e s p r e m e s e d mo g t V I - J / 1 ) s t u p n j a o b r a z o v n o g p r o f i l a " d i p l o m i r a n i i n f o r m a t i ­č a r " , s m j e r : p r o j e k t i r a n j e i n f o r m a c i j s k i h s i s t e m a , i n f o r m a o i j s k o - d o k u m e n t a c i j s k a d j e l a t n o s t t e k o m u n i ­k o l o g i j a ,

O b r a z l o ž e n j e

F a k u l t e t o r g a n i z a c i j e i i n f o r m a t i k e u Va­r a ž d i n u d o s t a v i o j e ovora K o m i t e t u , d o p i s o m b r o j 6 8 / 2 ođ 1t . o 1! . 1 9 8 6 . g o d i n e , z a h t j e v da s e u t v r d i p o s t o j a n j e u v j e ­t a p r ema Z a ko n u z a o r g a n i z i r a n j e i i z v o đ e n j e p r o g r a m a Vi i V I I s t u p n j a u p o d r u č j u i n f o r m a t i k e .

Uz z a h t j e v j e p r i l o ž e n a d o k u m e n t a c i j a u s k l a d u s č l a n o m 19 o . Za k o n a o u s m j e r e n o m o b r a z o v a n j u o p o s t o j a n j u m a t e r i j a l n i h i k a d r o v s k i h u v j e t a z a r e a l i z a o iju programa navedenih u ovom rješenju.

T a k o đ e r j e d o s t a v l j e n o i r j e š e n j e R e p u b ­l i č k o g k o m i t e t a z a znanost, tehnologiju i informatiku c s t a t u s u F a k u l t e t a k a o z n a n s t v e n o - i s t r a ž i v a č k e d j e l a t n o s t u z n a n s t v e n o m p o d r u č j u i n f o r m a c i j s k i h z n a n o s t i ( b r o j o j / - 106b / 1 - 1 9 8 6 . od 2 0 . o 7 . 1 9 8 6 ) .

S o b z i r o m n a n a v e d e n o r i j e š e n o , j e k a o u i z r e c i o v o g a r j e š e n j a .

40

•>_}

P o u k a o p r a v n o m l i . j e k u :

Ovo . ' " j e s e n j e u u p r a v n o m p o s t u p k u j e k o ­n a č n o .

P r o t i v o v o g a r j e š e n j a n e z a d o v o l j n a s t r a n k a može p o k r e n u t i u p r a v n i s p o r k o d U p r a v n o g s u d a H r v a t s k e u r o k u 3 o d a n a od d a n a p r i m i t k a r j e š e n j a .

2 . S I Z u s m j e r e n o g o b r a z o v a n j a u d j e l a t n o s t i b a n k a r s t v a ,SDK, o s i g u r a n j a i m o v i n e i o s o b a , e k o n o m s k i h i k n j i g o v o d s t v e n i h u s l u g a , Z a g r e b , M e d u l i ć e v a 33

3 . S v e u č i l i š t e u Z a g r e bZ a g r e b , T r g M a r š a l a T i t a 14

4 . S k u p š t i n a o p ć i n e V a r a ž d i n

i . D o k u m e n t a c i j a , o v d j e

6 . A r h i v a

41

Prilog 4.

i i!it{kA K u k * MfiVA-IS-'«

REPUBLIČKI KOMITET ZA ZNANOST,TEHNOLOOUU i informatiku

8foj 03/3-106U/1-1986.

z«»<cb, s rpn ja 1986.

Na t e m e l j u p o d n e s k a F a k u l t e t a o r g a n i z a c i j e , ! i n f o r ­m a t i k e u V a r a ž d i n u i č l a n a 110 s t a v 1 i 2 i i l a n a 117 Za kor . ; o z n a n s t v e n o i s t r a ž i v a č k o j d j e l a t n o s t i , p r e d s j e d n i k R e p u b l i č ­kog k o m i t e t a za z n a n o s t , t e h n o l o g i j u i i n f o r m a t i k u d o n o s i

R j 6 S E N j: .£

U t v r d j u j e s e da F a k u l t e t o r g a n i z a c i j e i i n f o r m a t i k e u V a r a ž d i n u , U l i c a I . L o l e R i b a r a 2 može o b a v l j a t i z n a n s t v e n ; i s t r a ž i v a č k u d j e l a t n o s t u dva p o d r u č j a i t o :

- z n a n s t v e n o m p o d r u č j u e k o n o m i j e i- z n a n s t v e n o m p o d r u č j u i n f o r m a c i j s k i h z n a n o s t i .

0 TOME OBAVIJEST:

1. F a k u l t e t o r g a n i z a c i j ei i n f o r m a t i k e , V a r a ž d i n

2 . R e g i s t a r z n a n s t v e n i h o r ­g a n i z a c i j a u d r u ž e n o g r a ­da i z n a n . j e d i n i c a , o v d j e

3 . R e g i s t a r z n a n s t v e n i h r a d ­n i k a , o v d j e

a . S I Z - V I za z n a n o s t , Z a g r e b , O p a t i č k a 10

5 . A r h i v a , o v d j e .

<* t V f ) lij T V

KOMITETA ZA ZNANOST U I INFORMATIKU

m i r S r i e a

t'c/

42

Prilog 5.

SOCIJALISTIČKA REPUBLIKA URVTSKA • . i .REPUBLIČKI KOMITET ZA ZNANOST,

TEHNOLOCIJU I INFORMATIKUB r o j : 0 6 /1 655Z agreb , 23- o žu jk e 1987 .

Na te m e lju č la n a IM s t a v 2 Zftk >»a zn a n stv e n s.ts t r - iž lv a č k >j d j e l a t n o s t i R e p u b lič k i k o m ite t za z n a n o s t , t e h ­n o lo g i j u 1 in fo r m a tik u j e na s j e d n ic i .'držanoj 2 5 . v e l j a č o 1987. godine donio

R J E Š E N J E

U tv r d ju je se da z n a n s t v e n o is t r a ž iv a č k a o r g a n iz a c i j a

FAKULTET ORGANIZACIJE I INFORMATIKE SVEUČILIŠTA

U ZAGREBU, V a ra žd in , I .L o le R ibara 2

u p isa n a u R e g is ta r z n a n s t v e n o is t r a ž iv a č k ih o r g a n iz a c ija i j e ­d in ic a pod r e g is ta r s k im br - je r a 1 6 isp u n ja v a zakonom pv iđ j e n e u v j e t e za .b a v ij a n je z n a n s t v e n o is t r a ž iv a č k e d j e l a t ­n o s t i u p od ru čju infpr<n_aci.j,ski_h_jtnano_sjti i e k o n o m ije .

0 TOK _0BAi V I . J E S T :

1. Sa® i-upravna interesna zajed­nica znanosti SR Hrvatske.Z a jire b , O p a tič k a 10

2. Okružni privredni su,;, Z ,b3. Reijistar zn a n stv e n o is traž i­

vačkih r,rinizaci.1a i i e l i n ic a , -;vdje

« . A rh iv a , ,vti j e .

¥ R E....Đ S J E D N I K REPUBLIČKOG KOMITETA ZA ZNANOST,

TEHNOLOGIJU I INFORMATIKU

?:*. t \ d r ‘ V e i io C m S r i ć a

(j * *- ^ v t S

43

Prilog 6.

■ ■ :. . ■ ■■ i i

notstra ivi i.c ; s . * i as pr ‘edijg > v . r s zaznanost Skupštine Sveučilišta, Znanstveno-nastavno vijeće Svau-

ipads i 1 ' 198?. godine don jelo je 3vu

O D L U K U

Oviušc 'e se Fakultet organizacije i informatike u arazdmu 1; Z: / ;ij 5 1 ■ I doktora-r.os po’ ' • ja informacijskih znanosti r time đa Je Snanstveao-nas- tsvno vijece tog fakulteta kada 'provodi naveden« postupke proširu­je ■» f < •• . -a iz Irurin or*#m ’eel • a idroteko us «•.* : *i: :ost vijeća uključuju:1 . . :.'":

i''..ror̂ «̂cijsKih znanosti, predsjeda i Hepubličkog komiteta zaV . ■

i ■'

informacijskih znanosti sa Fakulteta političkih nauka u Zagrebu. i ' : ' ■ '

'•?• ? 1 V V - „ ;> .. . .. ; , »be. Lr. Josip lužul« visi znanstveni suradnik iz zna> < ’ o z p o z r ,

: * informacijskih zaaoosti sa Fravnog f n k u u- . j bagremv, atveni si adnlit u ?t. r-L-eno

grebu .

kao i ostali znanstveni radilici Stoji budu izabrani - u K.sov.r u► ** n a v s . • i • n n s U f ' - - t o . ' f . j , i

prema odlusi proširenog Znanstveno-oastavnog vijeća Fakulteta organizacije >. ir rtuntike Var« dinu.

mmm ■ i Si ■Kada Znaastveno-nastavno vijeće Fakulteta organizacije i itifor-.tt:; Ste u Varaždinu provodi postupke stjecanja doktorata znanosti i iz-' - i znan t ivaika tnanstvenoc podru -t j c i ^ oh. t a r o s t i k t ei e»is <?«st j v l j t , r ‘ t Sag

• znar ivenvfl rs i n i k a u a k l s d i - c 1 i, esc £~ a om . ttx ,

o s i stupa ia snagu i IUt|Hnt1 ć e o b j a v l j e n a . Uvi i-.om ''flKL.

Prilog 7.

I a. I l I 1', '

v *2f ia . o m d o . o t - 7&REPUBLiKA HRVATSKA

MINISTARSTVO ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE K d d - j

£<fo-oz, 0 '“ rit ; Vrij$02 '?-?<& - \"2.Klasa: 640-02/96-01/061

Ur. broj: 633-016 01/96 2Zagreb, 14. svibnja 1996.

Na temelju članka 19.i 27. stavka 1. Zakona o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti, (N.N. br. 96/93 i br. 34/94. - ispravak) ministar znanosti i tehnologije, donosi

U Upisnik znanstvenoistraživačkih pravnih osoba Ministarstva znanosti i tehnologije upisuje se fakultet

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU,FAKULTET ORGANIZACIJE I INFORMATIKE

Varaždin, Pavlinska 2

pod rednim brojem 0016/1995. god, u znanstvenom podničju društvenih znanosti.

Sveučilište u zagrebO, Fakultet organizacije i informatike, Varaždin, Pavlinska 2., podnjeo je zahtjev i dokumentaciju propisanu člankom 27. i 29. stavkom 1. Zakona o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti (N.N.br. 96/93 i br. 34/94 - ispravak) i Pravilnikom o Upisniku znanstvenoistraživačkih pravnih osoba Ministarstva znanosti i tehnologije {N.N. br.44/95).

Na temelju mišljenja stručnog povjerenstva koje je ustanovilo da podnositelj zahtjeva ispunjava osnovne prostome, osobne tehničko- tehnološke, sigurnosne i druge standarde za vrsnu izvedbu znanstvenoistraživačke djelatnosti donio sam rješenje kao u dispozitivu.

R J E Š E NJ E

O b r a z I o ž e nj e

Dostaviti:1. Fakultet organizacije i informatike

Varaždin, Pavlinska 2,2 Zbirka isprava-ovdje3. Arhiva

Sirossmflverov Uj. -I, IlARH) 7.Hpafo fcl. U1 459 44 44 tik* 01 449 44 69 K-naul u rciiV* 7U«nrea.hr

45

Prilog 8.

REPUBLIKA HRVATSKA NACIONALNO VIJEĆE ZA VISOKU NAOBRAZBU

10000 Zagreb, Strtwmaytrov trg 4, TeUfax: ++385-01-430-432

Klasa: <SOMl/97-O2»07 Broj: 533-08-97-52*Zagreb, 26. svibnja 1997.

Nadonatao vijeće za visoko n o t e * « , slijedom 25. danka svog Poslovnika i 132. Baska Zatona ovisokim uHliMma (proa&dmi teka, N.N. br 59/96), na 36. sjednid održanoj 22. svibnja 1997.godine, nakon Sto je razmotrilo nastavni program svettžSMfec« dodiplomskog studijasustavi" na Fakultetu organizacije i ijstaratfce u Varaždinu SvcučUtfta u Zagreb«, đemjdto jes&jedfeći

Z A K L J U Č A K

1, Uvidom u nastavni program sveučiiiSoog dodipkmtdcog stadija "Informacijski sastavi" naFakultet« organizacije i informatike u Varaždina SveodliSta u Zagrebu koji je sastavljač nastavnog progonu trebao uskladiti sa Zatojuamni Nadrmal»iogvysća»27. ijsdafce održan® 11. srpnja 1996. godine (Klas»:«02.l 1/96-02*07; Buj; 533-OS-96-239; od 15. srpnja 1996. godine). zaključuje »t da je prcdlagni u glavnim odmtekama uskladio oastnvni program * miBjage«n Basova straSnog pmjonaalva i zskljaaomNimiaiialiMgviioća.

X Slijedom navedenoga daje se pozitivno mišljenje n*aavnom programu svcućiliiaogdodiptanakoft stadija “Informacijski sustavi' na Fakultetu organizacije i informatike n Varaždinu SveučUKU u Zagreb«.

X O v ^ “?#fer1jiMfožr i ito ffii h* t i a p r a m e n a tmMksn&&

usHadtaog m sttm eg programa bude u skladu sa zak(ju£dnut Nadonalnog vijeća at visoku naobrazbu.

46

Prilog 9.

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU S E N A T

Broj: 01-44/81-1997.Zagreb, 19, rujna 1997.

Na temelju članka 112. Zakona o visokim učilištima (Narodne novine 59/%) i članica 33. Statuta Sveučilištu u Zagrebu, sukladno zaključku Senata od 16. rnjna 1997. t pasivnom mišljenju Nacionalnog viječa za visoku naobrazbu od 22. svibnja, $997. (klasa; 602-11 /97-02/D07; ur.broj: 533- 08-97-528) donijeta je

O D L U K Ao nastavnom program u s

Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu SveučSifta u Zagrebu

1. Donosi se nastavni program sveučUišuoga dodiplomskog studija informacijski sustavi Fakulteta organizacije i informatike u Varaždinu Sveučilišta u Zagrebu. Program je sastavni dio ove odluke.

2. Ova odluka stopa na snagu danom donošenja.

Odluka se dostavlja;1. Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu

Sveučilišta u Zagrebu,2. Prorektoru za nastavu i studente,3 Pismohrani,

- ■•:r. i, ,’.

2106-02Fakultet 0 ' : - ' - j i u:..; uv.v

! ' "'"i, 2 3 o f . f } ~

BR-M09® Zagreb, T rs marlai* Trta 14, Cimati* - TeWe® (3*51) 45 i 4 315; TOefOa (3m l ) 37 *1 3«

47

Dr. sc. Tihomir Hunjak, docent

DODIPLOMSKA NASTAVA

U ovom radu navode se podaci o dodiplomskoj nastavi na Višoj ekonomskoj školi i Fakultetu organizacije i informatike. U prvom dijelu teksta navode se podaci o broju upisivanih studenata po školskim godinama i po smjerovima, u drugom podaci o broju diplomiranih studenata, dok se u trećem dijelu opisuju nastavni planovi po kojima se studiralo. Detaljnije su obrađeni nastavni planovi po kojima se danas studira na Fakultetu.

1. Upisi studenata na Višu ekonomsku školu i Fakultet organizacije i informatike

U monografiji1 su detaljno prikazani podaci o upisima u Višu ekonomsku školu za razdoblje 1962-1973. Zbog toga se ovdje za to razdoblje navode samo ukupni podaci o broju upisanih studenata u pojedine školske godine svih smjerova .

Tablica 1: Upisi studenata u Višu ekonomsku školu u razdoblju1962-1973.

USM JERENJEREDOVITI STUDIJ IZVANREDNI STUDIJ

1 god. 2 god. 1 god. 2 god.

0 i EOUR 855 440 2173 513T 458 168 1957 1191I 447 242 971 563F 80 74 2454 835

i| EUP - - 179 140| Ukupno:________ 1840 924 7734 3242

0 i EO UR - Opće i Ekonom ika OUR-a T - O rganizacija tržišnog poslovanja1 - Inform atičkoF - O rganizacija računovodstvenog i financijskog poslovanja EU P - Ekonom ist u poljoprivredi

1 Dvadeset godina ekonomskog i informatičko-organizacijskog studija u Varaždinu, Varaždin, 1982.

49

Osnivanjem Fakulteta organizacije i informatike neki od postojećih smjerova na VEŠ prerasli su u četverogodišnji studij, a pojavila su se i nova usmjeenja. U tablici 2 navode se podaci o broju upisanih studenata u različite smjerove i godine studija za razdoblje od osnivanja Fakulteta do danas.

Iz te tablice vidljivo je da su školske 1990/91. godine posljednji put upisani redovni studenti na jedno usmjerenje koje nije informatičko.

Školska 1991/92. godina značajna je po tome da su te godine posljednji put upisani studenti na četverogodišnji izvanredan studij. Od te godine na Fakultetu se u statusu izvanrednog studenta može studirati samo na dvogodišnjem studiju smjera Obrada podataka, i to do gašenja tog studija upisom posljednje generacije studenata u školskoj godini 1997/98.

Važno je također naglasiti da je upis u prvu godinu studija školske 1992/93. godine izvršen po obnovljenim nastavnim planovima i programima koji se prikazuju u trećem dijelu rada.

Tablica 2: Broj upisanih studenata u pojedine školske godine za raz dobije od 1974 - 1997.

Šk. U sm je R E D O V IT I S T U D IJ IZ V A N R E D N I S T U D IJ

god -re n je I. i i . III . IV. U kupno I. II. III . IV. U ku p n o

EOUR - 38 - - 38 - 6 - - 6OTP 107 - - - 107 711 114 - - 825

r- I 159 61 - - 220 108 31 43 - 182O FR 80 - 40 - 120 316 190 - - 506

PO - - 80 - 80 - - 153 - 153

U 346 99 120 - 565 1135 341 196 ... . 1672

OTP 156 38 - - 194 1351 155 - - 1506kO I 207 80 26 17 330 226 35 60 10 331*/-> OFR 107 16 - - 123 622 96 73 - 791Os PO - - 77 29 106 - - 210 50 260

U 470 134 103 46 753 2199 286 343' 60 2888

OTP 154 64 - - 218 993 220 - - 1213

I 126 145 51 17 339 246 41 47 16 350—vc OFR 57 69 - - 126 443 126 112 45 726Cn PO - - 67 31 98 - - 273 86 359

U 33 /

OO 118 48 781:: 3682 387 -32 147

50

Tablica 2. (nastavak)

Šk. U sm je­ R E D O V IT I S T U D IJ IZ V A N R E D N I S T U D IJ

god re n jeI. II. III . IV. U kupno I. II. III . IV . U k upno

OTP 107 62 - - 169 834 233 - - 106700 I 159 77 93 35 364 135 79 56 20 290

r - OFR 62 35 - - 97 517 117 116 62 812o \ PO - - 113 45 157 - - 302 61 363

U o s 1 M 206 80 787 1486 429 474 143EOUR 60 - - - 60 114 - - - 114OTP 81 86 81 - 248 86 53 148 - 287I 60 74 62 67 263 56 7 85 18 166

r-ON OFR - 38 23 - 61 74 42 87 54 257r-H PO - - 73 73 146 100 - - 169 269

U 201 198 239 140 778J 430 102 320 241 1093EOUR 76 37 - - 113 59 21 - - 80OTP - 53 58 44 155 83 89 216 58 446

ooo I 68 60 36 36 200 55 25 70 27 177On OFR 66 5 27 16 114 77 90 60 51 278On PO - - - - - - - - 40 40

P - - - - - 65 9 - - 74U ; 210 155 121 96 582 339 234 336 176 1095EOUR 76 81 29 - 187 - 30 46 - 76OTP - 10 81 55 146 105 100 214 53 472

r—* I 87 66 52 47 252 54 24 73 10 161O OFR 58 30 15 24 127 84 67 58 9 218G\ PO - - - - - - - - - -

P - - - - - 103 14 - - 117U 221: 187 177 126 711 346 235 391 72 1044EOUR - 64 50 21 135 - 16 47 7 70OTP 76 1 38 73 188 77 78 240 78 473

<NOO I 75 40 55 45 215 50 27 57 39 173

OFR 51 37 23 18 129 94 50 82 26 252a s PO - - - - - - - - - -

P - - - - - 99 38 - - 137U 202 142 166 .157. 667 320 209 426 150 1105

51

Tablica 2. (nastavak)

52

Tablica 2. (nastavak)

Šk. U sm je­ R E D O V IT I S T U D IJ IZ V A N R E D N I S T U D IJ

god re n jeI. II. III . IV. U kupno I. II. III . IV. U k upno

EO U R - 26 19 1 46 - 6 - 4 10OTP - 6 27 60 93 - - 110 100 210

oo I - - - 11 11 - - - 9 9

ooOs

OFR - - - 1 1 - - - 10 10OP 50 - - - 50 50 34 - - 84PIS 190 72 45 47 354 50 5 32 2 89U 240 104 91 120 ž y š i i j# f e 100 45 142 125 412

EO UR - 11 12 19 42 - - 15 1 16OTP - - - 38 38 - - - 66 66

On I - - - - - - - - - -

00OOOn

OFR - - - - - - - - - -

OP 50 21 - - 71 50 33 - - 83PIS 200 58 57 33 348 50 5 29 4 86U 250 90 69 90 499 ,100 36 44 71 251

OP 60 69 - - 129 50 16 - - 66o PIS 220 130 58 54 462 50 12 29 4 95On EOUR - - 9 11 20 - - 16 2 18On OTP - - - 10 10 - - - 63 63

U ,2 8 0 199 67 75 621

o

28 45 69 . 242OP 77 72 - - 149 50 57 - - 107

Os PIS 242 140 85 46 513 49 9 10 4 72OsOs EOUR - - - 8 8 - - 5 5

U 319 212 '85 54 670 99 66 10 9 184

OP 77 167 - - 244 34 43 - - 77O PIS 284 194 124 49 651 51 2 7 6 66OsOs EOUR - - - - - - - - 6 6

U 361 361 .124 49 895 85 45 ,77 1 2 149OP 82 137 - - 219 42 29 - - 71

Os(NOsOs

PIS - 206 125 76 407 - 8 13 1 28IS 276 - - - 276 - - - - -

r-Hu . 358 343 125 76 902 42 37 13 , 7 99

OP 75 26 - - 101 56 2 - - 58On PIS - - 104 60 164 - - 6 - 6OsO IS 267 139 - - 406 114 1 - - 115

u .342 165 104 60 671 170 3 6 - 179

53

Tablica 2. (nastavak)

Šk.god

Usmje­renje

REDOVITI STUDIJ IZVANREDNI STUDIJ

I. II. III. IV. Ukupno I. II. III. IV. Ukupno

1994

/95 OP 163 60 - - 223 65 - - - 65

IS 237 146 96 148 627 - - 1 4 5

u 400 206 06 65 - 1 4

1996

/97.

19

95-9

6.

OP 68 92 - - 160 28 - - 111

IS 230 182 149 100 661 - 5 1 5 11

! ' 298 274 149 821 83 *33 1 5

OP 62 66 - - 128 50 21 - - 71

IS 214 123 9 89 520 - 3 3 - 6

u 276 189 94 89 648 50 24 3 - 77

1997

/9. OP 45 54 - - 99 47 41 - - 88

IS 195 115 95 101 508 - 2 2 2 6

r 169 95 101 688 43 94

O zn ak a usm jeren ja:EO UR - Ekonom ika organizacija udruženog radaOP - O brada podatakaOTP - O rganizacija tržišnog poslovanjaPIS - Projektiranje inform acijskih sustavaIS - Inform acijski sustaviPO - O rganizacijsko-poslovnoO FR - O rganizacija financijskog i računovodstvenog poslovanja I - O rganizacijsko-inform atičkoP - O rganizacija proizvodnje

2. Diplomirani studenti Više ekonomske škole i Fakulteta organizacije i informatike

Za stjecanje više ili visoke stručne spreme potrebno je da student uz sve položene ispite i izvršene sve propisane obveze izradi i obrani diplomski rad. Do devedesetih godina studenti su mogli upisati dvogodišnji studij, diplomirati i nastaviti studij te diplomirati na četverogodišnjem studiju. Uvedenim promjenama u režim studija,

54

diplomanti V I/1 stupnja studija ne mogu više nastaviti studij na V II/1 stupnju, već svi oni koji žele diplomirati na VII/1 stupnju studija moraju ponovno upisati I. godinu studija.

U tablicama 3. i 4. prikazan je ukupan broj diplomanata Više ekonomske škole i Fakulteta organizacije i informatike za dvo- odnosno četverogodišnji studij po godinama i usmjerenjima za razdoblje od 1964. do 1997. godine.

Tablica 3. Diplomirani studenti na VI/1 stupnju studija po godinama iusmjerenjima

U S M J E R E N J E

God

ina

Opć

e i

Eko

nom

ika

OU

R-a

Trž

išno

Fin

anci

jsko

Info

rmat

ičko

Eko

nom

ist

u po

ljop

rivr

edi

Org

aniz

acij

apr

oizv

odnj

e

Obr

ada

poda

taka

UK

UP

NO

1964. 31 311965. 55 551966. 66 661967. 36 361968. 45 4 491969. 38 17 551970. 73 4 34 1 821971. 28 1 24 6 1 601972. 40 16 65 28 30 1791973. 43 29 82 77 19 2501974. 80 85 158 170 15 5081975. 24 30 30 27 1 1121976. 55 74 121 47 2971977. 20 85 83 20 1 2091978. 42 72 52 27 3 1961979. 8 82 44 15 1491980. 10 121 94 44 2691981. 28 186 136 70 7 4271982. 32 110 69 36 12 2591983. 39 67 60 32 21 2191984. 16 52 33 40 17 1581985. 18 69 28 27 7 1491986. 12 59 23 20 6 1201987. 13 50 12 11 4 901988. 9 38 3 2 17 691989. 9 48 17 761990. 80 26 106

55

Tablica 3. (nastavak)

U S M J E R E N J EG

odin

a

Opć

e i

Eko

nom

ika

OU

R-a

Trž

išno

Fin

anci

jsko

Info

rmat

ičko

Eko

nom

ist

u po

ljop

rivr

edi

Org

aniz

acij

apr

oizv

odnj

e

Obr

ada

poda

taka

... --

UK

UP

NO

1991. 7 68 751992. 32 321993. 23 231994. 138 1381995. 134 1341996. 52 521997. 49 49

UKUPNO: 830 1365 1172 700 70 70 560 4767

Tablica 4. Diplomirani studenti na VIF1 stupnju studija ____________po godinama i usmjerenjima____________

U S M J E R E N J E

God

ina

Org

aniz

acijs

kopo

slov

no

Info

rmat

ičko

Fina

ncijs

ko

Trž

išno

Eko

nom

ika

OU

R-a

PIS

UK

UPN

O

1976. 23 3 261977. 40 17 . 571978. 85 28 44 1571979. 116 50 45 2111980. 128 72 71 22 2931981. 74 57 49 56 2371982. 50 48 152 4 2541983. 9 63 30 107 33 2421984. 54 42 73 49 2181985. 36 28 75 26 1651986. 31 22 63 10 1261987. 39 15 77 9 1401988. 28 11 86 9 4 1381989. 25 25

56

Tablica 4. (nastavak)

U S M J E R E N J EG

odin

a

Org

aniz

acijs

kopo

slov

no

Info

rmat

ičko

Fina

ncijs

ko

Trž

išno

Eko

nom

ika

OU

R-a

PIS

UK

UPN

O

1990. 61 18 45 1241991. 29 12 52 931992. 26 5 47 781993. 4 2 27 331994. 13 10 84 1071995. 84 841996. 1 122 1231997. 62 62

UKUPNO: 475 529 405 869 188 527 2993

Iz navedenih podataka proizlazi da je u razdoblju od 35 godina na Višoj ekonomskoj školi i Fakultetu organizacije i informatike u svim usmjerenjima, na dvo- i četverogodišnjem studiju, diplomiralo ukupno 7760 studenata.

To je velik broj više i visokoobrazovanih stručnjaka ekonomskih i informatičkih profila koji predstavlja izuzetan kadrovski potencijal uz rješavanje gospodarskih i drugih problema na širem području Republike Hrvatske, čime je ostvarena svrha osnivanja i rada ove visokoškolske institucije.

3. Nastavni planovi

Nastavni planovi po kojima se izvodila nastava na Fakultetu organizacije i informatike do 1981/82. godine iscrpno su prikazani u navedenoj monografiji. Zbog toga će se ovdje prikazati samo nastavni planovi od školske 1982/83. - 1997/98. godine.Na Fakultetu organizacije i informatike 1982. godine postojali su sljedeći smjerovi i usmjerenja:

57

Smjer: EKONOMIKA UDRUŽENOG RADAUsmjerenje: Ekonomika OUR-a

Smjer: RAZMJENA I TRŽIŠTEUsmjerenje: Organizacija tržišnog poslovanja

Smjer: ORGANIZACIJSKIUsmjerenje: Organizacija računovodstvenog i financijskog

poslovanjaOrganizacija proizvodnje (samo VI. stupanj stručnosti)

Smjer: INFORMATIKAUsmjerenje: Organizacij sko-informatičko

U nastavku se daju popisi nastavnih disciplina za navedena usmjerenja:

Tablica 5. Nastavne discipline usmjerenja EKONOMIKA OUR-a

I . G O D I N A S T U D I J A

0 Marksistička filozofija isociologija

0 Politička ekonomija0 Ekonomika u udruženom radu0 Matematika0 Općenarodna obrana i

društvena samozaštita SFRJ I

0 Strani jezik I 0 Privredno pravo 0 Organizacij a u udruženom

radu0 Osnove tržišnog poslovanja 0 Tjelesni odgoj

58

II. GODINA STUDIJA

0 Organizacija u udruženom 0 Osnove informatikeradu 0 Računovodstvo OUR-a

0 Statistika 0 Tehnologija s poznavanjem0 Poslovne financije robe0 Općenarodna obrana i 0 Tjelesni odgoj

društvena samozaštita SFRJ0 Strani jezik II

III . G O D IN A S TU D IJA

0 Ekonomika SFRJ 0 Teorija sistema i kibernetika0 Matematičke metode 0 Organizacija računovodstva i0 Ekonomska analiza računovodstvenih informacija

poslovanja 0 Samoupravno planiranje0 Organizacija proizvodnje 0 Financije0 Organizacija obračuna 0 Organizacija tržišnog

poslovanja poslovanja

IV . G O D IN A S T U D IJA

0 Operacijska istraživanja 0 Suvremene ekonomske teorije0 Istraživanje i projektiranje 0 Međunarodni marketing

organizacije 0 Teorija tržišta i politika cijena0 Poslovna politika organizacija 0 Organizacija stručnog rada

udruženog rada 0 Praktičan rad0 Sistem informiranja i

odlučivanja u udruženom radu

59

Tablica 6. Nastavne discipline usmjerenja ORGANIZACIJA TRŽIŠNOG POSLOVANJA

I. GODINA STUDIJA

0 Marksistička filozofija i 0 Organizacija u udruženomsociologija radu

0 Politička ekonomija 0 Osnove tržišnog poslovanja0 Ekonomika u udruženom radu 0 Općenarodna obrana i0 Matematika društvena samozaštitaa SFRJ I0 Privredno pravo 0 Strani jezik I

0 Tjelesni odgoj

II. GODINA STUDIJA

0 Organizacija u udruženom 0 Tehnologija s poznavanjemradu robe

0 Statistika 0 Organizacija i ekonomika0 Poslovne financije robnog prometa0 Pravo subjekata u poslovanju 0 Općenarodna obrana i

s inozemstvom društvena samozaštita SFRJ II

0 Osnove informatike 0 Strani jezik II0 Računovodstvo OUR-a 0 Tjelesni odgoj

III. GODINA STUDIJA

0 Ekonomika SFRJ 0 Samoupravno planiranje0 Matematičke metode 0 Istraživanje tržišta i politika0 Ekonomska analiza priozvoda

poslovanja organizacija 0 Organizacija i komuniciranjeudruženog rada s tržištem i psihologija

0 Organizacija proizvodnje prodaje0 Organizacija tržišnog 0 Teorija sistema i kibernetika

poslovanja

60

IV. GODINA STUDIJA

0 Operacijska istraživanja 0 Međunarodni marketing0 Istraživanje i projektiranje 0 Teorija tržišta i politika cijena

organizacije 0 Organizacija transporta,0 Poslovna politika organizacija špedicije i osiguranja

udruženog rada 0 Organizacija stručnog rada0 Sistem informiranja i 0 Praktičan rad

odlučivanja u udruženom radu

Tablica 7. Nastavne discipline usmjerenja ORGANIZACIJA RAČUNOVODSTVENOG I FINANCIJSKOG POSLOVANJA

I . G O D I N A S T U D I J A

0 Marksistička filozofija i 0 Organizacija u udruženomsociologija radu

0 Politička ekonomija 0 Računovodstvo OUR-a0 Ekonomika u udruženom radu 0 Općenarodna obrana i0 Matematika društvena samozaštita SFRJ I0 Privredno pravo 0 Strani jezik I

0 Tjelesni odgoj

I I . G O D I N A S T U D I J A

0 Organizacija u udruženom 0 Kontrola financijskogradu poslovanja

0 Statistika 0 Općenarodna obrana i0 Poslovne financije društvena samozaštita SFRJ II0 Osnove informatike 0 Strani jezik II0 Osnove tržišnog poslovanja 0 Tjelesni odgoj0 Organizacija i tehnika platnog

prometa

61

III. GODINA STUDIJA

0 Ekonomika SFRJ 0 Matematičke metode 0 Ekonomska analiza

poslovanja 0 Organizacija proizvodnje 0 Organizacija obračuna

poslovanja i kibernetika

0 Organizacija računovodstva i računovodstvenih informacija

0 Samoupravno planiranje 0 Financije 0 Teorija sistema

I V . G O D I N A S T U D I J A

0 Operacijska istraživanja 0 Istraživanje i projektiranje

organizacije 0 Poslovna politika OUR-a 0 Sistem informiranja i

odlučivanja u udruženom radu

0 Bankarstvo0 Teorija tržišta i politika cijena 0 Financiranje i ekonomsko-

financijski odnosi u OUR-u 0 Organizacija stručnog rada 0 Praktičan rad

Tablica 8. Nastavne discipline usmjerenja ORGANIZACIJA PROIZVODNJE

I . G O D I N A S T U D I J A

0 Marksistička filozofija i 0 Organizacija proizvodnje isociologija tehnološki procesi

0 Politička ekonomija 0 Općenarodna obrana i0 Ekonomika u udruženom radu društvena samozaštita SFRJ I0 Matematika 0 Strani jezik I0 Privredno pravo 0 Tjelesni odgoj0 Organizacija u udruženom

radu

62

0000000

0

00000

00

000

II. GODINA STUDIJA

Ekonomika SFRJ 0 Priprema i upravljanjeStatistika proizvodnjomPoslovne financije 0 Općenarodna obrana iStudij i vrednovanje rada društvena samozaštita SFRJ IIOsnove informatike 0 Strani jezik IIRačunovodstvo OUR-a 0 Tjelesni odgojOsnove tržišnog poslovanja

Tablica 9. Nastavne discipline usmjerenja ORGANIZACIJSKO-INFORMATIČKO

I . G O D I N A S T U D I J A

Marksistička filozofija i sociologija Politička ekonomija Ekonomika u udruženom radu Matematika Privredno pravo Organizacija u udruženom radu

0 Osnove informatike iprogramiranja

0 Općenarodna obrana idruštvena samozaštita SFRJ I

0 Strani jezik0 Tjelesni odgoj

I I . G O D I N A S T U D I J A

StatistikaOrganizacija u udruženom raduRačunovodstvo OUR-a Osnove tržišnog poslovanja Programski jezici

0 Organizacija elektroničke obrade podataka s analizom sistema

0 Općenarodna obrana idruštvena samozaštita SFRJ II

0 Strani jezik II 0 Tjelesni odgoj

63

III. GODINA STUDIJA

0 Ekonomika SFRJ 0 Matematičke metode 0 Ekonomska analiza

poslovanja 0 Organizacija proizvodnje 0 Teorija sistema i kibernetika

I V .

0 Operacijska istraživanja 0 Organizacija stručnog rada 0 Sistem informiranja i

odlučivanja u udruženom radu 0 Metode simulacije i

prognoziranja

0 Operativni sistemi 0 Arhitektura kompjutorskih

sistema 0 Struktura i organizacija

podataka

0 Informaciono-dokumentacione metode i sistemi

0 Projektiranje i izgradnja informacijskih sistema

0 Praktičan rad

Za razvoj Fakulteta značajna je i 1984. godina. Te godine je u oblast društveno-humanističkih znanosti uvedeno novo znanstveno područje pod nazivom Informacijske znanosti. Na temelju toga Programski savjet za ekonomiju, trgovinu i ugostiteljstvo utvrdio je smjerove studija informatičke struke, te predložio okvirne obrazovne programe za studij informatike koje je 1985. godine usvojila Skupština SlZ-a u djelatnosti bankarstva, Službe društvenog knjigovodstva i osiguranja.

Tablica 10. Nastavne discipline smjera PROJEKTIRANJE INFORMACIJSKIH SISTEMA (VIE1 stupanj)

I . G O D I N A S T U D I J A

0 Sociologija 00 Politička ekonomija 00 Osnove informatike 00 Matematika0 Statistika 00 Ekonomika udruženog rada 0

Organizacija udruženog rada Strani jezik I Općenarodna obrana i društvena samozaštita SFRJ I Engleski za informatičare Tjelesni odgoj

64

II. GODINA STUDIJA

0 Znanost o informaciji 0 Pravo za informatičare0 Matematičke metode 0 Općenarodna obrana i0 Komunikologija društvena samozaštita II0 Metode programiranja i 0 Strani jezik II

programski jezici I 0 Engleski za informatičare0 Građa računarskih sistema 0 Tjelesni odgoj0 Organizacija obrade podataka

s analizom sistema

I I I . G O D I N A S T U D I J A

0 Strukturiranje i organiziranje 0 Socijalna psihologija za0 Teorija informacijskih informatičare

sistema 0 Projektiranje informacijskih0 Operacijska istraživanja sistema0 Metode programiranja i 0 Operativni sistemi

programski jezici II 0 Teorija organizacije0 Teorija klasifikacije 0 Teorija odlučivanja

I V . G O D I N A S T U D I J A

0 Oblikovanje baza podataka 0 Informacijski sistemi0 Informacijsko- računovodstva i financija

dokumentacijski sistemi i 0 Metode simulacije imikrografija prognoziranja

0 Društveni informacijski 0 Izborni predmet:sistemi Informacijski sistemi

0 Mreže računala društveno-političkih0 Projektiranje organizacije zajednica ili0 Informacijski sistemi u Informacijski sistemi u

proizvodnji bankarstvu i osiguranju0 Informacijski sistemi

marketinga

65

Tablica 11. Nastavne disciplinr smjera OBRADA PODATAKA (VI/1 stupanj)

I . G O D I N A S T U D I J A

0 Politička ekonomija 0 Osnove informatike0 Sociologija 0 Strani jezik I0 Ekonomika udruženog rada 0 Osnove općenarodne obrane i0 Organizacija udruženog rada društvene samozaštite SFRJ I0 Statistika 0 Tjeiesni odgoj0 Matematika

I I . G O D I N A S T U D I J A

0 Informacijsko- 0 Operativni sistemidokumentacijski sistemi i 9 Društveno informacijskimikrografija sistem

0 Metode programiranja i 9 Pravo za informatičareprogramski jezici I 9 Strani jezik II

0 Komunikologija 9 Općenarodna obrana i0 Građa računarskih sistema društvena samozaštita SFRJ II0 Organizacija obrade podataka 9 Tjelesni odgoj

s analizom sistema

Fakultet je imao pravo upisivati i neke ekonomske smjerove. Tako su 1986/87. upisani studenti na prvu godinu studija smjera Ekonomika OUR-a po sljedećem nastavnom planu:

Tablica 12. Nastavne discipline smjera EKONOMIKA OUR-A

I . G O D I N A S T U D I J A

9 Politička ekonomija I 9 Osnove računovodstva9 Sociologija 9 Osnove općenarodne obrane i9 Matematika za ekonomiste društvene samozaštite SFRJ I9 Osnove statistike 9 Strani jezik I9 Osnove informatike 9 Tjelesni odgoj

66

II. GODINA STUDIJA

0 Politička ekonomija II 0 Osnove ekonomske analize0 Ekonomika Jugoslavije 0 Osnove općenarodne obrane i0 Ekonomika privrednih društvene samozaštite SFRJ II

organizacija 0 Strani jezik II0 Organizacija rada 0 Tjelesni odgoj0 Teorija tržišta i cijena

I I I . G O D I N A S T U D I J A

0 Monetarno-kreditna teorija i 0 Poslovne financijepolitika 0 Tržišno poslovanje

0 Javne i društvene financije 0 Operacijska istraživanja0 Ekonomika međunarodne 0 Privredno pravo

razmjene 0 Ekonomska kibernetika0 Suvremene ekonomske teorije 0 Računovodstvo troškova

V . G O D I N A S T U D I J A

0 Društveno planiranje0 Ekonomska analiza

poslovanja 0 Poslovna i razvojna politika 0 Ekonomika i organizacija

proizvodnje 0 Vrednovanje rada0 Projektiranje organizacije

0

000

Projektiranje inforamcijskih sistemaTehnologija s poznavanjem robeOrganizacija računvoodstvaBankarstvoKontrola i revizija

Kao rezultat potrebe da se osuvremeni nastava na Fakultetu izrađeni su obnovljeni nastavni planovi i programi za smjerove Informacijski sustavi i Obrada podataka, po kojima je izvođena nastava od školske 1992/93. do 1996/97. godine.

Zajednička karakteristika ovih nastavnih planova je ta da su u njima uvedeni izborni predmeti i neobvezatni predmeti.

U nastavku je prikazan smjer Obrada podataka.

67

Obnovljeni nastavni plan i obrazovni program za smjer OBRADA PODATAKA

Tablica 13. Pregled nastavnih disciplina I. godine studija

Rednibroj N astavna disciplina Ukupno

Satnica po sem estruI. II.

1. Inform atika 90 4+2 -

2. M atem atika 90 2+1 1+23. V jerojatnost i statistika 90 2+1 1+24. Osnove gospodarstva 90 3+3 -

5. Organizacija poduzeća 90 2+1 1+26. K om unikologija 90 2+1 1+27. Osnove program iranja 90 - 3+38. O peracijski sustavi 60 - 2+29. Engleski za inform atičare 60 1 + 1 1+110. Izborni predmeti 15011. Tjelesna i zdravstvena kultura 60 0+2 0+2

12. U KUPNO SATI NASTAVE 900+60 450+30 450+30

Izvor: Obnovljeni nastavni plan i obrazovni program za smjer Obrada podataka, FOI Varaždin, Varaždin, 1994.

Tablica 14. Pregled nastavnih disciplina II. godine studija

Rednibroj N astavna disciplina Ukupno

Satnica po semestru" III. IV.

1. Ekonom ika poduzeća 90 2+1 1+22. Organizacija obrade podataka 90 2+1 1+2

3. M etode program iranja i program ski60 2+2jezici

4. Građa računalskih sustava 60 2+2 -

5. Strukturiranje poslovnih inform acija 90 2+1 1+26. M odeli podataka 60 2+2 -

7. U pravljanje bazam a podataka 60 - 2+28. Inform acijski sustavi 60 - 2+29. Računalske kom unikacije 60 2+2 -

10. Engleski za inform atičare 60 1 + 1 1 + 111. Izborni predm eti 15012. N eobvezatni predm et 6013. T jelesna i zdravstvena kultura 60 0+2 0+2

14. UKUPNO SATI NASTAVE 900+60 450+30 450+30

Izvor: Obnovljeni nastavni plan i obrazovni program za smjer Obrada podataka, FOI Varaždin, Varaždin, 1994.

68

Tablica 15. Popis izbornih predmeta

P r e d m e t Sati nastave

1.I. god in a stud ija:

Strani jez ik I 902. Inform acijsko-dokum entacijski sustavi i m ikrografija 603. Tehnološki sustavi 604. O blikovanje teksta i slike 60

5.II. god in a stud ija:

Strani jez ik II 906. Pravo za inform atičare 607. E lektronička razm jena podataka 608. O rganizacija zaštite u inform atici 609. A utom atizacija uredskog poslovanja 60

Tablica 16. Popis neobvezatnih predmeta

P r e d m e t Sati nastave1. Kultura govorenja i pisanja 602. Zem ljopisni inform acijski sustavi 603. U vod u stručni i znanstveni rad 60

Obnovljeni nastavni plan i obrazovni program za smjerINFORMACIJSKI SUSTA VI

Predmeti koji su upisivani na smjeru Informacijski sustavi svrstani su u četiri glavne grupe, a unutar svake od njih postoji nekoliko podgrupa premeta. U nastavku se daje popis tih premeta svrstanih u grupe i podgrupe.

Uvodni studij

U ovu grupu predmeta, svrstanih u pet skupina, spadaju predmeti koji osiguravaju studentima osnovu za razumijevanje temeljnih i glavnih znanja struke.

Uvod u primjenu računala0 Informatika 0 Osnove programiranja 0 Operacijski sustavi

69

Matematske znanosti

0 Matematika 0 Vjerojatnost i statistika 0 Matematičke metode za informatičare

Poslovni sustavi0 Osnove gospodarstva 0 Ekonomika poduzeća 0 Organizacija poduzeća 0 Pravo za informatičare

Konceptualne osnove0 Teorija informacija 0 Teorija sustava

Općeobrazovne0 Uvod u stručni i znanstveni rad 0 Strani jezik I, II i III 0 Engleski za informatičare 0 Tjelesna i zdravstvena kultura

Temeljni studij

Predmeti svrstani u ovu skupinu sadrže znanja prijeko potrebna diplomiranom informatičaru za rad u struci ili daljnje znanstveno usavršavanje.

Računalni sustavi0 Arhitektura računalnih sustava 0 Podatkovne komunikacije i mreže računala 0 Elektronička razmjena podataka

Obrada podataka0 Metode programiranja i programski jezici 0 Strukture podataka

Organizacijske znanosti0 Organizacijska teorija 0 Organizacijsko projektiranje

70

Kvantitativne metode

0 Operacijska istraživanja 0 Modeliranje i simulacije

Komunikacija među ljudima0 Komunikologija 0 Komuniciranje u organizaciji

Glavni studij

Predmeti u ovoj skupini daju temeljna teorijska i praktična znanja potrebna pri projektiranju organizacijskog sustava i njegovog informacijskog podsustava.

Znanost o projektiranju0 Formalne metode za informacijske tehnologije 0 Oblikovanje baza podataka 0 Programsko inženjerstvo 0 Projektiranje informacijskih sustava 0 Ekspertni sustavi

Strategija i organizacija0 Teorija odlučivanja 0 Ekonomika informacijskih sustava 0 Strategijski management 0 Organizacija izgradnje informacijskih sustava 0 Zaštita informacijskih sustava 0 Informatički marketing

Studij primjene

U ovoj skupini nalaze se predmeti koji studentima omogućuju stjecanje znanja o djelovanju i projektiranju specifičnih informacijskih sustava u raznim područjima gospodarstva, bankarstva, uprave i javnih službi.

71

Osnovni sustavi0 Informacijski sustav proizvodnje 0 Računovodstveni informacijski sustavi 0 Informacijski sustav financija

Specifični sustavi0 Automatizacija uredskog poslovanja 0 Oblikovanje teksta i slike 0 Informacijsko-dokumentacijski sustavi 0 Zemljopisni informacijski sustav 0 Tehnološki sustavi

Pregled nastavnih disciplina po godinama studija

Tablica 17. Pregled nastavnih disciplina I. godine studija

Rednibroj N astavna disciplina Ukupno

Satnica po semestruI. II.

1. Inform atika 90 4+2 -

2. M atem atika 120 2+2 2+23. V jerojatnost i statistika 90 2+1 1+24. Osnove gospodarstva 90 3+3 -

5. Organizacija poduzeća 90 2+1 2+16. Teorija sustava 90 2+1 1+27. Osnove program iranja 90 - 3+38. K om unikologija 90 1+2 2+19. Engleski za inform atičare 60 1+1 1 + 110. Izborni predm eti 9011. Tjelesna i zdravstvena kultura 60 0+2 0+2

12UKUPNO SATI NASTAVE 900+60 450+30 450+30

Izvor: Obnovljeni nastavni plan i obrazovni program za smjer Informacijski sustavi, FOI Varaždin, Varaždin, 1994.

72

Tablica 18. Pregled nastavnih disciplina II. godine studija

Rednibroj

N astavna disciplina UkupnoSatnica po sem estru

III. IV.l. Strukture podataka 90 2+1 1+22. Ekonom ika poduzeća 90 2+1 1+23. O peracijski sustavi 90 2+1 1+24. Teorija inform acija 90 2+1 1+2

5 M etode program iranja i90 2+1 1+2

program ski jezici

6 M atem atičke m etode za120 2+2 2+2

inform atičare7. A rhitektura računalskih sustava 60 - 2+28. K om uniciranje u organizaciji 60 2+2 -9. Engleski za informatičare 60 1+1 1+110. Izborni predmeti 9011. Neobvezatni predm et 6012. Tjelesna i zdravstvena kultura 60 0+2 0+2

13. UKUPNO SATI NASTAVE: 900+60 450+30 450+30

Izvor: Obnovljeni nastavni plan i obrazovni program za smjer Informacijski sustavi, FOI Varaždin, Varaždin, 1994.

Tablica 19. Pregled nastavnih disciplina III. godine studija

RedniNastavna disciplina Ukupno

Satnica po sem estrubroj V. VI.

L

Podatkovne kom unikacije i mreže računala

120 2+2 2+2

2.Projektiranje inform acijskih sustava

150 3+2 2+3

3. Ekspertni sustavi 90 2+1 1+24. O peracijska istraživanja 90 2+1 1+25. Organizacijska teorija 60 2+2 -6. Inform acijski sustav proizvodnje 90 2+1 1+2

7.

8. 9-

Form alne m etode za inform acijske tehnologije Izborni predmeti Neobvezatni predm et

90

15060

2+1 1+2

10'UK UPN O SATI NASTAVE: 900 450 450

Izvor: Obnovljeni nastavni plan i obrazovni program za smjer Informacijski sustavi, FOI Varaždin, Varaždin, 1994.

73

Tablica 20. Pregled nastavnih disciplina IV. godine studija

RedniN astavna disciplina Ukupno

Satnica po sem estrubroj VII. VIII.

1. O blikovanje baza podataka 120 2+2 2+22. Program sko inženjerstvo 120 2+2 2+23. M odeliranje i sim ulacija 90 3+3 -4. Teorija odlučivanja 90 2+1 1+25. Organizacijsko projektiranje 90 2+1 1+26. Inform atički marketing 90 2+1 1+2

7.Računovodstveni inform acijski sustavi

90 2+1 1+2

8.

9.

Organizacija izgradnje informacij. sustavaIzborni predmeti

60

150

- 2+2

10. UKUPNO SATI NASTAVE: 900 450 450

Izvor: Obnovljeni nastavni plan i obrazovni program za smjer Informacijski sustavi, FOIVaraždin, Varaždin, 1994.

Tablica 21. Izborni predmeti

Rednibroj

Izborni predm et Sati

1.I. god inaStrani jez ik I 90

2. Tehnološki sustavi 603. Pravo za inform atičare 60

4.II. god inaStrani jez ik II. 90

5. Inform acij sko-dokum entacij ski sustavi 606. O blikovanje teksta i slike 60

7.III . god inaA utom atizacija uredskog poslovanja 60

8. Elektronička razm jena podataka 609. Strategijski m anagem ent 6010. D ržavni i upravni inform acijski sustavi 60

11.IV . god inaEkonom ika inform acijskih sustava 60

12. Zaštita inform acijskih sustava 6013. Zem ljopisni inform acijski sustav 6014. Inform acijski sustav financija 60

Izvor: Obnovljeni nastavni plan i obrazovni program za smjer Informacijski sustavi, FOIVaraždin, Varaždin, 1994.

1A

Tablica 22. Neobvezatni predmeti

Rednibroj Fakultativni predm et Sati

1. U vod u stručni i znanstveni rad 602. Strani jez ik III 603. Kultura govorenja i pisanja 604. Tjelesna i zdravstvena kultura III 605. Tjelesna i zdravstvena kultura IV 60

Izvor: Obnovljeni nastavni plan i obrazovni program za smjer Informacijski sustavi, FOI Varaždin, Varaždin, 1994.

Sukladno s praksom da se stalno radi na poboljšanju nastavnih planova i programa, Znanstveno-nastavno vijeće Fakulteta je 19. travnja 1994. godine donijelo odluku o tome da se pristupi izradi novog nastavnog plana i programa.

Povjerenstvo koje je dobilo tu zadaću bilo je u sastavu: doc. dr. sc. Ladislav Miko, predsjednik Povjerenstva, a ostali članovi bili su (abecednim redom): doc. dr. sc. Josip Brumec, doc. dr. sc. Vesna Dušak, doc. dr. sc. Nina Lipljin, doc. dr. sc. Mirko Maleković, prof. dr. sc. Franjo Šulak, prof. dr. sc. Boris Zver te prof. dr. sc. Miroslav Žugaj.

U prosincu 1994. godine Znanstveno-nastavno vijeće usvojilo je izrađeni plan i program te ga uputilo Sveučilištu na prihvaćanje.

Zbog neuobičajeno dugotrajnog postupka usvajanja ovog nastavnog plana i programa prva generacija studenata koja će se obrazovati po njemu upisana je školske godine 1997/98.

Važno je naglasiti da su pri izradi tog nastavnog programa uzeti u obzir slični programi obrazovnih ustanova u Zapadnoj Europi i SAD, te preporuke uglednih međunarodnih institucija koje se bave informatičkim obrazovanjem (vidjeti /4/, str. 9-10).

Predmeti iz ovog nastavnog plana i programa također su svrstani u četiri glavne grupe i odgovarajuće podgrupe, kao što se to može vidjeti u nastavku.

75

Nastavili plan i program dodiplomskog studija INFORMACIJSKISUSTAVI

Uvodni studij

Uvod u primjenu računala 0 Informatika 0 Programiranje I.

Matematičke znanosti 0 Matematika 0 Vjerojatnost i statistika 0 Matematičke metode za informatičare

Poslovni sustavi0 Osnove gospodarstva 0 Ekonomika poduzeća 0 Organizacija poduzeća 0 Pravo za informatičare

Konceptualne osnove 0 Teorija informacija 0 Teorija sustava

Komuniciranje0 Komunikologija 0 Komuniciranje u organizaciji

Općeobrazovni kolegiji0 Uvod u stručni i znanstveni rad 0 Strani jezik I, II i III 0 Engleski za informatičare 0 Kultura govorenja i pisanja 0 Tjelesna i zdravstvena kultura

Temeljni studij

Računalni sustavi0 Operacijski sustavi 0 Arhitektura računalskih sustava

76

0 Podatkovne komunikacije i mreže računala 0 Elektronička razmjena podataka

Programiranje i organizacija podataka 0 Programiranje II 0 Strukture podataka

Organizacijske znanosti0 Organizacijska teorija 0 Organizacijsko projektiranje

Kvantitativne metode0 Operacijska istraživanja 0 Modeliranje i simulacije

Glavni studij

Znanost o projektiranju0 Formalne metode za informacijske tehnologije 0 Baze podataka 0 Programsko inženjerstvo 0 Projektiranje informacijskih sustava 0 Ekspertni sustavi0 Posebne metode projektiranja informacijskih sustava

Strategija i organizacija 0 Teorij a odlučivanj a 0 Ekonomika informacijskih sustava 0 Strategijski management 0 Organizacija izgradnje informacijskih sustava 0 Sigurnost informacijskih sustava 0 Informatički marketing0 Informacijska tehnologija u upravljanju složenim

sustavima

77

Studij primjene

Osnovni sustavi0 Informacijski sustav proizvodnje 0 Računovodstveni informacijski sustavi 0 Informacijski sustav financija

Specifični sustavi0 Automatizacija uredskog poslovanja 0 Oblikovanje teksta i slike 0 Informacijsko-dokumentacijski sustavi 0 Državni i upravni informacijski sustavi 0 Zemljopisni informacijski sustav 0 Tehnološki sustavi

Pregled nastavnih disciplina po godinama studija

Tablica 23. Pregled nastavnih disciplina I. godine studija

Rednibroj N astavna disciplina Ukupno

Satnica po semestruI. II.

1. Inform atika 90 4+2 -

2. M atem atika 120 2+2 2+23. V jerojatnost i statistika 90 2+1 1+24. Osnove gospodarstva 90 3+3 -

5. O rganizacija poduzeća 90 2+1 2+16. Teorija sustava 90 2+1 1+27. Program iranje I 90 - 3+38. K om unikologija 90 1+2 2+19. Engleski za inform atičare 60 1 + 1 1+110. Izborni predm eti 9011. T jelesna i zdravstvena kultura 60 0+2 0+2

12. UKUPNO SATI NASTAVE 900+60 450+30 450+30

Izvor: Nastavni plan i program dodiplomskog studija Informacijski sustavi, FOI Varaždin, Varaždin, 1997.

78

Tablica 24. Pregled nastavnih disciplina II. godine studija

RedniNastavna disciplina Ukupno

Satnica po sem estrubroj III. IV.

1. Strukture podataka 60 2+2 -

2. Ekonom ika poduzeća 90 2+1 1+23. Operacijski sustavi 90 2+1 1+24. Teorija inform acija 60 2+2 -5. Program iranje II

M atem atičke m etode za60 2+2 -

6.inform atičare

120 2+2 2+2

7. A rhitektura računalskih sustava 60 - 2+28. Kom uniciranje u organizaciji 60 2+2 -9. Tehnološki sustavi 60 - 3+19.10. 11.

Engleski za inform atičare Izborni predmeti Neobvezatni predm et

60120

60

1 + 1 1+1

12. Tjelesna i zdravstvena kultura 60 0+2 0+213. UKUPNO SATI NASTAVE: 900+60 450+30 450+30

Izvor: Nastavni plan i program dodiplomskog studija Informacijski sustavi, FOI Varaždin, Varaždin, 1997.

Tablica 25. Pregled nastavnih disciplina III. godine studija

Rednibroj

N astavna disciplina UkupnoSatnica po sem estru

V. VI.

1 Podatkovne kom unikacije i mreže 90 2+1 1+2računala

2. Program sko inženjerstvo 120 2+2 2+23. Ekspertni sustavi 90 2+1 1+24. O peracijska istraživanja 90 2+1 1+25. O rganizacijska teorija 60 2+2 -6. Baze podataka 90 2+1 1+27. Form alne metode za QD 9-1-1 1 -1-9

inform acijske tehnologije8. Izborni predmeti 1809. Neobvezatni predm et 6010. U KUPNO SATI NASTAVE: 870 450 420

Izvor: Nastavni plan i program dodiplomskog studija Informacijski sustavi, FOI Varaždin, Varaždin, 1997.

19

Tablica 26. Pregled nastavnih disciplina IV. godine studija

Redni | broj N astavna disciplina Ukupno

Satnica po sem estruVII. VIII.

1. Inform acjiski sustav proizvodnje 90 2+1 1+2

2. Projektiranje inform acijskih120 2+2 2+2sustava

3. M odeliranje i sim ulacija 90 3+3 -

4. Teorija odlučivanja 90 2+1 1+25. O rganizacijsko projektiranje 90 2+1 1+26. Inform atički m arketing 90 2+1 1+27. Računovodstveni inform acijski

90 2+1 1+2sustavi8. O rganizacija izgradnje on 9-4-1 1 j-9

inform acijskih sustava9. Izborni predmeti 15010. UK UPN O SATI NASTAVE: 900 450 450

Izvor: Nastavni plan i program dodiplomskog studija Informacijski sustavi, FOI Varaždin, Varaždin, 1997.

Tablica 27. Izborni predmeti

Rednibroj Izborni predm et Sati

I. god in a1. Strani jez ik I 902. Inform acijsko-dokum entacijski sustavi 603. Pravo za inform atičare 60

II. god ina

4- Strani jez ik II. 905. A utom atizacija uredskog poslovanja 606. Oblikovanje teksta i slike 60

III. god in a7. Zem ljopisni inform acijski sustav 608. Srategijski m enedžm ent 609. Državni i upravni inform acijski sustavi 6010. Elektronička razm jena podataka 60

IV . god in a11. Ekonom ika inform acijskih sustava 6012. Sigurnost inform acijskih sustava 6013. Inform acijski sustav financija 6014. Posebne m etode projektiranja inform acijskih sustava 4515. Inform acijska tehnologija u upravljanju složenim sustavim a 60

Izvor: Nastavni plan i program dodiplomskog studija Informacijski sustavi, FOI Varaždin,Varaždin, 1997.

80

Tablica 28. Neobvezatni predmeti

Rednibroj

Fakultativni predm et Sati

1. U vod u stručni i znanstveni rad 602. Strani jez ik III 603. K ultura govorenja i pisanja 604. T jelesna i zdravstvena kultura III 605. T jelesna i zdravstvena kultura IV 60

Izvor: Nastavni plan i program dodiplomskog studija Informacijski sustavi, FOI Varaždin, Varaždin, 1997.

Velika novost u ovom nastavnom planu i programu bila je uvođenje sustava bodova za pojedine predmete (vidjeti 151, str. 13-15).

Ovaj nastavni plan i program vrednovan je metodama frekvencijske i komparativne analize, pri čemu je analizirano jedanaest nastavnih planova zapadnoeuropskih i američkih sveučilišta (vidjeti 151, str. 18). Rezultat ovakovog vrednovanja bio je zaključak da su nastavni plan i program Fakulteta organizacije i informatike i nastavni planovi renomiranih stranih sveučilišta podjednako kvalitetni što se tiče proporcionalnog udjela pojedinih nastavnih disciplina. Kao prilog toj ocjeni iz elaborata Nastavni plan i program dodiplomskog studija Informacijski sustavi, Fakultet organizacije i informatike, Varaždin, 1997. prenosimo sljedeću tablicu.

Tablica 29. University of Cambridge i Fakultet organizacije i informatike u Varaždinu: usporedna struktura nastavnih planova po godinama studija

Rednibroj

N a s t a v n ediscipline

Inform acijske M atem atičke Ostale Ukupnobroj % broj % broj % broj %

1. CA M BRIDG E 26 60,46 7 16,28 10 32,26 43 100,002. FOI 27 50,00 7 12,96 20 37,04 54 100,00

Izvor: Nastavni plan i program dodiplomskog studija Informacijski sustavi, FOI Varaždin, Varaždin, 1997.

81

LITERATURA

1. Z. Drvar, S. Job i B. Kezele: Pregled smjerova i usmjerenja ekonomskog i organizacijsko-informatičkog studija u Varaždinu, u monografiji "Dvadeset godina ekonomskog i organizacij sko- informatičkog studija u Varaždinu", FOI Varaždin, 1982., str. 231.

2. D. Radošević, B. Kezele: Nastavni planovi i njihova postupna transformacija, Zbornik radova 13, FOI Varaždin, Varaždin, 1989.

3. Obnovljeni nastavni plan i obrazovni program za smjer Informacijski sustavi, FOI Varaždin, Varaždin, 1994.

4. Obnovljeni nastavni plan i obrazovni program za smjer Obrada podataka, FOI Varaždin, Varaždin, 1998.

5. Nastavni plan i program dodiplomskog studija Informacijski sustavi, FOI Varaždin, Varaždin, 1997.

82

POSLIJEDIPLOMSKI STUDIJ

Dr. sc. Miroslav Žugaj, redoviti profesor

Poslijediplomski studij"ISTRAŽIVANJE I UNAPREĐIVANJE DIZAJNA"

Ovaj poslijediplomski studij preuzet je 4. ožujka 1980. godine od Sveučilišta u Zagrebu. Naime, reorganizacijom Sveučilišta u Zagrebu, na Fakultet organizacije i informatike prenijet je poslijediplomski studij "Istraživanje i unapređivanje dizajna", čiji je nositelj do toga vremena bilo Sveučilište.

Odluke o tome donijelo je Znanstveno-nastavno vijeće Sveučilišta u Zagrebu:

0 18. prosinca 1979. godine, kada je donijeta odluka o raspoređivanju sredstava koja pripadaju poslijediplomskim studijima i

0 19. veljače 1980. godine, kada je donijet zaključak o dogovoru fakulteta i znanstvenih organizacija o preuzimanju zajedničkih poslijediplomskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Prema toj odluci FOI Varaždin trebao je preuzeti spomenuti studij.

Tijekom 1983. godine dolazi do njegova završetka. Na tom poslijediplomskom studiju magistriralo je 18 studenata. Posljednji poslijediplomant toga studija magistrirao je 25. svibnja 1983. godine.

Napominje se da na ovom poslijediplomskom studiju Fakultet organizacije i informatike nije organizirao i izvodio nastavni proces, već je samo provodio postupak obrane magistarskih radova. Iako to nije bilo matično područje Fakulteta, preuzimanjem završetka ovog poslijediplomskog studija realiziran je jedan dio tadašnjih aktivnosti na reorganizaciji poslijediplomskog studija Sveučilišta u Zagrebu.

83

Dr. sc. FRANJO RUŽA, redoviti profesor

Poslijediplomski studij"SAMOUPRAVNO ORGANIZIRANJE I ODLUČIVANJE U UDRUŽENOM RADU"

Nakon osnivanja Fakulteta trebalo je riješiti mnoga pitanja kao što je i prijem u Sveučilište (što je i ostvareno 1975. godine). Zatim daljnja izgradnja Fakulteta do potpune znanstveno-nastavne institucije, tj. prava provođenja postupka za stjecanje doktorata i uvođenje poslije­diplomskog studija.

Za uvođenje poslijediplomskog studija krenulo se u jednu svestranu aktivnost kako bi se odabrao studij koji bi bio odgovarajući programskoj orijentaciji Fakulteta, a po programu takav kakav nije postojao na drugim fakultetima u Hrvatskoj. Među vodećim profesorima Fakulteta prevladavalo je mišljenje da se "odlučivanje u poduzećima", koje je i te kako prisutno na organizacijskim i poslovnim fakultetima u svijetu, uvede i kod nas. U tom cilju, prvi doktorat prijavljen i obranjen na Fakultetu bio je "Proces pripremanja i donošenja samoupravnih i poslovodnih odluka te njihov utjecaj na rezultate poslovanja organizacija udruženog rada" (kojeg je obranio u to vrijeme asistent FOI Boris Zver).

Za širu provjeru i dobivanje mišljenja o problemima "odlučivanja u poduzećima", Fakultet je, zajedno sa Znanstvenom sekcijom Saveza ekonomista Hrvatske, organizirao znanstveno savjetovanje u Varaždinu 26.-27. listopada 1981/82. Na Savjetovanju je bilo iznijeto 21 priopćenje profesora sa svih ekonomskih fakulteta u Hrvatskoj i iz Subotice, te iz nekih instituta i suradnika iz većih poduzeća. Rezultat toga je objavljivanje knjige "Odlučivanje u organizacijama udruženog rada" objavljene 1981. godine u Varaždinu (opsega 270 stranica). Program budućeg studija zasnivao se na odlučivanju u poduzeću, a nazivu studija dodan je "samoupravno". To je bio put do uvođenja prvog poslije­diplomskog studija na Fakultetu, a voditelj studija bio je prof. dr. Franjo Ruža.

Nastavni plan poslijediplomskog studija "Samoupravno organizira­nje i odlučivanje u udruženom radu" bio je:

85

I. godina

Ime nastavnika Naziv kolegijaProf. Ivan Vrančić Suvremene ekoomske teorijeDr. Mijo Novak Teoretski problemi samoupravne organizacijeDr. Ivan Lončar Dr. Milorad Bojanić Kvantitativne metode i metode istraživanja

Dr. Miroslav Zugaj Organizacija znanstvenoistraživačkog radaDr. Juraj Martinčević Dr. Ivan Abramović

Informiranje i odlučivanje u samoupravnom udruženom radu

Dr. Stjepan Bratko Organizacija tržišne funkcjie

Kandidati koji nisu završili dodiplomski studij VII/1 stupnja iz područje ekonomije, dužni su bili upisati i sljedeće studijske discipline:

1. Prof. Ivan Vrančić2. Dr. Zvonka Šarman3. Dr. Franjo Ruža4. Mr. Teodor Abramić

- Politička ekonomija- Organizacija u udruženom radu- Ekonomika u udruženom radu- Osnove informatike.

II. godina

Ime nastavnika Naziv kolegijaDr. Franjo Ruža Razvojna politika OUR-aDr. Viktor Franc Samoupravno planiranjeDr. Dušan Radošević Dr. Miroslav Zugaj Dr. Zvonka Šarman Dr. Slavko Kapustić

Izabrana poglavlja iz organizacije radnih i poslovodnih procesa

Dr. Fedor Rocco Politika međunarodne razmjeneDr. Slavko Tkalac Mr. Teodor Abramić

Organizacija informacijskih sistema u udruženom radu

Dr. Drago Taboršak Aktualne teme iz teorije odlučivanja

Po ovom planu poslijediplomskog studija po godinama bilo je upisano:

86

1981/82. studijske godine 25 studenata 1982/83. 18 studenata1984/85. 26 studenata1985/86. ^ 35 studenata

UKUPNO: 104 studenta

U kasnijim godinama ovaj se plan nešto mijenjao, ali je osnova ostala ista.

Od ukupnog broja upisanih studenata magistrirala su 32 poslijediplomanata. Nakon prijelaza Fakulteta na studij informacijskih znanosti i napuštanja dotadašnjih ekonomskih usmjerenja prestalo se s upisom na poslijediplomski studij "Samoupravno organiziranje i odučvianje u udruženom radu", a paralelno s tim počelo se uvoditi poslijediplomski studij iz informacijskih znanosti.

87

Dr. sc. MIROSLAV ŽUGAJ, redoviti profesor

Poslijediplomski studij "INFORMACIJSKE ZNANOSTI"

Poslijediplomski znanstveni studij "Informacijske znanosti" na određen je način nastavak poslijediplomskog studija koji se u početku zvao "Specijalno bibliotekarstvo", da bi vrlo brzo dobio ime "Bibliotekarstvo, dokumentacija i informacione znanosti" (BDIZ). Njegov je osnivač bio, daleke 1961. godine, prof. dr. sc. Božo Težak. Posljednja generacija ovih poslijediplomanata upisana je 1979/80. Od 1980.-1984. poslijediplomskog studija "Informacijskih znanosti" nije bilo na Sveučilištu u Zagrebu iz više razloga, a najvažniji je bio taj što informacijske znanosti nisu bile priznate u Hrvatskoj kao znanstveno područje prema tadašnjoj terminologiji, odnosno kao znanstveno polje prema sadašnjoj terminologiji.

Krajem 1984. godine formirana je radna grupa koja je imala zadaću odrediti teorijsku jezgru informacijskih znanosti te zajedničke kolegije koji bi morali biti zastupljeni u svim studijima informacijskih znanosti. Koncem veljače 1985. god. konstituirano je Zajedničko znanstveno-nastavno vijeće informacijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu u čiju je nadležnost pripadalo vođenje poslijediplomskog studija, postupak magisterija i doktorata, ekvivalencije i nostrifikacije, izbor u znanstveno-istraživačka te davanje mišljenja za izbor u znanstveno-nastavna zvanja. Tijekom 1985. godine donijet je plan i program poslijediplomskog studija, a Sporazum o organizaciji i izvođenju poslijediplomskog studija potpisali su: Fakultet organizacije i informatike u Varaždinu, Fakultet političkih nauka u Zagrebu, Pravni fakultet u Zagrebu, Filozofski fakultet u Zadru, Viša grafička škola u Zagrebu, Arhiv Hrvatske, Nacionalna i sveučilišna biblioteka, Muzejski dokumentacijski centar i Referalni centar u Zagrebu. Utvrđeno je da studij ima pet smjerova: Arhivistika, Bibliotečna znanost, Muzeologija, Informacijski sistemi i Komunikologija. Za nositelja je određen Fakultet organizacije i informatike u Varaždinu jer je imao najveći broj izabranih znanstvenika u znanstveno-istraživačko zvanje znanstvenog suradnika i više, a za nositelja izvedbe Referalni centar Sveučilišta u Zagrebu.

89

Temeljem javnog natječaja u jesen 1985. god. upisana je prva generacija po novom planu i programu (106 studenata) u smjerove: Arhivistika, Informacijski sistemi i Komunikologija. Studijske 1986/87. g. obavljen je upis i na smjeru Muzeologija, a 1987/88. i na smjeru Bibliotečna znanost. U prosjeku se na sve smjerove upisivalo više od 100 polaznika.

Godine 1986. Zakonom o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti Zajedničkom vijeću je oduzeto pravo izbora u znanstvenoistraživačka zvanja, a to je pravo dano samo fakultetima. Kako u to vrijeme niti jedan fakultet Sveučilišta u Zagrebu nije imao "kritičnu masu" od 15 znanstvenih radnika izabranih u znanstveno-istraživačko zvanje znanstvenog suradnika i više, Sveučilište je pravo izbora u zvanja, posebnom odlukom, povjerilo Znanstveno-nastavnom vijeću Fakulteta organizacije i informatike u proširenom sastavu. Naime, u to vijeće su imenovani i znanstvenici iz drugih znanstvenih organizacija koji su bili izabrani u područja informacijskih znanosti. Tada se prišlo izradi novog nastavnog plana i programa.

Od 1985. do 1996/97. upisana su 703 studenta. Studijske 1995/96. godine upisano je 45 studenata, a 1996/97. 27 studenata. Do 30. 06. 1997. magistriralo je 128 poslijediplomanata, i to po smjerovima: Informacijski sustavi 67; Komunikologija 27; Bibliotečna znanost 19; Arhivistika 8 i Muzeologija 7. Odlukom Znanstveno-nastavnog vijeća od 15. srpnja 1993., studenti smjera Bibliotečna znanost, Arhivistika i Muzeologija upućuju se za nastavak studija na Filozofski fakultet u Zagrebu. U studijskim godinama 1991/92., 1992/93. i 1993/94. nije bilo upisa.

Studijske 1995/96. godine upisana je prva generacija prema novom Planu i programu poslijediplomskog znanstvenog studija "Informacijske znanosti" (u odnosu na onog iz 1985/86. godine). Studij ima četiri usmjerenja:

1. Baze podataka2. Programsko i informacijsko inženjerstvo3. Informacijska tehnologija u odlučivanju4. Multimedijski sustavi.

90

Poslijediplomski studij informacijskih znanosti organiziran je kao studij za znanstveno usavršavanje. Nakon položenih ispita na znanstvenom studiju, student izrađuje (prethodno odobrenu) magistarsku radnju koja se komisijski ocjenjuje i usmeno brani. Naziv koji kandidat stječe po završenom studiju glasi magistar informacijskih znanosti.

Novi plan i program studija većim se dijelom temelji na dotadašnjem planu i programu poslijediplomskog studija informacijskih znanosti, ali u obzir uzima i promjene do kojih je došlo u tom razdoblju, kako glede razvoja struke, odnosno znanstvenog područja, tako i uslijed specijalizacije pojedinih fakulteta za neke od disciplina informacijskih znanosti, što je omogućilo da se novi plan i program orijentira k produbljivanju onog dijela koji obično nazivamo "poslovna informatika" ili "projektiranje informacijskih sustava".

Studij traje četiri semestra, s ukupnim nastavnim opterećenjem od 250 sati (160 sati obvezatnih i 90 sati izbornih kolegija).

U prvom semestru slušaju se kolegiji obvezatni za sva usmjerenja studija. U drugom semestru polaznici odabiru četiri od osam ponuđenih kolegija, u trećem odabiru tri kolegija po osobnom izboru, a u četvrtom upisuju magistarski rad, odnosno njegovu izradu.

Uvjet za upis u drugu godinu su položeni kolegiji prvog semestra, dok je kolegije drugog semestra potrebno položiti prije odobrenja teme magistarskog rada. Kod upisa u treći semestar student bira mentora. Student je dužan predati na ocjenu magistarski rad u roku od tri godine od upisa (odnosno jednu godinu po odslušanom i apsolviranom studiju).

Na poslijediplomski studij mogu se upisati svi koji su završili odgovarajući dodiplomski studij s prosjekom ocjena najmanje 3,7 (ili dvije godine radnog iskustva na odgovarajućim poslovima), te poznaju engleski jezik. U slučaju da je polaznik završio studij koji se ne smatra odgovarajućim, kandidat polaže diferencijske ispite i to: Uvod u informatiku i Uvod u programiranje za prva tri usmjerenja, odnosno Uvod u informatiku i Uvod u komunikologiju za usmjerenje Multimedijski sustavi.

Nastava je organizirana pretežito tijekom vikenda u Varaždinu i Zagrebu. Nastavnici (obvezatnih i izbornih predmeta) primaju studente u

91

okviru redovitih termina za ispite ili konzultacije te po posebnom dogovoru, na svojim fakultetima.

Naknada za godinu studija iznosi 11.000 kuna odnosno 5.500kuna po semestru.

Od studijske 1995/96. godine nešto su ublaženi uvjeti upisa. Naime, prosječna ocjena za upis snižena je na najmanje 3,5 ili pristupnik treba imati preporuke dvojice sveučilišnih nastavnika. S druge strane pooštreni su diferencijski ispiti, jer se povećao njihov broj. Nastava se od te godine pretežito održava u Varaždinu.

U prijelaznom razdoblju voditelj poslijediplomskog studija bio je prof. dr. sc. Vladimir Matković (Elektrotehnički fakultet Zagreb). Poslije njega voditeljstvo je preuzeo prof. dr. sc. Nenad Prelog. On je bio voditelj do 31. 12. 1995. Od 1. 12. 1995. voditeljstvo poslijediplomskog studija "Informacijske znanosti" preuzeo je prof. dr. sc. Miroslav ŽUGAJ. U mjesecu prosincu 1995. oba nastavnika vodila su studij, pa je to bilo vrijeme primopredaje dužnosti.

U nastavku je predočen nastavni plan poslijediplomskog studija"Informacijske znanosti".

Nastavni plan poslijediplomskog studija "Informacijske znanosti"

N a z i v kolegija /. semestar

B r o j

satiB r o j

k r e d i t a

N a s t a v n i k

1. Teorija inform acijskih sustava 20 2 B. Aurer2. Inform acijsko inženjerstvo 20 2 J. Brumec3. M etodologija znanstvenoistraživačkog

rada20 2 M. Žugaj

4. Prezentacija inform acija 20 2 F.Sulak/N. Prelog

(Studenti ukupno slušaju ČETIRI predmeta - 8 kredita)

II. sem estar1. O blikovanje baza podataka 20 2 S. Tkalac2. Program sko inženjerstvo 20 2 M. Varga3. Tem elji um jetne inteligencije 20 2 S. Vidović4. Form alne m etode 20 2 i.Lončar/M .Cubriio5. S istem atska kom unikologija 20 2 P. Novosel6. M ultim edijski sustavi u organizacijam a 30 3 F.Sulak/N .Prelog7. Izgradnja m ultim edijskih sustava 20 2 B. Kliček8. Procesiranje slike i teksta 20 2 Z. Sabati

92

(Studenti odabiru ČETIRI kolegija - 8 kredita, s time da polaznici usmjerenja Baze podataka, Informacijsko i programsko inženjerstvo, Informacijska tehnologija u odlučivanju moraju najmanje tri kolegija odabrati među kolegijima od 1-4, a polaznici usmjerenja Multimedijski sustavi najmanje tri kolegija moraju odabrati među kolegijima navedenima od 5-8).

III. semestar

Usm jerenje: B a z e p o d a t a k a :

1. Teorija baza podataka 30 3 M. M aleković2. D eduktivne baze podataka 30 3 M. M aleković

3. M etode prikaza znanja 30 3S.Tkalac/ M Čubrilo

Usm jerenje: I n f o r m a c i j s k o i p r o g r a m s k o i n ž e n j e r s t v o

1. U pravljanje inform acijskim sustavima 30 3 V. Srića2. Optim alizacija inform acijskih sustava 30 3 J. Brumec3. M etrika inform acijskih sustava 30 3 Z. Krakar4. Rječnici podataka 30 3 S .Vidović5. A rhitektura distribuiranih sustava 30 3 B. Aurer6. Zaštita u inform acijskim sustavim a 30 3 Z. Rutinski

Usm jerenje: I n f o r m a c i j s k a t e h n o l o g i j a u o d l u č i v a n j u

1. Poslovno odlučivanje 30 3 B. Zver2. M etodologija izgradnje eksp. sustava 30 3 B. Kliček3. Ekspertni sustavi za poslovno

odlučivanje30 3 S. Vidović

4. K vantitativne metode odlučivanja 30 3 T. Hunjak5. M odeliranje i sim ulacija 30 3 V. Dušak6. Sustavi za potporu odlučivanju 30 3 B. Kliček7. Logičko program iranje 30 3 M. Cubrilo

Usm jerenje: M u l t i m e d i j s k i s u s t a v i

1. Računalska grafika 30 3 V. Žiljak

2. D igitalni zvuk u multimediji 30 3N. G ligo/ Ž. Jamia

3. V ideo anim acija 30 3 V. Žiljak4. Interpersonalna kom unikacija 30 3 P. Brajša5. M asovni mediji i m ultim edijska tehnika 30 3 M .S apunar

6. Poslovne kom unikacije 30 3A. K lim ent/ S.Bratko

93

(Svaki kandidat odabire TRI predmeta - 9 kredita, najmanje dva iz svog usmjerenja).

U skladu sa zahtjevom da se poslijediplomski znanstveni studiji prošire s još jednom godinom (V. i VI. semestar) doktorskog studija, prišlo se modificiranju i proširenju programa, tako da pristupnici mogu, ako to žele, studij završiti doktorskom disertacijom. U svibnju 1997. Fakultet je predao Sveučilištu u Zagrebu, a ono Nacionalnom vijeću za visoku naobrazbu na recenziju novi nastavni plan i program poslijediplomskog studija "Informacijske znanosti" u trajanju od VI. semestara.

Evo kako su definirani uvjeti upisa na poslijediplomski znanstveni studij.

Na poslijediplomski znanstveni studij mogu se upisati osobe koje su završile sveučilišni dodiplomski studij informacijskih znanosti u trajanju od VIII. semestara s prosjekom ocjena 3,5 i većom.

Na poslijediplomski studij za stjecanje stupnja magistra znanosti mogu se upisati i pristupnici koji su završili sveučilišni dodiplomski studij na drugom odgovarajućem fakultetu, a koji su taj studij završili s prosječnom ocjenom 3,5 i većom.

Pristupnici koji ne ispunjavaju uvjete iz stavka 1. i 2. ove točke (5.), u Nastavnom planu i programu mogu konkurirati za upis na poslijediplomski znanstveni studij polaganjem prijamnog ispita.

Odgovarajući sveučilišni dodiplomski studij je svaki studij na kome se izučavaju sadržaji s područja informacijskih znanosti.

Odlukom Fakultetskog vijeća može se iznimno odobriti upis i pristupnicima koji su završili sveučilišni dodiplomski studij iz područja neobuhvaćenih prethodnim stavkom, uz polaganje prijamnog odnosno diferencijskog ispita.

Fakultetsko vijeće, prije raspisivanja natječaja za upis pristupnika, odlučuje o polaganju prijamnog ispita, te za koje završene fakultete i studije pristupnici moraju polagati diferencijski ispit.

Za sve pristupnike nužan je i dokaz o poznavanju jednog svjetskog jezika. Što će se uvažiti kao dokaz o poznavanju jednog svjetskog jezika i koji jezici ulaze u obzir, određuje Fakultetsko vijeće

94

prije raspisivanja natječaja za upis pristupnika na poslijediplomski znanstveni studij.

U slučaju prijave većeg broja pristupnika od planiranog, prednost imaju oni s boljim uspjehom tijekom studija. Pod jednakim uvjetima prednost imaju studenti informacijskih znanosti i oni koji su prijavljeni na projektima kao mladi istraživači.

Popis obvezatnih, izbornih i neobvezatnih predmeta (prijedlog)

Poslijediplomski studij "Informacijske znanosti"[. semestar

1. Teorija inform acijskih sustava 20 sati 2 boda B. Aurer2. Inform acijsko inženjerstvo 20 sati 2 boda J. Brumec3. M etodologija znanstvenoistraživačkog rada 20 sati 2 boda M. Zugaj4. Struktura m ultim edijske inform acije 20 sati 2 boda N. Prolog5. Form alne metode 20 sati 2 boda M. Cubrilo

Prvi semestar je zajednički za sva usmjerenja, a to su: "Baze podataka", "Informacijsko i programsko inženjerstvo", "Informacijske tehnologije u odlučivanju" i "Multimedijski sustavi".

II. semestarB a z e p o d a t a k a

1. Teorija baza podataka 20 sati 2 boda M.Maleković2. O blikovanje baza podataka 20 sati 2 boda S. Tkalac

" I n f o r m a c i j s k o i p r o g r a m s k o i n ž e n j e r s t v o "

1. Program sko inženjerstvo 20 sati 2 boda M. Varga2. U pravljanje inform acijskim sustavim a 20 sati 2 boda V. Srića

" I n f o r m a c i j s k e t e h n o l o g i j e u o d l u č i v a n j u "

1.Kvantitativne i kvalitativne metode

20 sati 2 boda T. Hunjakodlučivanja

2. Tem elji um jetne inteligencije 20 sati 2 bodaS. Vidović/ B. K liček

" M u l t i m e d i j s k i s u s t a v i "

1. Izgradnja m ultim edijskih sustava 20 sati 2 boda B. Kliček2. O brada teksta i slike 20 sati 2 boda Z. Sabati

95

II. semestar

B a z e p o d a t a k a

1. D eduktivne baze podataka 30 sati 3 boda M.Maleković

2. M etode prikaza znanja 20 sati 2 bodaS. T kalac/ M. Čubrilo

3. Logičko program iranje 30 sati 3 boda M. Čubrilo

" I n f o r m a c i j s k o i p r o g r a m s k o i n ž e n j e r s t v o "

1. O ptim alizacija inform acijskog sustava 20 sati 2 boda J. Brum ec2. M etrike inform acijskih sustava 30 sati 3 boda Z. Krakar3. Arhitektura distribuiranih sustava 20 sati 2 boda B. Aurer4. Zaštita u inform acijskim sustavim a 20 sati 2 boda Z. Hutinski

" I n f o r m a c i j s k e t e h n o l o g i j e u o d l u č i v a n j u "

1. Sustavi za potporu odlučivanju 30 sati 3 boda S. V idović

2.M etodologija razvoja inteligentnih sustava

20 sati 2 boda B. Kliček

3. S im ulacijsko m odeliranje 20 sati 2 boda V. Dušak4. Poslovno odlučivanje 20 sati 2 boda B. Zver

" M u l t i m e d i j s k i s u s t a v i "

1. M ultim edijski sustavi u organizacijam a 20 sati 2 boda N. Prelog2. Računalna grafika 15 sati 1,5 bod V. Žiljak3. Zvuk u multimediji 30 sati 3 boda N. Gligo4. M asovni mediji i m ultim edijska

tehnologija20 sati 2 boda M. Sapunar

5. Poslovne kom unikacije 20 sati 2 bodaS. Bratko/ A .K lim ent

6. V ideo anim acija 15 sati 1,5 bod V. Ziljak

Struktura položenih ispita odnosno postignutih bodova mora bitiova:

0 najmanje 10 bodova temeljem obvezatnih kolegija iz prvog semestra;

0 najmanje 12 bodova temeljem usmjeravajućih kolegija odabranog smjera studija;

0 najmanje 3 boda temeljem kolegija izvan odabranog smjera, odnosno izvan Fakulteta;

0 4,5 boda student postiže obvezatnim seminarskim radovima(3 seminarska rada x 1,5 bod = 4,5 boda);

96

0 1 bod student postiže pisanjem kritičkog prikaza knjige,članka i dr. koji su objavljeni najednom od svjetskih jezika i

0 3,5 boda student ostvaruje sudjelovanjem uznanstvenoistraživačkom radu (to prosuđuje mentor i izvješćuje Odbor, odnosno Povjerenstvo za stjecanje magisterija).

Temeljni cilj studija je znanstveno usavršavanje studenata. Jedan od ciljeva je i stvaranje znanstvenog podmlatka, te osposobljavanje za stručni i znanstveni rad na području informacijskih znanosti djelatnika koji rade izvan sveučilišta.

Tijekom poslijediplomskog studija studenti će upoznati:

a) suvremene teorijske postavke informacijskih znanosti;b) znanstvene metode i postupke istraživanja informacijskih

procesa;c) metode i tehnike evaluacije suvremenih sustava u svezi s

bazama podataka, programskim i informacijskim inženjerstvom, informacijskim tehnologijama u odlučivanju, te multimedijskim sustavima.

Osim toga, cilj studija je znanstveno istraživanje: sustavno proučavanje i istraživanje svih procesa u polju informacijskih znanosti. Zadaća je upoznati i istražiti teorijska i praktična rješenja, ne samo suvremenih informacijskih sustava, već i modele organizacije, pohrane i razmjene znanja.

Studij za stjecanje doktorata iz područja društvenih znanosti iz znanstvenog polja informacijskih znanosti služi za dalji razvoj informacijskih znanosti i osposobljavanje pristupnika za samostalan znanstveni rad i postizanje znanstvenih rezultata. Ostvaruje se predavanjima, seminarima, sudjelovanjem u znanstvenoistraživačkom radu, te neposrednim radom na izradi doktorske disertacije. Nakon uspješno okončanog studija, prihvaćanja teme disertacije, te izrađene, predane, pozitivno ocijenjene i obranjene doktorske disertacije, stječe se najviši stupanj akademskog obrazovanja: doktor znanosti; doktor društvenih znanosti iz znanstvenog polja informacijskih znanosti. Disertacija treba biti usko tematski vezana s jednom ili više disciplina navedenih u nastavnom planu i programu doktorskog studija.

97

Pristupnici koji udovolje uvjetima upisa bit će pozvani da upišu poslijediplomski doktorski studij. Prije upisa, na temelju djelatnosti pristupnika i mogućnosti Fakulteta, pristupniku se na njegov prijedlog određuje znanstvena grana disertacije.

Program poslijediplomskog znanstvenog doktorskog studija oblikuje povjerenstvo za disertacije iz programa izbornih kolegija, a konačno odobrenje daje Fakultetsko vijeće.

Članovi povjerenstva za disertaciju biraju se iz redova nastavnika u znanstveno-nastavnom zvanju čija je uža znanstvena grana relevantna za predviđenu temu istraživanja odnosno predviđenu temu disertacije pristupnika. Članovi povjerenstva imaju savjetodavnu ulogu, prate rad pristupnika i ocjenjuju njegovu uspješnost

Studenti koji namjeravaju steći doktorat znanosti, dužni su položiti kvalifikacijski doktorski ispit u četvrtom ili petom semestru poslijediplomskog studija. Ispit organizira i provodi povjerenstvo za disertaciju. Na ispitu se stavlja naglasak na rješavanje problema iz polja, odnosno grane studentova usmjerenja. Kvalifikacijski doktorski ispit može se polagati najviše dva puta.

Sa svim pristupnicima koji ispunjavaju uvjete za pokretanje postupka radi prihvaćanja teme doktorske disertacije vodi se javni razgovor o očekivanom originalnom znanstvenom doprinosu disertacije na kojem se procjenjuje realnost očekivanog znanstvenog doprinosa.

Na studij se može upisati osoba koja je:

a) stekla akademski stupanj magistra znanosti iz područja društvenih znanosti, znanstveno polje informacijske znanosti,

b) završila poslijediplomski znasntveni studij na kome se izučavaju i sadržaji iz znanstvenog polja informacijskih znanosti, uz posebno odobrenje Fakultetskog vijeća.

Trajanje studija je dva semestra nakon završenog poslijediplomskog studija magistra znanosti iz područja društvenih znanosti, znanstveno polje informacjiske znanosti. Studij se ostvaruje predavanjima, seminarima, te u VI. semestru sudjelovanjem u znanstvenoistraživačkom radu i zatim neposrednim radom na izradi doktorske disertacije.

98

Studenti koji na kraju III. semestra poslijediplomskog znanstvenog studija "Informacijske znanosti" (magistarski studij) izraze želju za nastavkom na doktorski studij bez izrade magistarskog rada, upisuju i polažu predmete u IV. semestru.

Popis obvezatnih, izbornih i neobvezatnih predmeta (prijedlog)

IV. semestar

1.S tatističko-m atem atički aspekti planiranja istraživanja

30 sati 3 bodaK. Dum ičić/

V. Dušak/ K. Kcro

2. Objektne metodike za razvoj IS-a 30 sati 3 boda V.Strahonja3. O bjektno orijentirane baze podataka 30 sati 3 boda D. Kalpić4. O rganizacijsko ponašanje 30 sati 3 boda M. Zugaj

Napomena: a) U IV. i V. semestru nema razdvajanja po smjerovimab) IV. semestar upisuju studenti koji žele steći doktorat

znanosti bez izrade magistarskog rada, a stekli su uvjete za upis u IV. semestar poslijediplomskog znanstvenog studija za stjecanje akademskog stupnja magistra znanosti (magistarski studij).

V. semestar

1.Strateško planiranje inform acijskih sustava

30 sati 3 boda J. Brum eć

2. U pravljanje razvojem poslovnih sustava

30 sati 3 bodaV. Srića

M. C ingula3. Teorija odlučivanja 30 sati 3 boda T. Hunjak

4.Integracija proizvodnih i poslovnih tehnologija

30 sati 3 boda L. Budin

5. Organizacijski razvitak 30 sati 3 boda M. Žugaj

6.Um jetna inteligencija: pristupi i ograničenja

30 sati 3 bodaM . Radovan

7. Prosuđivanje o znanju 30 sati 3 bodaM .M aleković/M

Čubrilo

8. Napredni multim edijski sustavi 30 sati 3 bodaN. Prelog/ B.

Kliček

9.Inteligentni sustavi za upravljanje složenim sustavim a

30 sati 3 boda B .K liček

10. M anagem ent 40 sati 4 bodaM .CinguIa/ V .Srića M.

Buble/F.R uža

99

Studenti koji žele steći doktorat znanosti bez izrade magistarskog rada moraju ispuniti ove uvjete:

0 postići najmanje 34 boda u prva III semestra na način predviđen za studente koji namjeravaju steći akademski stupanj magistra znanosti (10+12+3+4,5+1+3,5);

0 postići dodatnih 60 bodova, od čega najmanje 30 bodova polaganjem ispita. Ovi studenti dužni su provesti jedan dodatni smestar u znanstvenoistraživačkom radu, te tim istraživanjima steći najmanje 30 bodova.

Magistri znanosti dužni su na poslijediplomskom doktorskom studiju postići najmanje 42 boda, od čega najmanje 12 bodova polaganjem ispita. Ovi kandidati dužni su, nakon obranjenog magistarskog rada, provesti jedan semestar u znanstvenoistraživačkom radu (s punim radnim vremenom), te tim istraživanjem steći najmanje 30 bodova.

Fakultet organizacije i informatike je sada u položaju da čeka rješenje o recenziji novog nastavnog plana i programa poslijediplomskog studija. Na sastanku koji je održan 11. lipnja 1997. u Ministarstvu znanosti i tehnologije, a predsjedavao mu je akademik Slaven Barišić, obećano je da će recenzije biti gotove do 30. rujna 1997. Kako do tog roka Nastavni plan i program nije recenziran, to će se u studijsku godinu 1997/98. upisivati po starom programu.

100

Dr. sc. BORIS AURER, redoviti profesor

DALJNJI RAZVOJ FAKULTETA

Razvoj je nužna pretpostavka budućnosti. Imati budućnost bitno je jednostavnije ako se ona temelji na uspješnoj prošlosti. Fakultet organizacije i informatike u Varaždinu na taj način ima osiguranu budućnost. Ne samo što postoji izrazito uspješan 35-godišnji razvoj ove visokoškolske ustanove već i stoljetna povijesna, kulturna i obrazovna tradicija Varaždina i regije. To jednako vrijedi i za jedno od najvećih i najstarijih sveučilišta, Sveučilišta u Zagrebu, čija je članica i ovaj Fakultet. Fakultet organizacije i informatike uz to ima i vrlo uspješnu sadašnjost.

Razvoj Fakulteta, kao i svake organizacije od općeg društvenog interesa, ovisan je o velikom broju čimbenika. U prvom redu o akademskom okruženju i strategiji razvoja tog okruženja, o stanju i razvoju znanstvenog područja i struke koje pokriva fakultet, te o potrebama i interesu šire društvene zajednice i Hrvatske u cjelini.

Svi ovi čimbenici ovisni su, u najvećoj mjeri, o generalnoj strategiji Republike Hrvatske, njenog vrhovništva i vlade Republike Hrvatske. Ta generalna strategija vrlo je jasno definirana i određena: integracija s Europskom unijom. Na taj način određena je i temeljna strategija razvoja sveučilišta, Sveučilišta u Zagrebu i pojedinih fakulteta. Integracija s Europom podrazumijeva u prvom redu prihvaćanje europskih standarda, te ujednačavanje planova i programa studija s ciljem maksimalne mobilnosti studenata i diplomiranih stručnjaka.

Ubrzo nakon početka rada Više ekonomske škole njeni osnivači i dalekovidni djelatnici uvode informatičko usmjerenje, a 1974. godine škola postaje Fakultet organizacije i informatike na Sveučilištu u Zagrebu.

Uspješna sadašnjost omogućuje Fakultetu organizacije i informatike da 35. obljetnicu dočekuje u slavljeničkom ruhu. Kao rezultat višegodišnjih napora profesora i svih djelatnika Fakulteta, ove godine započinje uvođenje cjelovito obnovljenog programa studija prema europskim i svjetskim mjerilima. Izrađen je novi plan i program

101

poslijediplomskog studija iz informacijskih znanosti, koji uključuje i doktorski studij, što je jedno od glavnih obilježja sveučilišne institucije. Prihvaćena su četiri znanstvenoistraživačka projekta koje financira Ministarstvo znanosti. Fakultet izdaje vlastiti časopis koji po svojim atributima ulazi u grupu međunarodno priznatih znanstvenih časopisa. Svake se godine redovito organizira i održava međunarodni znanstveni simpozij "Informacijski sustavi". Uspostavljene su nove međunarodne veze i proširena suradnja. Danas Fakultet organizacije i informatike ima čvrste veze i surađuje sa sveučilištima u Briselu, Budimpešti, Grazu, Manchesteru i Mariboru. Temeljito je obnovljena i nabavljena nova informatička i računarska oprema. Uređeno je više novih laboratorija za potrebe nastave i studenata. Nabavljena su osobna računala za nastavnike, a uređen je i poseban laboratorij za visokozahtjevna istraživanja. Adaptirano je nekoliko učionica, a uređeno je i krovište zgrade. Danas Fakultet pripada grupi uspješnijih i organiziranijih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Možemo slobodno reći da je već danas započeo budući razvoj.

Budućnost i razvoj Fakulteta osigurava i sam profil stručnjaka koje obrazuje. To je, prema jednodušnom zaključku svih provedenih analiza i studija najtraženije zanimanje za 21. stoljeće. Međutim, ovom Fakultetu sigurnu budućnost daju njegovi profesori, nastavnici, znanstvenici i ostali djelatnici.

Na tim osnovama vidimo budući razvoj Fakulteta organizacije i informatike.

1. Europa

Visoko obrazovanje u Europi nalazi se danas u prijelaznoj fazi. Očekuju se velike promjene u razvoju, strategiji razvoja, financiranju i organizacijskim oblicima europskih sveučilišta i visokog obrazovanja uopće. Te promjene su toliko turbulentne i takovih razmjera da neki smatraju da je strateško razmišljanje nemoguće. Ipak je potrebno izgraditi novu strategiju za planiranje i upravljanje sveučilištima i ostalim institucijama visokog obrazovanja. Strategijski pristup treba omogućiti koherentniji i učinkovitiji odgovor na sve izazove koji se javljaju. Osim toga postojanje usuglašenog strategijskog okvira osnažuje

102

donošenje odluka kao odgovor na promijenjene uvjete. To će nadalje omogućiti sveučilištu da se ponaša više kao poduzeće i aktivno, a ne da odgovara pasivno na inicijative izvana. Promjene u zadnjem desetljeću u Europi ne karakteriziraju samo veća autonomija i samoodređenost već i brojni drugi čimbenici:

0 novi zakoni o obrazovanju,0 restrukturiranje programa,0 promjene u temeljima znanja i istraživanja,0 smanjenje državnog budžeta,0 promjene u izboru studija od strane studenata,0 pojava privatnih institucija,0 uspostavljanje novih institucija i njihovo združivanje s

postojećim,0 demokratski duh i participacija,0 promjene u tržištu rada i očekivanju djelatnika,0 suglasnost o kvaliteti,0 konfuzija o vlasništvu kampova i zgrada,0 pojava sustava za podučavanje, istraživanja i administraciju

temeljena na informacijskoj tehnologiji,0 gubitak prestiža visokog obrazovanja i kao posljedica toga

poteškoće u dobivanju sredstava itd.

Potrebni su novi pristupi - strategijsko upravljanje koje se treba baviti s:

0 principima koji su osnova aktivnosti,0 temeljima vrijednosti institucije,0 razumijevanjem vrste institucije i njene svrhe unutar

zajednice,0 politikom kojom raspolaže za ono što čini; kontekstom za

donošenje odluka o tekućim aktivnostima i budućim razvojima,

0 planovima za promjenu, razvoj, inovaciju, proširenje (ili smanjenje), poboljšanje,

0 prioritetima unutar postojećih planova,0 procesima za donošenje odluka,0 ljudima koji trebaju učiniti sav taj posao.

103

Pri tom treba imati na umu da je stupanj izvjesnosti ostvarenja planova promjenljiv:

0 od institucije do institucije,0 od osobe do osobe,0 od točke do točke,0 od vremena do vremena.

Budućnost je uvijek neizvjesna, ali mi moramo učiniti sve da ju predvidimo i daju stvaramo.

Moguće alternative:

0 stalna kriza?0 kontrola izvana - vlada, tržište, grupe djelatnika ili studenata,0 nekonzistentnost odlučivanja?0 stres od nesigurnosti?0 gubitak koherentnosti i kontinuiteta?0 kaos?0 zatvaranje (?) kao drastična mogućnost,0 strategija kao temelj za preživljavanje.

Ova europska razmišljanja i stajališta nas ne bi smjela obeshrabriti već potaknuti da aktivno planiramo i stvaramo našu budućnost.

Ne postoji jedinstvena koncepcija sveučilišta. U Europi i cijelom svijetu raznolikost se doživljava kao svojstvo. Od velikih otvorenih sveučilišta, utemeljenih na metodama nastave na daljinu s preko 100 tisuća studenata, do malih institucija temeljenih na kampusu. Neka od njih imaju međunarodni status i studente iz različitih zemalja, druga pak se usredotočuju na regiju ili čak grad. Neka imaju značajnu istraživačku aktivnost, druga se opet uglavnom posvećuju obrazovanju.

Potrebno je stoga definirati kakovo je sveučilište i kakav je naš fakultet. Kako fakultet vidi samog sebe i svoj odnos s društvom? Radi čega postoji i što treba raditi? Koja vrsta institucije želi biti?

Nakon što se odgovori na ova pitanja i razjasni uloga i identitet fakulteta, javlja se potreba da se preispitaju njegove jakosti i slabosti te mogućnosti na tržištu. Slabosti se obično odnose na profil nastavnika,

104

slabe istraživačke rezultate, zastarjele metode nastave, nedostatak studenata, otpor na promjene itd.

2. Sveučilište u Zagrebu

Sveučilište u Zagrebu jedno je od najvećih i najstarijih sveučilišta koje u sebi obuhvaća 33 fakulteta, 3 akademije i 3 institucije. Biti članica tako značajnog i uglednog sveučilišta u europskim i svjetskim razmjerima, već samo po sebi određuje okvire, smjer i tempo razvoja pojedinih članica.

Sveučilište u Zagrebu nalazi se, kao i cjelokupno društvo Republike Hrvatske, u fazi tranzicije. Trebat će promisliti položaj i ulogu sveučilišta u Hrvatskoj, zadaće i ciljeve, te prioritete na području društvenih, gospodarskih i političkih djelatnosti.

Danas se nalazimo u fazi izrade zakonskih okvira organizacije i djelovanja sveučilišta u Hrvatskoj. Započete su rasprave o najpovoljnijim oblicima organizacije, a pristupilo se i izradi razvojnih planova. Sveučilište je, prema riječima novoizabranog rektora prof. dr. sc. Branka Jerena, najveća koncentracija znanja i jedina snaga koja može pokrenuti razvoj cijele nacije.

Za razvoj sveučilišta u Hrvatskoj vrijede sva ona promišljanja navedena u prethodnom poglavlju, uz poštivanje svih naših osobitosti. Nakon ostvarenja nezavisnosti i suverenosti Hrvatske države 1991. godine, usprkos višegodišnjeg ratnog stanja, događale su se brze promjene društva na društvenom i privrednom području. Vrhovništvo i vlada Republike Hrvatske čine velike napore da u području javnog života, što naravno uključuje i visokoko obrazovanje, čim prije dostignemo europske standarde. Međutim, usprkos svim naporima, privredni život je na niskoj razini, a i socijalna slika pokazuje velike razlike. Svakako da se sve to odražava i na akademsku zajednicu i uvjetuje njen život i razvoj.

U ovom času Sveučilište u Zagrebu, nažalost, osim općih naznaka, nema raspravljen i prihvaćen plan razvoja, stoga ne postoje niti čvrsti okviri ni smjernice za planiranje razvoja pojedinih članica.

105

3. Informacijske znanosti i informacijska tehnologija

Informacijske znanosti i informacijska tehnologija ima naglašeni položaj zbog:

0 izvanredno brzog razvoja i0 utjecaja na razvoj svih ostalih područja.

Obrazovanje iz ovog područja treba planirati uzimajući u obzir ne samo znanstveni i tehnološki razvoj već pojačano i postojeća znanja iz analize, razvoja, reinženjeringa, osiguranja kvalitete i upravljanja projektima. To znači da postoji tendencija prijelaza aktivnosti s izvedbe u smjeru koncepcije. Ovo je potrebno jer su se uvjeti okruženja u području tržišta rada, poduzetništva, tehnologije i društva bitno promijenili i mijenjaju se. Tim promjenama moraju se prilagođavati i sadržaji, forme i ciljevi obrazovanja.

Nove koncepcije temeljnih studija informacijskih znanostiNa temeljnom studiju informacijskih znanosti trebat će više nego

do sada podučavati strategije za izbor metoda, generiranje metoda, modeliranje i rješavanje problema. Novi oblici u obrazovanju omogućuju učinkovit prijenos sadržaja. Putem projekata studenti mogu naučiti definirati ciljeve; pronaći interdisciplinarne cjelovite postavke za rješenja i u timskom radu izraditi koncepte i rješenja usmjerene prema praksi. Pritom, najbolje kroz projekte s privredom, treba shvatiti kako što bolje uključiti korisnika kao paratnera u proces razvoja softvera.

Jedan od najvažnijih ciljeva budućeg obrazovanja je stjecanje kompetentnosti za uvođenje novih koncepata, metoda i alata informacijskih znanosti i tehnologije u praksu. Samo uz pomoć u tu svrhu izobraženih stručnjaka moguće je postići da se saznanja informatike više primjenjuju kod reinženjeringa i novih koncepcija sustava primjene. Na taj način će menedžment biti u boljoj poziciji da omogući razvoj velikih korisničkih sustava uz višu kvalitetu i podnošljive troškove.

106

Treba uvoditi ciljno orijentirane programe (curricula) koji su konzekventno usmjereni na određeni tip studija. Pritom je potrebno već u temeljnom studiju prenijeti studentima potrebna znanja informacijskih znanosti za projektiranje i temeljna znanja iz područja socijalnih znanosti.

Za budući razvoj studija odnosno informacijskih znanosti uvjeti su određeni politikom tržišta rada, gospodarstva, tehnologije i društva.

Tržište rada:

0 informacijske znanosti ulaze u djelatnosti industrije, gospodarstva i uprave,

0 od apsolvenata pojačano se traže znanja iz analize, razvoja, osiguranja kvalitete i upravljanja projektima. Taj trend bit će pojačan zbog sve većeg korištenja softverskih biblioteka i standardnog softvera te premještanja programiranja u izvaneuropske zemlje,

0 samo oko 10% stručnjaka koji danas rade na ovom području ima odgovarajući studij. Odluke o primjeni znanja informacijskih znanosti i tehnologije u praksi danas još u velikoj mjeri donose nestručnjaci.

Novi neispunjeni zahtjevi prakse:

0 sve veća kompleksnost korisničkih sustava, pritisak visokih troškova zbog, od strane tržišta diktirane, brze promjene verzije hardvera i softvera što sprječava dovoljna poboljšanja kvalitete korisničkog softvera i smanjuje troškove u području održavanja i proširenja,

0 korišteni sistemski softver orijentiran je premalo na saznanja iz ovog područja. Programski jezici, temeljeni na modernim konceptima razvojnih alata, još čekaju na primjenu.

107

Topološke promjene hardvera i softvera:0 pri smanjenju nabavnih cijena sve više se koriste snažni

distribuirani sustavi (npr. Client-Server) koji traže povećanu kompleksnost pri umrežavanju, radu i održavanju,

0 zahtjevi na korisničko sučelje su se - posebno zbog primjene grafike - jako povisili, tako da kod nekih projekata iznose do 80% razvoja,

0 uvođenjem objektne orijentacije u razvoj sustava i programiranje razvile su se bitno nove mogućnosti u modeliranju i proizvodnji softvera s mogućnošću proširenja i ponovnog korištenja ("reusable").

Promjene u socijalnom okruženju i struci:

0 danas studira više od 30% godišta. Da bi uspješno završili, mora ih se snažno motivirati i podržati,

0 brojni studenti imaju djelomično zaposlenje,0 informacijske znanosti čine danas samostalno područje na

koje sve više utječu znanja iz različitih područja, od strane korisnika, od strane raspoloživih računarskih sustava i od strane saznanja društvenih i socijalnih znanosti.

Stanje na visokim školama danas ne zadovoljava zbog zastarjelosti opreme, premalo nastavnika, a time i njihovog opterećenja.

Zahtjevi na daljnji razvoj studija informatike odnosno informacijskih znanosti

Iz prethodnoga proizlaze sljedeći zahtjevi:

1) Studij mora biti jače usmjeren na promijenjena područja rada (naglasak na analizu i razvoj) kao i nove zahtjeve prakse - osiguranje kvalitete, upravljanje projektima, upotreba alata i reinženjering.

2) Studij mora u svom sadržaju pojačano uzimati u obzir znanstvene i tehnološke promjene (distribuirane sustave, mreže, korisnička sučelja, te objektno orijentirani razvoj i programiranje).

108

3) Studenti moraju biti bolje osposobljeni kako bi u svijet rada uvodili moderne koncepte, metode i alate.

4) Studenti se moraju pripremiti za odgovoran, samostalan, kooperativan i interdisciplinaran rad u svome zvanju.

5) Studentima mora biti pružena podrška na učinkovit način da uspješno završe studij.

4. Fakultet organizacije i informatike

Uvjeti razvoja Fakulteta organizacije i informatike obuhvaćaju sve što je navedeno u prethodnim točkama za sveučilišta i visoko obrazovanje općenito.

Najveći izazovi doći će zbog očekivanih promjena u društvu i u vezi s tim promijenjenom odnosu prema visokom obrazovanju i zahtjevima na nj.

Glavna djelatnost Fakulteta organizacije i informatike je obrazovanje i znanstvenoistraživački rad na područjima informacijskih znanosti i informacijskih tehnologija.

Izrazito dinamičan razvoj tih područja prisiljava i sam Fakultet na takvo ponašanje. Nastavnici ovog Fakulteta i do sada su bili prisiljeni na neprekidno i brzo proširivanje znanja i prihvaćanje novih saznanja te njihovo uvođenje u obrazovni proces. To je imalo za posljedicu stalne inovacije plana i programa studija.

Ovakovo ponašanje vrlo je zahtjevno, ali znatno olakšava prilagođavanje promjenama i novim zahtjevima okoline te otklanja otpor novinama. To je još jedna od prednosti ovog Fakulteta u pogledu razvoja i njegove budućnosti.

Visoko obrazovanje, sveučilišta i pojedini fakulteti za uspješan razvoj moraju izraditi vlastitu strategiju. Ta se strategija mora, posebno kod fakulteta, temeljiti na prihvaćanju poduzetničkog razmišljanja i ponašanja. Sve studije razvoja visokog obrazovanja, među ostalim, predviđaju i smanjenje financiranja od strane državnog proračuna. Stoga svaka strategija razvoja mora obuhvatiti i nove izvore financiranja.

109

Obzirom da Fakultet obrazuje stručnjake za najtraženije zanimanje 21. stoljeća, ne postoji opasnost smanjenja interesa za studij.

Znanstveno-nastavno vijeće Fakulteta organizacije i informatike već je prije godinu dana prihvatilo teze za izradu strategije srednjoročnog razvoja Fakulteta:

1. Temeljnicu Fakulteta čine dodiplomski studij Informacijski sustavi te poslijediplomski i doktorski studij Informacijskih znanosti.

2. Za razvoj i unapređenje navedenih studija nužno je u najkraćem mogućem roku ojačati i proširiti kadrovsku osnovicu Fakulteta, od redovnih i izvanrednih profesora, do suradnika. Poduzimat će se mjere za unapređenje sadašnjih djelatnika i dovođenje mladih, sposobnih, ambicioznih i znanstveno orijentiranih osoba.

3. U cilju povećanja broja nastavnog osoblja postavit će se zahtjev Ministarstvu znanosti i tehnologije, koristit će se vlastita sredstva (samofinanciranje) i prijem znanstvenih novaka na odobrene istraživačke projekte.

4. Pojačat će se napori za poboljšanje uvjeta rada djelatnika Fakulteta u nastavi i znanstvenoistraživačkom radu:

• daljnjom nabavkom opreme,• adaptacijom i uređenjem prostora,® uspostavljanjem novih veza i proširenjem

međunarodne suradnje uz samofinanciranje (Simpozij Informacjiski sustavi, časopis Zbornik radova, međunarodni projekti, usavršavanje mladih u inozemstvu i si.).

5. Unapređenje knjižnice Fakulteta. Treba urediti prostor Knjižnice, povećati joj funkcionalnost i obogatiti novim naslovima knjiga i časopisa.

6. Nastavit će se napori za uvođenje novih smjerova studija. U prvom redu već predloženi Pedagogijski smjer i Upravljanje organizacijama (meneđment).

7. Unaprijedit će se organizacijski oblici Fakulteta. Valja uspostaviti takve oblike organizacije koji će biti prihvaćeni od strane djelatnika i koji će omogućiti efikasni rad i djelovanje Fakulteta.

110

Ovim tezama treba dodati planove reforme studija, koja će voditi računa o potrebi pojačanog motiviranja i usmjeravanja studenata. Reforme trebaju osigurati i nove oblike organiziranja obrazovanja, tako da i studenti uz rad mogu jednako uspješno studirati. Reforme studija informacijskih znanosti moraju osigurati pružanje novih oblika obrazovanja i uvođenje novih sadržaja.

Krajnji cilj razvoja i svih napora treba biti podizanje razine znanja završenih studenata s prepoznatljivim profilom na razini Europe, a to znači i svijeta.

Možemo s punim pravom zaključiti da če Fakultet organizacije i informatike imati uspješan razvoj i lijepu budućnost.

i l i

Dr. sc. STJEPAN BRATKO, redoviti profesor

ZNANSTVENA DJELATNOST

Kroz proteklo razdoblje od 35 godina velika se pažnja, što je i normalno za visokoškolsku ustanovu s tako uspješnim razvojem, poklanjala znanstvenom i stručnom djelovanju. Može se sasvim pouzdano konstatirati da je znanstveni i stručni rad bio "conditio sine qua non" za ukupan razvoj te daje bio proporcionalan drugim uspješnim segmentima razvoja (nastavna djelatnost i si.).

Ova djelatnost odvijala se kroz više različitih oblika. Spomenut ćemo ovdje neke od glavnih:

Znanstveni i stručni radovi nastavnika;

Znanstveni i stručni projekti s područja ekonomije i informatike (fundamentalna i primijenjena istraživanja);

Simpoziji, savjetovanja, znanstveni i stručni skupovi u organizaciji (suorganizaciji) Fakulteta (bilo stalni odnosno kontinuirani, bilo oni koji su se odvijali povremeno);

Izdavačka djelatnost (udžbenici, skripta, izvodi iz predavanja isi.);

Ostale aktivnosti na tom području (unapređivanje metodologije znanstvenog rada, znanstvena istraživanja za potrebe dodiplomskih i posebno poslijediplomskih studija, doktorata i si., kontinuirano izdavanje našeg Zbornika radova i si.).

Iz ovog je vidljivo da je znanstvena djelatnost bila okrenuta prema različitim područjima, što je bila značajna činjenica za ukupni visokoškolski studij.

Znanstvena područja koja su posebno bila tretirana bila su, naravno, informacijske znanosti (kontinuirano) i ekonomija (ranije), ali su pojedini znanstveni djelatnici ostvarili uspješne i zapažene radove i na drugim znanstvenim područjima.

Kad se radi o znanstvenim radovima kroz ukupno djelovanje Fakulteta i Više ekonomske škole, po našoj slobodnoj procjeni (više o

113

tome u daljnjem tekstu ovog poglavlja), ostvareni rezultati mogu nas zadovoljiti i biti poticajni za planiranje daljnjih napora na tom području. Posebno zapažen je broj znanstvenih knjiga, bilo u autorstvu, bilo u suautorstvu od strane naših profesora. Ovdje valja konstatirati da vjerojatno nismo, zbog objektivnih razloga, prikupili sve naslove i autore, tako da je u stvarnosti uspjeh na tom području još veći. Valja također konstatirati da je ovaj trend stalan odnosno stabilan (iako bi po našemu mišljenju trebao imati značajno "uzlazniju" liniju). Također zadovoljava i broj objavljenih stručnih knjiga i drugih radova (podaci također u daljnjem tekstu). Znanstveni i stručni projekti bili su u promatranom proteklom razdoblju vrlo intenzivna djelatnost. Podaci pokazuju da su znanstvenici ovog Fakulteta također bili nositelji ili izvođači u 55 znanstvenih i 205 stručnih projekata. Te projekte u globalu možemo podijeliti na one koje je financiralo Ministarstvo znanosti i tehnologije i one koji su nastali na osnovi tržišnih odnosa, odnosno neposrednom odnosu između Fakulteta i gospodarskih i inih subjekata.

Jedno od temeljnih i, dakako, vrlo značajnih obilježja razvoja i Više ekonomske škole te kasnije Fakulteta organizacije i informatike vezano je uz jednu permanentnu orijentaciju suradnje s gospodarstvom, pa je to također i rezultat te suradnje (ona je uz znanstvenoistraživački rad imala razvijene i druge oblike suradnje).

Iz cjelovitog pregleda izdavačke djelatnosti (tekst u nastavku ovog poglavlja) također se može razabrati da se na ovom području dosta učinilo. Međutim, može se uočiti neujednačenost u pojedinim razdobljima, tako da se može govoriti da smo u nekim godinama bili izrazito uspješni na tom području (npr. pokrivenost vlastitom literaturom studijskih područja u osamdesetim godinama bila je preko 80%, po čemu smo bili u samom vrhu Sveučilišta), a u nekim razdobljima (devedesete godine) taj je pozitivni trend stagnirao ili padao zbog različitih razloga (prioritetno financijske naravi, vezano uz opći položaj knjige u našem društvu).

Časopis "Zbornik radova" našeg Fakulteta istaknuti je dio znanstvene i stručne djelatnosti Fakulteta. Uz određene primjedbe koje se tu mogu uputiti (neujednačenost znanstvene i stručne razine, pitanje kriterija atribucije i si.), treba konstatirati činjenice da on kontinuirano izlazi i da je stekao tradiciju i ugled u znanstvenim krugovima te da je jedan od rijetkih časopisa koji po klasifikaciji odgovarajućih službenih

114

institucija (nadležno Ministarstvo i Sveučilište) imade priznatu međunarodnu referencu. To je i daljnji poticaj na aktivnu suradnju u tom časopisu ali i obveza da se još poveća njegova znanstvena i stručna razina.

U ovom uvodnom dijelu svakako treba spomenuti u okviru djelovanja Fakulteta na području simpozija, savjetovanja, znanstvenih i stručnih skupova, sada već tradicionalni međunarodni simpozij "Informacijski sustavi", koji se kontinuirano odvija u razdoblju od 1989.-1997. godine. Po svemu sudeći, uz doprinos razvoja i širenja informacjiskih znanosti u našoj zemlji, taj simpozij omogućuje i značajan iskorak Fakulteta prema međunarodnoj suradnji, što je sukladno našim planovima o daljnjoj afirmaciji Fakulteta i težnji da on ima što je moguće bolji "image" i kod nas i u svijetu.

Kako dalje? Područje znanstvene djelatnosti mora i u budućnosti biti od najveće strateške važnosti za razvoj Fakulteta. Neosporno je da temelji postoje, čak i dobro uhodani put. No, ne samo zbog principa da znanstvenik nikad ne treba biti zadovoljan i da treba uvijek biti na tragu nečeg novog, nego i zbog objektivnih potreba i mogućnosti na ovom području, potreban je još daleko veći i značajniji angažman. Posebno se to odnosi na mlađe kolege u naponu stvaralačke snage koji mogu bitno afirmirati i sebe i Fakultet.

Od navedenih znanstvenih i stručnih aktivnosti treba reafirmirati izdavačku djelatnost, eliminirati evidentan zastoj i postići barem razinu na kojoj smo već bili. Ostali segmenti su na prihvatljivim razinama kvalitete, iako se, naravno, u okvirima svakog od njih može postići mnogo više. U tom smislu valja usmjeriti naše napore. Znamo svi d a je ulaganje u to područje zapravo ulaganje u našu budućnost (vlastitu i fakultetsku).

U nastavku prezentiramo pozicije i situaciju po pojedinim segmentima koje smo spominjali.

115

Dr. sc. Vesna Dušak, izvanredni profesor

PREGLED RADOVA NASTAVNIKA FAKULTETA ORGANIZACIJE I INFORMATIKE U RAZDOBLJU

OD 1962. DO 1997. (OD OSNUTKA VIŠE EKONOMSKE ŠKOLE

DO DANAS)

Tijekom postojanja Više ekonomske škole i Fakulteta organizacije i informatike nastavnici su objavili niz znanstvenih i stručnih radova. Njihova su istraživanja također potvrđivana kroz rad na znanstvenim i stučnim projektima. Stoga će ovdje biti prikazan pregled objavljenih radova i projekata prema određenim kategorijama1. Znanstveni radovi razvrstani su u sljedeće kategorije:

0 knjige,0 poglavlja u knjigama,0 radovi recenzirani i objavljeni u časopisima s međunarodno

priznatim recenzijama,0 radovi recenzirani i objavljeni u časopisima s domaćim

recenzijama,0 radovi recenzirani i objavljeni u zborniku radova

međunarodnih skupova,0 radovi recenzirani i objavljeni u zborniku radova domaćih

skupova,0 popularizacijski znanstveni članci.

Na sličan način razvrstani su i stučni radovi, pa razlikujemo:

0 knjige, i poglavlja u knjigama, 0 rječnici,

1 R a d o v i s u r a z v r s t a n i u k a t e g o r i j e p r e p o r u č e n e o d M i n i s t a r s t v a z n a n o s t i R H i

p r o p i s a n e Z a k o n o m o z n a n s t v e n o - i s t r a ž i v a č k o j d j e l a t n o s t i , a o d n o s e s e n a k a t e g o r i j e

r a d o v a b i t n i h u p o s t u p k u i z b o r a i r e i z b o r a n a s t a v n i k a v i s o k i h u č i l i š t a .

117

0 stručni radovi recenzirani i objavljeni u časopisima s međunarodno priznatim recenzijama,

0 stručni radovi recenzirani i objavljeni u časopisima s domaćim recenzijama,

0 stručni radovi recenzirani i objavljeni u zborniku radova međunarodnih skupova,

0 stručni radovi recenzirani i objavljeni u zborniku radova domaćih skupova,

0 popularizacijski stručni članci,0 skripte i nastavni materijali.

Projekti su ponajprije razvrstani u grupu znanstvenih i grupu stručnih projekata. Kod znanstvenih projekata promatrane su sljedeće pojavnosti:

0 sudjelovanje u međunarodnim znanstvenim projektima,0 voditeljstvo domaćih znanstvenih projekata i 0 aktivno sudjelovanje u relizaciji domaćih znanstvenih

projekata.

Kod stručnih projekata promatrano je:

0 voditeljstvo stručnih projekata i 0 aktivno sudjelovanje u realizaciji stručnih projekata.

1. Znanstveni radovi

Kroz ukupno razdoblje postojanja Više ekonomske škole i Fakulteta organizacije i informatike zaposlenici ovih ustanova objavili su 32 znanstvene knjige, 29 poglavlja u znanstvenim knjigama, 191 znanstveni rad u časopisima s međunarodnim recenzijama, 127 znanstvenih radova u časopisima s domaćim recenzijama, 66 znanstvenih radova u zbornicima radova međunarodnih skupova, 177 znanstvenih radova u zbornicima domaćih skupova i 18 znanstvenih popularizacijskih članaka (slika 1).

118

S lika 1.: P re g le d o b ja v l je n ih z n a n s tv e n ih radova u ra z d o b l ju od 1996. do 1997. i o b ja v l je n ih z n a n s tv e n ih

rad ova z a p o s le n ik a u rad no m odno su 1997. g o d in e

250 -r

2 0 0

> 150o

T3COL_

’o'm 100

50

1 9 6 2 .- 1 9 9 7 .+

Kategorija rada

1 9 9 7

M Knjiga H Poglavlje u knjizi □ Rad u časopisu s međ. rec.

U Rad u časopisu s dom. rec. ■ Rad u zborniku međ skupa O Rad u zborniku s dom. skupa

H Popularizacijski članak

Isti podaci u relativnim pokazateljima (postocima) govore da je u ukupnom broju znanstvenih radova objavljeno:

0 5,00% knjiga,0 4,53 % poglavlja u knjigama,0 29,84% znanstvenih radova recenziranih i objavljenih u

časopisima s međunarodnim recenzijama,0 19,84% znanstvenih radova recenziranih i objavljenih u

časopisima s domaćim recenzijama,0 10,31% znanstvenih radova recenziranih i objavljenih u

zborniku radova s međunarodnih znanstvenih skupova,0 27,66% znanstvenih radova recenziranih i objavljenih u

zborniku radova s domaćih znanstvenih skupova,0 2,82 % znanstvenih popularizacijskih članaka.

119

Obim objavljenih znanstvenih radova danas zaposlenih djelatnika Fakulteta čini veći dio ukupno objavljenih radova od 1962. do 1977. godine na promatranim institucijama i iznosi 12 knjiga, 17 poglavlja u knjigama, 130 znanstvenih radova recenziranih i objavljenih u časopisima s međunarodnim recenzijama, 83 znanstvena rada recenzirana i objavljena u časopisima s domaćim recenzijama, 39 recenziranih znanstvenih radova objavljenih u zbornicima radova s međunarodnih znanstvenih skupova, 118 recenziranih znanstvenih radova objavljenih u zbornicima radova domaćih skupova i 2 znanstvena popularizacijska članka. Učešće pojedinih kategorija znanstvenih radova pri tome iznosi:

0 2,99% knjiga,0 4,24 % poglavlja u knjigama,9 32,42% znanstvenih radova recenziranih i objavljenih u

časopisima s međunarodnim recenzijama,0 20,70% znanstvenih radova recenziranih i objavljenih u

časopisima s domaćim recenzijama,9 9,72% znanstvenih radova recenziranih i objavljenih u

zborniku radova s međunarodnih znanstvenih skupova,9 29,43% znanstvenih radova recenziranih i objavljenih u

zborniku radova s domaćih znanstvenih skupova,9 0,50 % znanstvenih popularizacijskih članaka.

Kao što je iz slike vidljivo distribucije znanstvenih radova objavljenih u razdoblju od 1962. do 1997. godine i objavljenih radova nastavnika zaposlenih u 1997. godini su slične. Naravno d a je ova druga distribucija, koja se odnosi na nastavnike zaposlene na Fakultetu, manjeg obima (ona je uključena u prethodnu) i predstavlja udio objavljenih znanstvenih radova zaposlenih 1997. godine u ukupnom broju objavljenih radova promatranih visokoškolskih institucija. Dakle, danas zaposleni nastavnici Fakulteta organizacije i informatike objavili su:

9 37,5% knjiga,9 58,62 % poglavlja u knjigama,9 68,06% znanstvenih radova recenziranih i objavljenih u

časopisima s međunarodnim recenzijama,

120

0 65,35% znanstvenih radova recenziranih i objavljenih učasopisima s domaćim recenzijama,

0 59,09% znanstvenih radova recenziranih i objavljenih uzborniku radova s međunarodnih znanstvenih skupova,

0 66,67% znanstvenih radova recenziranih i objavljenih uzborniku radova s domaćih znanstvenih skupova,

0 11,11% znanstvenih popularizacijskih članaka,

u ukupnom broju objavljenih znanstvenih radova po navedenim kategorijama.

Kroz promatrano razdoblje nastavnici Fakulteta organizacije i informatike aktivno su sudjelovali u radu međunarodnih znanstvenih skupova (radovi su objavljeni u zbornicima radova ovih skupova), od kojih su značajniji:

0 Annual ESRI Users Conference, Palm Spring,0 Angewandte Geographische Information Systeme, Salzburg,0 Betriebswirtchaftliche Konferenz: Effektivitats in

Kombinaten und Betrieben, Dresden,0 Electronic Data Interchange Conference, Bled,0 European Conference on Personality, Madrid,0 EUROSIM Congres, Wien, Genova0 European Conference on Software Quality, Dublin,0 Environmental Knovvledge Organisation and Information

Management, Bratislava,0 Internationale Wissenschaftliche Konferenz, Pozdan,0 International Software Esibition for Environmental Science

and Engineering, Como 0 Relazione tecnica interna, Roma0 Simposium Informatik fiir den Umweltschutz, Hamburg,0 Office Automation, Koln,0 Organizacija, informatika, kadri, Portorož.

Također su objavili i niz radova u stranim časopisima:

0 Central European Journal of Operation Research,0 Colloid and Polymer Science,0 Czechoslovak Mathematics Journal,

121

0 European Sr. Phys. Review,0 Hitnicke listy,0 Informatika,0 Journal of Computing and Informatics,0 Journal Surface Sci. and Technology,0 Neue Hiitte,0 Personality Psychology in Europe,0 Publicationes Mathematicae,

2. Stručni radovi

Ukupno su, od osnivanja Više ekonomske škole do danas zaposlenici objavili 31 stručnu knjigu ili poglavlje u stručnoj knjizi, 7 rječnika, 78 stručnih radova u časopisima s međunarodnom recenzijom, 261 stručni rad u časopisima s domaćim recenzijama, 11 stručnih radova objavljenih u zbornicima međunarodnih skupova, 149 stručnih radova u zbornicima radova s domaćih skupova, 27 radova na popularizaciji struke i 155 skripata i nastavnih materijala.

Slika 2.: Pregled ob jav ljen ih stručnih radova u razdoblju od 1996. do 1997. i ob jav ljen ih stručnih radova

zaposlenika u 1997. godini

K ategorija rada

EJ Knjiga, pog lav lje u knjizi ■ R ječn ik

M R a d u č a so p is u s med. rec. M R a d u č a so p is u s dom. rec.

M R a d u zb o rn iku međ. sku pa M R a d u zbo rn iku d o m a će g sku pa

M P o p u la h za c ij sk i č la n a k M Skripte i n a stavn i materijali

122

U relativnim pokazateljima gornje kategorije stručnih radova zastupljene su u sljedećim dijelovima:

0 knjige i poglavlja u knjigama 4,31 %,0 riječnici 0,97%0 stručni radovi recenzirani i objavljeni u časopisima s

međunarodnim recenzijama 10,85%,0 stručni radovi recenzirani i objavljeni u časopisima s

domaćim recenzijama 36,3%,0 stručni radovi recenzirani i objavljeni u zborniku radova s

međunarodnih znanstvenih skupova 1,53%,0 stručni radovi recenzirani i objavljeni u zborniku radova s

domaćih znanstvenih skupova 20,72%,0 radovi na popularizaciji struke 3,76% i0 skripte i nastavni materijali 21,56%.

Zaposlenici zatečeni u stalnom radnom odnosu na Fakultetu 1997. godine ukupno su objavili:

0 knjige i poglavlja u knjigama 23 ili 5,76%,0 riječnici 3 ili 0,75%0 stručni radovi recenzirani i objavljeni u časopisima s

međunarodnim recenzijama 49 ili 12,28%,0 stručni radovi recenzirani i objavljeni u časopisima s

domaćim recenzijama 157 ili 39,36%,0 stručni radovi recenzirani i objavljeni u zborniku radova s

međunarodnih znanstvenih skupova 5 ili 1,25%,0 stručni radovi recenzirani i objavljeni u zborniku radova s

domaćih znanstvenih skupova 90 ili 22,56%,0 radovi na popularizaciji struke 18 ili 4,51 % i0 skripte i nastavni materijali 54 ili 13,53%.

Ovi zaposlenici sudjeluju učešćem od 55,49% u ukupnom broju objavljenih radova od 1962. godine i s učešćem od 62,66% u ukupnom broju objavljenih znanstvenih radova od 1962. godine. Podaci također ukazuju na povećanje učešća znanstvenih radova u ukupnom broju objavljenih radova, što je u skladu s prerastanjem više škole u fakultet i njegovim razvojem.

123

3 . P r o j e k t i

Projekti su česta aktivnost nastavnika Fakulteta. Ukupno je ostvareno 136 projekata (voditeljstvo) dok su nastavnici sudjelovali u realizaciji 262 projekta. Osim u stručnim projektima (81,91% od ukupnog broja projekata), nastavnici Fakulteta sudjelovali su ili sudjeluju u znansvenim projektima (18,09%). Raspodjela projekata prema kategorijama i razdobljima prikazuje slika 3.

Projekti su promatrani kroz dva vremenska termina. Lijeva strana slike pokazuje ukupan broj projekata po kategorijama, dok desna strana slike pokazuje broj projekata po istim kategorijama koje su vodili ili su u njima sudjelovali zaposleni na Fakultetu u 1997. godini.

S lika 3.: P re g le d b ro ja p ro je k a ta u ra z d o b l ju od 1996. do 1997. i b ro ja p ro je k a ta na k o j im a su s u d je lo v a l i

z a p o s le n ic i u 1997. g o d in i

250

200

ro1500

"ČT

o .

•5 ' 100

CO

50

0

Razdoblje / kategorija projekta

Bi M eđunarodni znan. projekti W Voditeljstvo dom. znan. projekata^ S u d je lo va n je u dom. znan. projektima u Voditeljstvo dom. stručnih projekata

M Sudjelovanje u dom. stručnim projektima

Zaposleni na Fakultetu su kroz razdoblje postojanja visokoškolskog studija (1962.-1997.) sudjelovali u 2 međunarodna projekta, bili voditelji 15 znanstvenih i 121 stručnog projekta, te bili ili

124

jesu aktivni sudionici na 55 znanstvenih i 205 stručnih projekata. To u relativnim pokazateljima iznosi:

0 međunarodni znanstveni projekti 0,50%,0 voditeljstvo domaćih znanstvenih projekata 3,77%,0 sudjelovanje u domaćim znanstvenim projektima 13,82%,0 voditeljstvo domaćih stručnih projekata 31,40%,0 sudjelovanje u domaćim stručnim projektima 51,51%.

Prema istim kriterijima distribucija projekata koje su vodili ili su u njima sudjelovali zaposlenici Fakulteta organizacije i informatike zatečeni u redovnom radnom odnosu 1997. godine pokazuje da:

0 međunarodni znanstveni projekti sudjeluju s učešćem od 7,3%,

0 voditeljstvo domaćih znanstvenih projekata s učešćem od 3,97%,

0 sudjelovanje u domaćim znanstvenim projektima s učešćem od 17,69%,

0 voditeljstvo domaćih stručnih projekata s učešćem od 19,49%,

0 sudjelovanje u domaćim stručnim projektima s učešćem od 58,12%.

Ovi podaci ukazuju da su upravo trenutačno zaposleni nastavnici Fakulteta ostvarili najveći udio u ukupnom broju projekata, osobito u broju znanstvenih projekata koje su ili vodili ili sudjelovali u njima. Kategorija međunarodnih projekata pojavila se u novije vrijeme uključivanjem sadašnjih profesora Fakulteta u rad međunarodnih tijela i ostvarivanjem suradnje s europskim sveučilištima (prvenstveno sa Sveučilištem Karl Francens iz Graza, Slobodnog sveučilišta iz Brusella i Sveučilišta Metropotan iz Manchestera. Od ukupno 15 znanstvenih projekata vođenih u razdoblju od 1962. do 1997. godine, 11 ili 73,33% projekata su vodili ili vode danas zaposleni nastavnici. Još je veće učešće danas zaposlenih nastavnika koji su sudjelovali u realizaciji znanstvenih projekata (49 od 55). Taj udio iznosi 89,09% u ukupnom broju aktivnog učestvovanja na projektima kroz razdoblje od 1962. do 1997. godine.

125

Kategorija stručnih projekata manje je zastupljena nego prije u djelatnosti današnjih zaposlenika Fakulteta. Tako su, u odnosu na ukupno razdoblje, danas zaposleni na Fakultetu vodili od ukupnog broja 45,38% projekata, a što se tiče aktivnog sudjelovanja na projektima taj postotak iznosi 78,54%.

3. Znanstveni programi

3.1. Znanstveno-istraživačkiprojekti

U razdoblju od 1991. do 1996. godine Fakultet organizacije i informatike bio je nositelj većeg broja znanstveno-istraživačkih projekata financiranih od strane Ministarstva znanosti i tehnologije. Kroz te projekte su nastavnici Fakulteta i provodili najveći dio svoje istraživačke djelatnosti iz polja Informacijskih znanosti. To su:

Projekt VI/0016: PRIMJENA MIKROFILMA U OSIGURANJU KORIŠTENJA I ZAŠTITE DOKUMENTACIJE

Sadržaj: Primjena mikrofilma svrsishodna je za jednokratno memoriranje velike količine nekodiranih podataka i informacija maksimalne pouzdanosti, za koje je potrebno osigurati vrlo visoke sposobnosti reprodukcije, mogućnost vizualnog kontakta s korisnicima i pokretljivost, a da se pri tome ne očekuju velike mogućnosti izmjene i povezivanja. Projektom je analizirana organizacija i dokumentacija uzorka radi primjene mikrofilma u osiguranju korištenja i zaštite dokumentacije u poduzećima, te postavljen model primjene mikrofilma u osiguranju korištenja i zaštite dokumentacije poduzeća srednje veličine na području metaloprerađivačke industrije.

Ključne riječi: mikrofilm, zaštita dokumentacije

Ciljevi i rezultati: Projektom su postignuti sljedeći ciljevi: utvrditi polazni temelj istraživanja, proučiti dosadašnji način organiziranja dokumentacije u organizacijama, izraditi model dokumentacijskog sustava s mikrofilmom kao temeljnim nositeljem podataka i informacija te na njemu istražiti najvažnije organizacijske

126

uvjete i ustanoviti osnovne pretpostavke za primjenu mikrofilma, istražiti utjecajne čimbenike te dati tehnička rješenja za sigurnosnu pohranu i očuvanje mikrofilma, istražiti standardizaciju za područje mikrografije te hrvatsko mikrografsko nazivlje.

Metodologija: U radu na projektu korištene su sljedeće metode: anketa, promatranje i studij dokumentacije, zatim sustavska analiza i konstrukcija, te statistička metoda i metoda modeliranja. U upravljanju radom korištena je PERT metoda mrežnog planiranja.

Glavni istraživač: Prof. dr. sc. Slavko Kapustić

Suradnici:Prof. dr. sc. Aleksandar Bergstein,Prof. dr. sc. Juraj Martinčević,Prof. dr. sc. Dušan Radošević,Prof. dr. sc. Rudolf Njegač,Prof. dr. sc. Zvonka Šarman,Prof. dr. sc. Benedikt Bojanić-Glavica,Prof. dr. sc. Željko Hutinski,Doc. dr. sc. Marijan Cingula,Doc. dr. sc. Verica Dugandžić,Doc. dr. sc. Ladislav Miko,Doc. dr. sc. Stjepo Vojvoda,Mr. sc. Marica Baksa,Mr. sc. Franjo Žerjav,Zvonko Petrović,Marinko Drobac.

Objavljeni radovi:radovi u časopisima: knjige:doktorske disertacije studije i elaborati:

4, 1,

• ' 2, 2 .

127

Projekt 1.13.01.00.: ISTRAŽIVANJE MIRNODOPSKIH KAPACITETA MALE PRIVREDE

Sadržaj: Projektom su prikupljeni, sistematizirani i analizirani podaci o mirnodopskim kapacitetima male privrede na području Hrvatske, mogućnosti opskrbljivanja sirovinama i drugim reprodukcijskim materijalima, energijom i si. Posebno je istaknuto pitanje stručnih radova. Istraživanje je obuhvatilo i formiranje baze podataka male privrede s izradom metodologije ažuriranja podataka. Projektom su analizirane mogućnosti proizvodnje male privrede s postojećim kapacitetima, te pravci njenog daljnjeg razvoja.

Ključne riječi: mala privreda, model organizacije

Trajanje: 1987./ 1992.

Ciljevi i rezultati: Prikupljanje, sistematizacija i analiziranje podataka o mirnodopskim kapacitetima male privrede na području Hrvatske, izrada organizacijskog modela proizvodnje MT i TMS na PZT zasnovane na mirnodopskim kapacitetima male privrede, izrada smjernica za daljnji razvoj male privrede radi uspješnijeg organiziranja proizvodnje.

Metodologija: U prvoj fazi rada proučeni su razni pisani materijali, dokumentacija, planovi, stručni i znanstveni radovi i izrađen je idejni projekt istraživanja. Sljedila je sistematizacija i analiza podataka. U posljednjoj fazi rada na projektu izrađen je organizacijski model proizvodnje male privrede, te prognoze, planovi i smjernice za daljnji razvoj male privrede.

U realizaciji programa istraživanja korištene su opće znanstvene metode: statistička metoda, metoda modeliranja i analitičko-deduktivna metoda; osnovne opće metode društvenih znanosti: komparativna metoda i dijalektička metoda; posebne znanstvene metode i postupci: analitičko-sintetička metoda, metoda aplikacije i konkretizacije, metoda generalizacije i specijalizacije, metoda klasifikacije i metode indukcije i dedukcije.

Glavni istraživač: Prof. dr. sc. Miroslav Žugaj

128

Suradnici:Prof. dr. sc. Slavko KapustićProf. dr. sc. Juraj MartinčevićProf. dr. sc. Rudolf NjegačProf dr. sc. Zvonka ŠarmanProf. dr. sc. Benedikt Bojanić-GlavicaProf. dr. sc. Željko HutinskiDoc. dr. sc. Marijan CingulaDoc. dr. sc. Verica DugandžićDoc. dr. sc. Ladislav MikoMr. sc. Franjo ŽerjavM. KlječaninS. Jelić.

Objavljeni radovi:radovi u časopisima: 3, radovi u zbornicima: 8, studija: 1.

Projekt 5-12-155: SUSTAVI ZA PODRŠKU ODLUČIVANJU ZA ZAŠTITU OKOLIŠA KOD KEMIJSKIH AKCIDENATA

Sadržaj: Projekt je imao za cilj postići razumijevanje primjene i povezivanja različitog specifičnog znanja s informacijskom tehnologijom u upravljanju složenim, dinamičkim sustavima. Model sustava za potporu odlučivanju koji je proistekao iz istraživanja treba osigurati povezivanje sposobnosti čovjeka i računala u jedinstveni procesor informacija. Model podržava rješavanje problema primjenom informacijske tehnologije različite strukture i kompleksnosti: baze podataka i proračune, samostalne i distribuirane sustave temeljene na znanju, sustave za potporu odlučivanja pojedinaca i skupine. Predlaže se proces APELL od ustanove Program okoliša Ujedinjenih naroda (UNEP) kao put za implementaciju takvih sustava u Republici Hrvatskoj.

129

Ključne riječi: ekologija, složeni sustavi, kemijski akcidenti, sustavi za potporu odlučivanju, sustavi za potporu skupnog odlučivanja, umjetna inteligencija, ekspertni sustavi.

Trajanje: siječanj 1991./kolovoz 1995.Ciljevi i rezultati: Praktični ciljevi: znanstvene osnove za

izgradnju sustava za potporu odlučivanju za zaštitu okoliša, ljudi i vlasništva u Republici Hrvatskoj, ostvarivanje modela sustava za potporu odlučivanja za zaštitu od kemijskih akcidenata. Znanstveni ciljevi: kriteriji za izgradnju sustava za potporu odlučivanja za upravljanje složenim dinamičkim sustavima, svrsishodna integracija informacijske tehnologije, poboljšavanje odlučivanja kod ekstremno teških uvjeta, dinamičkih i složenih upravljanih sustava.

Na početku istraživanja bio je pripremljen program rada koji je podijelio projekt na dvije skupine: 1) Predmetno područje kemijskih akcidenata - znanja vezana uz informacijsku tehnologiju. Početni rezultati dobiveni komparativnom analizom iz nekoliko područja omogućili su stvaranje demonstracijskog programa izrađenog u programskom jeziku PDC Prolog. Nakon prve godine istraživanja definirana su tri pravca istraživanja: informacijska tehnologija, sustavi za potporu odlučivanju i ekspertnih sustava; 2) sustavni pristup rješavanja problema zaštite od industrijskih akcidenata u Hrvatskoj - analiza kompleksnih sustava unutar kojih trebaju djelovati sustavi za zaštitu od kemijskih akcidenata (tj. zaštita okoliša), vezano uz prostorne informacijske sustave. Stvarni rezultati istraživanja su: 1. u potpunosti se shvatio princip povezivanja informacijskih tehnologija u svrhu postizanja sustava za upravljanje nekom složenim sustavom, 2. promovirane su nove informacijske tehnologije (sustavi za potporu odlučivanja kod akcidenata, sustavi temeljeni na znanju, sustavi za potporu skupnog odlučivanja), 3. sudionici projekta stekli su znanja koja im znatno pomažu da predlažu kvalitetnija praktična rješenja u RH, 4. pokretanje konkretnih projekata na državnoj razini vezanih uz područje istraživanja.

Metodologija: Metodologija analize sustava, komparativna analiza, simulacija, prototipiranje, metode umjetne inteligencije i programski jezik PDC Prolog u izradi programskih prototipa, prikaz znanja u vremenu, metode skupnog rada i tehnologije sustava za potporu skupnog odlučivanja. Naročito su vrijedna iskustva koja su istaživači

130

stekli tijekom Domovinskog rata u Hrvatskoj 1991., u kome su bili aktivni sudionici te povezati znanstvena istraživanja s istovrsnim događajima.

Glavni istraživač: Doc. dr. sc. Božidar Kliček

Suradnici:Prof. dr. sc. Franjo Šulak,Doc. dr. sc. Josip Čiček,Doc. dr. sc. Verica Dugandžić,Doc. dr. sc. Zvonimir Sabati,Dr. sc. Benčić Antun,Nenad Jelovac,Damir Kulišić,Dragan Roller.

Objavljeni radovi:radovi u časopisima: 31, knjige: 2,radovi u zbornicima: 32, doktorske disertacije: 1, studije i elaborati: 3.

Projekt 5-05-068: ISTRAŽIVANJE METODA I MODELA PLANIRANJA I UPRAVLJANJA PROIZVODNJOM

Sadržaj: U projektu se istraživala struktura elemenata i veza sustava planiranja i upravljanja proizvodnjom kao dijela sustava kompjutorski integrirane proizvodnje. Razmatra se mogućnost automatizacije i kompjutorske podrške postojećih metoda i modela planiranja i upravljanja proizvodnjom, te razvoj novih odgovarajućih metoda i modela. Oblikovale su se odgovarajuće baze znanja, namijenjene odabranim slučajevima.

Ključne riječi: metode upravljanja proizvodnjom, metode planiranja proizvodnje, modeli planiranja, kompjutorski integrirana proizvodnja, inteligentni sustavi u proizvodnji.

131

Trajanje: travanj 1991./travanj 1995.

Ciljevi i rezultati: Definiranje strukture elemenata i veza postojećih sustava planiranja i upravljanja proizvodnjom, prilagođavanje postojećih metoda i modela razvoja informacijske tehnologije i fleksibilne automatizacije, razviti metode i modele sustava planiranja i upravljanja proizvodnjom. Utvrđivanje pogodnosti postojećih metoda i modela, upotpunjavanje baze metoda i modela planiranja i upravljanja proizvodnjom i definiranje uvjeta za njihovo integriranje u postojeće standardne sustave.

Opis rada na projektu: Rad se odvijao u nekoliko faza koje su uključivale: 1. uspostavljanje projektne organizacije i utvrđivanje detaljnog plana rada na projektu, 2. istraživanje sustava planiranja i upravljanja proizvodnjom kao dijela kompjutorski integrirane proizvodnje, 3. usporedna analiza, 4. verifikacija.

Metodologija: Metodički postupak je uključivao usporednu analizu postojećih modela i metoda, modeliranje, oblikovanje informacijskih sustava, sintezu i verifikaciju predloženih modela.

Glavni istraživač: prof. dr. sc. Miroslav Žugaj

Suradnici:

Prof. dr. sc. Dušan Radošević,Doc. dr. sc. Marijan Cingula,Doc. dr. sc. Vjeran Strahonja.

Objavljeni radovi:

radovi u zbornicima: sažeci radova u zbornicima:doktorske disertacije: magistarski radovi:

radovi u časopisima: knjige:

16,4,

20,

2,4,

20.

132

Projekt 5-02-123: GOSPODARSTVO VARAŽDINSKE ŽUPANIJE NA PRIJELAZU 19. U 20. STOLJEĆE

Sadržaj: Projektom su istraživane sve bitne značajkegospodarstva Varaždinske županije na prijelazu 19. u 20. stoljeće: bankarstvo, promet, poljoprivredna proizvodnja, raspadanje starih i stvaranje novih gospodarskih i društvenih odnosa. To je vrijeme u kojem su se odigravali važni gospodarski i društveni procesi koji su imali bitan utjecaj na promjene u gospodarskom sustavu ovog područja, a time i cjelokupne Hrvatske i Slavonije. Varaždinska županija bila je područje na kojem su se ovi procesi odvijali u punom opsegu, sa svim problemima i posljedicama, te je zato vrlo interesantno za istraživanje. Dosad utvrđene činjenice za daljnja istraživanja dovele su, a dovoditi će i nadalje, do novih spoznaja o gospodarstvu ove županije, a time i o gospodarstvu čitave Hrvatske i Slavonije

Ključne riječi: Posjedovna struktura, zemljorasterećenje,zajednička zemljišta, demografija, Varaždinska županija, gospodarstvo, transformacija proizvodnih odnosa, prijelaz XIX u XX st., stanovništvo, obrt i industrija, bankarstvo i trgovina, promet, poljoprivreda, grad Varaždin.

Trajanje: 1991./1993.

Ciljevi i rezultati: Cilj istraživanja bio je da se istraže gospodarske prilike na području Varaždinske županije u drugoj polovici 19. stoljeća i početkom 20. stoljeća, obzirom da su do sada bili istraženi samo neki fragmenti, pa je predloženo (i prihvaćeno) kompleksno istraživanje ove teme. Istraživači su procijenili da bi takvo istraživanje predstavljalo značajan doprinos istraživanju gospodarske povijesti Hrvatske i Slavonije na prijelazu 19. u 20. stoljeće. Interes koji je doveo do istraživanja potvrđen je samim istraživanjem. Procesi koji su se događali koncem 19. st. imali su duboki utjecaj na gospodarske i društvene odnose kako u Varaždinskoj županiji, tako i u cijeloj Hrvatskoj i Slavoniji. Svi ti procesi su i prezentirani u objavljenim radovima čime je postignuta svrha istraživanja ove teme. Provedeno istraživanje rezultiralo je izradom originalnih znanstvenih radova koji su nakon provedene recenzije u zemlji i inozemstvu objavljivani u stručnim i znanstvenim časopisima. Obradom preostalih tema i konačnom verifikacijom rezultata istraživanja tokom daljnjeg rada na projektu

133

izradila bi se jedinstvena monografija kojom bi se prezentirali svi rezultati istraživanja.

Opis rada na projektu: Rad na projektu odvijao se prema planu, tj. u nekoliko faza. Prijavljena struktura projekta u cjelosti je ostala neizmjenjena. Pojedine teme obrađivane su tokom trajanja projekta. Uz neke preostale jedinice, u daljnjem toku rada prišlo bi se konačnom oblikovanju i izradi sinteze rezultata utvrđenih istraživanjem. U prvoj fazi obrađena je cjelokupna literatura koja se na neki način bavi problematikom istraživanom u projektu. Konzultirano je oko 500 naslova što domaće što strane literature uglavnom njemačkog govornog područja. Djelom je obavljeno i istraživanje arhivske građe, koja je obzirom na nedostatak sredstava bila dostupna, te brojne statističke građe (statističkih godišnjaka, izvještaja Županije varaždinske, mjesečnih izvještaja i si.) čime je omogućeno da se na osnovu kvantitativnih podataka mogu donositi relevantni zaključci. Obzirom na obilje kvantitativnih podataka bila je predviđena nabava elektroničkog računala, što nije bilo moguće, tako da su se morale koristiti usluge obrade podataka.

Metodologija: Metodološki postupak uključivao je metode deskripcije, analize i sinteze, kao i statističke metode.

Glavni istraživač: Doc.dr.sc. Milivoj Ređep

Suradnici:Prof.dr.se. Milorad Bojanić Prof.dr.sc. Miroslav Žugaj Doc.dr.sc. Željko Hutinski Doc.dr.sc. Kero Krsto

Projekt 5-02-130: SPECIFIKACIJA I IMPLEMENTACIJA NEKIH PROGRAMSKIH SUČELJA

Sadržaj: Projekt je strukturiran oko problema specifikacije i implementacije nekih programskih sučelja. Okuplja nekolicinu istraživača različitih područja interesa (oblikovanje baza podataka, logičko programiranje i umjetna inteligencija, dizajn i implementacija

134

informacijskih sustava). Svaki od njih u svom području interesa bavio se i bavi i problemima razvoja odgovarajućih programskih (korisničkih i ostalih) sučelja, rezultati istraživanja od kojih su neki teorijske prirode objavljaveni su kroz niz članaka, dva magistarska rada i jednu doktorsku disertaciju.

Ključne riječi: programska sučelja, račun predikata, račun funkcijskih ovisnosti, račun višeznačnih ovisnosti, relacijski model podataka, Prolog.

Trajanje: travanj 1991./kolovoz 1995.

Ciljevi i rezultati: Brzim širenjem kruga korisnika računala na važnosti dobiva razvoj prijateljskih sučelja između korisnika i računala. Donedavno su rudimentarna sučelja razvijana i implementirana Ad hoc metodama, tj. bez sustavnog pristupa. Cilja istraživanja je specifikacija i (prototipna) implementacija programskih sučelja sljedećih tipova:

grafički editor formula računa funkcijskih ovisnosti, sučelje za automatsko preoblikovanje funkcijskih ovisnosti relacijskog modela podataka u ekvivalentne skupove disjunkta računa sudova.

Sljedeći cilj je istraživanje mogućnosti spajanja paradigmi logičkog i objekno-orjentiranog programiranja u cilju ujedinjavanja logičke i grafičke podrške, nužne za rješavanje opisanih problema.

Metodologija: Korištene su metode formalizacije problema kroz pripadajuće formalne jezike (račun predikata, račun sudova, račun funkcijskih ovisnosti), i formalne specifikacije. U dijelu implementacije korištene su metode strukturnog i objektno-orjentiranog programiranja.

Glavni istraživač: Doc. dr. sc. Mirko Čubrilo

Suradnici:

Prof. dr. sc. Slavko Tkalac,Mr. sc. Dragutin Kermek,Mr. sc. Mirko Varga,Vladimir Mateljan.

135

Objavljeni radovi:

radovi u časopisima: knjige:

5,3,23,1,3.

poglavlja u knjigama: radovi u zbornicima: doktorske disertacije: magistarski radovi:

Projekt 5-11-158: FORMALIZACIJA METODA RAZVOJA INFORMACIJSKIH SUSTAVA

Sažetak: Predmet istraživanja ovog projekta je metodologija razvoja informacijskih sustava, prvenstveno razvojne metode. Preduvjet računalske podrške razvoja informacijskih sustava je formalizacija razvojnih metoda i tehnika. Predmet istraživanja su pristupi razvoju, razvojni ciklus, proces razvoja, metode, tehnike i alati razvoja.

Ključne riječi: oblikovanje informacijskih sustava, metodologija razvoja informacijskih sustava, formalizacija metoda, informacijsko inženjerstvo.

Trajanje: travanj 1991 ./travanj 1995.

Glavni istraživač. Prof. dr. sc. Ivan Abramović

Suradnici:

Prof. dr. sc. Slavko Kapustić,Prof. dr. sc. Franjo Ruža,Prof. dr. sc. Boris Zver,Prof. dr. sc. Benedikt Bojanić Glavica, Prof. dr. sc. Josip Brumec,Prof. dr. sc. Vesna Dušak,Prof. dr. sc. Željko Hutinski,Prof. dr. sc. Franjo Šulak,Prof. dr. sc. Mladen Varga,Doc. dr. sc. Tihomir Hunjak,Doc. dr. sc. Nina Lipljin,Doc. dr. sc. Mile Pavlić,

136

Doc. dr. sc. Vjeran Strahonja, Doc. dr. sc. Slavko Vidović, Mr. sc. Teodor Abramić,Mr. sc. Belamarić Goran,Mr. sc. Zoran Bekić,Mr. sc. Branimir Bojanić,Mr. sc. Antun Brumnić,Mr. sc. Srđan Dumičić,Mr. sc. Ivan Jelić,Mr. sc. Dragutin Kermek,Mr. sc. Juraj Lajtman,Mr. sc. Ivica Metlikovec,Mr. sc. Branimir Bojanić,Mr. sc. Mirko Varga,Mario Ranogajec,Marija Šimunović,Mladen Vedrig.

Objavljeni radovi:

radovi u časopisima: 32,knjige: 6,poglavlja u knjigama: 5,radovi u zbornicima: 32,sažeci radova u zbornicima: 12, doktorske disertacije: 4,magistarski radovi: 2,studije i elaborati: 3.

Projekt 5-11-162: INFORMACIJSKI SUSTAVI U UREDSKOM POSLOVANJU

Sadržaj: Istraživanjem su obuhvaćena različita područjainformatizacije uredskog poslovanja kao npr.: informacijski i tehnološki aspekti informatizacije uredskog poslovanja, uloga uredskog poslovanja u strategijskom planiranju i odlučivanju, planiranje i projektiranje uredskog poslovanja, zaštita informacija u uredskom poslovanju, uredski sustavi u upravi i pravosuđu. U većem broju radova istraživana je

137

informatička infrastruktura organizacije kao i tehnike i alati u funkciji poboljšanja efikasnosti organizacije kao i praćenje osobne produktivnosti.

Ključne riječi: automatizacija uredskog poslovanja, računalne komunikacije, telekomunikacije, modeliranje, model resursa, uredsko komuniciranje.

Ciljevi i rezultati: Radom na ovom projektu željelo se istražiti različite aspekte informatizacije uredskog poslovanja. U tom smislu radovima se dokazuje potreba uvođenja informatike u različite oblike uredskog poslovanja, uspostavljanje informacijskih podsustava i integralnih informacijskih sustava u domeni uredskog poslovanja po različitim gospodarskim oblastima i granama, te u domeni društvenih djelatnosti. U tome smislu pojedinim radovima obuhvaćene su i pojedine metode i alati za djelotvorniju primjenu informatizacije u uredskom poslovanju.

Opis rada na projektu: suradnici na projektu prijavili su tijekom 1991. godine planove istraživanja iz domene uredskog poslovanja. 1992. i 1993. godine projektni tim organizira simpozij Informacijske i komunikacijske tehnologije u uredskom poslovanju uz izdavanje Zbornika radova na kojima je objavljeno 35+47 referata domaćih i stranih autora.

Trajanje: svibanj 1991./ prosinac 1995.

Glavni istraživač: Prof. dr. sc. Boris Zver

Suradnici:

Prof. dr. sc. Zdravko Krakar,Doc. dr. sc. Tihomir Hunjak,Doc. dr. sc. Ladislav Miko.Doc. dr. sc. Slavko Vidović,Dr. sc. Fjodor Ružić,Mr. sc. Abramić Teodor,Mr. sc. Belamarić Goran,Mr. sc. Antun Brumnić,Mr. sc. Ivan Iskra,Mr. sc. Ivica Metlikovec,Tomislav Davidović,

138

Reuf Kapetanović,Rudica Perši,Mario Ranogajec,Nevenka Šlogar.

Projekt 2-06-234: ARHITEKTURE I MODELI SUSTAVA ZA RAČUNALSKE KOMUNIKACIJE

Sadržaj: Razvoj arhitektura i tehnologije mreža računala doveo je do tzv. "kompjutorskih komunikacija" koje uz efikasan i ekonomičan prijenos podataka pružaju korisnicima brojne telematske servise. Ove mreže imaju vrlo složenu strukturu, pa se njihove arhitekture istražuju, projektiraju i grade u slojevima odnosno razinama međusobno povezanim vertikalno i horizontalno. Veze su određene protokolima koji su realizirani softverski. Predložena istraživanja obuhvatila su arhitekture i modele mreža temeljenih na glavnim standardima i softverska rješenja protokola po razinama. Naglasak je bio stavljen na OSI model. Istraživane su mogućnosti za inroperabilnost različitih sustava i moguća rješenja za njihovo povezivanje, odnosno konverzija protokola. Istraživanja su također bila usmjerena na poboljšanje postojećih i uspostavljanje novih mrežnih servisa. Dio istraživanja odnosio se na sigurnost i zaštitu informacija u mrežama. Razvoj tehnologije prijenosnih sustava zasnovanih na mrežama računala doveo je do kompleksnih sustava koje se istražuju, projektiraju i grade u slojevima odnosno razinama. Najviša razina je korisnička ili aplikacijska, a najniža je fizički vod između dva udaljena računala. Tako npr. OSI arhitektura razlikuje sedam razina povezivanja od kojih tri na niže čine fizičko povezivanje dvaju sustava. To je poznati međunarodni standard X.25. Europa se na te prve tri razine povezivanja usmjerila prema ISDN sustavima. Za više razine povezivanja, koje su predmet ovih istraživanja, praktički je nevažno da li je fizička veza temeljena na X.25 standardu ili ISDN sustavima. Svjetski standard za računalske mreže u ovom času predstavljaju tzv. otvoreni sustavi kao što je OSI model. Na toj arhitekturi temelji se i EUREKA projekt COSINE u kojem sudjeluje i Republika Hrvatska. Realni svijet je još uvijek "multiprotokolaran", pa je uz uspostavljanje sustava prema novim standardima još jedno vrijeme potrebno omogućiti koegzistenciju tih

139

različitosti. Za nas su aktualni transpomi protokoli OSI, DECnet, SNA i TCP/IP.

Ključne riječi: mreže računala, arhitektura mreža, računalske komunikacije, prijenosni sustavi, prijenos podataka, mrežni servisi, telematske mreže, sigurnost podataka.

Trajanje: svibanj 1991/prosinac 1993.

Ciljevi i rezultati: Krajnji cilj istraživanja je ostvarivanje najpovoljnijih uvjeta za uspostavljanje Akademske istraživačke mreže Republike Hrvatske. Istraživanjem je utvrđena interoperabilnost računalnih mreža, sustava i periferne opreme u cjelovitom integriranom sustavu na području RH, kao i prema drugim sustavima i mrežama u neposrednoj okolini i svijetu. Istraživanjem i razvojem arhitektura i softvera zasnovanih na temeljnim standardima dobiti će se uvid u funkcije, karakteristike i mogućnosti primjene pojedinih sustava. Daljnjim istraživanjem provjeriti će se mogućnosti njihova međusobnog povezivanja i rada u integriranom sustavu, te funkcionalnost takvih sustava. Jedan od ciljeva istraživanja je uspostavljanje kvalitetnih i pouzdanih servisa mreže uz jednostavnost njihove upotrebe. Također se očekuju doprinosi u vidu novih saznanja o arhitekturi i protokolima po pojedinim razinama arhitekture, nova rješenja s pripadnim softwerskim proizvodima, posebno u odnosu na povezivanje različitih sustava i konverziju s pripadnim softverskim proizvodima, u odnosu na povezivanje različitih sustava i konverziju protokola. Očekuje se i doprinos u razvoju tehnologija koje će zadovoljavati zahtjeve integriranih servisa računalske mreže. Očekuje se da rezultati istraživanja daju doprinos unapređenju sustava mreže i neka nova saznanja, rješenja i servise. Istraživanja bi trebala dati prilog primjni OSI standarda u obliku softverskih proizvoda.

Metodologija: Predmet istraživanja su prijenosni sustavitemeljeni na mrežama i telematski servisi koje te mreže pružaju korisnicima priključenim na njih. Istraživanja trebaju dati odgovor na pitanja kako će te mreže omogućiti što fleksibilniju i jeftiniju upotrebu servisa i kako mogu preuzeti cijeli niz novih usluga koje izrastaju zasnovane na otvorenim standardima. Stoga je potrebno istraživanje komunikacijskih tehnologija mreža računala koje su u primjeni u informatički razvijenim zemljama, uključivanje u europske i svjetske mreže za prijenos podataka, prihvaćanje međunarodnih standarda,

140

istraživanje kretanja u svijetu, kao i mogućih načina prilagođavanja te razvoj odgovarajućeg softvera. Time će se stvoriti temelj za široku primjenu svih postojećih i budućih mrežnih servisa. Istraživanja će biti usmjerena na: 1. istraživanja standardnih arhitektura mreža i mogućnosti daljnjeg razvoja tih arhitektura, istraživanja protokola po pojedinim razinama kao i softverskih paketa koji predstavljaju njihovu realizaciju. Jedan od važnijih zadataka je istraživanje načina implementacije i evaluacije takvih programskih proizvoda. Posebno se predviđa potreba istraživanja programske podrške u najvišoj aplikacijskoj razini OSI arhitekture: - formalni opisi protokola i sistemski prinitivi - projektiranje protokola i implementacija korisničkih sučelja - razvoj programskih proizvoda i evaluacija tj. dokazivanje korektnosti; 2. istraživanje mogućnosti povezivanja i interoperabilnosti komunikacijskih mreža računala uspostavljenih na različitim standardima i modelima arhitekture. Stoga će jedan od istraživačkih zadataka ovog projekta biti istraživanje mogućnosti i načina konverzije transportnih protokola različitih mreža; 3. provođenje eksperimentalnih istaživanja novih naprednih komunikacijskih sustava/mreža s ciljem identifikacije karakterisnika i funkcija novih modela arhitekture i novih integriranih servisa; 4. sigurnost i zaštita informacija kod povezanih ili integriranih komunikacijskih sustava i servisa.

Glavni istraživač: Prof. dr. sc. Boris Aurer

Suradnici:

Boris Koval,Goran Tonkin,Miroslav Gaea,Ivan Marić.

Objavljeni radovi:

radovi u zbornicima: 6.

141

Pro jek t 5-11-184: ISTRAŽIVANJE PROCESAIN FO RM A TIZA CIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ

Sadržaj: Istraživani su elementi informacijske ekonomije u svijetu, karakteristike suvremenih procesa informatizacije, oblici i pravci difuzije informacijskih tehnologija u primjenu, te značajke razvitka novih tehnologija. Ispitana je dostignuta razina informatizacije u Republici Hrvatskoj i istraženo stanje po djelatnostima i regijama. Posebno su obrađene karakteristike informacijskog sektora Republike Hrvatske kao četvrtog sektora njenog gospodarstva, te informatizacija u Republici Hrvatskoj u kontekstu Europe ’92.

Ključne riječi: informacijske tehnologije, informacijskatehnologija, informacijski sustavi

Trajanje: siječanj 1991/siječanj 1993.

Ciljevi i rezultati: Predloženim istraživanjem želio se dati doprinos razumijevanju procesa informatizacije u našoj Republici. Cilj istraživanja je omogućiti dublje spoznaje o: informatizaciji kao dijelu znanstvenog, tehnološkog i gospodarskog razvitka u svijetu, elektroničko-informatičkoj industriji u svijetu i bitnim pravcima razvitka informatičkih tehnologija, stanju primjene ovih tehnologija u Republici Hrvatskoj, karakteristikama razvijenosti i dinamici promjena informacijskog sektora Republike, te informatizaciji u nas u kontekstu Europe ’92.

Za svako od ovih područja istraživanja ispitano je relevantno stanje, aktualni trendovi, te su predložene nužne mjere kako se naš zaostatak za svijetom nebi povećao. Usporedba s razvijenim zemljama pokazala je da sve one prate difuziju informacijskih tehnologija u primjenu i djeluju poticajno kako bi ovaj proces bio što brži. Rezultat je neprestalno povećavanje informacijskih i komunikacijskih blokada prema onim zamljama koje tako ne postupaju. Stoga su predloženi i konkretni izvedbeni projekti kojima se takove blokade mogu barem ublažiti.

Metodologija: Uspostavljeni su relevantni informacijsko-dokumentacijski izvori na temelju kojih se usporedbom sadašnjeg stanja i trendova razvoja može zaključivati o tijekovima procesa informatizacije u Republici Hrvatskoj i odnosu na kretanja u svijetu.

142

Neposredno je primijenjen sustavski pristup, analiza i sinteza problema, provedena su statistička istraživanja, te pretražene dostupne baze podataka o najznačajnijim parametrima.

Glavni istraživač: Prof. dr. sc. Zdravko Krakar

Suradnici:

Prof. dr. sc. Mladen Varga,Doc. dr. sc. Slavko Vidović,Dr. sc. Fjodor Ružić,Mr. sc. Marija Šimunović-Filipančić,Mr. sc. Ivan Iskra,Mr. sc. Teodor Abramić,Ivan Jeličić.

Objavljeni radovi.

Grupa autora: Studija razvoja informacijske djelatnosti u Republici Hrvatskoj, ZID, Zagreb, 1992.

Temeljem natječaja od 1996. godine Ministarstvo znanosti i tehnologije RH do sada je prihvatilo slijedeće zananstveno-istraživačke projekte Fakulteta iz znanstvenog polja informacijske znanosti:

P ro jek t 016005: STRATEŠKO PLANIRANJE RAZVOJA IN FO RM A CIJSKIH SUSTAVA

Sadržaj: Prema relevantnim istraživanjima u svijetu, svega oko 20% razvijenih informacijskih sustava pokazuje u primjeni planiranu učinkovitost. Većina istraživača procjenjuje da su najveće greške učinjene u fazi strateškog planiranja razvoja IS-a ili pak u upravljanju njegovim razvojem. Takve greške poskupljuju izgradnju IS-a, uzrokuju neučinkovita rješenja ili pak dovode do odbacivanja projekta u fazi uvođenja, unatoč visoke cijene izgradnje i primjene modernih informacijskih tehnologija. Razlog takvoj pojavi je nedostatak formalnih metodika za strateško planiranje i vođenje razvoja IS-a, koje bi uzimale u obzir sve čimbenike za njegov uspješni razvoj i primjenu. Postojeće

143

strukturne i objektno usmjerene metodike (modeliranje procesa, modeliranje podataka, CASE-alati i si.) odnose se na razne faze izvedbe informacijskog sustava, a ne promatraju razvoj informacijskog sustava kao dio strategije razvoja i upravljanja objektnim sustavom u interakciji s njegovim okruženjem, niti pak anticipiraju potrebe i mogućnosti poslovnog reinženjerstva. Isto tako ne postoje metode objektivne procjene očekivanih učinaka primjene informacijskih tehnologija u složenim poslovnim, proizvodnim i društvenim sustavima, a metode upravljanja razvojem IS-a izvode se iz klasičnih metoda vođenja projekata, ne uvažavajući u dovoljnoj mjeri činjenicu da su informacijski sustavi najsloženiji od svih koje čovjek gradi. Stoga se kao cilj ovog projekta postavlja:

0 istražiti čimbenike koje treba uzeti u obzir pri strateškom planiranju razvoja IS-a,

0 razviti i formalizirati skup metodika za strateško planiranje i izgradnju osnovne arhitekture IS-a,

0 definirati metode za procjenu očekivane uspješnosti IS-a, posebno uspješnosti primjene informacijskih tehnologija, istraživanjem na simulacijskim i drugim modelima i

0 formalizirati metode za upravljanje razvojem IS-a.

Na temelju rezultata istraživanja očekuje se izrada konzistentne metodike za strateško i srednjeročno planiranje razvoja najsloženijih informacijskih sustava te upravljanja njihovim razvojem, sa provjerenom mogućnošću primjene ovih metodika u poduzećima, bankama, društvenim i državnim ustanovama. Rezultati istraživanja trebali bi omogućiti optimalizaciju strategije izbora, uvođenja i korištenja informatičkih tehnologija za postizanje veće konkurentnosti gospodarstva i objasniti način mogućeg pozitivnog utjecaja informacijskih tehnologija na svaki pojedinačni objektni sustav kao i na cjelokupni gospodarski razvoj.

Cilj i svrha istraživanja: Formalizirati metode i postupke za strateško i srednjeročno planiranje računalom podržanog informacijskog sustava. Definirati metriku i metode procjene mogućih učinaka uvođenja informatičke tehnologije u pojedinim klasama organizacijskih sustava. Oblikovati simulacijski model za istraživanje utjecaja informacijskih tehnologija na funkcioniranje objektnih sustava. Formalizirati specifične

144

metode upravljanja razvojem i izgradnjom složenih informacijskih sustava. Oblikovati (na razini pseudokoda) programsku potporu za razvijene metode i istražiti mogućnost ugradnje u neke od poznatih "Upper CASE".

Omogućiti objektivno planiranje ulaganja u informacijski sustav, povećati učinkovitost primjene informacijskih tehnologija u djelovanju složenih objektnih sustava i upravljanju, stvoriti uvjete za veću učinkovitost gospodarstva i uprave.

Plan i metodologija istraživanja: Polazne hipoteze su:

0 moguće je formalizirati metodike strateškog planiranjarazvoja različitih tipova informacijskog sustava,

0 moguće je procijeniti učinke planiranog informacijskogsustava na funkcioniranje objektnog sustava te na temelju toga optimirati njegovu arhitekturu i način izvođenja,

0 moguće je optimirati primjenu novih informacijskih tehnologija i time povećati učinkovitost ulaganja u njih i

0 moguće je nadopuniti i proširiti neke CASE-alate tako dapodržavaju i prve faze u životnom ciklusu informacijskog sustava.

Greške učinjene u fazi strateškog planiranja razvoja IS-a poskupljuju njegovu izgradnju, uzrokuju neučinkovita rješenja ili dovode do odbacivanja projekta u fazi uvođenja, unatoč visokih ulaganja u informacijske tehnologije. Formalizirani postupci strateškog planiranja IS-a, na razini operativnog funkcioniranja, upravljanja i odlučivanja, mogu povećati produktivnost rada, efektivnost sustava i njegov dugoročni rast i razvoj. Ovaj bi projekt trebao dati metodike strateškog planiranja IS-a, ali i osigurati uvjete za njihovu primjenu. Uspješno potvrđivanje (ili odbacivanje) hipoteza, dopunjenih s metodikama za njihovu primjenu, smatramo posebnim ciljevima ovog istraživanja. Dokazane hipoteze i metodike za njihovu primjenu provjeriti će se na izabranom objektnom sustavu (poduzeću ili ustanovi). Na taj će se način doprinjeti organizaciji i izgradnji modernog IS-a u poduzeću i omogućiti uspješnije uključivanje u svjetske gospodarske tijekove. Koristit će se metode simulacijskog modeliranja, metode višekriterijalnog programiranja, optimalizacije strukture na grafu, optimalizacija plana

145

pokusa na modelu, višekriterijalna statistička analiza pojava u objektnom sustavu, mrežni modeli vođenja i upravljanja projektom, razvoj algoritama do razine pseudokoda.

Glavni istraživač: Prof. dr. sc. Josip Brumec

Suradnici:

Prof. dr. sc. Vesna Dušak Prof. dr. sc. Željko Hutinski Doc. dr. sc. Vjeran Strahonja Mr. sc. Dragutin Kermek Mr. sc. Mirna Bratulić Mr. sc. Stjepan Jarnjak Višnja Fara Nenad Perši Robert Mužar Valentina Kirinić.

P ro jek t 016003: FO R M A L IZA C IJA I NORM IZACIJAPRO CJEN E SIGURNOSTI INFO RM A CIJSKO G SUSTAVA

Sadržaj: Projektom se žele istražiti metode procjene ugroženosti informacijskog sustava. Metode će se grupirati prema izvorima prijetnji koje procjenjuju pojedini oblik prijetnji i to prema prirodnim prijetnjama, prijetnjama od svjesnog djelovanja čovjeka, prijetnjama od slučajnog djelovanja čovjeka ili prijetnji nastalih zbog tehničke pogreške. Nadalje, želi se provesti istraživanje učestalosti pojedinih oblika prijetnji podatkovnom sadržaju u informacijskom sustavu. Nakon grupiranja prijetnji formalizirat će se metode procjene pojedinih grupa sadržaja kako bi se smanjila subjektivnost procjenitelja i mogućnost greške svela na najmanju razinu. Zavisno od dobivenih vjerojatnosti učestalosti pojedine vrste prijetnji podatkovnom sadržaju u informacijskom sustavu izradio bi se model odabira sredstava i mjera zaštite koje bi procijenjene prijetnje svele na prihvatljiv rizik u odnosu na uložena sredstva ili postavljeni zahtjev osiguravanja integriteta

146

podatkovnog sadržaja. Nakon projektiranja i postavljanja mjera zaštite prilikom implementacije informacijskog sustava treba verificirati postavljeni sustav zaštite tj. provjeriti u kojoj mjeri odgovara očekivanoj razini zaštite. Za potrebe takve procjene izradio bi se kompleksan model koji bi formalizirao metodu procjene kako bi se sigurnost informacijskog sustava mjerila jedinstvenim sustavom. U tom smislu očekuje se da bi se izradio prijedlog normi kojima bi se obuhvatilo metode procjene, odabira mjera zaštite, procjenu valjanosti sustava i procjenu značaja podatkovnog sadržaja u informacijskom sustavu.

Cilj i svrha istraživanja: Formalizacija i normizacija procesa procjene sigurnosti infonnacijskog sustava. Predviđa se razvoj formalnih metoda za procjenu značaja podatkovnog sadržaja, procjenu oblika ugrožavanja, potrebnih metoda i mjera zaštite te vrednovanje sigurnosti informacijskog sustava. Predviđa se i razvoj standardnog modela procjene sigurnosti informacijskog sustava. Prikupiti relevantna znanja o pristupu procjeni značenja podatkovnog sadržaja i oblicima ugrožavanja informacijskog sustava. Sistematiziranje postojećih metoda procjene i razvoj formalnih metoda procjene sigurnosti informacijskog sustava. Razviti metodu vrednovanja podatkovnog sadržaja za pojedini tip informacijskog sustava s obzirom na oblik i vrstu ugrožavanja. Razviti metodu provjere i vrednovanja primijenjenih mjera sigurnosti i zaštite informacijskog sustava.

Plan i metodologija istraživanja: Istraživanjem bi sesistematizirale metode procjene ugroženosti kao temelj izrade sigurnosti podatkovnog sadržaja u informacijskom sustavu. Osim u nekim značajnijim državnim, policijskim i vojnim sustavima s nedovoljno se pažnje prilazi osiguranju intregriteta informacijskog sustava i podatkovnog sadržaja bez obzira na korisnike. U poslovnim se sustavima osim vlasnika kao korisnik pojavljuje i država kroz ministarstva, inspekcijske službe i kroz povijesni arhiv kao temelj nacionalnog pamćenja. Metode zaštite trebaju biti prisutne, ali troškovi ne smiju biti veći od gubitaka podataka. Potrebno je istražiti i sistematizirati postojeće metode procjene stupnja ugroženosti informacijskog sustava, istražiti i sistematizirati postojeće svjetske norme na tom području, istražiti učestalost pojedinih oblika ugrožavanja informacijskih sustava, utvrditi odnos zakonodavstva prema području sigurnosti podatkovnog sadržaja, istražiti razinu ugroženosti

147

podatkovnog sadržaja od strane čovjeka, strojne i programske opreme, neodgovarajuće organizacije, razviti modele provjere primjenjenih oblika zaštite informacijskog sustava. Koristit će se metoda analize, sinteze, statističke metode, metode vjerojatnosti, izrada modela.

Glavni istraživač: Prof. dr. sc. Željko Hutinski

Suradnici:

Prof. dr. sc. Boris Aurer Prof. dr. sc. Zdravko Krakar Doc. dr. sc. Josip Brumec Mr. sc. Predrag Oreški Mr. sc. Dragutin Kermek Robert Logožar Vesna Simunić

Projekt 016002: INTEGRIRANJE BAZA ZNANJA

Sažetak: U raznim aplikacijskim domenama (identifikacija objekata, kontrola kvalitete, sustavi za podršku odlučivanju, temporalne baze podataka) dolazi se do fundamentalnog problema, koji se sastoji u sljedećem: Za dane baze znanja KB1, KB2,.., KBn treba konstruirati globalnu bazu znanja GKB, koja ima određena (poželjna) svojstva. Za bazu GKB kažemo d a je dobivena integriranjem (lokalnih) baza znanja KB1, KB2,.., KBn. Logičke osnove integriranja dane su u radu V.S. Subrahmanian: ‘Amalgamating Knowledge Bases’, gdje se primjenjuje anotacijska logika. Naš cilj je integracija GKB koja ima sljedeća svojstva: (A) GKB identificira i eliminira nekonzistentnost lokalnih baza znanja KB1, KB2,.., KBn; (B) GKB ima sposobnost dedukcije znanja distribuiranog u KB1, KB2,.., KBn. Za ostvarenje navedenog cilja, istražit ćemo mogućnosti primjene Teorije znanja u fazi konceptualnog modeliranja problema integracije. Teorija je dana u R. Fagin et al. : ‘Resoning about Knowledge’. Programsko modeliranje bit će bazirano na primjeni sustava za upravljanje bazom znanja, LDL++, koji integrira logičko programiranje, relacijsku tehnologiju i tehnologiju objektne orijentacije. Značaj predloženog istraživanja proizlazi iz raznovrsnih mogućnosti primjene (proizvodnja: kontrola kvalitete, obrana: sustavi za podršku odlučivanju, sofisticirani sustavi za identifikaciju objekata,

148

organizacija: upravljanje poslovnim pravilima organizacije,informacijske službe: više-agentne igre).

Cilj i svrha istraživanja: Fundamentalna istraživanja baza znanja imaju izrazitu složenost (sinteza raznih teorija), ljepotu i eleganciju (logika kao opći okvir), te široko područje primjene. Navedeno je razlog za rad na predloženom projektu. Očekuje se određen doprinos: teoriji baza znanja (kako identificirati i eliminirati nekonzistentnost u lokalnim bazama znanja), primjeni teorije rezoniranja o znanju (primjena u konceptualnom modeliranju integriranja lokalnih baza znanja u globalnu bazu znanja, dizajn i dokaz korektnosti protokola baziranih na znanju) te primjeni LDL++ sustava.

Plan i metodologija istraživanja: Projekt ima kao glavnu pretpostavku mogućnost konceptualnog i programskog modeliranja postupka integriranja lokalnih baza znanja KB1, KB2,.., Kbn u globalnu bazu znanja GKB, gdje GKB ima svojstva: (A) GKB identificira i eliminira nekonzistentnost lokalnih baza znanja KB1, KB2,.., KBn. (B) GKB ima sposobnost dedukcije znanja distribuiranog u KB1, KB2,.., KBn.

Značenje istraživanja proizlazi iz očekivanog doprinosa teoriji baza znanja i teoriji rezoniranja o znanju. Također, značenju svakako doprinosi raznovrsna mogućnost primjene rezultata projekta, jer je niz aplikacijskih domena je moguće modelirati sustavom GKB, KB1, KB2,.., KBn.

Specifični ciljevi projekta, ostvarenjem kojih se očekuje postizanje svrhe, su: C l Implementirati sustav podrške administratoru baze znanja, koji omogućuje identifikaciju i eliminaciju nekonzistentnosti pojedinačne baze znanja KB; C2 Postignuto u Cl poopćiti na slučaj da KB sadrži parcijalno znanje; C3 Sustav za podršku odlučivanja iz C l i C2 zamijeniti sa sustavom koji ‘radi’ bez pomoći administratora; C4 Lokalne baze znanja KB1, KB2,.., KBn integrirati u sustav za podršku odlučivanju administratora baze znanja; C5 Sustav iz C4 zamijeniti s globalnom bazom znanja GKB, gdje GKB ima svojstva (A) i (B).

Ostvarenje je ciljeva Cl i C2 moguće proširenjem rezultata rada KayLiang and Ronald M. Lee, ‘A Decision Support System for Bureaucratic Policy Administration: An Abductive Logic Programming

149

Approach’, Decision Support Systems, (1996), 16, 21-38. Daljnji ciljevi C3, C4 I C5 nastojat će biti ostvareni pomoću jedinstvene paradigme: 1. Konceptualno modeliranje izvršiti primjenom teorije rezoniranja o znanju, koja je prezentirana u R. Fagin et ak, ‘Reasoning about Knowledge’, the MIT Press, (1995) i J.Y. Hapern et al., ‘A Little Knowledge Goes a Long Way: Knowledge-Based Derivations and ACM, (1992), 39, 3, 449-479. Također, koristiti teorijske osnove integriranja GKB dane u V.S. Subrahmanian, ‘Amalgamating Knowledge Bases’, TODS, (1994), 19, 2, 291-331.// 2. Konceptualni model iz 1. implementirati pomoću sustava za upravljanje bazom znanja, LDL++; S. Tsur et al., LDL++ User Guide, MCC Technical Report, (1994).

Glavni istraživač: Prof. dr .sc. Mirko Maleković

Suradnici:

Doc. dr. sc. Mirko Čubrilo Mr. sc. Antun Brumnić.

P ro jekt 016001: INTELIGENTNI SUSTAVI ZA POTPORU ODLUČIVANJU

Sadržaj: Američka Nacionalna konferencija o umjetnojinteligenciji (AAAI ’96), navodi nedostatke postojećih inteligentnih sustava: sadrže mali opseg znanja i kombinacijom pojedinih dijelova se ne mogu sastaviti sustavi širih opsega i mogućnosti. Stoga se predlažu temeljne strategije za razvoj inteligentnih sustava slijedeće generacije: "gradivni blokovi prilagodljivi na kontekst, ponovno uporabivo znanje, funkcije-dijelovi visoke vrijednosti, arhitekture za sastavljenje višezadaćnih sustava, povećanje broja područja znanja (Hayes-Roth, 96)". Neki postojeći alati za razvoj inteligentnih sustava nude mogućnosti primjene i povezivanja raznolikih tehnika i metoda umjetne inteligencije (npr. XpertRule tvrtke Attar), ali su stvarne aplikacije inteligentnih sustava s većim brojem domena i raznolikim metodama vrlo rijetke. Postojeće metodologije (npr. SDT) daju samo grube smjernice za izgradnju takvih sustava. Složeni inteligentni sustavi bi trebali omogućiti rješavanje raznolikih problemskih zadaća, sadržati više domena znanja, te istovremeno primjenjivati raznolike tehnike i metode umjetne inteligencije. Temeljna teza ovog rada je da je moguće postići

150

primjenu složenih inteligentnih sustava, sa sadržanim povezanim tehnikama i metodama umjetne inteligencije, i višestrukim problemskim domenama, te time ostvariti i poboljšati upravljivost složenim sustavima, razvojem metodologije za izgradnju inteligentnih sustava, koja sadrži metodu temeljenu na strojnom učenju kao sredstvu za ponovnu uporabu znanja, te distribuciju znanja kroz sustave primjenom računalnih mreža. Ovaj projekt treba provesti opsežnije istraživanje razvoja nekoliko složenih inteligentnih sustava, građenih primjenom više metoda i tehnologija (sustavi temeljeni na pravilima, fuzzy logika, neuralne mreže, genetički algoritmi, indukcija pravila, multimedija, Internet, neke metode kvantitativnog odlučivanja), s više problemskih domena, te predložiti metodu, koja će se provjeriti na većem uzorku primjera izgradnje ekspertnih sustava (u okviru edukacije na Fakultetu organizacije i informatike i Zavodu za informatizaciju državne uprave). Pismo namjere o suradnji na predloženom projektu potpisali su tvrtka Attar (Engleska), te nekoliko državnih institucija i drugih tvrtki u Hrvatskoj, u kojima postoje mogućnosti primjene složenih inteligentnih sustava i u kojima se namjerava provoditi istraživanje.

Cilj i svrha istraživanja: Cilj projekta je izgraditi metodu razvoja složenih inteligentnih sustava i predložiti njihovu arhitekturu, sa sadržanom metodom ponovne uporabivosti znanja temeljenu na strojnom učenju, te distribucijom znanja primjenom računalnih mreža. Stvoreni model razvoja složenih inteligentnih sustava treba ugraditi u programsku potporu (sustav temeljen na znanju za potporu procesa razvoja inteligentnih sustava), te utjecati na oblikovanje programskih alata (suradnja s tvrtkom Attar). Omogućavanje šire primjene složenih inteligentnih sustava, čime se povećava kvaliteta i brzina odlučivanja u organizacijama, odnosno upravljivost u složenim sustavima. Smanjiti troškove razvoja i povećati primjenu inteligentnih sustava stvaranjem metode ponovne uporabivosti znanja. Poboljšati diseminaciju znanja primjenom računalnih mreža (lokalne mreže i Internet).

Plan i metodologija: Temeljna teza ovog rada je da je moguće postići primjenu složenih inteligentnih sustava, sa sadržanim povezanim tehnikama i metodama umjetne inteligencije i višestrukim problemskim domenama, te time ostvariti i poboljšati upravljivost složenim sustavima, razvojem metodologije za izgradnju inteligentnih sustava, koja sadrži

151

metodu temeljenu na strojnom učenju kao sredstvu za ponovnu uporabu znanja, te distribuciju znanja kroz sustave primjenom računalnih mreža.

Istraživanjem je obuhvaćeno nekoliko najznačajnijih problema inteligentnih sustava: metodologije razvoja, povezivanje različitih tehnika i metoda, ponovna uporaba znanja, ostvarivanje funkcija na Internetu. Pored znanstvenih doprinosa, praktična primjena rezultata istraživanja u svijetu ostvarivala bi se kroz suradnju s tvrtkom Attar. U nacionalnim okvirima se ostvaruje napredno istraživanje umjetne inteligencije, povećava se nacionalna kompetencija i terminologija na tom području, te uvodi dodatna tehnologija na CARNet:

0 Istražiti postupke izgradnje složenih inteligentnih sustava. Proučiti, istražiti, napraviti sintezu i proširiti postojeće metode s vlastitim pristupom. Iskustva pretvoriti u vlastitu metodu razvoja složenih inteligentnih sustava.

0 Izvršiti prethodnu analizu većeg broja slučajeva izgradnjeinteligentnih sustava (demonstracijski prototipovi i studije izvodljivosti) Zavod za informatizaciju, Ministarstvo financija, Ministarstvo turizma, Lily Tours, Wachem, Varaždinsko tržište vrijednosnica, FOING Nova.

0 Odrediti najperspektivnije teme istraživanja (izborompodručja primjene inteligentnih sustava), te izgraditi nekoliko prototipova složenih inteligentnih sustava. Daljnim radom, u potpunosti razviti dva do tri složena tehnološki napredna, provjerena u praksi, inteligentna sustava.

0 Formalizirati metode izgradnje složenih inteligentnihsustava i pretvoriti ih u alat, sustav temeljen na znanju za potporu razvoja. Ostvariti primjenu preko tvrtke Attar.

0 Razviti metodu ponovne uporabivosti znanja uinteligentnim sustavima, kao sastavni dio metode pod 1.

0 Pokrenuti izgradnju većeg broja inteligentnih sustava,educirati inženjere znanja, pratiti i usmjeravati njihov rad, provjeriti metodu pod 1.

0 Postići preduvjete razvoja inteligentnih sustava kaodjelatnosti u proizvodnji softvera u Hrvatskoj.

Glavni istraživač: Doc. dr. sc. Božidar Kliček

152

Suradnici:

Doc. dr. sc. Tihomir Hunjak Doc. dr. sc. Slavko Vidović Dr. sc. John Colleman Dr. sc. Juraj Božičević Mr. sc. Goran Bubaš Mr. sc. Melita Kozina Danijel Radošević.

Ministarstvo znanosti i tehnologije odobrilo je i tri poticajna projekta za mlade znanstvenike. Projekti su odobreni mr. sc. Blaženki Divjak, mr. sc. Predragu Oreškom i mr. sc. Dragutinu Kermeku za obradu odobrenih tema doktorskih disertacija:

Projekt 037052: KRIVULJE I PLOHE U PSEUDOGALILEJEVOM PROSTORU

Sadržaj: Geometrijska krivulja i ploha u Galilejevoj geometriji je relativno dobro razrađena, međutim pseudogalilejeva geometrija slabo je istražena i vrlo malo se članaka može pronaći iz tog područja. Stoga je cilj razraditi geometriju krivulja i ploha u pseudogalilejevom prostoru po uzoru na geometriju krivulja i ploha u ostalim neeuklidskimgeometrijama. Tu prije se prije svega misli na definiciju pojma dopustive krivulje za koje je moguće definirati pripadni Frenetov trobrid, a da ta definicija bude invarijantna s obzirom na grupu gibanjapseudogalilejevog prostora i da ne ovisi o parametrizaciji. Nadalje je potrebno izvesti i pripadne Frenetove jednadžbe, te dokazati osnovni teorem iz teorije krivulja u pseudogalilejevom prostoru. Vjerojatno neće vrijediti jedinstvenost u tom teoremu, već postoje dvije krivulje(prostorna i vremenska) koje će zadovoljavti uobičajene uvjete teorema. Po uzoru na opće rješenje sustava Frenetovih difemcijalnih jednadžbi u Galilejevom prostoru (Pavković, Rad JAZU, 1990.)

Cilj i svrha istraživanja: Osnovni cilj istraživanja je znanstveni doprinos diferencijalnoj geometriji neeuklidskih prostora (paraboličkih), kao i teoriji krivulja i ploha u neeuklidskim prostorima. Projekt

153

produbljuje i proširuje spoznaje o difencijslnoj geometriji neeuklidskih prostora.

Plan i metodologija: Pretpostavka je da je moguće razviti konzistentnu teoriju krivulja i ploha u pseudogalilejevom prostoru, tj. teoriju po strukturi i osnovnim pojmovima analognu teoriji krivulja i ploha u euklidskom prostoru i drugim neeuklidskim prostorima. Dakle, potrebno je definirati sljedeće osnovne pojmove: pojam krivulje, dopustive krivulje, pripadnog trobrida pratioca, pojam Bertranove krivulje, evolute i evolvente, pojam Cesarove krivulje, pojam plohe, fundamentalnih forma plohe, pojam pravčaste plohe, strikcione krivulje koeficijenta zavrtanja, pripadnog trobrida pratioca pravčaste plohe u pseudogalilejevom prostoru. Također je potrebno dokazati: teorem o Frenetovim formulama, osnovni teorem pseudogalilejeve geometrije krivulja, teorem o Cesarovim krivuljama, teorem o derivacionim jednadžbama trobrida pratioca pravčaste plohe, osnovni teorem teorije pravčastih ploha.

U formiranju osnovnih pojmova koristit će se metode analize, sinteze, apstrakcije i generalizacije a u dolaženju do izvedenih pojmova upotrijebit će se metoda specijalizacije. Nadalje, osnovna metoda dolaženja do rezultata je analitičko-komparativna analiza jer utvrđuje uzročno-posljedične veze u teoriji. Istraživanje se nadalje naslanja u najvećoj mjeri na metodu apstrakcije i generalizacije, no u pojedinim slučajevima i na metodu konkretizacije, kao i metodu indukcije i dedukcije.

Prva faza rada odnosi se na pribavljanje literature i nužnih programskih paketa. Kasnije se provjeravaju osnovni pojmovi teorije krivulja i ploha pseudogalilejeve geometrije i formuliraju i dokazuju teoremi i propozicije. U trećoj fazi bit će izloženi rezultati na seminarima, dok je završna faza, faza pisanja disertacije i radova.

Istraživač: mr. sc. Blaženka Divjak

154

Projekt 037052: ANALIZA SPI METODA I NORMI SOFTVERSKOG INŽENJERSTVA

Sadržaj: Za rješavanje složenih problema uz pomoć računala potreban je i složeni softver. Takav softver zahtijeva drugačiji proces razvoja od onog kakav je bio dosadašnji. Međutim, proces razvoja se povećanim zahtjevima prilagođava sporo ili se uopće ne mijenja. Posljedica toga je dugotrajan i skup razvoj, softver ne odgovara zahtjevima korisnika, veliki su troškovi održavanja. Zbog toga se u posljednjih nekoliko godina razvijaju i primijenjuju nove metode za poboljšanje procesa razvoja softvera (Softwere Process Improvement, SPI). Primjena tih metoda i normi i kod nas i u svijetu je još uvijek slabo zastupljena. Na izvedbenoj razini SPI metoda upotrebljavaju se norme softverskog inženjerstva. Ovim istraživanjem nastoje se analizirati SPI metode i norme te napraviti njihova klasifikacija. Također, nastojat će se dati prijedlog razvoja programske opreme. Kvalitetniji proces razvoja softvera trebao bi utjecati na veću kvalitetu samog konačnog proizvoda - softvera.

Cilj i svrha istraživanja: Primjena SPI metoda i normi softverskog inženjerstva i u svijetu i kod nas je nedovoljna. Zato se ovim istraživanjem želi ukazati na najnovije metode za poboljšavanje procesa razvoja softvera i normi softverskog inženjerstva. Nastoji se potvrditi teza da dosljedna primjena metoda za poboljšanje procesa razvoja softvera i normi sofrverskog inženjerstva doprinosi razvoju kvalitetnijeg softvera, te dati prijedlog za primjenu SPI metoda i normi koje daju najbolje rezultate.

Svrha je rada izrada klasifikacija normi softverskog inženjerstva, prijedlog za primjenu određene(ih) SPI metod(e)a i normi softverskog inženjerstva u svrhu povećanja kvalitete softvera, dokazati tezu da dosljedna primjena SPI metoda i normi softverskog inženjerstva utječe na povećanje kvalitete softvera.

Plan i metodologija: U prvoj fazi istraživanja prikupljaju se podaci o SPI metodama i normama softverskog inženjerstva, definiraju se kriteriji za klasifikaciju i poredbenu analizu SPI metoda i normi softverskog inženjerstva, na kraju prvog razdoblja izvest će se klasifikacija i poredbena analiza SPI metoda i normi softverskog

155

inženjerstva. U dragoj fazi prikupit će se i statistički obraditi podaci o primjeni i rezultatima primjene SPI metoda te normi softverskog inženjerstva. Faza će rezultirati definiranjem prijedloga za primjenu SPI metode(a) i normi softverskog inženjerstva.

Prilikom istraživanja koristit će se metoda analize sadržaja za analizu sadržaja normi te metodika i metoda za poboljšanje procesa razvoja softvera, metoda klasifikacije za klasifikaciju normi softverskog inženjerstva prema više različitih kriterija, metoda poredbene analize za poredbenu analizu normi softverskog inženjerstva i statističke metode za obradu prikupljenih podataka o SPI metodama i normama softverskog inženjerstva.

Istraživač: mr. sc. Predrag Oreški

Pro jek t 037052: M JER E N JE OBJEKTNO O RIJEN TIRA N O G SOFTVERA

Sadržaj: U području paradigme razvoja softvera posljednjih 6-7 godina obilježeno je primjenom objektne orijentacije uz naglasak na maksimizaciju korištenje postojećih komponenti. Slijedeća važna uloga pridaje se primjeni uzoraka dizajna kao dokumentiranim mikrorješenjima. Razvoj softvera, kao inženjerska disciplina, pretpostavlja uključivanje kontrolnih mehanizama. Jedan od njih je metrika softvera. Osobine koje donosi sa sobom objektno orijentirana paradigma zahtjevaju različite metrike u odnosu na strukturnu paradigmu. Cilj istraživanje je pronaći metrike dizajna visoke razine koje će se temeljiti na uzorcima dizajna. Time bi se omogućilo brže i kvalitetnije donošenje važnih odluka o elementima projekta (veličina, potreban napor, složenost i dr.). Prijelazom sa uzoraka dizajna na niže stupnjeve apstrakcije dolazi se do klasa koje čine glavni oslonac aplikacije. Spajajući metrike dizajna s metrikama klasa želi se dokazati da se metrikama uzoraka dizajna mogu dobiti podaci prihvatljive pouzdanosti o složenosti, veličini, potrebnom napora i si. promatranog projekta. Kako se uzorci dizajna mogu primjenjivati neovisno o izabranoj paradigmi, istraživanje se ograđuje samo na objektno orijentirani pristup.

156

Hipoteze projekta glase: (1) pretpostavlja se da metrike objektno orijentiranog softvera mogu davati kvalitetne podatke ukoliko se u ranom dizajnu primjenjuju uzorci dizajna, (2) pretpostavlja se da je moguće utvrditi metrike uzoraka dizajna čije će se vrijednosti dobivati na temelju specifikacije uzoraka dizajna, (3) metrike uzoraka dizajna potrebno je povezivati s metrikama detaljnog dizajna. To povezivanje ima kontrolnu ulogu za provjeru odstupanja metrika ranog i detaljnog dizajna.

Za istraživanje će se prikupljati raspoložive postojeće bilioteke klase različitih primjena (rad s bazama podataka, obrada grafičkih slika, upravljanje mrežama podataka, ...). Analizom prikupljenih biblioteka klasa utvrdit će se ugrađeni uzorci dizajna. Usporednom analizom metrika klasa i uzoraka dizajna te provođenjem ankete među stručnjacima koji se bave razvoj om software-a potvrđivat će se postavljene hipoteze.

Cilj i svrha istraživanja: Cilj istraživanje je pronaći metrike dizajna visoke razine koje će se temeljiti na uzorcima dizajna. Time bi se omogućilo brže i kvalitetnije donošenje važnih odluka o elementima projekta (veličina, potreban napor, složenost i dr.). Prijelazom sa uzoraka dizajna na niže stupnjeve apstrakcije dolazi se do klasa koje čine glavni oslonac aplikacije. Spajajući metrike dizajna s metrikama klasa želi se dokazati da se metrikama uzoraka dizajna mogu dobiti podaci prihvatljive pouzdanosti o složenosti, veličini, potrebnom naporu i si. promatranog projekta.

Današnje metrike objektne orijentacije uglavnom se temelje na brojanju sintaktičkih konstrukata pojedinih programskih jezika (C++ najviše, Smalltalk,...). Te metrike mogu imati praktičnu korist tek za sljedeće projekte razvoja softvera jer se mjerenje softvera provodi uglavnom u kasnijim fazama razvoja. Uključivanjem uzoraka dizajna u metrike softvera, prije svega, dobit će se dodatna kvaliteta zbog šireg sagledavanja problematike od same sintakse jezika. Posebna pažnja posvećuje se ponovnom korištenju i njenim metrikama.

Plan i metodologija: Prikupljanje literature i softvera,prikupljanje biblioteka klasa te njihovo dokumentiranje primjenom uzoraka dizajna, određivanje ciljeva, pitanja te metrika za klase u bibliotekama klasa, izrada projekata primjenom raspoloživih komponenata-klasa, utvrđivanje poznatih objektno orijentiranih metrika

157

za izrađene projekte te vlastitih metrika primjenom uzoraka dizajna uz veze prema klasama. Analiza metrika i utvrđivanje zaključaka.

Metrika utjecaja ponovnog korištenja - Basili, V.R., Briand, L.C. and Melo, W.L. Measuring the impact of reuse on quality and productivity in object-oriented sysrems. Technical Report 3395, University of Maryland, Department of Computer Science, 1995.

Metrike i modeli - Conte, S.D., Dunsmore, H.E. and Shen, V.Y. Software engineering metrics and models. Benjamin/Cummings, 1986.

Objektno orijentirane metrike - Chidamber, S.R. and Kemerer,C.F. A metrics suite for object oriented design. IEEE Transactions on Software Engineering, 20(6):476—493, 1994., Lorenz, M. and Kidd, J.

Object-Oriented Software Metrics: A Practical Guide. Prentice- Hall, Englewood Cliffs, NJ 07632, USA, 1994.

Dokumentiranje uzoraka dizajna - Gamma, E., Helm, R., Johnson, R., and Vlissides, J. Design Patterns: Abstraction and Reuse of Object- Oriented Design. Addison-Wesley, Reading, MA, USA, 1995.

Kategorizacija ponovnog korištenja - Krueger, C.W. Software reuse. ACM Computing Surveys, 24(2): 131—183, June 1992.

Istraživač: mr. sc. Dragutin Kermek

158

Dr. sc. VESNA DUŠAK, izvanredni profesor

SIMPOZIJI

Fakultet organizacije i informatike Varaždin suorganizator je Simpozija organizacijskih znanosti od njegova začetka. Suorganizatori simpozija bili su:

0 Fakultet organizacionih nauka Beograd 0 Fakultet organizacije i informatike Varaždin 0 Visoka šola za organizacijo dela Kranj 0 Viša škola za organizaciju rada Novi Sad 0 Viša škola za primenjenu informatiku i statistiku Beograd

Održane su četiri konferencije na slijedeće teme:

1. Organiziranje v funkciji samoupravnega združenega dela, Kranj, 1979.:

Programski savjet simpozija: R. Albreht, A. Anđelić, M. Dragović, D. Filipović, B. Ikonić, B. Ivanović, K. Jončić, M. Jovanović, Š. Kadoič, V. Klemenčić, M. Kljajić, J. Mihalić, J. Munćan, B. Rajkov, F. R uža ,, B. Šaranović, D. Velković.

Urednički odbor Zbornika radova: Anđelko Đ. Anđelić, Dragomir Filipović, Zdravko Kaltnekar, Peter Mikeln, Mićo Stanojević, Miroslav Žugaj.

Autori referata: S. Božić, D. Filipović, Z. Kaltnekar, J. Ovsenik,A. Anđelić, M. Mulaj, M. Kljajić, F. Slabe, M. Radosavljević, M. Jurina, R. Andrejčić, M. Rand, E. Vršec, S. Piskar, F. Menciger, A. Škarabot, M. Žugaj, Š. Kajzer, F. Mam, J. Gričar, A. Hauc, M. Perović-Jovanović, M. Stanojević, J. Martinčević, J. Kunič, B. Lorenčić, I. Kejžar, V. Bogić, R. Orlić, V. Rajkovič, M. Bohanec, M. Čemetič, M. S. Burić, A. Brus, F. Suković, M. Grujić, I. Oman, Lj. Milović, J. Florijančić, U. Stanič, M.M. Džinović, V. Božič, J. Petijević, S. Tkalac, B. Lazarević, S. Krčevinac, Š. Kadojić, V. Vulanović, B. Filli, S. Bratko, A. Perić, B. Petmelj, R.

159

Kvatemik, M. Stojin, D. Stanivuković, S. Radlovački, B. Marić, G. Strah, M.L. Jalšić, S. Čamilović, V. Milutinović.

2. Teorija i praksa samoupravne organizacije, Beograd, 1983.:

Programski savjet simpozija: D. Filipović, R. Albreht, K. A. Mitrevski, A. Anđelić, M. Babić, V. Bulat, S. Bratko, S. Dolanc, Z. Dragan, M. Dragović, M. Drulović, D. Dimitrijević, S. Han, I. Mustafa, P. Jovanović, B. Lazarević, M. Miletić, M. Novak, V. Otašević, M. Petrović, D. Radunović, M. Sinđić, J. Svetina, D. Slović, D. Taboršak, I. Turk, D. Vučeković, V. Vučenović, D. Zelenović

Urednički odbor Zbornika radova: Dragomir Filipović, Gordana Blagojević, Anđelko Anđelić, Miroljub Kljajić, Dragoslav Slović, Vojislav Vučenović, Miroslav Zugaj.

Program simpozija ostvaren je kroz četiri tematska područja:

0 Društveni uvjeti organiziranja (autori: M. Novak, M. Babić,D. Radunović, V. Božić, D. Komadina, M. Rant, J. Martinčević, M. Žugaj, M. Car, D. Vujičić, Đ. Lukajić, J. Petrić, S. Krćevinac, M. Drobac, V. Nešić, M. Koneski, D. Ivković, M. Džinović, S. M. Joksimović, B. Savić, J. Todorović, Lj. Komazec, B. Veselinović,K. Kostić, C. Jevremović, M. Miladinović, M. Stojić, K. Jakovčević, B. Petrović, T. Bandin, M. Radović, M. Ilić, S. Atanasković, Č. Olujić),

0 Tehnologija i organizacija (autori: D. Zelenović, V. Vučenović, F. Šoti, V. Milutinović, P. Sikavica, S. Bingulac, B. Lazarević, V.Jovanović, B. Stavrić, M. Đurić, V. Prežanin, M. Slavković, M. Cirić, S. Sarić),

0 Kadrovi kao primarni činilac organizacije (autori: D. Filipović, S. Možina, D. Dimitrijević, M. Grujić, M. Radosavljević, B. Halasev, Z. Horvatec, A. Kranjc, I. Kejžar, F. Šuković, M. Radovanović, V. Filipović, D. Lazarević, V. Đorgoski, R. Andrejčić, G. Blagojević, I. Jurančić, M. Jovičević),

0 Opća teorijska metodološka pitanja organizacije (autori: S. Milosavljević, Ž. Kostić, S. Han, M. Kljajić, P. Kozić, A.

160

Anđelić, D. Miličević, R. Orlić, D. Stanimirović, D. Živković, s. Burić).

Ciljevi (ostvareni kroz priloge autora) simpozija bili su: svestranije sagledavanje uvjeta i temelja nastajanja i razvoja organizacije radi utvrđivanja općih teorijskih dostignuća u ovom području i podsticanja njihovog bržeg razvoja, kritička analiza i ocjena problema, teškoća i uzroka zaostajanja samoupravnog organiziranja u praksi, nemarksistički pristup kadrovima kao čimbeniku organizacije, afirmiranje pravih metodoloških pristupa rješavanju organizacijske problematike na temelju najnovijih dostignuća i pozitivnih iskustava u ovom znanstvenom području, otvaranje novih pitanja i područja istraživanja u organizacijskim znanostima.

3. Organizacija i informatika: razvoj, stanje i primjena u praksi, Varaždin, 1984.:

Programski savjet simpozija: S. Bratko, R. Albreht, T. Aleksić,A. Andelić, I. Čemiček, D. Dragun, S. Jovanović, S. Krčevinac, B. Lazarević, I. Lončar, A. Marković, M. Marković, N. Marković, N. Marković, I. Mecanović, V. Milačić, M. Novak, J. Ovsenik, Ž. Papić, R. Petrović, F. Ruža, F. Slabe, D. Slović, B. Souček, I. Šebalj, D. Taboršak, S. Tkalac, I. Valjak, F.Varga, V. Vulanović, M. Žugaj

Urednički odbor Zbornika radova: Stjepan Bratko, Marijan Cingula, Ištvan Čemiček, Branislav Lazarević, Ivan Mecanović, Mijo Novak, Franjo Varga

Autori: I. Mecanović, B. Souček, V. Čemeljić, J. Ovsenik, B. Lazarević, D. Taboršak, P. Novosel, I. Čemiček, S. Bratko, I. Lončar, F. Ruža, F. Slabe, M. Babić, R. Orlić, A. Lauc, N. Mujić, N. Milovanović,I. Trokter, Z. Šarman, M. Džinović, B. Džigurski, K. Kostić, L. Galetić,B. Marić, S. Radlovački, M. Pavlović, P. Sikavica, M. Cingula, M. Levi- Jakšić, P. Piskač, R. Andrejčić, I. Jurančić, I. Kejžar, M. Strbašić, A. Krajnović, F. Križaj, M. Mirković, J. Gričar, I. Abramović, F. Kekez, M. Perović-Jovanović, L. Zubčević, V. Jovanović, R. Kvatemik, R. Simić, I. Stručić, V. Potočnik, Š. Šomođi, S. Tkalac, N. Lipljin, M. Kostić, D. Radošević, J. Martinčević, N. Majdandžić, M. Bune, Z. Baračkai, A. Brus, T. Lakoš, M. Žugaj.

161

Temeljna karakteristika većine radova prezentiranih u ovom zborniku je da se, uz kritički odnos prema činjenici da na području organizacije i informatike bitno zaostajemo od razvijenih zemalja, daju stručno i znanstveno fundirani i argumentirani prijedlozi čiji je osnovni cilj vezan uz potrebu daleko intenzivnijeg i značajnijeg tretmana i organizacije i informatike u našem društvu. Zaključak je, koji proizlazi iz radova ovog simpozija, da organizacija i informatika pojedinačno a još više u svojem zajedništvu djelovanja predstavljaju u tadašnjem trenutku najveću rezervu, a time i najveću šansu gospodarstva i društva u cjelini.

4. Organizacija rada u samoupravnom udruženom radu, Novi Sad, 1987.

Programski savjet simpozija: B. Čanak, I. Čemiček, V. Vulanović,5. Milovanović, P. Čegar, S. Račić, N. Mileusnić, Ž. Dulanović, dr. D. Filipović, E. Vršec, M. Rant, M. Kljajić, T. Jovanović, D. Slović, B. Zver, S. Kapustić, M. Žugaj, Z. Stojanović, D. Zelenović, M. Džakulin, N. Ružić, D. Ristić, N. Balaban, M. Babić, M. Novak, Š. Šomođi, D. Lakičević

Program simpozija ostvarenje kroz četiri tematska područja:

0 Organizacija u složenim i promjenjljivim uvjetima (autori: Z. Sarman, J. Ovsenik, D. Ristić, Lj. Rajin, R. Andrejčić, M. Kljajić, P. Sikavica, M. Cingula, I. Cerniček);

0 Organizacija u području materijalne proizvodnje (autori: I. Kejžar, N. Milovanović, J. Svetina, M. Rant, M. Jeraj, T. Ljubič, Z. Kaltnekar, V. Filipović, M. Levi-Jaksić, V. Vulanović, B. Kamberović, M. Žugaj, M. Baksa, Đ. Panić, Ž. Avramov, Š. Šomođi, L. Mozes, P. Gaspar, Č. Šepsej, K Poljak, V. Molnar, M. Martin, M. Radović, N. Žarkić- Joksimović, R. Perši);

0 Informatika u organizaciji (autori: G. Belamarić, P. Pejović,B. Lj. Radenković, B. J. Petrović, M. Gradišar, M. Kljajić, T. Jovanović, M. Žugaj, S. Kapustić, Ž. Kavran, V. Strahonja, J. Lajtman);

162

0 Kadrovski aspekti organizacije (autori: D. Filipović, D. Mesner-Andolšek, D. Dešković, D. Drakulić, G. Milosavljević, P. Kozić, B. Zivanović).

Autori radova ocjenjuju stanje i ukazuju na probleme organiziranosti poslovnih sustava, te ukazuju na ozbiljnost stanja koje uslovljava potrebu angažiranja znanstvenih i stučnih kadrova na revitalizaciji i podsticanju proizvodnih snaga s ciljem što bržeg izlaženja iz krize u kojoj se tadašnja država nalazila.

Fakultet je također organizirao i tematske konferencije:

0 Razvoj i tržišna orijentacija teksilne privrede, 1977.,

0 Odlučivanje u organizacijama udruženog rada, 1981.,0 Uloga i zadaci poslovodne funkcije u planiranju,

organiziranju udruženog rada i raspodjeli osobnih dohodaka,1982.,

0 Organizacijski i informatički kadrovi u procesu reforme visokog obrazovanja, 1982.,

0 Poduzetništvo: teorijski pristup i praktična pitanja 1990.

Fakultet organizacije i informatike Varaždin u suradnji s Privrednom komorom Hrvatske, Privrednom komorom Varaždina i Zajednicom općina Varaždin organizirao je 1977. godine simpozij na temu Razvoj i tržišna orijentacija tekstilne privrede. Konferencija je bila posvećena utjecaju i razvoju tekstilne industrije Hrvatkse i Slovenije na razvoj privrede u uvjetima njene transformacije, kada se počinje osjećati sve veća potražnja za tekstilnim proizvodima uz istovremeni pojačani interes za ubrzanijim rastom akumulacije, te mogućim odgovorima tekstilne industrije na izmijenjene uvjete.

Programski odbor simpozij: Fedor Rocco, Stjepan Bratko, Aleksandar Bazala, Stjepan Mihalić, Franjo Ruža, Ivan Vukelić, Ivan Hošnjak, Ivan Sebalj.

Organizacijski odbor: Franjo Šulak, Zlatko Drvar, Branko Marčec, Ivan Kiš, Ranko Keller.

163

Autori: F. Rocco, I. Mecanović, F. Ruža, Z. Božićević, B. Milenović, I. Grabar, P. Bosnar, P. Podgorelec, I. Flunjak, M. Đukić- Srdar, I. Borić, I. Debić, S. Bubek, A. Seidel.

U suradnji sa Savezom ekonomista Hrvatske, Sekcijom za znanstveni rad, Fakultet je 1981. godine organizirao konferenciju na temu Odlučivanje u Organizacijama udruženog rada. Svrha konferencije bila je odgovortiti na pitanja:

Jesu li donijete odluke optimalna rješenja za probleme koje rješavamo?Zašto se mnoge odluke ne uspijevaju provesti na vrijeme i zašto se ne ostvaruju u relacijama kako je planirano?Zašto se mnoge odluke uopće ne ostvaruju?

Programski savjet konferencije: F. Ruža, M. Boljević, S. Bratko, B. Kubović, M. Novak, Ž. Popović, B. Medanić, I. Valjak, I. Juretić, D. Vrgoč.

Urednik Zbornika radova konferencije: F. Ruža.

Autori: M. Novak, T. Bandin, N. Šišul, B. Horvat, F. Ruža, V. Srića, M. Boljević, P. Ravlić, P. Sikavica, Ž. Popović, B. Medanić, J. Martinčević, I. Juretić, I. Trokter, Z. Šarman, M. Žugaj, Lj. Baban, S. Bratko, D. Radošević, B. Zver, I. Valjak, I. Paj.

1982. godine u suradnji s Privrednom komorom u Varaždinu organizirana konferencija na temu Uloga i zadaci poslovodne funkcije u planiranju, organiziranju udruženog rada i raspodjeli osobnih dohodaka:

Programski savjet konferencije i uredništvo Zbornika radova:M. Žugaj, T. Abramić, J. Baksa, S. Bratko, M. Cingula, R. Lončarić, J. Martinčević, D. Radošević, B. Zver, R. Kirchbaum, I. Levanić, M. Marukić, V. Bacinger, M. Drobac, V. Klinec, J. Kozjak, J. Soić, M. Vidović, D. Vnučec, B. Vrban, F. Žirovec.

Konferencija je prvenstveno bila posvećena ulozi poslovodnih organa privrednih organizacija u organiziranju izrade prijedloga, obrazlaganju rješenja i organiziranju i izvršavanju samih odluka potrebnih za uspješno poslovanje, te funkcionalnom usavršavanju poslovodnih kadrova u privredi. Temetika je obrađena kroz tri područja:

164

0 Planiranje razvoja proizvodnih snaga i poslovanja (autori. M. Žugaj, J. Martinčević, V. Franc, M. Cingula, D. Radošević, S. Bratko, F. Ruža);

0 Odnosi i metode djelovanja poslovodnih kadrova (autori: Z. Šarman, M. Drobac, T. Abramić, R. Kirchbaum, M. Habek);

0 Neki problemi formiranja i raspoređivanja dohotka te raspodjele osobnih dohodaka (autori: 3. Zver, M. Marukić, P. Ravlić, R. Lončarić).

§ljedeća tematska konferencija organizirana je na temu Organizacijski i informatički kadrovi u procesu reforme visokog obrazovanja, 1982., a organizirana je povodom 20 godina ekonomskog i organizacijsko-informatičkog studija u Varaždinu.

Programski savjet konferencije i uredništvo Zbornika radova: K. Kero, I. Lončar, B. Zver, A. Krsnik, M. Baksa.

Autori: J. Martinčević, M. Žugaj, T. Hunjak, A. Vila, S. Bratko,B. Zver, D. Radošević, I. Lončar, M. Bojanić, F. Kuhanec, Z. Horvatec, R. Kirchbaum, A. Krsnik, R. Čanžek, Z. Petrović, V. Ciglar.

Referati pripremljeni za ovu konferenciju vrlo široko zahvaćaju probleme vezane uz obrazovanje organizacijskih i informatičkih kadrova kao i njihovo mjesto u poslovanju. Pri tome su autori koristili svoja bogata iskustva vezana uz suradnju s privredom, svoje teorijske spoznaje i na toj podlozi, u svjetlu provođenja reforme visokog obrazovanja, oblikovali svoje radove.

Posljednja tematska konferencija održana je 1990. godine na temu Poduzetništvo: teorijski pristup i praktična pitanja.Konferencija je održana u suradnji s Ekonomskim fakultetom u Ljubljani, a prethodio joj je projekt OPTIMA - projekt prestrukturiranja privrede u varaždinskoj regiji. Zbornik radova konferencije izdan je u suradnji s časopisom Poslovna politika iz Beograda.

Programski savjet konferencije: B. Kovač, F. Šulak, J. Barbić, Z. Baračkai, T. Bosanac, S. Bratko, V. Franc, V. Franičević, V. Gligorov, B. Horvat, D. Kalogjera, M. Lasica, V. Mateić, B. Mitanovski, M. Petrović, V. Rus, A. Vahčič, M. Žugaj, J. Županov, M. Kline, Z. Novak, R. Čaćić, M. Ećimović, D. Emoić, S. Goldstein, Č. Grbić, N.

165

Konfmo, M. Kopjar, M. Mitrović, N. Obradović, M. Oštrički, M. Raspopović.

Uredništvo Zbornika radova-časopisa Poslovna politika: N.Božić, S. Mandić, B. Maričić, Z. Đurić, N. Konfmo, T. Nenadić, M. Raspopović, L. Todorović, V. Trajković, M. Zec.

Autori: M. Žugaj, B. Miranovski, L. Repovž, F. Koletnik, Z. Baračkai, Z. Etinger, M. Buble, V. Franc, S. Bobek, S. Jakšić, A. Ivoš, M. Rebemik, V. Miličević, J. Prašnikar, D. Ristić, F. Slabe, B. Milošević, E. Ahmetagić, T. Petrin, M. Marković, L. Galetić, L. Toplak, J. Jereb, I. Mecanović, N. Milovanović, S. Čuzović, R. Brčić, P. Prvanov, Z. Božičević, V. Antić, L. Božina, I. Baksa, D. Lesjak, M. Pagon, Č. Grbić, U. Korže, Ž. Dulčić, N. Vuljanić, S. Sabo, A. Sedlar, M. Petriček, L. Bolšec, Z. Miovčić, N. Vuljanić, D. Govedarica, M. Čemetič, D. Par-Masleša, J. Bacinger, B. Inić, J. Jasenko.

Fakultet organizacije i informatike Varaždin i Fakultet strojarstva i brodogradnje Zagreb suorganizatori su već tradicionalnih Memorijala “Aleksandar Đuraševič”. Do sada su održane 4 konferencije na neku odabranu temu s područja organizacije:

1. Organizacija znanstvenog i razvojno-istraživačkog rada regije Osijek, Osijek, 1985.,

2. Kadrovi i razvoj, Zvečevo, 1987.,3. Organizacija znanosti i struka u suvremenom društvu,

Varaždin, 1989.,4. Budući razvoj organizacije, Karlovac, 1991.

3. memorijal održan je u Varaždinu 1989. godine na temu Organizacija: Znanost i struka u suvremenom društvu, kada je izdan i zbornik radova s konferencije.

Inicijativni i redakcijski odbor konferencije: B. Gornik, O. Bonacci, J. Blažević, Z. Fijan, A. Kostelić, A. Lauc, D. Radošević, M. Žugaj.

Autori: D. Radošević, D. Taboršak, Z. Fijan, M. Žugaj, S. Kapustić, P. Sikavica, I. Perko-Šeparović, V. Bulat, M. Novak, A. Vila, Z. Šarman, M. Buble, F. Ruža, V. Babić, R. Sladojević, M. Dragičević- Šešić, Ž. Grbac, I. Srdoč-Konestra, I. Baksa, Z. Drvar, O. Bonacci, N.

166

Rnego, M Figurić, Ž. Mažuran, Z. Božičević, J. Previšić, M. Karlić, R. Brčić, M. Tojagić, V. Antić, A. Kunosić.

Tema memorijala odabire se iz nekog područja kojim se Aleksandar Đurašević bavio, a konferencije se odvijaju u skladu s njegovim idejama da se:

0 problemi promatraju s različitih gledišta,0 otvori slobodna kritika,0 pruži prilika svima koji žele o problemu nešto reći,0 zajedničkom sintezom izvuku zaključci.

167

Dr. sc. MIROSLAV ŽUGAJ, redoviti profesor

Dr. sc. JUSUF ŠEHANOVIĆ, znanstveni suradnik Instituta za poljoprivredu i turizam Poreč

MEĐUNARODNI SIMPOZIJ “INFORMACIJSKI SUSTAVI” (1989-1996.)

1. Uvod

Fakultet organizacije i informatike u Varaždinu organizirao je od1989., svake godine (osim 1991.), simpozij s tematikom vezanom za informacijske sustave. Prvi simpozij organiziran je u povodu petnaeste obljetnice djelovanja Fakulteta. Njegovi dugoročni ciljevi bili su, između ostalog, prezentiranje i razmjena informacija i iskustava o dostignućima na području informatike u širem smislu, poticanje intenzivne istraživačke aktivnosti u toj oblasti i primjena dobivenih rezultata u svakodnevnoj praksi.

Polazeći od navedenih ciljeva u članku se nastoji prikazati razvoj Simpozija. U tu svrhu istraženi su razvoj naziva i ciljeva Simpozija, njegov karakter i organizacija; broj sudionika; zatim, struktura sudionika po zemlji dolaska i spolu; broj, struktura i kategorija radova po tematskim područjima te zastupljenost samostalnih radova i radova u koautorstvu. Izvori istraživanja bili su zbornici radova održanih simpozija. Neki pokazatelji simpozija održanog 1996. godine uspoređeni su s pokazateljima znanstvenih i stručnih skupova održanih u Dubrovniku, Portorožu, Rijeci i Splitu.

Iz iznesenog je vidljivo da je osnovni cilj prikazati razvoj znanstvenog skupa, njegovo profiliranje te misiju u znanstvenom i stručnom prostoru.

169

2. Metodika rada

U radu su analizirani sadržaji zbornika radova svih simpozija, a dobiveni su podaci obrađeni. Neki elementi simpozija IS '96 uspoređeni su s elementima skupova održanih u Dubrovniku, Portorožu, Rijeci i Splitu.

3. Rezultati i diskusija

3.1. Organizacija simpozija

Organizacijsku strukturu simpozija činili su: organizacijske institucije, programski odbor, organizacijski odbor, autori, recenzenti, znanstveno-stručni skup, sudionici skupa, zbornik radova i sponzori.

Stalni organizator simpozija bio je Fakultet organizacije i informatike Varaždin. Suorganizatori prvih pet simpozija bile su domaće institucije. Suorganizatorstvo su 1995. i 1996. godine prihvatile dvije visokoškolske institucije iz Slovenije, te po jedna iz Austrije i Madžarske. To su:

0 1989.: Zavod za informatičku djelatnost Hrvatske Zagreb,

0 1990.: Zavod za informatiku Hrvatske i Privredna komoraZagreb,

0 1992.: Zajednica informatičkih organizacija Hrvatske Zagreb,

0 1993. i 1994.: Hrvatska informatička zajednica Zagreb,

0 1995. i 1996.: Karl-Franzens-Universitat Graz, Informations-wissenschaft; Univerza v Mariboru, Ekonomsko-poslovna fakulteta p.o. Maribor i Fakulteta za elektrotehniko, računalništvo in informatiko Maribor; Banki Donat Politehnic, Department of Information Technology Budapest.

Broj članova Programskog odbora Simpozija kretao se od osam (1992. i 1993.) do 15 (1996.). Najveći broj stranaca - članova Programskog odbora bio je 1995. (šest) i 1996. godine (sedam), što je i razumljivo jer su tih godina suorganizatori bile institucije iz tri strane

170

zemlje. U ostalim godinama broj takvih članova kretao se od jedan do dva. Godine 1990. u ovom tijelu Simpozija nije bio niti jedan stranac. U cijelom promatranom razdoblju Programski odbor (1993. godine zvao se Programski savjet) je održao kontinuitet programske politike stalnošću njegova članstva. Jedan član Programskog odbora bio je u svim odborima, dva člana u šest i dva člana u pet.

Organizacijski odbor imao je tri do 13 članova. Najviše članova imao je 1990. godine, a najmanje 1992. U ostalim godinama broj članova kretao se od pet do sedam. Uslijed operativnoga karaktera rada ovog tijela u njega nisu imenovani stranci.

Simpozij je održavan, obično, u drugoj polovini godine, osim 3. koji je održan u lipnju mjesecu. Trajanje simpozija bilo je od dva do tri dana. Sjednice su održavane plenarno (otvaranje i zatvaranje skupa, pozivna predavanja) i po tematskim područjima. Održavanje Simpozija bilo je popraćeno izložbama informatičke opreme, prezentacijom programskih rješenja, izložbama umjetničkih radova, posjetama sudionika znamenitostima Varaždina i okolice i dr.

Zbornik radova pratio je svaki simpozij. Radovi četvrtog simpozija predstavljeni su kao Zbornik sažetaka (proširenih), dok su ostali zbornici objavljivali cjelovite tekstove. Radovi su tiskani na hrvatskom, engleskom ili njemačkom jeziku. Ako je rad objavljen na hrvatskom jeziku obvezatno je sažetak tiskan na engleskom ili njemačkom jeziku. Izdavač radova bio je Fakultet organizacije i informatike Varaždin, osim kod prvog simpozija kada je izdavač bilo Društvo za razvoj informacijske pismenosti (DRIP), a suizdavač Fakultet.

Održavanje simpozija potpomogli su i mnogi sponzori. Najviše sponzora dali su gospodarski i drugi subjekti Varaždina i okolice. U zbornicima radova organizatori su uz zahvalu objavili i njihove nazive.

171

3.2. Naziv Simpozija

Svake godine, počevši od 1989., osim 1991. zbog teškog ratnog stanja u Hrvatskoj, održavaju se međunarodni simpoziji u Varaždinu. Prva dva skupa nosili su naziv “Informacijski sistemi u uredskom poslovanju”, a druga dva, 1992. i 1993. godine, zvali su se “Informacijske i komunikacijske tehnologije u uredskom poslovanju”. Od 1994. godine međunarodni simpoziji se organiziraju pod nazivom “Informacijski sustavi”, dobivši i skraćenicu IS’XX2.

3.3. Ciljevi Simpozija

Ciljevi prvog simpozija bili su prezentiranje i razmjena informacija i iskustava o dostignućima na području informacijskih sistema u uredskom poslovanju, poticanje intenzivne istraživačke aktivnosti i primjeni dobivenih rezultata u svakodnevnoj praksi.

Drugi simpozij (1990.) imao je za ciljeve razmjenu informacija i iskustava na području informatizacije uredskog poslovanja, proširenje spoznaje o dostignućima razvijenog svijeta i poticanje daljnjih istraživanja u našoj sredini koja trebaju doprinjeti uspješnosti administrativnog i proširenju ostalih oblika poslovanja u gospodarskim i drugim organizacijama.

Na trećem i četvrtom simpoziju ciljevi upućuju autore na nastanak kvalitativnih promjena u Hrvatskoj, te d a je i misija ovakovih skupova usmjerena u pravcu izgradnje novog društvenog i gospodarskog sustava. Izučavanjem tematike vezane za informacijske i komunikacijske tehnologije u uredskom poslovanju omogućuje se djelotvornije funkcioniranje gospodarstva kao i društvenih službi na svim razinama.

2 X X - Z a d n j e d v i j e z n a m e n k e o z n a č a v a j u g o d i n e o d r ž a v a n j a s i m p o z i j a .

172

Zadnja tri simpozija (1994., 1995. i 1996.) dopunjuju dosadašnje ciljeve glede:

0 razmjene informacija i iskustava na području planiranja, projektiranja i razvoja informacijskih sustava, kao i uloge informacijskih sustava u planiranju i odlučivanju u poslovnim sustavima;

0 širenja spoznaje o najnovijim svjetskim dostignućima na tom području u našoj sredini i na taj način doprinose povećanju uspješnosti poslovanja u gospodarskim i drugim organizacijama;

0 pozornog odabira tema koje potiču diskusije i ukazuju na dileme iz teorije i prakse informacijskih sustava.

Prispjeli radovi su pregledani i kategorizirani od strane recenzenata. Prema mišljenju programskih i organizacijskih odbora radovi su potvrdili da autori poznaju svjetske trendove, raspolažu informatičkim znanjima potrebnim za rješavanje najsloženijih zadataka u domeni informatizacije, te su time simpoziji ispunili postavljene ciljeve.

3.4. Tematske cjeline

Radovi na simpozijima svrstavani su u tematska područja, osim na drugom i trećem simpoziju (1990. i 1992. godina). Broj takvih cjelina kretao se od 8-15. Njihovi nazivi, te broj radova po cjelinama, prikazuje tablica 1.

Nazivi tematskih područja pokrivaju široka područja, počev od planiranja, projektiranja, sigurnosti i uloge informacijskih sustava u odlučivanju, uredskog poslovanja, informacijskih i komunikacijskih tehnologija do informatičkog obrazovanja. Najviše radova bilo je iz tematskog područja Uloga informacijskih sustava u planiranju i odlučivanju 1995. godine, kada je bilo devet radova uz sudjelovanje 19 autora, zatim sa osam radova dolaze područja Uredsko poslovanje: Organizacija i Tehnologija (1993.), Planiranje i projektiranje uredskog poslovanja (1993.) i Informacijski sustavi: teorija-stanje-razvoj (1995.).

173

Tematska područja Distribuirane baze podataka i baze znanja u informacijskim sistemima uredskog poslovanja i Standardizacija u uredskom poslovanju (1989.), Sigurnost u informacijskim sustavima (1995.) i Informatičko obrazovanje (1996.) nisu bila zastupljena ni sjednim radom.

Tablica 1. Naziv simpozija i tematskog područja, broj radova i autora

Gog. Rb. Naziv sim pozija i tem atskog područjaBroj

radova autora

INFORMACIJSKI SISTEMI U UREDSKOMPOSLOVANJU 40 48

1. Organizacijski aspekt automatizacije uredskog poslovanja.Planiranje za automatizaciju uredskog poslovanja. 4 4

2. Projektiranje sistema automatizacije uredskog poslovanja. Konceptualno modeliranje automatiz. uredskog poslovanja.

1 1

3. Integralni informacijski sistemi u uredskom poslovanju. 2 24. Sistemi za podršku odlučivanja u uredskom poslovanju. 4 4

5. Perspektive informacijskih sistema u uredskom poslovanju. 1 1

6. Poslovni i ekonomski aspekti uvođenja informacijskihONOO sistema u uredskom poslovanju. 5 7ONr*H 7. Distribuirane baze podataka i baze znanja u informacijskim

sistemima uredskog poslovanja. - -

8. Tehnička osnovica za informacijske sisteme u uredskomposlovanju. 2 3

9. Programska osnovica za informacijske sisteme uuredskom poslovanju. 3 3

10. Obrada teksta, stolno izdavaštvo. 3 3

11. Elektronička pošta, telex, faksimil, multimedijskakomunikacija. Poslovne komunikacije. 7 7

12. Primjeri automatizacije uredskog poslovanja. 5 7

13. Obrazovanje za automatizaciju uredskog poslovanja. 3 6

14. Standardizacija u uredskom poslovanju. - -

dON INFORMACIJSKI SISTEMI U UREDSKOM 20 24ONT—H POSLOVANJU

Plenarno održavanje Simpozija

rsl INFORMACIJSKE I KOMUNIKACIJSKE TEHNOLOGIJEV HONON

U UREDSKOM POSLOVANJU 35 44Plenarno održavanje Simpozija

174

T ablica 1. (nastavak)

Gog. Rb. N aziv sim pozija i tem atskog područjaB roi

radova autora

1.

INFORMAC. I KOMUNIK. TEHNOL. U UREDSKOM POSL.Uredsko poslovanje: organizacija i tehnologija.

47

8

72

10

cn2. Uloga uredskog poslovanja u strategijskom planiranju i

odlučivanju. 6 7o \c \ 3. Planiranje i projektiranje uredskog poslovanja. 8 12

4. Informacijske i komunikacijske tehnologije. 7 115. Multimedijski sustavi. 4 86. Sigurnost u uredskom poslovanju. 3 37. Informatičko obrazovanje sudionika domovinskog rata. 6 88. Uredski sustavi u upravi i pravosuđu. 5 13

1.INFORMACIJSKI SUSTAVI Informacijski sustavi: teorija-stanje-razvoj.

405

706

2. Planiranje i projektiranje informacijskih sustava. 6 143. Uloga informacijskih sustava u planiranju i odlučivanju. 6 13

*p-4- 4. Sigurnost u informacijskim sustavima. 1 1vi

CT\CT\ 5. Informacijske i komunikacijske tehnologije. 4 7r-H 6. Sustavi upravljanja kvalitetom u informatici. 3 5

7. Multimedijski sustavi. 4 88. Informatičko obrazovanje. 5 89. Otvoreni računarski sustavi. 1 1

10, Geografski informacijski sustavi. 3 4

11. Elektronička razmjena podataka. 2 3

1.

INFORMACIJSKI SUSTAVI Pozivno predavanje.

341

641

2. Informacijski sustavi: teorija-stanje-razvoj. 8 153. Planiranje i projektiranje informacijskih sustava. 4 8

iriON 4. Uloga informacijskih sustava u planiranju i odlučivanju. 9 19ON 5. Sigurnost u informacijskim sustavima. - -

6. Informacijske i komunikacijske tehnologije. 4 57. Uredsko poslovanje - organizacija i tehnologija. 2 58. Multimedijski sustavi. 1 29. Informatičko obrazovanje. 5 9

175

T ablica 1. (nastavak)

Gog. Rb. Naziv simpozija i tematskog područja Brojradova autora

INFORMACIJSKI SUSTAVI 29 501. Uvodno predavanje 1 22. Pozivno predavanje. 2 53. Informacijski sustavi: teorija-stanje-razvoj. 5 8

sđOSON

4. Planiranje i projektiranje informacijskih sustava. 5 85. Uloga informacijskih sustava u planiranju i odlučivanju. 8 156. Sigurnost u informacijskim sustavima. 1 17. Informacijske i komunikacijske tehnologije. 3 48. Uredsko poslovanje - organizacija i tehnologija. 3 59. Multimedijski sustavi. 1 2

10. Informatičko obrazovanje. “ “

3.5. Radovi i autori

Na održanim simpozijima prezentirano je ukupno 245 radova, prosječno 35 radova po simpoziju. Najmanje radova bilo je na drugom simpoziju (1990.) 20, a najviše na četvrtom (1993.), 47 radova. Sve radove potpisalo je 372 autora, što kazuje da je jedan rad, u prosjeku, napisalo 1,52 autora. Inače, na svim simpozijima sudjelovao je 208 autora, pojedinaca.

Samostalnih radova bilo je 160, radova koje su napisala dva autora 55 i kolektivnih radova s tri i više autora bilo je 30 (tablica 2.).

“Najsamostalniji” autori bili su na 1. simpoziju, uradili su 85% radova. Iz simpozija u simpozij postotak koautorskih radova se povećavao. “Timski” rad bio je najzastupljeniji na simpoziju održanom1995. godine 55,88% radova proizvod je više autora.

176

T ablica 2. Pregled broja radova i autora po sim pozijim a (godinam a)

Simpozij G odina 1 autor 2 autora 3 i više autora U kupno

I 1989. 33 5 2 40II 1990. 17 2 1 20III 1992. 28 5 2 35IV 1993. 30 11 6 47V 1994. 21 12 7 40VI 1995. 15 12 7 34VII 1996. 16 8 5 29

Tipičan razvoj kolektivnosti (timskog rada) u znanstvenom radu može se analizirati na primjeru kemijskih znanosti. Početkom 20-tog stoljeća 82% svih tiskanih radova pripadalo je autorima pojedincima. Šezdesetih godina udio individualnih radova takve vrste pao je na 33%. Za 50 godina porastao je broj radova koje su napisala dva autora (od 16% na 43%) i tri autora (od dva posto do 15%). Dvadesetih godina pojavili su se tiskani znanstveni radovi koje su potpisali timovi autora sastavljeni od četiri i više stručnjaka odnosno znanstvenika. Udio ovakvih radova bio je šezdesetih godina 9% ukupne tiskane produkcije i pokazivao je tendenciju brzog porasta, kako je o tome pisao G. M. Dobrov (1966). Ta je tendencija nastavljena i u sedamdesetim, osamdesetim i devedesetim godinama 20. stoljeća. Slična pojava, doduše nešto kasnije, zabilježena je i u području bioloških znanosti. Tako je, na primjer, na V. kongresu o fotosintezi, koji je održan 1980. godine bilo 21% radova s jednim autorom, 37% sa dva, 24% sa tri, 13% sa četiri. 3% sa pet i 1% sa šest autora, a ostalih 7 do 12 autora, bilo je 1%. Tri godine kasnije na VI. međunarodnom kongresu o fotosintezi, koji je održan u Belgiji, s jednim autorom bilo je 12% radova, sa dva - 42%, sa tri - 27%, sa četiri - 12%, sa pet - 5%, a ostalih od 7-12 autora oko 1%.

Iz ovih je podataka vidljivo da je na VI. međunarodnom kongresu o fotosintezi bilo manje radova koje su potpisali po jedan autor, nego na V. kongresu. Radova koje su potpisali dva i više autora u postotku je bilo više. U nekim znanstvenim disciplinama danas gotovo da nema radova s jednim autorom (Sarić, 1985). Najveći broj individualnih radova i dalje se bilježi na području matematike.

177

Svake godine u svijetu se objavljuje u časopisima i knjigama na desetke, ako ne i stotine milijuna stranica. To je tek puni koncentrat novih spoznaja i otkrića sam po sebi još nedovoljan da znanstvenik - čitatelj njima i ovlada. Očito da nema pojedinca koji bi makar i manji dio tog mozaika u potpunosti mogao pratiti, a kamoli aktivno usvojiti. Problemi su toliko obimni i kompleksni da svaki pojedini znanstvenik obično potpunije vlada samo jednim uskim područjem, odnosno poljem, koje predstavlja, recimo, tek 0,0001% svjetskog znanstvenog fonda (V. Paar, 1983). I što preostaje drugo, nego još jače okretanje timskom radu.

Doduše ima autora koji nas upozoravaju da je kolektivizam bio prisutan već u antičkoj znanosti, premda s današnjeg motrišta, u svom rudimentarnom obliku. Oni postavljaju pitanje: “Može li se odreći kolektivizam u radu Platon - Eudoksove Akademije, Aristotelove Peripatetičke škole, Zenonove Poikile, a onda kasnijih srednjevjekovnih i novovjekih učenih i znanstvenih družilišta?” (Žugaj, 1989).

Svakako je interesantan podatak o tome kako stojimo danas s timskim (kolektivnim) radovima u informacijskim znanostima.

Na simpozijima su učestvovali autori iz Austrije (A), Belgije (B), Bosne i Hercegovine (BiH), Hrvatske (HR), Madžarske (H), Njemačke (D), Slovačke (SK), Slovenije (SL), Sjedinjenih američkih država (USA) i dr. (tablica 3.).

Tablica 3. Pregled broja autora po simpozijima i zemlji podrijetla

Simpozij God. A B BiH HR H D SK SL USA Ostali Svega

I 1989. 2 1 36 _ _ _ 6 _ 3 48II 1990. - - 3 15 - i - 4 - 1 24III 1992. - - - 36 - - - 8 - - 44IV 1993. - - - 65 - i - 6 - - 72V 1994. - - 1 61 - - - 8 - - 70VI 1995. 2 - - 48 7 - - 6 1 - 50VII 1996. 1 1 - 31 - 3 2 12 - - 50

Najviše radova koje su napisale žene bilo je na 7. simpoziju (1996.) 15 ili 30,00%, a najmanje 1990. godine, 8,33%. Radovi se

178

redovno kategoriziraju od 1994. godine. Pregled broja radova prema predviđenim kategorijama daje tablica 4.

Tablica 4. Pregled broja radova po godinama i kategoriji

Rb. Kategorija rada 1994. 1995. 1996.

1. Pozvano predavanje 4 1 22. O riginalni ili izvorni znanstveni rad 3 9 63. Pregledni rad 10 8 54. Stručni rad 17 13 55. Prethodno priopćenje 6 2 106. N ekategorizirani rad 1 1

Kako se iz tablice 4. vidi, originalnih ili izvornih znanstvenih radova na tri posljednja simpozija bilo je 18 što čini 17,48% broja ukupnih radova.

Radi usporedbe u tablici 5. daje se pregled broja autora, radova i znanstvenih radova na znanstvenim skupovima održanim u Dubrovniku (1996): “Turizam u Hrvatskoj na prijelazu stoljeća”; Portorožu (1996): XIV. posvetovanje organizatorjev dela” - Fakulteta za organizacijske vede Kranj, Slovenija; Rijeci (1995): “Mala i srednja poduzeća u gospodarskom razvoju” - 1. međunarodni skup - Ekonomski fakultet Rijeka; Splitu (1995): “Mediteranski koncept gospodarskog razvitka Hrvatske” - 2. znanstveni skup - Ekonomski fakultet Split, i Varaždinu (1996): “Informacijski sustavi IS ’95” - 7. međunarodni simpozij - Fakultet organizacije i informatike Varaždin sa suorganizatorima.

Tablica 5. Broj autora, radova i znanstvenih radova na nekim skupovima u 1995. i 1996. godini

R.b. BrojDubrovnik

1996.Portorož

1996.Rijeka1995.

Split1995.

Varaždin1996.

1. A utora 35 129 57 52 502 . Radova 31 90 39 41 293. Znanstvenih radova X X 5 X 7

179

Organizatori znanstvenih skupova u Dubrovniku, Portorožu i Splitu u zbornicima radova nisu naznačili kategoriju rada, mada su radovi recenzirani. Broj znanstvenih radova se odnosi samo na one radove s kategorijom orginalni znanstveni rad odnosno izvorni znanstveni rad.

4. ZAKLJUČAK

Međunarodni znanstveni simpozij koji organizira Fakultet organizacije i informatike u Varaždinu održava se svake godine. Prvi simpozij održan je 1989. godine. Simpozij nije održan 1991. godine zbog ratnih prilika u Hrvatskoj. Sukladno temetici koja se tretirala na simpozijima, iz godine u godinu mijenjali su se i nazivi simpozija, tematska područja, broj i struktura suorganizatora, autora i radova.

Analiza razvitka međunarodnog simpozija Fakulteta organizacije i informatike iz Varaždina potvrđuje njegovu značajnu ulogu u širenju informacijskih znanosti. Mnoštvo materijala koji su dostupni ukazuju da ovim nije iscrpljena analiza razvitka i doprinosa održanih simpozija u Varaždinu. Daljnja istraživanja pokazat će da trud autora nije bio uzaludan.

Literatura

1. Dobrov, G. M., Nauka o nauke, Vvedenie v obšće naukoznanie, Naukova dumka, Kiev, 1966.

2. Paar, V., Znanost i društvo, Naše teme, 7-8/1983., Zagreb

3. Sarić, M., Opštiprincipi naučnog rada, Naučna knjiga, Beograd, 1985.

4. Zbornik sažetaka I. međunarodnog simpozija “Informacijski sistemi u uredskom poslovanju”, Uređivački odbor, FOI, Varaždin, 1989.

5. Zbornik radova I. međunarodnog simpozija “Informacijski sistemi u uredskom poslovanju", ur. Nenad Prelog, DRIP, Zagreb, 1990.

6. Zbornik radova II. međunarodnog simpozija “Informacijski sistemi u uredskom poslovanju”, ur. Teodor Abramić, FOI, Varaždin, 1990.

180

7. Zbornik radova III. međunarodnog simpozija “Informacijske i komunikacijske tehnologije u uredskom poslovanju”, ur. Melita Kozina, FOING, Varaždin, 1992.

8. Zbornik sažetaka IV. međunarodnog simpozija “Informacijske i komunikacijske tehnologije u uredskom poslovanju”, FOI, Varaždin, 1993.

9. Zbornik radova V. međunarodnog simpozija “Informacijski sustavi I S ’9 4 ”, ur. Boris Aurer i Vesna Dušak, FOI, Varaždin, 1994.

10. Zbornik radova VI. međunarodnog simpozija “Informacijski sustavi I S ’9 5 ”, ur. Boris Aurer i Vesna Dušak, FOI, Varaždin, 1995.

11. Zbornik radova VII. međunarodnog simpozija “Informacijski sustavi I S ’9 6 ”, ur. Boris Aurer i Tihomir Hunjak, FOI, Varaždin, 1996.

12. Zbornik radova 2. znanstvenog skupa “Mediteranski koncept gospodarskog razvitka Hrvatske”, Ekonomski fakultet, Split, 1995.

13. Zbornik radova Međunarodnog znanstvenog skupa “Mala i srednja poduzeća u gospodarskom razvoju”, Ekonomskifakidtet, Rijeka 1995.

14. Zbornik radova Znanstvenog i stručnog skupa “Turizam u Hrvatskoj na prijelazu stoljeća”, Fakultet za turizam i vanjsku trgovinu, Dubrovnik, 1996.

15. Zbornik referatov XV. posvetovanja organizatorjev dela, ur. Goran Vuković, Fakidteta za organizacijske vede, Kranj, 1996.

16. Žugaj, M., Osnove znanstvenog i stručnog rada, “Zagreb ”, Samobor, 1989.

181

Dr. sc. VERICA DUGANDŽIĆ, docent

IZDAVAČKA DJELATNOST VIŠE EKONOMSKE ŠKOLE I FAKULTETA ORGANIZACIJE I

INFORMATIKE VARAŽDIN

Obilježavanje 35. godišnjice ekonomsko - informatičkog obrazovanja u Varaždin, prigoda je da se uz ostale segmente djelovanja Više ekonomske škole odnosno Fakulteta organizacije i informatike Varaždin, da i detaljan prikaz izdavačke djelatnosti tih visokoškolskih institucija.

Izdavačku djelatnost dviju obrazovnih institucija moguće je pratiti kroz dva razdoblja: razdoblje djelovanja Više ekonomske škole Varaždin, (1962 - 1974), te razdoblje djelovanja Fakulteta od 1974. do danas.

U prvim godinama nakon osnivanja VEŠ-a, Škola se bavila obrazovanjem kadrova općeg ekonomskog usmjerenja. U razdoblju nakon 1967. godine, dolazi do postupnog uvođenja financijskog i komercijalnog usmjerenja, te organizacijskog i usmjerenja obrade podataka ( studij privredne informatike ). Upravo uvođenje i razvoj usmjerenja organizacije i obrade podataka uvjetovali su i omogućili da VEŠ 1974. godine preraste u Fakultet organizacije i informatike.

Za uspješno odvijanje procesa ekonomsko informatičkog obrazovanja u sklopu VEŠ-a odnosno FOI bilo je nužno, uz osiguranje organizacijskih, kadrovskih i materijalnih uvijeta, osigurati i potrebnu stručnu literaturu, kako bi se studentima omogućio i olakšao studij, a nastavnicima Škole odnosno Fakulteta omogućio znanstveno istraživački rad i stručno usavršavanje.

Stoga već u prvim godinama djelovanja VEŠ Varaždin publicira samostalna izdanja, a potom slijedi i izdavačka suradnja s drugim školama u SR Hrvatskoj (Pula, Split, Vukovar).

Prva izdanja Škole oblikovana su kao skripta dok se u kasnijim godinama u Školi odnosno Fakultetu izdaju udžbenici u obliku knjiga.

183

Za potrebe pojedinih kolegija nastavnici povremeno izdaju izvode iz predavanja.

Na taj su način u godinama rada VEŠ-e i FOI-a, na području ekonomskih disciplina, vlastita izdanja kao rezultat izdavačke djelatnosti Škole odnosno Fakulteta, pokrivala i do 80 % studijskih sadržaja svih disciplina koje su se izvodile na Školi odnosno Fakultetu.

Prijelazom na informacijsko studijsko područje ova pokrivenost značajno opada. Do smanjenja pokrivenosti studijskih sadržaja vlastitim izdanjima dolazi zbog promjene financijskih i drugih uvjeta, a znanstveni radnici Fakulteta postupno počinju objavljivati u drugim izdavačkim kućama.

Komisija za izdavačku djelatnost Škole odnosno kasnije Fakulteta organizirala je tiskanje i dotiskivanje udžbenika u vidu vlastitih izdanja ili zajedničkih izdanja s drugim visokoškolskim institucijama. Tiskanje je organizirano u vlastitoj organizaciji i režiji Škole odnosno Fakulteta, prije svega korištenjem raznih uređaja za umnožavanje. Posljednjih se godina vlastita izdanja tiskaju tehnologijom stolnog izdavaštva.

Svi udžbenici izdani u sklopu VEŠ-e ili FOI-a u obliku knjiga, skripata ili izvoda iz predavanja, bilo kao samostalna ili zajednička izdanja, stručno su recenzirani, jezično lektorirani i korigirani, a studenti ih mogu nabaviti u skriptarnici Fakulteta.

Od osnivanja VEŠ-e do danas, uz neprekidno vlastito izdavanje udžbenika za potrebe vlastitih studijskih disciplina, VEŠ odnosno kasnije FOI kontinuirano godišnje izdaje i vlastiti Zbornik radova koji je klasificiran kao znanstveni časopis.

184

Pregled izdavačke djelatnosti Više ekonomske škole za razdoblje od 1962. - 1974. godine (samostalna i zajednička izdanja)

1. J. Arambašić i drugi, Analiza poslovanja poduzeća, Višeekonomske škole SR Hrvatske (Pula, Varaždin, Split, Vukovar), Pula, 1963. (skripta)

2. Z. Etinger, Obračun proizvodnje i poslovnog rezultata, Više ekonomske škole SR Hrvatske (Pula, Varaždin, Split, Vukovar), Pula, 1964. (skripta)

3. J. Jagetić, Komercijalno poslovanje poduzeća I dio, VEŠ Varaždin,1964. (skripta).

4. M. Habek, Teoretske osnove knjigovodstva, VEŠ Varaždin, 1964. (skripta)

5. M. Bojanić, Logaritmi i logaritamsko računalo, VEŠ Varaždin,1965. (skripta)

6. M. Cerovec, Historijski oblici djelovanja zakona vrijednosti s naročitim osvrtom na dohodnu cijenu, VEŠ Varaždin, 1966. (skripta)

7. A. Krsnik, Zbirka primjera iz ekonomske analize poslovanja radnih organizacija, VEŠ Varaždin, 1966. (skripta)

8. M. Cerovec, Politička ekonomija I dio, VEŠ Varaždin, 1967. (skripta)

9. D. Cvitanić i drugi, Računovodstvo radnih organizacija, Više ekonomske škole SR Hrvatske (Pula, Varaždin, Split, Vukovar), Varaždin, 1967. (knjiga)

10. A. Bratinčević, Kontrola financijskog materijalnog poslovanja radnih organizacija, VEŠ Varaždin, 1968. (skripta)

11. D. Cvitanić i drugi, Zbirka primjera za vježbe iz računovodstva, Više ekonomske škole SR Hrvatske (Pula, Varaždin, Split, Vukovar), Varaždin, 1968.

185

12. J. Arambašić i drugi, Ekonomska analiza poslovanja radnih organizacija, Više ekonomske škole SR Hrvatske (Pula, Varaždin, Split, Vukovar), Varaždin, 1968.

13. I. Vitez (Redakcija), Ekonomska analiza poslovanja, Više ekonomske škole SR Hrvatske (Pula, Varaždin, Split, Vukovar), Varaždin, 1968.

14. J. Martinčević, Zbirka radova o primjeni prava u privrednim poslovima I dio, VEŠ Varaždin, 1968. (skripta)

15. D. Cvitanić i drugi, Računovodstvo privrednih organizacija,Više ekonomske škole SR Hrvatske (Pula, Varaždin, Split, Vukovar), Varaždin, 1969. (skripta)

16. Vušković, P. Ravlić i F. Ruža, Ekonomika poduzeća, Više ekonomske škole SR Hrvatske (Pula, Varaždin, Split, Vukovar), Pula, 1969.

17. H. Šošić, Organizacija financijske i računovodstvene funkcije, VEŠ Varaždin, 1969. god (udžbenik)

18. T. Abramić, Osnove automatske obrade podataka, VEŠ Varaždin, 1970. (skripta)

19. M. Bojanić, Statistika, zbirka zadataka s rješenjim a, VEŠ Varaždin, 1970. (skripta)

20. V. Ferišak, Analiza i tehnika organiziranja poduzeća, VEŠ Varaždin, 1970. (skripta)

21. I. Trokter, Radna dokumentacija - informacije - osnova za rukovođenje, upravljanje i odlučivanje u procesu proizvodnje i poslovnik rada organizacione sheme službe za organizaciju i autom atizaciju poslovanja, VEŠ Varaždin, 1970. (skripta)

22. S. Dobrenić, Operativno istraživanje III dio, VEŠ Varaždin,1970. (skripta)

23. Z. Gabud, Ekonomika Jugoslavije I dio, VEŠ Varaždin, 1970. (skripta)

24. I. Kocijan, Zbirka zadataka i rješenja iz matematike za ekonomiste, VEŠ Varaždin, 1970. (skripta)

186

25. D. Cvitanić i drugi, Primjeri i zadaci za vježbe izračunovodstva, Više ekonomske škole SR Hrvatske (Pula, Varaždin, Split, Vukovar), V araždin ,!970.(skripta)

26. J. Arambašić i drugi, Financijsko poslovanje poduzeća, Više ekonomske škole SR Hrvatske (Pula, Varaždin, Split,Vukovar), Varaždin, 1970. (skripta)

27. Z. Etinger i drugi, Planiranje poslovanja u poduzeću, Više ekonomske škole SR Hrvatske (Pula, Varaždin, Split,Vukovar), Pula, 1970. (knjiga).

28. J. Kocijan, Logaritamsko računalo, VEŠ Varaždin, 1971. (izvodi iz predavanja)

29. A. Bergstein, Poznavanje robe, VEŠ Varaždin, 1971. (izvodi iz predavanja)

30. Z. Gabud, Ekonomika Jugoslavije II dio, VEŠ Varaždin, 1971. (skripta)

31. Z. Gabud, Ekonomska politika, VEŠ Varaždin, 1971. (skripta)

32. K. Vrsaljko, Međunarodna plaćanja, VEŠ Varaždin, 1971. (skripta)

33. Z. Petrović, Osnove narodne obrane, VEŠ Varaždin, 1971. (izvodi iz predavanja)

34. H. Turk, Primjena elektroničkih računala u računovodstvu, VEŠ Varaždin, 1971. (skripta)

35. J. Papst, Organizacija obrade podataka u javnoj upravi i komunalnoj privredi, VEŠ Varaždin, 1971. (skripta)

36. S. Mihalić, Osnove organizacije i automatizacije poduzeća, VEŠ Varaždin, 1971. god (skripta)

37. I. Abramović, Organizacija i tehnika uredskog rada, VEŠ Varaždin,1971. (izvodi iz predavanja)

38. H. Šošić, Uvod u samostalni stručni rad, VEŠ Varaždin, 1971. (skripta)

187

39. M. Habek, Platni promet za komercijaliste, VEŠ Varaždin, 1972. (izvodi iz predavanja)

40. B. Kezele, Završni račun i periodični obračun s primjerima i rješenjima zadataka, VEŠ Varaždin, 1972. (izvodi iz predavanja)

41. B. Kezele, Obračun proizvodnje s primjerima i rješenjima zadataka, VEŠ Varaždin, 1972. (izvodi iz predavanja)

42. F. Kuhanec, Organizacija financijske i računovodstvene funkcije u samoupravnom sustavu radne organizacije, VEŠ Varaždin, 1972. (skripta)

43. S. Jeržabek, Organizacija elektroničke obrade podataka nabave, VEŠ Varaždin, 1972. (skripta)

44. S. Kliment, Programiranje u Cobolu, VEŠ Varaždin, 1972. (skripta)

45. I. Abramović, Organizacije i tehnike uredskog poslovanja, VEŠ Varaždin, 1973. (skripta)

46. A. Bergstein, Tehnologija s poznavanjem robe, VEŠ Varaždin, 1973. (izvodi iz predavanja)

47. D. Radošević, Teorija sistema i informacija, VEŠ Varaždin, 1973. (skripta)

48. I. Kocijan, Aktuarska matetatika, VEŠ Varaždin, 1973. (skripta)

49. J. Jagetić i dr., Istraživanje tržišta s osnovama marketinga VEŠVaraždin, 1974. (skripta)

50. I. Juretić i drugi, Ekonomska analiza poslovanja radnihorganizacija, Više ekonomske škole SR Hrvatske (Pula, Varaždin, Split, Vukovar),Varaždin, 1974.

51. P. Ravlić i dr., Ekonomika poduzeća, VEŠ Varaždin, 1974. (knjiga)

52. F. Ruža, Ekonomika poslovanja radnih organizacija, VEŠVaraždin, 1974. (skripta)

188

Pregled izdavačke djelatnosti Fakulteta organizacije i informatike Varaždin, za razdoblje od 1974. - 1997. godine (samostalna i zajednička izdanja)

1. I. Lončar, Elementi matematičke logike, FOI Varaždin, 1974.(izvodi iz predavanja)

2. I. Lončar, Skupovi i relacije, FOI Varaždin, 1974. (izvodi izpredavanja)

3. F. Ruža, Analiza uspjeha poslovanja i planiranja u radnojorganizaciji, FOI Varaždin, 1974. (skripta)

4. T. Abramić, Osnove informatike, FOI Varaždin, 1974. (skripta)

5. E. Blažević, Vanjsko trgovinsko poslovanje, FOI Varaždin, 1975.(skripta)

6. I. Lončar, Brojevni sustavi, FOI Varaždin, 1975. (izvodi izpredavanja)

7. S. Kliment, Programiranje u COBOL-u, FOI Varaždin, 1975.(skripta)

8. S. Dobrenić, Linearno programiranje, FOI Varaždin, 1975.(udžbenik).

9. D. Radošević, Teorija sistema i teorija informacija, FOI Varaždin, 1975. (udžbenik).

10. M. Žugaj, Organizacija proizvodnje, FOI Varaždin, 1976. god (skripta)

11. I. Abramović, Informiranje i odlučivanje u udruženom radu, FOI Varaždin, 1976. (izvodi iz predavanja)

12. V. Ciglar, Ruski jezik, FOI Varaždin, 1976. (skripta)

13. Z. Gabud, Ekonomika i ekonomska politika Jugoslavije, FOI Varaždin, 1976. (skripta)

14. F. Kranjčević, Istraživanje i razvoj u radnim organizacijama, FOI Varaždin, 1976. (udžbenik)

189

15. J. Baković. Organizacija i poslovanje službe društvenogknjigovodstva, FOI Varaždin, 1976. (skripta)

16. R. Kirchbaum, N. Lipljin i I. Stručić, Organizacija datoteka, FOIVaraždin, 1976. (skripta)

17. L. Miko i dragi, Računovodstvena obrada podataka poslovnihpromjena, FOI Varaždin, i FVT-Zagreb 1976. (skripta)

18. Z. Petrović, ONO i DSZ SFRJ, FOI Varaždin, 1976. (izvodi izpredavanja)

19. F. Ruža, Prilog ekonomici OUR-a, FOI Varaždin, 1976. (udžbenik)

20. S. Kliment, Programiranje u COBOLU, FOI Varaždin, 1976.(udžbenik).

21. V. Šimunić, Nastavna pisma za dopisno konzultativni studij II. godine, FOI Varaždin, 1977. (izvodi iz predavanja)

22. I. Lončar, B. Dolenc, Zbirka zadataka i riješenih primjera iz programskog jezika FORTRAN, FOI Varaždin, 1977. (skripta)

23. M. Bojanić, I. Lončar, Zbirka zadataka i riješenih primjera iz statistike, FOI Varaždin, 1977. (skripta)

24. F. Kuhanec, Organizacija računovodstvene funkcije u samoupravnom informacijskom sustavu OUR-a FOI Varaždin, 1977. (skripta)

25. I. Kocijan, I. Lončar, T. Hunjak, Matematika, FOI Varaždin, 1977. (skripta)

26. S. Dobrenić, Projektiranje informacijskih sistema, FOI Varaždin, 1977. (udžbenik)

27. Z. Divjak, Deutsch fiir Informatiker, FOI Varaždin, 1977. (skripta)

28. S. Bratko, Uvod u marketing, FOI Varaždin, 1977. (izvodi izpredavanja)

29. A. Bergstein, Tehnologija s poznavanjem robe, FOI Varaždin, 1977. (izvodi iz predavanja)

30. T. Salitrežić, M. Žugaj, Uvod u znanstveno istraživački rad, FOI Varaždin, 1977. (skripta)

190

31. J. Martinčević, Vlasništvo kao ekonomska funkcija zakona vrijednosti, FOI Varaždin, 1977. (skripta)

32. J. Jagetić, Marketing - odabrane teme, FOI Varaždin, 1977. (skripta).

33. Z. Gabud, Ekonomska politika, FOI Varaždin, 1977. (udžbenik)

34. Skupina autora, Uloga i zadaci poslovodne funkcije u udruženom radu, Privredna komora Varaždin i FOI Varaždin, 1978. (knjiga)

35. V. Ciglar, Nastavna pisma za I i II godinu, FOI Varaždin, 1978. (izvodi iz predavanja)

36. S. Bratko, Organizacija tržišnog poslovanja, FOI Varaždin, 1978. (skripta)

37. S. Dobrenić, Operativno istraživanje, FOI Varaždin, 1978. (udžbenik)

38. I. Kocijan, I. Lončar, T. Hunjak, Zbirka zadataka iz matematike s riješenim primjerima, FOI Varaždin, 1978. (skripta)

39. I. Lončar, T. Hunjak, Matematičke metode, FOI Varaždin, 1978. (skripta)

40. S. Tkalac, Struktura i organizacija podataka, FOI Varaždin, 1979. (udžbenik)

41. I. Lončar, I. Kocijan, T. Hunjak, Matematika, FOI Varaždin, 1979. (skripta)

42. I. Lončar, T. Hunjak, Zbirka zadataka i riješenih primjera iz matematičkih metoda, FOI Varaždin, 1979. (skripta)

43. V. Ciglar, Kratak pregled gramatike ruskog jezika, FOI Varaždin,1979. (izvodi iz predavanja)

44. Z. Etinger, F. Kuhanec, Organizacija sastavljanja bilance poslovanja u organizacijama udruženog rada, Ekonomski fakultet Rijeka i FOI Varaždin, 1979. (skripta).

45. I. Abramović, Teorija rizika i metode odlučivanja, FOI Varaždin,1980. (izvodi iz predavanja)

46. M. Baksa, Zbirka primjera iz ekonomske analize poslovanja OUR- a, FOI Varaždin, 1980. (udžbenik)

191

47. I. Lončar, T. Hunjak, Zbirka zadataka iz matematičkih metoda, FOI Varaždin, 1980. (skripta)

48. D. Radošević, Izbor poglavlja iz teorije informacija, FOI Varaždin,1980., (skripta)

49. D. Radošević, Uvod u kibemetiku, FOI Varaždin, 1980. (udžbenik).

50. B. Balog, Osnove infmitenzimalnog računa, FOI Varaždin, 1980. (skripta).

51. M. Žugaj i drugi, Uloga i zadaci poslovodne funkcije u planiranju, organiziranju udruženog rada i raspodjeli osobnih dohodaka, Privredna komora Varaždin i FOI Varaždin, 1981.

52. F. Ruža, Ekonomika organizacija udruženog rada, FOI Varaždin,1981. (udžbenik).

53. Z. Gabud, Ekonomika Jugoslavije (opći dio), FOI Varaždin, 1981. (skripta).

54. Z. Gabud, Ekonomika Jugolslavije (posebni dio), FOI Varaždin,1981. (skripta)

55. S. Kapustić, Metodika organizacijskog projekta, FOI Varaždin,1982. (skripta)

56. S. Dobrenić, Simulacija, FOI Varaždin, 1982. (udžbenik)

57. I. Lončar i drugi, Matematika, FOI Varaždin, 1982. (skripta)

58. I. Lončar i drugi, Zbirka zadataka iz matematike, FOI Varaždin, 1982. (skripta)

59. S. Hamarić, Teorija tržišta i politika cijena, FOI Varaždin, 1982. (skripta)

60. S. Vojvoda, English for Students of Organization and Information Science, FOI Varaždin, 1982. (skripta)

61. F. Ruža, Prilog poslovnoj politici, FOI Varaždin, 1982. (udžbenik)

62. Skupina autora, Dvadeset godina ekonomskog i organizacijskog studija u Varaždin u FOI Varaždin, 1982. (monografija)

192

63. I. Lončar, T. Hunjak, Zbirka zadataka iz matematičkih metoda, FOI Varaždin, 1982. (skripta).

64. I. Bukljaš, J. Martinčević, Privredno pravo samoupravne privrede, FOI Varaždin, 1982. (udžbenik).

65. J. Martinčević, Organizacija i samoupravljanje u udruženom radu, FOI Varaždin, 1982. (skripta).

66. I. Abramović, Informiranje i odlučivanje u udruženom radu, FOI Varaždin, 1982. (skripta).

67. S. Dobrenić, Projektiranje informacijskih sistema, FOI Varaždin,1982. (udžbenik).

68. I. Abramović, Teorija rizika i metode odlučivanja, FOI Varaždin,1982. (skripta)

69. D. Radošević, Osnove teorije sistema, FOI Varaždin, 1983. (skripta)

70. D. Radošević, Uvod u kibemetiku, FOI Varaždin, 1983. (skripta)

71. D. Radošević, Uvod u simulacijske metode PROSIM, FOI Varaždin, 1983. (skripta)

72. D. Radošević, Primjena teorije sistema u organizaciji proizvodnje, FOI Varaždin, 1983. (skripta)

73. S. Dobrenić, D. Radošević i V. Dušak, Uvod u prognoziranje i simulaciju, FOI Varaždin, 1983. (skripta)

74. I. Lončar, Makroekonomski modeli I i II, FOI Varaždin, 1983. (izvodi iz predavanja).

75. M. Žugaj i dr., Uloga poslovodnih kadrova u strategiji razvoja, sistemu informiranja i ostvarivanju programa stabilizacije, Privredna komora i FOI Varaždin, 1983.

76. M. Žugaj, M. Bojanić, Projektiranje i upravljanje proizvodnjom, FOI Varaždin, 1983. (skripta)

77. Z. Šarman, Položaj radnika u teoriji i praksi tradicionalne organizacije, FOI Varaždin, 1984. (skripta)

78. M. Bojanić, Matematički modeli i metode u krojenju, FOI Varaždin, 1985. (udžbenik)

193

79. Skupina autora, Uloga i zadaci poslovodnih kadrova u izgradnji informacijskog sistema, planiranju, razvoju, projektiranju organizacije i rukovođenju, Privredna komora Varaždin i FOI Varaždin, 1985. (skripta)

80. M. Žugaj, Fiziološke i psihološke osnove studija rada, Privredna komora Varaždin i FOI Varaždin, 1986.

81. S. Vojvoda, Englesko hrvatski ili srpski riječnik mikrografskih naziva, FOI Varaždin, 1986. (skripta)

82. M. Žugaj i drugi, Uloga poslovodnih kadrova u primjeni mjera i metoda za podizanje efikasnosti poslovanja, Privredna komora Varaždin, i FOI Varaždin, 1987.

83. B. Kliček i drugi, Priručnik ONO poduzeća, FOI Varaždin, 1989. (skripta)

84. A. Brumnić, Uvod u računarske komunikacije i mreže, Naučna knjiga Beograd i FOI Varaždin, 1989. (udžbenik)

85. B. Kliček, Građa računarskih sistema - vježbe u ASSEMBFERU računala VAX-11, FOI Varaždin, 1989. (skripta).

86. A. Brumnić, Računarske komunikacije - zbirka primjera, FOI Varaždin, 1990. (skripta)

87. M. Žugaj, M. Cingula, Temelji organizacije, FOI (FOING) Varaždin, 1992. (knjiga)

88. M. Bojanić - Statistika - zbirka zadataka, FOI Varaždin, 1992. (skripta).

89. M. Žugaj, M. Cingula, D. Radošević, V. Strahonja, Metode i modeli planiranja i upravljanja proizvodnjom (redakcija M. Žugaj), FOI Varaždin, 1994. (knjiga)

90. M. Čubrilo, VISUAL BASIC - vizualni pristup programiranju, FOI (FOING) - Varaždin, i DRIP - Zagreb, 1994. (knjiga)

91. T. Hnnjak, Zbirka zadataka iz matematike, FOI Varaždin, 1994. (skripta)

92. D. Kermek, DOS - analiza rada i napredno programiranje, FOI (FOING)-Varaždin, 1994. (skripta)

194

93. Z. Krakar, Organizacija AOP, FOI Varaždin, 1995. (skripta)

94. Z. Krakar, Organizacija izgradnje informacijskih sustava, FOI Varaždin, 1995. (skripta)

95. J. Brumec, Informacijsko inženjerstvo, FOI Varaždin, 1995. (izvodi iz predavanja)

96. M. Cingula, Strategijski menadžment, FOI Varaždin, 1995. (izvodi iz predavanja).

97. F. Ruža, B. Zver, Ž. Hutinski, Ekonomika poduzeća, FOI Varaždin, 1996. (udžbenik)

98. M. Žugaj, B. Bojanić-Glavica, Upravljanje organizacijama, članci, FOI Varaždin, 1996. (knjiga)

99. J. Brumec, Optimalizacija informacijskih sustava, FOI Varaždin, 1996. (izvodi iz predavanja)

100. I. Lončar, Matematičke metode, FOI Varaždin, 1997. (skripta)

101. M. Žugaj, Metodologija znnstvenoistraživačkog rada, FOI Varaždin, 1977. (knjiga)

195

Dr. sc. MIROSLAV ŽUGAJ, redoviti profesorDr. sc. BENEDIKT BOJANIĆ-GLAVICA, izvanredni profesor

ANALIZA “ZBORNIKA RADOVA”

1. Uvod

Časopis “Zbornik radova” Fakulteta organizacije i informatike Varaždin neprekidno izlazi od 1997. godine. Periodičnost izlaženja časopisa bio je jedan broj godišnje. Do 1996. godine izašlo je 19 brojeva s time da je u 1979. g. izašao dvobroj 2/3, a 1986. dvobroj 9/10. Od 19 brojeva časopisa njih 18 ima recenzirane članke, a od 1995. g. članci imaju dvije (a po potrebi i tri) nezavisne recenzije od kojih je jednu u pravilu napisao inozemni recenzent. S brojem 2/3 časopis je dobio ISSN broj (ISSN 0351-1804), te su i članci kategorizirani na izvorne (originalne) znanstvene članke, prethodna priopćenja, pregledne i stručne članke.

Godine 1984. izašao je Zbornik broj 8 čiji su članci, osim na hrvatskom jeziku, tiskani i na njemačkom i engleskom jeziku.

S brojem 9/10 počinje objavljivanje članaka autora iz Njemačke, Mađarske, Austrije, Slovenije i Belgije. Od broja 7 do posljednjeg izašlog broja (21) “Zbornik radova” je sufinanciran od bivšeg SlZ-a znanosti RH, odnosno Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske. Temeljem rješenja bivšeg Republičkog komiteta za informiranje časopis je uveden u evidenciju javnih glasila pod brojem 882. Od broja 17 časopis ima i status knjige te redovito ima i CIP - Kategorizaciju u publikaciji (ISBN 953-6071-00-2).

“Zbornik radova” Fakulteta organizacije i informatike referira se u sljedećim sekundarnim publikacijama odnosno bazama podataka: Referativnvj žurnal. Informatika (1989. g.), Linguistics Abstracts (1995. g.) i INSPEC (1995. g.).

Nakon izlaska njegovih 18 brojeva učinjen je značajan napor da se kvaliteta časopisa podigne na još višu razinu. Uz novo uredništvo imenovanje i međunarodni uređivački odbor (Advisory Board). Članovi uređivačkog odbora su: Boris Aurer (Varaždin), predsjednik, Hugo

197

Birolla (Zagreb), Janez Jereb (Ljubljana), Štefan Kajzer (Maribor), Ivan Lončar (Varaždin), Sead Muftić (Stockholm), Mile Pavlić (Rijeka), W olf Rauch (Graz), Franjo Ruža (Varaždin) i Mladen Varga (Zagreb). Uredništvo (Editorial Board) sačinjavaju znanstvenici Fakulteta: Josip Brumec, Goran Bubaš, Zdravko Krakar, Mirko Maleković, Milivoj Ređep, Boris Zver (glavni i odgovorni urednik) i Miroslav Žugaj (urednik). Zbornik uz uređivački odbor i uredništvo ima i tajnika, lektore za hrvatski, engleski, njemački i ruski jezik. Sve Zbornike, osim broja 16 tehnički je uredio Franjo Žerjav.

Godine 1996. izašla su dva broja (20 i 21) Zbornika sa željom rukovodstva Fakulteta da časopis stalno izlazi dva puta godišnje.

Značajno je pripomenuti da su prikazi o Zborniku redovito objavljivani u drugim časopisima (“Gesta”, “Informatologia”, “Ekonomski vjesnik” i dr.) i novinama (“Vjesnik”, “Večernji list”, “Varaždinske vijesti” i dr.). Časopis se razmjenjuje s većim brojem fakulteta, instituta, te šalje u mnoge knjižnice u Hrvatskoj i svijetu.

Prvi brojevi tematski su bili usmjereni na informatiku (informacijske znanosti), organizaciju i ekonomiju. Povremeno su u njemu surađivali i autori koji su pisali radove iz područja matematike, lingvistike, obrazovanja i dr.

U 21 broju “Zbornika radova” (s dvobrojima 2/3 i 9/10) tiskano je 344 članaka na CLVIII. + 5421 stranica. Prema tome, prosječan broj stranica jednog Zbornika bio je VIII. + 285. U jednom Zborniku prosje­čno je objavljeno 18 članaka.

2. N eke značajke “Z BO R N IK A R A D O V A ”

Prvi broj “Zbornika radova” Fakulteta organizacije i informatike izašao je 1977. g. Imao je 21 članak čiji su autori bili nastavnici Fakulteta. Ovaj Zbornik imao je šest stranica paginiranih rimskim brojevima i 359 stranica paginiranih arapskim brojevima. U godini1979., Zbornik je tiskan kao dvobroj (2/3) na X. + 468 stranica s 22 članka nastavnika Fakulteta. Broj 4 Zbornika izašao je 1980. g. na VIII. + 313 stranica i s 14 članaka čiji su autori bili nastavnici Fakulteta. Peti broj Zbornika izašao je 1981. g. a imao je VIII. + 315 stranica i 11

198

članaka nastavnika. Godine 1982. tiskanje broj 6 na VIII. + 448 stranica s 22 članka nastavnika Fakulteta. Zbornik broj 7 tiskanje 1983. g, imao je VIII. +332 stranice i 29 radova isključivo nastavnika Fakulteta. U Zborniku broj 8 koji je izašao 1984. g. objavljeno je 18 članaka s time da je jedan članak napisao autor iz Njemačke (Dresden). Godine 1986. izašao je dvobroj Zbornika (9/10) s 20 članaka na VIII. + 356. Jedan članak napisao je autor iz Budimpešte.

Od 1987. g. kada je izašao 11. broj Zbornika sa šesnaest članaka na VIII. + 265 stranica, izlaze Zbornici svake godine s time da su u 1996. g. izašla dva broja (20 i 21). Dvanaesti broj Zbornika izašao je 1988. g., ima 26 članaka (jedan članak je napisao autor iz Dresdena) na XVI. + 303 stranice. Godine 1989. predstavlja se široj stručnoj i znanstvenoj javnosti Zbornik pod rednim brojem 13 s trideset i šest znanstvenih i stručnih radova na X. + 402 stranice. Autor jednog od članaka je iz Belgije. Četrnaesti broj Zbornika izašao je 1990. g. na VIII. + 338 stranica s 26 stručnih i znanstvenih radova nastavnika i suradnika Fakulteta. Godine 1991. izašao je 15. broj (20 članaka na VI. + 280 stranica), godine 1992. tiskan je broj 16 (21 članak na VI. + 263 stranice), godine 1993. broj 17(16 članaka na VIII. + 268 stranica). Od 1994. godine Zbornici izlaze sa znatno manjim brojem članaka i na znatno manjem broju stranica. Tako Zbornik broj 18 ima objavljenih 8 radova na XII. + 140 stranica. Od 1995. g. mijenja se uređivačka politika u smislu poboljšanja kvalitete i podizanja na višu razinu. Spomenute godine izašao je broj 19 sa VI+90 stranica i 5 članaka. U godini 1996. izašla su dva broja Zbornika i to brojevi 20 i 21. Broj 20 Zbornika ima VIII. + 108 stranica s osam znanstvenih radova, a broj 21 donosi pet članaka na VI+62 stranice.

Od 1977., tj. od prvog broja, do 1996. g., tj. do 21 broja, objavljeno je 344 članaka na CLVIII. + 5421 stranica. Prosječan broj stranica paginiranih rimskim brojevima iznosi osam ( x = 8,32; a = 2,36; V= 28,42 %), a paginiranih arapskim brojevima 285 stranica ( x = 285,32; <7= 110,66; V= 38,78 %). U svim brojevima Zbornika prosječno je objavljeno 18 članaka ( x = 18,11; a = 8,08; V= 44,65 %).

Svi brojevi Zbornika imali su glavnog urednika, uređivački odbor odnosno uredništvo, kao i tehničkog urednika. Uređivački odbor, odnosno uredništvo, brojio je između 3 i 10 članova. Od broja 19 uredništvo ima i tajnika. Glavni i odgovorni urednici bili su: Franjo Ruža

199

(br. 1), Miroslav Žugaj (br. 2/3), Ivan Abramović (br. 4), Slavko Kapustić (br. 5), Stjepo Vojvoda (br. 6), Milorad Bojanić (br. 7), Ivan Lončar (br. 8), Milivoj Ređep (br. 9/10), Franjo Kuhanec (br. 11), Boris Zver (br. 12), Franjo Šulak (br. 13), Boris Zver (br. 14), Tihomir Hunjak (br. 15), Vesna Dušak (br. 16), Mirko Čubrilo (br. 17), Božidar Kliček (br. 18), Boris Zver (br. 19, 20 i 21). Brojevi Zbornika 19, 20 i 21 uz glavnog i odgovornog urednika imali su i urednika. Urednik ovih brojeva bio je Miroslav Žugaj. Broj 20 uredila je kao gost urednik Vesna Dušak.

Svi brojevi “Zbornika radova” su lektorirani. Korektura je obavljena na svim tekstovima, iako u nekim brojevima ona nije naznačena ( br. 2/3, 4, 5 i 16). Od broja 17 časopis nosi i oznaku UDK 007 65.01.

Većina Zbornika, osim br. 1 i 2/3 imaju priloge, a Zbornici broj 19, 20 i 21 donose upute autorima. Zbornici od broja 4 do zaključno broja 18 u prilozima sadrže popise diplomiranih studenata I. i II. stupnja, odnosno VI./l i VII./2 stupnja. U “Zborniku radova” broj 12 nalaze se iza predgovora dva teksta i to: 1. Dan fakulteta i 2. Fakultet organizacije i informatike - Informacijska tehnologija i društveni razvoj (autor je tadašnji dekan Miroslav Žugaj). Osim popisa diplomiranih studenata VI./l i VII./l stupnja, ovaj broj sadrži i popis magistara informacijskih znanosti (informacijski sitemi, muzeologija, arhivistika i bibliotekar­stvo), magistara ekonomskih znanosti, te doktora ekonomskih i informacijskih znanosti. Brojevi od br. 14 - 18, također donose popise diplomiranih studenata (VI./l i VII./1 stupnja), magistara informacijskih i ekonomskih znanosti, te doktora informacijskih i ekonomskih znanosti. Zbornici br. 17 i 18 sadrže i popis recenzenata.

Naklada nije bila naznačena u svim Zbornicima. Tako Zbornici br. 1, 2/3, 4, 5, 6 i 16 nemaju naznačenu nakladu dok je ostali brojevi imaju. Naklada im se kretala od najmanje 150 (br. 17) do najviše 300 (br. 7, 12, 13 i 14) primjeraka. Autorima ovih redaka poznato je da je “Zbornik radova” br. 1 tiskan u nakladi od 1000 primjeraka.

200

3. Osnovni podaci o člancima u “ZBORNIKU RADOVA”

U svim brojevima “Zbornika radova” objavljena su 344 članka. Od tog broja 148 članaka ili 43,02 % kategorizirano je kao izvorni znanstveni rad. Deset članaka ili 2,92 % kategorizirano je kao pregledni članak, 32 ili 9,30 % kao prethodno priopćenje, 120 članaka ili 34,88 % kao stručni članak, a 34 članka ili 9,88 % nije kategorizirano.

Ne gleda li se na broj pojavljivanja pojedinih autora tada se u svim brojevima javlja 405 autora od kojih je 389 domaćih i 16 stranih. Prosječan ukupan broj autora po Zborniku (kolona 4, tab. 1) bio je 21 ( x = 21,32; cr= 9,71; V= 45,56 %), domaćih 20 ( x = 20,42; <J = 10,05; V= 49,08 %), te stranih 1 ( x = 0,84; cr = 2,23; V= 264,87%).

Tabela 1 . Neke karakteristike članaka u Zbornicima radova

Red.broj OPIS UKUPNO

K A R A K T E R I S T I K AAritmetička

sredina( X )

Standardnadevijacija

« T )

Koeficijentvarijacije

(V)1 2 3 4 5 61. Ukupan broj autora 405 21 , 32 9,71 45,562. Broj domaćih autora 389 20,47 10,05 49,083. Broj stranih autora 16 0,84 2,23 264,874. Izvorni znanstveni rad 148 7,79 3,62 46,495. Pregledni članak 10 0,53 0,99 188,686. Stručni članak 120 6,32 5,16 81,727. Prethodno priopćenje 32 1,68 1,89 112,418. Članak nije kategoriziran 34 1,79 5,15 287,579. Članak je na hrvatskom j. 317 16,68 8,87 53,1510. Članak je na engleskom j. 23 1,21 1,85 152,9811. Članak je na njemačkom j. 4 0,21 0,41 193,6512. Sažetak je na hrvatskom j. 24 1,26 1,86 147,2013. Sažetak je na engleskom j. 150 7,89 4,56 57,8114. Sažetak je na njemačkom j. 110 5,84 4,07 69,6415. Sažetak je na ruskom j. 20 1,05 1,19 113,1416. Sažetak je na francuskomj. 3 0,16 0,67 424,26

Razmatraju li se članci prema jeziku na kojem su oni napisani dolazi se do podatka da je od ukupnog broja članaka na hrvatskom jeziku napisano 317 što čini 92,15 % ukupnog broja članaka. Na engleskom jeziku napisano je 23 ili 6,69 % ukupnog broja članaka, a na

201

njemačkom jeziku 4 članka što je 1,16 % ukupnog broja članaka. U tabeli 1. kolone 4, 5 i 6, nalaze se neke karakteristike o člancima temeljem kojih se može vidjeti prosječan broj članaka napisan na pojedinom jeziku po Zborniku te apsolutno i relativno odstupanje od tog prosječnog broja.

Od ukupno 344 članka njih 37 ili 10,76 % nema sažetka. Sažetak ima 307 članaka što je 89,24 % od ukupnog broja članaka. Na hrvatskom jeziku sažetak ima 24 članka ili njih 6,98 %, na engleskom jeziku 150 članaka ili 43,60 %, dok na njemačkom jeziku sažetak ima 110 članaka ili njih 31,98 %. Sažetke na ruskom jeziku ima 20 članaka (5,81 %), a na francuskom jeziku svega tri članka (0,87 %).

Članci Zbornika u 89,24 % slučajeva imaju apstrakt (njih 307), dok ga 37 članaka ili 10,76 % nema. Recenzirano je bilo 310 članaka (90,12 %) dok 34 (9,88 %) nije bilo recenzirano. (Samo članci “Zbornika radova” br. 1 nisu bili recenzirani). Od šesnaest autora iz inozemstva tri su iz Austrije, jedan iz Belgije, šest iz Mađarske, dva iz SAD, dva iz Njemačke i dva iz Slovenije.

Promatraju li se članci po Zbornicima prema broju autora po članku, tada 299 članaka (86,92 %) potpisuje jedan autor, 33 članka (9,59 %) dva autora, osam članaka (2,33 %) tri autora, a četiri članka potpisuju četiri autora (1,16 %).

Broj autora, koji su napisali tijekom izdavanja Zbornika 344 članka, je 120 poimenično različitih autora. Prosječno, prema tome, po autoru napisano je u svim brojevima Zbornika približno tri članka ( x =2,87). Najveći broj objavljenih radova u Zbornicima napisali su ovi autori: Ivan Lončar (17), Miroslav Žugaj (11 pojedinačnih i 15 u koautorstvu), Slavko Kapustić (11 pojedinačnih i 5 u koautorstvu), Franjo Ruža (11 pojedinačnih i 1 u koautorstvu) i Boris Zver (11 pojedinačnih i 1 u koautorstvu).

202

4. Neke značajke članaka

U 21 broju “Zbornika radova” objavljenih u razdoblju od 1977.-1996. g. napisana 344 članka. Od ovog broja članaka ključne riječi ima 158 članaka ili njih 45,93 %. Ključne riječi nema 180 članaka ili njih 54,07 %.

Svi članci imaju u naslovu ukupno 2881 riječ, 1484 poglavlja, te ukupno 4994 stranice. Na kraju članaka u navedenoj literaturi nalazi se 3280 naslova (knjiga, članaka i drugih referenci). Neki članci imaju samo bibliografske bilješke (podnoške) pri dnu stranice. Kod ovih članaka bilo je 232 poziva na literaturu.

Razvrsta li se sva literatura prema jezicima tada se može uočiti d a je 1588 bibliografskih referenci ili 45,22 % na hrvatskom jeziku, 876 referenci na engleskom jeziku ili 24,94 %. Na njemačkom jeziku bilo je 312 ili 8,88 % referenci, na ruskom jeziku 181 ili 5,15 %, te na ostalim jezicima (latinski, srpski, madžarski, slovenski, francuski i talijanski) 555 referenci ili 15,80 %. Šesnaest članaka nema ni jednu bibliografsku referencu.

Članci u Zbornicima promatrani su i analizirani prema broju riječi, broju poglavlja, broju stranica, literaturi na kraju članka, te literaturi na pojedinim jezicima. Neke osnovne značajke članaka prema naznačenim promatranjima dane su u tabeli 2. po pojedinim brojevima “Zbornika radova”.

203

abela

2.

Kar

akte

ristik

e čl

anak

a po

pojed

inim

br

ojev

ima

“Zbo

rnik

a R

adov

a'Li

tera

tura

upo

dnoš

ci<N

s o

4,09

232,

31 <Nc n

CN

c n

259,1

7 I

v n

3,92

I24

9,63

I

4,36

12,2

628

0,89

I

s oO 2,7

1 I

425,2

3 1

Liter

atur

a na

jezi

ku:

osta

lom

- 2,67

3,48

130,

59

2,05

3,88

189,

62

1,93

2,96

153,

65 SDr-H 2,

5015

2,55

<N<N

ćd

12,

002,

4112

0,60

6oMC/53(h

OV—"< 0,

100,

2930

8,22 1,50

3,82

254,

85

0,79 SD

Oin0<N

1 1

0,77 1,38

178,

52

Bo>ocdB<d

*5

Os 0,67 r-

175,

25

1,45

3,42

235,

19 0<0

2,39

239,

05

0,73

2,00

275,

57

0,95

2,12

222,

18

SoOO<ow>ca>

oo

<Nčd

1>č>

0,67

2,05

308,

22

<N

■§53;>o

(NOO

A,1

1

262,

54 cnosT—< 3,

0115

6,13

1 l 1

0,59

1,44

242,

89

6oM00cd>u

r- 5,57

6,97

125,

04

4,64

4,28

92,3

2

ćd

1>0

4,36

3,85

88,3

0j č

lana

ka:

119,

009,

0410

0,39

3,86

4,63

119,

96

Lite

ratu

ra

na kr

aju

član

ka sO8 JCQ

7,90

9,92

125,

53

8 J00

10,1

413

,37

131,

93

8'0 0

cn00" 6,

7279

,68 O

0 0

7,00

6,45

92,1

8 8-CQ

1,55

5,90

78,1

7

Broj

stra

nica

kn

16,5

7 OOCDVO vo

m 20,5

9 r -©00" 39

,20

20,2

94,

7023

,15

25,2

713

,20

52,2

2

17,5

5

00OO 50

,24

cd

e 1!0 0 W)o

C l

4,19

2,63

62,7

6

4,05 0oo

44,3

9

4,93

2,05

41,6

3

3,55

2,57

72,5

3

4,68 r-

00

39,9

0

Broj

rij

eči

u na

slov

u

m 10,3

84,

5043

,33

8,73

3,32

38,0

3

9,57

3,20

33,4

4

10,0

03,

5935

,93

9,36

2,11

29,6

1

Kar

akte

­ri

stik

a

(N 1« O > 1* C > 1« O > 1* O > 1* O >

Broj

zbor

nika

*■— <

2/3 r r 1Ti so

204

Tabe

la

2. (n

asta

vak)

Lite

ratu

rau

pođn

ošci

<NT - H

0,28

0,83

299,

48

|

r-r — 1 4,3

5 1

372,

80

0,90

I3,4

8 1

386,

34

1

0,63

12,4

2 I

387,

30

\veO)ćo

31>o

0,50

2,50

500,

00

|

Lite

ratu

ra

na je

ziku

:

osta

lom

-1,

591,

92

121,

12

2,44

3,39

138,

54

3,50

4,14

118,

32

T—1oo

130,

07

1,08 cncn

123,

30

eocn 3U

o 0,28

0,83

299,

48

0,28

0,56

201,

00

0,75

3,05

406,

34

0,75

2,66

354,

34 CO

3,28

| 25

0,74

EO>ocds

'c 5

a sCN

1k S

On 0,52

1,28

246,

76 SDČ>

or - H

164,

89

0,50

1,57

313,

05

0,50 <N(N

244,

95

LtZ

5,67

249,

75

engl

esko

m

OO

1,07

2,03

190,

19

1,56

4,00

257,

34

1,65

3,89

235,

72

sor — 1

ćd

1>o

^t

3,57

248,

36 Oo

6,62

165,

40

hrva

tsko

m

r- 4,00

5,30

132,

45j č

lana

ka:

18

4,95

120,

51

OCNćd

M>o

3,75

3,31

88,3

9

4,19

2,94

70,2

4

3,73

4,01

108,

38

Lite

ratu

ra

n a kr

aju

član

ka

o 1s-<cc

SD

r-

7,02

97,9

1 Bro cnoo

7,62

97,2

5

O'Uico

9,25

7,92

85,6

6

o5— icn

7,69

5,75

74,8

3 sCQ

11,8

89,

81

82,5

5

Bro

jst

rani

ca

m

10,2

85,

83

56,7

4

15,6

75,

02

32,0

6

16,2

04,

97

30,6

5

14,9

47,

10

47,5

4

10,5

84,

04

38,2

0

Bro

jpo

glav

lja

3,83

. 2,

20

57,4

3

3,94

1,72

43,4

8

4,70

2,49

53,0

2

4,44

1,87

42,1

4 incn

1,27

29,2

0

Bro

j rij

eči

u na

slov

u

cn 9,07

3,42

37,7

5

9,00

3,42

37,9

5

8,55

4,03

47,1

4

8,00

2,18

27,2

4

7,00

OOON

28,3

0

Kar

akte

­ri

stik

a

(N 1 * 0 > 0 > b > 1* b > 1« 0 >

Bro

jzb

orni

ka

00

9/10 t - H

rHrdtH

205

Tabe

la

2. (n

asta

vak)

Lite

ratu

rau

podn

ošci

CN *—«

NOcnćd

1cd*■>

0,28

1

0,77

j

no"r-Cd

OOoO

....2

:38J

500,

00

|

O o o o O o O o oL

itera

tura

na

jezi

ku:

osta

lom

«—«*NOcnT—(

c<d<N

171,

50

2,50

4,23

169,

07

0,85

|1,

77

208,

06

!

0,33

0,64

192,

72

0,31

86‘0

314,

32

soKA3d

O 0,39

1,70

438,

22

0,38

1,08

280,

00

0,45

1,07

238,

05

0,29

!0,

88

308,

22

0,25

0,66

264,

58

so>QcdS<D

On 0,83

2,20

264,

58

NO<Nćd13J>o

0,54

1,05

194,

31

0,45

0,86

192,

13

ON<Ni—i 2,

37

184,

59 NO<o

2,22

209,

05

&KAoHb&<u

00

OOl-<N 5,

35

192,

77

2,69

4,80

178,

36

4,65

6,12

131,

57

2,76

|4,

20

151,

94ćdU.cdS

w-:XJ4,

13

OOr—HNO

149,

90

£oMKA

cd>»C

r-

com

6,05

139,

53

4,62

4,35

94,2

7

o

ćdMcdsdEjn

4,60

4,69

102,

03 mćdcdsacdXJ

4,62

6,42

138,

94

8,00

10,8

3

135,

42

Lit

erat

ura

na kr

aju

član

ka

NO

S ‘

9,42

9,90

105,

17

£cc

10,6

59,

1185

,47

6 's-«

11,0

0]6,

57

59,7

5 £ffl

9,29

7,15

77,0

3

O■?-<| g

13,7

515

,81

114,

98

Bro

jst

rani

ca

lD

10,6

15,

45

51,3

9

11,54

|

4,52

39,1

5

13,2

03,

94

29,8

8

| 12

,24 Occ

NO 51,7

9

15,6

3 ONCOc-" 47

,29

Bro

jpo

glav

lja OOON

48,2

3

3,96

2,14

53,9

9

5,15

ONcn

26,9

6

4,52

2,61

57,7

3 ONNO

cc

32,6

3

Bro

j rij

eči

u na

slov

u

CO 7,53

4,44

59,0

3

7,65

2,88

37,6

5

7,00

3,89

55,5

1

8,19

3,59

43,8

8

8,13

2,57

31,6

4

Kar

akte

­ri

stik

a

<N |x D > |X O > 1* 0 > 1* 0 > 1* 0 >

Bro

jzb

orni

ka

- tH TT IT)fH NOrH

LT ......1

206

Tabe

la

2. (n

asta

vak)

Lit

erat

ura

upo

dnoš

ci<N

o o o o o o o c o o o o C\soOT 3,3

1 |

491,4

9 \

Lite

ratu

ra

na je

ziku

:

osta

lom

T—< 0,75

0,97

129,

10 o(No 0,

40

200,

00 o o o o°°̂© 1,

46

1,61

2,79

173,

18

soMC/33s-

oO O o

0,20

0,40

200,

00

00ćd

Ck3•7T>

o o o o o O

0,53

1,90

361,

97

eo>(Jcds Os

0,13

0,33

264,

58

2,20

3,49

158,

51 (N

2,63

210,

71

0,20

0,40

200,

00

0,91

2,48 vo<N

K<N

sM:JZ"bbe<u

OO 3,00

4,00

133,

33Br

oj

član

aka:

57,

406,

89

93,0

8

8,38

4,09

48,8

4

9,60

10,8

9

113,

46

2,55

4,96

194,

73

soMOOtd>

r-

Broj

čl

anak

a: 8 OOoo

vo 6,27

91,2

5

3,80

7,11

187,

12

0,50 r -

©

282,

84

Xr>,.ćd

McdCSjdx3

o00'šfr 7,

36

1,53

rf f nćdId1KJ

4,62

5,79

125,

45

Lit

erat

ura

na kr

aju

član

ka

VO 10,7

55,

26

48,9

5

13,8

06,

94

50,2

9 U.CQ

10,1

34,

40

43,4

6 •.wCQ

15,4

09,

44 r -<Nvo

’o 5Mr: 9,

539,

1295

,62

Bro

jst

rani

ca

IO

15,0

06,

08

40,5

5 O00]> 5,

9533

,41

13,2

55,

45

41,1

2

11,8

02,

93

24,7

9

14,5

27,

3550

,62

Bro

jpo

glav

lja

'Tf 4,00

2,83

cT 4,40 SOCO

?—H

30,8

3

5.00

1

VOvq

33,1

7

3,60

2,42

67,1

3

4,31

2,09

48,4

4

Bro

j rij

eči

u na

slov

u

9,38

2,55

27,1

6

5,20

1,33

25,5

1

9.75 vo OO

VO 4,80

0,98

20,4

1

8,38

3,54

42,2

9

Kar

akte

­ri

stik

a

<N 1* 0 > 1* 0 > 1* 0 > 1* 0 > 1* O>

Bro

jzb

orni

ka

r-H 00 OS▼H

1 20 n

207

Gleda li se zbirno na svih 344 članaka prosječan broj riječi u naslovu po članku za sve Zbornike iznosi osam (x=8,38; a =3,54; V=42,29 %). Prosječan broj poglavlja za sve članke je četiri (x=4,31; cr=2,09; V=48,44 %), dok je prosječan broj stranica po članku 15 (x =14,52; <7=7,35; V=50,62 %). Prosječno po svakom članku u svim Zbornicima navedeno je na kraju članka 10 naslova ( x =9,53; cr=9,12; V=95,62 %). Prosjeci sveukupno navedene literature jesu za hrvatski jezik pet naslova (x =4,62; o =5,79; V=125,45 %), za engleski jezik tri naslova (x=2,55; (7=4,96; V=194,73 %), za njemački jezik jedan naslov ( x =0,91; <7 =2,48; V=273,26 % ), za ruski jezik oko jedan naslov (x=0,53; <7=1,90; V=361,17 %), a na ostalim jezicima dva naslova (3t=l,61; (7=2,79; V=173,18 %). Prosječan broj literature naveden samo u podnožnim napomenama (bez obzira na ruski jezik) je jedan naslov ( x =0,67; (7=3,31; V=491,49 %).

5. Zaključak

“Zbornik radova” Fakulteta organizacije i informatike imao je važnu ulogu u razvoju Fakulteta i njegovog znanstveno-nastavnog osoblja. Po Zborniku Fakultet je poznat ne samo u širem krugu hrvatske znanstvene javnosti, već je zbog referenciranja u uglednim svjetskim sekundarnim publikacijama i bazi podataka, poznat i svjetskoj znanstvenoj javnosti. U prilog ovoj činjenici idu i spozanje o sve većoj zainteresiranosti mnogih knjižnica i publikacija za “Zbornikom radova”.

Vrlo značajnu ulogu imao je Zbornik glede nastavnika Fakulteta. Kada se teško moglo objavljivati radove u časopisima, kako domaćim, tako i inozemnim, Zbornik je omogućio, uz obaveznu recenziju, objavljivanje znanstvenih i drugih članaka. Na taj način on je doprinjeo da nastavnici Fakulteta tijekom izbora napreduju po zvanjima. Današnji njegov profil (kada je referiran u međunarodnim sekundarnim publikacijama i bazama podataka) omogućuje još veću znanstvenu afirmaciju nastavnika i drugih autora. Ugled časopisa sve više podižu priznati i poznati znanstvenici iz mnogih zemalja svijeta.

208

Uredništvo “Zbornika radova” trebat će ubuduće utvrditi takvu uređivačku politiku da on postane dostupan i prava literatura mnogih suvremenih menedžera s obzirom na članke koji će u njemu biti objavljivani. Zbornik je već korisno poslužio, a služit će mnogim studentima glede pripremanja ispita, te pisanja radova (seminarski, diplomski, magistarski, doktorski). U budućnosti, s obzirom na gospodarske i ine prilike, on će dobivati sve više na ugledu i važnosti, kako kod gospodarstvenika, tako i kod studenata. Svakako da uredništvo treba voditi brigu i o njegovom ugledu u svjetskoj znanstvenoj javnosti.

209

Dr. sc. V ESNA D U ŠA K izvanredni profesor Dr. sc. STJEPO VOJVODA docent

MEĐUNARODNA SURADNJA

Od svojeg osnutka 1974. godine Fakultet organizacije i informatike, u okviru postojećih mogućnosti, nastojao je razvijati međunarodnu suradnju sa srodnim znanstveno-nastavnim ustanovama. Ta suradnja znatno je unapređena posljednjih godina kada se ulažu značajni napori za međunarodnu afirmaciju Fakulteta. Dosadašnja međunarodna suradnja uglavnom je obuhvaćala sljedeća područja:

1. posjet Fakultetu inozemnih sveučilišnih nastavnika i drugih uglednih znanstvenika radi razmjene iskustva, održavanja predavanja i uspostavljanja suradnje s ustanovama koje su predstavljali;

2. posjet znanstvenih radnika Fakulteta inozemnim visokoškolskim i drugim znanstvenim ustanovama radi razmjene iskustva, održavanja predavanja, prikupljanja građe za znanstvene radove, te uspostavljanje suradnje s tim ustanovama;

3. suradnja s inozemnim znanstveno-nastavnim ustanovama u organiziranju i održavanju međunarodnih simpozija i drugih znanstvenih skupova;

4. sudjelovanje znanstvenih djelatnika Fakulteta na međunarodnim znanstvenim skupovima u zemlji i inozemstvu;

5. suradnja s inozemnim ustanovama na zajedničkim znanstvenim projektima i

6. suradnja na izvođenju poslijediplomskog studija na magistarskoj i doktorskoj razini.

211

U razdoblju od 1974. do 1997. godine Fakultet su posjetili ugledni sveučilišni nastavnici i drugi znanstvenici iz inozemstva, koji su održali predavanja za studente ili nastavnike ili su vodili razgovore o suradnji Fakulteta i ustanova koje su predstavljali. U naznačenom razdoblju Fakultet su posjetili sljedeći inozemni znanstveni djelatnici:

1. Prof. dr. sc. Siegfrid von Kanel, profesor na Technische Universitat Dresden, održao je niz predavanja na dodiplomskom studiju s područja teorije informacija i kibemetike. Sa sveučilištem u Dresdenu ostvarena je dugogodišnja suradnja kroz rad na zajedničkim istraživanjima na kojima je posebno bio angažiran prof. dr. sc. Dušan Radošević;

2. Prof. dr. sc. Tefko Saračević, profesor Sveučilišta u Clevelandu, Ohio, USA, održao je predavanja na posij ediplomskom studiju informacijske znanosti, te predavanje na Tribini Fakulteta o ulozi i odnosu informacijskih znanosti prema ostalim znanostima;

3. Dr. sc. Victor Papanek, profesor dizajna na School of Arhitecture & Urban Design, University of Kansas, Lawrence USA, održao je predavanje povodom izbora za počasnog doktora Sveučilišta u Zagrebu na temu “Tendencije suvremenog dizajna”;

4. Dr. sc. Harald Karcher, Privatdozent, Munchen održao je predavanja na dodiplomskom i poslijediplomskom studiju i objavio radove na simpoziju Informacijski sustavi, također je član programskog odbora simpozija;

5. Prof. dr. sc. Joseph T. Bombeles, profesor Western Reserve University, Cleveland, Ohio, USA, održao predavanje u okviru tribine Fakulteta o utjecaju Keynesa na razvoj ekonomske misli s osvrtom na rješavanje ekoloških problema;

6. Prof. dr. sc. W olf Rauch, rektor Sveučilišta Karl Franzens u Grazu s čijom je ustanovom uspostavljena svekolika suradnja. Prof. dr. sc. W olf Rauch član je programskog

212

odbora Simpozija Informacijski sustavi i jedan od recenzenata radova, član međunarodnog uređivačkog savjeta međunarodnog časopisa Zbornik radova Fakulteta. Održao je niz izlaganja u okviru tribine Fakulteta te pozvana predavanja za vrijeme održavanja simpozija Informacijski sustavi na temu ekonomske isplativosti ulaganja u informacijske tehnologije. S ovim je svučilištem ostvarena suradnja i na zajedničkim projektima;

7. Prof. dr. sc. Reinald Greiller i dr. sc. B. Mayer-Bender sa Sveučilišta u Miinchenu koji su održali predavanja na dodiplomskom studiju na temu informacijski sustavi u bolnicama, te s radovima sudjelovali u radu simpozija Informacijski sustavi;

8. Prof. dr. sc. Ivan Rozman s Tehniške univerze u Mariboru dugogodišnji je suradnik Fakulteta. Član je programskog odbora simpozija Informacijski sustavi i jedan od recenzenata radova, te član međunarodnog uređivačkog savjeta međunarodnog časopisa Zbornik radova Fakulteta. Održao je niz predavanja na dodiplomskom studiju kao i u okviru tribine Fakulteta o procjeni zrelosti firmi za razvoj programske podrške i normizaciji na tom području, te objavio radove na simpoziju Informacijski sustavi na istu temu;

9. Prof. dr. sc. Janez Jereb i prof. dr. sc. Štefan Kajzer nositelji su suradnje s Ekonomskom fakultetom i Visokom šolom za organizaciju dela Mariborskog sveučilišta. Članovi su programskog odbora simpozija Informacijski sustavi, recenzenti radova i članovi međunarodnog uređivačkog savjeta međunarodnog časopisa Zbornik radova Fakulteta. Kroz dugogodišnju suradnju s Fakultetom održali su niz predavanja na dodiplomskom i poslijediplomskom studiju Fakulteta, te objavili radove u Zborniku radova simpozija Informacijski sustavi o ekonomskim aspektima razvoja i korištenja informacijskih tehnologija;

10. Prof. dr.sc. Bogomir Kovač, profesor Ekonomske fakultete Univerze v Ljubljani surađivao je s Fakultetom na problemu prestrukturiranja privrede tadašnje države. Na tu je temu održao predavanje na Tribini sveučilišta, te bio voditelj

213

projekta o prestrukturiranju varaždinske privrede (sa strane Fakulteta nostitelj suradnje bio je doc. dr. sc. Marijan Cingula);

11. Prof. dr. sc. Imre Rudas, profesor Banki Donat Politechnik iz Budimpešte član je programskog odbora Simpozija Informacijski sustavi i jedan od recenzenata radova, član međunarodnog uređivačkog savjeta međunarodnog časopisa Zbornik radova Fakulteta. Održao je predavanja o razvoju umjetne intelegincije u okviru tribine Fakulteta te na tu temu prezentirao radove na simpoziju Informacijski sustavi;

12. Prof. dr. sc. Patrick de Wilde, prorektor Vrije Universiteit Brussel i dekan Fakulteta prof. dr. sc. Boris Aurer utemeljili su suradnju između sveučilišta. Suradnja se ostvaruje kroz sudjelovanje na međunarodnim konferencijama koje ove dvije ustanove organiziraju, održavanju nastave na poslijediplomskom studiju (nositelji dr. sc. Mare Jegers i prof. dr. sc. Miroslav Žugaj) i razmjeni nastavnika radi njihova usavršavanja. Prof. dr. sc. Patrick de Wilde član je programskog odbora simpozija Informacijski sustavi i jedan od recenzenata radova, član međunarodnog uređivačkog savjeta međunarodnog časopisa Zbornik radova Fakulteta;

13. Prof. dr. sc. Ray Hackney, profesor Business Information Technology Department of Manchester Metropolitan University nositelj je suradnje našeg Fakulteta i sveučilišta iz Manchestera. Sudjelovao je u radu simpozija Informacijski sustavi. S navedenim odjelom Fakultet je uspostavio suradnju na projektu Strateško upravljanje razvojem informacijskih sustava, voditelj prof. dr. sc. Josip Brumec. Projekt je financijski podržan od Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske i British Councila;

Nastavnici Fakulteta u manjoj su mjeri boravili na inozemnim visokoškolskim ustanovama u svojstvu predavača ili kao istraživači na projektima, ali je taj vid suradnje ipak postojao. Tako je

214

1. Prof. dr. sc. Boris Aurer boravio u USA na specijalizaciji u tvrtki RCA.

2. Dr. sc. Petar Piskač boravio na Ekonomskom institutu Sankt Galen, Švicarska, radi prikupljanja građe za magistarski rad.

3. Mr. sc. Anton Brumnić sudjelovao je kao specijalizant Međunarodne ogranizacije za atomsku energiju (IAEA) za područje primjene računala u simulaciji i vođenju procesa u Centro Studi Nucleari (Casaccia-Rim, Italija) u znanstvenom projektu istraživanja procesa kod brzih nuklearnih reaktora.

4. Prof. dr. sc. Zdravko Krakar sudjeluje od 1995. je u projektima: 1. United nations environment programme - Global recouse information database, GRID, Geneva, i Softvvare process improvement, Bootstrap Institute Brussels.

5. Prof. dr. sc. Ratko Kvatemik boravio je na sveučilištu UCLA Department of Computer Science, LA, 1985. godine radi znanstvenog usavršavanja.

6. Prof. dr. sc. Dušan Radošević boravio je nekoliko godina uzastopno na sveučilištu u Dresdenu izučavajući probleme vezane uz razvoj teorije informacija i kibernetika, te sudjelovao na konferencijama u organizaciji tog sveučilišta.

7. Prof. dr. sc. Zvonka Šarman istraživala je organizaciju upravljanja njemačkih firmi pri Privredno-socijalnom znanstvenom institutu SR Njemačke u tijeku 1974/75. godine. Također je u okviru Ekonomskog instituta za razvoj kod Međunarodne banke u Washingtonu, USA, sudjelovala u obrazovanju o industrijskim projektima.

8. Dr. sc. Marijan Cingula bio je na specijalizaciji za restrukturiranje poduzeća uvođenjem radničkih dionica - model ESOP, Boston 1989.

9. Dr. sc. Velimir Topolovec, Nacionalni institut za istraživanje informatike i automatike, Pariz 1981., Institut za statistiku i demografiju Sveučilišta u Napulju 1983.

215

Mladi znanstvenici Fakulteta boravili su na inozemnim visokoškolskim ustanovama sa svrhom prikupljanja građe i konzultiranja literature za izradu doktorskih disertacija i drugih znanstvenih radova. Dapače, u posljednje se vrijeme osjeća stanovito poboljšanje u ovom obliku suradnje. Sljedeći mladi znanstvenici boravili su dulje ili kraće vrijeme na usavršavanju na inozemnim visokoškolskim i drugim znanstvenim ustanovama:

1. Mr. sc. Dragutin Kermek, School of Business and Economics, Kentucky USA, 1996.

2. Mr. sc. Predrag Oreški, School of Business and Economics, Kentucky USA, 1996.

3. Mr. sc. Blaženka Divjak, School of Business and Economics, Kentucky USA, 1997.

4. Mr. sc. Neven Vrček, School of Business and Economics, KentuckyUSA, 1997.

Posjeti predstavnika Fakulteta inozemnim znanstveno-nastavnim ustanovama radi uspostavljanja suradnje također su u posljednje vrijeme nešto češći. Tako su dekani fakulteta prof. dr. sc. Boris Zver i prof. dr. sc. Boris Aurer boravili na Karl Franzens Universitat Graz u razdoblju od 1993. do danas nekoliko puta. Posjete su rezultirale radom na zajedničkim projektima i sudjelovanjem na konferencijama koje ove institucije organiziraju. Prof. dr. sc. Vesna Dušak boravila je na Manchester Metropotan University u prosincu 1996. godine gdje su vođeni razgovori o suradnji s nekoliko fakulteta toga sveučilišta. Rezultat tog rada je zajednički projekt podržan od Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske i British Coucila, te sudjelovanje na konferencijama u Manchesteru i Varaždinu. Također su dekan Fakulteta prof. dr. sc. Boris Aurer i prof. dr. sc. Vesna Dušak, u svojstvu prodekana za znanstveni rad, boravili na Vrije Universitait Brussel radi formaliziranja suradnje s ovim sveučilištem. Kao rezultat ove suradnje potpisan je ugovor o suradnji između sveučilišta s ciljem razmjene nastavnika u istraživačke svrhe i sudjelovanja u izvođenju nastave na poslijediplomskom i doktorskom studiju, pohađanja poslijediplomskog i doktorskog studija, suradnje na projektima (dogovorena suradnja na dva projekta podržana od Ministarstva znanosti i tehnologije), te sudjelovanja na konferencijama koje organiziraju naša sveučilišta.

216

Fakultet organizacije i informatike već osam godina uzastopno organizira međunarodni simpozij Informacijski sustavi. Simpozij se organizira u suradnji sa sljedećim ustanovama:

0 Karl-Franzens-Universitat Graz, Informationswissenschaft;0 Univerza v Mariboru, Ekonomsko-poslovna fakulteta p.o.

Maribor;0 Banki Donat Politehnic, Department of Information

Technology Budapest;0 Univerza v Mariboru, Fakulteta za elektrotehniko,

računalništvo in informatiko.

Simpozij ima međunarodni Programski odbor, a svi radovi objavljeni na simpoziju su recenzirani od po dva nezavisna recenzenta. Pri tome je najmanje jedan od recenzenata iz inozemstva. Oblici rada na simpoziju su pozvana predavanja, radovi, posteri, okrugli stol, radionice, prezentacije programske podrške i računalske opreme, izložbe knjiga i drugih publikacija.

Teme posebno značajne za ovaj simpozij jesu:

0 Informacijski sustavi- teorija, stanje, razvoj;0 Planiranje i projektiranje informacijskih sustava;0 Uloga informacijskih sustava u planiranju i odlučivanju;0 Sigurnost u informacijskim sustavima;0 Informacijske i komunikacijske tehnologije;0 Uredsko poslovanje - organizacija i tehnologija,0 Multimedijski sustavi i0 Informatičko obrazovanje.

Sudjelovanje nastavnika Fakulteta na međunarodnim znanstvenim skupovima u zemlji bilo je sasvim zadovoljavajuće. Nastavnici su svojim istupima na takvim skupovima uspješno predstavljli Fakultet i njegova dostignuća. Istupi na međunarodnim skupovima u inozemstvu bili su nešto rjeđi, što se može objasniti objektivnim okolnostima, no u posljednje se vrijeme uočava značajan napredak. U naznačenom razdoblju svoja su radove prezentirali u

217

inozemnim časopisima ili na inozemnim konferencijama sljedeći znanstveni djelatnici Fakulteta:

Prof. dr. sc. Boris Aurer:

0 Metvvorking - an indispensable pre-requisite of faster transfer and production of new knowledge; International Seminar “University Today”, 33rd session, August 1988, str. 28-31.

Prof. dr. sc. Josip Brumec:0 Simulation Model for Prediction of Manufacturing System

Behaviour, Proceedings of 8th European Simulation Symposium - Simulation in Industry, pp. 128-135, Genoa,1996.

0 (koautor: V. Dušak) Software Requirements Specification as a Helpful Tool for Strategic Planning of Information Systems, 7th Annual BIT Conference, BIT 97, Manchester1997.

Mr. sc Antun Brumnić:0 (koautori: M. Bassanelli, F. Ciampa, S. Petrarca) Modello

ibriho di generatore di vapore sodio-acqua in controcorrente, CNEN, Centro Studi Nucleari Cassacia, Relazione tecnica interna, Roma 1972.

0 Openness within EDI Systems, Proceedings of the 3rdElectronic Data Interchange Conference (Bled 1990),Moderna organizacija Kranj, 1990, pp. 201-210

Mr. sc. Goran Bubaš:0 (koautori: Z. Knezović, B. Mlačić) Big-Five studies in

Croatia: Big-Five ralations with other personalityinstruments, 7th European Conference on Personality, Madrid 1994.

Doc. dr. sc. Verica Dugandžić:0 (koautori: N. Kallay, V. Tomašić, V. Hrast, M. Tomić)

Equlibrium and Thermochemistry of Dissolution of Ionic

218

Surfactant Salts, Journal Surface Sci. and Technol., 3/1989, 255-266

0 (koautori: N. Kallay, M. Tomić) Thermochemistry of dissolution of sodium alkylsulfonates, Colloid and Polymer Science, 7/1990, 683-686.

Prof. dr. sc. Vesna Dušak:0 (koautor: J. Brumec) Software Requirements Specification as

a Helpful Tool for Strategic Planning of Information Systems, 7th Annual BIT Conference, BIT 97, Manchester1997.

Prof. dr. sc. Vitomir Grbavac:0 (koautor: F. Rotim) Evolucija mobilnih informacijsko-

komunikacijskih tehnologija, 2. Međunarodni simpozij ISEP 93, Elektrotehniška zveza Slovenije, str. 177-189., Ljubljana 1993.

0 (koautori: Ž. Vidaček i dr.) Soil monitoring, FAO pp. 65-76, Budapest 1993.

0 (koautor: F. Rotim) Utjecaj moderne telekomunikacijske tehnologije na tradicionalne sfere prometa, 3. Međunarodni simpozij ISEP 94, Elektrotehniška zveza Slovenije, str. 265-274., Ljubljana 1994.

0 (koautori: F. Rotim, M. Plenković, M. Tatalović) Education process by computers in University of Croatia, Conference World, pp 1-4, Sofija 1995.

0 (koautori: F. Rotim,- M. Plenković, K. Antoliš) The Computers Communication by Wireless Tehniques Transmission, 4. International Symposium ISEP 95, pp 37- 64, Ljubljana 1995.

Prof. dr. sc. Željko Hutinski:0 Racionalizacija i nomizacija informacijskog sadržaja,

Zbornik radova XI. Posveta organizatorjev dela “Organizacija, informatika, kadri, perspektive razvoja”, Fakulteta za organizacijske vede Kranj, Portorož 1992., 518- 524

219

0 Management zaštite informacijskih sustava, Zbornik radova XII. Posveta organizatorjev dela “Organizacija, informatika, kadri, perspektive razvoja”, Fakulteta za organizacijeske vede Kranj, Portorož 1993.

Dr. sc. Zdravko Krakar:0 Vypočet vsayky a rizeni pochodu taveni oceli v oblukove

peći počitačem, Hitnicke listy 3, Praha 1975., str 182-1860 (koautori: F. Burnstock, F. Eser, V. Lenhard)

Untersuchungen zur Produktions - und Stofflussdynamik in einer Rohrziehabteilung mittels System - simulation, Neue Htitte 3, Berlin 1981., str. 85-89.

0 Rasčet šihti i upravlenie processom viplavki stali v dugovoipeči s primjeniem EVM, V međunarodna konferencija o automatizaciji proizvodnih procesa, Zbornik radova 11/27, str. 1/19, Berlin 1974.

0 (koautor: Z. Drahotusky) Optimation algorithm of operatingdecisions by cutting out of the charge for production of precision welded pipes, Savjetovanje o korištenju algoritamskih jezika u stvaranju automatiziranih sistema upravljanja tehnološkim procesima, Zbornik radova 1/3, 1-15, Ostrava 1976.

0 (koautori: D.Birač, E. Velicky) Upravljanje proizvodstvennoifunkciji na MK Metallurgičeskom zavode Sisak putem avtomatizirannoi informacionni sistemi, VI. međunarodna konferencija o informatizaciji proizvodnih procesa, Zbornik radova 1/10 1-23, Budimpešta 1979.

0 (koautori: N. Mikulić, J. Novak) The EnvironmentalManagement Information System - The Croatian Approach,8. Symposium Informatik fiir den Urmveltschutz, 151-158, Hamburg 1994.

0 (koautor: N. Mikulić) Metastructure of the EnvironmentalManagement Information System in the Republic of Croatia, Environmental Knowledge Organisation and Information Management, 53-56, Bratislava 1994.

0 (koautor: N. Mikulić)Basic Concepts in the Organization ofEnvironmental Problem Solving, 4th International Softvvare

220

Exhibition for Environmental Science and Engineering, Como, Italy

0 (koautor: S. Vučica) Croatian Experiences in the Software Producers Maturity, 5th European Conference on Software Quality, Dublin 1996.

Dr. sc. Ratimir Kvaternik0 An APL Terminal Approach to Computer Mapping,

Technical Report of the CSRG, Svezak 21, Toronto 1972.0 (koautor: V. Ćirić) Computer Aided Modelling of Spatially

Distributed Phenomena, Proceedings DECUS Europe Symposium, Amsterdam 1984.

Dr. sc. Nina Lipljin0 Pregled, povijesni razvoj i osnovna obilježja visokoga

školstva, posebno u Hrvatskoj i Sloveniji, Savjetovanje “Organizacija, informatika, kadri, perspektive razvoja”, Zbornik radova 535-545, Portorož 1992.

Dr. sc. Ivan Lončar0 Relative continuity of the functor 8, Czechoslovak Math. J.

37(112), 517-520, 1987.

Dr. sc. Rudolf Njegač0 Politika i financijske mjere za poticanje bržeg razvoja

privredno nedovoljno razvijenih krajeva Jugoslavije, referat na međunarodnom simpoziju zemalja članica SEV-a, Zbornik radova, Budimpešta 1989.

Dr. sc. Nenad Prelog0 Information System Man-Environment, The Proceedings of

the 6th International CODATA Conference, Pergamon Press, New York 1979., str 77-79.

0 Information Needs of Environmental Management System,The Proceedings of the 7th International CODATA Conference, Pergamon Press, New York 1981., str. 176-178.

221

0 Information economy and the information profession in adeveloping country, The Knovvledge Industries ASLIB, London 1990., p. 127-131.

Dr. sc. Dušan Radošević0 Beforđerung der Unternebmenwervaltung mit Anwendung

neuer Rechnertechnik, Betriebswirtschaftliche Konferenz: Effektivitats- und Leistungzuwachs durch rationelle Organisation in Kombinaten und Betrieben, Technische Universitat Dresden 1984.

0 Die Anwendung der Kybernetischen Methoden bei derForschung der Eigenschaften des Systems, Dresdener Kybernetik/Informatik Kolloquium 87., Technische Universitat Dresden 1987.

Dr. sc. Vjeran Strahonja0 Osposobljavanje profesionalnih informatičara za korištenje

novih metoda i alata projektiranja, Zbornik radova X. Posvetovanje organizatorjev dela, Univerza v Mariboru, Fakulteta za organizacijske vede Kranj, str. 334-341, Portorož 1991.

Prof. Vesna Šimunić0 Linquistisch-didaktische Konzeption und praktische Arbeit

mit dem Lehrvverk Deutsch fiir Informatiker, X. Međunarodno savjetovanje profesora njemačkog jezika, Leipzig 1993.

0 Autoreprogramme im Fachsprachenunterricht, Sonnenberg1993.

0 Anwendung von Autoernprogrammen imFremdsprachenunterricht, Ljubljana 1993.

0 Vorstellung von selbstentwickelter Lernsoftvvare GESCHAFTSBRIEFE AUF DEUTSCH, seminar “Computer im Unterricht”, Koln 1996.

222

Dr. sc. Velimir Topolovec0 (koautori: M. Bošnjak, M. Vrana) Growth kinetics of

Streptomyces erythreus during erythremycin biosynthesis, Fifth International Fermentation Symposium, Berlin 1976.

0 (koautori: M. Bošnjak, V. Johanides) The repeated fed-batch culture as the first stage of the two-stage semicontinous process: growth kinetics, 71'1 International Symposium of Continous Cultivation of Microorganisms, Czechoslovak Academy of Science, Prague 1978.

0 (koautori: I. Beljak, M. Bošnjak, R. Valinger) Growth kinetics of Aspergillus niger and glukoamylase biosynthesis in repeated fed-batch culture, 12th International Congress of Microbiology, Muenchen 1978.

0 (koautori: I. Groš, M. Bošnjak, V. Johanides) Autolisys of Streptomyces erythreus, First European Congress on Biotechnology, Interlaken 1978.

0 (koautori: I. Marković, V. Johanides) Analysis of barley protein degradation kinetics with neutral proteinase preparation, 27th IUPAC Congress, Helsinki 1979.

0 (koautori: M. Bošnjak, V. Johanides) Growth kinetics and antibiotic synthesis during the repeated fed-batch culture of Streptomyces, Biotechnology and Bioengineering Symp., John Wiley and Sons, New York 1979.

0 (koautori: M. Bošnjak, A. Stroj, V. Johanides) Kinetics of substrate utilization in repeated fed batch culture and fitting Computer simulation data to experimental data of antibiotic biosynthesis, 6th International Fermentation Symposium, London 1980.

0 (koautori: I. Marković, V. Marić, V. Johanides) The barely degradation: Effect on neutral proteinase concentration on protein degradation kinetics, J. Inst. Brew., Vol 90 pp 7-12, 1984.

0 (koautori: I. Marković, V. Marić, V. Johanides) The Barely Protein Degradation: Mechanism of Protein Solubilization during Barely Mashing with Neutral Proteinase, Biotechnology and Bioengineering, John Wiley and Sons, New York 1988., p. 18-27.

223

Mr. sc. Mirko Varga0 Implementacija TEX-a na računalu ATARI-ST, The Slovene

Society INFORMATIKA, Ljubljana 1992.

Dr. sc. Boris Zver0 Kleine und Mittelbetriebe als Entwicklunghebel,

Internationale Wissenschaftliche Konferenz, Poznan 1995.

Dr. sc. Miroslav Žugaj0 (koautori: B. Bojanić, Ž. Hutinski) Prikaz i analiza članaka u

časopisu Ekonomski pregled 1980-1990, Zbornik radova “Teorija znanstvenih i strokovnih publikacij in polupublikacij v ONLINE dostopnih baza podatkov za znanost i tehnologijo”, 14. Posvetovanje o znanstvenih in strokovnih publikacij in polupublikacijah, Maribor 1991., IZUM Maribor, str. 145-152.

0 (koautori: R. Zelenika, S. Vukmirović) Razvitakinformacijske tehnologije s implikacijama na organizaciju špedicijskog poslovnog sustava, Zbornik referatov 3. međunarodni simpozij o elektroniki v prometu ISEP 94, Znanstveno-strokovni simpozij, Elektrotehniška zveza Slovenije, str. 155-166., Ljubljana 1994.

0 (koautor: J. Šehanović) Strategija in managementinformacijskih tehnologij v gostinstvu i turizmu, XIV. posvetovanje organizatorjev dela “Organizacija, informatika, kadri”, Vloga in naloge managementa, Univerza v Mariboru, Fakulteta za organizacijske vede Kranj, str. 355-363., Portorož 1995.

0 (koautor: J. Šehanović) Število članov upravnega odbora kotdejavnik njegove učinkovitosti, XIV. posvetovanje organizatorjev dela “Organizacija, informatika, kadri”, Vloga in naloge managementa, Univerza v Mariboru, Fakulteta za organizacijske vede Kranj, str. 555-562., Portorož 1995.

0 (koautor: J. Šehanović) Strategija in managementinformacijskih tehnologij v gostinstvu i turizmu, Organizacija - Journal for Management, Informatics and Personnel, Letnik 29, številka 1, januar 1996., Kranj, str. 4 i 35-40.

224

0 O plaćanju članova upravnih odbora, Zbornik referatov “Organizacija in management” , XV. posvetovanje organizatorjev dela, Univerza v Mariboru, Fakulteta za organizacijske vede, Portorož 1996., str. 115-121.

0 (koautori: R. Zelenika, S. Vukmirović) Automatizacija i robotizacija - činitelji optimizacije prometnih sustava, Zbornik referatov, Proceedings, 4. mednarodni simpozij v elektroniki v prometu ISEP 95, Znanstveno-strokovni simpozij, Elektrotehniška zveza Slovenije, Ljubljana 1995., str 207-212.

0 (koautori: R. Zelenika, S. Vukmirović) Inteligentniinformacijski sustavi u špediciji, Zbornik referatov, Proceedings, 5. mednarodni simpozij o elektroniki v prometu ISEP 96, Znanstveno-strokovni simpozij, Elektrotehniška zveza Slovenije, Ljubljana 1996., str. 103-107.

0 (koautor: J. Šehanović) Mathematical modelling oforganization and information technology, Library Management, Vol. 17, No 7, 1996.

0 (koautor: J. Šehanović) Information technologies andorganizational structure, Library Management, Vol 18, No. 1- 2, 1997. pp. 80-87.

0 (koautori: B. Bojanić-Glavica, O. Hip) A Research intoOrganisation Culture in a Corporation with Limited Responsibility, Quo vadiš management - Zbornik referatov,16. Posvetovanje organizatorjev dela, Univerza v Mariboru - Fakulteta za organizacijske vede, Portorož 1997., str. 93-99.

0 (koautori: S. Šegon-Goja, J. Šehanović) Sources DrivingForces and Meaning of Organisational Changes, Quo vadiš management - Zbornik referatov, 16. Posvetovanje organizatorjev dela, Univerza v Mariboru - Fakulteta za organizacijske vede, Portorož 1997., str. 782-791.

0 (koautori: S. Šegan-Goja, J. Šehanović) Viri, pobudniki inpomen organizacijskih sprememb ter oblikovanje organizacije podjetja, Organizacija - Journal of Management, Informatics and Humen Resources, Letnik 30, številka 7, September, 1977., str. 363 i 385-392. (engl. i slovenski).

225

Fakultet je nastojao uspostaviti suradnju s inozemnim znanstvenim ustanovama na izradi znanstvenih projekata, no i pored svih nastojanja, suradnja na tom području nije ostvarena u značajnijoj mjeri. U zadnje vrijeme ozbiljno se radilo na tom području, pa je Fakultet ostvario međunarodnu suradnju na projektima s nekoliko inozemnih sveučilišta:

1. S Ekonomskom fakultetom Univerze v Mariboru Fakultet je radio na prestrukturiranju privrede varaždinske regije na prijelazu iz 80-tih u 90-te godine. Rezultati projekta objavljeni su u studiji o mogućnostima prestrukturiranja privrede varaždinske regije te na konferenciji održanoj na tu temu. Voditelj projekta sa strane Univerze v Ljubljani bio je prof. dr. Bogomir Kovač, dok je sa strane Fakulteta koordinator bio doc. dr. sc. Marijan Cingula. Članovi projekta s Fakulteta bili su prof. dr. sc. Vesna Dušak i mr. sc. Ružica Brčić.U projektu su sudjelovali i predstavnici varaždinske privrede. Studijom su obuhvaćena četiri varaždinska značajna poduzeća, a predložena su i rješenja za usvajanjem novih proizvoda i tržišta.

2. Sa Sveučilištem Karl Franzens u Gracu suradnja je uspostavljena i na razini zajedničkih projekata. U tijeku je priprema za rad na projektu izgradnje dijela informacijskog sustava knjižnice pomoću hypertext tehnologije u kojem će uz naša sveučilišta sudjelovati i sveučilište iz Budimpešte. Projekt vodi dr. sc. Cristian Schlogl sa Institut fiir Informationswissenschaft. Sa strane Fakulteta projekt će koordinirati doc. dr. sc. Mirko Čubrilo, koji je ujedno i voditelj zajedničkog projekta na studentskoj razini o multimedijskom prikazu sjeverozapadne Flrvatske;

3. S Manchester Metropolitan University Fakultet je uspostavio suradnju na projektu Strateško upravljanje razvojem informacijskih sustava. Voditelj projekta sa strane Fakulteta je prof. dr. sc. Josip Brumec, dok je glavni koordinator sa strane Business Information Technology Department of Manchester Metropolitan University prof. dr. sc. Ray Hackney. Predstavljanje rada na projektu i do sada postignutih rezultata ostvaruje se preko konferencija koje ove

226

dvije ustanove organiziraju. Projekt je financijski podržan od Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske i British Councila.

Već duži niz godina Fakultet izvodi poslijediplomski znanstveni studij iz područja informacijskih zanosti za stjecanje stupnja magistra i, u novije vrijeme, doktora informacijskih znanosti. Od samog početka ulagani su napori da se u izvođenje nastave na poslijediplomskom studiju uključe i znanstveno-nastavni djelatnici iz inozemstva. Iako je taj oblik suradnje do sada bio dosta skroman, treba naglasiti da su na poslijdiplomskom studiju jedno ili više predavanja održali sljedeći znanstvenici s inozemnih znanstveno-nastavnih ustanova:

1. Prof. dr. sc. Tefko Saračević, profesor Sveučilišta u Clevelandu, Ohio, USA;

2. Dr. sc. Harald Karcher, privat docent, Miinchen;

3. Prof. dr. sc. W olf Rauch, rektor Sveučilišta Karl Franzens u Grazu;

4. Prof. dr. sc. Reinald Greiller i dr. sc. B. Mayer-Bender sa Sveučilišta u

5. Prof. dr. sc. Ivan Rozman s Tehniške univerze u Mariboru;

6. Prof. dr. sc. Janez Jereb;

7. Prof. dr.sc. Bogomir Kovač, profesor Ekonomske fakultete Univerze v Ljubljani;

8. Prof. dr. sc.Imre Rudas, profesor Banki Donat Politechnik iz Budimpešte

9. Prof. dr. sc. Eddy VANDIJCK, Vrije Universiteit Brussel;

10. Prof. dr. sc. Ray Hackney, profesor Business Information Technology Department of Manchester Metropolitan University.

U skladu s materijalnim mogućnostima Fakulteta, ovaj vid suradnje trebalo bi svakako povećati u narednom razdoblju.

227

U cjelini gledano, kao relativno mlada sveučilišna ustanova, Fakultet je razvio značajnu međunarodnu suradnju na brojnim područjima. Na nekim od tih područja ona je dostigla zadovoljavajuću razinu, dok je na drugim područnima tek započela. Fakultet će nastojati započetu suradnju proširiti i pojačati, osobito na onim područjima gdje je ta suradnja nedovoljna. To se poglavito odnosi na suradnju na izradi zajedničkih znanstvenih projekata i na razmjenu nastavnika i drugih znanstvenika. Suradnja će se, s jedne strane , ostvarivati u sklopu međunarodne suradnje Sveučilišta u Zagrebu, i s druge strane, na temelju posebnih dogovora Fakulteta te osobnih veza nastavnika s pojedinim inozemnim znanstvno-nastavnim ustanovama.

228

DJELATNICI

Podatke prikupio i uredio EDUARD M RAK, diplom irani pravnik

NASTAVNICI I SURADNICI U RADNOM ODNOSU

- STANJE NA DAN 1. SRPNJA 1997. -

Ime nastavnika Zvanje Naziv kolegijaDr.sc. Boris AU RER redoviti profesor A rhitektura računalskih sustava

Teorija inform acija G rađa računalskih sustava

Dr.sc. S tjepan BRATKO redoviti profesor Inform atički m arketing Strukturiranje poslovnih inform acija

Dr.sc. Ivan LO NČAR redoviti profesor M atem atičke m etode za inform atičare M atem atika

Dr.sc. Nenad PRELOG redoviti profesor Informacij sko-dokum entacij ski sustaviDr.sc. Dušan

RA D O ŠEV IĆredoviti profesor Teorija sustava

Dr.sc. Franjo RUZA redoviti profesor Ekonom ika poduzećaDr.sc. Boris ZVER redoviti profesor Ekonom ika poduzeća

Teorija odlučivanjaEkonom ika inform acijskih sustava

Dr.sc. M iroslav ZUGAJ redoviti profesor O rganizacija poduzeća Organizacijska teorija Inform acijski sustavi proizvodnje U vod u stručni i znanstveni rad

Dr.sc. V esna D UŠAK izvanredni profesor Operacijska istraživanja M odeliranje i sim ulacije

Dr.sc. Željko HUTINSKI izvanredni profesor Inform atikaZaštita inform acijskih sustava Organizacija zaštite u inform atici

Dr.sc. Zdravko KRAKAR

izvanredni profesor O rganizacija i izgradnja inform acijskih sustava Zem ljopisni inform acijski sustavi O rganizacija obrade podataka

Dr.sc. Franjo SULAK izvanredni profesor K om unikologija K om uniciranje u organizaciji

229

N a s ta v n ic i i su rad n ic i - n a s ta v a k

Ime nastavnika Zvanje Naziv kolegijaDr.sc. M irko M ALEKOVIĆ

izvanredni profesor Strukture podataka Upravljanje bazam a podataka M odeli podatakaForm alne m etode za inform acijske tehnologije

Dr.sc. Josip BRUM EC izvanredni profesor Projektiranje inform acijskih sustava Inform acijski sustavi

Dr.sc. M irko CUBRILO docent Form alne metode za inform acijsketehnologijeStrukture podataka

Dr.sc. V ericaDUGANDŽIĆ

docent Tehnološki sustavi

Dr.sc. T ihom ir HU NJA K docent M atem atikaDr.sc. Božidar KLIČEK docent Ekspertni sustaviDr.sc. Krsto KERO docent V jerojatnost i statistikaDr.sc. N ina LIPLJIN docent Osnove program iranja

M etode program iranje i program skijezici

Dr.sc. Ladislav M IKO docent Računovodstveni inform acijski sustavi Strukturiranje poslovnih inform acija Inform acijski sustav financija

Dr.sc. M ilivoj REĐEP docent Osnove gospodarstvaDr.sc. Vjeran STRA HO N JA

docent Program sko inženjerstvo Inform acijski sustav proizvodnje

Dr.sc. Stjepo V OJVODA docent Engleski jez ik Engleski za inform atičare

M r.sc. AntunćBRUM NIĆ

viši predavač Podatkovne kom unikacije i mreže računala Računalske kom unikacije E lektronička razm jena podataka

V esna SIM UNIC viši predavač N jem ački jezikV ladim ir CIGLAR predavač Ruski jezik

Kultura govorenja i pisanjaV išnja FARA predavač Engleski jezik

Francuski jezik Engleski za inform atičare I.

NOVAK, Josip predavač Tjelesna i zdravstvena kulturaM r.sc. Goran BUBAŠ asistent Kom unikologija

Kom uniciranje u organizacijiM r.sc. Blaženka

DIV JAKasistent M atem atika

M r.sc. Dragutin KERM EK

asistent Katedra za teorijske osnove

230

Nastavnici i suradnici - nastavakIme nastavnika Zvanje Naziv kolegija

M r.sc. M elita KOZINA asistent K atedra za teorijske osnoveM r.sc. Predrag ORESKI asistent K atedra za računalstvo i

tehnologijuiMr.sc. M irko VARGA asistent K atedra za računalsvo i tehnologijuM r.sc. N even VRCEK asistent K atedra za razvoj inform acijskih

sustavaO livera ISTER mlađi asistent Katedra za gospodarstvoRobert LO GO ZA R mlađi asistent K atedra za razvoj inform acijskih

sustavaRobert M U ŽA R stručni suradnik Polje inform acijskih znanostiDanijel RADOŠEVIĆ stručni suradnik Polje inform acijskih znanostiNenad PERSI znanstvei novak Polje inform acijskih znanosti

VANJSKI SURADNICI - stanje na dan 1. srpnja 1997.

Ime nastavnika Zvanje Naziv kolegijaDr.sc. Leo BUDIN, redoviti profesor Operacijski sustaviDr.sc. Slavko KAPU STIC redoviti profesor O rganizacijsko projektiranjeDr.sc. Ivan M ECANOVIC redoviti profesor Pravo za inform atičareDr.sc. M arijan CINGULA docent Strategijski m anagem entDr.sc. Zvonim ir SABATI docent A utom atizacija uredskog

poslovanjaO blikovanje teksta i slike

Dr.sc. Slavko VIDOVIĆ docent Osnove program iranja M etode program iranja i program ski jezici

M r.sc. V latko M ACEK predavač Državni i upravni inform acijski sustaviZem ljopisni inform acijski sustavi

M r.sc. Ružica BRCIC asistent K atedra za organizacijuNenad CRNKO stručni suradnik Katedra za teorijske osnove

231

VANJSKI SURADNICI VIŠE EKONOMSKE ŠKOLE VARAŽDIN I FAKULTETA ORGANIZACIJE I INFORMATIKE, VARAŽDIN

1. Dr. sc. Manojlo Babić redoviti profesor2. Jerko Baković viši predavač3. Ivan Beg predavač4. Dr. sc. Ivan Bekić izvanredni profesor5. Dr. sc. Hugo Birola izvanredni profesor6. Miodrag Blagoj a viši predavač7. Edgar Blažičević predavač8. Branko Bogunović predavač više škole9. Tonka Borić predavač10. Ante Bratinčević viši predavač11. Mr. sc. Ružica Brčić asistent12. Dr. sc. Boris Brezničar profesor više škole13. Dr. sc. Zvonko Brlenić predavač14. Dr. sc. Leo Budin redoviti profesor15. Dr. sc. Ivan Bukljaš redoviti profesor16. Slobodan Bulbuk predavač17. Dr. sc. Miroslav Car viši asistent18. Muhamed Cico predavač19. Mirjana Ciglar predavač20. Mr.sc. Bogomil Cota predavač21. Nenad Crnko stručni suradnik22. Mr. sc. Vinko Crnjac predavač23. Dr. sc. Vladimir Cvetnić viši znanstveni suradnik24. Dr. sc. Edita Čavić predavač25. Dr. sc. Slavko Dobrenić redoviti profesor26. Mr. sc. Ivan Dominković stariji asistent27. Dr. sc. Branka Džakula viši predavač28. Katarina Fara viši predavač29. Dr. sc. Vilim Ferišak redoviti profesor30. Dr. sc. Stanko Filipović redoviti profesor31. Dr. sc. Viktor Franc redoviti profesor32. Ranko Frua izvanredni profesor33. Enver Germović profesor više škole34. Dr. sc. Stjepan Hamarić izvanredni profesor35. Ljubica Hmjaković profesor više škole

233

36. Dr. sc. Divna Janković izvanredni profesor37. Dr. sc. Zoran Jašić redoviti profesor38. Stanislav Jeržabek profesor više škole39. Dr. sc. Ivo Josipović docent40. Tomislav Jovanović predavač41. Miodrag Jovičević predavač42. Mr. sc. Ivan Juretić predavač43. Radule Karadžić predavač44. Mr. sc. Mirko Kartalija predavač45. Tihomir Katanić predavač više škole46. Dr. sc. Ante Katunarić redoviti profesor47. Vojislav Kilibarda profesor više škole48. Dr. sc. Stanislav Kliment redoviti profesor49. Dr. sc. Janko Klobučar predavač50. Ivan Kolarić profesor više škole51. Milenko Kovačević predavač više škole52. Olga Kovačević predavač53. Dr. sc. Franjo Krajčević redoviti profesor54. Dr. sc. Nikola Kremzer izvanredni profesor55. Adolf Lah stručni suradnik56. Mr. sc. Vlatko Maček predavač57. Dr. sc. Ahmed Mandžić redoviti profesor58. Dr. sc. Slavko Marjanović redoviti profesor59. Momčilo Marković profesor više škole60. Dr. sc. Jura Medarić redoviti profesor61. Dr. sc. Ivan Mecanović redoviti profesor62. Despot Mičić predavač više škole63. Dr. sc. Pavao Mihalj docent64. Nadežda Miodrag profesor više škole65. Milivoj Molerović predavač više škole66. Slobodan Mrkša predavač više škole67. Dr. sc. Vladimir Muljević redoviti profesor68. Dr. sc. Nešet Muminagić profesor više škole69. Milenko Munižaba predavač70. Tomica Nadinić asistent71. Dr. sc. Pero Nasakanda docent72. Dr. sc. Dragoljub Nešić redoviti profesor73. Dr. sc. Ivan Novak profesor više škole

234

74. Dr. sc. Mijo Novak redoviti profesor75. Stevan Panarin predavač više škole76. Josip Papst predavač77. Velimir Pavić predavač78. Dr. sc. Mileva Perović-Jovanović profesor više škole79. Mr. sc. Mijo Petek predavač80. Božidar Petrović profesor više škole81. Dr. sc. Svetislav Polovina redoviti profesor82. Dr. sc. Stjepan Pulišelić redoviti profesor83. Rajko Radunović profesor više škole84. Dr. sc. Pavao Ravlić izvanredni profesor85. Dr. sc. Fedor Rocco redoviti profesor86. Dr. sc. Srećko Rukavina znanstveni asistent87. Dr. sc. Tomislav Salitrežić redovoti profesor88. Dr. sc. Velimir Simonović izvanredni profesor89. Dr. sc. Branko Smerdel redoviti profesor90. Dr. sc. Josip Sudar redoviti profesor91. Nada Sašel predavač92. Miloš Šerčić predavač više škole93. Dr. sc. Antun Šokman izvanredni profesor94. Dr. sc. Hrvoje Šošić profesor više škole95. Rodoljub Štrbac redoviti profesor96. Dr. sc. Dragutin Taboršak redoviti profesor97. Dr. sc. Stjepan Tadijančeivć redoviti profesor98. Dr. sc. Uroš Trbović docent99. Mr. sc. Ivan Trokter profesor više škole100. Hinko Turk predavač101. Mr. sc. Petar Uzelac predavač102. Zoja Valujev predavač više škole103. Dr. sc. Mihajlo Velimirović profesor više škole104. Dr. sc. Slavko Vidović docent105. Dr. sc. Ivan Vitez izvanredni profesor106. Ivan Vrančić redoviti profesor107. Mr. sc. Dinko Vrgoč predavač108. Dr. sc. Krešimir Vrsaljko redoviti profesor109. Mr. sc. Mileva Žižić profesor više škole110. Božidar Vugrinec predavač

235

NASTAVNICI FAKULTETA ORGANIZACIJE I INFORMATIKE KOJI SU U AKADEMSKOJ GODINI 1996/97. IZVODILI

NASTAVU NA DRUGIM VISOKIM UČILIŠTIMA

1. Prof. dr. sc. Miroslav Žugaj

0 Ekonomski fakultet Osijek - poslijediplomski studij "Metodologija znanstvenoistraživačkog rada".

0 Ekonomski fakultet Rijeka - poslijediplomski studij "Organizacijsko ponašanje".

0 Ekonomski fakultet Mostar - poslijediplomski studij "Metodologija znanstvenoistraživačkog rada".

2. Prof. dr. sc. Željko Hutinski

0 Pedagoški fakultet Rijeka - predmeti: "Informatika" i "Obrada teksta i slike".

0 Hotelijerski fakultet Opatija - predmet: "Informatika".

0 Filozofski fakultet Zagreb - Pedagogijske znanosti - predmet: “Informatika”

237

Podatke prikupio i uredio EDUARD MRAK, diplomirani pravnik

OSNOVNI BIOGRAFSKI I RADNI PODACI O NASTAVNICIMA U STALNOM RADNOM ODNOSU

OD 1962. DO 30. II. 1997. GODINE

Mr. sc. Teodor Abramić, viši predavač

Rođen 9. studenog 1935. u Varaždinu. Osnovnu školu pohađao je u Lepoglavi, a gimnaziju u Varaždinu. Nakon mature 1955. upisao se na Ekonomski fakultet u Zagrebu gdje je i diplomirao 1961. Na istom fakultetu upisao je poslijediplomski studij, smjer "Organizacija poduzeća", te obranio temu pod naslovom "Model organizacije integralnog informacijskog sistema u organizaciji udruženog rada građevinske djelatnosti".

Od 1959. do kraja 1968. radio je u Kombinatu "Varteks" kao organizator poslovanja. Početkom 1969. prelazi u Višu ekonomsku školu Varaždin gdje je izabran za profesora iz predmeta "Osnove automatizirane obrade podataka". Prerastanjem ove institucije u Fakultet organizacije i informatike izabran je za višeg predavača.

Nastavno-pedagoški rad započinje 1961. u Višoj tekstilno- tehničkoj školi u Varaždinu, gdje je izabran za predavača iz predmeta "Organizacija i ekonomika tekstilnih poduzeća" u dopunskom radu.

Tjekom svog stručnog, pedagoškog i znanstvenog djelovanja objavio je 34 rada, bio redaktor više internih izdanja Više ekonomske škole Varaždin i radio na nekoliko projekata. Najznačajniji rad su mu skripta "Osnove automatske obrade podataka" u izdanju Više ekonomske škole Varaždin. Prekinuo radu FOI 31. 03.1991.

239

Dr. sc. Ivan Abramović, redoviti profesor

Rođen je 27. 12. 1920. u Novim Banovcima, općina Stara Pazova. Gimnaziju je završio 1939. u Zemunu, Pravni fakultet 1946. i Ekonomski fakultet 1952. godine u Zagrebu. Doktorirao je na Pravnom fakultetu u Zagrebu 1947. godine.

Nakon studija radi na organizaciji i informatici od 1952. do 1970. gdine, gdje radi u renomiranim zagrebačkim konzultantskim institucijama (Birotehnika, Centar za proizvodnost, Zavod za unapređenje produktivnosti rada i Inženjerski biro) u kojima između ostalih provodi organizaciju u Varteksu, Podravci, 3. Maju, Zajednici luke i skladišta, Elki, Jugotonu, Chromosu,Tvornici olovaka, Autotransu itd.

U vrijeme rada na visokoškolskoj ustanovi radio je kao profesor Više ekonomske škole u Varaždinu od 1970. do 1974., a na Fakultetu organizacije i informatike kao izvanredni profesor od 1974., a kao redoviti od 1980. do umirovljenja 1991. godine. Ujedno je predavao i na poslijediplomskom studiju Fakutleta.

Radio je na mnogim projektima u okviru fakulteta i bio član radnih skupina za izradu različitih uredbi iz organizacije. Obavljao je niz godina i funkciju predsjednika Matične komisije za područje informacijskih znanosti Zajednice sveučilišta Hrvatske i predsjednika komisije za doktorate pri Sveučilištu u Zagrebu. Umirovljen je 1991. godine.

Dr. sc. Boris Aurer, redoviti profesor

Rođenje 1931. u Zagrebu, gdje je završio gimnaziju. Diplomirao na Elektrotehničkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1957. godine, a doktorirao je 1972. godine na istom fakultetu. U zvanje znanstvenog suradnika izabran je 1973. godine, a 1982. godine u zvanje višeg znanstvenog suradnika. Za izvanrednog profesora izabran je 1982. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na temelju pozitivnog mišljenja Znanstveno-nastavnog vijeća Elektrotehničkog fakulteta u Zagrebu. U znanstvenoistraživačko zvanje znanstveni savjetnik u znanstvenom području informacijske znanosti

240

izabran je 1989. godine. Za redovnog profesora na Fakultetu organizacije i informatike Varaždin izabran je u srpnju 1992. godine.

Na Fakultetu organizacije i informatike na dodiplomskoj nastavi predaje predmete "Teorija informacije", "Arhitektura računalskih sustava" i Građa računalskih sustava, a na poslijediplomskom "Teorija informacijskih sustava" i "Distribuirani sustavi".

Glavna područja istraživanja su komunikacijski sustavi i mreže računala, te sigurnosni sustavi u mrežama i sigurnosni kodovi za otkrivanje i korekciju grešaka.

Od 1973. do 1980. sudjelovao je u europskom projektu COST 11 i COST 11 BIS - "Europska informatička mreža" EIN, te u projektu COST 1 l-TER. U projektu europske zajednice EUREKA 8/COSINE bio je koordinator za Hrvatsku i član radne grupe za pripremu europskog projekta "Sigurnosni mehanizmi u mrežama računala".

U europskoj organizaciji za akademske istraživačke mreže RARE bio je više godina član izvršnog odbora.

Sudjeluje na znanstvenoistraživačkim projektima Republike Hrvatske. Od 1991.-1994. god. glavni je istraživač na projektu Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske pod nazivom "Arhitekture i modeli sustava za računalske komunikacije".

Kroz više godina organizirao je međunarodni simpozij "Kompjuter na sveučilištu", a sada "Informacijski sustavi". Predsjednik je izdavačkog savjeta znanstvenog časopisa s međunarodnom recenzijom "Zbornik radova".

Dobitnik je Priznanja zaslužnom profesoru povodom 320. obljetnice Sveučilišta u Zagrebu.

Objavio je preko četrdeset znanstvenih i stručnih radova iz područja elektrotehnike, računalstva i informacijskih znanosti.

Mr. sc. Marica Baksa, znanstveni asistent

Rođena 11. listopada 1942. u Pleši, općina Ivanec. Osnovnu školu završila je u Bednji, a srednju ekonomsku u Čakovcu. Na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu diplomirala je 1965. godine. Poslijediplomski studij završila i 1979. i magistrirala na Fakultetu za

241

vanjsku trgovinu u Zagrebu. Radila je u "MTČ-u" Čakovec u svojstvu planera-analitičara do početka 1971., a kao rukovoditelj knjigovodstva do 1976. godine kada prelazi na Fakultet organizacije i informatike, gdje je izabrana za asistenta iz predmeta "Ekonomska analiza poslovanja OUR-a" i "Planiranje u udruženom radu". Godine 1980. izabrana je u zvanje znanstvenog asistenta iz predmeta "Ekonomska analiza poslovanja OUR-a". Prekinula radni odnos u FOI 30. 04. 1985.

Mr. sc. Božidar Balog, viši predavač

Rođen 4. prosinca 1924. u Požegi. Osnovnu školu i gimnaziju završio u Požegi. Na Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu upisao se 1946. i 1950. godine diplomirao grupu "Matematika nacrtna geometrija". Od 1950. do 1974. radio je kao profesor na Gimnaziji u Senju, Krapini i Građevinskom školskom centru u Čakovcu. Od 1974.- 1979. profesor je na PA Petrinja. Godine 1979. izabran je za višeg predavača iz predmeta "Matematika" na Fakultetu organizacije i infonnatike, Varaždin.

Godine 1975. postigao je znanstveni stupanj magistra matematičkih znanosti na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Osim redovne nastavne djelatnosti bio je od 1972.-1979. vanjski suradnik prosvjetno-pedagoške službe SRH. Od 1963. vanjski je suradnik PA Čakovec.

Objavio je 11 znanstvenih i stručnih radova, najvažniji su mu skripta za studente FOI Varaždin "Osnove infinitezimalnog računa", "Matematika", "Zbirka zadataka iz matematike". Ostali radovi pretežito su s područja metodike nastave matematike. Umirovljen 1985. godine.

Ivan Beloša,^ra/avač

Rođen 27. srpnja 1938. u Mađarevu, općina Novi marof. Završio Učiteljsku školu u Čakovcu, a Višu školu za socijalne radnike u Zagrebu te Fakultet političkih nauka u Zagrebu. Godine 1981. izabran je za predavača FOI varaždin iz predmeta "Marksistička filozofija i sociologija".

242

Kao profesionalni društveno-političi radnik bio je uključen u rad mnogih grupa i komisija u općini, zajednici općina i Repubalici. Primio je više priznanja. Objavio je jedan rad. Prekinuo radni odnos u FOI1986. god.

Aleksandar Bergstein, izvanredni profesor

Rođen 7. rujna 1919. u Žatecu, ČSSR. Diplomirao 1947. na Kemijskom odsjeku Tehničkog fakulteta u Zagrebu. Godine 1956. odlazi na usavršavanje kao stipendist FAO u znanstvenoistraživačke institute i tvornice u Njemačkoj i Švicarskoj. Godine 1977., 1979. i 1981. prisustvuje mikrografskim kongresima u Austriji i Njemačkoj. U Higijenskom zavodu Varaždin (1948.-1952.) obavljao je pretrage živežnih namirnica i predmeta opće uporabe, pitkih, podzemnih i otpadnih voda, te kliničko-kemijske preglede. U "Kalniku" Varaždin (1952.-1962.) vodio je proizvodnju, projektirao i uvodio tehnološke procese, nove proizvode i ambalažu te sudjelovao na otkupu inozemnih licenci. Od 1948., uz redovan rad, aktivno radi u tečajevima i školama u okviru svoje struke.

U školskoj 1961/62. i 1962/63. predaje "Tehnologiju s poznavanjem robe" u Centru u Varaždinu Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Od 1962. predaje u Višoj ekonomskoj školi u Varaždinu "Elemente industrijske tehnologije2, "Tehnologiju s poznavnajem robe" i "Poznavanje robe". Od 1975. u zvanju izvanrednog profesora predaje "Poznavanje robe", "Tehnologiju s poznvanjem robe" i "Mikrografiju". Godine 1980. i 1981. bio je voditelj i član komisija na poslijediplomskom studiju pri RC Sveučilišta u Zagrebu. Bio je voditelj biblioteke Fakulteta. Obavljao je poslove direktora Više ekonomske škole u dva izborna mandata te zamjenika u jednom mandatu. Deset godina vodio je radove na uređenju zgrade i opremanju nastavnim pomagalima.

Odlikovan je Ordenom Republike s brončanim vijencem, Ordenom zasluga za narod III i Ordenom III. reda. Ukupno je objavio 34 rada. Umirovljenje 1984. god.

243

Biserka Biskup, asistent

Rođena 22. rujna 1955. u Varaždinu, završila studij 11a organizacijsko-poslovnom smjeru Fakulteta organizacije i informatike u Varaždinu 1978. godine. Upisala poslijediplomski studij iz "Teorije i politike plasmana" na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Izabrana za asistenta za predmet "Osnove tržišnog poslovanja" 1978. godine. Prekinula radni odnos u FOI 1985. god.

Dr. sc. Benedikt Bojanić-Glavica, izvanredni profesor

R ođenje 8. rujna 1937. u Varaždinu. Osnovnu školu i gimnaziju polazio je u Varaždinu. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu 1962. godine. Na istom Fakultetu je i magistrirao (1971.) i doktorirao (1982.).

Od 1964. do 1969. radio je u "Varteksu" na poslovima analitičke procjene radnih mjesta i istraživanja tržišta. Od 1969. do 1985. godine radi na Višoj ekonomskoj školi, odnosno Fakultetu organizacije i informatike. Od 1985. do 1987. radio je u Zavodu za ekonomiku Varaždin. Godine 1987. pa do umirovljenja radio u Fakultetu organizacije i informatike Varaždin. Biran je u zvanja od asistenta do izvanrednog sveučilišnog profesora.

Objavio je, što samostalno što u suautorstvu, 73 stručna ili znanstvena rada. Radio je na nekoliko projekata i elaborata. Umirovljen je 1994. godine.

Dr. sc. Stjepan Bratko, redoviti profesor

R ođenje 19. 08. 1945. u Družbincu, tadašnja općina Varaždin. Osnovnu školu završio je u Petrijancu, a gimnaziju u Varaždinu. Fakultet političkih znanosti upisao je 1964. i završio 1968. godine. Znanstveni stupanj magistra ekonomskih znanosti stekao je 1972. iz "Teorije i politike marketinga" na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Na istom fakultetu iz područja marketinga godine 1978. je stekao akademski stupanj doktora ekonomskih znanosti.

Za predavača Fakulteta organizacije i informatike za tržišnu grupu predmeta izabran je 1974., a 1980. godine izabran je u zvanje

244

izvanrednog profesora, da bi 1989. godine bio promaknut u zvanje redovitog sveučilišnog profesora.

Od 1969.-1972. godine radio je u Regionalnoj privrednoj komori (stručni suradnik za robni promet), od 1972.-1976. u PPK "Koka" (komercijalni direktor), a od 1976. godine radi u Fakultetu organizacije i informatike. Danas je redoviti profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i Fakulteta organizacije i informatike u Varaždinu.

Kao samostalni autor objavio je 114 radova, od čega su 34 znanstvena rada. Objavio je 6 knjiga (tri samostalno i tri u suautortvu).

Niz godina voditelj je znanstvenog poslijediplomskog studija iz marketinga na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Predaje na više poslijediplomskih studija u zemlji i inozemstvu. Do sada je bio mentor kod izrade velikog broja diplomskih radova, te 165 magistarskih i 6 doktorskih disertacija. Znanstveni je savjetnik, te je u tom svojstvu vodio ili sudjelovao kod izrade većega broja znanstvenih i stručih projekata, te bio recenzent za potrebe Ministarstva znanosti i tehnologije.

Dr. sc. Josip Brumec, izvanredni profesor

Rođen je 27. siječnja 1942. godine u Jalžabetu kod Varaždina. Gimnaziju je završio u Varaždinu 1960. godine, a diplomirao na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu 1964. godine. Godine 1972. je magistrirao a 1987. godine doktorirao na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu, Znanstveno i stručno usavršavao se na našim fakultetima, EBM-ovoj poslovnoj školi u Belgiji, te studijskim boravcima u poduzećima i institutima Njemačke, Italije, Švedske, Rusije i SAD, sve vezano za teme koje se odnose na primjenu informatike u poslovanju i proizvodnji.

Već kao projektant počeo se baviti primjenom računala u tehničkim proračunima, te je 1969. godine prešao raditi u novoosnovani Računski centar poduzeća "Končar”. Tu je radio najprije kao programer, zatim sistem-inženjer, organizator EOP-a, šef Odjela za programiranje i rukovoditelj Sektora za EOP. Od 1973. bio je pomoćnik direktora, a od 1975. do 1986. direktor radne zajednice za razvoj organizacije i informatike i član proširenog Poslovodnog odbora SOUR-a. Od 1987. do

245

1990. bio je direktor poduzeća "Rade Končar - Informacijski sistemi", firme sa zajedničkim ulaganjem "Končara" i talijanske firme "Olivetti".

Od 1991. radi na Fakultetu organizacije i informatike, gdje predaje predmete "Projektiranje informacijskih sustava" i "Informacijski sustavi na dodiplomskom te "Informacijsko inženjerstvo, "Optimalizacija informacijskih sustava" i "Strateško planiranje informacijskih sustava" na poslijediplomskom studiju. Biran je u znanstveno-nastavno zvanje docent 1992. i izvanredni profesor 1997. Od1991. do 1993. godine bio je aktivni istraživač na strateškom projektu "SUIZA" (Sustav upravljanja i zapovijedanja) koji se izvodio u okviru Uprave za strateška istraživanja GS HV. Od 1996. glavni je istraživač na projektu "Strateško planiranje razvoja informacijskih sustava" financiranog od strane Ministarstva znanosti.

Tijekom rada u gospodarstvu neposredno je radio ili rukovodio razvojem više od 100 projekata iz područja informatičkih tehnologija u proizvodnji i poslovanju. Najveći broj informatičkih projekata na kojima je radio uspješno su završeni te su se koristili ili se još i danas koriste u praksi.

Za uspješan stručni rad dobio je više društvenih priznanja. Objavio je 32 znanstvena i stručna rada.

Mr. sc. Antun Brumnić, viši predavač

Rođen je 1945. godine u Varaždinu. Diplomirao je 1968. na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu. Magistrirao je na eksperimentalnoj fizici na Prirodoslovno-maatematičkom fakultetu u Zagrebu 1971. godine.

Od 1968.-1973. godine radio je kao zannstveni asistent pri Institutu "Ruđer Bošković" u Zagrebu". Od 1971.-1972. godine bio je specijaliiznat Međunarodne organizacije za atomsku energiju (IAEA) za područje primjene računala simulaciji i vođenju procesa u Centro Studi Nucleari (Casaccia - Rim, Italija).

Od 1973.-1976. godine bio je voditelj Odjela za modeliranje procesa u OOUR-u za sistemsko inženjerstvo Industroprojekt u Zagrebu, a pomoćnik direktora elektroničkog računskog centra i savjetnik u

246

Kreditnoj banci Zagreb, kasnije Zagrebačkoj banci, od 1976.-1987. godine.

Predavač na Visokoj vojnoj tehničkoj školi u Zagrebu (vanjski suradnik) iz predmeta "Računalne komunikacije i mreže" bio je od 1980-1985. Predavač na Fakutletu organizacije i informatike u Varaždinu, studijske discipline "Podatkovne komunikacije i mreže računala" i "Računalne komunikacije" od 1987. do sada. Godine 1996. izabran je u zvanje višeg predavača.

Autor je dva sveučilišna udžbenika, koautor knjige i autor skripata iz područja računalnih komunikacija. Objavio je 42 stručna i znanstvena rada

Mr. sc. Goran Bubaš, asistent

R ođenje 4. studenog 1962. u Zagrebu. Osnovnu i srednju školu završio je u Varaždinu. Diplomirao je 1986. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na studiju psihologije. Također je 1988. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao na dvogodišnjem dodiplomskom studiju društveno-humanističke informatike. Magistrirao je 1995 na poslijediplomskom studiju psihologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, obranivši magistarski rad pod nazivom "Neki metodološki, dijagnostički i znanstvenoistraživački aspekti primjene kognitivnih testova i upitnika ličnosti pomoću kompjutora". Iste (1995.) godine magistrirao je također na poslijediplomskom studiju informacijskih znanosti, smjer Komunikologija, na Fakultetu organizacije i informatike Varaždin, obranivši magistarski rad pod nazivom "Konstrukcija upitnika za mjerenje vještina interpersonalne komunikacije".

U zvanje mlađeg asistenta izabran je 1992. godine, a 1995. u zvanje asistenta na Fakultetu organizacije i informatike.

Svoju profesionalnu djelatnost započeo je 1986. godine kao psiholog u osnovnoj školi u Varaždinu. U Centru za psihosocijalnu dijagnostiku u Zagrebu radio je od 1988. do 1990. godine kao programer i psiholog. Kao psiholog također je radio u Osnovnoj školi u Novom Marofu te u centru za socijalni rad Novi Marof. Od travnja 1992. godine zaposlen je na Fakultetu organizacije i informatike. Do sada je objavio dva znanstvena rada. Sudjelovao je sa šest radova na stručnim i

247

znanstavenim skupovima iz područja psihologije, ergonomije i informacijskih znanosti.

Dr. sc. Marin Cerovac, redoviti profesor

Rođen je 23. travnja 1924. u Začretju, općina Zabok. Srednju školu završio 1943. godine, a Ekonomski fakultet u Zagrebu 1948. Znanstveni stupanj doktora ekonomskih znanosti postigao obranom disertacije pod nazivom "Razvojni oblici zakona vrijednosti i njegovo djelovanje u uvjetima samoupravnog socijalističkog društva" 1970. godine.

Nakon završetka studija sve do 1962. bio je profesor na srednjim ekonomskim školama u Osijeku, Otočcu, Čakovcu i Zaboku. Godine 1962. izabran je za profesora Više ekonomske škole u Varaždinu za predmet "Politička ekonomija s teorijom planiranja". Od 1962. do 1969. bio je na dužnosti direktora Centra za ekonomski studij u Varaždinu u organizaciji Ekonomskog fakulteta Zagreb.

Godine 1969. izabran je za višeg predača na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, a 1971. na istom Fakultetu izabran je za izvanrednog profesora. Godine 1974. izabran je u isto zvanje na Visokoj školi za vanjsku trgovinu u Zagrebu, a 1977. izabran je u zvanje redovitog profesora na Fakultetu za vanjsku trgovinu u Zagrebu.

Od 1971. do 1973. obavljao je dužnost prodekana na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, a od 1977. do 1980. funkciju dekana na Fakultetu za vanjsku trgovinu u Zagrebu. Od 1969. do 1974. bio je predsjednik katedre za političku ekonomiju na Ekonomskom fakultetu u Osijeku.

Objavio je 75 stručnih i znanstvenih radova, od čega 11 knjiga i 10 većih rasprava. Autor je knjiga: "Uvjeti i rezultati agrarnog privređivanja na području Donjeg Međimuija", agramo-monografska studija, Zagreb, 1967. i "Politička ekonomija (udžbenik VEŠ Varaždin,1969. Prekinuo radni odnos u VEŠ 1967. umro 1985. godine.

248

Vladimir Ciglar, prof., viši predavač

Rođenje 2. siječnja 1933. u Zagrebu. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Zagrebu .Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu grupu predmeta (Hrvatski jezik i književnost kao prvi glavni predmet i Ruski jezik i književnost kao drugi glavni predmet).

Od 1960. do 1964. radio je na Osnovnoj školi Vratišinec, a od1964. do 1974. na Gimnaziji "Josip Štolcer-Slavenski" u Čakovcu. Godine 1974. izabran je za predavača ruskog jezika u dopunskom radnom odnosu na Višoj ekonomskoj školi Varaždin, a 1975. za predavača ruskog jezika na Fakultetu organizacije i informatike u stalnom radnom odnosu. Od studijske 1994/95. godine izvodi nastavu iz kolegija "Kultura govora i pisanja". Godine 1977. izabran je za predavača ruskog jezika na Pedagoškoj akademiji u Čakovcu, gdje je predavao ruski jezik do 1982. godine. Objavio je 2 znanstvena rada i 12 stručnih radova. 1997. izabran u zvanje višeg predavača u Fakultetu organizacije i informatike Varaždin.

Dr. sc. Marijan Cingula, docent

Rođen 1. veljače 1953. u Potoku, općina Kutina. Osnovnu školu završio je u Bedekovčini, gimnaziju u Zaboku, a Ekonomski fakutlet u Zagrebu. Na istom fakutletu magistrirao je 1985. godine na poslijediplomsko studiju "Opća teorija i politika privrednog razvoja".

Doktorsku disertaciju pod naslovom "Model informacijskog sustava u funkciji planiranja poslovne organizacije" obranio je 1992 .godine na Fakultetu organiazcije i informatike Varaždin.

Nakon diplomiranja radio je kao pripravnik i samostalni referent za kreditiranje privrede u Zagorskoj osnovnoj banci u Zaboku. Dvije godine predavao je u Građevinskom školskom centru "Z. Brkić" u Bedekovčini. Od 1980. godine radio kao asistent na Fakultetu organizacije i informatike na predmetu "Društveno planiranje" i "Organizacija rada". Osnivač je i direktor Ureda za razvoj poduzetništva, VADEA d.o.o. Varaždin. U zvanje docenta izabran 1993. godine. Prekinuo radni odnos 1995. god.

249

Žarko Češljaš, mlađi asistent

Rođen je 27. 10. 1964. u Varaždinu. Osnovnu i srednju školu završio je u Varaždinu. Na Tehničkom fakultetu u Mariboru, smjer računarstvo i informatika, diplomirao je 1989. godine i stekao zvanje diplomiranog inženjera računarstva.

Od 1989. godine radio je u Informacijsko-projektantskom centru GK "Međimurje" Čakovec kao programer-administrator baze podataka ORACLE. Od 1990. godine radio u Fakultetu organizoacije i informatike kao predavač u Centru za permanentno obrazovanje, gdje je održao velik broj seminara iz raznih područja računarstva. U zvanje mlađeg asistenta na Fakultetu organiziacije i informatike izabran je1992. Prekinuo radni odnos 1996. god.

Dr. sc. Mirko Čubrilo, docent

Rođenje 1953. godine u Josipovcu kod Osijeka. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Gospiću. Na Matematičom odjelu Prirodoslovno- matematičkog fakulteta, smjer Teorijska matematika, diplomirao1979.godine, a na istom fakultetu godine 1984. i magistrirao, obranivši magistarski rad pod naslovom “Neka pitanja zavisnosti u teoriji modela”. Stupanj doktora tehničkih znanosti iz područja računarskih znanosti postigao je 1992 .godine na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu obranivši doktorsku disertaciju pod naslovom "Ljuska ekspertnih sistema s deduktivnim mehanizmom tipa sistema produkcija".

Na Fakultetu organizacije i informatike Varaždin radi od 1986. godine, najprije u zvanju asistenta, potom višeg asistenta, a od 1997. godine u zvanju docenta. Njegov znanstveni i stručni interes vezanje za teoriju algoritama i matematičku logiku, te njihovu primjenu na rješavanje problema iz domene informacijskih i računarskih znanosti (strukture podataka, logičko programiranje, deduktivni sustavi, baze podataka i baze znanja i drugi inteligentni sustavi). Objavio je dvije knjige te više znanstvenih i stručnih radova.

250

Irena Čulić, profesor više škole

Rođena je 7. listopada 1909. u Ljubljani. Završila Filozofski fakultet (germanistiku) u Ljubljani, a dva semestra studirala je u Beču. Kao profesor njemačkog jezika radila je do početka rata na gimnaziji u Cetinju. Nakon rata honorarno je radila na Rudarsko tehničkoj školi u Boru. Po dolasku u Varaždin zaposlila se na gimnaziji u Varaždinu, odakle je bila upućena na Goethe institut u Miinchen, a zatim u Ljetnu školu u Cardiffu (Engleska) radi usavršavanja jezika. Od 1960. radila je u Centru za ekonomski studij Zagreb kao predavač njemačkog jezika, a od osnutka Više ekonomske škole u Varaždinu bila je predavač njemačkog jezika sve do odlaska u mirovinu 1967. godine. Umrla 1986. godine.

Mr. sc. Blaženka Divjak, asistent

Rođena je 1. siječnja 1967. godine u Varaždinu. Osnovnu školu i Gimnaziju završila je u Varaždinnu. Godine 1985. upisala je Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu, smjer profesor matematike i fizike, a 1989. godine diplomirala. Od 1990. do 1994. radila je u Gimnaziji Varaždin kao profesor matematike i voditelj matematičke grupe. Poslijediplomski studij matematike na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu upisala je 1990. magistrirala 1993. godine s temom "Semiriemanova geometrija". Od 1994. godine radi kao asistent iz matematike na Fakultetu organizacije i informatike Varaždin. Aktivno sudjeluje u radu seminara iz diferencijalne geometrije i seminara iz geometrije. Radi na projektu "Geometrije i algebarsko- geometrijske strukture". Fakultetsko vijeće Prirodoslovno-matematičkog fakulteta prihvatilo joj je temu doktorske disertacije od naslovom "Geometrija pseudogalilejevih prostora", Objavila je 3 znanstvena rada, 5 stručnih radova i 2 priopćenja te 1 pregledni rad.

Zdravka Divjak, predavač

Rođena 4. rujna 1940. u Varaždinu. Osnovnu školu i gimnaziju završila je u Varaždinu. Godine 1965. diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu njemački jezik i književnost te engleski jezik. Od1965. do 1972. godine radila je kao profesor na Gimnaziji u Varaždinu.

251

Usavršavala se na seminarima u zemlji i inozemstvu. Godine 1972. prelazi na Višu ekonomsku školu Varaždin za predavača njemačkog i engleskog jezika .Godine 1975. izabrana je za predavača za njemački jezik na Fakultetu organizacije i informatike Varaždin i radi na svim usmjerenjima. Za potrebe dopisnog studija napisala je nastavna pisma, a za studente informatičkog usmjerenja skripta "Deutsch fur Informatiker", Fakultet organizacij i informatike Vraždin, 1977. Objavila je jedan stručni rad. Prekinula radni odnos u Fakultetu organizacije i informatike zbog odlaska u mirovinu 1983. godine. Umrla 1995. godine.

D ragutin Domainko, redoviti profesor

R ođenje 7. ožujka 1899. u Delnicama. godine 1921. stekao je zvanje diplomiranog inženjera Tehničke visoke škole u Beču. za predavača Ekonomskog fakulteta u Zagrebu za predmet "Organizacija i poslovanje industrijskih poduzeća" izabran je 1948., a u zvanje docenta1952. Kao izvanredni profesor istog fakulteta predaje od 1958.-1963. Bio je dekan Ekonomskog fakulteta u Zagreb 1960/61.

Osim rada na Ekonomskom fakultetu honorarno je predavao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, Tehnolškom fakultetu u Zagrebu, Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u Zagrebu i Visokoj privrednoj školi u Zagrebu. U školskoj 1963/64. godini bio je zaposlen u Višoj ekonomskoj školi u Varaždinu, gdje je predavao predmet "Organizacija poduzeća s upravljanjem".

Godine 1930. bio je jedan od osnivača Jugoslavenskog nacionalnog komiteta za naučnu organizaciju rada (Ju-na-ko). Godine 1960 izabran je za člana međunarodnog univerziteta udruženja "The International University Contact of Management Educaton" u Delfu (Holandija). Objavio je preko 115 znanstvenih i stručnih radova (članaka, rasprava, monografija, udžbenika), a neki od tih radova objavljeni su na slovenskom, makedonskim i drugim stranim jezicima. Njegovo životno djelo je "Ekonomika i organizacija industrijskih poduzeća". Prekinuo radni odnos u Višoj ekonomskoj školi 1964. godine. Umro 1977. godine.

252

Marinko Drobac, asistent

Rođen 10. lipnja 1939. u Velikoj Rujiški, općina Bosanski Novi. Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Zagrebu 1965. Pravosudni ispit položio je 1970. godine. U statusu asistenta za predmet "Privredno pravo" radio je u Fakultetu organizacije i informatike Varaždin od 1977. godine. Prije toga radio je na poslovima u upravi, pravosuđu, području poslova uvoza i izvoza i na poslovima pružanja pravne pomoći. Uže područje rada kojim se bavio jest pravna zaštita i odgovornost u elektroničkoj obradi podataka i privredno-prijestupna odgovornost. Prekinuo radni odnos u Fakultetu organizacije i informatike 1983. godine.

Dr. sc. Zlatko Drvar, izvanredni profesor

Rođen 1. ožujka 1935. u Ludbregu, gdje je završio osnovno obrazovanje. Srednju tehničku školu strojarskog smjera završio je u Zagrebu 1952. godine, Višu ekonomsku školu u Varaždinu 1966. godine, a Ekonomski fakultet u Osijeku - Centar Varaždin 1972. godine. Poslijediplomski studij završio je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i magistrirao 1974. godine s temom "Istraživanje potencijalnog tržišta prirodnog plina na području Varaždinske regije do 1990. godine". Na istom fakultetu doktorirao je 1981. godine, obranivši temu disertaciju pod naslovom "Istraživanje faktora potražnje za izvorima toplinske energije iz prirodnog plina".

Radio je na tehničko-tehnološkim poslovima u Ljevaonici i tvornici armatura Varaždin kao rukovoditelj pripreme rada, šef proizvodnje i tehnički rukovoditelj. Na ekonomsko-organizacijskim poslovima radio je kao rukovoditelj prodaje u RO Ljevaonici Varaždin, rukovoditelj analitičko-planskog sektora u RO Metalna industrija Varaždin, komercijalni rukovoditelj u RO Strojoteks Vraždin, stručni suradnik i direktor Zavoda za ekonomiku, inženjering i projektiranje Varaždin, rukovoditelj Jedinice za znanstveni i stručni rad Fakulteta organizacije i informatike Varaždin, te dekan Više tekstilne tehničke škole Varaždin.

Od 1978. godine radio je kao viši predavač iz predmeta "Marketing", "Komercijalno poslovanje" i "Ekonomika OUR-a" u Višoj tekstilno-tehničkoj školi Varaždin, zadržavši i dalje nastavu na Fakultetu

253

organizacije i informatike Varaždin iz predmeta "Istraživanje tržišta i politika proizvoda" sve do 1989. godine. Godine 1981. izabran je u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora, a 1994. u znanstvenoistraživačko zvanje znanstvenog savjetnika. Prekinuo radni odnos u FOI 1978. god.

Dr. sc. Verica Dugandžić, docent

Rođena je 25. 12. 1943. u Bartolovcu kraj Varaždina. Maturirala je u Gimnaziji Varaždin 1962. godine, a na Tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala i stekla naziv diplomiranog inženjera kemije 1967. godine. Magistrirala je 1981. godine na poslijediplomskom studiju bibliotekarstva, dokumentacije i informacijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Doktorirala je 1987. godine na Tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

U zvanje znanstvenog asistenta izabrana je 1982. godine, a u zvanje znanstvenog suradnika 1990., te u zvanje docenta 1991. godine.

Od 1968. do 1978. godine bila je zaposlena u Srednjoškolskom centru za obrazovanje metalskih i elektrotehničkih kadrova Varaždin u svojstvu nastavnika kemije. Od 1974. godine bila je zaposlena kao asistent-vanjski suradnik u Višoj ekonomskoj školi Varaždin, odnosno kasnije Fakultetu organizacije i informatike, Varaždin. Od 1978. godine do danas u stalnom je radnom odnosu u Fakultetu organizacije i informatike Varaždin.

Objavila je šest znanstavenih i desetak stručnih radova. Aktivno je sudjelovala na šest domaćih znanstvenih skupova. Područje i interesi znanstvenog istraživanja su joj tehnološki sustavi, sustavi za zaštitu okoliša, procjena tehnologije.

Dr. sc. Vesna Dušak, izvanredni profesor

Rođena je 8. travnja 1955. u Bjelovaru. Osnovno, srednje (Gimnazija) i visoko obrazovanje (Fakultet organizacije i informatike) završila je u Varaždinu. Diplomirala je 12. siječnja 1979. godine.

U Poduzeću za ceste (danas Cesta, d.o.o.) zaposlila se 1978. godine kao obračunarac voznog parka, a po diplomiranju u poduzeću

254

VIS Varaždin kao organizator-programer. Na Fakultetu organizacije i informatike zaposlena je od 1. svibnja 1979. u svojstvu asistenta iz studijskih disciplina Operacijska istraživanja i Metode simulacije i prognoziranja.

Na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu završila je poslijediplomski studij Teorija i politika privrednog razvoja i metode makroekonomske analize, smjer Kvantitativne metode ekonomske analize i 12. travnja 1985. obranila magistarski rad pod naslovom "Primjena metoda linearnog programiranja na alokaciju transprotnih sredstava" i stekla naziv magistra znanosti iz područja ekonomije. Listopada 1985. izabrana je u znanstvenoistraživačko zvanje znanstveni asistent, a 1988. i iz područja informacijskih znanosti. Reizbor u zvanje znanstvenog asistenta potvrđen je 1988. godine.

Doktorsku disertaciju pod naslovom "Primjena višeindeksnih modela linearnog programiranja na alokaciju transportnih sredstava" obranila je na Fakultetu organizacije i informatike Varaždin 1989. godine. U znanstvenoistraživačko znvanje znanstvenog suradnika iz područja informacijskih znanosti izabrana je 1989. godine, a u znanstveno-nastavno zvanje docenta 1990. godine. U zvanje izvanrednog profesora izabrana je 1. srpnja 1997. godine. Sudjelovala je u radu niza znanstvenih simpozija, te objavila 27 znanstvenih i 10 stručnih radova.

Višnja Fara, prof., predavač

Rođena je 16. rujna 1955. u Konjščini. Osnovnu školu i Gimnaziju završila je u Varaždinu. Diplomirala je na Filozofskom fakutletu u Zagrebu. Profesor je engleskog jezika i književnosti te francuskog jezika. Godine 1991. izabrana je za predavača francuskog jezika i radila je kao vanjski suradnik u Fakultetu organizacije i informatike. Godine 1995. birana je za predavača engleskog jezika u Fakultetu organizacije i informatike u stalnom radnom odnosu.

255

M ilica Fem an, predavač više škole

Rođena 26. svibnja 1921. u Beču. Osnovnu školu završila je u Zagrebu, a Realnu gimnaziju u Varaždinu 1940. godine, te Filozofski fakultet - slavističku grupu 1954. godine u Zagrebu.

Od 1945. do diplomiranja radila je u svojstvu nastavnika na Gimnaziji u Varaždinu i Čakovcu, te Učiteljskoj školi u Čakovcu. Od 1954. godine radila je na osnovnoj školi u Varaždinu kao profesor ruskog i njemačkog jezika. Godine 1962. izabrana je za predavača na Višoj ekonomskoj školu u Varaždinu iz predmeta "Ruski jezik". Zbog bolesti, 1973. godine odlazi u invalidsku mirovinu. Umrla 1977.

Zvonim ir G abud, viši predavač

Rođen 22. lipnja 1922. u Varaždinu. Trgovačku akademiju završio u Čakovcu 1942., a na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu diplomirao 1952. Radio u Varaždinskoj industriji svile, Narodnoj tiskari Varaždin na poslovima rukovodioca računovodstva, analize i kontrole. Od 1952. do 1958. obavljao funkciju tajnika Trgovinsko-ugostiteljske komore u Varaždinu. Godine 1958. radio je na poslovima šefa Odsjeka za regres i reviziiju Kotarskog zavoda za socijalno osiguranje u Varaždinu, a od 1959. na poslvoima šefa odjela u zavodu za plan i stručne analize NOO Varaždin. Od 1961. do 1963. radio u Kotarskoj privrednoj komori.

U zvanje profesora Više ekonomske škole izabran je 1962. za predmet "Ekonomika i ekonomska politika FNRJ". Godine 1975. izabran je za višeg predavača za predmet "Ekonomika Jugoslavije" na Fakultetu organizacije i informatike.

Tijekom višegodišnjeg stručnog, pedagoškog i znanstvenog rada razvio je plodnu publicističku djelatnost. Objavio je desetak udžbenika, referata i članaka. Umro 1982. godine.

256

R ođenje 12. rujna 1954. godine u Veljacima, općina Ljubuški, Bosna i Hercegovina, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Na Fakultetu organizacije i informatike diplomirao je 1980. godine i stekao stručni naziv diplomirani ekonomist.

Na Pravnom fakutletu sveučilišta u Zagrebu magistrirao je 1984. godine i stekao akademski naziv magistra društvenih znanosti. Na Katedri ekonomskih znanosti Pravnog fakulteta godine 1986. doktorirao je obranom doktorske disertacije pod naslovom "Ekonomski i pravni aspekti informatičkog impulsa znanstveno-tehnološke revolucije.

Nakon diplomiranja na Fakultetu organizacije informatike 1980. godine zaposlio se u izdavačkoj radnoj organizaciji "Stvarnost" u Zagrebu, gdje radi na poslovima analitičara inforamcijskog sustava. Godine 1981. prelazi u " Industrogradnj u" u Centar za elektroničku obradu podataka na poslove organizatora-programera informacijskih sustava, a potom radi na poslovima samostalnog organizatora za projektiranje informacijskih sustava.

Nakon što je doktorirao i objavio radove, izabran je 1986. godine u zvanje znanstvenog suradnika, a potom i docenta na području informacijskih znanosti. Godine 1987. prelazi na rad u Fakultet organizacije i informatike gdje izvodi nastavu na predmetima "Osnove informatike" i "Organizacija elektroničke obrade podataka s analizom sustava".

Godine 1991. prelazi na Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, gdje na dodiplomskom studiju uvodi i predaje kolegij "Informatika", a na poslijediplomskom studiju predmet "Komunikacijski sustavi".

Godine 1991. izabran je u zvanje višeg znanstvenog suradnika, a nakon toga i u zvanje izvanrednog profesora. Danas radi kao izvanredni profesor na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Objavio je više znanstvenih i stručnih radova. Prekinuo radni odnos u Fakultetu organizacije i informatike 1991. god.

D r . sc . V i to m i r G r b a v a c , izvanredni profesor

257

R ođenje 3. 06. 1930. u Kapeli, Bjelovar. Diplomirao je 1957. i doktorirao 1971. na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.

Bio je šef računovodstva i financijski savjetnik, profesor srednje škole u Čakovcu, direktor i profesor Više ekonomske škole u Varaždinu, docent, izvanredni profesor i redoviti profesor. Obavljao je funkcije prodekana, predsjednika odjela na Fakultetu za vanjsku trgovinu u Zagrebu te predsjednika Odjela za ekonomiku i računovodstvo na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.

Objavio je 201 znanstveni i stručni članak, te više knjiga s područja računovodstva.

Prekinuo radni odnos 1972. god.

Zvonimir Horvatec, viši predavač

Rođen 11. prsinca 1928. u Zagrebu. Srednju tehničku školu završio 1948. u Zagrebu, a 1965. diplomirao na Visokoj tehničkoj školi u Zagrebu. Godine 1948. zaposlio se u Tvornici alatnih strojeva "Prvomajska" u Zagrebu. Godine 1953. prešao je na rad u Tvornicu ventilacijskih i klimatizacijskih uređaja "Ventilator", gdje radi do 1970. Od 1970. do 1981. radio je na Višoj školi za organizaciju rada u svojstvu profesora iz predmeta "Priprema proizvodnje" i "Organizacija proizvodnje". Od 1981. radio na Fakultetu organizacije i informatike u svojstvu višeg predavača za predmet "Priprema i upravljanje proizvodnjom i organizacija proizvodnje". Radio je na više projekata i objavio je oko 30-ak radova. Autor je nekoliko skripata iz područja organizacije. Umirovljen 1985. godine.

Dr. sc. Tihomir Hunjak, docent

Rođenje 8. lipnja 1949. u Varaždinu. Osnovnu školu završio je u Prelogu, a gimnaziju u Čakovcu. Godine 1974. diplomirao je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, smjer Praktična matematika.

Poslijediplomski studij upisao je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, gdje je magistrirao 1981. godine. Doktorat iz matematike

Dr. sc. M laden Habek, redoviti profesor

258

stekao je 1991. godine, obranivši na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu disertaciju pod naslovom "Višekriterijalno programiranje i primjena u investicijskom odlučivanju".

Za asistenta iz predmeta Matematika i Matematika za ekonomiste biran je prvi put 1975. godine. Godine 1988. biran je u zvanje znanstvenog asistenta iz područja informacijskih znanosti, a 1992. godine izabran je u zvanje znanstvenog suradnika iz područja matematike. U zvanje docenta izabran je 1993. godine.

Tijekom dosadašnjeg rada na Fakultetu organizacije i informatike izvodio je predavanja i vježbe iz predmeta Matematika i Matematika za ekonomiste, vježbe iz predmeta Matematičke metode, a na Pedagoškoj akademiji u Čakovcu izvodio je nastavu iz predmeta Osnove matematike.

Aktivno je sudjelovao u radu Konferencije EURO VIII u Lisabonu 1986., te skupu 20th Meeting of the EURO Working Group an Financial Modelling 1997. u Dubrovniku. U više navrata bio je predsjednik organizacijskog odbora znanstvenih simpozija Informacijski sustavi i Konferencije iz operacijskih istraživanja. Predsjednik je Hrvatskog društva za operacijska istraživanja i associate editor časopisa Central European Journal for Operations Research and Economics.

Napisao je 15 znanstvenih radova, 20-ak stručnih, 10-ak projekata, te veći broj različitih elaborata i studija. Bio je autor više skripata i zbirki zadataka, te autor Zbirke zadataka iz Matematike.

D r. sc. Željko Hutinski, izvanredni profesor

Rođen je 29. svibnja 1952. u Vrbovcu. Osmogodišnju i srednju tehničku školu završio je u Varaždinu. Na Fakultetu organizacije i informatike diplomirao je 1977. godine. U veljači 1978. zaposlio se u Fakultetu organizacije i informatike u svojstvu asistenta. Godien 1982. magistrirao je s temom "Primjena informatičke opreme u projektiranju i izgradnji inforamcijskih sustava visokoškolskih ustanova za rad i djelovanje u ratnim uvjetima". Godine 1991. obranio je doktorsku disertaciju pod naslovom "Model primjene mikrofilma u zaštiti dokumentacije poduzeća" na Fakultetu organizacije i informatike.

259

Nastavnik je Fakulteta organizacije i informatike u zvanju izvanrednog profesora za predmet Informatika i Projektiranje zaštite informacijskih sustava. Predaje na Hotelijerskom fakultetu u Opatiji i na Pedagoškom fakultetu u Rijeci za predmete Informatika i Obrada teksta i slike, te na Filozofskom fakultetu u Zagrebu - Pedagogijske znanosti predmet Informatika.

Član je programskog savjeta nekoliko informatičkih simpozija i član je uredništva nekih domaćih znanstvenih i stručnih časopisa. Za istaknuti rad na području propagiranja informatike i informatičke tehnologije nagrađen je od Zajednice informatičke djelatnosti plaketom Informatika za 1995.

Autor je dvadesetak znanstvenih i tridesetak stručnih radova objavljivanih kod nas i u inozemstvu, te je suautor s jednim ili više poglavlja u četiri knjige. Nositelj je projekta financiranog od strane ministarstva znanosti i tehnologije pod nazivom “Normalizacija procjene ugroženosti informacijskih sustava”.

O livera Ister, mlađi asistent

Rođena je 18. travnja 1963. u Varaždinu, gdje je završila osnovnu i srednju školu. Diplomirala je na Fakultetu organizacije i informatike 1986. godine i stekla zvanje diplomiranog ekonomiste. Iste godine zaposlila se u Fakultetu - Centar za informatiku, a od 1992. godine radi u zvanju mlađeg asistenta na Fakultetu. Sudjeluje u izvođenju nastave na predmetu "Osnove gospodarstva".

Stručna djelatnost vezana joj je za rad u Centru za informatiku, a to je sudjelovanje u izradi inforamcijskih sustava i podsustava za neka poduzeća. Dva stručna projekta izradila je samostalno.

Objavila je dva znasntvena rada u koautorstvu. Jedan je objavljen u časopisu citiranom u sekundarnim publikacijama, a drugi u zborniku radova s domaćeg znanstvenog skupa.

260

Josip Jagetić, viši predavač

Rođen 17. kolovoza 1922. u Ivancu. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu 1949. godine. Od 1949. do 1954. radio je u zvanju profesora srednje škole na Ekonomskom tehnikumu u Čakovcu, a od 1954.-1961. u istom zvanju n Srednjoj ekonomskoj školi u Osijeku. Godine 1961. izabran je za redovnog nastavnika u zvanju profesora više škole na Višoj ekonomskoj školi u Osijeku, a iste godine iazbran je na Ekonomskom fakultetu u Osijeku za redovitog nastavnika u svojstvu predavača za predmet "Komercijalno poslovanje poduzeća s istraživanjem tržišta".

Od 1963. do 1975. radio je kao nastavnik u redovnom radnom odnosu na Višoj ekonomskoj školi u Varaždinu u svojstvu profesora više škole. Predavao je predmete "Nabavno i prodajno poslovanje s istraživanjem tržitša" te "Nabavno i prodajno poslovanje". Godine 1975. izabran je za višeg predavača na Fakultetu organizacije i informatike Varaždin za predmet "Marketing".

Objavio je osam stručnih radova. Prekinuo radni odnos 1979.godine.

Smiljko Job, stručni suradnik

Rođen je 20. 08. 1936. u Varaždinu, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Studij na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu završio je i diplomirao 1963. godine. Potom se zaposlio u kombinatu "Varteks" gdje je radio kao referent kapitalne izgradnje. Početkom 1965. prešao je na rad u mehanografski odjel, odnosno Elektronsko-računski centar gdje je radio na mjestu inženjera ERC-a za održavanje računala.

Godine 1968. izabran je za predavača na Višoj ekonomskoj školi u Varaždinu iz predmeta "Osnove tehnike elektronskih uređaja". Godine1971. izabran je za predavača na istoj školi za predmet Organizacija uvođenja AOP-a, a godine 1972. na istoj školi izabran je za nastavnika iz predmeta "Osnove programiranja" u zvanju profesora više škole.

U zvanju stručnog suradnika na Fakultetu organizacije i informatike radio je do umirovljenja 1996. godine.

261

Dr. sc. Slavko Kapustić, redoviti profesor

Rođen je 1. lipnja 1936. u Kamenici, općina Lepoglava. Nižu gimnaziju zavšrio je u Varaždinu, Učiteljsku školu i Pedagošku akademiju (hrvatski jezik i književnost) u Čakovcu, Višu ekonomsku školu (opći smjer) u Varaždinu i Ekonomski fakultet (smjer industrije) u Osijeku, gdje je završio poslijediplomski studij (poslovna politika) i obranio doktorsku disertaciju iz područja analize.

Kao učitelj radio je u Višnjici, Kamenici i Čakovcu, zatim kao samostalni stručni suradnik u Narodnom sveučilištu Varaždin i kao komercijalist u "Generalturistu" Varaždin. Jedan je od osnivača i prvi tajnik "Varaždinskih baroknih večeri".

Od 1971. radio je u Višoj ekonomskoj školi, a kasnije u Fakultetu organizacije i informatike, i to najprije kao tajnik, zatim kao asistent, pa docent, izvanredni profesor te redoviti profesor iz prdmeta "Organizacijska teorija" i "Organizacijsko projektiranje". Za predmet "Organizacijsko projektiranje" izabran je i na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Predavao je na dodiplomskim i poslijediplomskim studijima, osim u Fakultetu organizacije i informatike, i na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i Rijeci, te na Građevinskom fakultetu u Zagrebu. Viši je znasntveni suradnik u znanstvenom području informacijskih znanosti i znanstveni savjetnik u znstvenom području ekonomije.

Bio je predsjednik Poslovodnog odbora i prodekan za nastavu u Fakultetu organizacije i informatike.

Objavio je tridesetak znanstvenih i stručnih radova te tri knjige. Umirovljenje 1997. godine.

Mr. sc. Dragutin Kermek, asistent

Rođen je 29. 08. 1962. u Čakovcu, gdje je završio osnovnu školu. Srednjoškolsko obrazovanje (Srednjoškolski centar "G. Santo") završio je u Varaždinu. Na Fakultetu organizacije i informatike diplomirao je1986. godine, te se odmah zaposlio u Centru za informatiku Fakulteta. Radio je kao pripravnik na radnomu mjestu organizatora-programera, te projektanta, pa samostalnog projektanta. U zvanje istraživač-suradnik izabran je 1991. godine. Magistrirao je 1992. godine na Fakultetu organizacije i informatike s temom "Objektno orijentirani pristup

262

izgradnji softvera". U zvanje asistenta izabran je 1992. godine. Od 1993. godine radi kao asistent na Katedri za teorijske osnove informacijskih sustava Fakulteta organizacije i informatike. Sudjelovao je u izvođenju nastave na predmetima "Metode programiranja i programski jezici I i II", a sada sudjeluje u izvođenju nastave na predmetu "Operacijski sustavi". Tijekom 1995. godine boravio je mjesec dana na University of Kentudcky School of Business and Economics. Od 1996. godine obavlja poslove CARNet koordinatora na Fakultetu. Aktivno sudjeluje u istraživanjima na 2 projekta financirana od Ministarstva znanosti, a sada sudjeluje na projektu "Strateško planiranje razvoja informacijskih sustava". Uz to sudjeluje na međunarodnom projektu "Multimedijska prezentacija Sjeverozapadne Hrvatske" koji se izvodi zajedno s Institut fiir Informationsvvissenschaft s Karl-Franzens-Universitat Graz.

Objavio je više stručnih i znanstvenih radova.

Dr. sc. K rsto Kero, docent

R ođenje 21. 03. 1948. godine u Bibinju, gdje je završio osnovno obrazovanje. Klasičnu gimnaziju završio je 1968. godine u Zadru. Između druge i treće godine gimnazije proveo je jednu godinu u novicijatu u Krku. Upisao je Teološki fakultet u Zagrebu, gdje je završio dvije godine studija. Godine 1971. prekida teološki studij i upisuje studij na Višoj ekonomskoj školi u Varaždinu, gdje je diplomirao 1973. godine. Drugi stupanj studija završava na Ekonomskom fakultetu u Osijeku 1976. godine. Magistrirao je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu 1983. godine, a doktorirao na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu 1990. godine.

Prvo zaposlenje bilo mu je na Višoj ekonomskoj školi u Varaždinu kao operater sistema. Za asistenta iz nastavne discipline "Statistika" izabran je 1976. godine na Fakultetu organizacije i informatike Varaždin, u zvanje asistenta s magisterijem 1985. godine, a u zvanje docenta 1991. godine.

Objavio je 11 znanstvenih radova i to 6 samostalno a 5 u suautorstvu, te 3 samostalna stručna rada i 5 u suautorstvu.

263

Rođen 6. studenog 1938. u Knegincu Gornjem. Osnovnu i srednju školu (gimnaziju) završio je u Varaždinu. Diplomirao je 1966. na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Od 1956. do 1968. radi u Kombinatu "Varteks" kao rukovoditelj financijskog knjigovodstva, a od 1968. do 1970. u RO "Topola" kao rukovoditelj računovodstva.

Od 1969. radio na Višoj ekonomskoj školi u Varaždinu u svojstvu nastavnika u dopunskom radu. Godine 1970. prelazi u redovan radni odnos na istoj instituciji. Biran je u zvanje predavača i profesora više škole. Osnivanjem Fakulteta izabran je u zvanje predavača iz predmeta "Poslovne financije". Objavio je 8 stručnih radova. Umirovljen 1993. god.

M r. sc. Radovan K irchbaum , predavač

Rođen je 25. 10. 1932. godine u Šapcu. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Varaždinu. Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Poslijediplomski studij "Bibliotekarstvo, dokumentacijske i informacijske znanosti" završio je 1981. godine pri Sveučilištu u Zagrebu obranivši magistarski rad pod naslovom "Struktura podataka kao projekcija nekih karakteristika informacijskih sistema" i time stekao akademski stupanj magistra informacijskih znanosti. U zvanje znanstvenog asistenta u znanstvenom području informacijskih znanosti izabran je 1989., a u zvanje predavača iz predmeta "Organizacija elektroničke obrade podataka s analizom sistema" biran je na Fakultetu orgaizacije i informatike 1976. i 1982. godine.

Bio je osnivač i prvi direktor ERC-VAMA u trgovačkom poduzeću VAMA Varaždin. Od 1975. do 1984. godine na Fakultetu organizacije i informatike, pored poslova predavača, obavljao je i poslove voditelja Centra za informatiku. Osnovna područja njegova stručnog interesa i aktivnog djelovanja bila su projektiranje i strukturiranje baza podataka, te metode projektiranja i upravljanja informacijskim sustavima. Sudjelovao je u dva znanstvenoistraživačka projekta i u više istraživačko-razvojnih projekata. Objavio je tri znanstvena i 30-ak stručnih radova. Prekinuo radni odnos 1984. godine.

Boris Kezele, predavač

264

Rođen je 7. srpnja 1957. u Varaždinu. Gimnaziju je završio u Varaždinu, a diplomirao na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu 1980. godine. Magistrirao je na istom fakutletu 1988. godine, na smjeru Elektroenergetika. Doktorirao je 1992. godine na Fakultetu organizacije i informatike Varaždin iz područja informacijskih znanosti s temom disertacije: "Dinamika grupnih sustava za podršku odlučivanju s realnim vremenom i primijenjenim metodama umjetne inteligencije". Od 1989. izabran je za znanstvenog suradnika na području elektrotehnike, a od1990. godine znanstveni je suradnik na području informacijskih znanosti.

U zvanje znanstvenog asistenta na području informacijskih znanosti izabran je 1992. godine. Od 1989. sudjeluje u nastavi na Fakultetu organizacije i informatike kao stručni suradnik na predmetu Građa računarskih sistema. Od 1992. do 1994. predaje predmet Teorija klasifikacije. Godine 1993. izabran je u zvanje docenta na predmetu Ekspertni sustavi koji predaje od 1994. godine. Na poslijediplomskom studiju informacijskih znanosti predaje predmete Izgradnja multimedijskih sustava, Metodologija razvoja ekspertnih sustava i Sustavi za potporu odlučivanju. Na poslijediplomskom znanstvenom studiju Teorija i politika marketinga ekonomskog fakulteta u Zagrebu nositelj je kolegija Inteligentni sustavi u makretingu.

Od 1980. godine radio je na Elektrotehničkom institutu "Rade Končar" Zagreb na poslovima razvoja uređaja energetske elektronike. Od 1984. radio je na poslovima razvoja i projektiranja industrijskih postrojenja u kemijskoj industriji Vartilen Varaždin. Od 1988. radi u Fakultetu organizacije i informatike, najprije kao projektant u Centru za informatiku, a potom se uključio u nastavni proces.

Objavio je sedam znanstvenih radova te 25 stručnih radova i istraživačkih elaborata, kao i jednu skriptu. Bio je voditelj projekta "Sustavi za podršku odlučivanju za zaštitu okoliša kod kemijskih akcidenata, a sada je voditelj projekta "Inteligentni sustavi za potporu odlučivanju u složenim sustavima" kod Ministarstva znanosti.

Dr. sc. Božidar Kliček, docent

265

Rođen 18. studenog 1913. u Varaždinu. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1939. grupu "Teorijska matematika" i "Teorijska fizika". Službovanje je započeo kao asistent na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Kao profesor srednje škole radio je 1940 .na Gimnaziji u Sisku, a potom u Varaždinu do 1946. godine, kada je prešao na rad u NOO Varaždin za referenta za srednje škole, gdje je radio do 1947. godine, kada je postavljen za direktora Učiteljske šole u Čakovcu do 1953. godine. Nakon toga radi kao profesor i direktor na gimnaziji u Varaždinu.

Za profesora više škole izabran je 1962. na Višoj ekonomskoj školi u Varaždinu a predavao je predmete "Privredna matematika" i "Uvod u statitističke analize". Tijekom rada na Višoj ekonomskoj školi Varaždin u dva navrata vršio je dužnost direktora. Nakon osnivanja Fakulteta organizacije ii nformatike izabran je za višeg predavača iz predmeta "Matematika". Objavio je više skripata, prekinuo radni odnos 1978. Umro 1988. godine.

M r. sc. M elita Kozina, asistent

Rođena je 18. lipnja 1965. u Varaždinu. Osnovnu i srednju školu završila je u Varaždinu. Na Fakultetu organizacije i informatike Varaždin diplomirala je 1989. godine na smjeru "Projektiranje inforamcijskih sustava". Iste godine zaposlila se u centru za informatiku Fakulteta, najprije u svojstvu organizatora-programera, a potom projektanta aplikacija gdje je izradila kompletne programe za više informacijskih podsustava.

Godine 1992. izabrana je u zvanje stručnog suradnika na Fakultetu organizacije i informatike. Magistrirala je na Fakultetu organizacije i informatike 1995. godine s temom "Taksonomija informacijskih sustava za potporu procesu poslovnog odlučivanja". Godine 1996. izabrana je u zvanje asistenta na Fakultetu za predmet "Metode programiranja i programski jezici".

Na V. i VI. međunarodnom simpoziju "Informacijski sustavi" (1995. i 1996. godine) sudjelovala je kao autor s po jednim radom.

Ivan Kocijan, viši predavač

266

Rođen je 28. veljače 1945. u Požegi, gdje je pohađao osnovnu i srednju školu. Na Tehnološkom fakultetu u Zagrebu diplomirao je 1968. godine, a poslijediplomski studij završio je 1973. godine. Doktorirao je 1981. godine. Nakon završetka redovne izobrazbe, kontinuirano prisustvuje različitim oblicima permanentne izobrazbe i specijalizacijama u zemlji i inozemstvu.

U Željezari Sisak na poslovima informatizacije različitih poslovnih funkcija radio je od 1968.-1987. Prošao je razvojni put od programera, mlađeg projektanta IS-a, pa sve do glavnog projektanta IS- a. Od 1987. do 1992. godine obavlja dužnost direktora Zavoda za informatičku djelatnost Republike Hrvatske, a od 1992. godine direktor je konzultantske tvrtke ZIH Zagreb.

Na Fakultetu organizacije i informatike Varaždin, u dijelu radnog vremena, je od 1991. godine. Uključen je i u nastavni i istraživački proces. Ima provedene izbore u dva znanstvena polja - u polju tehničkih znanosti i u polju informacijskih znanosti.

Objavio je 4 knjige i 17 znanstvenih radova u međunarodnim publikacijama, te 60 znanstvenih i stručnih radova u domaćim publikacijama. Uredio je 7 zbornika radova, održao 30 pozvanih predavanja i preko 60 javnih predavanja, napisao je 6 skripata i 5 internih skripata. Sudjelovao je u 2 međunarodna znanstvena projekta i 6 domaćih. Kontinuirano radi i na velikim projektima informatizacije.

Za izvanrednog profesora na Fakultetu organizacije i informatike Varaždin izabran je 1991. a za redovitog profesora 1997. godine. Do sada je predavao ili predaje predmete "Metode programiranja i programski jezici", "Organizacija obrade podataka" i "Organizacija izgradnje info sustava". Na poslijediplomskom studiju informacijskih znanosti nositelj je predmeta "Metrike informacijskih sustava".

Dr. sc. Zdravko Krakar, redoviti profesor

M r. sc. August Krsnik, predavač

Rođen je 11. 07. 1923. godine u Vinkovcu, općina Vrbovec. Osnovnu školu završio je u Salniku, a srednju ekonomsku u Čakovcu. Diplomirao je na Ekonomskom fakutletu u Zagrebu 1964. godine.

267

Magistrirao je 1972. godine, također na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.

Od 1946. do 1973. godine radio je u Autotransportnom poduzeću Varaždin, obavljajući razne funkcije (rukovoditelj privredno-računskog sektora, te direktor istog poduzeća).

Od 1965. do 1968. radio je na Višoj ekonomskoj školi kao asistent iz predmeta "Ekonomska analiza poslovanja radnih organizacija". Od 1968. do 1972. radio je na Višoj ekonomskoj školi Varaždin u dopunskom radnom odnosu u svojstvu predavača, a 1972. godine izabran je za profesora Više ekonomske škole. Godine 1973. prelazi u stalni radni odnos u svojstvu profesora iz predmeta "Ekonomska analiza poslovanja organizacija udruženog rada" u Višu ekonomsku školu.

Nakon prerastanja više škole u Fakultet organizacije i informatike radio je u svojstvu višeg predavača iz predmeta "Ekonomika analiza poslovanja organizacija udruženog rada" sve do umirovljenja 1983. godine. Objavio je više znanstvenih i stručnih radova.

Dr. sc. F ran jo Kuhanec, redoviti profesor

Rođen 7. kolovoza 1933. u Čakovcu. Gimnaziju je završio u Varaždinu, a studij ekonomije na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Magistrirao je na Fakultetu ekonomskih nauka u Zagrebu, a doktorirao na Visokoj ekonomsko-komercijalnoj šoli Univerze v Mariboru. Od1953. godine radio je u privredi na komercijalnim poslovima, te kao rukovoditelj fmancijsko-računovodstvenog poslovanja i direktor radne organizacije. Na Fakultetu organizacije i informatike Varaždin 1981. godine izabran je u zvanje izvanrednog profesora iz predmeta "Organizacija računovodstva i računovodstvene informacije" i "Organizacija obračuna poslovanja", a u zvanje redovitog profesora1987. godine.

Objavio četiri znanstvena rada, pet udžbenika i skripata i preko 40-ak stručnih radova. Prekinuo radni odnos 1988. godine. Umro 1988.

268

V era Kušen, predavač

Rođena 9. ožujka 1929. u Varaždinu. Osnovnu školu i Gimnaziju završila je u Varaždinu. Studij engleskog jezika, engleske i američke književnosti, te jugoslavenske književnosti diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1962. godine.

Engleski jezik predavala je na Osnovnoj školi "Ratimir Herceg" u Varaždinu 1957. te u Narodnom sveučilištu "Braća Ribar" i Radničkom sveučilištu "Moša Pijade" u Zagrebu 1960.-1961. godine. Od 1962. radila u zvanju predavača engleskog jezika na Višoj ekonomskoj školi u Varaždinu. Osnivanjem Fakulteta organizacije i informatike izabrana je u zvanje predavača iz predmeta "Engleski jezik". U razdoblju od 1968.-1970. radila je kao nastanvnik u dopunskom radu iz predmeta "Engleska gramatika i literatura" na Pedagoškoj akademiji u Čakovcu. Umirovljena1993. god.

Dr. R atim ir K vaternik, izvanredni profesor

Rođen 11. lipnja 1941. u Ogulinu. Osnovnu školu završio je u Koprivnici, a gimnaziju u Virovitici. Godine 1960. upisao se na Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu na odsjek eksperimentalne fizike, stručni smjer. Studij završava 1965. i stječe zvanje diplomiranog inženjera fizike. Baveći se automatskom obradom podataka, zapošljava se u ŽTP-u Zagreb kao programer. Godine 1969. prelazi u poduzeće "Industroprojekt", gdje u početku radi na mjestu organizatora-programera. Godine 1971. dobiva stipendiju Savjeta za znanstvaeni rad SRH za poslijediplomski studij na sveučilištu u Torontu, Kanada, gdje je 1972. i magistrirao. Za vrijeme ovog studija upoznao se ne samo s primijenjenim nego i teoretskim područjima računarskih znanosti i informatike, koncepcijom i izvođenjem poslijediplomske i dodiplomske nastave, te organizacijom i uspješnim provođenjem znanstvenog rada.

Godine 1975. počinje raditi na Višoj školi za organizaciju rada u Zagrebu kao profesor više škole, predavajući predmet "Automatska obrada podataka", a 1979. prelazi na Fakultet organizacije i informatike gdje predaje predmet "Operativni sistemi". Objavio je više znanstvenih i stručnih radova. Prekinuo radni odnos u FOI 1990. god.

269

Rođena je 1943. u Varaždinu, gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju. Godine 1969. diplomirala je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Magistrirala je 1981. godine, a doktorirala 1992. godine na Sveučilištu u Zagrebu, područje informacijske znanosti. U zvanje znanstvenog asistenta izabrana je 1982. godine, a u zvanje docenta 1993. godine.

Od 1969. do 1971. godine radila je u tekstilnom kombinatu "Varteks" kao programer. Godine 1971. prelazi na Višu ekonomsku školu Varaždin, gdje djeluje u svojstvu asistenta iz predmeta "Programski jezici" i "Programiranje i programski jezici" sve do 1975. godine odnosno do prerastanja škole u Fakultet organizacije i informatike. Otada radi na Fakultetu, prvo kao asistent (1975.-1982.), zatim kao znanstveni asistent (1982.-1993.), te docent (1993. do danas). Nositelj je predmeta "Osnove programiranja" i "Metode programiranja i programski jezici".

Objavila je više znanstvenih i stručnih radova iz područja informacijskih znanosti. Samostalno i u suautorstvu izradila je više nastavnih planova i programa.

Dr. sc. Nina Lipljin, docent

R obert Logožar, mlađi asistent

Rođen je 9. 02. 1962. godine u Varaždinu, gdje je završio osnovnu školu i Gimnaziju. Diplomirao je fiziku na Prirodoslovno- matematičkom fakutletu u Zagrebu. Radio je na Institutu za fiziku (1987. godien), na Geodetskom fakultetu u Zagrebu (astrofizička opservatorija,1987.-1988.), te kao srednjoškolski profesor fizike i informatike u Varaždinu.

Godine 1994. upisao je poslijediplomski studij računarskih znanosti na Fakutletu elektrotehnike i računarstva.

Od 1995. godine zaposlen je u Fakutletu organizacije i informatike Varaždin u svojstvu mlađeg asistenta. Objavio je dva znanstvena rada.

270

Rođen je 25. ožujka 1935. u Gredi kraj Maruševca. Osnovnu školu završio je u Jurketincu, a gimnaziju u Varaždinu 1955. godine. Na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu diplomirao je 1960. godine na smjeru teorijska matematika. Na istom fakultetu završio je1967. godine poslijediplomski studij obranom magistarskog rada "Inverzni limesi u topologiji". Godine 1980. na Prirodoslovno- matematičkom fakutletu obranio je doktorsku disertaciju pod naslovom "Inverzni limesi za prostore koji poopćuju kompaktne prostore".

Dvije školske godine radio je u osnovnoj školi u Maruševcu, a nakon odsluženja vojnog roka 1962. prešao na rad u Tehničku školu Varaždin. Od 1964. do 1972. radio je u Pedagoškoj akademiji Čakovec u svojstvu profesora više škole. U istom zvanju radio je u Višoj ekonomskoj školi Varaždin od 1972.-1975. godine, a njenim prerastanjem u Fakultet organizacije i informatike biran je 1975. godine za predavača, a potom i za višeg predavača. Godine 1981. izabran je za docenta za predmete "Matematika" i "Matematičke metode". U znanstveno-nstavno zvanje izvanredng profesora izabran je 1986. godine. Za redovitog profesora i znanstvenog savjetnika biran je 1991. godine, a od 1. 07. 1997. ponovno je biran u ta zvanja. Objavio je velik broj znanstvenih i stručnih radova u domaćim i inozemnim časopisima.

Dr. sc. M irko Maleković, izvanredni profesor

R ođenje 4. 09. 1951. godine u Bihaću. Diplomirao je Praktičnu matematiku na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1975. godine. Magisterij inforamcijskih znanosti Sveučilišta u Zgrebu stekao je 1982 .godine. Doktorirao je 1989. godine s temom doktorske disertacije "Logički pristup u ispitivanju korektnosti formalnih sustava za zavisnosti u relcijskim bazama podataka".

Nakon diplomiranja na PMF-u radio je, u vremenu od 1975. do1980., kao profesor matematike na srednjoj školi u Sisku. Od 1980. do1991. predavao je Logičke osnove baze podataka na Visokoj tehničkoj školi KOV u Zagrebu. Od 1991. do 1996. radio je kao docent, a od 1996. je izvanredni profesor na Fakultetu organizacije i informatike. Predaje predmete "Oblikovanje baze podataka" i "Upravljanje bazama podataka". Voditelj je smjera Baze podataka na poslijediplomskom

Dr. sc. Ivan Lončar, redoviti profesor

271

studiju Informacijske znanosti Fakulteta organizacije i informatike gdje je i nositelj predmeta "Teorija baza podataka", "Deduktivne baze podataka" i "Prosuđivanje o znanju". Napisao je 20-ak znanstvenih i stručnih radova.

Dr. sc. Juraj Martinčević, redoviti profesor

Rođen je 6. rujna 1926. u Malim Novakima, općina Ivanec. Osnovnu školu završio je u Druškovcu, a gimnaziju u Varaždinu. Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Zagrebu 1961. godine. Na istom Fakultetu apsolvirao je poslijediplomski studij privrednoga prava. Doktorsku disertaciju pod naslovom "Vlasništvo kao ekonomska funkcija djelovanja zakona vrijednosti" obranio je 1974. godine na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.

Više godina radio je u organima bivših narodnih odbora. Od 1947. do 1955. godine u NO kotara Ivanec u funkciji odbornika i člana Izvršnog odbora; od 1955. do 1960. u općini Vinica, kotar Varaždin, na dužnosti tajnika NO općine; od 1960. do 1962. na poslovima pravnog savjetnika i stručnog suradnika u organima NO kotare Varaždin.

Godine 1962. izabran je za nastavnika u Višoj ekonomskoj školi Varaždin u zvanju predavača za nastavci predmet "Privredno pravo". U zvanje profesora na Višoj ekonomskoj školi Varaždin ponovno je izabran 1965. i 1970. godine. U školskoj 1968/69. godini obavljao je i dužnot direktora Više ekonomske škole.

Godine 1975. izabran je u zvanje izvanrednog profesora na Fakultetu organizacije i informatike za predmet "Privredno pravo s osnovama prava". U zvanje redovitog profesora izabran je 1980. godine za predmet "Privredno pravo".

Objavio je preko 70 znanstvenih i stručnih radova, te dvije knjige kao autor ijednu kao suautor. Umirovljenje 1985.godine.

Mr. sc. Milan Marukić, znanstveni asistent

Rođen 19. travnja 1943. u Novoseljanima, općina Bjelovar. Osnovnu školu i srednju ekonomsku završio je u Bjelovaru. Na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je 1969. godine, a na

272

istom fakultetu upisao je i poslijediplomski studij te je magistrirao 1976. godine.

Godine 1967. zaposlio se kao planer-analitičar u RO "Branko Karanović" Nova Rača. Nakon toga radio je kao šef računovodstva u poduzeću "Central" Bjelovar.

Godine 1974. prelazi na rad u Zavod za ekonomiku u Varaždinu, gdje je radio na poslovima samostalnog stručnog suradnika na ekonomskim poslovima do 1975. Iste godine zaposlio se kao asistent iz predmeta "Organizacija u udruženom radu" i "Studij i vrednovanje rada" u Fakultetu organizacije i informatike Varaždin. Godine 1980. izabran je u zvanje znanstvenog asistenta za iste predmete. Objavio je 6 znanstvenih i stručnih radova. Prekinuo radni odnos 14. 09. 1986.

D r. sc. Stjepan M ihalić, izvanredni profesor

Rođen 28. kolovoza 1927. u Čakovcu. Gimnaziju završio 1948. u Varaždinu, a Ekonomski fakultet u Zagrebu 1964. godine. Godine 1972. obranio je na Ekonomskom fakultetu u Osijeku disertaciju pod naslovom "Utjecaj uvođenja inforamcijskog sustava na kadroavsku strukturu radne organizacije".

Godine 1964. izabran je za asistenta iz predmeta "Organizacija poduzeća s upravljanje" na Višoj ekonomskoj školi u Varaždinu, a godinu dana kasnije izabran je za predavača iz istog predmeta. U zvanje profesora više škole izabran je 1968. Na Tehnološkom fakultetu u Zagrebu 1973. godine izabran je za docenta u dopunskom radu iz predmeta "Ekonomika i organizacija tekstilnih poduzeća".

Na Fakultetu organizacije i informatike Varaždin godine 1975. izabran je za izvanrednog profesora iz predmeta "Studij i vrednovanje rada". Objavio je preko 40 radova u znanstvenim i stručnim časopisima te održao više referata na znanstvenim skupovima kao što su "Univerzitet danas" i drugi. Bio je među prvim inicijatorima i kreatorima studija informatike na Višoj ekonomskoj školi u Varaždinu, te dao značajan doprinos prerastanju Više škole u Fakultet. Obavljao je dužnost direktora Više ekonomske škole, te dekana i prodekana Fakulteta organizacije i informatike. Umro je 1979. godine.

273

Rođenje 17. travnja 1942. u Velikoj Kaniži. Osmogodišnju školu završio u Čakovcu 1956., a Gimnaziju u Varaždinu 1960. god. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu 1965. godine. Na istom Fakultetu završio je i poslijediplomski studij iz područja financija i računovodstva 1979. godine. Doktorirao je na Fakultetu organizacije i informatike Varaždin i stekao akademski stupanj doktora znanosti 1990. godine. Godine 1991. izabran je u znanstveno zvanje znanstvenog suradnika, a u znanstveno-nastavno zvanje docenta 1992. godine.

Tijekom 31-godišnjeg rada radio je kao: ekonomist u "Čatexu" Čakovec, samostalni stručni suradnik u Višoj ekonomskoj školi - Zavod za ekonomiku Varaždin, a potom asistent i predavač na Višoj ekonomskoj školi u Varaždinu iz studijske discipline "Računovodstvo". Kao znanstveni asistent i docent na Fakultetu organizacije i informatike Varaždin izvodi studijsku disciplinu "Informacijski sustavi računovodstva i financija".

U okviru znanstvenog i stručnog rada surađivao je u više projekata aplikativne naravi za gospodarsku praksu te u znanstvenim projektima. Objavio je više od 30 radova iz područja ekonomskih znanosti. Bio je prodekan za nastavu Fakulteta od 1992.-1995. godine. Sudjelovao je na domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima. Sada je koordinator područja društvenih znanosti hrvatskih sveučilišta i član Odbora za organizaciju nastave Sveučilišta u Zagrebu.

U zvanju docenta, izvodi studijske discipline "Računovodstveni informacijski sustavi", "Informacijski sustav financija i "Strukturiranje poslovnih informacija" na Fakultetu organizacije i informatike.

Rudolf Molnar, profesor više škole

Rođen 1. travnja 1928. u Varaždinu. Gimnaziju je završio u Varaždinu, a Ekonomski fakultet u Zagrebu. Obavljao je poslove analitičara i rukovoditelja računovodstva u "Florijan Bobiću", načelnika odjela za financije općine Varaždin, te šefa računovodstva i pomoćnika glavnoga direktora MlV-a Varaždin. Godine 1967. prelazi na Višu ekonomsku školu gdje u svojstvu predavača, a 1968. u zvanju profesora izvodi nastavu iz predmeta "Financijsko poslovanje i obračun poslovnog

Dr. sc. Ladislav Miko, docent

274

rezultata". Jedan je od osnivača i prvi rukovoditelj Zavoda za ekonomiku i inženjering koji je između 1970. i 1974. djelovao u sastavu Više ekonomske škole u Varaždinu. Objavio je više stručnih radova. Bio je suradnik brojnih projekata i koautor udžbenika za predmet kojeg je predavao. Prekinuo radni odnos 1972. god.

R obert M užar, mlađi asistent

R ođenje 16. 12. 1969. godine u Krapini. Srednju matematičko- informatičku školu završio je 1988. godine u Krapini. Na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu, smjer Projektiranje informacijskih sustava diplomirao je 1994. godine. Poslijediplomski znanstveni studij upisao je 1995/96. godine. Danas je u statusu apsolventa poslijediplomskog znanstvenog studija informacijskih znanosti, smjer Programsko i informacijsko inženjerstvo.

Do sada je radio kao predavač "Osnova informatike" na srednjoj školi u Krapini, te na radnomu mjestu projektanta informacijskih sustava u poduzeću "Regeneracija" Zabok.

U suradničko zvanje stručni suradnik u Fakultetu organizacije i informatike, na Katedri za razvoj informacijskih sustava, izabran je 1996. godine, a u zvanje mlađeg asistenta 1997.

Đ urđica N 6thig ,/;ra/avač

Rođena 22. ožujka 1936. u Novoj Gradiški. Osnovnu školu i gimnaziju završila je u Varaždinu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala je XI (germansku) grupu jezika 1959. Nakon završenog studija radila je dvije godine kao prevodilac i korespondent u Institutu za medicinska istraživanja i medicinu rada JAZU u Zagrebu, a potom kao profesor engleskog i njemačkog jezika u Gimnaziji Varaždin. Od 1969. radila je kao predavač iz predmeta "Njemački jezik" na Višoj ekonomskoj školi Varaždin, a od 1975. na Fakultetu organizacije i informatike u zvanju predavača iz istog predmeta. Bila je polaznik nekolilko seminara u zemlji i inozemstvu. Radila je na osnivanju i opremanju fonolaboratorija. Izradila je nastavna pisma za njemački jezik za potrebe dopisno-konzultativnog studija i pripremila stručne tekstove za rad sa studentima na smjeru privredne informatike. Rukovodila je

275

stručnim aktivom nastavnika stranih jezika na srednjim školama Varaždina i Čakovca.Umrla 1975. godine.

Josip Novak, p r o f predavač

Rođenje 3. 08. 1946. u Varaždinu, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Godine 1976. diplomirao je na Fakuatletu za fizičku kulturu u Zagrebu.

Od 1970. do 1973. godine radio je u Varteksu Varaždin u svojstvu rekreatora-profesionalca. Godine 1973. odlazi na odsluženje vojnog roka u Vojnu bolnicu Split, gdje radi na fizikalnoj terapiji, a po odsluženju vojnog roka, na njihovu preporuku, preuzima vođenje fizikalne terapije u hotelu "Lav" u Splitu.

Zbog obiteljskih razloga vraća se u Varaždin i od 1976. radi na Specijalnoj školi u Varaždinu kao profesor tjelesnog odgoja, a školske 1978/79. godine prelazi na rad u Gimnaziju Varaždin, također u svojstvu profesora tjelesnog odgoja, gdje ostaje do prelaska na rad u Fakultet organizacije i informatike u svojstvu predavača za predmet "Tjelesni odgoj" (1982. godine) koje poslove obavlja i danas.

Do dolaska na FOI Varaždin bio je dugogodišnji trener pionira Nogometnoga kluba "Varteks" i fizioterapeut nogometne momčadi "Varteks". Učitelj je skijanja, te još uvijek aktivno radi i u toj struci, a također je i glavni voditelj škole plivanja koju već 10-ak godina organizira preko Plivačkoga kluba Varteks.

Za svoj rad na području fizičke kulture dobio je različita priznanja, a između ostalog i zlatnu plaketu Saveza za fizičku kulturu za dugogodišnji rad na području fizičke kulture. Objavio je tri stručna rada.

Dr. sc. R udolf Njegač, izvanredni profesor

R ođenje 27. 03. 1932. u Svibovcu Podravskom, gdje je završio osnovnu školu. Nižu gimnaziju završio je u Varaždinu, a srednju ekonomsku školu u Čakovcu. Nakon završetka srednje škole, kao izvanredni student, upisao se na Ekonomski fakultet u Zagrebu, gdje je diplomirao 1969. godine. Poslijediplomski studij iz područja "Financijska teorija i politika" završio je na Sveučilištu u Zagrebu 1977.

276

godine istekao naslov magistra financijskih znanosti. Godine 1982. stekao je naslov doktora znanosti, obranivši temu disertacije pod naslovom: "Politika oporezivanja zanatskih djelatnosti u funkciji ekonomske politike".

U početku je radio kao šef računovodstva u pojedinim institucijama, a kasnije, više od 17 godina radio je kao inspektor i rukovoditelj u tadašnjem Sekretarijatu za financije općine Varaždin. Od 1978. godine pa do odlaska u mirovinu radio je u Fakultetu organiziacije i informatike Varaždin, u početku kao predavač, potom kao docent i na kraju kao izvanredni profesor.

Objavio je 9 znanstvenih i veći broj stručnih radova te aktivno sudjelovao na međunarodnim znanstvenim skupovima. Umirovljen je1992. godine.

Mr. sc. Predrag O reški, asistent

Rođen je 28. veljače 1966. godine u Čakovcu. Diplomirao je 1989. godine na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu, smjer Projektiranje informacijskih sustava te stekao zvanje diplomiranog informatičara. Na istom fakultetu završio je 1992. godine i poslijediplomski znanstveni studij, smjer Informacijski sustavi te stekao zvanje magistra znanosti iz područja društvenih znanosti - polje informacijskih znanosti. Izabran je u zvanje znastvenog asistenti! 1992. godine. Iste godine prijavio je i temu doktorske disertacije pod nazivom “Poredbena analiza standarda za razvoj i ocjenu kvalitete programske opreme”. Disertaciju je predao u srpnju 1996. godine i ona se trenutno (lipanj 1997.) nalazi u postupku ocjenjivanja.

Svoje prvo zaposlenje ostvaruje u veljači 1990. godine na Fakultetu organizacije i informatike kao pripravnik-postdiplomant. Na istom Fakultetu je 1993. godine izabran u suradničko zvanje asistenta na Katedri za računalstvo i tehnologiju. Sudjelovao je ili sudjeluje u nastavi na slijedećim predmetima: informatika, organizacija izgradnjeinformacijskih sustava, organizacija obrade podataka te osnove programiranja. Od studenog 1995. godine zaduženje i za vrednovanje, nabavku i upravljanje održavanjem strojne i programske opreme za potrebe znanstveno-istraživačkog rada i nastave na Fakultetu.

277

Objavio je 10 znanstvenih i stručnih radova. Glavno područje istraživanja je softversko inženjerstvo, određenije - organizacija razvoja softvera i norme u razvoju softvera. Druga područja istraživanja obuhvaćaju operacijske sustave, računalske komunikacije, baze podataka, oblikovanje uz pomoć računala (CAD) te stolno izdavaštvo (DTP).

V ladim ir Petković, asistent

Rođen 10. prosinca 1954. u Varaždinu. Osnovnu i srednju školu završio u Varaždinu, a na Fakultetu organizacije i informatike Varaždin diplomirao 1978. godine. Za asistenta iz predmeta "Struktura i organizacija podataka" izabran je 1978. godine. Iste godine upisao je poslijediplomski studij u Referalnom centru Sveučilišta u Zagrebu, smjer "Informacijske znanosti i službe". Objavio je dva rada (u suautorstvu) iz područja programiranja. Prekinuo radni odnos 1981. god.

Zvonko Petrović, predavač

Rođen 28. studenog 1925. u Zagrebu. Diplomirao je na Visokoj upravnoj školi u Zagrebu 1959. godine. Nastavnik je iz predmeta "Općenarodna obrana i društvena samozaštita" SFRJ od 1970. godine. Objavio je dva stručna rada. Umirovljen 1982. god.

Dr. sc. Petar Piskač, znanstveni asistent

Rođen 30. lipnja 1945. u Varaždinu. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Varaždinu, a na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu diplomirao je 1969. godine. Iste godine zaposlio se u VTS "Florijan Bobić" Varaždin u kadrovskoj službi, a zatim u izvozno-uvoznom sektoru, gdje je bio rukovoditelj poslovnice izvoza. Od 1974. godine radio je kao tajnik Više ekonomske škole i Fakulteta organizacije i informatike u Varaždinu, gdje je 1976. godine biran za asistenta iz predmeta "Marksistička filozofija i sociologija". Magistrirao je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu 1978. godine. U zvanje znanstvenog asistenta biran je na Fakultetu organizacije i infoirmatike 1978. godine. Doktorirao je 1985. godine. Prekinuo radni odnos 1985. god.

278

Čedomil Podobnik, asistent

Rođen 27. travnja 1952. u Varaždinu, gdje je završio srednju školu. Diplomirao je na Fakultetu organizacije i informatike 1974. godine. Od 1975. do 1977. bio je zaposlen u SDK Varaždin, nakon čega prelazi u Službu državne sigurnosti. Sredinom 1979. izabran je za asistenta iz predmeta "Osnove informatike i programiranja". Prekinuo radni odnos 1979. godine. Umro 1997. godine.

Dr. sc. Nenad Prelog, redoviti profesor

Rođen je 1. siječnja 1948. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirao je 1973. na Filozofskom fakutletu u Zagrebu sociologiju kao prvi i filozofiu kao drugi glavni predmet. Magistrirao je u području "okolinskog zdravlja" na University of Michigan, Ann Arbor 1976. Doktorirao je 1984. s temom "Informacijski aspekti upravljanja okolinom" na Fakutletu političkih znanosti u Zagrebu.

Godine 1995. izabran je za znanstvenog savjetnika u području informacijskih znanosti, a 1996. za redovitog profesora na Fakultetu organizacije i informatike.

Predaje predmet "Informacijsko-dokumentacijski sistemi" na Fakultetu organizacije i informatike, "Osnove informatike za novinare" na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, "Automatizacija uredskog poslovanja" na studiju Poslovne informatike, "Uvod u znanstveni rad" na poslijediplomskom studiju Arhitektonskog fakulteta, te predmete "Struktura multimedijske informacije" i "Multimedijski sustavi u organizacijama" na poslijediplomskom studiju informacijskih znanosti.

Autor je desetak knjiga (sam ili u suradnji s drugim autorima), pedsesetak radova objavljenih u časopisima ili prezentiranim na znanstvenim i stručnim skupovima u zemlji i inozemstvu.

279

D anijel Radošević, stručni suradnik

R ođenje 27. 03 .1969. u Zagrebu. Srednju školu zavrio je 1987. u Varaždinu. Godine 1993. diplomirao je na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu na smjeru "Projektiranje inforamcijskih sustava".

Nakon diplomiranja kraće vrijeme radio je u poduzeću FOING, a od 1993. godine stalno je zaposlen u Fakultetu organizacije i informatike kao stručni suradnik na Katedri za teorijske osnove. Upisao je poslijediplomski studij inforamcijskih znanosti, smjer Multimedijski sustavi.

Tijekom studija tri puta bio je nagrađen Rektorskom nagradom Sveučilišta u Zagrebu (1990., 1991. i 1992.). Također je osvojio prvu nagradu na izložbi "Svijet multimedije" održanoj u okviru sajma INFO '96".

Autor je više radova s područja optičkog raspoznavanja znakova, od kojih su dva objavljena u Zborniku radova Fakulteta organizacije i informatike. Pokrenuo je inicijativu i jedan je od organizatora "Izložbe studentskih radova" koja se od 1994. svake godine održava na Fakultetu organizacije i informatike povodom Dana fakulteta.

Dr. sc. Dušan Radošević, redoviti profesor

Rođen je 12. 10. 1928. u Čakovcu. Gimnaziju je zavšrio u Varaždinu 1947. godine, a diplomirao je na Tehničkom fakultetu u Zagrebu 1953. godine, poslijediplomski studij završio je na Prirodoslovno-matematičkom fakutletu u Zagrebu 1969. godine te stekao akademski stupanj magistra znanosti iz područja dokumentacije i inforamcijskih znanosti. Doktorirao je na Fakultetu ekonomskih nauka u Zagrebu 1972. godine.

Od 1954. do 1966. godine radio je u više privrednih organizacija, a od 1966. u organizacijama visokog obrazovanja, i to: Visoka privredna škola Zagreb, Fakultet ekonomskih nauka Zagreb, Viša ekonomska škola Varaždin, Fakultet organizacioje i informatike Varaždin.

280

Tijekom rada u organizacijama visokog obrazovanja bio je biran u zvanja predavača pa do zvanja redovitog profesora, u kojem se i sada nalazi.

Objavio je 30 znanstvenih i 35 stručnih radova, te aktivno sudjelovao na većem broju znanstvenih skupova.

Bio je voditelj poslijediplomskog studija "Istraživanje i unapređivanje dizajna".

D r. sc. Milivoj Ređep, docent

R ođenje 22. travnja 1943. godine u Varaždinu. Osnovnu školu završio je u Varaždinu, a Srednju ekonomsku školu u Čakovcu 1963. godine. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu 1967. godine. Poslijediplomski studij završio je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i magistrirao 1978. godine. Doktorirao je na istom Fakultetu1985. godine.

Od 1970. godine radio je u Zavodu za ekonomiku Više ekonomske škole Varaždin. Od 1972.-1974. godine bio je asistent iz predmeta "Politička ekonomija" na Višoj ekonomskoj školi u Varaždinu. Od 1974. - 1986. godine u Fakultetu organizacije i informatike predavao je predmet "Politička ekonomija" u zvanju asistenta, a od 1986. godine do danas u zvanju docenta za predmet "Osnove gospodarstva". U vremenu od 1986. - 1992. godine obavljao je funkciju predsjednika poslovodnog odbora (direktora) Fakulteta organizacije i informatike.

Objavio je 25 znanstvenih radova i 62 stručna rada.

Dr. sc. F ranjo Ruža, redoviti profesor

R ođenje 26. listopada 1931. godine. Nižu gimnaziju i srednju školu završio u Čakovcu, gdje je maturirao na Ekonomskoj školi u Čakovcu 1950. godine. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu 1958. godine. Doktorirao 1973. godine na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Po završetku srednje škole zaposlio se u Međimurskoj trikotaži Čakovec, zatim je radio u upravi, a nakon završetka studija počeo raditi kao srednjoškolski profesor u Ekonomskoj školi u Čakovcu sve do 1962. godine, kada je izabran, najprije za

281

predavača, a potom za profesora na Višoj ekonomskoj školi u Varaždinu. Na novoosnovaom Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu Matična komisija Sveučilišta u Zagrebu izabire ga u zvanje izvanrednog profesora. Za redovitog profesora izabran je 1980. godine.

Bio je dekan Fakulteta organizacije i informatike (u vrijeme osnivanja toga Fakulteta) od 1974. do 1976. godine, i ponovno od 1978. do 1980. godine. Bio je organizator i voditelj više znanstvenih skupova i savjetovanja. Vodio je prvi poslijediplomski studij na Fakultetu organizacije i informatike Varaždin. Prilikom osnivanja Zavoda za znanstveni rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Varaždinu bio je ravnatelj od početka 1981. pa sve do 1993. godine.

Organizirao je niz skupova i pokretao izdavanje knjiga i časopisa (Zbornik radova Fakulteta, Monografija Više ekonomske škole). Kao ravnatelj Zavoda za znanstveni rad HAZU pokrenuo je izdavanje časopisa RADOVI.

Redoviti je član Hrvatske akademije ekonomskih znanosti od 1995. gdine. Član je Matičnog povjerenstva za područje ekonomije 10 godina. Član je Znanstvenog vijeća Zavoda HAZU u Varaždinu. Dobio je nagradu grada Varaždina. U povodu 320. obljetnice Sveučilišta u Zagrebu dobio je "Priznanje zaslužnom profesoru" 1989. godine.

Dr. sc. Zvonim ir Sabati, docent

R ođenje 25. siječnja 1957. u Donjem Knegincu. Osnovnu školu zavšrio je u Gornjem Knegincu, Elektrotehničku srednju školu u Varaždinu, a Elektrotehnički fakultet u Zagrebu, na kojem je diplomirao1980. godine, smjer Elektronika - usmjerenje Automatika. Poslijediplomski studij završio pri Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu, smjer Računarske znanosti i magistrirao 1988. godine. Doktorsku disertaciju obranio je pri Fakultetu organizacije i informatike Varaždin 1992. godine.

Prvo zaposlenje bilo mu je u Elektronskom računskom centru Varteks od 1981. do 1985. godine, kada prelazi u RO Tiskaru Varteks, gdje radi kao šef Fotosloga (automatska obrada teksta) do veljače 1990. godine kada se zapošljava u Fakultetu organizacije i informatike Varaždin kao asistent iz kolegija Informacijsko-dokumentacijsko-

282

komunikacijski sustavi, a od 1992. godine izabran je u znanstveno- nastavno zvanje docenta iz dva kolegija i to "Automatizacija uredskog poslovanja" i "Oblikovanje teksta i slike" koje i sada predaje. Na poslijediplomskom studiju izvodi nastavu iz kolegija "Procesiranje slike i teksta".

Od svibnja 1993. do rujna 1995. obnašao je dužnost župana Županije varaždinske, a od 14. svibnja 1997. je saborski zastupnik u Županijskom domu Sabora Republike Hrvatske. Objavio je više znanstvenih i stručnih radova.

Dr. sc. Vjeran Strahonja, docent

Rođen je u Osijeku 1958. godine. Diplomirao je na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu u prosincu 1980. godine. Na istom je fakultetu magistrirao u srpnju 1986. godine. Doktorsku disertaciju s temom iz područja konceptualnog modeliranja informacijskih sustava obranio je u prosincu 1993. godine na Fakultetu organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu.

Od 1980. do 1983. godine radi u Elektrotehničkom institutu "Rade Končar", na poslovima projektiranja i razvoja mjernih transformatora. Od 1983. do 1986. radi u Školskom centru za stručno obrazovanje metalskih i elektrotehničkih kadrova u Varaždinu, kao nastavnik predmeta s područja elektrotehnike i informatike.

Od 1986. godine zaposlen je na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu, gdje i danas izvodi nastavu na kolegijima Informacijski sustav proizvodnje i Programsko inženjerstvo. Godine1988. izabran je u zvanje asistenta, a godine 1997. u zvanje docenta za znanstveno područje informacijskih znanosti.

Od 1994. godine direktor je poduzeća IGEA d.o.o. Varaždin.

Autor i koautor je četrdesetak znanstvenih i stručnih radova, te dvije knjige.

Tijekom 1994. godine završio je u okviru Bootstrap instituta Europske unije školovanje za procjenitelja razine zrelosti informacijskog sustava prema ESPRIT - Bootstrap metodologiji.

283

M iljenko Suhić, asistent

Rođen 8. travnja 1942. u Varaždinu, gdje je završio gimnaziju. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1974. Od 1966. do 1975. radio u Mundusu "F. Bobić" kao voditelj referade za psihologiju rada i obrazovanje kadrova. Kao vanjski suradnik radio je u Radničkom sveučilištu, Zavodu za zapošljavanje Varaždin i Čakovec. Od 1970. do1972. radi kao predavač (u dopunskom radu) u Srednjoškolskom centru 32. divizija. Tijekom školske 1973/74. kao honorarni predavač radi u Institutu za sigurnost iz Zagreba-ispostava Varaždin, a od 1975. angažiran je kao vanjski suradnik Zavoda za ekonomiku Varaždin. Godine 1975. u dopunskom radu je, u zvanju asistenta, u Fakultetu organizacije i informatike iz predmeta "Sociologija i psihologija rada". Od 1975. do 1978. radi u Fakultetu organizacije i informatike u svojstvu asistenta u redovnom radnom odnosu. Prekinuo radni odnos 1978. godine.

Dr. sc. Zvonka Šarm an, izvanredni profesor

Rođena 24. rujna 1939. u Slovenskom Javomiku, Slovenija. Osnovnu školu završila je u selu Ljubno, nižu gimnaziju u Kranju, a srednju ekonomsku školu u Ljubljani. Ekonomski fakultet završila je 1962. u Ljubljani. Godine 1971. je magistrirala, a 1977. godine doktorirala na temu "Istraživanje utjecja radnika u suvremenom kapitalističkom poduzeću".

Izvršila je istraživanja organizacije i upravljanja u nekoliko tvornica. Nakon diplomiranja na Ekonomskom fkaultetu 4 godine radila je u Općinskom zavodu za komunalnu djelatnost u Mariboru kao planer- analitičar, potom u poduzeću "Konstruktor" Maribor kao rukovoditelj financijske operative, a u Ekonomskom centru Maribor u svojstvu samostalnog istraživača, predstojnika odjeljenja za istraživanje i organizaciju te višeg znanstvenog suradnika. Od 1980. radila kao izvanredni profesor iz predmeta "Organizacija u udruženom radu" na Fakultetu organizacije i informatike Varaždin. Objavila je s područja istraživanja organizacije i upravljanja preko 80 radova, od kojih dio njih predstavlja razvojne projekte. Prekinula radni odnos 1989.

284

Vesna Šimunić, viši predavač

Rođena je 28. 11. 1947. godine u Zagrebu. Osnovnu školu i gimnaziju završila je u Varaždinu. Studirala je germanistiku na Sveučilištu u Grazu i Rostocku. Godine 1972. diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu njemački jezik kao prvi glavni predmet i ruski jezik kao drugi glavni predmet.

Školske godine 1971/72. radila je kao nastavnik njemačkog jezika u Građevinskom školskom centru u Zagrebu. Od 1972.-1976. predavala je njemački jezik u Školskom centru za straučno obrazovanje metalskih i elektrotehničkih kadrova u Varaždinu. Od 1976. godine radi kao nastavnik njemačkog jezika u zvanju predavača na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu. Godine 1995 izabrana je u zvanje višeg predavača.

Objavila je tri knjige, jedan znanstveni rad, pet stručnih radova, te održala šest pozivnih predavanja na međunarodnim skupovima u inozemstvu.

Dr. sc. Franjo Šulak, izvanredni profesor

R ođenje 18. 08. 1942. u Varaždinu, gdje je završio gimnaziju 1962. godine. Na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu diplomirao je jednopredmetnu psihologiju 1969. godine. Godine 1978. magistrirao je, a 1983. godine doktorirao na Eknomskom fakultetu u Zagrebu.

Godine 1976. zaposlio se na Fakultetu organizacije i informatike na mjestu starijeg asistenta. Godien 1980. izabran je za znanstvenog asistenta, u zvanje docenta izabran je 1984. godine. Temeljem radova iz područja komuniciranja s tržištem postao je članom Zajedničkog znanstveno-nastavnog vijeća informacijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu od njegova osnivanja.

Godine 1987. izabran je u zvanje višeg znanstvenog suradnika u znanstvenom području inforamcijskih znanosti za predmet "Komunikologija". Iste godine izabran je u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora za znanstveno područje informacijskih znanosti, studijska disciplina "Komunikologija". Godine 1994. izabran je u znanstvenoistraživačko zvanje znanstvenog savjetnika.

285

Objavio je 7 znanstvenih radova, 11 stručnih radova, te 3 knjige samostalno a 3 u suautorstvu.

■v

Hilda Serec-Svarcmajer, asistent

Rođena 16. studenog 1943. u Rakičanu, Murska Sobota. Diplomirala je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu i stekla zvanje profesora kemije 1967. godine.

Od 1972. do 1974. godine u Višoj ekonomskoj školi Varaždin radila je kao asistent za predmete "Tehnologija i poznavanje robe" i "Poznavanje robe". Prekinula radni odnos 1974. godine.

Dr. sc. Slavko Tkalac, redoviti profesor

Rođenje 5. 07. 1938. u Beogradu. Diplomirao je 1962. godine na Tehnološkom fakultetu u Zagrebu. Poslijediplomski studij završio je 1964. na Prirodoslovno-matematikom fakultetu u Zagrebu obranivši magistarski rad na temu "Efikasnost L- i D-serina kao metil donatora duhanu". Godine 1968. obranio je doktorsku disertaciju na tehnološkom fakultetu u Zagrebu pod naslovom "Sinteza infektivnih bakteriofaga lambda iz kromosoma bakteriofaga u lizatu bakterije Escherichia coli" i stekao akademski stupanj doktora znanosti.

U razdoblju od 1962. do 1969. godine radio je na institutu "Ruđer Bošović", gdje je magistrirao i doktorirao. Krajem 1969. prešao je na rad u "Intertrade", zastupstvo IBM-a za Jugoslaviju. Teoretsko obrazovanje iz računarskih znanosti stekao je u školskim centrima IBM- a u Beču, Londonu, Parizu i Amsterdamu, paralelno s obrazovanjem radio je kao sistem-inženjer na projektiranju, uspostavljanju i eksploataciji kompjutorski podržanih inforamcijskih sustava u više radnih organiazcija. Sredinom 1975. godine prešao je na rad u Fakultet organizacije i informatike Varaždin, gdje je iziabran za nastavnika u zvanju docenta. U zvanje izvanrednog profesora izabran je 1979.godine, a za redovitog profesora 1986. godine. Predavao je predmet "Struktura i organizacija podataka", "Programski jezik Cobol" i "Oblikovanje baze podataka". Od 1976. do 1986. vodio je Sekciju za informatiku.

286

Godine 1989. prekinuo je radni odnos u Fakultetu organizacije i informatike i prešao na Filozofski fakultet u Zagrebu gdje predaje predmete "Logičko oblikovanje baze podataka", "Struktura i organizacija podataka", "Uvod u umjetnu inteligenciju" i "Ekspertni sustavi".

Objavio je ukupno 20 znanstvenih radova, 6 stručnih radova i 5 monografija, sudjelovao je na više međunarodnih znanstvenih skupova.

Dr. sc. Velimir Topolovec, redoviti profesor

Rođenje 1941. godine u M. Bistrici. Osnovnu i srednju školu te Prirodoslovno-matematički fakultet završio je u Zagrebu.

Od 1965. do 1969. godine radio kao profesor matematike na VIII i IX zagrebačkoj gimnaziji. Od 1969. godine radio u PLIVI Zagreb na poslovima organizatora, sistem analitičara i programera. Tu je razvio brojne kompjutorske aplikacije u području priozvodnje, kontrole kvalitete, marketingu, transportu, knjigovodstvu, a posebno istraživanju. Bavio se problemima optimalizacije, prognoziranja, simulacijama i statističkim metodama upravljanja proizvodnjom i kvalitetom proizvoda te izgradnjom integralnih poslovnih informacijskih sustava.

Godine 1980. na Sveučilištu u Zagrebu obranio doktorsku disertaciju pod naslovom "Klaster analiza, algoritmi i aplikacije na procese rasta i razvoja". Od 1980. godine radio u Sveučilišnom računskom centru (SRCE) u Zagrebu - Odjel za informatičku matematiku i statistiku. Bio je voditelj projekta izgradnje integralnog informacijskog sustava obrazovanja u Hrvatskoj i voditelj nastavne djelatnosti SRCA od 1982. do 1987. godine.

Godine 1981. izabran je u znanstveno zvanje višeg znanstvenog suradnika i znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora, a godine1986. izabran je u znanstveno zvanje znanstvenog savjetnika i u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora. Od 1987. do 1990. godine redoviti je profesor Fakulteta organizacije i informatike Varaždin. Objavio je više znanstvenih i stručnih radova. Prekinuo radni odnos 1995.

287

Rođena 23. lipnja 1933. u Beđenici. Završila Ekonomski fakultet u Zagrebu 1958. godine. Kraće vrijeme radila u privredi, a zatim kao srednjoškolski profesor na ekonomskim školama i stručni suradnik Društva knjigovođa u Zagrebu. Autor je nekoliko knjiga za srednje škole iz područja ekonomike poslovanja trgovinskih organizacija i knjigovodstva. Godine 1972. izabrana za predavača u Više ekonomske škole Varaždin - Centar u Zagrebu za predmet "Računovodstvo privrednih organizacija". Godine 1975. prelazi u stalni radni odnos u Fakultet organizacije i informatike Varaždin kao voditelj Centra za organizaciju i izvođenje studija u Zagrebu. Godine 1976. izabrana je za starijeg asistenta iz predmeta "Računovodstvo organizacija udruženog rada". Prekinula radni odnos 1977. godine.

M r. sc. M irko V arga, asistent

Rođen je 15. rujna 1959. u Korenjaku, općina Maruševec. Osnovnu školu završio je u Maruševcu, a tehničku školu metalskih i elektrotehničkih kadrova u Varaždinu. Na Fakultetu organizacije i informatike, usmjerenje organizacijsko-informatičko diplomirao je 1982. godine. Iste godine zaposlio se u Fakultetu organizacije i informatike u svojstvu stručnog suradnika. Nakon obavljenog pripravničkog staža radio je u Centru za informaitku kao organizator-programer, sistem- analitičar te kao projektant informacijskih sustava.

Magistarski rad pod nazivom "Simulacijski modeli u procesima poslovnog odlučivanja u organizacijama udruženog rada" obranio je1987. godine. Izabran je u zvanje znanstvenog asistenta iz područja informacijskih znanosti. Sudjeluje u izvođenju nastave na predmetima "Metode programiranja i programski jezici II", "Metode simulacije i prognoziranja" te "Operacijski sustavi".

Autor je više znastvenih i preko 20 stručnih radova.

M arija Turković-Prtljaga, asistent

288

Rođenje 22. siječnja 1938. u Mrčevu kod Dubrovnika. Osnovnu školu završio je na otoku Lopudu 1948., nižu gimnaziju u Grudi (Konavli) 1951. godine, a učiteljsku školu u Dubrovniku 1956. godine. Od 1956. do 1959. radio je kao učitelj u Vitaljini (Konavli) i Govedarima (otok Mljet).

Godine 1959. kao redovni student upisao se na Grupu za engleski jezik i književnost na Filološkom fakultetu u Beogradu, gdje je diplomirao 1963. godine i stekao stručni naziv profesora engleskog jezika i književnosti.

Od 1964. do 1968. godine radio je kao profesor srednje škole na Pedagoškoj akademiji u Nikšiću. Školsku 1966/67. godinu proveo je kao stipendist Britanskog savjeta na specijalizaciji iz engleskog jezika i lingvistike na Sveučilištu u Londonu. Godine 1968. obranio je magistarski rad pod naslovom "Prevođenje srpskohrvatskog perfekta na engleski jezik" na Filološkom fakultetu u Beogradu Od rujna 1968. godine radio je kao profesor engleskog jezika na Osnovoj školi "Ivan Gundulić" u Dubrovniku. U rujnu 1968. izabran je za predavača više škole za engleski jezik na Pedagoškoj akademiji u Čakovcu. U zvanje profesora više škole izabran je 1970. godine. Od 1973. do 1976. godine radio je kao profesor engleskog jezika na Gimnaziji "Josip Slavenski" u Čakovcu.

Godine 1976. počeo je raditi na Fakultetu organizacije i informatike u zvanju višeg predavača za engleski jezik. Doktorsku disertaciju pod naslovom "Gramatičko-semantički aspekti prevođenja hrvatskosrpskih imeničkih padeža bez prijedloga na engleski jezik" obranio je na Filološkom fakultetu u Beogradu 1979. godine. U znanstveno-nastavno zvanje docenta izabran je 1980. godine. U isto zvanje ponovno je biran 1987. godine. Do sada je objavio 30 znanstvenih i stručnih radova.

Dr. sc. Stjepo Vojvoda, docent

Mr. sc. Neven Vrček, asistent

Rođenje 23. svibnja 1966. u Varaždinu. Osnovnu i srednju školu završio je u Varaždinu. Na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu diplomirao je 1991. godine. Na Fakultetu elektronike i račuonarstva

289

završio je poslijediplomski studij, gdje je magistrirao. Godine 1995. upisao je poslijediplomski-doktorski studij na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu.

Od 1991.-1996. godine radio je u Informacijsko-projektantskom centru Čakovec, a od 1966. godine radi u Fakultetu organizacije ii nformatike Varaždin u zvanju asistenta.

Objavio je jedan izvorni znanstveni članak. Sudjelovao je na jednom međunarodnom znanstvenom skupu.

Dr. sc. Boris Zver, redoviti profesor

Rođen je 17. 11. 1940. godine u Sestrancu, općina Lepoglava. Osnovnu školu završio je u Lepoglavi 1955., a srednju ekonomsku školu u Čakovcu 1959. godine. Nakon završene srednje škole zaposlio se u Ljevaonici željeza Varaždin. Ekonomski fakultet u Zagrebu upisao je1960., a diplomirao na istom Fakultetu 1965. godine.

Po završetku studija radio je u Metalnoj industriji Varaždin u svojstvu analitičara do 1967. godine, a zatim u Varaždinskoj mljekari Varaždin kao rukovoditelj financijskog i pogonskog knjigovodstva. Od1968. radio je u tvornici tekstilnih utenzilija "Drvozateks" Varaždin na radnim mjestima rukovodioca plana i analize, rukovodioca računovodstva te rukovodioca komercijalnoga sektora.

Od 1975. godine zaposlen je na Fakultetu organizacije i informatike Varaždin.

Poslijediplomski studij "Poslovno upravljanje u udruženom radu" završio je na Fakultetu za vanjsku trgovinu u Zagrebu i magistrirao 1978. godine s temom "Računovodstvene informacije kao podloga za poslovno odlučivanje". Doktorsku disertaciju pod naslovom "Proces pripremanja i donošenja samoupravnih i poslovodnih odluka te njihov utjecaj na rezultate poslovanja organizacija udruženog rada" obranio je na Fakultetu organizacije i informatike Varaždin 1981. godine.

Na Fakultetu organizacije i informatike Varaždin godine 1975. izabran je za starijeg asistenta na kolegiju "Ekonomika poslovanja OUR- a", 1982. godine za docenta na istom kolegiju, 1987. izabran je u znantveno zvanje znanstvenog savjetnika. Danas je redoviti profesor i

290

nositelj kolegija "Teorija odlučivanja" i "Ekonomika informacijskih sustava" na Fakultetu organizacije i informatike Varaždin na dodiplomskom studiju, a na poslijediplomskom znanstvenom studiju Informacijske znanosti nositelj je kolegija "Poslovno odlučivanje".

Uz rad na nastavi uključen je bio u rad na više znanstvenih i stručnih projekata te izradi nastavnih planova i programa, recenziji udžbenika itd.

Objavio je više znanstvenih i stručnih radova, te sudjelovao na 5 međunarodnih znanstvenih skupova.

U dosadašnjem radu na Fakultetu obavljao je funkciju prodekana u jednom mandatu, te funkciju dekana u razdoblju 1983.-1985.; 1985.- 1987; te 1990.-1992; 1992.-1994. i 1995. Kao dekan Fakulteta bio je aktivno uključen u pripremanje prijedloga znanstvenog područja "Informacijske znanosti", a zatim u pripremi i realizaciji znanstvenih programa.

Mr. sc. Franjo Žerjav,/>ra/av«č

Rođen 4. listopada 1940. u Vratišincu, općina Čakovec. Osnovnu školu završio je u Čakovcu, a gimnaziju u Varaždinu. Diplomirao je 1966. na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Magistrirao je 1980. na Sveučilištu u Zagrebu obranom teme pod naslovom "Primjena principa i metoda izgradnje tezaurusa u obradi informacija".

Od 1966. do 1970. radio je u "Čateksu" Čakovec na poslovima rukovoditelja laboratorijske službe i tehnologa u pogonu oplemenjivanja. Od 1970. do 1971. radio je u Zavodu za ekonomiku pri Višoj ekonomskoj školi u Varaždinu u svojstvu organizatora za obradu podastaka. Godine 1971. izabran je na Višoj ekonomskoj školi za asistenta u dopunskom radu iz predmeta "Osnove automatske obrade podataka", a godinu kasnije zasniva redovan radni odnos u zvanju asistenta. U zvanje predavača Više škole izabran 1974. za predmet Osnove AOP-a". Na Fakultetu organizacije i informatike izabran je 1975. za starijeg asistenta iz predmeta "Osnove informatike", a iste godine i za predavača iz predmeta "Informaciono-dokumentacione metode i sistemi". Sada je voditelj knjižnice pri Fakultetu.

291

Rođen je 3. ožujka 1940. godine u Humljanima (Virovitičko- podravska županija). Gimnaziju je završio u Osijeku 1958. Diplomirao je na Poljoprivrednom fakultetu u Zagrebu 1963. godine, magistrirao na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu 1971. godine, a doktorirao na Ekonomskom fakultetu u Osijeku 1974. godine. U znanstveno-nastavno zvanje docenta izabran je 1974., u zvanje izvanrednog profesora 1978. godine na Ekonomskom fakultetu u Osijeku i 1980. godine na Fakultetu organizacije i informatike Varaždin. Za redovitog profesora i znanstvenog savjetnika iz područja ekonomije izabran je 1985. ("Organizacija proizvodnje") i ponovno 1990. godine ("Organizacija poduzeća). Za znanstvenog savjetnika iz područja infomacijskih znanosti izabran je 1990. godine. U trajno zvanje redovitog profesora izabran je1996. godine.

Radio je u IPK Osijek od 1963-1975. godine na sljedećim radnim mjestima: stažist, pomoćnik rukovoditelja ekonomske jedinice, referent za krmno bilje, stručni suradnik za organizaciju rada, stručni suradnik za operativna istraživanja, rukovoditelj Odjela za unapređenje proizvodnih funkcija i rukovoditelj inženjeringa u RO YAC IPK. Na seminarima u zemlji specijalizirao "Studij rada" i "Pripremu proizvodnje". Za vrijeme rada u IPK-u Osijek stručno se usavršavao u Mađarskoj, Njemačkoj i Sjedinjenim Američkim Državama. Odslušao je veći broj seminara iz područja informatike. Od 1975. god. stalno je zaposlen u Fakultetu organizacije i informatike Varaždin.

Od 1995/96. godine voditelj je poslijediplomskog znanstvenog studija "Informacijske znanosti".Urednik je časopisa "Zbornik radova", zamjenik predsjednika izdavačkog savjeta časopisa "Ekonomski vjesnik" i član uredništva časopisa "Management" te "Varaždinski godišnjak". Predavao je odnosno predaje na dodiplomskim ili poslijediplomskim studijima na sva četiri sveučilišta u Hrvatskoj (Zagreb, Rijeka, Osijek, Split) i na Sveučilištu u Mostaru. Bio je predavač i voditelj na mnogobrojnim seminarima raznih organizatora, te sudionik većeg broja znanstvenih i stručnih skupova kao i konzultant.

Autor je 4 knjige i suautor 9 knjiga, te preko 200 stručnih i znanstvenih radova. Najvažnija su mu djela: Metodologijaznanstvenoistraživačkog rada (1997.), Upravljanje organizacijama: članci (1996. - suautor), Metode i modeli planiranja i upravljanja

Dr. sc. M iroslav Žugaj, redoviti profesor

292

priozvodnjom (1994. - suautor), Temelji organizacije (1992. - suautor), Informacijski sustavi proizvodnje (1992. - suautor), Osnove znanstvenog i stručnog rada (1989.), Organizacija proizvodnje (1985. - suautor).

293

Osnovni podaci o zaposlenicima nenastavne djelatnosti Više ekonomske škole i Fakulteta organizacije i informatike Varaždin (razdoblje od 24.11.1962. do 1. 07.1997. godine)

Red.broj Prezime i ime Trajanje radnog odnosa Radno mjesto

1. Bajsić Jasna 15.2.1974.-31.12.1974. Adm inistrator2. Barič N ataša 15.05.1992.- V oditeljica studentskog odjela3. Belam arić Goran 1.12.1986.-31.3.1991. Projektant AOP-a4. Bek Ivan 14.4.1980.-6.01.1981. Voditelj S tudent-servisa5. Borovec V lasta 01.10.1993.- V oditeljica studentskog odjela6. Bračko Slavko 5.02.1970.-17.12.1974. Sam ostalni projektant7. Brlek Josip 1.12.1970.-17.12.1974. M lađi stručni suradnik8. B ura Ante 1.04.1963.-31.10.1963. Viši referent9. Busija M arija 01.10.1980.- Voditeljica O djela za prijepis i

kom pjutorsku obradu teksta10. Canjuga Davorin 1.05.1989.-18.03.1990. O rganizator-program er11. Cestar A lojz 1.11.1970.-6.11.1976. Čistač12. Cugelj A nđela 24.11.1980.-31.5.1992. Referentica za studentske

poslove13. Cop Katarina 16.11.1972.-31.3.1973. D aktilograf-adm inistrator14. Čižić A lenka 1.01.1996.- V oditeljica računovodstva15. Colović Gojko 1.12.1973.-17.12.1974. Sam ostalni stručni suradnik16. Delaš M arinko 1.05.1988.-2.12.1988. Program er17. Dobrenić Ružica 8.11.1971.-26.04.1972. D aktilograf-adm inistrator18. Dolenc Branko 1.02.1978.-30.06.1978. Program er19. Dolgoš Gordana 15.11.978.-29.10.1979. R eferentica za studentske

poslove20. D rvar Zlatko 11.2.1973.-17.12.1974. Rukovoditelj Zavoda za

ekonom iku21. Dvorščak Branko 2.11.1972.-17.12.1974. Strojarski tehničar22. Đurek Štefica 7.11.1970.-12.08.1974. D aktilograf-adm inistrator23. Gabud Ivanka 1.08.1964.-30.06.1983. K njižničarka24. Galić Rozika 1.09.1973.-28.02.1974. R eferentica za studentska

pitanja25. G arafolić Robert 9.04.1996.- Telefonist26. G ašparac Ivica 1.02.1995.- Održavatelj program ske

podrške nastavi27. G ledić Zeljko 1.05.1985.-31.12.1989. O rganizator-program er28. G radečak M arija 5.03.1979.-08.07.1981. Čistačica29. Grgeč M om ir 1.12.1986.-15.03.1992. Projektant

295

Nenastavno osobljeRed.broj Prezime i ime Trajanje radnog odnosa Radno mjesto

30. H abek Dragica 1.09.1963.-31.07.1964. Knjižničarka31. H rženjak Božena 1.03.1989.-20.07.1989. Čistačica32. Huljev Dam ir 3.09.1981.-28.02.1985. O rganizator-program er33. H usnjak Božidar 1.07.1971.-17.12.1974. Sam ostalni projektant34. Ister O livera 1.11.1986.-31.03.1991. Program er35. Ister-Težak A nica 26.12.1988.-31.3.1991. Program er36. Jabuka Stefica 4.02.1976.-01.04.1976.

V

Čistačica37. Jalšovec Karmen 1.09.1979.-31.03.1991. Operater38. Jagić M arija 1.01.1972.-30.09.1993. Čistačica39. Jadrošić Jadranka 27.04.1972.-31.8.1972. D aktilograf-adm inistrator40. Jam an Josip 9.08.1971.-17.12.1974. Samostalni projektant41. Jandrašić Radovan 1.10.1976.-30.04.1978. Stručni suradnik42. Jerec Anđelka 16.11.1993.- Čistačica43. Jovan A na 1.11.1975.-03.08.1976. Čistačica44. Keretić D ragutin 11.01.1970.- Voditelj skriptarnice i

ekonom ata45. Kekić Cedom ir 1.07.1975.-30.06.1988. Voditelj Student-servisa46. Kelnerić N ada 1.09.1995.- V oditeljica računovodstva47. Kirchbaum

Radovan16.4.1975.-31.12.1984. Rukovoditelj Centra za

inform atiku48. Kirinić V alentina 1.01.1996.- Održavat, program, podrške

nastavi49. Klasta M ilan 1.11.1963.-12.07.1996. Domar50. Klasta Katica 15.2.1965.-31.12.1968. Čistačica51. Kerm ek D ragutin 1.09.1986.-31.07.1993. Program er52. Kocijan M iroslav 27.4.1978.-30.06.1983. Referent za studentske poslove53. Kolenko Viktor 1.11.1962.-31.05.1970. B lagajnik54. K ošir A nđela 17.12.1965.-25.4.1991. Čistačica55. Kosir M arija 1.09.1973.-23.05.1974. Čistačica56. Korm an Slavica 26.10.1964.-15.12.1971 Čistačica57. Korpar Boris 23.2.1987.-30.09.1989. Operater58. K ovačić Ljerka 1.09.1972.-08.01.1973. D akti lo graf- adm ini s trator59. K ozulić M arija 17.03.1975.- 3.06.1975. Šefica računovodstva60. Kralj M arijan 1.09.1989.-31.03.1991. Projektant AOP-a61. Kram berger Stefica 1.09.1976.-21.11.1982. Čistačica62. Kreber M arija 1.05.1964.-31,12.1975. Referentica za studentska

pitanja63. Kranj ec Zdravko 1.06.1985.-30.06.1988. Referent u Student servisu64. Kuserbanj štefanija 1.01.1972.- Voditeljica odsjeka obračuna

p lače i blagajničkog poslovan.

296

N e n a s ta v n o o so b lje

Red.broj Prezime i ime Trajanje radnog odnosa Radno mjesto

65. Lacković Ana 8.03.1974.-26.01.1995. Šefica računovodstva66. Lazarević Živko 9.10.1972.-17.12.1974. O rganizator autom atske

obrade podataka67. Lajtm an Juraj 1.03.1984.-31.03.1991. Voditelj Centra za inform atiku68. Levačić M iodrag 4.10.1988.- Voditelj odjela tehničkog

održavanj a-dom ar69. Liber N ada 1.03.1978.-23.01.1979. D aktilograf70. Lukavečki M laden 1.08.1986.-31.03.1991. O rganizator-program er71. Ljubić Stanka 1.12.1973.-17.12.1974. Pripravnik za adm inistrativne

poslove72. M agić Nedeljka 15.03.1964. - Tajnica dekana73. M arukić M ilan 1.01.1974.-14.09.1986. Sam ostalni stručni suradnik74. M etlikovec Ivica 8.12.1982.-31.03.1991. Voditelj m ikrografskog centra75. M ihoci Ružica 1.07.1976.-30.09.1976. Referentica za studentske

poslove76. M iko Jelena 1.07.1976. - Čistačica77. M iletić Terezija 1.02.1969.-19.03.1979. V oditeljica računovodstva78. M rak Eduard 1.10.1976.- Tajnik Fakulteta79. M udri Katica 1.09.1962.-31.05.1991. Čistačica80. Oreški Predrag 18.1.1990.-31.03.1991. Pripravnik81. O skoruš Ljerka 1.08.1980.-13.11.1980. Računovodstveno-financijski

radnik82. Ostroški Predrag 1.09.1986.-31.03.1991. O rganizator-program er83. Pauković V ladim ir 25.1.1977.-29.01.1997. Telefonist84. Palašek Zeljko 6.03.1985.-31.03.1988. O rganizator-program er85. Pehnec Stjepan 1.04.1989.-31.03.1991. O rganizator-program er86. Pekišić Zora 13.4.1971.-31.08.1974. Sam ostalna stručna suradnica87. Petković V ladim ir 1.12.1978.-30.06.1985. Program er88. Perši Rudica 2.09.1985.-25.07.1993. V oditeljica računovodstva89. Petran V jekoslava 18.10.1980.- Čistačica90. Petrović Olivera 1.04.1989.-31.03.1991. Program er91. Petrušanec Ljubica 22.02.1978.- Čistačica92. Pintarić Biserka 1.06.1976.-03.12.1995. Financijski knjigovođa93. Pintarić N ada 3.10.1974.-31.12.1974. Daktilograf94. Pitner Velim ir 8.12.1982.-07.12.1983. Pripravnik95. Podgorelec Stefica 1.01.1976.-13.02.1992. V oditeljica studentske referade96. Podsečki A ntonija 1.03.1975.-31.12.1975. Adm inistrator-daktilograf97. Pom per Dražen 1.04.1985.-14.09.1986. Sistem -inženjer98. Pošta Nenad 1.05.1985.-31.10.1989. Projektant

297

S lenastavno o so b lje

Red.broj Prezime i ime Trajanje radnog odnosa Radno mjesto

99. Popij ač Ivan 8.11.1971.-31.05.1985. R eprograf100. Prahić Velim ir 15.12.1969.-14.9.1972. Stručni suradnik101. Ptiček Ivan 15.6.1976.-31.10.1977. Referent za dopisni studij102. Punčec Branko 1.10.1966.-01.05.1967. Tajnik103. Puzak Nino 1.06.1985.- Reprograf104. Puđa-Canjuga Tanja 1.02.1990.-31.01.1991. Program er105. Rabuzin Tatjana 15.06.1984.-15.0.1986. Pripravnik-operater106. Ranogajec M ario 1.07.1985.-31.08.1993. Program er107. Ređep Josipa 1.03.1976.-31.12.1978. Sekretarica108. Roškar Ivanka 1.05.1973.-15.05.1973. D aktilograf-adm inistrator109. Runjak Slobodan 27.6.1990.-31.10.1994. Operater110. Rušec Janja 13.2.1990.-31.03.1991. Program er111. Savić Barica 1.01.1972.-18.12.1978. Čistačica112. Santo M irjana 1.06.1973.-12.06.1973. A dm inistrator113. Santo Boris 1.01.1972.-12.06.1973. M lađi stručni suradnik114. Serec H ilda 1.06.1971.-11.11.1974. Sam ostalna stručna suradnica115. Sigurnjak Biserka 1.03.1975.- V oditeljica studentske referade116. Spiegel Željko 1.07.1973.-31.05.1974. Strojarski tehničar117. Srša N evenka 17.9.1962.-31.03.1963. R eferentica za studentska

pitanja118. Stolnik Slavica 16.1.1971.-28.02.1978. D aktilograf119. Strelec Željko 1.01.1972.-13.02.1975. Voditelj student usluge120. Stručić Ivan 1.09.1972.-28.02.1983. Stručni suradnik121. Sudec Ljubica 1.03.1996.-31.12.1971. R eferentica za studentska

pitanja122.

-v---- --Sagi M arija 21.10.1969.-19.12.1977 K njigovođa

123. Sim ek Jasna 17.4.1972.-01.09.1972. M lađi stručni suradnik124. Šoić B laženka 11.1.1978.-15.05.1985. R eferentica za studentska

pitanja125. Stimac Josip 1.12.1984.-31.03.1991. M lađi stručni suradnik126. T ežakN enad 1.07.1988.-31.08.1993. M lađi istraživač127. Težak Dejan 1.12.1989.-31.03.1991. Operater128. Tkalec Danko 1.04.1988.-31.03.1991. Sistem inženjer129. Turković M arija 13.12.1982.30.9.1976. V oditeljica centra u Zagrebu130. Turković M laden 13.12.1982.-12.12.1983 Pripravnik u CINF-u131. V alek Biserka 1.08.1979.-18.09.1984. Operater132. Veselić Zorica 1.01.1972.-31.12.1972. Čistačica133. V idaček Davorin 1.12.1986.-30.09.1985. Održavatelj program ske

podrške

298

M enastavno o so b lje

Red.broj Prezime i ime Trajanje radnog odnosa Radno mjesto

134. V incek Spom enka 24.10.1988.-28.2.1989. Čistačica135. V itez Ivan 15.10.1974.-17.12.1974. Sam ostalni stručni suradnik136. Vrban M laden 17.4.1989.-31.03.1991. O rganizator-program er137. Zajec A drijana 25.8.1988.-30.09.1988. Čistačica138. Zebec Ana 11.02.1978.- Čistačica139. Želježić K ornelija 1.01.1972.-30.04.1985. Refentica za poslijediplom ski

studij140. Žerjav Franjo 1.01.1970.- Voditelj knjižnice141. Žibrat Branka 1.01.1976.-28.08.1980. Referentica za studentska

pitanja142. Ziger Gordana 27.9.1971.-15.10.1990. K njigovođa143. Žugaj A nđelka 17.03.1975.- V iša knjižničarka

299

NOSITELJI RUKOVODNIH FUNKCIJA U VIŠOJ EKONOMSKOJ ŠKOLI I FAKULTETU

ORGANIZACIJE I INFORMATIKE

Direktori Više ekonomske škole

Aleksandar Bergstein

Ivan Kocijan

Juraj Martinčević

Franjo Ruža

Stjepan Mihalić

Ivan Kocijan

Zvonimir Gabud

u akademskoj 1962/63. i 1963/64., te 1966/67. i 1967/68.

u akademskoj 1964/65. i 1965/66.

u akademskoj 1968/69.

u akademskoj 1969/70. te od svibnja1974. do prosinca 1974.

u akademskoj 1970/71. i 1971. do prosinca.

prosinac 1971. do rujna 1972.

rujan 1972. do svibnja 1974.

301

Dekani Fakulteta organizacije i informatike

Prof. dr. sc. F ran jo Ruža

Prof. dr. sc. Stjepan Mihalić

Prof. dr. sc. S tjepan B ratko

Prof. dr. sc. M iroslav Žugaj

Prof. d r. sc. Boris Zver

Prof. d r. sc. Boris A urer

prosinac 1974. do lipnja 1976.; veljača 1978. do siječnja 1980., te listopad 1987. do svibnja 1988.

veljača 1982. do kolovoza 1983., te od lipnja 1988. do rujna 1990.

rujan 1983. do rujna 1987., te od listopada 1990. do rujna 1995.

listopad 1995. do rujna 1997. te od listopada 1997. -

srpanj 1976. do veljače 1978.

siječanj 1980. do veljače 1982.

302

Prodekani Fakulteta organizacije i informatike

Prof. d r. sc. Ju ra jM artinčević

Prof. dr. sc. Stjepan Mihalić

Prof. dr. sc. M iroslav Žugaj

Prof. d r. sc. F ranjo Ruža

Doc. d r. sc. Stjepo Vojvoda

Prof. dr. sc. Slavko Kapusitć

Prof. d r. sc. Ivan Lončar

Prof. d r. sc. Boris Zver

Dr. sc. Petar Piskač

prof. dr. sc. Dušan Radošević

Prof. d r. sc. F ran jo Šulak

Prof. d r. sc. BenediktBoj anić-Gla vica

Prof. d r. sc. Vesna Dušak

Doc. d r. sc. Ladislav M iko

Doc. d r. sc. T ihom ir H unjak Doc. dr. sc. Božidar Kliček Doc. d r. sc. Milivoj Ređep

prosinac 1974. do srpanj 1975. veljača 1978. do siječnja 1980.

srpanj 1975. do lipnja 1976.

srpanj 1975. do lipnja 1976. lipanj 1976. do veljače 1978. siječanj 1980. do veljače 1982.

lipanj 1976. do veljača 1978.

siječanj 1980. do veljače 1982.

studeni 1978. do siječanj 1980.

veljača 1982. do kolovoza 1983.

veljača 1982. do kolovoza 1983.

rujan 1983. do veljače 1985.

rujan 1985. do rujan 1989.

listopad 1989. do listopada 1990.

studeni 1990. do siječnja 1991.

siječanj 1991. do rujna 1992. listopad 1992. do rujna 1994. listopad 1994. do rujna 1995. listopad 1995. do rujna 1997.

listopad 1992. do rujna 1994. listopad 1994. do rujna 1995. listopad 1995. do rujna 1997. listopad 1997. - listopad 1997. -

303

Poslovođenje u Fakultetu organizacije i informatike

E d u ard M rak

F ran jo Šulak

Slavko Kapustić

Milivoj Ređep

inokosni poslovodni organ - glavni tajnik, od 24. rujna 1982. do 1. studenog 1983.

predsjednik kolegijalnog poslovodnog organa od 1. studenog 1983. do 1. srpnja 1984.

predsjednik kolegijalnog poslovodnog organa od 1. srpnja 1984. do 22. veljače 1986.

predsjednik kolegijalnog poslovodnog organa - ravnatelj, od 22. veljače 1986. do 30. rujna 1992.

304

MATERIJALNA SREDSTVA

Dr. sc. M ILIV O J REĐEP, docent

RADNI PROSTOR

O povijesti zgrade kao i prostorima u kojima je smješten Fakultet organizacije i informatike objavljeno je više napisa1 pa će se u ovom prikazu dati samo osvrt na najnovije stanje.

Radni prostori Fakulteta smješteni su u dvije međusobno povezane zgrade ukupne bruto površine 3.907 m2.

Zgradu u Pavlinskoj ul. 2 koristila je Viša ekonomska škola, a danas je koristi Fakultet organizacije i informatike. Iako je 1962. godine Viša ekonomska škola počela djelovati u navedenoj zgradi formalno je na korištenje Školi dodijeljena 14. lipnja 1972. temeljem Ugovora o prijenosu prava korištenja nekretnina sklopljenom između Više ekonomske škole i Skupštine općine Varaždin.

Stalnim adaptacijama u 35-godišnjem razdoblju privedeni su funkciji svi raspoloživi prostori. Ova zgrada obuhvaća 3.507 m2 bruto površine odnosno 2.306 m2 neto površine u 5 etaža i to:

1 N a j z n a č a j n i j i r a d o v i k o j i s e b a v e t e m a t i k o m z g r a d e i r a d n i h p r o s t o r a s u :

1 . M i r a I l i j a n i ć : " P r i l o g i s t r a ž i v a n j u p o v i j e s t i n a s t a n k a z g r a d e F a k u l t e t a

o r g a n i z a c i j e i i n f o r m a t i k e V a r a ž d i n " , Z b o r n i k r a d o v a F O I - e , V a r a ž d i n

1 / 1 9 7 7 .

2 . G r u p a a u t o r a : " M a t e r i j a l n i u v j e t i r a d a , P r o s t o r š k o l e " , V i š a e k o n o m s k a š k o l a

V a r a ž d i n , 1 9 6 2 . - 1 9 7 2 , V a r a ž d i n , 1 9 7 2 .

3 . A l e k s a n d a r B e r g s t e i n : " R a d n i p r o s t o r , n a s t a v n a s r e d s t v a i o p r e m a u p r o c e s u

r a z v o j a e k o n o m s k o g i o r g a n i z a c i j s k o - i n f o r m a t i č k o g s t u d i j a " , 2 0 g o d i n a

e k o n o m s k o g i o r g a n i z a c i j s k o - i n f o r m a t i č k o g s t u d i j a u V a r a ž d i n u , 1 9 6 2 . - 1 9 8 2 ,

F O I V a r a ž d i n , 1 9 8 2 .

4 . T e o d o r A b r a m i ć , J u r a j L a j t m a n , M i l i v o j R e đ e p : " R a d n i p r o s t o r , n a s t a v n a

s r e d s t v a i o p r e m a F a k u l t e t a " , Z b o r n i k r a d o v a F O I V a r a ž d i n , 1 3 / 1 9 8 9 .

5 . M i r o s l a v K l e m m : " Š t u k o d e k o r a c i j e s t u b i š t a s j e v e r n o g k r i l a z g r a d e F a k u l t e t a

o r g a n i z a c i j e i i n f o r m a t i k e u V a r a ž d i n u " , Z b o r n i k r a d o v a F O I V a r a ž d i n ,

1 3 / 1 9 8 9 .

305

Podrumski prostori ukupne neto površine 465 m2, gdje su smješteni:

0 1 predavaonica za izvođenje klasične nastave, 74 m2 s 90mjesta,

0 ostali prostori ukupne površine 391 m2 gdje se nalaze fotokopirnica, restoran, skladište, arhiva i ostalo.

Prizemlje ukupne neto površine 436 rn", koje obuhvaća:

0 2 predavaonice za izvođenje klasične nastave, 119 m2 sa 140mjesta,

0 1 predavaonica za održavanje simpozija, znanstvenih istručnih skupova, poslijediplomsku nastavu, 81 m2 sa 100

mjesta,0 2 informatička praktikuma, 93 m2, sa 50 mjesta,0 3 kabineta, 60 m2,0 ostali prostori (stan domara, telefonska centrala, skriptarnica),

ukupne neto površine 83 m2.

Prostori na 1. katu ukupne neto površine 540 m2, koji se sastoje od:

0 6 kabineta, 148 m2,0 1 informatičkog praktikuma, 46 m2 s 20 mjesta,0 ostalih prostora neto površine 350 m2, gdje su smješteni

knjižnica i čitaonica, dekanat i stručne službe Fakulteta.

Prostori na 2. katu ukupne neto površine 550 m2, gdje se nalaze:0 3 predavaonice za klasičnu nastavu, 248 m2, sa 310 mjesta,0 2 informatička praktikuma, 77 m2, sa 50 mjesta,0 10 kabineta, ukupne neto površine 248 m2.

Prostori u potkrovlju obuhvaćaju 311 m , a ondje se nalaze:0 20 kabineta ukupne neto površine 220 m2,0 vijećnica, neto površine 91 m2.

Jasno da ovaj objekt, obzirom na vrijeme njegovog nastanka nije ni mogao biti građen za potrebe jedne modeme obrazovne institucije, ali 35-godišnje ulaganje značajnih sredstava, i to prvenstveno ostvarenih vlastitim radom, dalo je kao rezultat suvremeno uređene prostore i optimalno korištenje svih prostornih resursa.

306

1975. godine odlukom Općinske skupštine Varaždin, Fakultetu je dodijeljena zgrada u Habdelićevoj ulici br. 5 (tada Lončarićeva ul.). Iako je Fakultet formalno preuzeo objekt, zbog neraščićenih pravnih odnosa s tadašnjim stanarima te izrazito lošeg stanja zgrade, do 1987.g. nije se moglo prići uređenju ovih prostora. Od 1987.g. ulagano je u osposobljavanje informatičkih praktikuma. Privremeno je ovdje bio smješten i Studentski centar, samostalno poduzeće nastalo iz Student usluge koji se nalazio u sastavu Fakulteta a bio je osnovan za rješavanje pitanja studentskog standarda. U zadnjih 3 do 4 godine, nakon iseljenja Studentskog centra i izvedenih svih potrebnih radova na osposobljavanju ovih prostora, u ovoj zgradi Fakultet raspolaže s 400 m2 bruto odnosno 230 m2 neto površine u kojima je smješteno:

0 4 informatička praktikuma, ukupne neto površine 180 m2 sa 1 1 0 mjesta,

0 2 informatička praktikuma, ukupne neto površine 50 m ukojima je prostor s IBM opremom te prostor s poslužiteljima programske podrške i za internet vezu.

Od svih raspoloživih prostora u ovoj zgradi funkciji jedino nisu privedeni tavanski prostori. Oni su površine cca 250 m2 predviđeni za potrebe knjižnice i čitaonice što će, prema projektu izrađenom po tvrtki "CONING" iz Varaždina i biti privedeno svrsi kada će materijalne mogućnosti omogućiti izvođenje ovih radova.

Cjelokupan prostor kojim danas raspolaže Fakultet organizacije i informatike omogućuje kvalitetno izvođenje svih oblika nastavnih procesa i obavljanje znanstveno-istraživačkog rada a njegovim kontinuiranim održavanjem, uz maksimalnu funkcionalnost, postiže se racionalno korištenje svih raspoloživih prostornih kapaciteta.

307

NASTAVNA SREDSTVA I OPREMA FAKULTETA ORGANIZACIJE I INFORMATIKE

Prateći potrebe razvoja ova je obrazovna ustanova uzdizala vlastite nastavnike i poboljšavala profile studija. Promjene nastavnih planova i programa trebalo je pratiti i opremom za izvođenje nastave. To nisu bila samo nastavna pomagala već i skupa informatička oprema, čiji je brzi tehnološki razvoj nalagao stalne promjene ili pregradnju.

Za kvalitetno izvođenje prvih informatičkih programa Više ekonomske škole na smjeru Privredne informatike trebalo je i praktičano raditi na računalskoj opremi. U tu je svrhu korištena garnitura strojeva bušenih kartica koja je dobivena kao poklon francuske tvrtke Bull- General Electric iz Pariza. Garnitura strojeva sastojala se iz2:

0 bušaća 80 kolonskih kartica,0 uređaja za verificiranje ubušenja,0 uređaja za sortiranje i0 uređaja za aritmetičke i logičke operacije koji je imao ploču

za vanjsko programiranje pomoću spojnih vodova.

Budući je u to vrijeme bio jako razvijen sustav permanentnog obrazovanja, u suradnji sa Službom društvenog knjigovodstva nabavljeno je, u tom trenutku, najmodernije srednje računalo Barrougs 1700. Računalo je korišteno za vježbe i rad studenata i za obuku uposlenika Službe.

Budući su računala tog vremena stvarala veliku količinu toplinske energije, a bila su projektirana tako da mogu raditi u uskom toplinskom pojasu, 1977 godine obavljena je rekonstrukcija prostorija te postavljanje uređaja za kondicioniranje prostora. Po završetku radova instaliran je računalski sustav B-1714 koji se koristio za vježbe i rad studenata u programiranju, administriranju i posluživanju računala.

Dr. sc. ŽELJKO HUTINSKI, izvanredni profesor

2 A b r a m i ć T . , K i r c h b a u m R . : R a z v o j i n f o r m a t i k e n a p o d r u č j u Z a j e d n i c e o p ć i n a

V a r a ž d i n , Z b o r n i k r a d o v a 5 / 1 9 8 1 . , F a k u l t e t o r g a n i z a c i j e i i n f o r m a t i k e V a r a ž d i n ,

V a r a ž d i n , 1 9 8 1 . , s t r . 1 9 8 .

309

Ujedno se računalo koristilo za znanstveni rad nastavnika, a razvijeno je i nekoliko aplikacija za rad administracije Fakulteta. Osim za djelatnost Fakulteta oprema se ustupala na korištenje i vanjskim korisnicima: ”Oprema” Ludbreg/‘Vindija” Varaždin, GK "Zagorje”, “Termoplin” Varaždin i dr

Konfiguracija računala B-1714 sastojala se iz:

0 središnje jedinice s 64MB radne memorije i konzolom,0 tri disketne jedinice s po dva diskovna pogona kazetnih

diskova kapaciteta 2,3MB ili ukupno 13,8MB,0 jedinice magnetske (800BPI) vrpce kapaciteta 4,5MB po

kolutu,0 čitač papirne vrpce, 8 kanala, brzine 500 CPS,0 čitač 96 kolonske kartice brzine 300 kartica u minuti i 0 pisač za ispisivanje A3 formata brzine 75a znakova u minuti .

Računalski sustav radio je s operacijskim sustavom MCP. Sustavska programska podrška omogučavala je programiranje u BASIC- u, COBOL-u, RPG-u i FORTRAN-u.

Početkom 1979.godine nabavljen je, za vezu s Sveučilišnim računskim centrom u Zagrebu terminalski podsustav UNISCOPE-200 od tvrtke Sperry Univac.Taj terminalski podsustav bio je konfiguriran od:

0 UNISCOPE 200, terminala 6 komada 0 tipkovnica s CRO znakovima, 6 komada 0 jedinica magnetskih kazeta, model 610 za istovremeni rad s

dvije kazete kapaciteta 2x700.000 znakova, 2 komada,0 terminalskog printera kapaciteta 30 znakova u sekundi, 2

komada,0 multipleksora za priključak maksimalno 8 terminala i 0 modema Racal Milgo LSI 24, brzine prijenosa 1200/2400

bps, 3 komada.

3 B e r g s t e i n A.: R a d n i p r o s t o r , n a s t a v n a s r e d s t v a i o p r e m a u p r o c e s u r a z v o j a

e k o n o m s k o g , o r g a n i z a c i j s k o g i i n f o r m a t i č k o g s t u d i j a , D v a d e s e t g o d i n a e k o n o m s k o g i

o r g a n i z a c i j s k o - i n f o r m a t i č k o g s t u d i j a u V a r a ž d i n u , F a k u l t e t o r g a n i z a c i j e i i n f o r m a t i k e

V a r a ž d i n , V a r a ž d i n , 1 9 8 2 . , s t r . 2 4 4 .

310

Osim za vezu sa Sveučilišnim računskim centrom, opisana oprema koristila se i za vezu s računskim centrom Građevinskog kombinata “Međimurje” kako bi se omogučio rad nastavnika i studenata na njihovom računalskom sustavu UNIVAC 1110/60 koji je ubrajan među velike računalske sustave s bogatom programskom podrškom.

Tijekom 1985 godine nabavljeno je i računalo Delta 4800 (VAX). Računalo je bilo nabavljeno u suradnji s više poduzeća i ustanova varaždinske regije s ciljem zajedničkog korištenja. Osnovna konfiguracija računala, s manjim pregradnjama korištena je do 1996. godine. Računalo je imalo slijedeću konfiguraciju:

0 procesor VAX 32 bita,0 radna memorija 8 MB 0 tvrdi disk 4 jedinice,0 magnetske vrpce 2 jedinice,0 linijski pisači 2 komada,0 komunikacijski ormar za do 48 korisnika,0 terminal Paka 3000, 10 komada i 0 računalo Partner 3 komada

Računalski sustav VAX radi pod VAX/VMS 3.0 operacijskim sustavom. Osim operacijskog sustava bili su instalirani i prevoditelji za programske jezike Fortram, Cobol, Basic i Prolog, te IDA baza podataka.

Budući se sve više koriste osobna računala, 1988. godine Fakultet oprema i jednu učionicu s 15 osobnih računala opremljenih:

0 Itel 8086 procesorom,0 640 Kb radne memorije i0 20 MB.

Računala su radila pod DOS operacijskim sustavom

1989. godine jedna je učionica opremljena računalskim sustavom UNISYS 6000/50 A s 12 terminala pod UNIX System V3 operacijskim sustavom. Učionica je bila korištena za rad studenata s višekorisničkim operacijskim sustavom te za vježbe iz programiranja uz korištenje RDBMS baze podataka. Računalski sustav imao je slijedeće karakteristike:

311

0 procesor Intel 386, 20 MHz0 cache memorija 64 Kb,0 radna memorija 8 MB,0 čvrsti disk 256 MB SCSI,0 disketna jedinica 5,25”,0 streamer vrpca 150 MB,9 pisač MT-330,0 laserski pisač MT-9100,0 scaner “Microtek MS-300A” i0 terminali UVT - 1224 12 komada.

Nabavljena osobna računala s opisanom konfiguracijom relativno brzo zastarijevaju radi brzog razvoja programskih alata koji trebaju sve snažniji procesor i veću količinu radne i diskovne memorije. S tom svrhom 1991. godine nabavljeno je 10 računala s Intel 286 procesorom i s 2 MB radne memorije. Radi istog razloga 1992. godine nabavljeno je 23 računala konfiguracije:

0 procesor AMD 386 DX/40,0 radna memorija 40 MB,0 tvdi disk 80 MB,0 disketna jedinica 3,5”.

Zahvaljujući donaciji firme DATENTANWALTE, SCHAUMBURG-THONES-THURN, EUROPEAN PATENT ATTORNEYS iz Miinchena, opremljena je još jedna učionica i to sa slijedećom opremom:

0 rabljeni Targon sustav 31/M500 procesor 68020,9 radna memorija 12 MB,9 procesor za periferiju,9 EO procesor,9 čvrsti disk s po 168 MB, 2 komada,9 jedinica magnetske vrpce 1600/3200 bpi (streamer vrpca),9 terminal 9 komada i9 komunikacijski ormar

312

Uz opisanu opremu donacija je sadržavala i dva osobna računala, jedno s 286, a drugo s 386 procesorom i pisačem “Manesman”.

Tijekom svibnja 1995. godine potpisan je ugovor o suradnji između Fakulteta organizacije i informatike i CTS - IBM Albance. Temelj suradnje je zajednički rad na projektima od obostranog interesa. Za izvođenje projekata, ali i za rad studenata, IBM je isporučio računalski sustav AS 400 s diskovnim proširenjem od 2 GB i modemom za AS 400. Modemom je ostvarena komunikacija s IBM centrima ali je i uspostavljena prva komunikacija prema CARNET-u. Prvi od realiziranih projekata bio je prijevod programskog paketa Office Vision /400 s engleskog na hrvatski jezik. Za potrebe projekta isporučena su i 4 osobna računala za komunikaciju prema AS 400 sustavu s PC platforme.

Veća dinamika zamjene ili pregradnje dotrajale opreme te nabavke nove opreme traje od 1996. godine. Početkom 1996 godine obavljena je pregradnja i proširenje postojećih 26 računala koja su bila ili kod nastavnika u radnim prostorijama ili u dvorani za rad studenata.Računala su tipa AMD386 DX/40 s 4 Mb RAM-a i 80 Mb tvrdimdiskovima, na 8 Mb RAM-a i 540 Mb kapaciteta tvrdih diskova. Bitno je proširena i lokalna mreža računala uvlačenjem kablova u već prije izrađene kanale..

Nadalje, nabavljeno je:

0 26 osobnih računala tipa ADM486 DX/4/100/16 Mb/840 Mb i Intel Pentium/75/32 Mb/1,2 Gb,

0 1 računalo tipa Intel Pentium/133/48 Mb/2,1 Gb koje jeposlužitelj za mrežu tipa Microsoft Network,

0 LCD projektora,0 mrežni laserski pisač HP 5MP i0 skener u boji tipa HP 4c.

Naredno značajnije ulaganje Fakulteta ostvareno je u proljeće1997. godine kada je nabavljeno slijedeće:

0 multimedijalna radna stanica SUN Ultra I 170 E (UltraSparc 167/128 Mb/4 Gb/video kamera),

0 osobno računalo IBM PC 365 (Intel Pentium/200/64 Mb, 9 Gb),

313

0 38 osobnih računala tipa IBM PC 350 (Intel Pentium/166/32Mb/2,4 Gb),

0 4 prijenosna osobna računala tipa AST Ascentia (procesori Intel Pentium 120 i 133 MHz, tvrdi diskovi od 1,2 i 2,1 Gb),

0 LCD projektor tipa InFocus 220V.

Ovu nabavku jednim je dijelom financiralo Ministarstvo znanosti i tehnologije Republike Hrvatske. Po prvi put u Fakultetu je opremljen nastavnički laboratorij s vrlo kvalitetnom opremom, čiji se popis može vidjeti u priloženim shemama.

Ukupna strojna i programska oprema Fakulteta općenito se može grupirati na slijedeći način:

a) strojna oprema - računala i obodni uređaji:

- za potrebe nastave studentima su trenutno na raspolaganju 4 dvorane - laboratoriji s osobnim računalima: 12, 13, 14 i 15. Dvorana 5 trenutno nije u upotrebi budući da je staro računalo VAX 4850 izvan upotrebe. Kao njegova zamjena očekuje se isporuka računala IBM RS/6000 koje će biti poslužitelj za 10-ak terminala; dvorana s računalom IBM AS/400 s operacijskim sustavom OS/400 i 4 terminala (računala IBM PS/2 486),

- za potrebe znanstveno-istraživačkog rada djelatnika Fakulteta gotovo svi nastavnici Fakulteta u svojim kabinetima imaju osobna računala. Karakteristike tih računala su dosta različite budući da su i potrebe nastavnika vrlo različite. Računalo koje je najviše zastupljeno je IBM PC 350 (Intel Pentium 166/32 Mb/2,4 Gb). Tu su još AMD486 DX/4/100/16 Mb/840 Mb te Digital Intel Pentium DX/2/66/16 Mb/540 Mb na raspolaganju su i uređaji kao što su: skener, snimač CD-ova (CD- R), Artpad, TV-video kartica i video rekorder, videokamere za videokonferencije putem lokalne mreže i/ili Intemet-a, itd.

314

dvor

ana

15

Shema l . Shema komponenti strojne podrške za nastavu i znanstveno­istraživački rad u Fakultetu organizacije i informatike (lipanj 1997. god.)

SHEM

A GL

AVNI

H K

OM

PON

ENTI

STR

OJN

E PO

DRŠK

E ZA

NAST

AVU

I ZNA

NS

TV

ENO-

IS

TPAŽ

JVA

ČKI

RAD

U FA

KULT

ETU

ORG

ANIZ

ACIJ

E I I

NFO

RMAT

IKE

U V

AR

AŽD

INU

b) infrastruktura - lokalna mreža računala:

Sve dvorane-laboratoriji s računalima uključene su u lokalnu mrežu Fakulteta. Dekanat, sve veći broj nastavničkih kabineta, biblioteka, računovodstvo i studentska referada također su priključeni u lokalnu mrežu. Na taj način, trenutno se u mreži nalazi gotovo 100 računala.

Lokalna mreža uglavnom je brzine prijenosa podataka od 10 Mbit/s. Nastavnički laboratorij je u mreži brzine od 100 Mbit/s.

Tri su glavna poslužitelja mreže:

1. Intel Pentium/120/32 Mb/2,1 Gb za Novell Netware 4.1 za 100 korisnika,

2. Intel Pentium/133/48 Mb/2,1 Gb za Microsoft Networking,

3. Digital AlphaServer 1000 za Internet (TCP/IP).

Službe Fakulteta, kao što su računovodstvo i referada, imaju svog posebnog poslužitelja za lokalnu mrežu tipa Novell Netware 3.12 za 10 korisnika.

Od 29. studenog 1995. godine Fakultet je, preko svog poslužitelja za Camet/Intemet - računala Digital AlphaServer 1000 (Alpha AXP/200/64 Mb, 4 Gb), priključen i u svjetsku mrežu računala Internet. Svi djelatnici i studenti Fakulteta imaju svoje korisničke račune na tom računalu.

Do kraja 1997. godine Fakultet treba dobiti stalnu vezu prema Sveučilišnom računskom centru (SRCE-u) tipa ATM, brzine od 155 Mbit/s. Na taj način će se zamijeniti privremena i neodgovarajuća veza preko zakupljenog voda i jednog modema od 33.600 bit/s.

316

- jedan Digital AlphaServer 1000 -AlphaAXP/200/64 Mb/4 Gb (Internet poslužitelj - Barok),

- jedan Intel Pentium/133/48 Mb/2 Gb(MS Windows NT 3.51 poslužitelj)

-jedan Intel Pentium/120/32 Mb/2 Gb

FmSMmitelji- jedan 486/0X4/100/8 Mb/540 Mb, ss&- jedan IBM PS/2 486/25/4 Mb/340 Mb - XWindow

radna stanica i poslužitelj za terminale,- jedan V T 100 terminal,- jedan prijenosni LCD projektor,-jedan prijenosni grafoskop,- lokalna mreža računala s 6 priključaka.

,§S$astawa

lNastawa

- s tro jn a o p re m a :3 Intel P e n t iu m /7 5 /3 2 M b /1 ,2 G b ,

15 A M D 4 8 6 /1 0 0 /1 6 M b /8 4 0 M b,1 L C D p ro je k to r i g ra fo sk o p ,

stro jn a 16 ra č u n a la

W in d o w s ,

Nastaira

- s tro jn a o p re m a :1 ra č u n a lo Intel P e n t iu m /1 6 6 /3 2 M b /2 ,5 G b

%WBB&&toanJeM S O ffic e , C o re l P h o to P a in t 5 .0 „

MP©Ž3M& W & & t ■

- s tro jn a o p re m a :12 ra č u n a la Intel 2 8 6 /1 6 /2 M b /8 0 M b ,

- loka ln a m re ž a ra č u n a la (L A N )

S a m o s t a l n i r a d studenata (internet)

- strojna oprema:- radna stanica SUN Ultra 1170 e /167 MHz/

128 Mb/4.0 Gb/Multimedija/Video kamera,- četiri računala IBM PC350/lntel Pentium/166/

32 Mb/2,5 Gb/Multimedija,- dva računala AST Ascentia Pentium/120/

16 Mb/1 Gb, ;- jedno računalo AST Asasj] entium/133/

32 Mb/1,6 Gb/Multim«

- jedan laserski pit Postscript/6 Ml '

- jedan tintni

- jedan videc- jedan digitalni fotoapai- jedan skener u boji Hl*(- jedan snimač CD-ROM-- jedan lomegaZip drive, -jedan Artpad,

5MP/

'mpus C-800, inJet 4c,

(CD-R),

M&sta'mrički

- strojna oprema:1 računalo-poslužitelj IBM RS/6000,

10 terminala tipa VT100,

- programska- operacijski- programski jezic Assembler,

- još uvijek IBM-a (RS 60C

N a s t a v a i s a m o s t a l n i r a d s t u d e n a t a

Shema 2. Raspored strojne i programske opreme po dvoranamaFakulteta

317

c) program ska oprem a:

Djelatnicima i studentima Fakulteta na raspolaganju je različitalicencirana programska oprema.

O peracijski sustavi (abecedni redoslijed):

0 Digital UNIX 4.2d,0 IBM OS/2,0 Linux (Slackware),0 Microsoft DOS 6.2,0 Microsoft Windows 3.1,0 Microsoft Windows 95,0 Microsoft Windows NT Workstation 3.51 i 4.0,0 Microsoft Wind.ows NT Advanced Server 3.51.

Neki od najčešće korištenih razvojnih alata i aplikacija su:

0 IEW (GASE alat),0 Clarion za Windows,0 Guru,0 Microsoft Office 4.3 Professional (Word, Excel, Access,

PowerPoint),0 Microsoft Project 3.0,0 Microsoft Visual Basic 3.0,0 Microsoft Visual C++ 4.2,0 Microsoft Visual J++,0 Oracle Developer/2000,9 itd .4

Osim u razvoj informatičke tehnologije Fakultet je ulagao i u laboratorije ostalih predmeta. Tako je 1973 godine opremljena jedna učionica kao jezični laboratorij. Laboboratorij je opremljen uređajima za

4 Z a o p i s o p r e m a n j a F a k u l t e t a u p e r i o d u 1 9 9 6 i 1 9 9 7 g o d i n e k o r i š t e n j e m a t e r i j a l :

O r e š k i P . : S t r o j n a i p r o g r a m s k a o p r e m a u F a k u l t e t u o r g a n i z a c i j e i i n f o r m a t i k e ,

V a r a ž d i n , l i p a n j 1 9 9 7 .

318

učenje stranih jezika po AVGS metodi. U laboratorij su ugrađena slijedeća pomagala:

0 uređaj Plilips, tip AA32 D2 za audioaktivni rad 32 studenta a sastoji se od 3 master magnetofona, panela za nastavnike, 32 panela za studente i 32 slušalice s mikrofonom,

0 diaprojektor,

0 grafoskop,

0 epidiaskop i dva portabl magnetofona.

Oprema jezičkog laboratorija nekoliko puta je servisirana, ali radi velikog broja studenata trebalo bi je zamijeniti novom - funkcionalnijom. 1993. godine zamijenjena računala iz informatičkog laboratorija servisirana su i postavljena u jezički laboratorij tako da se nastava njemačkog jezika kao i provjera znanja izvodi i pomoću računala.U tu se svrhu koristi 8 računala.

Do 1990. godine koristio se i laboratorij za predmet “Tehnologija s poznavanjem robe”. Laboratorij je bio opremljen s 12 mjesta za izvođenje vježbi kvalitativnih analiza, volumetrijskih, gravimetrijskih optičkih mjerenja te mikroskopskih ispitivanja različitih materijala i roba. Promjenom nastavnog plana i programa, predmet “Tehnologija s poznavanjem robe” nije uvršten u nove planove i programe. Tada je taj prostor prenamijenjen u multimedijski laboratorij za izvođenje vježbi. Taj je laboratorij opremljen:

0 multimedijskim računalom,0 televizorom,0 videorekorderom,0 zvučnicima,0 kazetnim i CD zvučnom linijom s miks pultom,0 projektorom slike s računala Infocus Lite Pro 220.

Za potrebe predmeta “Mikrografija” nabavljen je i korišten mikrofdmski laboratorij opremljen sljedećom mikrografskom opremom:

319

0 kamera ABR 100, Bell-Howell, za snimanje na mikrofilmski svitak,

0 uređaj za razvijanje mikrofishe A6 , PF 1000 Agfa-Gevaert,0 uređaj za dupliciranje mikrofiche, OP 10, Bruning,0 mikročitač za mikrofishe, 321s, Kodak,0 mikročitač za mikrofilm vrpcu, 322 Kodak,0 mikročitač za mikrofishe Primar, Iskra,0 mikročitač univerzalni, Dokumator, DL 5. 2, Zeiss,0 printer 323 m Modul 323 za A4, Kodak.

Oprema se i danas koristi u nastavi za pokazne vježbe iz predmeta “Informacijske i dokumentacijske metode” i "Zaštita informacijskih sustava". Dio mikročitača nalazi se u uporabi ili u radnim prostorima nastavnika ili u čitaonici Fakulteta. Dokumentacija studentske referade i dokumentacija računovodstva Fakulteta, odnosno samo jedan njen dio, također je mikrofilmiran kako bi se olakšalo čuvanje i pohrana tih sadržaja.

Za potrebe izdavačke djelatnosti i umnožavanja na fakultetu postoji kučna tiskara koja je opremljena s:

0 2 komada tiskarskih strojeva za offset tisak Rotaprint RTS,0 uređajem za izradu matrica preslikavanjem, Planokop RG,

Rotaprint,0 uređajem za umnožavanje opnenim matricama, Geha 280

DA,0 uređajem za opto-elektro presnimavanje, Geha 530 E,0 fotokopirnim aparatom za A3 i A4 format i mogućnošću

smanjivanja, Apeco M320,0 aparatom za fotokopiranje fototermičkim postupkom, 3M i

CANON NP6050 fotokopirnim sustavom za masovno umnožavanje i

0 nožem za rezanje papira.

Dio opreme iz kućne tiskare više nije u funkciji radi dotrajalosti i zastarjelosti opreme, a nova tiskarska oprema nije nabavljana. Nabavljena je jedino nova oprema za fotokopiranje.

320

Da bi se ostvarila bolja komunikacija 1996. godine zamijenjena je dotrajala i stara telefonska centrala s telefonskom centralom SIEMENS HICOM 100 koja omogućava korištenje 12 vanjskih linija i 72 interna priključka. Centrala je modularnog tipa pa se može i dograditi. Trenutno se koristi 6 ulaznih linija i 65 internih priključaka.

Sva oprema koju Fakultet više nije koristio donirana je obrazovnim ustanovama u varaždinskoj regiji.

IZVORI:

1. Abramić T., Kirchbaum R.: Razvoj informatike na području Zajednice općina Varaždin, Zbornik radova 5/1981., Fakultet organizacije i informatike Varaždin, Varaždin, 1981., str. 198.

2. Bergstein A.: Radni prostor, nastavna sredstva i oprema u procesu razvoja ekonomskog, organizacijskog i informatičkog studija, Dvadeset godina ekonomskog i organizacijsko-informatičkog studija u Varaždinu, Fakultet organizacije i informatike Varaždin, Varaždin, 1982., str.244.

3. Oreški P.: Strojna i programska oprema u Fakultetu organizacije i informatike, Varaždin, lipanj 1997.

4. Ugovori s poslovnim partnerima i financijsko računovodstvena dokumentacija Fakulteta.

321

Mr. sc. TEODOR ABRAMIĆ, viši predavačDr. sc. STJEPO VOJVODA, docentMr. sc. FRANJO ŽERJAV, voditelj knjižnice

OSTALE DJELATNOSTI

U ovom dijelu razmatraju se djelatnosti Fakulteta koje nisu obrađene ili su samo djelomično obrađene u prethodnim poglavljima. One obuhvaćaju rad knjižnice, rad Centra za informatiku i Centra za permanentno obrazovanje te suradnju s gospodarstvom.

1. Knjižnica

Od 1962. godine, godine osnivanja Više ekonomske škole u Varaždinu, datira početak rada postojeće knjižnice Fakulteta organizacije i informatike. U ovih 35 godina knjižnica se razvijala i rasla zajedno s ustanovom u kojoj je služila kao informacijska podloga u znanstvenom i nastavnom radu. Međutim, knjižnica se razvijala uglavnom u pogledu rasta knjižničkog fonda, prateći pritom u politici nabave transformaciju ustanove od pretežno ekonomskih znanstvenih disciplina (Viša ekonomska škola) prema informacijskim i organizacijskim disciplinama (Fakultet organizacije i informatike).

Po veličini knjižničnog fonda knjižnica FOI ulazi u red srednje velikih zbirki dokumenata. Postojeće stanje fonda izgleda ovako:

0 broj primjeraka knjiga: 2 1.0 0 0

0 naslovi inozemne periodike: 450 naslovi domaće periodike: 20

0 dnevni listovi: 2

0 CD-ROM: 10

Tradicionalne metode i tehnike u obavljanju pojedinih knjižničnih funkcija (klasični autorski i predmetni katalozi i si.), uspostavljeni još 60-tih godina, tek su 1990. godine u pojedinim

323

segmentima (katalogizacija, pretraživanje, posudba) zamijenjene suvremenim automatiziranim postupcima.

Knjižnica FOI smještena je na I. katu južnog dijela zgrade. Raspolaže s 4 prostorije. Dvije prostorije (35 m2) koriste se kao zatvorena spremišta knjiga i periodike, a druge dvije prostorije (57 m2) za obradu, pretraživanje, izdavanje i primanje literature, izlaganje periodike, te obavljanje ostalih knjižničknih funkcija. U sklopu knjižnice postoji i čitaonica površine 67 m2 koja može primiti 25 korisnika. Budući da bi, prema postojećim standardima za visokoškolske znanstvene knjižnice, knjižnici trebalo bar trostruko više prostora, prostorno proširenje knjižnice jedno je od veoma važnih pitanja koje Fakultet mora riješiti što prije.

Knjižnica FOI ima 2 stalno zaposlena radnika, voditelj knjižnice i knjižničar. Uz njih, na poslovima posuđivanja nastavne literature studentima i nekim manipulativnim poslovima, u knjižnici je stalno angažiran jedan student preko Student-servisa.

U svojem radu knjižnica koristi tri osobna računala za automatizaciju nekih knjižničnih funkcija, i to:

1. za pretraživanje knjižničnog fonda i vezu sa Sveučilišnom akademskom mrežom CARNET (i preko nje s Internetom) rabi se računalo IBM-PC 350 Pentium (32 MB RAM, 2,5 GB hard disk, 166 MHz, CD-ROM, Sound Blaster);

2 . za katalogiziran]e i tiskanje kataložnih listića upotrebljava se računalo PC AT-486 (16 MB RAM, 1,6 GB hard disk, 100 MHz);

3. za posudbu knjiga i časopisa rabi se računalo PC AT-386 (1 MB RAM, 40 MB hard disk, 33 MHz).

Knjižnica koristi programski paket CROLIST Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Trenutačno je fond knjižnice koji je obuhvaćen CROLIST-om uključen u lokalnu mrežu FOI, a u skoroj budućnosti uključit će se preko Weba za sve korisnike.

324

2. Centar za informatiku i Centar za permanentno obrazovanje

Za potrebe podrške nastavnom procesu ali i za obrazovanje uz rad te ostvarivanje povoljnijih poslovnih rezultata u Višoj ekonomskoj školi odnosno Fakultetu organizacije i informatike, obavljale su se djelatnosti, najprije u sastavu škole odnosno Fakulteta kao cjeline, a kasnije kao dvije organizacijske jedinice i to:

1. Centar za informatiku,

2. Centar za permanentno obrazovanje.

2.1. Centar za informatiku

Obzirom na nastavne programe, posebno nakon uvođenja "Smjera privredne informatike" 1968. godine te osnivanja Fakulteta organizacije i informatike 1974., osobito nakon uvođenja znanstvenog područja Informacijske znanosti, i uvođenja,novih nastavnih programa, Škola odnosno Fakultet stalno su ulagali u nabavu potrebne informatičke opreme.

Oprema koja se nalazila na Fakultetu, a korištena i za rad Centra prikazana je već dosadašnjom obradom pojedinih tema pa je nema potrebe ovdje ponovno navoditi.

Bez obzira na organizacijske oblike koji su bili u pojedinim periodima, osnovna zadaća ovog dijela Škole odnosno Fakulteta je bila:

0 osigurati informatičku podršku za izvođenje svih oblika nastavnog procesa,

0 osigurati kadrovsku reprodukciju za nastavni proces kao i za daljnji rad Centra,

0 organizirati i izvoditi obradu podataka poslovnih i ostalih procesa u Fakultetu,

0 osigurati kadrovske i materijalne potencijale za pružanje usluga obrade podataka raznim gospodarskim i društvenim subjektima,

325

0 nakon reorganiziranja u organizacijsku jedinicu ostvarivati pozitivne rezultate poslovanja i time doprinositi daljnjem jačanju materijalne osnove Fakulteta.

Svi ovi ciljevi najvećim dijelom bili su ostvarivani, a poseban problem bile su stalne kadrovske promjene. Broj uposlenih u Centru bio je različit u pojedinim periodima a u vrijeme najintenzivnije djelatnosti bilo je 20 uposlenih. Naime, kako je bila jedna od zadaća Centra stvaranje kadrovskog potencijala za nastavu, to se znatan broj uposlenika Centra uključivao na poslijediplomske studije i postepeno prelazio u nastavnu djelatnost. Istovremeno je dolazilo do fluktuacije kadrova i zbog odlaska u nove tvrtke - prvenstveno vlastite. Kako se to dešavalo intenzivnije krajem 80-tih godina to je 1991. godine cjelokupnu djelatnost Centra, zajedno s kadrovima, preuzelo novo osnovano poduzeće "FOING" d.o.o.

Procesi nakon toga prikazani su u zadnjem dijelu ovog teksta gdje se govori o nastajanju, radu i ukidanju ovog pravnog subjekta.

2.2. Centar za permanentno obrazovanje

Djelatnošću permanentnog obrazovanja počela se ova obrazovna institucija baviti pred više od 20 godina, i to za potrebe obrazovanja uz rad iz područja automatizacija obrade podataka radnika Službe društvenog knjigovodstva SR Hrvatske. Međutim, tek nakon formiranja Centra za permanentno obrazovanje kao posebne organizacijske jedinice Fakulteta krajem 1986. godine, ova se djelatnost počela značajnije razvijati.

Kao što je poznato, još je Viša ekonomska škola vodila vrlo intenzivnu aktivnost permanentnog obrazovanja. Ove aktivnosti izvodile su se za potrebe obrazovanja rukovodećeih radnika putem Privredne komore regije Varaždin i za potrebe Službe društvenog knjigovodstva za područje automatizacije obrade podataka. Proces permanentnog obrazovanja bio je veoma intenzivan u periodu od 1970. do 1975.

326

godine, kada je kroz proces obuke prošlo više od tisuću radnika SDK SR Hrvatske, a posebno radnici iz područja platnog prometa.

Prema usvojenoj koncepciji obrazovanja i osposobljavanja kadrova SDK-a uz rad, program je predviđao tri skupine seminara:

0 specijalističke seminare za radnike pripreme i kontrole ulaznih podataka,

0 specijalističke seminare za radnike koji neposredno rade na automatskoj obradi podataka u SDK i

0 seminar za korisnike usluga ERC-a u SDK-a.

Programom obuke detaljno je razrađen plan seminara po vrstama za svaku skupinu zaposlenih u Službi, razrađena je shema obrazovanja kadrova iz oblasti informatike te je koncipiran okvirni program svakog od dvadesetšest različitih seminara.

Pored ovih aktivnosti, organizirano je i izvedeno više specijalističkih seminara na zahtjev pojedinih privrednih organizacija i ustanova u SR Hrvatskoj. U nastavku navodimo neke seminare iz područja informatike koji su izvedeni do kraja 1986. godine:

1. Uvod u informatiku (1981 ) - "Zagrebačka banka",2. Struktura i organizacija podataka (1981) - "Zagrebačka

banka",3. Uvod u informatiku i programiranje (1983) - "Varteks",4. Uvod u informatiku i programiranje (1983) - "Elektra",5. Uvod u mikroračunalo "ORAO" s programiranjem u BASIC-

u - VP 4450 Varaždin 1984,6 . Programiranje u BASIC-u na mikroračunalu "ORAO" za

nastavnike osnovnih škola (1985) - organizator Srednjoškolski centar "Gabriel Santo", Fakultet organizacije i informatike suorganizator.

7. Seminar za stručno i metodičko usavršavanje nastavnika fizike srednjoškolskih ceontara SRH i mogućnosti primjene mikroračunala u nastavi (1986) - organizatori: PPS SRH,

327

Srednjoškolski centar "Gabriel Santo", Fakultet organizacije i informatike suorganizator,

8 . Seminar iz operativnog sistema Delta V (1985),9. Programski jezik Cobol (1985) i (1986),10. Seminar iz mogućnosti primjene programskih alata za

kreiranje baza - "Ultra" i "Mantis" (1986) - u suradnji s "Velebitom" Zagreb,

Izgradnja informacijskog sistema radne organizacije

a) za RO za ceste Varaždin (1984)b) za GK "Zagorje" Varaždin (1984)c) za RO "Oprema" Ludbreg (1984)d) za RO "Autotransport" Varaždin (1985)e) za OOUR "Termika" Novi Marof (1986).

Uz seminare za potrebe SDK, a koji su izvođeni po dugoročnijem programu i utvrđenoj koncepciji, organizirani su i seminari za potrebe gospodarskih subjekata a prema trenutnim zahtjevima i potrebama.

1986. godine formirana je posebna organizacijska jedinica Centar za permanentno obrazovanje.

Početkom 1987. godine angažiran je voditelj Centra s punim radnim vremenom, dok je nešto kasnije zasnovan stalni radni odnos i s radnikom na administrativnim poslovima Centra. U 1989. godini Centar započinje sa stvaranjem stalnog predavačkom kadra i zapošljava prvog radnika s punim radnim vremenom u svojstvu nastavnika.

U razdoblju od 1987. - 1990. godine održano je oko 120 seminara s preko 2.000 polaznika, a u 600 seminarskih dana održano je 4.000 nastavnih sati. Osnovna područja izvođenja seminara bila su:

a) Seminari iz informatike za rukovodeće kadrove u privredi i društvenim djelatnostima

Ovi seminari imali su prvenstveno prezentacijsko-motivacijski karakter sa šest do osam specijalističkih tema koje tretiraju razvoj informatike u svijetu i kod nas, suvremeni pristup izgradnji informacijskih sistema, organizacijske aspekte projektiranja i izgradnje

328

informacijskih sistema, automatizaciju uredskog poslovanja, otpore pri uvođenju informacijske tehnologije i način promocije informatizacije poduzeća, sisteme za podršku u odlučivanju, te podatkovne komunikacije i mreže računala. Seminari su obično trajali dva dana i za njih se pripremio odgovarajući priručnik. Takve seminare Centar je realizirao za Privrednu komoru Karlovac, Varteks, Privrednu komoru Bjelovar, Montmontažu Zagreb i druge.

b) Seminari za rad s osobnim računalom

Pretežan broj održanih seminara bio je na temu rada s osobnim računalom. To su u prvom redu:

0 Uvod u korištenje osobnih računala s operativnim sistemom MS DOS,

0 Alati za unakrsna izračunavanja (LOTUS),0 Alati za uređivanje teksta (WORDSTAR),0 Alati za rad s bazama podataka (dBASE III+),0 Alati za poslovnu grafiku (CHART),0 Programi za konstruiranje i projektiranje pomoću računala

(AUTOCAD),0 Obrada teksta i obrada sloga (VENTURA),0 Integralni alati za obradu podataka (SYMPHONY),0 Lokalne računarske mreže i komunikacije,0 Programski jezici (BASIC, TURBO PASCAL, CLIPPER, C

jezik),0 Prikaz i instruktaža za rad na konkretnim aplikativnim

programskim proizvodima (Materijalno i financijsko poslovanje, Osobni dohoci, Osnovna sredstva, Kadrovska evidencija i drugo).

c) Seminari za rukovodeće radnike za rad s osobnim računalom

Ovi seminari organizirani su za rukovodeće radnike više privrednih organizacija i SDK Hrvatske s ciljem upoznavanja s karakteristikama razvoja i primjene osobnih računala, te svladavanja tehnike rukovanja s osobnim računalom. U okviru seminara razmatrane su karakteristike razvoja suvremenih informacijskih sistema uz primjenu

329

računala, prikaz programskih alata koji se koriste uz pomoć osobnog računala, organizacija uvođenja i poslovni efekti primjene, osobno računalo kao sredstvo komunikacije, načini svladavanja otpora u procesu informatizacije poduzeća, te upoznavanje operativnog sistema osobnog računala.

d) Instruktivni seminari za vodeće informatičke kadrove

Iz ove grupe seminara realizirano je više seminara i to:

0 Ciklus seminara "Razvoj informacijskih sistema" u koji ulaze seminari "Analiza sistema", "Dizajn sistema" i "Metodologija i projektiranje baza podataka". Ovi seminari realizirani su u Bjelovaru, Varaždinu i za potrebe RO CHROMOS Zagreb,

0 Automatizacija uredskog poslovanja (Office Automation),0 Podatkovne komunikacije i mreže računala,0 JUPAK - karakteristike i način korištenja,0 Sistemi za podršku odlučivanju,0 ZIM - softver za relacijske baze podataka i jezik 4. generacije, 0 ORACLE - softver za relacijske baze podataka,0 Operativni sistem UNIX i drugi.

e) Ostali seminari

0 Seminar "Trening prodavača na poslu",0 Tečaj engleskog jezika za informatičare,0 Seminari iz projektiranja organizacije,0 Seminari iz financijske analize,0 Seminari za rad na mikroračunalu ULTRA, ORAO i

PARTNER,0 Seminari iz operativnog sitema DELTA 4850,0 Seminari iz programskih jezika na rad na sistemu DELTA

4850.

Sve navedene seminare u pravilu su realizirali radnici Centra za informatiku i radnici Centra za permanentno obrazovanje, dok je manji dio seminara realiziran s nastavnicima Fakulteta i sa suradnicima iz drugih organizacija.

330

Kako je 1990. godine Hrvatsku zahvatio rat usljed čega čime su djelatnosti ovih organizacijskih jedinica u suradnji s gospodarskim subjektima svedene na minimum, a zakonskim promjenama visokoškolske institucije dovedene u bitno različitu situaciju po pitanju ostvarivanja vlastitih prihoda, to je Fakultet 1991. godine osnovao poduzeće "FOING" d.o.o. koje je preuzelo djelatnosti Centra za informatiku i Centra za poermanentno obrazovanje, osim djelatnosti vezanih za informatičku podršku nastavnih procesa.

Fakultet je kao jedini osnivač za početak rada FOING-a osigurao sva potrebna financijska i materijalna sredstva. Tvrtka "FOING" d.o.o. za informacijski konzalting i inženjering bila je registrirana za slijedeće djelatnosti:

22 - Izdavačka i tiskarska djelatnost,30 - Proizvodnja uredskih strojeva i računala,51 - Trgovina na veliko i posredovanje u trgovini,52.1 - Trgovina malo u nespecijaliziranim prodavaonicama,52.47 - Trgovina na malo knjigama i papirnatom robom,52.48.1- Trg. na malo uredskom opremom i računalima,52.6 - Trgovina na malo izvan prodavaonica,72 - Računalne i srodne aktivnosti,73 - Istraživanje i razvoj,74.8 - Ostale poslovne djelatnosti, d. n.80.42 - Obrazovanje odraslih i ostalo obrazov., d. n.

0 Organiziranje i izvođenje seminara, tečajeva, savjetovanja i simpozija.

0 Informatički inženjering i konzalting i to: projektiranje informacijskih sustava, projektiranje organizacije poduzeća i organizacija i informatizacija poslovanja.

0 Prodaja licencirane programske opreme.

0 Knjigovodstveno računovodstveni poslovi.

Svi djelatnici iz organizacijskih jedinica Centar za informatiku i Centar za permanentno obrazovanje, njih 20, prešli su na rad u "FOING". Tokom razdoblja 1991.-1996. dolazi do stalnog smanjivanja poslovnih aktivnosti te do pada broja zaposlenih. Dio radnika

331

"FOING"-a osnovao je vlastite tvrtke, dok su drugi ispunili uvjete za prijelaz u nastavne aktivnosti. Time je ostvaren važan cilj ovih organizacijskih jedinica, odnosno novo formiranog poduzeća, da uz ostvarivanje pozitivnih poslovnih rezultata budu i rasadnik za obnovu nastavnih kadrova. Kako su u posljednje dvije godine aktivnosti "FOING"-a svedene na minimun to se daljnja egzistencija ovako koncipiranog pravnog subjekta pokazala nepotrebnom, tim više jer Fakultet prema novim zakonskim propisima može obavljati sve poslove iz djelatnosti "FOING"-a, pa se koncem 1997. godine pokrenuo postupak za ukidanje ove pravne osobe.

3. Suradnja s gospodarstvom

Od svojeg osnutka, prvo kao Viša ekonomska škola, a potom kao Fakultet organizacije i informatike Varaždin, ova je ustanova posvećivala primjerenu pozornost suradnji s gospodarstvom u rješavanju raznih gospodarskih problema na području Varaždinske županije i čitave Hrvatske. Oblici te suradnje u tijeku djelovanja Više ekonomske škole obrađeni su u knjizi Viša ekonomska škola Varaždin 1962-1972 (VES, Varaždin, 1972, str. 43-45), a od osnivanja Fakulteta do 1982. godine u monografiji Dvadeset godina ekonomskog i organizacijsko- informatičkog studija u Varaždinu (FOI, Varaždin, 1982, str. 75-83). U ovom će se odjeljku, stoga, razmotriti samo važnije djelatnosti na tom području koje su se ostvarile od 1982. do danas.

U razdoblju od 1982. do 1997. godine veze Fakulteta s gospodarstvom, kao i u ranijim razdobljima, bile su veoma intenzivne. Suradnja s gospodarstvom poglavito se ostvarivala putem izrade projekata i analitičkih studija, u kojima su nastavnici i suradnici Fakulteta razrađivali i oblikovali rješenja za unapređenje i poboljšanje različitih funkcija i djeltanosti u poduzećima. Suradnja se ostvarivala i putem organiziranja i održavanja znanstveno-stručnih skupova posvećenih pojedinim aktualnim gospodarstvenim temama. Projekti i analitičke studije pretežno su se bavili pojedinim informacijskim pitanjima, npr. uvođenjem informacijskih sustava u poduzeća, organizacijom elektroničke obrade podataka, vrednovanjem računalne opreme i si., pitanjima organizacije i vrednovanja rada te unapređenjem pojedinih poslovnih funkcija u poduzećima. Sličnim temema bavili su se

332

i seminari i drugi znanstveno-stručni skupovi koji su organizirani za pojedina poduzeća, skupine poduzeća i čitave gospodarstvene grane. Oni su se poglavito bavili ulogom kadrova u strategiji gospodarskog razvoja, izgradnjom informacijskih sustava te primjenom računala u poduzećima.

Među poduzećima, s kojim je Fakultet ostvario uspješnu poslovnu suradnju, treba naročito spomenuti sljedeće: "Varteks", Varaždin, "Koka", Varaždin, Zadružni kombinat, Novi Marof, bivša Privredna komora regije Varaždin, bivša Zajednica općina Varaždin, Poljoprivredni kombinat Zadar, Zadar, "Velepromet", Visoko, RO Kovinar, Osijek, Komercijalna banka, Zagreb, Lutrija Hrvatske i dr.

Da bi se stekao potpuniji uvid u područja i opseg suradnje s gospodarstvom, navode se, kronološkim redom, važniji projekti, studije i stručni skupovi koje je Fakultet organizirao i proveo radi rješavanja pojedinih gospodarskih problema u poduzećima.

1. Organizacijski i informatički kadrovi u procesu reforme visokog obrazovanja, FOI Varaždin, prosinac 1982.

2. Mr. Teodor Abramić, Smiljko Job, dipl. inž., mr. Radovan Kirchbaum: Analiza ekonomske opravdanosti izgradnje informacijskog sistema i vrednovanje ponuđenih konfiguracija kompjutora za PPK "Koka" Varaždin, FOI Varaždin, rujan 1982.

3. Uloga poslovodnih kadrova u strategiji razvoja, sistemu informiranja i ostvarenja programa stabilizacije, listopad1983., FOI i Privredna komora regije Varaždin, Centar za permanentno usavršavanje poslovodnih kadrova.

4 ***Referati sa seminara: Analiza organizacije SOUR-a, FOI Varaždin, voditelj dr. Dušan Radošević, ožujak 1983.

5. Organizacija funkcije elektroničke obrade podataka u SOUR- u Varteks, voditelj mr. Teodor Abramić, FOI Varaždin, prosinac 1983.

6 . Prijedlog organizacije financijske funkcije u SOUR-u Poljoprivredni komobinat "Zadar" Zadar, FOI Varaždin, svibanj,1983., voditelj: mr. Dinko Vrgoč, dipl. ek.

7. Neke mogućnosti uvođenja i organiziranja propagandne djelatnosti u Varteks - RO Tiskara Varaždin, FOI Varaždin, 1983., autor: dr. Franjo Šulak.

333

8. Mr. Franjo Kuhanec, Mr. Milan Marukić: Organizacija radnih zajednica SlZ-ova društvenih djelatnosti Općine Varaždin, FOI Varaždin, svibanj 1984.

9. Mr. Milan Marukić, dr. Miroslav Žugaj, dr. Milorad Bojanić, mr. Krsto Kero: Sistem vrednovanja rada u TRO "Trgocentar" Čakovec, FOI Varaždin, listopad 1984.

10. Analiza i projekcija samoupravne organizacije razvoja SOUR-a Zadružni kombinat Novi Marof: Samoupravna organizacija i projekcija razvoja SOUR-a, FOI Varaždin, 19 85.

11. ****Referati sa seminara: Uloga i zadaci poslovodnih kadrova u izgradnji informacijskog sistema, planiranju razvoja, projektiranju organizacije i rukovođenju, FOI Varaždin, 1985.

12. Dr. M. Žugaj, mr. Milan Marukić: Problematika popisa i opisa poslova i radnih zadataka za nastavna i znanstveno- nastavna zanimanja (zvanja) u Fakultetu organizacije i informatike, Varaždin, prema jedinstvenoj metodologiji za izradu nomenklature zanimanja, FOI Varaždin, siječanj 1985.

13. Dr. Franjo Kuhanec, mr. Marijan Cingula: Izgradnja objekata u parku prirode Trakošćan: Dogradnja hotela, FOI Varaždin, prosinac 1985.

14. Mr. Juraj Lajtman: Idejni projekt informacijskog sistema odgoja i osnovnog obrazovanja SR Hrvatske, FOI Varaždin, prosinac, 1986.

15. Dr. M. Žugaj: Fiziološke i psihološke osnove studija rada, FOI Varaždin, 1986.

16. Dr. Milan Beuc, dr. Slavko Kapustić: Općenarodna obrana i društvena samozaštita. Program VI/0016: Primjena mikrofilma u osiguranju korištenja i zaštite dokumentacije organizacija udruženog rada u ratnim uvjetima.

17. Mr. Teodor Abramić, Ivica Grabar, mr. Juraj Lajtman: Idejni projekt Informacijskog sistema Privredne komore regije Varaždin, FOI Varaždin, 1986.

18. Opća načela i ograničenja za projektiranje i izradu informacijskog sistema metaloprerađivačke organizacije udruženog rada, FOI Varaždin, prosinac 1987., voditelj: mr. Juraj Lajtman.

334

19. Organizacijski uvjeti razvoja turizma na području Lepoglave i Trakošćana, FOI Varaždin, 1988., voditelj: prof. dr. Boris Zver.

20. Projekt informacijskog podsustava ONO i DSZ "Lutrija Hrvatske”, FOI Varaždin, listopad 1988., voditelj: mr. Vjeran Strahonja.

21. Analiza stanja i razvoja informatičke djelatnosti u Zajednici općina Varaždin, FOI Varaždin, studeni 1988., autori: mr. Teodor Abramić i mr. Mirko Varga.

22. Primjena osobnih računala u poslovodnoj funkciji, FOI Varaždin, 1988., autor: mr. Marijan Cingula.

23. Studija razvoja inforamacijskog sistema SOUR-a "Velepromet" Visoko, FOI Varaždin, 1989., voditelj: Goran Belamarić, dipl. inž. el.

24. Glavni projekt informacijskih podsitema Komercijalne banke Zagreb za poslove s korisnicima društvenih sredstava, FOI Varaždin, listopad 1990., voditelj: mr. Juraj Lajtman.

25. Daljnji razvoj informacijskog sistema Komercijalne banke Zagreb, FOI Varaždin, ožujak 1990., voditelj: mr. Juraj Lajtman.

26. Neki aspekti informatizacije Sveučilišta u Zagrebu, FOI Varaždin, travanj 1990., autori: mr. Teodor Abramić, dr. Velimir Topolovec, dr. Vitomir Grbavac, mr. Antun Brumnić, mr. Vjeran Strahonja.

27. Oblikovanje organizacijske strukture i razvoj informacijskog sistema RO "Kovinar" Osijek, FOI Varaždin, 1990., voditelj: mr. Marijan Cingula.

U vrijeme rata u Hrvatskoj aktivnosti na gospodarskoj suradnji su se odvijale u minimalnom opsegu, a kako je došlo, kao posljedica zakonskih rješenja, i do bitno različitog položaja Fakulteta, to se suradnja s gospodarstvom odvijala preko poduzeća "FOING" d.o.o. Varaždin koje je 1991. godine osnovao Fakultet organizacije i informatike, upravo za djelovanje u ovom području, a što je već spomenuto u prethodnom tekstu.

POPIS DOKTORA EKONOMSKIH ZNANOSTI

1. BORIS ZVER

2. IVAN VA LJAK

3. KRSTO KERO

4. ZV ON K O BRLENIĆ

5. LA D ISLA V M IKO

Proces priprem anja i donošenja sam oupravnih i poslovodnih odluka te njihov utjecaj na rezultate poslovanja OUR-a. Obrana: 24. 12. 1981.

Ekonom ski položaj tekstilne industrije s osvrtom na sam oupravno udruživanje rada i sredstava. Obrana:11. 06. 1987.

Istraživanje i analiza osobne potrošnje dom aćinstava SFRJ pom oću ekonom etrijskih m etoda. Obrana: 13.11. 1990.

Utjecaj planiranja na efikasnost poslovanja poduzeća. Obrana: 5. 12. 1990.

U tjecaji računovodstvenih inform acija i računovodstvene kontrole na rad prodajne funkcije poduzeća. Obrana: 27. 12. 1990.

337

POPIS DOKTORA INFORMACIJSKIH ZNANOSTI

1. FJO D O R RUZIC

2. JOZO M AREVIC

3. K REŠIM IR IZAKO VIC

4. GORAN POPOVIC

5. M IRKO M ALEKOVIC

6. M A RIN A SOUCEK

7. H UGO BIROLA

8. VESN A DUŠAK

9. BEREZIN A M ATOKOVIC

10. D U BRA V K A SKENDER

11. M LA D EN M AUHER

12. SLAVK O VIDOVIC

Inform acijsko- kom unikacijski sistemi u društvenom sistem u inform iranja. Obrana: 5. 05. 1988.

Sistemski pristup izgradnji poslovno- didaktikog centra i optim alne m ogućnosti prim jene obrazovne tehnologije i didaktičke komunikcije. Obrana: 9. 05. 1988.

N aučno- istraživačka i sabiračka djelatnost u m uzejim a i srodnim institucijam a novije historije. Obrana: 12. 09. 1988.

Utjecaj lokalnih glasila na sam oupravnu transform aciju sistem a javnog kom uniciranja u SR Hrvatskoj. Obrana: 3. 10. 1988.

Logički pristup korektnosti form alnih sistem a za zavisnosti u relacijskim bazam a podataka. Obrana: 10. 04. 1989.

M odeliranje inteligentnog inform acijskog bibliotečnog sistema. Obrana: 13. 04. 1989.

Istraživanje m ogućnosti prognoziranja indeksa fizičkog obujm a industrijske priozvodnje u statističkom inform acijskom sistem u SFRJ. Obrana: 12. 05. 1989.

Prim jena višeindeksnih m odela linearnog program iranja na alokaciju transportnih sredstava. Obrana: 30. 06. 1989.

Izrada m odela inform atičkih m etoda za povezivanje podataka o m alignim bolestim a s ekološkim podacim a. Obrana: 21. 12. 1989.

Toerijski i praktični aspekti kom pjuterizacije bibliotečno- inform acijskog sistema. Obrana: 24.01. 1990.

M odel za diskretnu sim ulaciju lučko- transportnog sustava. Obrana: 16. 03. 1990.

O blikovanje baza m odela za pom oć odlučivanju u upravljanju djelotvom ošću inform acijskih sistema. Obrana: 23. 03. 1990.

339

13. IVANJELIC

14. M ARIJAN PIVKA

15. M A RK O GOLUZA

16. Z E L JK A PO ZG A J

17. STEVO RELJIC

18. ZELJKO HUTINSKI

19. PETER KLASINC

20. DUŠAN VERBIC

21. JARO SLA V POLISCUK

22. ALKA KRVAV AC

23. M IROSLAV M AĐARIC

24. M ARIJAN CINGULA

25. ZV ON IM IR SABATI

26. M ILE PAVLIC

M reža m uzeja novije historije za područje Slavonije. Obrana: 19. 04. 1990.

M jerenje kvalitete poslovnih inform acijskih sistem a s kom pjutorskm podrškom . Obrana: 15.06. 1990.

Istraživačko unapređivanje novinarstva i novinskog izdavaštva. Obrana: 11. 07. 1990.

Izgradnja i evaluacija m odela organizacije zaštite podataka u poslovnim inform acijskim sistemima. Obrana: 7. 11. 1990.

D ualizam sistem a inform acija. Obrana: 7. 02.1991.

M odel prim jene m ikrofilm a u zaštiti dokum entacije poduzeća. Obrana: 8. 02. 1991.

M aterijalno varovanje klasičnih in novih nosilcev informcij. Obrana: 15. 04. 1991.

M odel integrirano zasnovanog inform acijskog sistem a za potrebe korisnika zdravstvenih i tehnoloških inform acija. Obrana: 5. 07. 1991.

Prilog m etodologiji razvoja sistem a za podršku odlučivanju i ekspertnih sistema. Obrana: 29. 12.1992.

Utjecaj prezentacije sažetka na razum ijevanje teksta. Obrana: 28. 11. 1991.

Razvoj kom pleksne m etodologije unapređenja kom unikacije korisnika i računala u bolničkim inform acijskim sustavima. Obrana: 18. 02. 1992.

M odel inform acijskog sustava u funkciji planiranja proizvodne organizacije. Obrana: 25.03. 1992.

Standardizacija integracije teksta i slike u stolnom izdavaštvu. Obrana: 11. 06. 1992.

A pstrakcija m etodologije m odeliranja na području projektiranja inform acijskih sustava. Obrana: 1 .07 . 1992.

340

27. B O ŽID A R KLIČEK

28. KRSTE BOGOESKI

29. N IN A LIPLJIN

30. M A RK O SAPUNAR

31. SLOBODAN ELEZOVIĆ

32. VJERA N STRAHONJA

33. STJEPAN M ALOVIĆ

34. JO H N RO B ER T FOX

35. V ESN A KOVAČEVIĆ LAM ZA

36. JUSUF ŠEHANOVIĆ

37. A N TU N KOREN

38. BRANE M ARKIĆ

D inam ika grupnih sustava za podršku odlučivanju s realnim vrem enom i prim ijenjenim m etodam a um jetne inteligencije. Obrana. 27. 07. 1992.

M odel m uzeološke obrade povijesnog razdoblja na prim jeru m uzeološke interpretacije agrarnih odnosa u Skopskoj Kazi od 1839. do 1912. godine. Obrana: 10. 11. 1992.

Studij inform acijskih znanosti na sveučilištim a u Hrvatskoj i Sloveniji: kritčki prikaz i prijedlozi za budući razvoj. Obrana: 3. 12. 1992.

Kontrastivno- anološka analiza inform ativno - političkih em isija H rvatskog radija i lokalnih radio - stanica te njihov utjecaj na razvoj sustava javnog kom uniciranja u Republici Hrvatskoj. Obrana: 9. 06. 1993.

Kom unikološki aspekti u diplom atskoj djelatnosti s osvrtom na faktore utjecaja u stvaranju javnog mišljenja. Obrana: 12. 10. 1993.

Konceptualno m odeliranje područja inform a­cijskog sustava u razvojnom ciklusu program skog sustava. Obrana: 15. 12. 1993.

Im age hrvatskih m edija u svijetu. Obrana: 23. 02. 1994.

Kom unikativna analiza televizijskih ekonom sko- propagandnih poruka. Obrana: 23. 02. 1994.

V aljanost istraživanja javnog m nijenja. Obrana:31. 05. 1994.

Utjecaj inform acijskih tehnologija na razvoj organizacijske strukture ugostiteljske i turističke djelatnosti. Obrana: 21. 11. 1994.

Zaštita inform acija u grafičkoj djelatnosti Hrvatske. Obrana: 11. 05. 1995.

Um jetna inteligencija i ekspertni sustavi u prognoziranju, planiranju i upravljanju. Obrana:17. 05. 1995.

341

39. CRNJAK ĐURO

40. REN A TA M ARINKOVIĆ

41. N IN O SLA V N OVAK

42. K RUNOSLAV ANTOLIS

43. VESNA BOSILJ VUKŠIC

44. KSENIJA SEGOTIC

Tankoslojna penetrirajuća m etoda kao potpuni sustav zaštite inform acija na dokum entim a i vrijednosnim papirima. Obrana: 19. 10. 1995.

Inteligentni inform acijski sustavi u obrazovanju: fikasnost didaktičke i dijagnostičke kmponente. Obrana: 14. 12. 1995.

Kom pjutorizirani inform acijski sustav u funkciji razvoja šumarske djelatnosti - strateški pristup. Obrana: 19. 04. 1996.

Projektiranje integralnog bolničkog inform a­cijskog sustava s m etodologijom integracije ekspertnih sustava. Obrana: 25. 04. 1997.

Grafičko, objektno orijentirano i sim ulacijsko m odeliranje poslovnih procesa. Obrana: 22. 07. 1997.

Višekriterijalni model Obrana: 22. 10. 1997.

upravljanja šumama.

342

POPIS MAGISTARA EKONOMSKIH ZNANOSTI

1. GLAV ICA -JEČM EN ICA BLANKA

2. BU H IN DRAGO

3. SM RTIĆ M ILAN

4. K OLARIĆ JOSIP

5. BEC K M LA D EN

6. N O V A K STJEPAN

7. CIKAČ JOSIP

8. V ARG A M IRKO

9. M U LV AJ PISKAČ DESANKA

10. M U RŠIĆ V LADIM IR

11. D RUŠKO ANTUN

12. CIG LA R VJEK OSLAV

13. L U K IĆ N IK O

14. N O V A K ZVONIM IR

D ogovaranje o osnovam a društvenog plana općine. Obrana: U . 02. 1986.Sam oupravno odlučivanje o instrum entim a financija općih društvenih potreba. Obrana: 23.05. 1986.Prim jena razlom ljeno linearnog program iranja u donošenju odluka. Obrana: 11. 07. 1986.Prim jena Blohm ove m etode u istraživanju pojava m anipulacije inform acija. Obrana: 2. 12. 1986. Inform atički problem i vrednovanja rada radnika radne zajednice. Obrana: 10. 03. 1987.Funkcija m arketinga kao determ inanta kod donošenja odluka za nastup na tržištu zem alja u razvoju, s posebnim osvrtom na izgradnju farmi. Obrana: 8. 05. 1987.Istraživanje organizacije tržišnog poslovanja u industriji nam ještaja SR H rvatske. Obrana: 8. 05.1987.Sim ulacijski modeli u procesim a poslovnog odlučivanja u organizacijam a udruženog rada. Obrana: 1 .06 . 1987.Problem atika provođenja idejne i norm ativne koncepcije inform iranja u praksi organizacija udruženog rada. Obrana: 30. 06. 1987.Prim jena sistem skog pristupa u istraživanju poslovnih sistema. Obrana: 14. 01. 1988. U vjetovanost duhovnih odnosa i razvoja sadašnjim stanjem organizacije u PTT djelatnosti. Obrana: 18 .01. 1988.Uvjeti razvoja telekom unikacija do 2000. godine na području Zajednice općina Varaždin. Obrana: 18 .01 . 1988.Daljnji pravci razvoja sam oupravnog organiziranja SOU R-a M ašinsko metalurški kom binat "Bratstvo" Pucarevo. Obrana: 21. 03.1988.Razvoj proizvodnje oprem e za farm e i m ogućnost njezina transfera. Obrana: 17. 06. 1988.

343

15. POTOCKI STEFICA

16. D V ORSKI STJEPAN

17. M ILJA NO V IĆ ANKICA

18. GRABAR IVAN

19. STANKOVIĆ ČEDOM IR

20. BA K SA IVAN

21. K EKIĆ ČED O M IR

22. Z O R IĆ A N T E

23. DOBRIN IĆ D A M IR

24. M ETLIK O V EC IVICA

25. BRČIĆ RUŽA

26. STRBAD FRANJO

27. PIC EK SLAVKO

28. B IL IĆ IV A N

29. M IHALIĆ BALOG M ARIJANA

M oguća rješenja aktualnih problem a poslovnih banaka s aspekta organizacijsko-ekonom skih odnosa s inozem stvom na konkretnom prim jeru banke "x". Obrana: 27. 06. 1988.Organizacija i razvoj javnog cestovnog prom eta u SR Hrvatskoj s osvrtom na RO "Autotransport" Varaždin. Obrana: 27. 06.1988.O rganizacija planiranja poslovanja u Auto- moto savezu SR Hrvatske kao društvenoj organizaciji. Obrana: 20. 07. 1988.Privredne kom ore i njihov odnos prem a poslovnoj i razvojnoj politici OUR-a. Obrana:16. 09. 1988.M arketing u djelatnostim a osiguranja s osvrtom na Zajednicu osiguranja "Croatia". Obrana: 6.01. 1989.Prilog m etodologiji rasporeda proizvodnih sredstava u industriji. Obrana: 31. 03. 1989. Istraživanje studentskog standarda i njegove orgnaizacije u SR Hrvatskoj. Obrana: 8. 03.1990.Problemi koordinacije odluka u razvoju SOUR- a "M arijan" Split. Obrana: 9. 03. 1990. O rganizacija prom otovnih aktivnosti u PTT saobraćaju. Obrana: 18. 07. 1990.Prilog tipizaciji postavljanja m ikrofilm ske organizacije u poslovnim sistemima. Obrana:20. 12. 1990.Razvojnoistraživački i inventivni rad u poduzećim a općine Varaždin. Obrana: 14. 03.1991.Istraživanje uvjeta i m ogućnosti razvoja građevinarstva u pomorskoj regiji. Obrana: 9.10. 1991.M odel inform acijskog sustava uprave prihoda s osvrtom na općinu Ivanec. Obrana: 21. 04.1992.M odel računovodstvenog inform acijskog sustava kao podloga za donošenje odluka u poduzeću. Obrana: 23. 02. 1993.Inform acijski sustav kao podloga odlučivanju u domeni priprem anja i donošenja odluka u konkretnom poduzeću. Obrana: 15 .01 . 1993.

344

30. FRLETA M LADENKO

31. KOPRIVEC TOM ISLAV

32. D O BRIN IĆ DUŠAN

Planiranje, razvoj i lansiranje konditorskih proizvoda u konkretnom poduzeću. Obrana: 11.05. 1993.Dugoročni plan razvoja trgovine na području M eđim urja do 2000. godine s osvrtom na poduzeće "Trgocentar". Obrana: 3. 06. 1993. K oncepcija i praksa odlučivanja u m arketingu. Obrana: 14. 10. 1993.

345

POPIS MAGISTARA INFORMACIJSKIH ZNANOSTI

1. CATIC M UHAM ED

2. H U SN JA K KATA

3. ŠEHOVIĆ EKREM

4. VUKO M A N O VIĆ JA DRANKA

5. ŠIM IĆ JOSIP

6. N O V A K JASM INKA

7. KARLO IVAN

8. SAPAČ IRENA

9. TERZIĆ M URIS

10. JAKŠIĆ PETA R

11. YASS TALIB A BDUL AM IR

12. KA LOĐERA - PETROVIĆ DOLORES

13. K RA LJETA BISERKA

M eđunarodni jedinstveni sistem šifriranja (EA N -sistem ) i njegova uloga u unapređenju inform acijskog sistem a kolanja i prodaje robe široke potrošnje. Obrana: 25. 06. 1987.

Ispitivanje potreba korisnika znanstvenih inform acija u području strojarskih znanosti. Obrana: 14. 04. 1988.

Prim jena računara u m odelu kontroliranog izlučivanja soli. Obrana: 20. 09. 1988.

M odel praćenja upisa studenata i odlučivanja u sistem u usm jerenog obrazovanja. Obrana: 10.10. 1988.

M odel optim iranja na prim jeru proračuna jam skih mreža. Obrana: 21. 11. 1988.

O nekim aspektim a interakcije čovjek- kom pjutor u projektiranju i izgradnji inform acijskih sistema. Obrana: 27. 12. 1988.

Inform acija, podloga za odlučivanje u delegatskom sistem u usm jerenog obrazovanja SR Hrvatske. Obrana: 17. 01. 1989.

M odel regionalnog bibliotečno - inform acijskog sistema. Obrana: 18. 05. 1989

Analiza inform acionih sistem a pom oću ISAC metode. Obrana: 11. 07. 1989.

Ekspertni sistem za vođenje rada kom pjutorskog sistema. Obrana: 13. 07. 1989.

Sistem masovnih kom unikacija u arapskom svijetu. Obrana: 17. 07. 1989.

V ojnonaučna literatura, posebno publikacije JNA u procesu kom unikacije vojnonaučnih inform acija. Obrana: 26. 10. 1989.

Upravljački inform acijski sistem za potrebe geološke djelatnosti. Obrana: 14. 12. 1989.

347

14. SAPUNAR M ARK O

15. BAKIĆ M ILE

16. ERŽIŠN IK DAVORIN

17. ŠIM OVIĆ V LADIM IR

18. GELB ZLATA N

19. KOŠIĆ TOM ISLAV

20. JO K IĆ M ARIJA

21. M ERKAŠ ZVONKO

22. HLUPIĆ VLATKA

23. PERU NO V IĆ NEVEN K A

24. M IHOVILIĆ IVANKA

25. BRČIĆ M IRO

26. ZRIN JK A PERUŠKO ČU LEK

M odel razvoja radio- difuzije u SR Hrvatskoj (u svjetlu razvoja radio- difuzije u Jugoslaviji i svijetu). Obrana: 27. 12. 1989.

V alorizacija arhivske građe forum a i organa SK Crne Gore. Obrana: 19. 01. 1990.

Odabiranje konvencionalne registraturne građe u SRH danas. Obrana: 19. 01. 1990.

M odel projektiranja program ske podrške bibliotečno- inform acijskog sistem a. Obrana: 19. 04. 1990.

Analiza vizualne kom unikacije na prim jeru TV prijenosa svečanih otvaranja sportskih igara. Obrana: 23. 05. 1990.

Grafička priprem a novinskog teksta računalom . Obrana: 24. 05. 1990.

Inform ativna vrijednost radova iz oblasti biom edicine na slavenskim jezicim a zastupljenih u datoteci medicine. Obrana: 7. 07.1990.

Koncepcija baze podataka korisnika društvenih sredstava. Obrana: 5. 09. 1990.

Sim ulacijsko m odeliranje sistem a za obradu kom unalnog otpada. Obrana: 2. 11. 1990.

Principi nabavne politike u univerzitetskim bibliotekam a sa osvrtom na biblioteke u SR Srbiji. Obrana: 5. 11.1990.

Kom uniciranje u kriznoj situaciji na prim jeru nesreće u Čem obilu. Obrana: 8. 11. 1990.

Kom parativna analiza kom unikacijske vrijednosti TV dnevnika (Beograd, Zagreb, Ljubljana). Obrana: 20. 12. 1990.

M eđunarodni protok inform acija - studija slučaja djelotvornosti kom unikacijskog sistema: POOL novinskih agencija nesvrstanih zemalja. Obrana: 20. 12. 1990.

348

27. SVARC JA DRANKA

28. TA NTA IVAN

29. JU K IC A DAM IR

30. ERCEG SARAJČIĆ GORD AN A

31. K O STJUK KARLA

32. M A RK O V AC BORIS

33. FO R A IIŠT V A N

34. M IHALIĆ M ARINA

35. N IK O LIĆ ALEKSANDRA

36. STR U GA R IVAN

37. M ALOVIĆ STJEPAN

38. SABLJA K LJILJANA

39. M A JCEN V JEKOSLAV

Prim jena m etoda m arketinga na znanstveno - tehnološke inform acije. Obrana: 20. 12. 1990.

Utjecaj društveno - ekonom ske krize na profil dnevne štampe. Obrana: 26. 12. 1990.

M jesto i značaj odnosa s javnošću u marketing koncepciji poslovanja. Obrana: 3. 01. 1991.

M em orijalni centar "Josip Broz Tito" - nastanak i perspektive. Obrana: 7. 02. 1991.

U napređenje sistem a znanstvenih i tehnoloških inform acija u industrijskoj organizaciji s aspekta korisnika inform acija. Obrana: 14. 03. 1991.

Razvoj integralnog inform acijskog sistem a u izdavačkoj djelatnosti na prim jeru poduzeća "Školska knjiga" Zagreb. Obrana: 16. 03. 1991.

Optim alizacija eksploatacije računarskogsistem a korištenjem program skih pomagala. Obrana: 11. 04. 1991.

Strategija transform acije biblioteka u m odem e kom unikacjiske organizacije (na prim jeru Nacionalne i sveučilišne biblioteke u Zagrebu). Obrana: 9. 05. 1991.

Analiza sistem a znanstveno - tehničkog inform iranja sa stanovišta proširenih m ogućnosti disem inacije znanja. Obrana: 26. 06. 1991.

Inform acijski sistem i za industriju u srednjim i malim poduzećim a. Obrana: 10. 10. 1991.

Kom unikološki aspekti kom pjuterizacije dnevne redakcije kao temelj dem okratizacije odnosa na prim jeru V ečernjeg lista. Obrana: 13. 11. 1991.

M jesto i uloga bibliotekara - inform atora u procesu liječenja čitanjem. Obrana: 21. 11.1991.

Filmske novine i časopisi u Hrvatskoj u razdoblju do 1941. godine. Obrana: 13. 02.1992.

349

40. SRDOC - K ONESTRA INES

41. LO W ZO RA N

42. M A TELJAN VLADIM IR

43. ČRNJAK ĐURO

44. OREŠKI PREDRAG

45. VUKM IRO V IĆ SLAVOM IR

46. M ERDŽANIĆ M LADENKA

47. KOCELJEIV Ć - N ESEK ZDENKA

48. D RA GOJEVIĆ N A TA ŠA

49. ILEV A RADIĆA

50. PAV LIČEK VIDA

51. M A H EČIĆ ZVONIM IR

Razvoj inform acijskih značajki novinskih oglasa i reklam a u Riječkom tisku na talijanskom jeziku. Obrana: 14. 02. 1992.

K om parativna analiza prim jene strateškog planiranja inform acijskih sistema. Obrana: 18.02. 1992.

U potreba m atričnog prikaza u postupku dobivanja grafa skupa funkcijskih ovisnosti i m odifikacija Bernsteinovog algoritm a za norm alizaciju sintezom. Obrana: 25. 03. 1992.

M odel zaštite inform acija na osobnim dokum entim a i vrijednosnim papirim a. Obrana:26. 03. 1992.

Ocjenjivanje kvalitete aplikativne program ske kom ponente inform acijskih sustava. Obrana: 2.04. 1992.

Razvoj m odela inform acijsko - kom unikacijskog sustava u turizm u na prim jeru R iječke regije. Obrana: 7. 04. 1992.

M atične knjige Rijeke kao izvor inform acija. Obrana: 7. 04. 1992.

Inform atizacija bankovnog sustava prim jerena svakodnevnim potrebam a građana. Obrana: 13.05. 1992.

A naliza bibliografije "Svjetska književnost u hrvatskim prijevodim a (1945 -1985.)". Obrana: 14. 05. 1992.

O rganizacija obrade m eteoroloških podataka - sadašnje stanje i perspektive. Obrana: 12. 06.1992.

G rađa sindikata i N F/SSRN na području kotara Varaždin od njihova form iranja do 1965. godine. Obrana: 7. 07. 1992.

Pretpostavke izgradnje pravno - inform acijskog sustava u ustavnom sudstvu. Obrana: 10. 07.1992.

350

52. K ERM EK D RAGUTIN

53. KO DILA ČEŠNOVAR NADA

54. K RN JA IĆ ANA

55. RAD O ŠEV IĆ IVAN

56. KOŽIĆ JASM INKA

57. VU JIĆ ŽARKA

58. KLJU ČA RIĆ M ARIJAN

59. SLIVAR ZLATKO

60. ČAPKO ZVONKO

61. STOŠIĆ SNJEŽANA

62. JA N DRIĆ KSENIJA

63. ČEBOTA REV ANDREJ

64. A M BROŽIĆ M ELITA

65. M O ŽE SNJEŽANA

Objektno orijentirani pristup izgradnji softvvarea. Obrana: 10. 07. 1992.

Relevantnost fondova centralne tehničke knjižnice s obzirom na potrebe korisnika. Obrana: 14. 07. 1992.

BSO - Opća shem a za razvrstavanje. Obrana:14. 07. 1992.

M odel kadrovskog upravljačko - inform acijskog sustava za vojnu organizaciju. Obrana: 27. 10.1992.

Selekcija i evaluacija tekućih periodičkih publikacija iz područja industrijsko bilje, korištenjem m etode m aksim alni faktor utjecaja. Obrana: 28. 10. 1992.

Razvoj i budućnost um jetničkih m uzeja u Zagrebu. Obrana: 2. 11. 1992.

Prim jena ekspertnih sustava u procesu poslovnog odlučivanja. Obrana: 12. 11. 1992.

Utjecaj inform acijske tehnologije na društveni i privredni razvoj s posebnim osvrtom na Republiku Hrvatsku. Obrana: 14. 01. 1993.

Oblikovanje m odela ocjenjivanja alata za izgradnju ekspertnih sustava. Obrana: 4. 03.1993.

A utom atsko crtanje dijagram a entiteti - veze. Obrana: 22. 01. 1993.

O ptim iziranje inform acijskog sustva usklađivanjem različitih inform acijskih sustava baza podataka. Obrana: 22. 01. 1993.

Statistička građa O gulinske krajiške pukovnije (1746. -1873.) kao povijesni izvor. Obrana: 5. 04. 1993.

M odel bibliotečno - inform acijskog sustava Ljubljanskog sveučilišta. Obrana: 18. 02. 1993.

Tribina u funkciji m arketinškog program a narodnih knjižnica. Obrana: 19. 04. 1993.

351

66. LEPO G LAV EC DRAGA

67. ŠTIM AC ŽELJKO

68. BORAC SLAVKO

69. SESTAN IVAN

70. VESN A BOSILJ VUKŠIĆ

71. VA RO ŠA N EC ŠKARIĆ G ORD AN A

72. VLAJO RADM ILA

73. BUCEVIC -SANVIN CETI LO REN KA

74. ŠIPEK JOSIP

75. K O LESN IK LJILJAN A

76. GOSPODARIO M ILJENKO

77. M IOC DARKA

78. SIM IC KRSTULOVIC FILI

79. M EN C IG ER M ILOM IR

80. PEČKO M LEKUS HELENA

Istraživanje m odela informacij sko- kom unikacijskog sustava s m otrišta potreba odlaganja, čuvanja i zaštite dokum entacije. Obrana: 31. 03. 1993.

U poredna analiza nekih m odela projektiranja inform acijskih sustava. Obrana: 31. 03. 1993.

Shem a relacijske baze podataka odgojno - obrazovnog procesa u srednjoj školi. Obrana: 1.04. 1993.

M odel etnografske zbirke na prim jeru dvorca Veliki Tabor. Obrana: 5. 04. 1993.

Objektno orijenitrani modeli podataka. Obrana:11 .05. 1993.

D inam ika konotacijskih vrijednosti tem eljnih političkih pojmova. Obrana: 29. 05. 1993.

U loga neform alnog kom uniciranja u proizvodnoj organizaciji (na prim jeru Tvornice duhana Zagreb). Obrana: 9. 06. 1993.

Društveno vrijedna knjiga i njeno značenje u knjižničkoj djelatnosti. Obrana: 9. 06. 1993.

Analiza uloge inform acijskih tehnologija na izvedbu nastave. Obrana: 22. 007. 1993.

Inform atizacija muzejske djelatnosti u funkciji m uzejskog predm eta. Obrana: 18. 10. 1993.

U pravljanje inform atičkom djelatnošću u poslovnim sistemima. Obrana: 26. 10. 1993.

M odel prostornog inform acijskog sistem a geokodiranih podataka s grafikčkom interpretacijom . Obrana: 20. 12. 1993.

Sim ulacijski model prom etne organizacije po metodi sustavne dinamike. Obrana: 14. 02.1994.

Oblikovanje nastavnog softvera u osnovnom školstvu. Obrana: 17. 02. 1994.

Evaluacija zbirki bibliotečne građe s područja kem ije s obzirom na jez ik publike. Obrana: 17.02. 1994.

352

81. IVA N O VIĆ M ARIJA

82. RY B A K BUDIĆ ELIZA BETA

83. PAV A SO V IĆ SLOBODAN

84. M ARIĆ DA VO R

85. BO ŽIĆEV M ARIJA

86. PETROŠEV IĆ EVICA

87. KARIN IVAN

88. M ED IĆ IRENA

89. N IK O LO VSK A SLAVICA

90. K O LA REV IĆ -KOVAČIĆ RUŽICA

91. K LARIĆ V LASTA

92. ISTER - TEŽAK ANICA

93. PETEK M ARIJA

94. ZEKIĆ M ARIJANA

Odnos adolescenata prem a fondu narodne knjižnice. Obrana: 19. 02. 1994.

Identifikacija područja grafičke tehnologije u formalnoj i neformalnoj kom unikaciji. Obrana: 19. 02. 1994.

M odeliranje geografskih inform acijskih sustava. Obrana: 22. 02. 1994

M ediji i izbori na prim jeru "Slobodne Dalm acije", "N ovog vjesnika" i "Večernjeg lista" u izbornoj kam panji 1992. godine u Hrvatskoj. Obrana: 14. 04. 1994.

Upravljanje bankovnim inform acijskim sustavom. Obrana: 25. 04. 1994.

Inform acijski sustav za podršku strateškom m enedžm entu. Obrana: 25. 04. 1994.

Suvrem ena obilježja odnosa stanja i potreba inform atizacije dokum entalistike i nastavnih procesa u osnovnom školstvu. Obrana: 13. 04.1994.

Zaštita pisane baštine u Nacionalnoj i sveučilišnoj biblioteci. Obrana: 12. 04. 1994.

Razvoj arhivske službe u M akedoniji. Obrana:22. 04. 1994.

Povijest biblioteke A rhiva Hrvatske i njena uloga u suvrem enim inform acijskim sistemima. Obrana: 22. 04. 1994.

Odnosi s javnošću i turizam u afirm aciji kulturne baštine. Obrana: 6. 06. 1994,

Optičko raspoznavanje znakova u računalom podržanom uredskom poslovanju. Obrana: 18.07. 1994.

Vrednovanje kataloga u Centralnoj tehničkoj knjižnici u Ljubljani. Obrana: 24. 11. 1994.

M eta - model integralnog sustava za podršku odlučivanju u poduzeću. Obrana: 13. 02. 1995.

353

95. H O FM A N JOSIP

96. EL- SAYED HU SEIN

97. RO V ŠN IK BORUT

98. BUBAŠ GORAN

99. PON G RA C ZV ON IM IR

100. DRAGOJEVIĆ SANJIN

101. T IC A M IL K A

102. KOZINA M ELITA

103. PAVLAKOVIĆ SANJA

104. TA BA K PERO

105. PETR IC JASNA

106. JERG O V IĆ BLANKA

107. STAREŠINČIĆ DIJANA

108. PLEŠA VESNA

109. IVANUŠ RHEA SILVIJA

Grupno odlučivanje i kom uniciranje. Obrana:17. 03. 1995.

M etode i tehnike integracije ekspertnih sustava za upravljanje bazam a podataka. Obrana: 24. 03. 1995.

Evaluacija m uzejskih izložbi. Obrana: 29. 03. 1995.

Konstrukcija upitnika za m jerenje vještina interpersonalne kom unikacije. Obrana: 5. 04. 1995.

Izrada i ispitivanje eđukativnosti program a i igračaka upravljanih računalom. Obrana: 4. 05.1995.

Kulturne, društvene i tehničke odrednice oblikovanja sustava kulturnih inormacija. Obrana: 6. 05. 1995.

Uzorci označavanja književnih vrsta u narodnoj knjižnici. Obrana: 6. 05. 1995.

Taksonom ija inform acijskih sustava za potporu procesu poslovnog odlučivanja. Obrana: 21. 06.1995.

V rednovanje bibliotečne program ske podrške. Obrana: 14. 07. 1995.

Utjecaj inform acijske tehnologije na supstituciju prijevoda. Obrana: 20. 09. 1995.

Pristup evaluaciji i selekciji časopisa za područje političkih znanosti. Obrana: 21. 09.1995.

Kom unikacijska kultura hrvatskih novinara. Obrana: 23. 11. 1995.

Oblikovanje ekspertnog sustava za planiranje željezničkog prometa. Obrana: 17. 11. 1995.

U spješnost inform acijskih tehnologija u uredskom poslovanju. Obrana: 16. 11. 1995.

Fotografske zbirke u Zgrebačkim m uzejim a. Obrana: 13. 03. 1996

354

110. KAVČIĆ ČOLIĆ ALENK A

111. BROZOVIĆ M AJA

112. M U ČA LO M ARINA

113. DRA ŽENO V IĆ DARKO

114. ŠIRANOVIĆ ŽELJKO

115. RADOŠEVIĆ SENKA

116. PUĐA TANJA

117. GRUJIĆ CUKON ORNELA

118. ŠABEC - TISAJ M ILENA

119. TEŽAK NENAD

120. JU RK O V IĆ M ATO

121. V RAN IĆ FRANJO

122. K RČ M A R TOM ISLAV

123. O R EŠK l STJEPAN

Prestrukturiranje specijalne biblioteke u m odernu inform acijsku službu. Obrana: 18. 04.1996.

Prim jena inform acije u procesu transform acije originala u reprodukciju digitalnim tiskom. Obrana: 20. 06. 1996.

Utjecaj kom unikacijskih obilježja javn ih ličnosti na reagiranje TV gledateljstva. Obrana: 16. 07.1996.

V alidacija m etoda analize novinske stranice. Obrana: 16. 07. 1996.

M odel ekspertnog sustava za izbor alata u nastavi tehnološkog procesa. Obrana: 19. 12.1996.

Inform acijski model vrednovanja eksperim enta. Obrana: 11. 02. 1997.

M odel autom atizacije uredskog poslovanja projektnog biroa dioničkog drušva "Cesta" Varaždin. Obrana: 6. 02. 1997.

M odel praćenja inform acija o korisniku zdravstvene zaštite. Obrana: 13. 03. 1997.

Princip validacije autom atiziranih sustava. Obrana: 27. 02. 1997.

Razvoj inform acijskih sustava podržanih IBM osobnim računalim a. Obrana: 11. 04. 1997.

Kom unikologijsko oblikovanje program a vizualnih kom unikacija na Grafičkom fakultetu u Zagrebu. Obrana: 12. 03. 1997.

M odel inform acijske funkcije složenih organizacijskih sustava. Obrana: 21. 03. 1997.

W O RLD W ID E W EB kao novi medij za obavještavanje javnosti o znanosti. Obrana: 20.03. 1997.

Reinžnjerstvo bankarskog inform acijskog sustava. Obrana: 11. 04. 1997.

355

124. L E SIC A M E Z A K JASM INKA

125. GRA BA RIĆ ŽELIM IR

126. GOGIĆ N A DA

127. L A Z IĆ N A D A

128. BEG ED IN M ARIJAN

129. STOJANOVSKI JA D RA N KA

130. ČEBEC BOJAN

131. B O B A N V E L IM IR

U sporedna analiza korištenja m ultim edijskih alata pri izradi edukativne aplikacije. Obrana:19. 04. 1997.

Generiranje linijskih kodova u boji i neke m ogućnosti korištenja u inform acijskim sustavima. Obrana: 15. 05. 1997.

M ogući razvitak inform acijskih sustava i očekivani utjecaj na poslovanje gospodarstva Županije karlovačke. Obrana: 10. 06. 1997.

BSP i SDM m etodologija u projektiranju inform acijskog podsustava Plivine proizvodnje. Obrana: 11 .06. 1997.

M jerenje razine zrelosti inform acijskog sustava banke. Obrana: 11. 06. 1997.

Virtualne knjižnice, prim jer prirodoslovlja u republici Hrvatskoj. Obrana: 15. 07. 1997.

D oprinos program ske podrške za inform atizaciju uredskog poslovanja povećanju učinkovitosti rada stručnjaka. Obrana: 15. 07.1997.

Razum ijevanje društveno-političkih izraza kod učenika završnih razreda srednjeg usm jerenog obrazovanja u Zagrebu. Obrana: 2. 10. 1997.

356

POPIS DIPLOMIRANIH STUDENATA VI/1 STUPNJA STUDIJA

1982. godina

1. BAČI ZLATKO 28. M A RK U LIN V IŠN JA2. BA R ILA R STJEPAN 29. M A RTIN EC BISERKA3. BELOVIĆ GORDANA 30. M A ŠIN O VIĆ DANICA4. BENOTIĆ ROZA 31. M A TIJAŠEC M A RICA5. BIČANIĆ ZLATKO 32. M LIKA N BISER K A6. BLAŽI N ADA 33. M UŽA N IK O LA7. BOŽIĆ NIKOLA 34. N O V A K IVAN8. CEPA NEC M ARIJA 35. N O VA K O V IĆ M ILKA9. ČOVIĆ DANICA 36. OJKIĆ DRA G ICA10. ČU RAK ĆELIJA 37. OLJAČA M A RK O11. GA ŠPAR KATICA 38. PAEŽ M ARICA12. GJU REK ANKICA 39. POD BO JEC STJEPAN13. GJU RIN GJURGJICA 40. POD O REŠKI M A RIJA14. H O RV AT JASEN KA 41. POSAVEC STANKO15. IVA ŠTIN O VIĆ GORDANA 42. RAJŠIĆ D RA GAN16. JO K A JA DRANKA 43. RIBIĆ BLA ŽENK A17. JO V AN O V IĆ LJLJANA 44. SARAJA SLA V ICA18. KADIĆ M IRJANA 45. SEKEREŠ TERICA19. KARAKAŠ ABID 46. SLIVAR JA SN A20. KIŠ FRANJO 47. ŠALAM UN ZLATA21. KIŠ SARA 48. ŠIM UNK OVIĆ KATARINA22. K LASTA ŽELJKO 49. TO M IĆ BOŽO23. KOTARAC DAVORIN 50. VRABEC V LA D IM IR24. LAZAREVIĆ ŽIVAN 51. VU GRIN EC BISERKA25. LEVA ČIĆ JA SM INKA 52. V U KO BR A T M LADEN26. M A LEKIN U ŠIĆ ANTO 53. ŽUGEC AN KICA27. M A RČETIĆ SLOBODAN

1983. GODINA

1. ANTIĆ ZDRAVKO 8. BA RUN N EV EN K A2. AN TO LK O VIĆ IVANKA 9. BASAČ FRANJO3. BA BIĆ HASAN 10. BEDEKOVIĆ KATARIN A4. BA H U NEK ŠTEFICA 11. BEHIN M ARIJAN5. BALAŠ V ERONIKA 12. BELO ŠEV IĆ SPOM ENKA6. BALIN JULIJANA 13. BELOŠEVIĆ ZDENKA7. BA N M ARIO 14. BER ZVONIM IR

357

15. BILIĆ LJILJANA 61. GRGEČ RA DOVAN16. BILO BRK ANA 62. HIŽAK IVAN17. BIONDIĆ N ADA 63. HINIĆ RADM ILA18. BLEČIĆ LADISLAV 64. HORAK M A RIJA19. BOBINAC LJILJANA 65. H ORVAT ŽELJKA20. BO RUSEVIĆ A LEKSANDAR 66. H O RV AT ANKICA21. BRA INOVIĆ NIK O LA 67. HRASTIĆ IVANKA22. BRATKO K ARM EN 68. H R G JA D R A N K A23. BRDAR SLAV A 69. HUSINEC VESN A24. BREGOVIĆ ŽELJKO 70. HUSN JA K M A RIJA25. BRO ZO V IĆ NADA 71. HUZJAK DARKO26. BU ĆAN DUŠANKA 72. IVANKOVIĆ VERICA27. BUKO VČAN ANA 73. JADANIĆ VERA28. BUKVIĆ ZVONKO 74. JAGARINEC JU LIJAN A29. BU TIGA N M ILA 75. JAGETIĆ DRAG UTIN30. CA FUK IVAN 76. JAKOPOVIĆ NEV EN K A31. CIG ANOVIĆ BRANKA 77. JAKUPEC IGNA C ZVONKO32. C IN G ESA R M A RIJA 78. JALŠIĆ M IRJANA33. CM UK SLAV A 79. JANĐEL RU ŽICA34. C RNKOVIĆ JOSIP 80. JURKOVIĆ BORIS35. CU LU CK I ZDRAVKA 81. K A C U N JA D R A N K A36. CURIŠ A NICA 82. KARAN M ILORAD37. CVIJANOVIĆ JELENA 83. KARLO VIĆ BOŽICA38. ČA M PA RA OM ER 84. KARTUS W ILHELM39. ČA V A R DRAGO 85. KATANČIĆ M A RIJA40. ČIPĆIĆ VESNA 86. KELEČIĆ ANKA41. ČIZM A K M ARIO 87. KERETIĆ ZDRAV KA42. ČOKONAJ BRANKA 88. KIŠ JOSIP43. ČOVIĆ KARLO 89. KIŠAK ŠTEFANIJA44. ĆURČIĆ M ILAN 90. KLASIČEK STJEPAN45. DEBELEC M A RIJA 91. KOSIJER LJUBICA46. DOKO ANTE 92. KOSM AČ ZLATKO47. DOREŠIĆ ZLATA 93. KOSTANJEVEC NIK O LA48. DRAGIĆ BOŽO 94. KOVAČ JOSIP49. DRUŽIĆ KOLJA 95. KOVAČEK KRU N OSLA VA50. DU GO REPEC ALOJZIJE 96. K OVAČIĆ BRANKO51. DV ORSK I ZVONK O 97. K OVAČIĆ JOSIP52. FANUKO ANTUN 98. K OVAČIĆ M ARKO53. FEREK SLAVKO 99. KOZJAK JO SIP54. FRIŠČIĆ G ROZD ANA 100. K RAJCAR V LASTA55. GALINEC JOSIP 101. KRALJ DAM IR56. GA ŠPARO VIĆ M ILAN 102. KRALJIĆ N ADA57. G AZDIĆ M ILENA 103. KRIŠTOFIĆ RUŽICA58. GILJA M A RICA 104. KRK AC SLAVICA59. G OM BOC ANA 105. KRULIĆ LJILJANA60. GREGORINČIĆ M ILIVOJ 106. KUM RIĆ M ARIJA

358

107. KUPEC KATA108. KUZM IĆ VESNA109. LA NG ER BRANIM IR110. LEICH KLARA111. LO N Č A R ŠTEFICA112. LO V R A K DUŠANKA113. M A RČEC ROZA LIJA114. M A RČEC RUŽA115. M ARIČIĆ DAVOR1N116. M ARIČIĆ ZORAN117. M A RK O V IĆ ŽELJKO118. M A RK O V IĆ JOVAN119. M ATA NIĆ M IRJANA120. M ATK OVIĆ M IRICA121. M A TU LIĆ ĐURĐA122. M A TU LIĆ ZLATKO123. M EN IČA NIN PERO124. M ESARIĆ N ADA125. M EŠTRIĆ LJILJANA126. M EŠTRIĆ V LAD IM IR127. M IHELIĆ EM ICA128. M IK LA U ŽIĆ BOŽICA129. M IK U LIN JA K BERNA RDA130. M ILIČEV IĆ ANKICA131. M ILJA N NADA132. M O H ORIĆ LJERKA133. M OJZEŠ M ILAN134. M O ŠK O N VESNA135. M U D RIN JA K DAM IR136. M USTAČ M ARIJA137. N A RA N Č IĆ DRAGAN138. N O V A K M ARIJAN139. O BADIĆ M LADEN140. ORLIĆ RANKO141. PAJTA K ŽELJKO142. PAVIČIĆ FILIP143. PAV LIČEV IĆ N ADA144. PEH A RD A PREDRAG145. PER K OV IĆ ANĐELKA146. PEŠIĆ BOŽENA147. PEŠU T NEDJELJKO148. PETEK JELKA149. PETRAŠ LJERKA150. PIN TA R ŽELJKA151. POKOS IVANKA152. PO M O R SNEŽANA

153. PONGRAC N ADA154. PORKOLAB BER NA R DA155. POSAVEC KORN ELIJA156. RADANOVIĆ ANA157. RADEK LJILJANA158. RA D IKO V IĆ ZDRAVKO159. RADOŠ DRA GO160. RA D U LOV IĆ JELENA161. RA D U LOV IĆ KSEN IJA162. RAVLIĆ M IRO SLA V163. RIBIĆ VESNA164. RO ŽM A RIĆ M A RIJA165. ROŠČIĆ ŽELJKO166. RUDIĆ D RA G IC A167. SABOLIĆ B O ŽID A R168. SAKAČ ŠTEFICA169. SAKAČ STJEPAN170. SAM IR M A H M U D

N W EK ATI171. SESTRIĆ BERISLAV172. SEVER D A RIN K A173. SITAR BER NA R DA174. SLU K A N M IRA175. SM RTIĆ V LA D IM IR176. SOKOL N EVEN K A177. STANKOVIĆ SLAVICA178. STARČEVIĆ RATKO179. STEVIĆ ILIJA180. STOISAVLJEIVĆ A NKA181. STO ISAVLJEVIĆ RADE182. STOJČEVIĆ JOVAN183. ŠAM EC LJILJAN A184. ŠAV O R VERIGA185. ŠIM EK M ILICA186. ŠOIĆ VLADO187. ŠOKIĆ M ATO188. ŠOŠTARIĆ M ILAN189. ŠOŠTARIĆ STJEPA N190. ŠPIKA ANA191. ŠPIRELJA BISERKA192. ŠTEFAN KATARIN A193. ŠTR LEK JA SEN K A194. ŠTULA LJUBICA195. TALAŠ ANA196. TEŽAK M A RIJANA197. TIN TO R ŽELJKO

359

198. TOM AŠIĆ LJILJANA199. TO M LJA NO V IĆ IVE200. TO M PA JOŽEF201. TO PO LK O DRAGA202. TRBOJEV IĆ DARINKA203. TU RSA N DARKO204. U Đ BINA C M ARIJA205. URBAN ČIĆ A NKA206. VAJDIĆ JASNA207. V A RO VIĆ ANKICA208. V IB O VEC BERNARDA

209. V INCEK VESNA210. VLAŠIĆ M A RIJA211. V RABELJ B O ŽIDA R212. VUK D RAGOVIĆ EM ICA213. VUSIĆ SPOM ENKA214. W EISS M IROSLAV215. ZEBIĆ STANKA216. ZLATA R M A RIJA217.Ž A JA M ARIJA218. ŽUPANIĆ DRAGA

1984. GODINA

1. ADŽIĆ A LEKSANDAR 31. ĐURIĆ LJUBICA2. A LEK SIĆ JAGODA 32. EČIM OVIĆ ANA3. A N DR AŠEV IĆ M IRJANA 33. FUCAK BOŽICA4. A N TO L BRANKA 34. GAČA SNJEŽANA5. A N TO N O VIĆ SLAVICA 35. GAŠPARIĆ ŽELJKO6. BABIĆ BISERKA 36. GERIĆ BRA NISLA V A7. BABIĆ IVICA 37. GLAM BOŠ LISEC ILO N K A8. BAGIĆ ŽELJKO 38. GLOŽINIĆ VLASTA9. B A RTO LEC ANICA 39. GOLUBIĆ M IRJANA10. BASAČ BISERKA 40. GRACIN IVO11. BEL JA DRANKA 41. GRADINŠĆA K DRA G UTIN12. BELIČ INOČENTE 42. GRBAVEC ŠTEFANIJA13. BELJA N A NDRIJA 43. GUDELJ M ATO14. BILJAN IVANKA 44. GUŠEV ALEK SA ND A R15. BIRUŠKI BRANKO 45. GUTERM AN TIN A16. BJEDOV ĐURO 46. HLUPIĆ JOSIP17. B LA ŠKO V IĆ ANTE 47. HOBLAJ V LADIM IR18. B O G D AN BERNARDA 48. HOHNJEC IVAN19. BRA NILO VIĆ BISERKA 49. HO RV AT LJU BICA20. CAH U N VERA 50. HORV AT M ARIJAN21. CERKOV IĆ SLAVICA 51. HORVATINOVIĆ22. CM REČKI V LADIM IR M IROSLAV23. CRNKOVIĆ RUŽICA 52. HRANIĆ NENAD24. CV ITAN O V IĆ ŽELJKO 53. HRG ŠTEFICA25. DEBELEC JOSIP 54. IM PERL ZLATKO26. DELAŠ GORDAN A 55. IPŠA ZVONIM IR27. D ERM IT DANICA 56. JAGEČIĆ DRA G U TIN28. DJURIĆ M IROSLAVA 57. JAKŠIĆ VLADO29. D OLOVIĆ M ARIJA 58. JAM BROVIĆ ĐURĐICA30. DU VA N ČIĆ VLADE 59. JARDAS KREŠO

360

60. JENES JA DRANKA61. JU RIŠIĆ JA DRANKA62. KANIŠKI BISERKA63. KARA N DUBRAV KA64. KARAN M IRKO65. KARA PA N D ŽA M ILAN66. K EREŽI VINKO67. KEZD O RF VESNA68. K LJU Č A R VESNA69. K N EZIĆ DANIJEL70. K O LA K VERA71. K O LA R EK GORD ANA72. KOVA ČEV IĆ SLAVA73. K O VA ČEV IĆ VESNA

JOSIPA74. KOVAČIĆ BOŽICA75. K O VA ČIĆ IVANČICA76. KRAŠ ANA77. K U KU ČK A STJEPAN78. LA JTM A N DUŠAN79. LEGO V IĆ NEVIJA80. LESJA K JOSIPA81. LO RK O V IĆ FRANJO82. LO V RENC N ADA83. LUKIĆ M IROSLAV A84. M A G IĆ M IRKO85. M A RČEC VESNA86. M A RU N IĆ LUKA87. M A TO ŠEV IĆ NIKO88. M EĐ IM UREC ZDRAVKO89. M ED V ED NINOSLAV90. M IK AŠIN O V IĆ LJU BO M IR91. M IKIĆ DIVNA92. M O D RIĆ IVAN93. M RAZO V IĆ VERA94. M USTAČ ANICA95. N IM ČEV IĆ NA DICA96. N O V A K ANTUN97. N O VA K BRANKA98. N O V A K STJEPAN99. N O V K IN IĆ SUAD100. PAJIC M IRA101. PALA JSA N ADA102. PALATINUŠ D RAGUTIN103. PA V K O VIĆ N EVEN104. PAVLIĆ BRANKA

105. PER CA N INES106. PERIĆ JURO107. PERKOVIĆ IVAN108. PETK O V IĆ ELIZA BETA109. PJEVAČ M A RA110. PLA N TA K K ARM EN111. POD G O RELEC TATJANA112. POLOVIĆ M IKICA113. PORIĆ SLAVICA114. POSA VEC ŠTEFA NIJA115. POSA VEC ŠTEFA NIJA116. PRELOG EM INA117. PREM UŽIĆ ŽELJKA118. RAD AS LJILJA N A119. RA D O VA N O V IĆ M A RIJA120. RA JK O V IĆ RINA121. RANILO VIĆ SLAVKO122. RITM ANIĆ RAJKO123. SAKAČ ŽELJKA124. SEKELJ M IRJA N A125. SERTIĆ LJU BICA126. SILOVIĆ TIH O M IR127. SINJERI ROZA128. SM OLJA N EC M LA D EN129. STAREŠEC BO ŽEN A130. STECEVIĆ D A M IR131. STO JANO VIĆ RA DOJKA132. STRU ŠKI M LA D EN133. SUPA N SLAVICA134. SUZIĆ DU BRA V K O135. SVETLEČIĆ JELENA136. ŠALARI RA.TKA137. ŠAULA ANICA138. Š E S T A N N A D A139. ŠIRIĆ M ARIJA140. ŠTUHEC ERIKA141. ŠULEK IVAN142. TOM AŠIĆ OLGA143. TOM IČIĆ IVAN144. TO TO ROV IĆ STO JA145. TU RK O VIĆ M IRJANA146. TU RK O VIĆ M IRO SLA V147. V ELIČK O V N IK O LA148. VELJKO V IĆ LU CIJA149. VERTEŠ JA SENKA150. VOJKO V IĆ LJUBA

361

151. VRUS K LEM EN TINA 156. VUSIC BOŽICA152. VU ČIĆ M IRO SLA V A 157. ZETAIĆ VESNA153. VU GRIN EC BOŽICA 158. ZO RM A N CVJETISLA V154. VU KOVIĆ DRA G ICA 159. ŽALAC JOSIP155. VU KOVIĆ JOSIP 160. ŽIŽA K RUŽA

1985. GODINA

1. A BRAM DARKO 37. GODEK KA TARINA2. A JM A N M A RIJA 38. GO M AZ VESN A3. ANDROIĆ M ILJENKA 39. HAM ELEC BR A NIM IR4. BA ČANI BRANKO 40. H ANČIĆ AN KICA5. BA STA RADE 41. HERC DARKO6. BEK STANKA 42. H ERCIGO NJA V LASTA7. BEL ĐURO 43. H O BLA J DRA ŽENK A8. BELIĆ ZLATA 44. H RANJ V LATKO9. BELJO ZVONKO 45. IVIĆ RUŽA10. BEN K O VIĆ VERONIKA 46. JAGETIĆ D A VO R11. BIŽIĆ BARICA 47. JERKIN M IRJANA12. BOŽAC LOREDANA 48. JOVANČEVIĆ N A DA13. BORIĆ M IJO 49. JURANIĆ SLAVICA14. BRAKUS ANA 50. JURAŠIĆ IVANKA15. BRATKO M LADEN 51. JURKIĆ K ATICA16. BREZA K ZDENKO 52. KAPITARIĆ M A RICA17. BRLEČIĆ V LADIM IR 53. KATALENIĆ STJEPAN18. CERIĆ RUFIJA 54. KEZELE PRED RA G19. CER OV EČK I SREĆKO 55. K IŠIČEK SLAVKO20. CESA R DAM IR 56. KOLARIĆ M IRJANA21. CIG LA R D RA ŽENK A 57. KOM ES JOSIP22. CIG LAR RENATA 58. KORDIĆ VLASTA23. CREVA R TAM ARA 59. KOREN ANICA24. CV ETN IĆ JOSIP 60. KOREN BRA NK A25. CV RTN JA K V LADIM IR 61. KORPUN D U BRA V K A26. ČIČEK V IŠNJA 62. KOS DRA ŽENK A27. ČUZIĆ SLAVICA 63. KOVA ČEV IĆ GROZD ANA28. D OLOVIĆ RUŽICA 64. KOVAČEV IĆ M A RIN A29. DRA ŠK O V IĆ M ARINA 65. KOVAČIĆ ŠTEFICA30. DU GO REPEC LJU D EV IT 66. K RAJNO VIĆ V IŠNJICA31. FILIPIĆ M ARICA 67. KRIŽAN M A RIJA32. FRIŠČIĆ VERICA 68. KRIŽANEC BLANKA33. GALOVIĆ M ARICA 69. K UKOLIĆ SNJEŽANA34. GA VRAN V IŠNJA 70. KUZEL ZLATKO35. G A ZD EK M ARIJAN 71. LADAŠIĆ VIOLETA36. GLEDIĆ JASM INKA 72. LEROTIĆ IVA

362

73. LES JO SIP74. LO V R A K M ARIJAN75. LU KA N EC ŠTEFICA76. M A JSTO ROV IĆ M ARINA77. M A RA V IĆ M ILAN78. M A RIN O VIĆ M ARINA79. M ATKOVIĆ ZVONIM IR80. M A TO VIN A KREŠIM IR81. M ETIKOŠ M IRJANA82. M IK ŠIĆ NEVENKA83. M UD RI SREĆKO84. M U RA T TONČEK85. N A N IĆ NENAD86. N IM ČEV IĆ ZORKA87. N JEG OV EC M ILJENKO88. N O VO SEL BISERKA89. O R EŠK IJA SM IN K A90. PANIĆ DAVOR91. PAVIĆ NDA92. PAVIČIĆ PETAR93. PETRA N O V IĆ BRANKO94. PINTAREC SREĆKO95. PINTARIĆ ŽELJKO96. PLANIĆ IVAN97. POD O B N IK ŽELJKO98. POKOS BORIS99. POPARA GORAN100. POPOVIĆ M ILAN101. PO R EDSK I IVICA102. POSAVEC M ALOK

LJILJAN A103. PRIHER JURAJ104. PTIČEK LJUBICA105. RABUZIN DARKO106. RADOŠEVIĆ M LADEN107. RAJČEVAC ŠTEFICA108. RANOGAJEC M ARIO109. RA TK O VIČ ŽELJKO

110. RATKOVIĆ IVANKA111. ROŠKA SLAVKA112. SINJERI VLADIM IR113. SKLEPIĆ DUŠAN114. SPAJIĆ FRANO115. STAROVIĆ RANKO116. ŠAFAR BORIS117. ŠANTALAB JOSIP118. ŠANTEK STJEPAN119. ŠIPEK DARKO120. ŠK REBLIN BORISLAV121. ŠKR IV A N EK V ESN A122. ŠKVORC ZVONKO123. ŠPER IVAN124. ŠOŠTAREK VLADO125. ŠTEFANIĆ ANTUN126. ŠTENGLIN M A RIJA N127. ŠULAK ZRNKA128. ŠUM EČKI JOSIP129. ŠVIGIR FRANJO130. TEM ŠIĆ ZDENK1CA131. TOM AŠIĆ IVANKA132. TUBIĆ BORKA133. TU RK ZVONIM IR134. TU ŠEK JOŽEF135. TU ŠEK M ARIJ A136. UROIĆ M ARIJA N137. V A RG A VESN A138. V ITEZ IVAN139. VRAŽĆ M IROSLAV140. V RAGOVIĆ M ILAN141. VUČAJ KAROLINA142. V U GREK LJU BICA143. VUKOV IĆ M ATKO144. V URUŠIĆ BORIS145. ZAGOREC M A RIJA146. ŽBULJ RANKO

363

1986. GODINA

1. BA D JA RI IVANKA 44. K O LAKOVIĆ V IK TO R2. BA LA ŠK O ANKICA 45. KOLAR ZV ON IM IR3. BA RBA RIĆ N EVEN K A 46. KONJIĆ D RA G UITIN4. BA RIĆ IVICA 47. KOS G RA BA R M IRJA N A5. BER GER ZDRAVKO 48. KOS VLADO6. BERIĆ KRSTO 49. K O ŠČA K LOVRO7. BO Č K A J ŽELJKO 50. KOSEC ZLATKO8. BO JA N IĆ SM ILJA 51. KO ŠTA RIĆ TATJANA9. BREŽNI SLAVKO 52. KOVAČ SNJEŽANA10. BU K V IĆ ZD RA V KA 53. KRALJ N O V A K JA G OD A11. CA PAN VESN A 54. KRALJEVIĆ JOZO12. CEC ELJA VESNA 55. K RČ M A R JEFTO13. CER JA N ZDENKA 56. KRSTINIĆ M ILAN14. CIM PREŠA K HRVOJE 57. KUPEC LJILJA N A15. CRNČEC A N TU N 58. LA N D R IPET STJEPAN16. CVITKO JOSIP 59. LO N Č A R V LASTA17. ČA R IVAN 60. LONČARIĆ LJILJA N A18. ČOLJA M ARIJA 61. LOŠČAC ANTUN19. Č R E PS U Z A N A 62. LO VRENČIĆ M A RIJA N20. ĆA V A R IVICA 63. M A K OTER ZDENKO21. D EJA NO V IĆ IVANKA 64. M ANISLAVIĆ IVANKA22. D O LEN C ZV ON IM IR 65. M ATIĆ JAKO V INA N A TA ŠA23. Đ O RĐ EVIĆ D UŠANKA 66. M ATIĆ M IRKO24. GEČEK ĐURĐA 67. M A TKOVIĆ JOSO25. G RAO VAC JOVAN 68. M AUROVIĆ M A RIJA26. H A JDIN I AK DUBRAVKO 69. M A V RIČEK M A RIJA27. H O RV AT SREĆKO 70. M EĐERAL BO ŽICA28. H RŽEN JA K M ETKA 71. M ESARIĆ JOSIP29. H UDOBEC M ILICA 72. M IHALEC IVANKA30. IPŠA IRENA 73. M ISIRAČA D U BRA V K A31. IVIĆ GORD ANA 74. NIN K O VIĆ DRA G ICA32. JAGETIĆ ŽELJKO 75. N O VA ČK I JASM IN KA33. JA K O PEC M IRJANA 76. OV ČA R D ANIJEL34. JA LŠO V EC ZDENKO 77. PATRIČEVIĆ SNEŽANA35. JENEŠ IVANKA 78. PAVLIĆ V IŠN JA36. JO V IČ EV IĆ M IRJANA 79. PETER LJUBICA37. K A LA PAČ D A VO R 80. PILI ANĐA38. KA NIŠKI BRANKO 81. PINTAR V LAD IM IR39. KEŽM AN DA RINK A 82. PINTARIĆ ŽELJKO40. KLISARIĆ V UJADIN 83. PLAVEC ZDENKA41. K LOPOTAN M A RIJA 84. POPO VIĆ M IRJANA42. KO KO T JOSIP 85. RA BUZIN M A RIJA43. KO KO T JOSIP 86. RABUZIN VERICA

364

87. REDŽOVIĆ ŽIVKA 104. ŠOŠTAR B O ŽIDA R88. ROŽA BO ŽENA 105. TEŽAČKI LJU LJA NA89. RODEŠ SM ILJANA 106. TO DO ROV IĆ NENA D90. RO K SA N D IĆ ANĐELKA 107. TOM LJA NO V IĆ BO SILJK A91. RU D N IČKI M IRJANA 108. TRŽOK LJUBICA92. SAJKO LJERKA 109. TU RK A LJ LJUBICA93. SALEH M O HAM AD ALI 110. VARNICA B O ŽIDA R

SALEM 111. V A RO VIĆ BRANKA94. SALO PEK M ARICA 112. V A UD A EG ON95. SIGETIĆ ZRINKA 113. V E R E ŠZ D R A V K A96. SLOVENC GORD ANA 114. V IČAN DA NICA97. SM OLJA N EC D RAGUTIN 115. V IN CELJ GORD AN A98. ŠURJAK NADICA 116. V RBAN O V IĆ Đ URĐA99. ŠARIĆ BRANK A 117. V U K OLIVIJ A100 ŠEGOVIĆ BRANKICA 118. V U K ZLATKO101 ŠERIĆ BRANKO 119. VUKOVIĆ N EV EN K A102. ŠIFNER DARKO 120. VUKŠIĆ ŽELJKO103. ŠIM OVIĆ ZDRAVKO 121. ZA GR A JSK I N EVEN K A

1987. GODINA

1. B ISKU P V IN C EK NADICA 24. HU DIN ČEC M A RIJA2. BLA ŽEK ŽELJKO 25. JAROŠ N EVEN3. BLA ŽEVIĆ RUŽICA 26. JU RELA GABRO4. BO ŽA K ZLATA 27. KEKEZ SREĆKO5. B O R OV ČA K ŠTEFANIJA 28. KEKIĆ ESAD6. BRA NILO VIĆ DUBRAVKA 29. KEVLJANIN EM IR7. BREZO V EC M ARIJAN 30. KOCIJAN HAVAIĆ8. B U D IM IR M ILE SNJEŽANA9. ČELIK JAKOB 31. KOLANDA ELVIRA10. D ARA BOŠ DAVOR 32. KO LA RIĆ LJERKA11. D EBA N BRANKA 33. KO LED N JA K VESN A12. D EBELJA K JOSIP 34. KOS V LAD IM IR13. DEUŠ ĐURO 35. KRABO N JA CV ETK A14. D O ZET ZORAN 36. KRALJ DRA GICA15. EREM IĆ PETA R 37. K RIŠTO FIĆ ŽELJKO16. GERECI LJILJANA 38. M ALJ AK DRA ŽEN17. H A BEK KRUNOSLAV 39. M ANCE JA SENKA18. H A JDIN JA K BISERKA 40. M A RIN ČIĆ DRAGAN19. H ALIĆ BLAŽENKA 41. M ATEŠ ANDRIJANO20. H ERM A N TANJA 42. M ATKOVIĆ M A RIJA21. H O RV ATIĆ DAM IR 43. M ED V ED KATA22. H U DA K TATJANA 44. M E N C IG ER IN E S23. H U Đ EK V LADIM IR 45. M ILO VIĆ ZORA N

365

46. N EDELJK O V1RĐINIJA 69. SKLEPIĆ M IRJANA47. N IN iĆ DUŠAN 70. SM OLIĆ N A TA ŠA48. N O V A K DRAŽEN 71. STANČIN BRA NK A49. N O VA K STANKO M ARIJAN 72. STE FA N O V SK IV LA STA50. O RELJ BOSILJKA 73. STOJANOVIĆ BRA NK O51. O RŠOLIĆ JELENA 74. ŠAŠKO STJEPAN52. PATEK A R STJEPAN 75. ŠINKO PREDRAG53. PAU K M ATO 76. ŠTAJNER VERA54. PAV A SO V IĆ GOJKO 77. ŠTEFULJ IVANKA55. PAVASOVIĆ GOJKO 78. TU ŠEK M ARINA56. PAV K O VIĆ RAJKO 79. UZELAC LADA57. PEĆ A R VESNA 80. V E LJA N O V SK IR EN A TA58. PERAICA M ATO 81. VESEN JA K BO SILJK A59. PERENC M A RIJA 82. V IBO VEC ZD ENKA60. PETAK ZVONKO 83. VU GRIN EC M LA D EN61. POSAVEC JASNA 84. VU GRIN EC ZLATKO62. PRESTER ŠTEFANIJA 85. VUKALOVIĆ M ARA63. PRETIĆ M ILIN RADM ILA 86. VUKONIĆ M A RIJA64. RA D IKO V IĆ VESNA 87. VUNIĆ STANKO65. RO M ČEVIĆ LJILJAN 88. ZLATA REK NENAD66. SAČ ER JASNA 89. ŽARKOVIĆ ZD EN K A67. SAM BOLEC JADRANKO 90. ŽUGEC ZLATA68. SEK OVANIĆ ŽARKO

1988. GODINA

1. A N TO LIĆ SREĆKO 19. HAVAIĆ ŠONJA2. BA ŠIĆ VLATKO 20. HEGEDUŠ IVAN3. BO M EŠTAR NADICA 21. HOSNI M LA D EN4. BO ŠN JA K M A RIN A 22. HRAŠĆANEC N ADA5. CER OV EC LJUBICA 23. H UDIKA JO SIP6. CIRKVENČIĆ RUŽICA 24. KATIĆ M ILAN7. ČOLAK BOSILJKO 25. KIŠIĆ DRA G UTIN8. D USPARA ILIJA 26. KRAJAČ M IRJANA9. ĐUKES M IRJANA 27. KUREV IJA M ARIJA10. Đ U RA SEK IVICA 28. LESK OVAR JA G OD A11. ĐURĐEV RADIVOJ 29. LONČARIĆ IVAN12. FERENCI SINIŠA 30. M AKSIM OVIĆ BRA NK A13. FILIPAJ RUŽICA 31. M ANCE ŽELIM IR14. FUČKO ĐURĐICA 32. M ARKO VIĆ ZORAN15. FURJA N KRISTINA 33. M A RTIN OV IĆ SNJEŽANA16. GALIĆ ŽELJKO 34. M ATIJAŠKO SUNČICA17. G IZD A V EC NADA 35. N IK ŠIĆ JASNA18. G R IV iĆ M ARTIN 36. N OVOSELEC TATJANA

366

37. O BU LJEN ZORKA 53. SAM GILOVIĆ SNEŠKA38. OSM AN ZEIL EL ABDIN 54. STIPLOŠEK DUBRA V K A

M U BA RA K 55. SUBOTIĆ DANICA39. PAVLIC ŽELJKO 56. ŠAFRAN EUGEN40. PEH N EC M ARIJA 57. ŠANTALAB EVA41. PETRIČEV IĆ FRANJO 58. ŠOLJA RANKO42. PETROŠEV IĆ EVICA 59. ŠULJ KATARINA43. PLA V EC BOJANA 60. TEM ŠIĆ GROZDANA44. POSA VEC M ARIJAN 61. TOM ŠIČ SNJEŽANA45. PRAHIĆ DUBRAVKO 62. VARGA RU ŽICA46. PRPRO VIĆ M OM IR 63. V ARG OVIĆ M A RIJA47. RELJK O V IĆ ŽELJKO 64. VA RG OV IĆ M A RIJA48. RISN IK NENAD 65. V EKJAR DO TERK A49. RO JN ICA IVICA 66. V ITK O V IĆ VERICA50. R O ŠKA RIĆ DUBRAVKA 67. VUJAN O V IĆ Đ U RĐ A51. RU ŽIĆ BOJAN 68. ŽD ERO IVAN52. RUŠEC H ERCEG M A RIJA 69. ŽIN K O AN KICA

1989. GODINA

1. A JA N ZEM INA 25. G RA D EČA K ŽELJKA2. BA N PAVAO 26. HAJDAŠ B O ŽIDA R3. BAŠNEC DRAGO 27. HOJSAK NA DICA4. BLA ŽEKA BOJAN 28. H O RV AT ĐURO5. BLAGUS NENAD 29. H O RV AT VESN A6. BREGO V IĆ BOŽIDAR 30. H O RV AT ZLATICA7. BU H A NEC FERDIN AND 31. JUKIĆ LJILJANA8. BU K O VČA N IVAN 32. JURIČAN ĐURĐ A9. BU KVIĆ IZIDO R 33. JU RJEVIĆ M ARK O10. CA V O R M ARIJA 34. K ACUN NIK O LA11. CV EK ANICA 35. KENJEREŠ SLAVA12. ČIŽIĆ ALENKA 36. KLAPEŽ JAKOV13. D A BO VIĆ DRAGAN 37. K ORN ET VERA14. D O M JA NIĆ BLAŽENKA 38. KOVA ČEV IĆ V LA D IM IR15. D V OR SK I JASNA 39. KOZINA DAM IR16. DUJIĆ IVAN 40. KRAGULJAC N EDELJK A17. ĐURAS KATARINA 41. KRAJINA BOŽO18. ĐU RIČIN IVAN 42. KUKEC STJEPAN19. EREM IJA BLAŽENKA 43. LA ZA R ĐURĐ A20. EV AČIĆ BARBARA 44. LEDINKO RU ŽICA21. FILIPIĆ DAVORKA 45. LEPO G LAV EC DRA G ICA22. GAL M A RIJA N 46. LO VRENČIĆ ALICA23. GALA DUŠAN 47. LU KETIĆ DANICA24. GO M AZ ZLATKA 48. M A LETIĆ NENA D

367

49. M A REN ČIĆ M IRKO 78. SAČERI K RA SIM IR50. M A RTIN KO V IĆ VIŠNJA 79. SALAJIĆ ĐU RĐ ICA51. M A TOKOVIĆ JASM INKA 80. SALO PEK M IRA52. M A TO ŠEV IĆ IVAN 81. SLONJA JOSIP53. M A TU N NEDA 82. STEPANIĆ KATICA54. M AVRIĆ M O RENA 83. STIPETICH GODENZI55. M ED V ED M IRJANA FRED ERIK IVA N56. M EŠTR O V M ARIN 84. STO LN IK FRANJO57. M IH ALIN EC LJILJANA 85. ŠAFAR RENATA58. M IH IN JA Č JURICA 86. ŠAVORIĆ ZLATA N59. M ILETIĆ KRISTIN KA 87. ŠKRTIĆ LJERK A60. N O V O SEL ZVONIM IR 88. ŠPAC JO SIPA61. OREL VESNA 89. ŠPANIČEK D RA G UTIN62. ORŠOLIĆ SILVIJA 90. ŠVENDA VESNA63. PA VIĆ DANIJEL 91. TALAN LJUBICA64. PEH A RD A M IRJANA 92. TERZIĆ IZET65. PETR IN JA K IVANKA 93. TOM IĆ KATA66. PETR IN JA K IVANKA 94. TUSIĆ SUZANA67. POKOS M A RIJA 95. TVORIĆ ZVONKO68. POPO VIĆ JADRANKA 96. VANEK ŽELJKO69. POPO VIĆ M ILKO 97. V ERHAR D A RINK A70. PRSTEC BOŽENA 98. VITANOVIĆ BRA NK ICA71. RA DUČEVIĆ N EVEN A 99. V RHOVSKI ŽELJKO72. R A IČK O VIĆ ZORICA 100. VUČKOVIĆ LIDIJA73. REŽEK M ILKA 101. VUGLAČ BO ŽEN A74. RIH TA R ĐURĐICA 102. VUJAN IĆ TATJANA75. RO G U LJA SLAVICA 103. VUKOV IĆ N EN A D76. RUIĆ KATICA 104. ZIM IĆ M LADEN77. RU PČIĆ ŽELJKO 105. ZVER VERA

1990. GODINA

1. B ED EN IK STANKO 13. GROŠANIĆ N EV EN K A2. BEN K O VIĆ DRAŽENK A 14. JAKIŠA M A RIJA N A3. BU JA N IĆ IGOR 15. JURGEC A NDRIJA4. BU K O VA C GORANKA 16. KOCIJAN VESN A5. ČEŠN JAJ D A M IR 17. KONTREC DRAGO6. ČRETNI LJILJANA 18. K RAJIŠNIK M IRKO7. DOLIĆ TVRTKO 19, M AGDIĆ M ANDA8. FULIR DIJANA 20. M IKEC M ICIK A9. GLOŽINIĆ GORAN 21. OŽANIĆ PETA R10. GORU PEC BOJAN 22, OLUJIĆ N EBO JŠA11. G RA BA R N EVENKA 23. OŠLAJ M IRJANA12. GRA D EČA K JASM INKA 24. RADIĆ SENDI

368

25. RAŠE PERO 33. TOKM ADŽIĆ M LA D EN26. RO ŽM A N N A DA 34. TOPOLKO ANITA27. SAKAČ DORA 35. URAN IĆ IVANA28. SOPTA RENATA 36. VILENICA M A RO JE29. STOJNIĆ SINIŠA 37. V LAHOVIĆ ZVONKO30. STRUČIČ EM ILIJA 38. ŽEBELA STANISLAV31. ŠESTA K ZORAN 39. ŽOKVIĆ BLAŽENKA32. ŠTEFEK DRAGICA

1991. GODINA

1. A M BR O Ž SVJETLANA 25. M A RTIN JAK ŽELJKC IA2. B ELA J NATAŠA 26. M A TIJEV IĆ LJILJANA3. BU K V IĆ BO ŽIDA R 27. M IHALJ D A VO RK A4. CILI SNJEŽANA 28. M IKO DRAŽEN5. Č A N ŽA R IVANČICA 29. N O V A K BRA NK O6. ČOND RIĆ NATAŠA 30. OSTROŠK I JA SM IN K A7. ĆU PURD IJA N ENA 31. PEKLARIĆ ŽELJKO8. D O BŠA M ARIO 32. PETROV EČK I BISERKA9. D OLO VIĆ M ILENA 33. PETRUŠA ŽELJKO10. EM BREUŠ DAM IR 34. RADIĆ BRA NK A11. FRANJIĆ ANTO 35. ROLIĆ ZLATA12. G A LEK O V IĆ VESNA 36. RU N JE N ATA ŠA13. GLAV IN A GORAN 37. SINKOVIĆ TA T JANA14. G RGIĆ ANTONIJA 38. SM LATIĆ SABIN15. G YOFI ŠONJA 39. STRUPAR DRA G ICA16. H A JSTER BRANKA 40. ŠEM PER SAŠA17. JURK O V IĆ TIHOM IR 41. ŠERIĆ ZORAN18. K O CIJAN ZORAN 42. ŠIM OVIĆ TIH ANA19. K RAJČIĆ RENATA 43. ŠTRBAC IRENA20. K RALJ V LATKA 44. Š TR B E V SK ID E A N A21. KTJZMINSKI DAM IR 45. V A TA V U K SUZA N A22. LEVANIĆ ROSANA 46. V IDAČIĆ RENATA23. LO VRIĆ M ILICA 47. V IŠNJIĆ IVICA24. M A RČ IN K O JASM INKA 48. ŽELIM O RSK I V ELIM IR

369

1992. GOIDNA

1. BA BOK BORIS 19. M ARO LIN M A RIJA2. BARIĆ IRENA 20. M ILOŠEVIĆ NENA D3. BRAČIĆ SNJEŽANA 21. M ORIĆ D U BRAVKA4. CELO V EC GORD ANA 22. NIDA ELDIN RASHED5. CIN DRIĆ VLASTA M OHAM ED6. DRUŽINEC ANICA 23. PETURŠIĆ ANICA7. FIK ET JASNA 24. RAZUM IĆ NENA D8. GRG IN TATJANA 25. SEDLANIĆ BOJANA9. GRKOVIĆ NATAŠA 26. SOKOL VITAS10. HAJJAJ NEZA R 27. STRAHOVAC A N ITA11. H O RV AT ŽELJKO 28. ŠALAM ON M A RIN A12. JU RICA AN KICA 29. ŠOŠTARIĆ IVICA13. KOLAR M ARIO 30. TARADI M LA D EN14. KOM ES M LA D EN 31. TRO SKO T N EVENKA15. K OVAČIĆ JOSIP 32. VA NJEK DA LIBO R16. KRANJEC M ARIJA 33. VORIH DARKO17. KRSNIK ZVONKO 34. ZV ON A REK SANJA18. LO KA J RASIM

1993. GODINA

1. ARAČIĆ HRVOJE2. BENČIĆ PREDRAG3. BOJKO SLAVEN4. BOROVEC V LASTA5. CV ETK O IVANKA6. ČANIĆ ĐURĐICA7. D ERV ENK A R NENAD8. D RA G IČEVIĆ DANIJELA9. FOT ĐURĐICA10. GOVED1Ć NIK O LIN A11. H A BU NEK VESN A12. H LEVNJAK IVAN13. H O R V A T E K R A JK O14. HREN M ARIJAN15. ILEKOVIĆ DRAŽEN16. IVIĆ M ERICA17. JU RICA DAM IR18. JU RIN A M A RIJANA19. KELVIŠAR RENATA

20. KLARIĆ TATJANA21. KOBAL TATJANA22. KOČET SUZANA23. K O LOM AZ DANIRA24. KONTREC IRENA25. K O R ITA R A L M A26. KOŠĆAK DIJANA27. KRHAČ DRA ŽEN28. KRHAČ K REŠIM IR29. LA LIK ZDENKA30. M AGIĆ LJILJANA31. M AGIĆ RO BERTIN O32. M ALČIĆ D A M IR33. M ARŠIĆ DARINKA34. NOVK O V IĆ SVJETLANA35. N O VO SEL DRAŽEN36. POLANČEC AN KICA37. RIVIĆ ZORAN38. SAKOM AN M LA D EN

370

39. SEDLAR BORIS40. STIPAN O V TOM ISLAV41. TA SLA K DALIBOR42. TOM LJENO V IĆ ŽELJKO43. TO PA LO VIĆ TATJANA44. TRSTEN JA K M IRJANA45. V AĐON ŽARKO

46. V AĐUNEC TATJANA HELGA

47. V A NJEK LIDIJA48. VEKIĆ M ARIJA49. V ITEZ M ERIM A50. VRANDEČIĆ VESNA51. V UJICA M ARIO52. ZG REBEC PETRA

1994. GODINA

1. BELO VIĆ N A TALIJA 34. H ERTELEN D I D A NIJELA2. BIČANIĆ BRUNO 35. HODA ZD RA V KA3. BO G D AN IVANKA 36. H ORVAT ARIJA NA4. BO ROJEV IĆ M ILJENKO 37. H O RV AT D RA ŽEN5. BRAJKOVIĆ DANKO 38. H O RV AT RO M IN A6. BRA TU ŠA RENATA 39. HRV A ĆA N IN KA RM ELA7. BR A Z TOM ISLAV 40. H U LJEK ZO RA N8. BREZO V IĆ ŽELJKO 41. IN K R ET LJILJANA9. BURIĆ ANAM ARIJA 42. JALŠIĆ RUŽICA10. CIG LENEČKI STJEPAN 43. JURAS G O RDANA11. ČU D INA M IRELA 44. JURIN A DUBRA V K O12. D ETELJ RENATA 45. K A DEŽA BEK ZORA N13. DOŠLIĆ ZVJEZDANA 46. KANJUGA VERA14. D O ŠLIN EC DAVOR 47. KATA VIĆ M ERI15. DRABIĆ DEJAN 48. KN EŽEV IĆ PREDRAG16. DRAG IČEVIĆ BERNARD 49. KOLO V RA T LUKA17. D RA G IČEVIĆ DARKO 50. KOPRČIN A JAKOV18. D RUŠKO DAM IR 51. KOS BERNA RDA19. D U SPARA ELVIS 52. KOVAČ LIDIJA20. ĐURIĆ ZDENKA 53. K RČ M AR M ARINA21. ERC EG TATJANA 54. KRUHOBEREC IVICA22. FARES BRANKA 55. LESK O V AR IVA N23. FUSIĆ DRAŽEN 56. LESK O V A R M ILJENK O24. G ALEKO VIĆ ZVONKO 57. LOJIĆ JA SM IN K A25. G A TERNIK GORD ANA 58. LO VRENČIĆ D A VO R26. GLAD KRUNA 59. LU G A ROV SILVIO27. G OLUBIĆ DARKO 60. LU KIĆ M A RIJANA28. G OLUBIĆ SANJA 61. M A JD A K M A RIN A29. G RA ŠA VESNA 62. M A JETIĆ SANJA30. GRBIĆ D A M IR 63. M ESAR M A RIJA N A31. GRDAN SNJEŽANA 64. M IKO M IRN A32. G REG U RO VIĆ KATARINA 65. M U NDA ŽELJKO33. H E G ED U ŠB LA ŽEN K A 66. M U R SANDRA

371

67. N ID O G ON ŠONJA 84. SEM ENIĆ SANJA68. N O K TA SANJA 85. SOPIĆ M ARIJA69. N O VA K NATAŠA 86. STARČEVIĆ SAŠA70. OREŠKI CARM ENCA 87. STOJILJKOVIĆ JASM INA71. OSTIRŽ SUZANA 88. ŠAVORIĆ JASM INKA72. PAHIĆ TEA 89. ŠTROK DRAŽEN73. PAPEŽ LJILJANA 90. VIDOVIĆ REN A TA74. PER G AR DANIJELA 91. V IM ER M IRJANA75. PETERFA J ŽELJKO 92. VLAH O V D UNJA76. PINTAČ RENATA 93. VOJNIĆ ZELIĆ TOM ISLAV77. POD O REŠKI IZIDOR 94. VRBANIĆ NA TA ŠA78. POSAVEC BLAŽENKA 95. V RBEC OLGA79. PREPELIĆ BOŽICA 96. VUGROVEČKI LIDIJA80. PRIŽM IĆ ZORAN 97. ZORIČIĆ K REŠIM IR81. PRKA BOŽO 98. ŽILIĆ ŽELJKO82. REŠETA R ROBERT 99. ŽUGOVIĆ ŽELJKO83. ROSENTH A L PAUL 100. ŽU LJ TOM ISLAV

1995. GODINA

1. ALIM I ARBEN 25. FILIPAJ KATARINA2. BA N D UR M LA D EN 26. FOTEZ RUŽICA3. BAŠIĆ M A RIJA 27. FUČEK M LA D EN4. BELAČIĆ M IRJANA 28. FUČ KA R ANAM ARI5. BOGD ANIĆ ANITA 29. FUN TEK BRANKICA6. BR EZ RO BERTA 30. FURJAN JASM INK A7. BRKIĆ JOSIP 31. G ALEKO VIĆ TOM ISLAV8. BU H A NEC ALENKA 32. GALINEC DIJANA9. BU JA N IĆ ŽELJKA 33. GOLUBIĆ LIDIJA10. CENKOVČAN SREĆKO 34. H ORVAT A LENKA11. CIK AČ M ARINKO 35. H ORVAT GORAN12. CV IJETIĆ ZORAN 36. H O RV AT NATA ŠA13. ČA K M A ZOV IĆ D A M IR 37. H ORVAT NIVES14. ČA N A ĐIJA DRAŽENKA 38. HRANJEC N EVEN K A15. ČIČKO ZDENKO 39. H RUŠKAR ŠONJA16. ČIK OVIĆ ĐURO 40. HU NJA K M A RK O17. ČOVIĆ TOM ISLAV 41. JAKOBO VIĆ SINIŠA18. ČRNČEC K RISTIJAN 42. JANIĆ TANJA19. D REM PETIĆ JADRANKA 43. JEVDIĆ ZORAN20. DRV A R NIK O LIN A 44. JOVAN IĆ D RA GAN21. ĐURA N JOSIP 45. JUIĆ SAŠA22. ĐU RA SEK DRAŽENKA 46. JUKIĆ D A NIJELA23. ĐU RM AN SANJA 47. JUKIĆ ROBERT2.4. FER ENČ A K DIJANA 48. KAIZER IVANKA

372

49. KANJIR ZLATKO50. KA RLO VČEC INES51. K N EZIĆ ZVONKO52. K O BEŠĆAK ZDENKO53. KO LA REK ANICA54. K O NO PLJAK DRAGICA55. KOSEC KREŠIM IR56. K O VA Č GORDANA57. KRTALIĆ KRISTINA58. K U ČEJ N EDELJK O59. K U Č E R A N A T A ŠA60. LA CK O VIĆ M ARIO61. LALIĆ DRAGICA62. LA NG U S DARIO63. LA UŠIN M ARIO64. LISJA K ANDRIJANA65. LONČARIĆ M ARIO66. M A JCEN VESNA67. M AJNIĆ GORDANA68. M ALIŠ DRA GICA69. M ARCIJUŠ V ALENTINA70. M ARIJA N OV IĆ ŠONJA71. M A RTIN ČEV IĆ SANJA72. M IHALIĆ M ARIJAN73. M IK AŠEK ZVON IM IR74. M IK EC KSENIJA75. M IKULIĆ ROM ANA76. M ILIČ EV IĆ M ARIJANA77. M OŽANIĆ DRAGICA78. M OŽANIĆ M IRJANA79. M ODRUŠIĆ KARM ELA80. OŽEGOVIĆ JOSIP81. OBADIĆ SREĆKO82. O BLA K KRISTINA83. PAJTA K DENIS84. PAPIĆ M ILIO85. PAV LEK OV IĆ BORIS86. PEIĆ M ARIO87. PER G A R SU Z A N A88. PERIŠA TATJANA89. PETERM AN EC RUŽICA90. PETR IĆ DIJANA91. PETR OV IĆ DRAŽEN

92. POZG A J M ARIO93. PO M PER DRAŽEN94. PREM EC M IRJANA95. PTIČEK D A VO R96. RAGUŽ ŽELJKO97. RAJH ROM ANA98. RAVLIĆ M IROSLAV99. REĐEP ADRIJANA100. REPO VEČKI SANDRA101. RU ŠN JA K SAŠA102. SOKOL M LA D EN103. STAROVRŠKI A N ĐELKA104. STOJAK OVIĆ BLA N K A105. STU BIČAR TA NJA106. SVETLIČIĆ IVANA107. ŠAČIRI M EN SU R108. ŠČURIC M IRAN109. ŠIM UNEC TO M ISLA V110. ŠINJORI SINIŠA111. ŠKAFAR JOSIP112. ŠM UC D UBRA V K A113. ŠM UC N EVEN K A114. ŠPANIĆ ŠTEFICA115. ŠPOLJARIĆ BLAŽENKA116. ŠVA LJEK TEOD O R117. ŠVEC D RA ŽEN118. TRSTEN JA K M A RIN A119. TU K SA R DEJA N120. TU R K M IRA121. U D ŽEN IJA AM ELIJA122. VA LEN ČA K ŽELJKO123. V ARGA D UŠANKA124. VIDOVIĆ N A TA LIJA125. VIŠEK ĐU RĐ ICA126. VRA N DEČIĆ LEO127. V RBAN EC LIDIJA128. V RBAN EC N EV EN K A129. VRBANIĆ M IRKA130. VULIĆ RATKO131. ZA DRA VEC REN A TA132. ŽIGNIĆ M ILJENK O133. ŽUGEC SUZANA

373

1996. GODINA

1. BRA NOVIĆ M ARIO 28. M IHALINEC DRAŽEN2. CA N JU G A A N DRIJANA 29. M IŠA K ZV JEZD A N A3. ČESI SNJEŽANA 30. M ITER A NDREA4. DREVEN ANTONIJA 31. M OJAŠ LJILJANA5. DU M BO V IĆ KARM EN 32. M UŽAK ANITA6. ĐURIN BISERKA 33. N OVAK DEJAN7. H A CEK DARKO 34. PERČIĆ DARINKA8. H A NŽEK M ARIJAN 35. PICER GORDANA9. HENEZI IVICA 36. POD V EZ ANDREJA10. HIP OLIVER 37. ROGIĆ M A RIJANA11. H LEBA R CHRISTINE 38. ROGINA JA D RA N KA12. HRENIĆ GORDANA 39. RUSM AN ANDREJA13. HUDINČEC N EVENKA 40. SABOLEK KREŠIM IR14. H U LJEK M ILICA 41. SALAJEC M ELITA15. JUKIĆ DANIJELA 42. STOČKO DARIO16. JURIĆ NENSY 43. ŠAJN KRISTINKA17. K A TO LIKO V IĆ DARIO 44. TOLJAN SANDRA18. K ELV IŠA R TOM ISLAV 45. TROJNAR M A RTA19. KERETIĆ KRISTIJAN 46. TURKOVIĆ ENEJA20. K OSALEC SINIŠA 47. VELFLING RAJAN21. K RA LJEV AC IVANČICA 48. VENCL DARKO22. KRIŠTO FIĆ SNJEŽANA 49. VLAHEK ELVIS23. LA ZA R KRISTIJAN 50. VRAŽIĆ IVICA24. LIC ITA R M IRJANA 51. VUJANIĆ KSENIJA25. LU K M A N DOM INIK 52. ZADRO TIHOM IR26. M A G DA LEN IĆ NENA D27. M A TO ŠA ALEK SA ND RA

1997. GODINA (1.1. - 30. 09.)

1. BA K M A Z M A RIJANA 11. GERGELJ LAURA2. BA LAŽINEC ROBERT 12. HAJDINJAK JASM IN KA3. BLAGUŠKI ROBERT 13. JEREC DALIBOR4. BRLEK ŽELJKA 14. K ISELJAK SLAĐANA5. ČOLIĆ IVANA 15. KNEZ DARIO6. ĐAKOV IĆ TOM ISLAV 16. KOŠIĆ JOSO7. ERDEC IVANA 17. KUJADIN M IRJA N A8. FILIPO V IĆ ŽELJKO 18. K UTIČIĆ DAM IR9. FOGEC DAM IR 19. LO GO ŽA R M IRELA10. FO TA K SUZANA 20. LO VRENČIĆ M IROSLAV

374

21. LJU BIĆ ŽELJKO 29. POPIJAČ D A VORKA22. M A JN A RIĆ SAŠA 30. POSAVEC M ARIO23. M EN CL IVO 31. RA JŠP ANDREA24. M IO KO V IĆ LJILJANA 32. SEČAN M A N UELA25. M ITER ALENKA 33. TKALČIĆ LIDIJA26. M OKRO VIĆ SILVIA 34. TO PO LN JAK JASM INKA27. M U TA VD ŽIĆ KORNELIJA 35. VLAH EK ZV JEZD A N A28. PETK O V IĆ SAŠA 36. ŽNIDARIĆ TANJA

375

POPIS DIPLOMIRANIH STUDENATA VII/STUPNJA STUDIJA

1982. GODINA

1. BA BOČAIĆ SAVO 41. M A JER FRANJO2. BAJIĆ ZUHDIJA 42. M A LJ AK ZDRAVKO3. BEGIĆ BOŽICA 43. M A RG ETA DUBRA V K O4. BEG IĆ LEON 44. M ARIĆ LJU BO M IR5. BEN ČIK M IRICA 45. M A RTIN OV IĆ FRANO6. B ER M ILKA 46. M ED V ED VESN A7. B U JA N BRANKA 47. M IH ALIĆ D U BRA V K A8. Č ULINA ZVONIM IR 48. M U LV AJ D ESA N KA9. D A KIĆ M ILANKA 49. M USTAČ M A RIJA10. D EBELJA K FRANJO 50. N O VA K O V IĆ BOGOLJUB13. D EVČIĆ TOM ISLAV 51. O STOJIĆ M IROSLAV12. G AČIĆ ANTUN 52. PAM U K O V IĆ K REŠIM IR13. G LAV N IK VESNA 53. PAŠA LIĆ M U H AM ED14. H A JDIN JA K M ARTIN 54. PERIŠA G ORA NK A15. HASIĆ M UJO 55. PERIŠA ZDRAV KO16. H IŽA K M ARIJAN 56. PERK OV IĆ JA D RA N KA17. H RV A T RAFO 57. PIZEK M A RIJA18. H RV O L M ARIJA 58. POTK O N JA K LJILJANA19. H U ZJA K BRANKO 59. PRAŠTALO M IĆO20. JA K OV IN A JOSIP 60. PRO STRA N GOJKO21. JAKUBEC STJEPAN 61. RIZVIĆ M UHAM ED22. JOCIĆ SVETLANA 62. R O V ĆA N IN VESN A23. KARDAŠ IVAN 63. SEKELJ ZD ENKO24. KAZIĆ M ESUD 64. SEKOVANIĆ DRA G UTIN25. K LARIĆ VESNA 65. SEVER Đ U RINJAK26. KLJUIĆ ANICA M A RIJA27. K O CIJAN IVANA 66. STANIŠA D RA G UTIN28. K OLONIĆ ĐURO 67. ŠIJAKO VIĆ ANTE29. KOPRIVEC TOM ISLAV 68. ŠIMENC. BORISLAV30. K O RA ŽIJA IVAN 69. ŠIM UNIĆ D A RKO31. K O RLA T OBRAD 70. ŠPEHAR M ILAN32. K RALJ SPOM ENKA 71. ŠEH ERČEHA JIĆ M A IDA33. K RA N JČIĆ IVAN 72. ŠEPIĆ SERĐO34. KRNJ AK SLAVKO 73. ŠTRLEK V LA D IM IR35. KV AK A RIĆ ANE 74. TRIFK O V IĆ DRAGO36. K V AK A RIĆ D RAGUTIN 75. ULAGA ZV ON IM IR37. LISAK RUŽICA 76. V A RG A M IRKO38. M A Đ ARIĆ M ILAN 77. VRBAN RA D M ILA39. M A G AT M ILAN 78. VU ČK OV IĆ A LEM KO40. M A G IĆ M ARIJA 79. VU JAD IN RAD ISLAV

377

80. VUJEVIĆ ANTE 83. ZA HER JO SIP81. VUKINA V LASTA 84. ŽGANEC FRANJO82. VUKO SAV LJEV IĆ 85. ŽU PA N IVICA

RADOM IR

1983. GODINA

1. ANIĆ IVAN 38. DEVIĆ ANTE2. AN TO LK O VIĆ M ARTA 39. DIDAK VELIM IR3. A RTN ER JOSIP 40. DIJAK ZV ON IM IR4. BABIĆ IGNJO 41. DOBRINIĆ DUŠAN5. BA ČAK IVAN 42. DOBRINIĆ V IŠN JA6. BA JSA R ZDRAVKO 43. DODIG ŽELJKO7. BA KAČ FATIM A 44. DODIG M ILAN8. BA LAŽINEC ZD RAVKO 45. DRŽAIĆ STJEPAN9. BA LTA UROŠ 46. DUBRAVČIĆ BOŽO10. BA R JAM OV IĆ FUADA 47. DUJM OVIĆ M ARKO11. BENČIĆ DRAGICA 48. DUŠIĆ ĐURĐA12. BENOTIĆ IVAN 49. DU VN JA K IVAN13. BERČIĆ JOZO 50. DVORSKI DA RINK A14. BILIĆ JOVIĆ VESNA 51. DV ORSK I ZLATKO15. B ISKU P DARKO 52. EK E EM ILIJA16. BJED O V BLAŽ 53. FRANIĆ TONČI17. BLAŽEKOVIĆ ZDENKA 54. G A LANT M ILAN18. BOŽINOVIĆ JOKA 55. GLUH A K M A RIJA19. BOGO ŽALEC LJILJANA 56. GOLIK IVAN20. BO LANČA VESNA 57. GOLUBIĆ JA DRANKO21. BOLČEVIĆ ZLATK O 58. GOTAL M ARIO22. BORAŠ M A RIJA 59. G RABAR BOJANA23. BO ŠNJAK M ILAN 60. GRADINSKI D RA G ICA24. BRATIĆ ŠTEFICA 61. GRD M A RICA25. BRGLES VLATKO 62. G REGUROVIĆ JASNA26. BRKLJAČIĆ KRUNOSLAV 63. GRGIĆ ŽELJKO27. BULIĆ JA DRANKA 64. GRUBIĆ M ILKA28. BUNIĆ V ATROSLAV 65. G RUBORO VIĆ ĐURO29. BU TKO ŽELJKA 66. G UDELJ JOZO30. CM REČN JA K IVAN 67. GVERIĆ M ILENA31. CVIJIĆ M ITAR 68. GVERIĆ VERA32. ČEVIS M IRJANA 69. H A ĐIKAN DA RINK A33. ČIRJAK M IRJANA 70. H AJDUK LJUBICA34. ĆOSIĆ PETA R 71. H ARABAJZA IVAN35. ČUNKO BORIS 72. H A TLAK BLAŽENKA36. DANGUBIĆ TOM ISLAV 73. HEREK M LA D EN37. D ESANČIĆ M ARIJANA 74. HEREK SNJEŽANA

378

75. HER1C M ARGITA76. H ERJA V EC ANĐELKO77. H O RV A T ŽELJKO78. H O RV AT BRANKO79. H O RV A T LJILJANA80. H O RV ATIĆ RATISLAV81. H O ŠTETER STJEPAN82. H RM A N JOSIP83. H RUPIĆ IVAN84. IŠTVANOVIĆ ROBERT85. IVA N K OV IĆ RATKO86. JA G EC IVAN87. JA K LIN ZLATKO88. JA K OV IĆ M ILAN89. JEĐ U D NENAD90. JE R G A N A N K A91. JERIĆ M IRA92. JU RC AN ZDENKA93. JU REN STJEPAN94. JU R IĆ A N T O95. KADOIĆ BO ŽIDA R96. K A JTEZ ĐURAĐ97. KASAP LJUBICA98. KATA VIĆ IVAN99. KEŽM AN STANKO100.KEČAK DARINKA101.KERNJA K M IJO102.KESIĆ BOGDANA103.KIC DUBRAV KA104. KL ARI Ć ANTUN105.K LO B U ČA R ŽELJKO106. KOB AL NEVENKA107.K O CEV SK l BRANKO108.KO KO T M IRKO109.KOLESAR V JEKOSLAV110.KOM ES LJILJANA11 l.K O N T E K BO ŽIDA R112. KORIT AR DUŠAN113.KRAVAICA DRAŽEN114.KRIŽAJ VLADO115.KRIŠTO FRANO116.KRIV A K LJUBICA117.KRPIĆ ĐURAĐ118.KRSTOVIĆ KATICA119.KRUŽIĆ N ADA120.KUKIĆ DRA G OM IR

121. KUNA A LFO N Z122.LACKOVIĆ ZV O N IM IR123.LAKUŠ DUBRA V K O124.LESJAK N EVEN K A125.LEVAK V LAD IM IR126.LJUBIŠIĆ PETA R127.LJUBOJEVIĆ SAVO128.LOKNER ANICA129.LOPARIĆ ŽELJKO130.LOVREK REGINA131.M AĐERIĆ A N DR IJA132. M AJSTOROVIĆ ĐURAĐ133.M ALIĆ V LATKO134.M ALTAR A LBERTO135.M ALTAR M A R IJA136.M ALTAR RATKO137.M ARIĆ N EV EN K A138. M A RIN KO V IĆ ZO RA N139.M ARTIN O V IĆ IVAN140.M ATIĆ SVETKO141.M ATIJAŠEC K RISTINA142.M EŠTROVIĆ BRANKO143.M ETIKOŠ NADA144.M IHALIĆ BISER K A145.M IHALINEC VIOLETA146.M IKAC LJILJAN A147. M L AK AR STA N ISLA VA148.M LINA RIĆ LJUBICA149.NOFTA LJUBA150.NO VKOVIĆ N EN A D 151.0D E L JA N DIANA 152.0LE T IĆ D RAGUTIN 153.0LE T IĆ ŽITA 154.0R A ŠA N IN M ILAD IN155.PAJA N IVAN156.PARIPOVIĆ N EB O JŠA157.PAVIČIĆ G O RDAN158.PAVLIĆ GORDANA159.PEČEK N ADA160.PERŠIĆ JOSIP161. PETR IN IĆ-ŽA PČIĆ M ARA162.PETROVIĆ LIDIJA163. PJEV AC RODOLJUB164. POD V EZ ANEC N ADA165.POČUČA K A TICA166.POGRAC V LA D IM IR

379

167.POLIM AC NEVENKA168.PO M PER DRAŽEN169.PONJAVAIĆ VLADO170. POPIJAČ JASM INKA171.POŠTA DANICA172.POŠTA NENAD173.PRODANIĆ N ADA174.RADINK OVIĆ BOSILJKA175. RADO V ANO VIĆ LJILJANA176.RAJČEVIĆ NENAD177.RA K STJEPA N178.RAŠETA IVAN179.RAŠIĆ AN TU N180.REGODA ŽIVKO181.REPIĆ VILI182.REŠKOVIĆ VJEK OSLAV183.RESLER ZD ENKO184.RIBIĆ TOM ISLAV185.ROSIĆ M ILE186.RUŠEC JANJA 187.SEKULIĆ VESNA 188.SELIM OVIĆ KIM ETA 189.SERD A RU ŠIĆ JOZO 190.SEREC SILVIJA 191.SKOČIĆ EDITA 192.SOTONICA STEVAN 193.SRNEC FRANJO194.STA N IVU K O VIĆ M LADEN 195.STILINOVIĆ HRV OJE 196.SU BO TIČA NEC N ADA197.ŠANTEK DRAŽEN198.ŠANTIĆ IVANKA199.ŠEBALJ NADA200.ŠEH IĆ HUSE201.ŠESTA K IVAN202.ŠIM EG I ANICA203.ŠIM IĆ ZV ON IM IR204.ŠIPEK DRA GICA

205.ŠM R ČEK RUŽA206.ŠO ŠA M ARK O207.ŠO ŠTA RIĆ DRA G UTIN208.ŠPORČIĆ M A RIJA209. ŠTEFIČAR N EVEN K A210.ŠTIM AC JOSIP211.ŠU K A R A JO V AN212.TA LIĆ M U SIR213.TA R BU K GOJKO214.TA TA LOV IĆ M ARIJA215.TK A LEC DANKO216.TO N K OV IĆ N A DA217.TR A K O ŠTA N EC KSENIJA218.TU ŠEK NADA219. TV RTK O VIĆ EM IR220.VA D LJA D A RINKA221.VA LENTIĆ SLAVKO222.V A LJA K TO M ISLA V223.VA RO V IĆ M IRKO224.VELA DŽIĆ ESAD225.VESELIN OV IĆ RATKO226.V IN CELJ ŽELJKO227. V INKO VIĆ ANASTAZIJA228. VINKO VIĆ BO SILJK A229.V IRO V A C JO SIP230.V LA H EK STJEPAN231.V LA H OV IĆ M ILICA232.VN U ČEC N EV EN K A233.V O LO D ER ŽELJKO234.VR TIPRA H JO SIP235.ZRNO JANDRO236.ZV ON A R M ARIJA237.ŽIG U N ALM A238.ŽIN KO GEORGIJ239.ŽIV KO V IĆ JOSO240.ŽUPAN BR A NIM IR241.ŽU TIĆ PETA R

380

1984. GODINA

1. BAHUN M ARIJA2. BANIĆ M LAD EN3. BA N JA C TATJANA4. BEG IĆ LJUBICA5. BER M A NEC LJILJANA6. BESEDIĆ-H O RV AT

SLO BOD A N KA7. BISTRO VIĆ M ILJENKO8. BO G D AN IĆ JO SIP9. B O LTEK BOŽENA10. BRAČKO ŽELJKA11. BR A TIN ŠČ AK BORIS12. BRLEK JASM INA13. BUĆ BRANKO14. BUKO VAC ANICA15. BUNIĆ STJEPAN16. BURJA FRANJO17. BUTUROVIĆ NA M IK18. CIG LAR ŠTEFANIJA19. ČAČIĆ M ARKO20. ČERPINKO ZVJEZDANA21. ČR ETN I ŽELJKO22. ĆU RIĆ ZVONKO23. DAZGIĆ JAGA24. DEDIĆ ANTE25. DELIJA BISERKA26. D ERD IĆ ANA27. DIEBALO ŽELJKO28. DIM ITRIJEV IĆ DRAGICA29. DOBRIN IĆ DAM IR30. D O V EČ ER M ILJENKO31. Đ O LO N G A IVICA-

BO G U M IL32. Đ URAN TEREZIJA33. ESKIĆ N EDELJK O34. FILIPOVIĆ RUŽA35. FIRBAS M ARIJAN36. FLA JŠM A N M ARINA37. FRIŠČIĆ ZLATKO38. G ALUNIĆ ANKICA39. GAVRIĆ LJUBOJE40. GLAD V LAD IM IR41. G LAVAČ ŽELJKO

42. GLEDIĆ ŽELJKO43. GORŠIĆ SLAVKO44. GOSARIĆ LJUBICA45. G REGUR SLAVKO46. HABUŠ BRANKO47. H ADŽIĆ SUAD48. H A JD IN JA K GORDANA49. HAJTIĆ LJUBICA50. H A LA PIJA ZLATK O51. H ERM A N M IRJA N A52. H LADN IĆ BISERKA53. H O LETIĆ M A RIJA54. H O RV AT IVAN55. HRŽICA SLO BOD A N56. HRŠAK TIH O M IR57. H UDAK SNJEŽANA58. IVA N U ŠA SLO B OD A N KA59. IVANUŠA V LA D IM IR60. IV EK KREŠIM IR61. JA K OV LJEV IĆ RA DOVAN62. JEŽEK VJEK OSLAV63. JELČIĆ D RA G AN64. JERNEIĆ K ATARINA65. JO K AN O V IĆ SLAVO66. KA DIEV A SLO BOD A N KA67. KO LA RIĆ K A TA RIN A68. K O LM AN IĆ TATJANA69. K O R L A T N A D A70. K OROTAJ BR A NK ICA71. K ORPIĆ D RA G UTIN72. KOSIR G O RDANA73. K O VA ČEV IĆ NIK O LA74. K O VA ČIĆ M A RIJANA75. K O VA ČIĆ ZLATK O76. K R A N JČ E C IV A N77. K REM EN O VIĆ M ILIĆ78. K RIŽAN O V IĆ IVAN79. K UNDIJA DRAGA80. KUŠEN RUŽA81. LADEŠIĆ D RA G UTIN82. LA ZA REV IĆ RANKO83. LEPČIN M ARIJAN84. LETIN A M ILAN K A

381

85. LIZA LO VIĆ ADIL86. LO NČA RIĆ M ARIJAN87. L U K IĆ N IK O88. M A ČEK LJILJANA89. M AGIĆ LJILJANA90. M AGIĆ V LAD IM IR91. M A N D EK STJEPA N92. M A RĐ ETK O N EVEN K A93. M A RTIN ČEV IĆ ANKA94. M A TIĆ BO ŽIDA R95. M ATJAČIĆ ŽELJKO96. M ATOŠ ĐURĐA97. M EŠTROVIĆ DUBRAV KA98. M IKAC DAVORIN99. M IKAC M LA D EN100.M IKO ZLATKO101.M ILJEVIĆ IVKA102.M LAKAR TA NJA103.M LAKAR ZVEZDANA104.M UJDŽIĆ FIKRET105.M URANOVIĆ EDIN106.NEM EC ANTUN107.NIK OLETIĆ NEDJELJK O108.N O VA K ANKICA109. N O VA K LADISLAV110.N OV A K M IRA111 .NO V A K ZVON KO112.NOVOSEL ALEKSANDRA113.NOVO SEL IVAN114.NULI STJEPAN115. OG NJEN O VIĆ JOVAN1 lć .O G N JEN O V IĆ LJUBAN 117.0R E H O V E C VESNA 118 .0R E ŠK I V ESN A 119.0ŠTA R IJA Š LJUBICA 120.OSTROŠKI DRAŽEN121. PAŽA N IN N EDELJK O122.PANDŽA STANISLAV123.PASARIĆ M IRJANA124.PAVELIĆ POSAVEC VERA125.PEHARDA PREDRAG126.PERKOVIĆ M ARIJAN127.PETA K RUŽICA128.PETRAČ DRAŽEN129.PETRAČ JA DRNAKA130.PETRIN JAK ANKICA

13 l.PE T R L IN FRA NJO132.PETROVIĆ NIK O LA133. PICEK ŽELJKO134.PICEK SLAVKO135.PINTAR ANICA136.PLAHTARIĆ ANA137.PLANTIĆ M IRA138.PLESNIČAR M IRKO139.PONGRAČIĆ N EVEN K A140.POPIJAČ IVAN141.POPOVČIĆ DRA G UTIN142.POSA VEC SPO M EN KA143.PRIKRATKI TA TJAN A144.RADM ANIĆ STANKO145. RAKO VIĆ VO JISLAV146.RAZUM ZLATKO147.REŠETAR JO SIP148.RIČKO SLAVKO149.ROŽA KULIĆ

M A RG A RETA150.ROČAK IVAN151.RUDEC J AD R A NKA 152.SADIKOVIĆ AGO 153.SALIHA GIĆ M U H AM ED 154.SAVIĆ M ILAN 155.SEKULIĆ JASNA 156.SEKULIĆ RADVAN 157.SKOKO TO M ISLA V 158.SLANINA BLANKA 159.SLUNJSKI JASNA 160.SREBRENJAK SLAVA 161.STRUČIĆ LIDIJA162.ŠANTALAB LJU BICA163.ŠANTAVEC DA RINK A164.ŠARDI M A RIJA165.ŠARGAČ STJEPAN166.ŠILEC M LA D EN167.ŠORM AZ SLO BOD A N168.ŠPOLJARIĆ K ATARINA169.ŠPORPČIĆ NEVEN K A170.ŠALAM ON STJEPAN171.ŠTEFANIĆ JOSIP172.ŠTEFO K D RAGUTIN173.ŠUBAŠAIĆ ZLATKO174.TAUŠ D RA G UTIN175.TERZIĆ SAJID

382

176.TK ALEC BRANKO177.TK ALEC IVAN178.TKALČEC STEVO179.TOM IČIĆ DAM IR180.TO PLEK DOBROM IR181.TRNOVČANEC M IRJANA182.TRO PŠA JULIJAN183.TR O SK O T ŠIM E184.TU ĐA N STANKO185.TU ŠEK JASENKA186.UDOVIČIĆ DRAGAN187.UDOVIČIĆ M IRELA188.UROIĆ STJEPAN189.USORA C M ATE190.VARGEC NADICA191. VA RO ŠA N EC DAM IR192.VAUPOTIĆ JOŽEF193.VEŠLIGAJ N EVENKA194.VID AČEK M ILJENKO195.VIDEC ŽELJKO

196.VIDIC SAVO197.VIDOVIĆ N A DA198.VIGNJEVIĆ SLOBODAN199.VITKOVIĆ ANKICA200. VIZIR ANKICA2 0 1.VRBAN M LA D EN202.V RBAN EC ZORAN203.V RTA R KREŠIM IR204.V U ČIN IĆ V ELIM IR205.V U JEV A BO R JAN A206.V U K O V IĆ VERICA207. V U RN EK V JEK O SLA V208. ZEM LJA K DA RA KO209.ZLA TA R EK M A RIJA N210.ZLA TA RIĆ TA TJAN A211.ZO R IĆ A NTE212.ZU PAN IĆ JA N EZ KARL213.ŽA LA R IRENA214.ŽELJEŽIĆ K O RN ELIJA215.ŽG ELA JOSIP

1985. GODINA

1. BABIĆ VLADO 22. BUZA M A RIJA2. BAČI M ELITA 23. C ESA R Đ U RĐ IC A3. BAJK O V AC DRAGO 24. ČA M O HU SN IJA4. BA RČA NEC KATA 25. ČEH O K DRA G UTIN5. BA RIŠIĆ JASNA 26. ČIŽM EK FRANJO6. BARTO LO V IĆ RADOSLAV 27. ČOVIĆ DANICA7. BA TINIĆ M IRO 28. ČOVIĆ KARLO8. BA UM AN V ID ICA 29. DAM JANIĆ DRA ŽEN9. BED EK OV IĆ BRANKA 30. D ETELJ STJEPAN10. BED IĆ ŽELJKO 31. DOBRIĆ A NKA11. BEH IN JA SM INKA 32. D O M BA J BERISLAV12. BELAVIĆ IVAN 33. D RA G OJA K ATICA13. BILIĆ IVAN 34. D REM PETIĆ V LAD IM IR14. BO G D AN BERNARDA 35. D VEKAR K ATICA15. BOJANIĆ JADRANKA 36. ERCEG O V IĆ M ILIVOJ16. BO NDŽA STANA 37. ERN O IĆ ŠTEFICA17. B O R OV ČA K ZDENKA 38. ČU LJAK ŽELJKO18. BRKOVIĆ BOŽENA 39. FER EK JOSIP19. BROZD ALOJZIJA 40. FILIP AN BISER K A20. BRUSAR BORIS 41. FURAČ V LATKA21. BU JA NIĆ LJILJANA 42. GOLUBIĆ IVAN

383

43. G R A B A R IV A N44. G RAHOV AC SLAVKO45. G RA H OV EC RUŽA46. GRDAN KSENIJA47. G REBEN A R LIDIJA48. G RU LA ANA49. G V O JIĆ IRENA50. H A BEK M A RIJANA51. HAB UŠ N EVEN52. H O RV A T DARINKA53. H ORVAT ĐURĐA54. H O RV AT IVO55. HU DO LIN TATJANA56. HUSIĆ M LADEN57. ILIĆ M ILAN58. IM PERL ZLATK O59. IVKOVIĆ M ARIJA60. JA K OPEC STANKA61. JA K OPO V IĆ BLANKA62. JA K OV LJEV IĆ M ILENA63. JA N KO V IĆ M ILENKO64. JA V OR O VIĆ BOŽICA65. JU G OV IĆ ĐURĐA66. JURAS JA SM IN K A67. KANSKI M IRJANA68. KANTA R JOVAN69. K A PITARIĆ JA DRANKA70. K A RANO VIĆ M ARKO71. K ATA LEN IĆ JOSIP72. KIŠ JOSIP73. K IŠIČEK BERNARDA74. KLIPIĆ SEIDA75. KOLA R SLAVICA76. KOLEDIĆ BISERKA77. K OLONIĆ M ILIV O J78. KO STA NEJV EC IVAN79. KOVAČ ANTO80. KOVAČ SNJEŽANA81. KRAŠ ŽELJKO82. K RIŽAN STJEPAN83. K R N E T A D A N E84. KRPINA M ARKO85. KU RTO VIĆ SULEJM AN86. K U ŠČ A R IV A N87. LA CK O VIĆ D RAGUTIN88. LEŽAIĆ STJEPAN

89. LONČAR JOSIP90. L O V R E Z O R A91. LOVRENČIĆ FRANJO92. LOVRENČIN M LA D EN93. M AGIĆ M IRKO94. M AGIĆ SPOM ENKA95. M A L JE V A C IV A N96. M A N D IĆ N A D A97. M ANJIĆ M ISLAV98. M A R E K L U K A99. M ARKOVIĆ ŽELJKO100. M ATIĆ RAD O VA N101. M ATI JA ŠEC M A RICA102.M EKOVEC M A RIJA103.M IHVEC ZD RA V K O104. M IŠIĆ DESA105.M ORASI LJU BICA106. N O VA K V LAD IM IR107. NOV A K ZLATA108.NOVOKM ET IVO 109.OKREŠA ZVONKO 110.OREŠK l STJEPA Nlll .O Z IM E C JOSIP112.PAČANDI M IRJA N A113. PAPEŽ BISERKA114.PAPEŽ VERA115.PAVIŠIĆ M ILKA116.PAVLIC ZVONIM IR117.PERŠI RU D ICA -M A R IJA118.PETROVIĆ M ARTA119.PIKOTIĆ DUBRA V K A120.PRG OM ET IVA N121.PRLIĆ OLIVIJA SILVANA122.RACAN JO SIP123.RADEK SPO M EN KA124.RADOČAJ GENO125.RAJH EDO126. RAKIĆ VIŠNJA127.REINER M A RIO128.RISTIĆ D O BRIV OJE129.RUDIĆ DRA G ICA 130.SABOLOVIĆ ZLATKO 131.SEKULIĆ STEVO 132.SELIM OVIĆ HUSO 133.SINKOVIĆ IVAN 134.SKUPNJAK N EVEN K A

384

135. SREBRENOVIĆ M IRJANA 136.STANČEC RANKO137. STANKO VIĆ ČED O M IR 138.STO JK OV IĆ BISERKA 139.STRBAD ANDREA 140.STRBAD IVAN141.ŠEM IGA ZLATAN142.ŠETKA ŽELJKO143.ŠIPEK BRANKO144.ŠKREBIĆ PETA R145.ŠURKIĆ M ARCEL146.TO PLIČAN EC M ARIJAN147.TRSTENJAČKI ANTONIJA148.U SK O K RUŽICA149.VESELIĆ DARINKA150.VIDOVIĆ TIH O M IR

151.VIŠNIĆ IVANK A152.VIŠNIĆ LIDIJA153.VLAHOVIĆ D A RINK A154.VRAŽIĆ VESN A155.VUIĆ RU ŽICA156.VUJKOV VESN A157.VUKIĆ ANA158.VUKIČEVIĆ M LA D EN159.VU K O TA BRA NK A160.VU KUŠIĆ A N TU N161.VULJAK M LA D EN162.ZEĆIRI K ARDUŠ163.ZEBIĆ N IV ES164.ZORČEC JA D RA N K A165.ŽIŽA IVAN

1986. GODINA

1. A LAG IĆ SULEJM AN2. A M IR JA BIR TAHER3. A N TU N O VIĆ KOSOVKA4. BABIĆ ALENKA5. BALUKČIĆ IVO6. BA LU K ČIĆ M IRO7. BA N IČEK SJTEPAN8. BA RAK ČED O M IR9. BA ZINA JU RE10. BENKO NA DICA11. BERIĆ DUŠAN12. BILIĆ JOSIP13. BIONDIĆ RENATA14. BOŽIĆ-ŠNIKIĆ M ARA15. BO G D AN O V IĆ BRANKO16. B O L T A R V E R A17. B R A JKO V IĆ TOM ISLAV18. BRANDIĆ M IJO19. BU H IN JA K SENKA20. CA N JU G A DAVORIN21. CESA R LJILJANA22. CIKAČ ŽELJKO23. COLAR IRENA24. CVJETIČANIN M ILJA25. ČAVIĆ RAJKO

26. DANDIĆ VESN A27. DOPUĐ JOVAN28. DRAPIĆ D A RINK A29. DRAGIĆ BOŽO30. D RA G OSA V LJEV IĆ

M ARICA31. ERCEG V LATK A32. ERNOIĆ G RO ZD ANA33. F E D E R E R A N A34. FELIĆ RA SIM35. FILIPOVIĆ ŽELJKO36. GA ŠPARIĆ BA R BA RA37. G RADAC SM ILJK A38. G RA D EČA K D A VORKA39. G RA D IN ŠĆA K TIH O M IR40. GRGIĆ M ILICA41. GUDURAŠ M LA D EN42. HEDERIĆ M ILJENK O43. HRA ŠĆA NEC JOSIP44. HRASTIĆ SNJEŽANA45. IV EK STJEPAN46. JAKPIĆ ILIJA47. JAKUPIĆ V ESNICA48. JELAVIĆ RA D O SLA V49. JURAS M IRJA N A

385

50. KERM EK DRA G UTIN51. KLOPO TAN ŽELJKO52. KOLANOVIĆ HRVOJE53. K O M LIN O VIĆ ŠTEFANIJA54. KOVAČ DARINKA55. KOVAČ ŠONJA56. K RVAV AC ZRINKA57. K UŽIR M ARICA58. KUSIĆ M IRJANA59. K U ŠTER ĐURĐA60. LABAŠ DANIJEL61. LACKOVIĆ LJILJANA62. LAZAREVIĆ ŽIVKO63. LUČIĆ M IRKO64. LUKAVEČKI M LADEN65. LUKIĆ SLOBODAN66. M ARK O V IN O V IĆ JOSIP67. M A TIJAŠEVIĆ PETA R68. M A TK OV IĆ ZORAN69. M EĐ ERA L JA DRANKA70. M EGLIĆ DARKO71. M IHOLČIĆ ZDENKO72. M IKIĆ RAJKO73. M ITRO V IĆ JOVAN74. M LA D EN O V IĆ OLIVERA75. M RĐEN M ILENA76. O B R A D A N A77. O PA Č IĆ A N A78. OREŠKI M A RTIN79. O ŠTRIĆ PETA R80. PALJA K BORIS81. PA TEK NENAD82. PAVIĆ ŽELJKO83. PAVIČEVIĆ M IODRAG84. PAVIČIĆ TOM ISLAV85. PETKO VIĆ EG ITA86. PETRIN EC IVICA

87. PLA H IN E K N A D A88. POBI M IROSLAV89. POSAVEC DRA ŽEN90. POSA VEC RUŽICA91. PU PEK JOSIP92. RADUSIN ĐORĐE93. RA N O GA JEC M A RIO94. RAŠEVIĆ JA D RA N KA95. ROŽN JE VIĆ DANKA96. ROGINA IVAN97. RUKAVINA ĐURO98. SLUGANOVIĆ LJILJANA99. SOKAČ FRANJO 100.STANKUS ĐURĐA101. STRAHU A ŠTEFA NIJA102.ŠOIĆ IVAN103.ŠOŠTAR DAM IR104.ŠTEFIČAR LIDIJA105.ŠTRLEK JA SENKA106.TAHITI M EFAIL107.TEDORČEVIĆ STOJAN108.TODOROVIĆ LJUBINKO109.TOM ANY M IRA110.TOM AŠEK VESNA11 l.T O M A ŠIĆ M IRJANA112.TRUBAJIĆ DUŠAN113.TRUPKOVIĆ ANICA114.TURK RUŽICA115.VADLJA M A RIJA116. VLAH V A LEN T117.VRDOLJAK M ILAN118.VRČEK VESNA119.W EIS M IROSLAV120.ZORIĆ VERA121.ŽIVKOVIĆ M ARKO122.ŽUBRINIĆ ZV O N IM IR

386

1987. GODINA

1. AL-SA DIK AD O M HASAN 43.RAD 44.

2. ARA M A N DA LJUBOM IR 45.3. BAGO DINKO 46,4. BA JB UTO V IĆ M UHAREM 47,5. BA JIĆ SEKA6. BAJRIĆ ŠEFIK 48.7. BEŽA N LJUBA 49,8. BEĆIRBEG OV IĆ DAUT 50,9. BECNER ZORAN 51.10. BEGOV EC IVAN 52.11. BIJELIĆ ZDRAVKO 53.12. BIKETA M ILIVOJ 54,13. BLAŽANOV IĆ IVO 55.14. BLAGOJEVIĆ RADE 56.15. BLAGUS ŽELJKO 57.16. BOČKAJ BORIS 58.17. BOŠKO DUBRAVKA 59.18. BREGO V IĆ M ILJENKO 60.19. BREZOVEC NEVENKA 61.20. BUŽONJA ANTUN 62.21. CA V O R ZDRAV KO 63.22. CUKROV OSKAR 64.23. ČUKLI VESNA 65.24. ĆORDIĆ ADEM 66.25. DELAŠ M ARIO 67.26. D ELIPETA R SNJEŽANA 68.27. DOBRINIĆ BOJANA 69.28. DO ŠEN M ILENA 70.29. DO ŠEN M IRJANA 71.30. DO ŠEN NADA 72.31. DRAG ANIĆ RATKO 73.32. DŽODAN M ILOŠ 74.33. ĐUKIĆ DRAGO 75.34. GOLUBIĆ IRENA 76.35. GRBAVEC ŠTEFANIJA 77.36. GULIN DAVOR 78.37. GUŠIĆ BEDRUDIN ' 79.38. H A BU NEK BOŽO 80.39. H A B U ŠD A R K O 81.40. HANAK LJUBICA 82.41. HASIĆ ENES 83.42. HEHET IVAN 84.

H LADNIĆ ANTUN HLEB M AJA H O LETIĆ VLADIM IR H O RV ATEK ŽELJKO HO RV ATIN OV IĆ M IROSLAV HRASTIĆ VLASTA IVANOV D A NIELA IVANO VIĆ M ILAN IVIĆ G O RDANA JAGIĆ ZD ENK A JAJČEVIĆ ANTO JAKOPIĆ IVAN JAKOPOVIĆ ŽELJKO JA NKOVIĆ RADOJKA JA N TOLEK M ILICA JEREN IVAN JO G UN ĐURĐA JUKIĆ IVAN KA RLO VIĆ PEJO KEZERLE ZVONKO KLARIĆ JERKA KOLAREC IVAN KOM ES JOSIP KOVAČ G O RD ANA KOVAČ SNJEŽANA KRALJ JASM INKA KRALJ SUNČICA KRANJEC M ARICA K UPREŠANIN ŠONJA KUŠEN N EVEN LEGIN IVA NKA LESK O V AR KATICA LJUBAS M ARIJAN LO N Č A R N ED ELJK O LUKAČIĆ N EN A D M A JCA N M ARICA M ALKOČ VESNA M ANDIĆ ZORAN M ARUKIĆ JURE M ATANIĆ M IRJANA M ATEJČIĆ SREĆKO M ERD A N AVDO

387

85. M ILANO VIĆ M ILENA86. M ILOŠEV IĆ SLOBODAN87. M USTAČ M A RIJA88. N A Đ DRAGO89. NA NIĆ NENA D90. N O VO SEL JA D RA N KA91. N O V O SEL ZV JEZD A N A92. O LJAČA M ARKO93. PAJC HRVOJE94. PAJIĆ M ILOŠ95. PEJIĆ JASM INA96. PEN D E L JIV A N97. PERN EK M ARIJAN98. PETROVIĆ OLIVERA99. PILJA K ZORA100.PLANTAK KARM EN101.POSAVEC JOSIP102.POSAVEC M ARIJAN103.POSPIŠ RAJKO104.PREM ZL DUBRAVKO105.PREPELIĆ IVAN106.RAKIĆ ZDRAVKO107.RAVLIĆ ZLATKO108.REICH NENAD109.RIBIĆ LJUBA110.SAVIĆ M IODRAG 11 l.SA V IĆ VLADO 112.SKELEC KATICA 113.SM OLJANEC M LA D EN 114.SM RTIĆ V LAD IM IR 115.SOKE LADISLAV

116.STIPETICH ALOIS PETER GODENZI

117.SUBOTIĆ M ARIJA118.ŠANJUG VID119.ŠANTEK SREĆKO120.ŠIFNER DARKO121.ŠKRAPEC ZLATKO122.ŠM IT M IRJANA123.ŠOIĆ VLADO124.ŠPIRELJA RATKO125.ŠTENGLIN M A RIJA N126.TESLA G O RD AN A127.TKALEC D AM IR128.TODOROVIĆ STO JA129.TOJAGIĆ M ILAN130.TOLJAN IVAN131.TOM IĆ LUCIJA132.TOPLEK JASN A133.TOPOLKO JELICA134.TRLAJA JOŠKO135.TRŠINSKI PAV LINA136.TRSTEN JA K G O RDANA137. TUĐ AN D ARKO138.VERTUŠ V LADIM IR139.VIDOVIĆ D RAGUTIN140.VIRČ DARINKA141. V LAD IM IR SLO BOD A N142.VLAJINIĆ LJU BO M IR143.VRDOLJAK M IRK O144.ŽUNEK VESNA

1988. GODINA

1. ALIBEGOVIĆ HA M LET l i . BEL ĐURO2. A N TO N O V IĆ SLAVICA 12. BENKOVIĆ V LAD IM IR3. A RALICA D UŠANKA 13. BENKUS BRANKO4. BA B O K IVICA 14. BERIĆ KRSTO5. BA JBUTO V IĆ INDIRA 15. BEŠLIĆ M IRKO6. BA JER JA D RA N KA 16. BIŠKUP DUBRAV KA7. BAJIĆ AN ĐELKO 17. BJUK M ARIJA8. BARBARIĆ N EVENKA 18. BOŽIČEIVĆ V LA D IM IR9. BARUŠIĆ M ILAN 19. BUKVIĆ JOSIP10. BEHREM ADEM 20. CIKAČ BER NA R DO

388

21. CM REČN JAK SNJEŽAN A22. CM RK SLAVKO23. D V ORSKI D RAGUTIN24. ČELIG M ARIJAN25. ČIŽIĆ N EVENKA26. ČIRIĆ NEBO JŠA27. ČIZM IĆ PERO28. Č U L JA K R U Ž A29. ĆATOVIĆ SAM IR30. DEDI DRAŽEN31. D OGAN M LADEN32. D REM PETIĆ M ARIJAN33. DUGA NDŽIĆ IVAN34. ĐUKIĆ KATA35. ĐURANEC TATJANA36. ERCEG DRAŽEN37. FRŠČIĆ VILIM38. GALIĆ M ARINKO39. GRUJIĆ LJILJANA40. H ASA N AG IĆ INDIRA41. H ERAK M ILEN A42. H ERM AN TANJA43. H OBLAJ DRAŽENKA44. IVANKOVIĆ M IRJANA45. JAGATIĆ PETERINEC

N ADA46. JALŠIĆ RUŽICA47. JA LŠOVEC KARM EN48. JELA VIĆ DAVOR49. JEN JIĆ M ILAN50. JOLIĆ ANGELINA51. JO ŠIĆ M ARIO52. KADIĆ GUAD53. KANIŠKI KREŠIM IR54. KARAULAC NIKOLA55. K O ŽA R AŠLI56. KO ŽU L JOVAN57. KORENT JOSIP58. K ORPAR BORIS59. KOVAČ JOSIP60. KRIŽAIĆ M LADEN61. K UZM IĆ-KATARINČIĆ

VESNA62. LIPOVAČA N IJAZ63. LO VRA K M A RIJAN64. M ARIĆ RAJKO

65. M A RUNIĆ LUKA66. M A TIJAŠEVIĆ OLGA67. M ED ENICA M IROSLAV68. M EĐ IM UREC ANKA69. M EIĆ VLASTA70. M IRIĆ SOFIJA71. M UM IN O V IĆ LOVORKA72. OBADIĆ ZV O N IM IR73. PAH LJINA DARKO74. PAV LIČEVIĆ IVAN75. PEN A V A M ILAN76. PERKOVIĆ A N TU N77. PIŠONIĆ STJEPAN78. PLA N TA K BISERKA79. PLENČA IVICA80. POD G O RELEC TA TJAN A81. POLJANEC DRA G UTIN82. POSAVEC ANTO N IJA83. PREM UŽIĆ ŽELJKO84. PREM UŽIĆ Đ URĐA85. PRIKRATK I DAM IR86. PRPROVIĆ ŽELJKO87. RADIKOVIĆ ZDRAVKO88. R A M E Š A JO S O89. REPIĆ KATICA90. RIZM AN DAM IR91. ROŽA N KO V IĆ STJEPAN92. ROB DRA GEC93. RODI VLADO94. RUPČIĆ DANE95. SABOLEK JA DRANKA96. SAKAČ ŽELJKA97. SARDELIN ADRIJAN A98. SEKOL M IRJANA99. SELLIM OVIĆ M U N ERV A 100.SINKOVIĆ STJEPAN101. SOKOLIĆ BRANKO 102.STARM AN STANKA 103.SUTNJAK G ROZD ANA104.ŠAFARIĆ SUZAN A105.ŠARIĆ ANTE106.ŠČEKIĆ IVICA107.ŠEM IGA KSENIJA108.ŠERIĆ BRANKO109.ŠILEC STJEPAN110.ŠIM EK NIVES

389

11 l.ŠK R IN JA R IĆ SUNČICA ] 12.ŠUBAŠA LJUBICA113.ŠULJIĆ BORIS114.TEPAVAC BILJANA115.TIŠLJARIĆ BO ŽIDA R116.TKALČEC K ATARINA117.TKALČEC NIVES118.TOPLEK IVANČICA119.TR A TN JA K NEVENKA120. TURKOVIĆ M ARIJA121. V A LEK BISERKA122.VIDOVIĆ DUBRAVKA

123.VILENICA RADE124. VLAH M A RIJA N125.VLAŠIĆ VLADO126.VRHOVEC VLADO127.VUČILOVEC M ILJENK O128.VUČKOVIĆ DRAŽENKA129.VU KM IRO V IĆ SLA V O M IR130.VULIĆ LUKA131.W ASSERBAUER BRANKO132.ŽABČIĆ-PETRINIĆ ANA133.ŽALIĆ A H M ET

1989. GODINA

1. ABDEL JA BBAR ADEL2. A B D IĆ IZ E T A3. A D NA N M OH FARASH4. A LAGIĆ DANA5. A LAGIĆ M USTAFA6. ALIĆ O SM AN7. BANEC VIŠNJA8. BARUDŽIJA DUŠAN9. BELJO M ARIJA10. BIHAR RUŽICA11. BIŠČEVIĆ ŠEJLA12. BOJANIĆ ŠONJA13. BORŠČAK M ILJENKO14. B O S A K M IR A15. BREGOVIĆ VESNA16. BREZIČAVIĆ ZDENKO17. CA NJUGA DRAŽENKA18. CRNKOVIĆ DARKO19. ČEHIĆ ZUHRA20. ČIŽM EŠIJA M ARIJAN21. ČM AREC VERICA22. ĆURKOVIĆ M ILENA23. DIM ITRIJEVIĆ PREDRAG24. D IZDAREVIĆ RASIM A25. D OBRIJEVIĆ LJILJANA26. DO ŠEN M ARIJA27. D RAGANIĆ M ELITA28. DUDUKOVIĆ M ILOJKO29. EL SAYED HUSSEIN

30. ERA K DARINKA31. FEJZIĆ NIZV ETA32. FELIĆ ŠEM SO33. GALIĆ STJEPAN34. GEČEK BRANKO35. GEROVAC BLAŽENKA36. GLAVAK VIŠNJA37. GORTAN Đ URĐA38. GRABAR JACQ U ELIN E

RENATA39. GREIS DAM IR40. GRGEČ M O M IR41. HANDANOVIĆ ISM ET42. HEREGA JA DRANKA43. HERM AN VESN A44. H OFM AN JOSIP45. H ORVAT M ILJENKO46. H ORVAT SNJEŽANA47. H RA STOVEC DARKO48. ISTER ANICA49. IVANKOVIĆ M IRJANA50. JAGAČIĆ SNJEŽANA51. JALŠO VEC M A RIJA52. JA M B O R IV A N53. JA N Č E C A N A54. JAUK DUŠKO55. JA V OR ANTE56. JOVANOVIĆ M ILUTIN57. KELEM EN M ILJENK O

390

58. KLARIĆ VESNA59. KLEPA Č NENAD60. K OBAL M A RIJANA61. K O LA REK BOJANA62. KOM LJENO V IĆ GRUJO63. K ORDIĆ SENADA64. KOVA ČEV IĆ M LADEN65. K OVAČIĆ IVANČICA66. K O ZU LIĆ PREDRAG67. K RA N JEC DRAŽENKA68. KRAŠ ZDENKA69. K RB OT LJUBOM IR70. K U ŠĆER ZVONIM IR71. LASIĆ JASNA72. LESJA K M LADEN73. LUKIĆ NADICA74. M AC AK AN JA M ELITA75. M ALETIĆ M ILAN76. M ANDARIĆ SREĆKO77. M ARCIUŠ RADOVAN78. M ED IĆ N A D E Ž D A79. M EDIĆ TADIĆ JOKA80. M ED V ED M ILAN81. M ESARIĆ JOSIP82. M IK AN LJILJANKA83. M IKŠIĆ GORDANA84. MIL1JAŠ NENAD85. M ITROVIĆ M IRKO86. M ITRO V IĆ MIRKO87. M USIĆ SABAHUDIN88. M UŠTRA VINKO89. M U ZA FERO V IĆ ISM ET90. N A STIĆ N EVENKA91. N EDELJK O VIRĐINIJA92. NED ELJK O V IĆ RADM ILA93. N IK ŠIĆ KATA94. N JEG OV A N M IRA95. N O VA K DEAN96. OŽEG DAM IR97. O REŠKl PREDRAG98. OSTRIČKI JASNA99. OSTROŠKI PREDRAG100. O V ČA R SREĆKO101. PALE JA DRANKA102. PARAT PAVAO103.PAVLIĆ VIŠNJA

104.PEHNEC STJEPAN105.PERCAN INES106.PEŠUT NED.TELJKO107.PETROVIĆ SUZANA108. PODGORELEC ŽELJKO109.PONGRAC IVICA110. PONOR AC STOJAN111 .PO SA V EC DA RINK A112.POZDER BOŽICA113.PRAHIĆ JA DRA NKA114.PREGLEJ V LAD IM IR115.PROS DRA ŽEN116.PUĐA TANJA117.PUHAR JO SIP118.RADIVOJEVIĆ M LA D EN1 19.RAJKOVIĆ SNJEŽANA120.RAŠLJIĆ SANJA121.RESLER M LA D EN122.RUŽIĆ M ILICA123.RU NJAK SLO BOD A N124. RUS AK ZLATICA 125.SABOL D A NIJELA 126.SALAKOVIĆ TA T JANA 127. SELIM O VIĆ M UJO 128.SINKOVIĆ ZVEZDANA 129.SINOVEC BISERKA 130.SM OLJANEC D RAGUTIN 131. SREMEC. JA SEN K A 132.SRNEC DAM IR 133.STIPČIĆ DRA GICA 134.SUKIĆ LI VIO135.ŠAKANOVIĆ BAJRO136.ŠARIĆ HRVOJE137.ŠIKIĆ VESNA138.ŠIM UNIĆ ANKICA139.ŠOŠTARIĆ M ARIO140.ŠPIRANEC SILVIJA141.ŠPOLJAR SUZANA142.ŠTEFIĆ ŽELJKO143.ŠTEFULJAK STJEPAN144.TARANDEK V ESN A145.TATALOVIĆ GORDANA146.TEŽAK N EN A D147.TOM AŠKOVIĆ M ARIJA148.TOM IĆ ANTO149.TRIVIĆ SNEŽANA

391

150.TRNJAK OVIC N ADA151.TRŠEK DRAŽEN152.TU ŠEK M ARINA153.VA TAVUK ŠIM E154.VIDOVIĆ BISERKA155.VORIH JA D RA N KA156.V RBAN EC IVANKA157.VRDO LJA K NEVENKA158.VUĆKOVIĆ DRAGAN159.VUČINIĆ NENAD

160. V UK OLIV IJA161. VUKOVIĆ DARKO162.VUKŠIĆ ŽELJKO163.VUSIĆ IVAN164.ZDRILIĆ ZDENKO165.ZULIĆ SUAD166.ŽERJAV JOSIP167.ŽIGM AN M LA D EN168.ŽIVKOVIĆ IVICA169.ŽUPANAC IVAN

1990. GODINA

1. BA LA ŽEK ANTON 32. H E G ED U ŠB LA ŽEN K A2. BEL SLAVICA 33. HEGEDUŠ IVAN3. BENSA A NTO N 34. H O RV AT AN DREJA4. BEŠV IR BRUNO 35. IVANIĆ RENATA5. BLA ŽU NA J V LAD IM IR 36. IVAŠTINOVIĆ VLATKA6. B O B IJA SABINA 37. IVEKOVIĆ TA M A RA7. B OROVINIĆ M ARIJA 38. IVIĆ ŽELJKA8. BOSILJ VESNA 39. JURK OVIĆ M ERI9. CIG LAR RENATA 40. JU TRIŠA M ARIJA10. CU PAĆ M IRA 41. KADIĆ ELHA M IJA11. ČEM ERIN DRAGAN 42. KLARIĆ DRAŽEN12. Č R E PS U Z A N A 43. KLEM ŠE LJILJAN A13. DELIĆ A M IR 44. KNEŽEVIĆ BRANKA14. DENAC DA RINK A 45. KOLESAR SLAVICA15. D ETELJ DAM IR 46. KO ŠTA RIĆ DRAGA16. D OJČINOVIĆ M ILIĆ 47. K RČ M A R JA DRANKA17. D RA G UN DUŠAN 48. KVRGNJAŠ N A TA LIJA18. DVORSKI BRANKA 49. LAZAR SANJA19. ĐERIĆ BOŽICA 50. M AJCEN M IRO SLA V20. FETT DAM IR 51. M AJSTOROVIĆ ZA GO RKA21. FILIPO V IĆ ANETA 52. M ARIĆ JURAJ22. FRIŠČIĆ LJILJANA 53. M ARKOVIĆ IVANČICA23. FUM IĆ DARIO 54. M EĐIM UREC VESNA24. G AĆEŠA M IRA 55. M IKIĆ LJILJANA25. GALOVIĆ M ARICA 56. N O VA K SM ILJA N A26. GERECI LJILJANA 57. N O VA K TA TJAN A27. GOLU BOV IĆ M ARKO 58. N O VO SELIĆ SPOM ENKA28. GRDIĆ SANJA 59. OŽEG RATKO29. GRČIĆ JASEN KA 60. PAJTA K ŽELJKO30. GRGEČ LJILJAN A 61. PETAK ŽELJKO31. H A VRELJUK LJUBICA 62. PETRAŠEVIĆ SLOBODAN

392

63. PETR IN JA K M ILAN 90. ŠM INTIĆ DRAGICA64. PETROŠEV IĆ EVICA 91. ŠOLAK DRAGO65. PEZO ĆAM IL 92. ŠTEHER BORIS66. PINTAREC SUZANA 93. ŠTRKALJ BORIS67. PINTARIĆ DARKO 94. ŠUKA ZV JEZD A N A68. PINTARIĆ RUŽICA 95. TA LER JA D RA N KA69. POSA V EC DARINKA 96. TOM M A LIEH W A IL70. POSA V EC GORDANA SU B H IA M IN71. PRESTER ŠTEFANIJA 97. TO T DAVOR72. PR PIĆ NEBO JŠA 98. V IB IR A L ANITA73. PU LJEK ZORICA 99. V ID A ČEK DAVORIN74. PU ZA K SINIŠA 100. V ITEZ DENIS75. PUZIGAĆA ĐOKO 101. V ITEZ ROL AND76. RA KIĆ RADM ILA 102.VLAHOVIĆ TATJANA77. REM A R NADICA 103.VN UČEC M A RIJA78. REŠETA R ZVONKO 104.VOJVO D A M A RIJA79. RITO C EDITA 105.VUČKOVIĆ SNJEŽANA80. RO ŠKA SLAVKA 106.VUGREG LJU BICA81. RU SM A N V ALENTINA 107.VU GRINEC BISERKA82. SARAJLIĆ GORANA 108.VU GRINEC BRA NK A83. SM AJIĆ A SM IR 109.VU KOVIĆ M ILAN84. STOJIĆ RADENKO 110.ZA GRAJSKI M AJA85. STU BIČAR ŽELJKO lll .Z O R K O NA DICA86. ŠAŠKO STJEPAN 112.ZRNA JA SEN K A87. ŠEBEČIĆ BUDIM IR 113.ŽINIĆ DIJANA88. ŠIPEK DARKO 114.ŽITNJAK RENATA89. ŠKVORC LJUBICA

1991. GODINA

1. BA R ULEK JOSIP 15. GALE DAM IR2. BAŠIĆ IVAN 16. G ALOVIĆ IVICA3. BEČIRĆIĆ ZORICA 17. GUDLIN M A RIJA4. BOŽIĆ ROM AN 18. HERC IVANK A5. BOGA TI JAVOR 19. H O PO V AC SAFET6. CRN KO NENAD 20. H O RV A T JOSIP7. ČEH DRAGUTIN 21. HO RV AT STANISLAV8. ČIŽM EŠIJA M IRJANA 22. JAKIĆ M ATKO9. D EBELJA K JOSIP 23. JA N Č IN E D E L JK O10. DERVIŠIĆ NEĐAD 24. JAN KO V IĆ SANJA11. D UJIĆ IVAN 25. JESEN IČN IK ALENKA12. D ŽAK ULA M ARICA 26. KA RN EVA L ANKA13. FARES BILAL 27. KODBA RENATO14. FUČEK LIDIJA 28. KOLAR SPOM ENKA

393

29. KORITIĆ ANICA 54. PEŠAKOVIĆ D U ŠA NKA30. KOSOV EC KARM EN 55. PETRINEC N EVEN K A31. KOSOVIĆ M IRSADA 56. ROŽIĆ RUŽICA32. KOVAČ M ARIJANA 57. ROM IĆ M ILENKO33. KO VA ČEK JASM INKA 58. ROZM ARIĆ DANIJELA34. KOZJAK IVANKA 59. SAKAČ SLAVKO35. KUČKO JASNA 60. SNOVAK N ADA36. LEVA NIĆ VESNA 61. ŠABIĆ SAM IRA37. LU KA N ČIĆ LEA 62. ŠPOLJARIĆ V LASTA38. M ANCE ŽELIM IR 63. ŠTEFAN DAM IR39. M ARINČIĆ DRAGAN 64. ŠTETIĆ ZVONKO40. M A RITN JAK M AJA 65. TADIN AC STANISLAV41. M ESEK M ARIJAN 66. TERZIĆ AM IR42. M IKULČIĆ GIGIĆ 67. TERZIĆ DENIS

SNJEŽANA 68. TU ŠEK JURAJ43. M O LN A R STANKO 69. UZELAC LJUBICA44. M RVELJ M LADEN 70. VALIDŽIĆ G O RDANA45. NIN K O VIĆ GORAN 71. VIDOVIĆ M LAD EN46. N O V A ČK I DEAN 72. VRABELJ BO ŽIDA R47. N O V O SEL SM ILJA 73. V U JAKLIJA D ANKA48. N O V O SEL VESNA 74. V UKA ŠIN O V IĆ ZORAN49. OLAH GORD AN A 75. ZEBEC M IROSLAV50. OSM A N ČEIV Ć SULTA 76. ZLOK A PA NADA51. PANIĆ DA VO R 77. ŽGANEC SANJA52. PATAFTA JOSIP 78. ŽIV K O V IĆ SINIŠA53. PAVLOVIĆ IVKA

1992. GODINA

1. AM BROŠIĆ GORAN 16. FILIPIĆ M ARICA2. BAĐUN BORIS 17. FUŠ ANĐELKA3. BARIŠIĆ DAM IR 18. GLAVAČ BOŽICA4. BA RTO LEC M ARIO 19. H A JD IN JA K DUBRA V K O5. BAŠIĆ VLATKO 20. H RŽEN JA K M ETKA6. BATINIĆ GORAN 21. HRA N ILO V IĆ NENA D7. BEDI KRUNOSLAV 22. HUDAK TATJANA8. BIŠKUPEC M IRJANA 23. HUNČAGA DAM IR9. BISTRO VIĆ ANKICA 24. IŠTU K M ATKO10. BU JA NOVIĆ IGOR 25. JA K UPEK M IODRAG11. CERJAN RENATO 26. JALŽABETIĆ NENA D12. C R N Č E C SU Z A N A 27. JURAN VESNA13. DELIĆ M LADEN 28. KESIĆ ALEKSANDRA14. DOBEC LIDIJA 29. KLAM PFER KLAUDIA15. D O ND U R RAJKO 30. KOLAREK DAVOR

394

31. KONČIĆ LJILJANA 55.32. KOVAČEV IĆ LJILJANA 56.33. KRELJEV AC IVANČICA 57.34. KRIČKIĆ SRĐAN 58.35. KULIĆ KAROLINA 59.36. LA ZA R KREŠO 60.37. LOVR1Ć ZDENKO 61.38. LUKIĆ STANIŠA 62.39. M AGDALENIĆ NATAŠA 63.40. M A K A R JOSIP 64.41. M A RTIN ČEV IĆ JASENKA 65.42. M ATIJAŠEC IRENA 66.43. M ATOŠEVIĆ NIKO44. M A U RA C JOSIP 67.45. M EDIĆ DUŠANKA 68.46. M ICEK NEVENK A 69.47. M ILETIĆ KRISTINKA 70.48. M UŠEC BRANKICA 71.49. PERŠIN OV IĆ ZORAN 72.50. PLA ČKO ANA 73.51. PLAČKO STANISLAV 74.52. PLA NTAK BOŽIDAR 75.53. POŽG A J DAM IR 76.54. PONGRAC DRAŽENKA 77.

1993. GODINA

1. ALIĆ ISM ET 18.2. A RTN ER ŽELJKA 19.3. BA RILA SAŠA 20.4. BARTOLIĆ ANKICA 21.5. BA RTOLIĆ KARM EN 22.6. BEH IN M ARIJAN 23.7. BELA J DAM IR 24.8. BELOVIĆ SANDRA 25.9. BLAGAJ GORAN 26.10. BOGDAN BOŽIDAR 27.11. BRKLJAČA VLAD IM IR 28.12. ČIČA K D RAGICA 29.13. ČO LJA K REŠIM IR 30.14. Đ U RĐ EK ANKICA 31.15. GAŠPARAC IVICA 32.16. HASAN RUŽICA 33.17. HRM AN SANJA 34.

REZO ANTE RO K SA N D IĆ A N ĐELK A SABOLIĆ JA CIN TA SALAJ ŽELJKA SINKOVIĆ SNJEŽANA SKU PNJAK RO M ANA ŠIKET DUNJA ŠIM OVIĆ ZDRAVKO ŠKODA DRAŽEN ŠPOLJARIĆ PETA R ŠTEFOVIĆ SNJEŽANA ŠULA K PREPELU H ZRNKATEM ŠIĆ ZD EN K ICA TOM AS TA NJA TO M ERLIN N ADA TRŽO K LJUBICA TRPČIĆ IVAN VUČKOVIĆ M ELITA V U GR IN EC M A RIJA N VUKO V IĆ IVICA VUKŠIĆ IVICA ZBO D U LJA BRANKO ZELIĆ M ILENA

IVANČIĆ SM ILJKA IVAŠTINOVIĆ SANJA JA K OPEC M IRJANA JURA ŠIĆ IVANKA JU RLIN A D A M IR K ABLJANAC ŽELJKA KARA ŽIN A C M ARINA K ELČEC BORIS K E ZE L E JE R K A K LJAIĆ M IRJANA KRANJEC N INA KRULJAC ANITA LABAŠ IVAN LISJA K ŽELJKO LO VRENČIĆ M ARIJAN LULIĆ BORIS M AKOVEC V LATK A

395

35. M A RTIN EZ DANIJELA 55.36. M ATOLIĆ M ARIO 5637. M ESARIĆ DA LIBO R 57.38. M IHALJEVIĆ ŽELJKO 58.39. M IRKOVIĆ GORAN 59,40. M LADINIĆ NIVES 60.41. M U N Đ A R A N A 61.42. NEM EC NATAŠA 62.43. O RŠOLIĆ JELENA 63.44. O V ČARIĆ JOSIP 64.45. PA JTLA R BLAŽENKA 65.46. PAULJĆ ZORA 66.47. PLIC DRAŽEN 67.48. PRSTEC NATAŠA 68.49. PUH A LO DAVOR 69.50. RADOŠEVIĆ DANIJEL 70.51. RAD U LOV IĆ N ADA 71.52. RA TK O VIĆ STANKO 72.53. SABOLIĆ M ILIVOJ 73.54. S A JB E R T SE N K A 74.

1994. GODINA

1. BU KAL BOŽENA 22.2. CESAR DRAŽEN 23.3. ČO POR SNJEŽANA 24.4. ĆOSIĆ PREDRAG 25.5. DOLOVSKI ELIZA BETA 26.6. G EREN ČIR M ARIO 27.7. GRGIĆ ANTO N IJA 28.8. G YOFI ŠONJA 29.9. HALIĆ IVANČICA 30.10. H U N JET M ARIJA 31.11. ILOVIĆ NIK ŠA 32.12. JA H IU BLERIM 33.13. JA K UPČIĆ ĐURĐICA 34.14. JU RK O V IĆ LJILJANA 35.15. KREŠIĆ KARLO 36.16. KRSNIK JOSIP 37.17. KUČINA M IRKO 38.18. LA ZA R VESN A 39.19. LEŠK O EDUARD 40.20. LEŠK O TOM ISLAV 41.21. LU JANOVIĆ SUZANA

SKELEC DA VO R SOVIĆ M IRJANA STRAHU A VERA ŠALGAJ N EVEN ŠKORO RENATA ŠTRBAC IRENA TATALOV IĆ SANJA VEGAR SLAVKO V IDEC JA SM IN K A VLAH G O RD ANA VLAHOVIĆ ZVONK O VOJIN O V IĆ M ARIO VUKOVIĆ M LA D EN VUSIĆ LJILJANA W A LA SZEK BO LESA W ZV OCA K PAVO ŽGELA M A RIO ŽITN JA K TANJA ŽU GA J HRV O JE ŽUGAJ IVAN

M ARCINJAŠ M A RIJA M AROLIN RATKO M IH ALJ D A VO RK A M IKAC BORIS M IRILOVIĆ M ILICA M UŽAR RO B ER T M U N DA D A NIJELA N O VA ČK I SUNČAN A N O VA K V LASTA N OVOSELEC D O M IN IKA PETAK RUŽICA PILICAR GORD AN A POŽGAJEC IVAN POLUGA ŽELJKA RADONIČIĆ DU ŠA N KA RAID HUSEIN REM ENAR RENATA RUŽIĆ DA LIBO R SANJKOVIĆ V ELIM IR SITARIĆ IGOR

396

42. SLOBOĐANAC 47. VRĐ U KA N IK O LAJA DRANKA 48. VRTARIĆ M IRKO

43. SOM OĐI ĐURĐA 49. V U G E R Z O R A N44. ŠESTO GORDANA 50. ZAGOREC TA TJAN A45. ŠPIČKO ANA 51. ZAJEC SUZANA46. ŠUM EČKI SNJEŽANA 52. ZV ER LJILJAN A

1995. GODINA

1. BABIĆ LJUBICA 36. KOVAČIĆ DALIBO RKA2. BA RBIR ZLATKO 37. KRA N JČIĆ IVICA3. BA RUN VLADO 38. LO VR ENČ IĆ DRA ŽEN4. BEDŽO VSKA M ARINA 39. M A CU T ŽELJKA5. BLAŽIĆ TANJA 40. M ARIĆ JOŠKO6. BOŽIĆ VELLIBOR 41. M A TELJAN M A RIJA7. BR A TIN ŠĆ AK VLATKA 42. M A V RIČEK TIH O M IR8. BRKIĆ DRAGAN 43. M ED V ED ŽELJKO9. CA FUK DANIJELA 44. M IKAC M IRJA N A10. CILI SNJEŽANA 45. M ILETA IVA N A11. CRNKOVIĆ TOM ISLAV 46. M O SLA V A C M IRELA12. ČAVEC NATA ŠA 47. M RAČIĆ LINO13. D ESPO T CHARLES 48. M RĐEN M IHAELA14. D RA G IČEVIĆ BERTA 49. PAN IĆ V AND A15. DRAGIŠIĆ DAM IR 50. PEH A RD A M AJA16. DUBRAVČIĆ JURE 51. PELIV AN LJILJANA17. ĐURANEC STJEPAN 52. PERŠI NENAD18. EM IN I TUETA 53. PETROVIĆ ANDREA19. EN JIN G I SANJA 54. PINTAR IGOR20. EREŠ DUBRAVKA 55. POKOS TO M ISLA V21. G RA D EČA K JASM INKA 56. PTIČ EK M IRJANA22. GRADEČKI KRISTINA 57. RA ZUM KSENIJA23. GRGEČ ANITA 58. RISITĆ REN A TO24. GUŽVINEC RENATA 59. SALIHOV IĆ GORAN25. H A N Z L A L EN K A 60. SEREZLIJA SLAVEN26. HERBAI DARKO 61. SILAJ SPO M EN KA27. H O RV A T KARM ELA 62. STA N K IR ŽELJKO28. HUSAK M ARIJAN 63. STIPANEC A N A M A RIJA29. JARAŠI BARDIL 64. SUDEC SINIŠA30. JEFTIM IJA SLAVEN 65. SULJANOVIĆ A M IR31. JUKIĆ SNJEŽANA 66. ŠALKOVIĆ M A RIJANA32. JU RICA ANKICA 67. ŠALKOVIĆ STJEPAN33. KELEM EN ŽELJKO 68. ŠAŠKO BRANKO34. KN EŽEV IĆ SREĆKO 69. ŠIM IČEVIĆ M ARIJELA35. KOCIJAN DRAŽENKA 70. ŠIŠA PERO

397

71. SUSTAR ROBERT72. TOM IĆ PATRICIJA73. TOVERNIĆ DRAGUTIN74. VATA V U K SUZANA75. V EŠLIGA O LGICA

76. VIDOVIC DUBRAVKO77. V UČENIK D UNJA78. ZDJELAR ROBERTINA79. ZJAKIĆ HUSEIN

1996. GODINA

1. A NČIĆ N A DA 37. JAKOPOVIĆ M LADEN2. A N TO N INA LJUBICA 38. JO V IN DARKO3. B ADANJAK TIH O M IR 39. JURICA DAM IR4. BALENT VESNA 40. KADIĆ GORAN5. BARAĆ TADIJA 41. KARLOVIĆ D A M IR6. BA RBIR SAŠA 42. K E LM EN D IV E T O N7. BA TINIĆ ANKICA 43. KERETIĆ SANJA8. BOGD ANIĆ ZDRA VKO 44. KRIRAM ARIOS9. BO ŠKOVIĆ ANTE ALESSANDRO10. BOŽIĆ SAŠA 45. KIŠ DAM IR11. BREČIĆ KATICA 46. KLASIĆ DARKO12. BUDAN DIJANA 47. KOLAKOVIĆ DRA G AN13. BUŽANIĆ IVAN 48. KOLAR M ARIO14. CIG LAR LJILJANA 49. KOM ARIĆ B O ŽIDA R15. CRNKOVIĆ ANDREAS 50. KONJIĆ GORAN16. ĆU RČIJA M ARIO 51. KORUNIĆ M ILEN A17. ČEŠN JAJ D A M IR 52. KOVAČ SABRINA18. DERA N JA DINKO 53. KOVAČ SANJA19. DOBRINIĆ RANKO 54. KOZARIĆ DEJANA20. D ŽAM BEG OV IĆ AIDA 55. KRAŠ D A NIJELA21. ĐEKIĆ TOM ISLAV 56. KRIŽ ZV ON IM IR22. FONIO ALENKA 57. KRSTIČEV IĆ K ATARINA23. FRIŠČIĆ LJILJANA 58. KRZNAR DARKO24. GIČEV GORAN 59. KUDUM IJA KREŠIM IR25. GRGIĆ A RM INIO 60. KUKEC SPOM ENKA26. H A BU LIN JASNICA 61. KURJAKOVIĆ VESNA27. H A JDIN JA K GORDANA 62. KUZM INSKI M LA D EN28. HERCEG LJILJANA 63. LEŽ ANTUN29. H ERCEG VESNA 64. LJUBIŠIĆ ZORAN30. H ITREC IVANČICA 65. LONČA R ZLATK O31. HLADNIĆ IRENA 66. LUKIĆ DRAGAN32. H O RV AT BRANKO 67. LUKIĆ NATA ŠA33. H O RV AT SAŠA 68. M A CA N M ARIJO34. H RANITELJ ZRINKA 69. M A JD A K LADISLAV35. H U DA K M A RIN A 70. M ARČETA M ELITA36. ILEKOVIĆ DRAŽEN 71. M ARIĆ DOM AGOJ

398

72. M ARKOVIĆ M IROSLAV 99. RIBIČIĆ VOJO73. M ARTINČEVIĆ 100.ROŽIĆ DEJAN

M IROSLAV 101.SAJKO M ARIO74. M A TKOVIĆ M ARIO 102.SAM BOLEK BR A NK A75. M A TU LIN KARM EN 103.SEVER DUBRAVKO76. M IH A LJ M ARIO 104.SIM ON N IK O LIN A77. M IKŠIĆ JASNA 105.SIROVEC ANDREA78. M ITER SANJA 106.SOKOLIĆ TATJANA79. M U LLER SANJA 107.SOPTA RENATA80. N O V A K BRANKO 108. SUBOTIČANEC VERICA81. N O VA K M ARIO 109.SUPANČIĆ AD ELA82. O KREŠA ZLATKO 110.ŠAM EC ED UARD83. OSTOIĆ DUBRAVKO 11 l.Š IM IĆ M IRJANA84. OZIM EC BLAŽENKA 112. ŠNA JD ER TO M ISLA VA85. PAK RA C NEVENKA 113.ŠPOLJAR D A M IR86. PATAFTA M ARIO 114.ŠTIH KREŠIM IR87. PAV K O VIĆ RENATA 115.TENODI VLASTA88. PERA K M A RIJA 116.TOLIĆ ALM A89. PETEK JASM INKA 117.TOPLEK NENAD90. PETROVIĆ JOSIPA 118.VALEŠ DARKO91. PILČIK TIH O M IR 119.V ELA IVICA92. POLANEC SANDRA 120.VN UČEC VAN JA93. POPOVIĆ DANILO 121.VRBANEC M A RIO94. POSAVEC DRAŽEN 122.VUČKOVIĆ K REŠIM IR95. PUČEK RENATA 123.VUSIĆ TOM ISLAV96. PUKLAVEC SINIŠA 124.ZA GO RAC NIK O LA97. PURGARIĆ TOM ISLAV 125.ZBODULJA V LAD IM IR98. PUŠK AD IJA DALIBOR 126.ZV ER N EVENKA

1997. GODINA (1.1. - 30. 09.)

1. AD AM O V IĆ BILJANA 14. FIK ET JASNA2. BA LOG M ELITA 15. H RG A REK RO B ER T3. BEG O V IĆ LEO 16. JA M BRO ŠIĆ K REŠIM IR4. BOTICA DEJAN 17. JUG SINIŠA5. ČM IGOVIĆ DAVORKA 18. JURAN D ANIJEL6. Č O N K A ŠN A TA ŠA 19. KASTELIC DA VO R7. DANIĆ DRAŽEN 20. KLUG SABIN A8. DELIĆ DRAGAN 21. KO LA REK DINKO9. DO M IN IĆ JOSIP 22. K OVAČIĆ IVAN10. FERENEC DAM IR 23. KRIŽ DUNJA11. GARA FO LIĆ ANITA 24. K U TLEŠA M IRJANA12. G LU M PA K ANDREJA 25. LEVANIĆ M ARIO13. GROBEN SKI NEVEN 26. L E Ž IV A N

399

27. LUKIĆ M ARIJAN A 34. PERIĆ ZV ON IM IR28. M A CA N G A DANIJEL 35. POSAVEC BRUNO29. M ED ENJAK SANDRA 36. SOKOL GORAN30. M ILOŠA VLJEV IĆ DARKO 37. SEVER DAM IR31. OLETIĆ DRAŽEN 38. SUM IĆ BORKA32. POSA RIĆ VESNA 39. V RANKOVIĆ M IODRAG33. PAVLINUŠIĆ DOBRICA 40. VU GRIN EC M ELITA

400

Oblikovanje naslovnice: Studio Design Ferinac, Varaždin

Fotografije:

Lektura:

Korektura:

Računalna priprema:

Izdavač:

Za izdavača:

Tisak:

Mr. sc. Dragutin Kermek

Vladimir Ciglar, profesor

Autori

Prof. dr. sc. Željko Hutinski

Fakultet organizacije i informatike Varaždin, Pavlinska 2

Prof. dr. sc. Boris Aurer

“TIVA” tiskara Varaždin d.d.

Naklada: 500 primjeraka

FKP06301