Kolegij: Financijske institucije i tržište kapitala

Emilija Skočibušić (Žuvić)

FUNDAMENTALNA ANALIZA PODUZEĆA PODRAVKA D.D.

„ Naše temeljne vrijednosti su kreativnost, povjerenje, strast, zadovoljstvo potrošaća i izvrsnost! To su vrijednosti kojima se vodimo već 80 godina i na preko 40 tržišta. “ i

UVODPrehrambena industrija Podravka jedan je najvećih proizvođača prehrambenih proizvoda u Hrvatskoj. Tvrtka je vlasnik mnogih poznatih robnih marki (Vegeta, Podravka juhe, Lino, Čokolino, Fant, Eva, Dolcela, Fini-Mini, Talianetta, Kviki, Studena, Studenac, itd.), a poslovanje je podjeljeno u tri glavna poslovna segmenta: prehrana, piće i farmaceutika. Proizvodnja farmaceutskih proizvoda kroz tvornicu Belupo zauzima značajan dio poslovnih aktivnosti. Podravka d.d. je jedan od značajnijih hrvatskih izvoznika koji svoje proizvode izvozi u više od 40 zamalja svijeta.

Ime kompanije Podravka potječe od naziva za stanovnicu Podravskog kraja, u kojem se nalazi sjedište tvrtke. Nastala je 1947. godine na temeljima nekadašnje tvornice pekmeza i prerade voća - Wolf, te kasnije postala poznata u zemlji i inozemstvu po proizvodnji univerzalnog dodatka jelima - Vegeti, koja se već pola stoljeća izvozi u više od 40 zemalja svijeta na svih pet kontinenata.

Najdugovječniji Podravkini slogani bili su „Od srca srcu“, te “Kompanija sa srcem“, a godinama se u kampanjama koristio slogan „Kad se sa srcem kuha, kuha se Podravka juha“. Srce kao izvor emocija, budući da je hrana za većinu ljudi izvor najvećeg zadovoljstva, odnosno povezuje se s najjačim emocijama. Poznata je i narodna izreka da „ljubav ide kroz želudac“.

Podravka d.d. je kompanija koja posluje prema načelima održivog razvoja, te svojim proizvodima i uslugama nastoji povećati vrijednost koristeći pri tome manje resursa i stvarajući manje otpada posebno vodeći računa o očuvanju okoliša i razvoju oruženja i društva. Uključena je u životne procese svojih radnika ali i cijele zajednice.

Podravka d.d. privatizirana je i registrirana kao dioničko društvo 1993. godine, a od 1994. godine uvrštena je na Zagrebačku burzu te se od tada njenim dionicama slobodno trguje. Dionica Podravke d.d. od 1998. godine nalazi se u Službenom tržištu Zagrebačke burze pod simbolom PODR-R-A.

OSNOVNI PODACI:Naziv tvrtke: Podravka prehrambena industrija d.d.

Adresa: Ante Starčevića 32, 48000 Koprivnica

OIB: 18928523252

MB: 3454088

Glavna djelatnost poduzeća: 1039 - Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća

Tržišna kapitalizacija: 1.488 milijuna kuna / EUR 195 milijuna

Temeljni kapital: 1.084.000.600,00 HRK

Izdanih dionica: 5.420.003

Članovi Uprave: Zvonimir Mršić (predsjednik Uprave), Jadranka Ivanković (čan Uprave), Olivija Jakupec (član Uprave), Miroslav Klepač (član Uprave), Jorn Pedersen (član Uprave) i Hrvoje Kolarić (član Uprave)

Nadzorni odbor: Dubravko Štimac (predsjednik Nadzornog odbora), Mato Crkvenac (zamjenik predsjednika Nadzornog odbora), Ivo Družić (član Nadzornog odbora), Petar Miladin (član Nadzornog odbora), Dinko Novoselec (član Nadzornog odbora), Petar Vlaić (član Nadzornog odbora), Martinka Marđetko-Vuković (član Nadzornog odbora), Ivana Matovina (član Nadzornog odbora), Milan Stojanović (član Nadzornog odbora)

Vizija Podravke : Posvećenost poboljšanju svakodnevne kvalitete života potrošaća, kupaca i zaposlenika putem inovativnosti i internacionaliziranosti.

Misija Podravke: Stvaranje visokokvalitetnih proizvoda prepoznatljivih robnih marki. Inovativno kulinarsko iskustvo i zdrava životna rješenja.

Vrijednosti: Inovativnost, želja za učenjem, poduzetnost, ambicija, pobjednički duh, timski rad i profesionalnost.

Organizacijska struktura Podravke d.d. temelji se na tri strateška poslovna područja: prehrana i pića, usluge te faramaceutika. Organizacijska struktura Podravke d.d. prikazana je na slici 1.

Slika 1. Orgaizacijska struktura Podravke d.d. – izvor Podravka, 2014.

PODRAVKA D.D.

SPP Prehrana i pića

Marketing

Razvoj tržišta

Tržište RH

Tržište JI

Tržište Centralne Europe

Tržište istočne Europe

Tržište prekomorskih

zemalja

Tržište Zapadne Europe

Upravljanje komercijalnim

partnerima

Proizvodnja I

Proizvodnja II

Mesni proizvodi Danica d.o.o.

Logistika

Kontrola kvalitete i razvoj tehnologije

SPP Farmaceutika

Marketing

Prodaja i logistika

Međunarodna tržišta

Bezreceptni proizvodi

Farmakoekonomika

Razvoj generičkih poslova i

intelektualnog vlasništva

Proizvodnja

Istraživanje i razvoj

Regulatorni poslovi

Kontrola kvalitete

Osiguranje kvalitete

Nabava

Računovodstvo i riznica

Kontroling

Razvoj ljudskih potencijala

Pravni i zajednički poslovi

Kozmetika

SPP Usluge

Upravljanje uslugama

Energetika i tehničke usluge

Korporativne funkcije

Ljudski potencijali i pravo

Strateški razvoj

Korporativne komunikacije

Poslovna kvaliteta

Kontroling

Riznica

Računovodstvo

Informatika

Nabava

Poslovni nadzor

Slika 2. Vlasnička struktura – Izvor Podravka, 2014

Vlasnička struktura

Udjel

DUUDI/HZMO 10,62%

DUUDI/Republika Hrvatska 9,89%

Erste Plavi OMF 9,50%

AZ OMF 9,01%

PBZ Croatia osiguranje - OMF 8,82%

Unicredit Bank Austria AG* 7,98%

Kapitalni fond d.d. 5,94%

Raiffeisen OMF 3,75%

State street Bank and Trust company, Boston 1,23%

PBZ d.d* 1,04%

Trezorski račun 3,28%

Ostali dioničari 28,94%

*Zbirni skrbnički račun

Vlasnička struktura na dan 13.06.2014 (Izvor: http://www.podravka.hr/investitori/dionica/vlasnicka-struktura).

Podravka d.d. pripada sektoru Prehrambena industrija. Dionice unutar ovog sektora, u prva tri mjeseca 2014. godine, u prosjeku su se kretale lošije od ostalih dionica na tržištu. Tijekom tog razdoblja Podravkina je dionica porasla za 10,07% što je bolje od ostalih dionica u ovom sektoru koje su u prosjeku narasle za 6,64%.

Ovo poduzeće, je u prvom kvartalu, ostvarilo je prihod od prodaje od 804.153.000,00 kn što predstavlja pad prihoda od prodaje od -1% u odnosu na isti kvartal prošle godine.

Poduzeća u sektoru Prehrambena industrija u prosjeku su ostvarila prihod od prodaje od 192.72 milijuna kn što predstavlja povećanje prihoda od prodaje od 3% u odnosu na isti kvartal prošle godine.

1. ANALIZA PUTEM POKAZATELJAAnaliza pokazatelja napravljena je temeljem nekoliko kategorija pokazatelja:

1. Pokazatelji likvidnosti2. Pokazatelji zaduženosti3. Pokazatelji aktivnosti4. Pokazatelji ekonomičnosti5. Pokazatelji profitabilnosti

1.1. POKAZATELJI LIKVIDNOSTI

Pokazatelji likvidnosti se koriste za procjenu sposobnosti poduzeća da udovolji kratkoročnim obvezama. Dobavljači proizvoda i usluga poduzeću, kao i vjerovnici koji odobravaju poduzeću kratkoročne kredite zainteresirani su za procjenu sposobnosti poduzeća da udovolji obvezama koje dospijevaju na kratak rok (obveza s rokom dospijeća do godinu dana). Likvidnost je svojstvo imovine ili njezinih dijelova da se mogu pretvoriti u gotovinu dostatnu za pokriće preuzetih obveza, odnosno likvidnost je sposobnost poduzeća da podmiri kratkoročne obveze i tekuće aktivnosti. Ukoliko poduzeće nije likvidno, znači da posluje s poteškoćama, nema dovoljno sredstava za nabavu sirovina i materijala, robe ili isplatu plaća. 1

Koeficijent trenutne likvidnosti pokazuje sposobnost poduzeća za trenutno podmirenje obveza. Smatra se da ovaj pokazatelj ne bi trebao biti manji od 0,10 odnosno od 10 %.

1 http://analiza.bloger.index.hr/post/pokazatelji-likvidnosti/187019.aspx

Pokazatelji trenutne likvidnosti zadovoljavaju tu minimalnu vrijednost, osim u 2010. godini kada je trenutna likvidnost pala ispod 10%.

Koeficijent tekuće likvidnosti je pokazatelj likvidnosti najvišeg stupnja jer u odnos dovodi pokriće i potrebe za kapitalom u roku od godine dana. Mjeri sposobnost poduzeća da podmiruje svoje kratkoročne obveze. Optimalan omjer je 2 : 1 i to bi značilo da poduzeće ima dvostruko više gotovine, potraživanja i zaliha nego što su kratkoročne obveze koje dolaze na naplatu. Ako poduzeće ima brz obrt zaliha i može naplatiti svoju realizaciju bez problema, prihvatljivi odnos tekućih sredstava i tekućih obveza može biti i niži, ali nebi trebao biti ispod 1 :1 . Pokazatelji za poduzeće Podravka d.d. za sve četiri promatrane godine govore nam da je tekuća likvidnost poduzeća manja od optimalne, ali nije niža od granične. Najniži pokazatelj je za 2010. godinu kada je na 1 kunu kratkoročnih obveza dolazilo 1,15 kn kratkotrajne imovine kojom je trebalo podmiriti kratkoročne obveze. No ovaj pokazatelj pokazuje rastući trend iz godine u godinu.

2010 2011 2012 2013Kratkotrajna imovina 1.933.337.889,00 1.939.271.583,00 1.881.578.696,00 1.923.619.896,00 Kratkoročne obveze 1.682.185.308,00 1.125.366.071,00 1.106.272.027,00 1.041.986.074,00 KTL 1,15 1,72 1,70 1,85

Koeficijent ubrzane likvidnosti izuzima zalihe iz izračuna, pa je stoga precizniji kao mjerilo likvidnosti. Govori nam da li poduzeće ima dovoljno kratkoročnih sredstava da podmiri dospjele obveze a bez prodaje zaliha. Poželjno je da vrijednost ovog pokazatelja bude minimalno 1. Odnosno, kratkoročne obveze ne bi smjele biti veće od kratkotrajne imovine umanjene za zalihe.2 Pokazatelji ubrzane likvidnosti za promatrano razdoblje također su ispod preporučene razine, pa tako u 2010. godini poduzeće ima 0,48 kn imovine bez zaliha za podmirenje kratkoročnih obveza. No i ovaj pokazatelj ima trend rasta iz godine u godinu.

2010 2011 2012 2013Kratkotrajna imovina - zalihe 700.861.151,00 758.240.952,00 695.533.146,00 727.969.978,00 Kratkoročne obveze 1.682.185.308,00 1.125.366.071,00 1.106.272.027,00 1.041.986.074,00 KUL 0,42 0,67 0,63 0,70

Koeficijent financijske stabilnosti trebao bi biti manji od 1 jer se iz dijela dugoročnih izvora treba financirati ne samo dugotrajna već i kratkotrajna imovina. Smanjenje pokazatelja

2http://analiza.bloger.index.hr/post/pokazatelji-likvidnosti/187019.aspx

financijske stabilnosti je pozitivna tendencija, jer to znači da se sve veći dio kratkotrajne imovine financira iz dugoročnih izvora financiranja čime se stvaraju pretpostavke za financijsku stabilnost promatranog poduzeća.3 Kod Podravke d.d. KFS je u svim godinama manji od 1, te pokazuje trend smanjenja.

2010 2011 2012 2013Dugotrajna imovina 2.056.625.198,00 1.891.921.160,00 1.721.143.992,00 1.517.762.204,00 Glavnica + dugoročne obveze 2.166.568.397,00 2.664.712.693,00 2.329.317.593,00 2.235.796.657,00 KFS 0,95 0,71 0,74 0,68

1.2. POKAZATELJI AKTIVNOSTIPokazatelji aktivnosti poznati su još i pod nazivom koeficijent obrta, a računaju se na temelju odnosa prometa i prosječnog stanja. Oni upućuju na brzinu cirkulacije imovine u poslovnom procesu, odnosno mjere efikasnost upotrebe resursa u vlasništvu poduzeća. Ako je poznat koeficijent obrta, moguće je izračunati i prosječne dane vezivanja sredstava. Koeficijent obrta najčešće se izračunava za ukupnu imovinu, kratkotrajnu imovinu i potraživanja. Na temelju koeficijenta obrta potraživanja moguće je utvrditi i prosječno trajanje naplate potraživanja. 4

Koeficijent obrta ukupne imovine pokazuje učinkovitost upotrebe kapitala u ostvarivanju prihoda, odnosno koliko se puta ukupna imovina tvrtke obrne u tijeku jedne godine, odnosno koliko prihoda proizvede 1 kuna imovine. Poželjno je da bude što veći. Kod Podravke d.d. on je u 2010. i 2011. ispod granice od 1, odnosno poduzeće je sa jednom kunom prihoda proizvelo manje od jedne kune imovine, u 2012. i 2013. je veći od jedan i pokazuje konstantan rast, što pokazuje pozitivan trend u poslovanju društva.

2010 2011 2012 2013Ukupni prihod 3.652.782.816,00 3.787.779.439,00 3.738.127.602,00 3.737.736.688,00 Ukupna imovina 4.008.189.109,00 3.854.720.115,00 3.617.672.310,00 3.458.126.505,00 KoUI (> 1) 0,91 0,98 1,03 1,08

Koeficijent obrta kratkotrajne imovine govori o tome koliko se puta kratkotrajna imovina tvrtke obrne u tijeku jedne godine, odnosno koliko efikasno poduzeće koristi kratkotrajnu imovinu za stvaranje prihoda. I kod ovog pokazatelja poželjna je što veća vrijednost. U slučaju Podravke, ta je vrijednost rasla u prve tri promatrane godine, dok se u četvrtoj godini bilježi lagani pad, ali koeficijent je ipak veći od 1, te je u sve četiri godine veći od koeficijenta obrta ukupne imovine, što je također pozitivna činjenica.

3 http://analiza.bloger.index.hr/post/pokazatelji-likvidnosti/187019.aspx

4 http://www.revident.ba/public/files/primjena-analize-financijskih-izvjestaja-pomocu-kljucnih-financijskih-pokazatelja.pdf

2010 2011 2012 2013Ukupni prihod 3.652.782.816,00 3.787.779.439,00 3.738.127.602,00 3.737.736.688,00 Kratkotrajna imovina 1.933.337.889,00 1.939.271.583,00 1.881.578.696,00 1.923.619.896,00 KOki (> KoUI) 1,89 1,95 1,99 1,94

Koeficijent obrta dugotrajne imovine predstavlja omjer ukupnih prihoda i dugotrajne imovine, odnosno pokazuje koliko uspješno tvrtka koristi dugotrajnu imovinu za stvaranje prihoda. Općenito je poželjno postići što vedu vrijednost pokazatelja jer to znači da je manje novca potrebnog za stvaranje prihoda vezano u dugotrajnoj imovini. Opadajući pokazatelj može biti indikator preinvestiranja u postrojenja, opremu ili neku drugu stalnu imovinu. Vidimo da i taj pokazatelj kod Podravke d.d. pokazuje trend rasta, te da je je Podravka d.d. u promatranom razdoblju obrnula dugotrajnu imovinu u prosjeku 2 puta godišnje. Koeficijent ima trend porasta svake godine, što pokazuje pozitivnu tendenciju u poslovanju.

2010 2011 2012 2013Ukupni prihod 3.652.782.816,00 3.787.779.439,00 3.738.127.602,00 3.737.736.688,00 Dugotrajna imovina 2.056.625.198,00 1.891.921.160,00 1.721.143.992,00 1.517.762.204,00 KOdi 1,78 2,00 2,17 2,46

Koeficijent obrta zaliha pokazuje koliko se puta zalihe obrnu u tijeku jedne godine. Obzirom da su zalihe najnelikvidniji oblik imovine, poželjna je veća vrijednost koeficijenta. Ovisno o vrsti djelatnosti kojom se tvrtka bavi (maloprodaja, veleprodaja, pružanje usluga, proizvodnja), efikasnost u upravljanju zalihama može značajno utjecati na novčani tok i u konačnici, na uspjeh poslovanja. 5Koeficijent obrta zaliha pokazuje koliko puta u razdoblju su zalihe prodane. Veći koeficijent obrta zaliha znači da je kraće razdoblje u kojem se zalihe drže u poduzeću i time je manji pokazatelj trajanja držanja zaliha. Pokazatelj ne bi trebao biti ni previsok ni prenizak, nego bi se trebao kretati oko industrijskog prosjeka. Previsok koeficijent može značiti da poduzeće nema dostatne zalihe što može uzrokovati manjkove i pad prodaje. Pokazatelji za Podravku d.d. u promatranom razdoblju prosjećno su veći od 5, što znači da je jedna kuna zaliha generirala više od 5 kuna poslovnih prihoda. Iz kretanja koeficijenta možemo vidjeti da je potražnja za Podravkinim proizvodima pala 2011 u odnosu na 2010., zatim je 2012. porasla u odnosu na 2011. i premašila 2010 dok je 2013. godine opet pala.

5 http://www.revident.ba/public/files/primjena-analize-financijskih-izvjestaja-pomocu-kljucnih-financijskih-pokazatelja.pdf

2010 2011 2012 2013Ukupni prihod 3.652.782.816,00 3.787.779.439,00 3.738.127.602,00 3.737.736.688,00 Zalihe 700.861.151,00 758.240.952,00 695.533.146,00 727.969.978,00 KOzal 5,21 5,00 5,37 5,13

Koeficijent obrta potraživanja pokazuje trajanje naplate potraživanja. Povećanje koeficijenta pokazuje smanjenje trajanja naplate potraživanja. 6Koeficijent obrta potraživanja i trajanje naplate potraživanja pokazuju koliko brzo poduzeće naplati potraživanja od kupaca za prodaje na kredit. Kao i kod obrta zaliha, ovaj pokazatelj bi trebao se kretati oko industrijskog prosjeka. Pri računanju pokazatelja pretpostavlja se da poduzeće prodaju obavlja na kredit. Stoga, potrebno je provjeriti kakve uvjete kreditiranja koristi poduzeće. Trajanje naplate potraživanje koje je predugo može značiti do kupci sporo plaćaju obveze i time je novac predugo vezan u imovini. Prekratko trajanje naplate potraživanja može značiti da su uvjeti kreditiranja prestrogi, čime je smanjena prodaja. Iz pokazatelja za Podravku d.d. vidimo da se trajanje naplate potraživanja povećalo 2012. godine u odnosu na prethodne dvije godine, dok se u 2013. godini smanjilo u odnosu na prethodne tri godine.

2010 2011 2012 2013Prihodi od prodaje 3.522.272.227,00 3.625.161.695,00 3.626.666.307,00 3.626.011.410,00 Potraživanja 991.603.792,00 1.021.565.728,00 1.062.608.440,00 1.009.434.944,00 Kop 3,55 3,55 3,41 3,59

Koeficijent naplate potraživanja u danima pokazuje koliko brzo se naplaćuju potraživanja. Trebao bi biti što veći. Za Podravku d.d. najveći je bio 2012. godine što znači da su se potraživanja te godine najbrže naplaćivala, u 2013. je bio najmanji u odnosu na promatrano razdoblje što pokazuje usporavanje naplate potraživanja.

2010 2011 2012 2013Broj dana u godini (365) 365 365 365 365Koeficijent obrta potraživanja 3,55 3,55 3,41 3,59 TNP 102,76 102,86 106,94 101,61

1.3. POKAZATELJI EKONOMIČNOSTIPokazatelji ekonomičnosti mjere odnos prihoda i rashoda i pokazuju koliko se prihoda ostvari po jedinici rashoda. Ti pokazatelji računaju se na temelju podataka iz računa dobiti i gubitka. Pokazateljima ekonomičnosti se utvrđuje stupanj ostvarenih prihoda društva po jedinici

6 http://analiza.bloger.index.hr/post/pokazatelji-likvidnosti/187019.aspx

rashoda. Ukoliko je vrijednost ovih pokazatelja manja od 1, to znači da poduzeće posluje s gubitkom. 7

Ekonomičnost ukupnog poslovanja Podravke d.d. veća je od 1 u promatranom razdoblju, s tim da je u 2010. i 2011. bila nešto viša nego u 2012. i 2013. ali u 2013. je viša nego u 2012. pa to pokazuje pozitivan trend.

2010 2011 2012 2013Ukupni prihodi 3.652.782.816,00 3.787.779.439,00 3.738.127.602,00 3.737.736.688,00 Ukupni rashodi 3.543.446.662,00 3.694.625.939,00 3.708.013.912,00 3.667.913.835,00 Eup 1,03 1,03 1,01 1,02

Ekonomičnost poslovanja mjeri se stavljanjem u odnos prihoda od prodaje i rashoda od prodaje. Pozitivan rezultat znači da su prihodi veći od rashoda. Kod Podravke d.d. došlo je do blagog pada ekonomičnosti poslovanja nakon 2010. godine, ali je ona još uvijek pozitivna.

2010 2011 2012 2013Prihodi od prodaje 3.522.272.227,00 3.625.161.695,00 3.626.666.307,00 3.626.011.410,00 Rashodi od prodaje 3.367.808.306,00 3.546.177.509,00 3.602.375.013,00 3.558.262.017,00 Ep 1,05 1,02 1,01 1,02

Ekonomičnost financiranja je odnos financijskih prihoda i financijskih rashoda. Kada je, dobiveni, pokazatelj, primjerice 0,2, ekonomičnost financiranja je negativna, odnosno ne ostvaruje se dovoljno financijskih prihoda za pokriće nastalih financijskih rashoda.

2010 2011 2012 2013Financijski prihodi 50.361.230,00 47.877.829,00 38.065.425,00 44.186.986,00 Financijski rashodi 175.638.356,00 148.448.430,00 105.638.899,00 109.651.818,00 Ef 0,29 0,32 0,36 0,40

1.4. POKAZATELJI PROFITABILNOSTI7 http://analiza.bloger.index.hr/post/pokazatelji-likvidnosti/187019.aspx

Pokazatelji profitabilnosti izražavaju snagu zarade poduzeća, odnosno pokazuju ukupni efekt likvidnosti, upravljanja imovinom i dugom na mogućnost ostvarenja profita. 8

Pokazatelji profitabilnosti se mogu podijeliti u dvije temeljne skupine:

1) Pokazatelje koji pokazuju profitabilnost u odnosu prema prodaji

1. Bruto marža profita

2. Neto marža profita

2) Pokazatelje koji pokazuju profitabilnost u odnosu prema ulaganjima.

1. Rentabilnost imovine

2. Rentabilnost kapitala

Bruto marža profita stavlja u odnos dobit prije oporezivanja (bruto dobit) uvećanu za kamate s prihodima od prodaje poduzeća. Ona označuje udio bruto dobiti uvećanu za kamate s ukupnom prodajom poduzeća, te se može izraziti i postotno. Što je ona veća, poduzeće je uspješnije u ostvarivanju zarade. Kod Podravke d.d. vidljivo je smanjenje bruto marže profita u promatranom razdoblju.

2010 2011 2012 2013Dobit prije oporezivanja + kamate 242.485.473,00 232.038.012,00 132.284.678,00 179.473.558,00 Ukupni prihod 3.652.782.816,00 3.787.779.439,00 3.738.127.602,00 3.737.736.688,00 MPb 0,07 0,06 0,04 0,05

Neto marža profita prikazuje odnos između dobiti nakon oporezivanja (neto dobiti), uvećane za kamate i prihodima od prodaje poduzeća. Razlika između bruto i neto marže, profit je upravo u poreznom opterećenju u odnosu prema prihodima od prodaje. Neto marža profita je najprecizniji pokazatelj konačnih učinaka realiziranih poslova i pokazuje koliki postotak prihoda ostaje u vidu dobiti kojom se može slobodno raspolagati.

2010 2011 2012 2013Neto dobit + kamate 133.990.059,00 208.313.574,00 86.714.954,00 178.027.650,00 Ukupni prihod 3.652.782.816,00 3.787.779.439,00 3.738.127.602,00 3.737.736.688,00 MPn 0,04 0,05 0,02 0,05

Pokazatelj povrata na ukupnu imovinu (ROA) pokazuje sposobnost poduzeća da korištenjem raspoložive imovine ostvari dobit. Pokazuje koliko je poduzeće ukupno zaradilo na svaku

8 http://analiza.bloger.index.hr/post/pokazatelji-likvidnosti/187019.aspx

kunu imovine, tj. Kako efikasno poduzeće zarađuje novac. Poduzeće je profitabilno ako je ROA veći od iznosa kamtnih stopa za kredite. 9

2010 2011 2012 2013Neto dobit + kamate 133.990.059,00 208.313.574,00 86.714.954,00 178.027.650,00 Ukupna imovina 4.008.189.109,00 3.854.720.115,00 3.617.672.310,00 3.458.126.505,00 ROA 0,03 0,05 0,02 0,05

Pokazatelj povrata na ukupni kapital (ROE) pokazuje snagu zarade u odnosu na ulaganje dioničara. Na temelju usporedbe pokazatelja profitabilnosti kapitala i profitabilnosti imovine s kamatnim stopama na tržištu (koje odražavaju cijenu korištenja tuđeg kapitala), moguće je zaključiti isplati li se više poduzeću koristiti se vlastitim ili tuđim kapitalom. Da su, primjerice, stope profitabilnosti vlastitog kapitala vrlo visoke, pa čak i više od stope profitabilnosti imovine, poduzeću bi se isplatilo koristiti tuđim kapitalom, i obrnuto. Smatra se da je ROE od 15 % prosjek za dobro poduzeće. 10

2010 2011 2012 2013Neto dobit 84.074.059,00 69.429.062,00 15.456.034,00 - 68.376.945,00 Vlastiti kapital - glavnica 1.600.470.556,00 1.760.100.016,00 1.595.764.530,00 1.657.348.287,00 ROE 0,05 0,04 0,01 - 0,04

1.5. POKAZATELJI EFIKASNOSTI INVESTIRANJA DIONIČARAPokazatelji investiranja mjere uspješnost ulaganja u dionice poduzeća. Osim pokazatelja iz financijskih izvješća, za izračunavanje tih indikatora potrebne su i informacije o dionicama, posebice o broju dionica te njihovoj tržišnoj vrijednosti.11

Najvažniji pokazatelji investiranja su:

1) Pokazatelj zarade po dionici (EPS)

2) Pokazatelj dividende po dionici

3) Odnos isplate dividendi

4) Ukupna rentabilnost dionice

9 http://analiza.bloger.index.hr/post/pokazatelji-likvidnosti/187019.aspx

10 http://analiza.bloger.index.hr/post/pokazatelji-likvidnosti/187019.aspx

11 http://www.mathos.unios.hr/analizapp/Files/Financijska_analiza.doc.pdf

5) Prinos po dividendi

Zarada po dionici (EPS) pokazuje profitabilnost po jednoj običnoj (redovnoj) dionici, profitabilnost s pozicije običnih dioničara. EPS se računa na temelju zadnjeg izvješća iz bilance uspjeha. Dijeljenjem neto dobiti umanjene za povlaštene dividende s brojem redovnih dionica i izražava u jedinicama "puta". Za izračun nam je potrebna tržišna cijena na zadnji dan u godini i financijski izvještaj.

P/S ( price to sales ratio) pokazuje koliko je tržište spremno platiti za dionicu po svakoj kuni prihoda od prodaje, odnosno koliko je cijena dionice visoka u odnosu na prihode. Što je P/S niži to je dionica jeftinija jer ulagači plaćaju manje po dionici za svaku jedinicu prihoda od prodaje. Niske vrijednosti P/S-a ukazuju na moguću podcijenjenost dionice, a takve dionice imaju veći potencijal rasta od precijenjenih.

P/E (price to earnings ratio) koeficijent se temelji na odnosu cijene i zarade i okazuje koliko su investitori spremni i voljni platiti za jednu kunu zarade poduzeća, tj. jednu kunu neto dobiti. Što je P/E niži, to je dionica jeftinija. Zapravo, to je znak da je dionica podcijenjena, jer ulagači plaćaju manje po dionici i tako ostvaruju veću zaradu od prodaje iste. Što je P/E viši to je dionica skuplja, a njezin potencijal rasta manji.

P/B (price to book ratio) predstavlja omjer kojim se uspoređuju tržišna cijena i knjigovodstvena vrijednost dionice. Pokazuje koliko je tržište spremno platiti za dionicu po svakoj kuni knjigovodstvene vrijednosti poduzeća.

BVPS ( book value per share) ili knjigovodstvena vrijednost po dionici.

EPS (earnings per share) predstavlja jedan od najvažnijih pokazatelja profitabilnosti poduzeća. Ovim pokazateljem se pokazuje koliko je kuna neto dobiti poduzeće ostvarilo po jednoj dionici. Povećanje vrijednosti pokazatelja pokazuje efikasnost društva u stvaranju zarade.

EV (entreprise value) označava ukupnu vrijednost poduzeća, odnosno vrijednost koju je potrebno platiti kako bi se postalo 100% tni vlasnik poduzeća.

EV/EBITDA (Entreprise Value to EBITDA ratio) je odnos između procjenjene tržišne vrijednosti društva i dobiti prije oporezivanja, kamata, deprecijacije i amortizacije.

Tobinov q definira se kao odnos tržišne vrijednosti poduzeća i troškova nadoknade njegovog kapitala. Ukoliko je Tobinov q određenog poduzeća veći od jedan vrijednost poduzeća će biti veća od troškova njegovog kapitala što mu omogućava ostvarivanje monopolske rente na temelju iznadprosječnih povrata na uloženo. U slučaju niske tržišne moći poduzeće neće

moći ostvariti iznad prosječne povrate na uloženo jer će njegovi konkurenti poslovati u jednakim tržišnim uvjetima.12

Tržišni pokazatelji 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.Zarada po dionici -53,15 15,51 12,81 -2,85 12,62Odnos cijene i dobiti -5,31 19,68 17,97 -84,17 20,11Profitabilnost dionice -18,84% 5,08% 5,57% -1,19% 4,97%Odnos isplate dividendi -62,79% 146,73% 172,84% -719,23% 128,41%Dividendni prinos 11,83% 7,46% 9,62% 8,55% 6,39%Knjigovodstvena vrijednost dionice

235,71 236,62 273,61 248,74 266,99

Tobinov broj q 0,94 1,01 0,70 0,80 0,81EVA (Economic Value Added)

relativni iznos -22,65% 0,14% -1,13% -5,95% -0,96%apsolutni iznos -

369.660.400,00

2.333.173,70

-20.315.307,00

-96.845.604,60

-16.192.461,80

12 http://web.efzg.hr/dok/ETE/lskuflic/industrijska/II%20kolokvij.pdf

i http://www.podravka.hr/kompanija/http://www.analiza.bloger.index.hr/post/roa-i-roe/185366.aspx

Podravka d.d. je dobro restrukturirala svoje poslovanje te ima potencijala da poboljša svoju efikasnost. Primarni cilj Podravke je dostići razinu profitabilnosti svoje konkurentske grupe, pa je u tom smislu i poduzela određene mjere za rast profitabilnosti. Reducirala je broj zaposlenih, prodala niskoprofitabilne jedinice i revidirala portfelj proizvoda. U 2014. godini najavljene su i neke kapitalne investicije koje će rezultirati većom učinkovitošću proizvodnje. No tvrtka i dalje djeluje u nepovoljnim makroekonomskim uvjetima na ključnim tržištima. I samo restrukturiranje vezano je uz određene troškove, prije svega troškove otpremnina koje su iznosile 57,2 milijuna kuna u 2013. godini. Potencijal poslovanja na istočnim tržištima ugrožen je Ukrajinsko - Ruskim sukobom.

No Podravka je i dalje „number one“ proizvođač hrane u regiji Jugoistočne Europe, sa puno širim proizvodnim asortimanom od svojih konkurenata. Tvrtka proizvodi širok raspon prehrambenih proizvoda i bezalkoholnih pića, a vodeći proizbod je višenamjenski začin Vegeta. Podravka je osvojila brojne nagrade koje dokazuju visoku kvalitetu njezinih proizvoda pa je tako osvojila nagradu Superbrabd za Vegetu u Hrvatskoj, BIH, Sloveniji, Mađarskoj, Poljskoj i Rusiji. Podravka u inozemstvu ostvaruje 56% svoje prodaje, i to uglavnom u JI i CE regiji EU.

Izvor: Podravka 2013.

Nadalje, Podravka je 100%tni vlasnik Belupa, druge po veličini hrvatske farmaceutske tvrtke. Farmaceutski segment je u 2013. godini iznosio 24% ukupne prodaje Podravke d.d.

Izvor: Podravka, 2013.

U 2014. godini u cilju daljnjeg restrukturiranja, Podravka je otpustila dodatnih 340 radnika te isplatila otpremnina u iznosu od 47,7 milijuna kuna. Nadalje, nova Uprava već je počela s prodajom nisko profitabilnih jedinica, te jedinica koje stvaraju gubitke, kao što su pića, smrznuti i pekarski proizvodi i svježe meso. Nakon ulaska u EU Hrvatska je izašla iz CEFTA-e i izgubila carinske povlastice, no srećom utjecaj na Podravku nije bio značajan.

Vlasnička struktura u 2014. ostala je stabilna sa državnim institucijama i mirovinskim fondovima u glavnoj ulozi. 2013. godine donesena je odluka o smanjenju temeljnog kapitala. Udio kapitala je smanjen za 542 milijuna kuna s ciljem da se pokriju akumulirani gubici iz predhodnih razdoblja. Smanjenje temeljnog kapitala provedeno je smanjenjem nominalne vrijednosti običnih dionica s 300 kuna nominalne vrijednosti na 200 kuna po dionici. Politička situacija oko tvornice se također promijenila, pa tako Vlada više ne bira članove nadzornog odbora već svi članovi biraju na glavnoj Skupštini dioničara.

Tvrtka je u potrazi za mogućom akvizicijom u području prehrambene i farmaceutske industrije u regiji, s fokusom na prehrambenu industriju.

U prva tri mjeseca 2014. godine Podravka i dalje radi u negativnoj makroekonomskoj situaciji. Ključni problemi za Podravku su jaka i agresivna konkurencija kroz pritisak na cijena. Rezultat toga je smanjenje cijena Podravkinih proizvoda i više i skuplje promotivne kampanje, daljnji pad kupovne moći na regionalnim tržištima, rast potražnje za privatnim robnim markama nižih cijena. Hrvatski potrošači tradicionalno su odani domaćim markama kao što je Podravka, no ograničeni kućni budžeti prisiljavaju potrošače da se sve više okreću jeftinijim privatnim robnim markama bez obzira na početno nepovjerenje u kvalitetu.

Tvrtka i dalje provodi zahtjevan program restrukturiranja koji zahtijeva podmirivanje brojnih jednokratnih troškova.

39%

28%

17%

10%5%

Struktura prodaje po tržišti ma u 2014. PRVI KVARTAL

Hrvatska SEECE CE, prekooceanske zemlje i nova tržištaEE

Izvor: Podravka 2014.

U prvom kvartalu 2014. godine prodaja je pala 6,9% u odnosu na prvi kvartal 2013. godine. Prihod sa domaćeg tržišta iznosio je 39% , što znači da je prodaja na domaćem tržištu u prvom kvartalu 2014. pala za 15%. Ta situacija je rezultat činjenice da 2014. Uskrs nije bio u prvom kvartalu, učinak Uskrsa u 2013. godini bio je prihod od 18 milijuna kuna. Osim toga, u tijeku su i programi restrukturiranja što je također dovelo do niže prodaje. Rezultati farmaceutike pogođeni su devalvacijom ruske rublje i promjenama u politici zaliha ( zalihe su smanjene sa 150 na 105 dana).

23%

77%

Struktura prodaje po segmenti ma - prvi kvartal 2014.

Farmaceutika Hrana i piće

Izvor: Podravka 2014.

U 2014. Podravka je preuzela program konzerviranih pašteta i mesnih konzervi PIK Vrbovec. Time je Podravka preuzela od PIK Vrbovca program konzerviranih pašteta i mesnih konzervi i marke

proizvoda za daljnju proizvodnju i prodaju za sva tržišta. Riječ je o konzerviranim mesnim proizvodima i paštetama Piketa i Classic koje uz proširenu paletu Podravkinih konzerviranih mesnih proizvoda zahvaljujući poznatosti i vrlo dobroj prihvaćenosti od strane potrošača imaju značajan potencijal rasta. Proizvodnja ovih proizvoda nastavit će se u proizvodnim pogonima Podravkine mesne industrije Danica d.o.o., s obzirom da Danica već obavlja uslužnu proizvodnju za potrebe PIK Vrbovca.

Tom akvizicijom Podravka je značajno povećala svoj tržišni udio i preuzela drugo mjesto na tržištu u segmentu pašteta. Pa tako Gavrilović drži 1.mjesto sa 41%, a Podravka + PIK 39%, sa dobrom pozicijom za širenje na regionalna tržišta. Ova strateška akvizicija ojačala je jednu od najprofitabilnijih kategorija u segmentu mesnih proizvoda što je u skladu sa fokusom na optimizaciju proizvodnog programa i nedavna kapitalna ulaganja. Povećanje proizvodnje i kontrola opskrbnog lanca otvara potencijale za postizanje troškovne sinergije. Prema procjeni menadžmenta Podravke, investicija bi se trebala vratiti u roku od 2 godine.

Podravka je potvrdila da je i dalje zainteresirana za akvizicije u segmentu farmacije i prehrane, sa naglaskom na prehranu. Iako farmaceutski segment može izgledati atraktivniji, teško je naći prikladne akvizicije u tom segmentu.

2. SWOT ANALIZA PODRAVKE

SNAGA I PRILIKE:- Jaka tržišna pozicija- Lojalnost brendu na domaćem i ex-Yu tržištima- Ulazak u EU- Nagrade za kvalitetu proizvoda- Mogućnosti rasta na rastućem istočnom tržištu- Prepoznatljivost i potencijali brenda Vegeta- Rezultati programa restrukturiranja- Veliki tržišni potencijal u državama sa ex Yu emigracijom- Dobri odnosi sa koncernom AGROKOR

SLABOSTI I PRIJETNJE- Negativno makroekonomsko okruženje- Izlazak iz CEFTA-e- Jaka konkurencija- Privatne marke - Politička situacija Rusija/Ukraina- Odnos EUR –Rublja- Niže plaće zaposlenih od konkurencije- Daljnja konsolidacija maloprodajnog sektora- Rizici povezani sa promjenama u zdravstvenom sektoru Hrvatke

3. IZGLEDI U BUDUĆNOSTI

Obzirom na situaciju u RH Podravka će i dalje funkcionirati u negativnom makroekonomskom okruženju. Oporavak Hrvatske ekonomije prema predviđanjima neće početi prije kraja 2015. godine. Očekuje se dabi 2015. godina mogla dovesti do laganog oporavka ekonomskih aktivnosti potaknutih investicijama, izvozom i boljim korištenjem EU fondova. Situacija na drugim tržištima izgleda bolje i pokazuje znakove oporavka već u 2014. godini. Daljnje smanjenje kupovne moći na regionalnim tržištima, posebno na domaćem tržištu rezultira još jačim pritiskom na cijene i smanjenje potražnje u korist privatnih robnih marki. Prema nekim istraživanjima udio privatnih marki na hrvatskom tržištu dostiže 20% sa daljnjom tendencijom rasta. U toj situaciji Podravka je prisiljena na daljnje snižavanje cijena, što dovodi do nižeg profita.

Nadalje, Podravka nastavlja sa procesom restrukturiranja. Tvrtka će i dalje nastaviti sa prodajom nisko profitabilnih jedinica što će pozitivno utjecati na profit. Pozitivni efekti mogu se očekivati i od prodaje opreme prodanih segmenata.

Podravka ulaže dosta u istraživanje i razvoj u odnosu na branšu u kojoj posluje i to 1,5 posto sredstava od ukupne prodaje, Podravka ima šest doktora znanosti u sektoru istraživanja i razvoja. No Podravka ipak u zadnjih 10-15 godina zaostaje u tim ulaganjima u odnosu na globalnu konkurenciju u koja ulaže jako puno, a sve trgovačke police, uključujući i one u Hrvatskoj od 2. srpnja 2013. su globalne pa se Podravka na njima mora boriti s jakom konkurencijom. Još jedna otegotnu okolnost za Podravku je činjenica da je ona prije svega regionalna, a ne globalna kompanije, te što globalne korporacije imaju manje porezno opterećenja, na razini 5 do 7 posto, budući da su dobro raspoređene po svijetu. Iz tog razloga imaju i više prostora za ulaganje u istraživanje i razvoj i tržište.

Podravka ima mnoštvo prehrambenih marki, od kojih su najpoznatije Vegeta i Podravka. No uz navedene marke, Podravka u svom portfelju ima marke kao što su: Lino u programu

dehidratizirane dječje hrane, Dolcela u programu slastica, Kviki u snack programu, Studena - vodeća marka izvorske vode u Hrvatskoj, Studenac – prirodna mineralna voda, Talianetta, Fini-Mini, Ital-Ice i Lagris.

Na smanjenje prometa u farmaceutskom programu velikog utjecaja imala je devalvacija ruske rublje te smanjenje cijena lijekova na domaćem tržištu. Na troškovnoj strani, što je imalo značajnog utjecaja na rezultat, u prvom tromjesečju bilježi se i 47,7 milijuna kuna isplaćenih otpremnina za 345 zaposlenika koji su napustili kompaniju, od čega se samo ove godine očekuje ukupna ušteda u iznosu 34 milijuna kuna. Intenzivnija su i ulaganja u marketinške aktivnosti kompanije kako bi se poboljšala pozicija i povećala prodaja kako na domaćem tako i na inozemnom tržištu. Sve to imalo je utjecaja da je iskazana dobit prije poreza i amortizacije (EBITDA) ovogodišnjeg razdoblja 10,9 milijuna kuna, a ostvareni neto gubitak 36,2 milijuna kuna.

Na rezultate poslovanja u drugom tromjesečju 2014. pozitivne utjecaje imati će povećana prodaja na domaćem tržištu za uskršnje blagdane u travnju, kao i sklopljeni ugovori o prijenosu žigova, receptura i opreme, te preuzimanju poslovanja, proizvodnje i prodaje konzerviranih mesnih pašteta i konzerviranih proizvoda od mesa između Podravke i PIK-a Vrbovec. Tim ugovorima, potpisanima 7. travnja, Podravka je značajno povećala tržišni udio, te je postala drugi najveći dobavljač mesnih pašteta na domaćem, s dobrom pozicijom za ekspanziju i na regionalnim tržištima. Matičnoj kompaniji pripojena su ranija samostalna društva Poni d.o.o., Podravka Inženjering d.o.o. i KOTI Nekretnine d.o.o, a to slijedi uskoro i društvima Ital Ice d.o.o. i Lero d.o.o.

4. KONKURENCIJA

Kako Podravka u svom proizvodnom portfelju ima različite proizvode, teško je jednoznačno odrediti njenu konkurenciju na hrvatskom tržištu. Podravkim menadžment kao svoju najveću konkurenciju vidi upravo privatne robne marke. Tu spadaju K+ koji pripada Konzumu, Clever koji pripada Billi, Budget, Spar i DeSpar koji pripadaju Šparu i slični. Kupci, nakon početnog nepovjerenja u kvalitetu, a zbog sve slabije kupovne moći, sve češće poznate marke zamijenjuju privatnim markama. Osim toga, kvaliteta proizvoda privatnih robnih marki, posebno onih uvoznih sve je veća te se vrlo često pod privatnim markama javljaju i inovativni proizvodi, pa i proizvodi koji su u trendu kao npr marka Veggie trgovačkog lanca Špar koja pokriva jedan poseban segment kupaca a to su vegetarijanci, vegani i ljudi koji vole „zdravu“ hranu. Oni sadrže i tzv „dodanu vrijednost“ za potrošaća, a cjenovno su prihvatljivi i kupcima niže kupovne moći. Traže se novi proizvodi, nove procesne tehnologije, inovacije u cijelom lancu dodane vrijednosti. Potrebno je reinterpretirati stare proizvode i marke te ih nadopuniti. Podravka u tom smislu prati trendove, što se može vidjeti i kod njezine najpoznatije marke Vegete, koja ima određene nadopune . Vegeta za meso, vegeta za ribu, vegeta za salatu i sl. Treba uzeti u obzir i pojavu novih medija u marketingu.

5. ZAKLJUČAK

Budući da Podravka u svom vlasništvu ima farmaceutiku, te obzirom da je integracija hrane i farmaceutike trend (tzv. nutriceuticals) mislim da bi Podravka svoj razvoj trebala temeljiti upravo na tome. Ulagati u istraživanje i razvoj na području proizvodnje tzv. funkcionalne hrane, hrane kao kozmetike (tzv. cosmoceuticals) te proizvoditi hranu za posebne tržišne segmente kao što su sportaši, wellness populacija, seniori, djeca, trudnice isl. Te polupripremljenu hranu visoke nutritivne vrijednosti za pripremu kod kuće. Kao u svakom segmentu gospodarstva – tako i u prehrambenoj industriji samo ulaganje u istraživanje, razvoj i inovacije može dovesti do pomaka na tržištu. Otpuštanje radnika, smanjvanje plaća samo je djelomično i kratkoročno riješenje. Dodavanje kvalitete postojećim proizvodima, nadogradnja postojećih marki te razvoj i kreiranje novih trendova u prehrani je jedini dugoročni put za povećanje vrijednosti poduzeća, a samim time i zadovoljstva dioničara.

LITERATURA:

Cingula, M.; Klačmer Čalopa, M. Financijske institucije i tržište kapitala. FOI,Varaždin, 2009.

Leko, V. Financijske institucije i tržišta, pomoćni materijali za izučavanje. Mikrorad,Ekonomski fakultet, Zagreb, 2008.

K. Žager, L. Žager., Analiza financijskih izvještaja, Masmedia, Zagreb, 1999

http://www.podravka.hr/kompanija/

http://www.analiza.bloger.index.hr/post/roa-i-roe/185366.aspx

http://liderpress.hr/konferencijske-vijesti/umjesto-da-ispravljaju-zadace-doktori-znanosti-bi-morali-raditi-na-novim-proizvodima/

http://www.index.hr/rouge/clanak/podravka-u-gubitku-362-milijuna-kuna-sve-slabija-kupovna-moc-gradjana-utjecala-na-rezultate/742791.aspx?mobile=false

http://web.efzg.hr/dok/ETE/lskuflic/industrijska/II%20kolokvij.pdf

http://www.mathos.unios.hr/analizapp/Files/Financijska_analiza.doc.pdf