G. Blagdani, ... Prof.dr.Ivan Balta, 2015. Microsoft PowerPoint

8/17/2019 G. Blagdani, ... Prof.dr.Ivan Balta, 2015. Microsoft PowerPoint

http://slidepdf.com/reader/full/g-blagdani-profdrivan-balta-2015-microsoft-powerpoint 1/39

Prof. dr. sc. Ivan Balta Priroda i društvo Filozofski fakult

BLAGDANI

Uvod

• Npr. Hrvatska je većinska katolička zemlja, a Bosna i Hercegovintri konstitutivna naroda i sa sigurnošću se može reći da je jedna možda s najviše blagdana.

• Blagdani su vjerski praznici. Lijepo je poštivati druge vjere iobilježavati i proslavljati svoje vjerske blagdane sa svojom

najmilijima.• Prema nezvaničnim procjenama državne Agencije za statisti

Hercegovine, danas, muslimani čine 45% stanovništva, srpski hrišćani 36%, rimokatolici 15%, protestanti 1%, a druge uključujući i Židove, 3% stanovništva.

• Bošnjaci su uglavnom islamske vjeroispovijesti, bosanski uglavnom rimokatolici, a bosanski Srbi pripadaju Srpskoj pravosl







• Bližili su se dani Isusove muke i smrti. Bilo je to u rano proljeće pžidovski blagdan - Blagdan Pashe - kada je izraelski naoslobođenje iz egipatskog ropstva.

• Isusova je Posljednja večera s apostolima (oproštajna večera)

pashalnim večerama koje je Isus prijašnjih godina blagovao Pashe sa svojim najbižima. Ali, ta večera je po nečemu bdrugačija. Na njoj se dogodilo nešto neočekivano, nešto što je kao najdragocjeniji dar, kao najdragocjeniju baštinu. Isus je tadaeuharistiju.

• Euharistijska gozba slična je židovskoj pashalnoj gozbi. U eu

gozbi pashalno je janje koje se žrtvuje Isus Krist. Isus je iz ljubavprema Bogu i ljudima dobrovoljno prihvatio muku i smrt da ljudespasi od razorne snage zla, grijeha i smrti.

• Nakon ustanovljenja Euharistije na oproštajnoj večeri, Isus se s uputio prema Maslinskoj gori. Tu je “uhvaćen” i odveden na suđe



• Prema evanđeoskim izvješćima, Isusa su najprije osudili vjžidovskog naroda.

• Zatim je predan Ponciju Pilatu, rimskom upravitelju Palestine, da

ime političke vlasti.• Nakon što je osuđen na smrt, Pilat je predao Isusa vojnicima da g

• Oni su ga izrugivali, navalili na njega križ i odvukli do mjesta Golg

• Tamo su ga i razapeli. Dok je nosio križ, Isus je tri puta pao imjestu gdje ga je čekala smrt. “Umro” je iz vjernosti i ljubavi.

• Nekoliko dana nakon Isusove smrti, njegovi su učenici doživjneizrecivo iskustvo.

• Bog je uskrisio Isusa od mrtvih, darovao mu je potpuno postojanja, darovao mu je novi život.



• Isusova muka i smrt na križu ražalostili su i razočarali sve onevoljeli i koji su mu vjerovali.

• No prvi put u ljudskoj povijesti smrt nije značila kraj, nego poč

nije bio svjedok samog događaja uskrsnuća, ali prazan grobpovoji (perizomum) bili su Isusovim učenicima znak za raznjegova uskrsnuća.

• Iako su židovski svećenici činjenicu praznoga groba pokušadrukčije, vijest o uskrsnuću nije se više ničim mogla zaustaviti.

• Uskrsna misa: posveta hrane, bijelo cvijeće i maslinova granč

• Priprema hrane: kuhana šunka, kuhana jaja, mladi luk i hr pisanica

• Objed u obitelji: svečaniji objed



Slika 1 :

Alfa priručnici za nastavu



BOŽIĆ – Isus je rođen

• Božić je blagdan radosti, mira i ljubavi. Na taj dan se slavi ro

Krista.• Katolici slave Božić 25. prosinca/decembra. Proslavljanje Božića

ranije, 24. prosinca/decembra, Badnjom večeri.

• Na taj dan kršćani kite bor, prave jaslice i pjevaju božićne pjesme

• Poslije se odlazi na misu polnoćku, nakon koje nastupa Božić. Djetada otvaraju darove koje nalaze ispod bora.

• Isusova majka Marija bila je zaručena s Josipom. Prije nego su se je već bila trudna po Duhu Svetom. Josip je bio jako dobar i pnije htio Mariju izvrgnuti „sramoti“. Uzeo je Mariju za ženurođenja sina nadjenuli su mu ime Isus.



• Isus je rođen u Betlehemu, u trošnoj štalici. Četrdeset dana nakMarija i Josip su otišli u Jeruzalem.

• U vrijeme vladavine kralja Heroda došli su i mudraci s Istokavidjeti „Kralja Židova“. Kada je to čuo, kralj Herod se jako uznem

je svećenike i pismoznance te ih je ispitivao o Isusovu rođenpokloniti djetetu.

• Kada su proroci ugledali dijete s Marijom, majkom njegovom,koljena i poklonili se Isusu. Nisu su vratili Herodu, otišli su drugisvoju zemlju. Pošto su oni otišli, anđeo Gospodnji se u snu jaRekao je da Herod želi ubiti sina njegova. On je ustao, uzeo dijnjegovu te krenuo u Egipat.

• Kada je shvatio da su ga mudraci prevarili, Herod se naljutio i nasvih dječaka u Betlehemu.



• Nakon Herodove smrti, anđeo je rekao Josipu da se vrati u Izsaznavši da Judejom vlada sin Herodov, nije se usudio otići tamo

• Otišao je u kraj galilejski, nastanio se u gradu Nazaretu, da ispun

govorili proroci: »Zvat će se Nazarećanin.»1

• Božić je za kršćane od najdavnijih vremena najsvečaniji blagdljubavi, mira i slobode. Na Božić i u ostale božićne dane sradosnije se slavi i prima Božji dolazak u Isusu Kristu. U Božićvjernici se svečano i radosno poklanjaju Bogu i jedni drugima.Božić, kao Isusova zajednica, vjernici radosno okupljaju u

euharistijskim slavljima.

----

1. Mt 2,19-23 (usp. Evanđelje na blagdan Svete obitelji, god. A)





• Jedan od najradosnijih božićnih običaja jest unošenje slame nekim se krajevima slama stavlja samo na stol i pod stol, a uslamom nastirala cijela prostorija i tako ostavljala do Nove godinna slami i spavala na badnju večer do odlaska na polnoćku. Božipodsjeća na Isusovo rođenje u štali, na njegovo siromaštvo koje iz ljubavi prema siromašnima i prema svim ljudima.

• U mnogim krajevima na badnju večer gore tri svijeće u čaši puno• Te se svijeće svečano užižu na početku badnje večeri, a nakon

molitva. U nekim se krajevima svijeću unose izvana dok ukućmraku. Svijeće obično unosi najmlađi član obitelji i govori pozdra

• «Hvaljen Isus, čestitam vam porođenje Isusovo!»

• Na to prisutni odgovaraju : «Ti živ i zdrav bio!»

• Domaćin ga tada zaspe šakom pšenice. U tom božićnom običadolaze do izražaja simboli svjetla i topline. Trima svijećama protajstvo Presvetoga trojstva. Pšenica je simbol plodnosti i ukućani posebno žele i mole od Boga u božićnim danima.

• Božić: godišnje doba zima, 25. prosinac (stalni datum)

• Badnjak - dan prije Božića

• Polnoćka - sveta misa



Slika 2.




BLAGDAN SVIH SVETIH i DUŠNI DAN

• Dužnost živih je prisjećati se umrlih i brinuti se za njihove grobov

se čiste i uređuju cvijećem. Pale se svijeće ili lampioni, prisjećajprema želji se za njih i mole.

• Prilikom posjeta grobljima posjetitelji moraju biti tihi, pristojni idirati tuđe grobove.

• Prvog dana mjeseca studenoga/novembra katolici slave blasvetih. Tog dana oni slave sve svece i svetice koje je Crkva

svetima, kao i one koji nisu proglašeni svetima, ali su svojiostvarili ideal kršćanskog života.

• Kako svi umrli na glasu svetosti nisu poimence poznati, Crkva ovaj dan kada se zajednički moli za sve svete i blažene, nepoznate.



• Dušni dan slavi se drugog dana mjeseca studenoga/novembrasjećanja ne sve drage pokojnike. Posjete grobovima i grobljpogledu redoviti su znak pažnje i vjere. Tog dana vjernici mosvojih pokojnika, za njih pale svijeće na grobovima, prisustvuju povezujući se tako svojim molitvama s njima.

• Dušni dan ili Dan svih svetih je izraz kršćanske nade i vjere u zagr

• Datumska povezanost blagdana Svih svetih i Dušnog dana trebvjernike na razmišljanje o vječnosti.

• Blagdan Svi sveti obilježava se 1. studenoga.

• Dan nakon Svih svetih naziva se Dušni dan. • Grobove se ukrašava cvijećem.

• Na grobovima se pale svijeć e.

• Na groblju treba biti: tih i pristojan.



Slika 3.




HRIŠĆANSKI - PRAVOSLAVNI - BLAGDANI



PRAVOSLAVNI BLAGDANI

VASKRS - ВАСКРС

• Vaskrs je blagdan radosti jer se slavi dana kada je Hrist vaskrsao • Vaskrsnom doručku prethodi «kupusanje» vaskrsnog gnezda. Dčuče u hodniku, ili na drugom mestu gde se gnezdo nalazi, zatimpogledaju šta im je zeko doneo. Onda sve to, skupa sa gnezdomtrpezariju (blagovaonicu), gde deo već serviranog stola mora imamesto za gnezdo i ostale darove.

• Blagdan vaskrsenja Gospoda Isusa Hrista slavi se svake godine

vreme i jedan je od tzv. pokretnih blagdana. Za datum Vaskrsprva nedelja posle punog meseca, na dan prolećne ravnododmah posle nje. Kod pripadnika pravoslavne veroispovesti Vsvake godine u periodu od 4. travnja/aprila do 8. svibnja/maja.

• Glavno obeležje Vaskrsa jesu pisanice. Nekada su se bojala sambojom, a veruje se da taj običaj potiče od Marije Magdalene, koBibliji odnela crvena jaja pred tadašnjeg rimskog cara Tiberija, n

saznalo da je Hristos (Христос

) vaskrsnuo.







• Česnica je izuzetno važan obredni kolač. Pravi se od belogvodom i masnoćom, bez germe (kvasca). Česnica se mesi pBožića, pre izlaska sunca, kada prvo zvono zazvoni u crkvi.

• Česnica se okreće kao slavski kolač, prelije se vinom i tek onda ldelova koliko ima i ukućana. Onaj ko dobije deo česnice u kojopo narodnom verovanju, biti će srećan tokom cele godine. Česniime zato šta se mesi za «čest» (čast ili deo)

• Isusa Hrista, ili šta se lomi na česti (delove), odnosno na broj odgovara broju ukućana.

• Novac koji se stavlja u kolač treba biti zlatni ili srebreni, oplemenitog metala koji ne hrđa jer je to dar novorođenom Isusu



Slika 5.

Kolač česnica



ISLAMSKI BLAGDANI



ISLAMSKI BLAGDANI

RAMAZANSKI BAJRAM

• Ramazanski bajram je islamski blagdan koji se obilježavaramazana. Svaki vjernik ramazanom, mjesecom posta, u prilicsnagu svoje volje i pobijediti svoj nefs - strasti, koje ga bezgrapožudi za jelom, pićem te materijalnim i tjelesnim uživanjem.

• Jedna od pet temeljnih dužnosti svakog vjernika je i post koji seovom mjesecu. Post je obvezatna i treća po redu temeljna duvjernici moraju izvršavati. Postiti trebaju svaki dan, počevši neš

imsaka (zore) pa do akšama (prvog sumraka). Poslije prvog mrakpije i čini sve što je vjernicima inače dopušteno i pohvaljeno.

• Nakon trideset dana posta slijedi mjesec ševal, a prva tri dana t je jedan od dva blagdana u islamu.

• Ramazanski bajram (prvi, drugi i treći dan u mjesecu) označavaNa prvi dan Bajrama post nije pohvalan.



• Bajram je dan igre, veselja i pjevanja pobožnih pjesama. Sve ovu skladu s propisima vjere, ne zanemarujući islamske dužnosti ktrebaju izvršavati tijekom života. U znak sjećanja vjernici bajramskih blagdana obilaze mezarja svojih najdražih. Mole Aprimi post i oprosti grijehe te da im vrati međusobno povjereljubav u njihova srca.

• Lijepo je čestitati Bajram riječima - BAJRAM ŠERIF MUBAREK OL

• (Neka vam je mubarek Bajram). Za dane Bajrama treba se veselsusretu s rodbinom i prijateljima iskazujući svoju pažnju i ljunjima. Treba nastojati posjetiti što više rodbine i prijatelja.

• Na dan Bajrama lijepo je:

• Prije odlaska na Bajram namaz okupati se

• Odjenuti najljepšu odjeću

• Jesti prije ramazanskog Bajrama (neparan broj hurmi, ili neštonema hurmi)

• Otići u džamiju jednim putem, a vratiti se drugim

• Bajram provesti u molitvi ili slušajući učenje Kur'ana

• Posjetiti rodbinu i prijatelje (zirajet)



KURBAN BAJRAM

• U običajima proslave Ramazanskog bajrama i Kurban bajrama razlike, osim što se na Kurban bajram donosi simbolična žrtva,ovan, ovca, odnosno govedo.

• Meso se, po pravilu dijeli rodbini i prijateljima (najbolje siromadvije trećine, a dio (jedna trećina) domaćin obično ostavlja samo

• Običaj je prvog dana Bajrama primiti u posjet rodbinu i prijaposjetiti (zijaretiti), ovisno već o uhodanim pravilima ophođenja

• Mlađi prvog dana posjećuju roditelje i stariju rodbinu, a nare

dočekuju svoje bajramske goste.• Darovi koji se daju i izmjenjuju Bajramom, zovu se bajramluci.

U b š j čk j di iji lj ći B j k i i j d đ



• U bošnjačkoj tradiciji stoljećima se uz Bajram prakticiraju određproistekli iz islamske prakse:

• -Ne jesti ništa dok se kurban ne zakolje -prvi obrok prvog dantreba biti od kurbanskog mesa

• -Odjenuti najljepšu odjeću i obuću

• -Okupati se noć uoči Bajrama (ili na dan Bajrama)• -Darivati djecu bajramlucima

• -Kurban podijeliti na tri jednaka dijela

• -Podijeliti kurbane

• -Priprava slastica - kadaif i baklava

• -Posjetiti rodbinu i prijatelje• -Bajram čestitati riječima BAJRAM ŠERIF MUBAREK OLSUN

• -Provesti noć uoči Bajrama u ibadetu

• -Učiti tekbir i tesrik noć uoči Kurban bajrama, sve do četvrtoga dbajrama

• Nije Bajram onome tko oblači nove



i gizdave haljine.

• Bajram je samo onome tko je siguran

od prijetnje (Allahove).

• Nije Bajram onome tko se nakadi na

mirišljavo drvo.

• Bajram je samo onome tko se pokaje

i ne vraća se više na grijeh.

• Nije Bajram onome tko se gizda

i kiti ovozemaljskim nakitima.

• Bajram je samo onome tko se

bogobojaznošću opskrbi i osigura.

• Nije Bajram onome tko punokrvne atove jaše.

• Bajram je samo onome tko se prođe

i napusti poroke i grijehe.

• Nije Bajram onome tko stere skupocjene

tepihe.

• Bajram je samo onome tko sretno prebrodi

svoj put životni.



ŽIDOVSKI BLAGDANI

ŽIDOVSKI BLAGDANI



ŽIDOVSKI BLAGDANI

ROŠ HAŠANA

• Današnji Židovi su poznati po blagdanu Roš Hašana, što znači glŽidovi diljem svijeta na taj dan proslavljaju Novu godinu. Taj slavi prvi dan mjeseca zvanog Tišri (rujan-listopad). Na taj daduvali u rog zvani šofar i pjevali su se hvalbeni himni.

• Roš Hašana je nova godina za ljude, životinje i poslove, aliodređuje i početak računanja kalendarske godine. Po židovskoj tblagdan simbolično predstavlja dan nastanka svijeta.

• Kao i svi drugi židovski blagdani, Roš Hašana predstavlja dan odm

• Tradicionalni židovski pozdrav za ovaj blagdan jeste «šanaprijevodu dobra godina, ili «šana tova ve metuka», što znači dogodina.



• Neizostavne namirnice za Roš Hašanu su jabuke i med, koji siželju za «slatkom novom godinom», ali se i druga raznovrsna jelodređenu simboliku mogu naći na stolu.

• Druga hrana koja se tradicionalno priprema je crni grah, poriltikvice, a u mnogim židovskim zajednicama i nar (šipak).

• Upotreba jabuka i meda je uvedena relativno kasno, od strane A je danas uglavnom prihvaćena.

• Tradicionalno, servira se i okrugli upleteni kruh čala koji zaokružene godišnje cikluse.



Slika 6.

Šofar



• Druge noći Roš Hašana servira se svježe voće, što predstavlja bnarednu godinu.

• Iako u židovskom kalendaru postoje četiri nove godine, Roš

najvažnija jer se odnosi na ljude, životinje i pravne ugovore.• U židovskoj tradiciji, Roš Hašana nije vrijeme velikih proslava. koji slijede završavaju se sa najsvetijim židovskim blagdanom Yom

• -Roš Hašana se obilježava puhanjem u šofar (rog)

• -Neizostavne namirnice za Roš Hašanu su jabuke i med

• - Židovska nova godina obilježava se skromno

• -Tradicionalni židovski pozdrav za Roš Hašanu je ŠANA TOVA



Slika 7.

Upleteni kruh čala (challah)

YOM KIPPUR - Dan pomirenja



• Yom Kippur je jedan od poznatijih židovskih jednodnevnih blagdana je bio poznat po jednostavnom nazivu «Dan». Od svog osnutka uvijena isti dan, deseti Tišria (rujan-listopad) koji je bio sedmi mjesec.

• Dan pomirenja bio je dan potpunog počinka, pokore i posta. U hramukultna skupština, prinosile se posebne žrtve u zadovoljštinu za svenarod. Veliki svećenik je prinosio junca kao žrtvu za grijehe. Zatim

jarca za grijehe naroda te je i od njegove krvi nešto unosio u sveto mse premazivao i škropio i oltar.

• Bio je to jedini dan u godini na koji je veliki svećenik ulazio u najsveŽidovi tradicionalno obilježavaju ovaj sveti dan 25-satnim potpuniposvećenošću molitvama. Post počinje po zalasku sunca, a završava snoći narednog dana.

• Molitvom «Kol Nidre» počinje vjerska služba u sinagogi. Napi

aramejskom jeziku. Molitva je dobila naziv po uvodnim riječima pje«svi zavjeti». Pjeva se u sinagogi prije početka večernje službe za Yom zalaska sunca. Za vrijeme blagdana vjernici iskazuju kajanje za svoje gbi dobili oprost od Boga.

• -Najsvetiji dan u židovskoj godini – Roš Hašana

• -Jednodnevni blagdan – Yom Kippur

• -Kol Nidre je molitva koja se pjeva za Yom Kippur

• -Narod se očišću e od ri eha tako što ih «šal e» žrtvenom arcu



Slika 8.

Žrtveni jarac



Zaključak

ZAKLJUČAK



• Tisućama godina ljudi su imali duhovnu potrebu i čežnju. Čovjesvojim nevoljama i tegobama, sa svojim nedoumicama i pitanjimosjećaje izražavao je na mnogo različitih načina obraćajući setražeći blagoslov i utjehu.

• Istina je da ljudi mogu imati snažna neslaganja po pitanju svojivjerovanja, ali neosnovano je mrziti neku osobu zato što odrugačije gledište .

• U katoličkim zemljama vide se ljudi koji se mole u crkvama i kdok drže raspelo ili krunicu, u islamskim zemljama može smujezina, muslimanskih pozivara, koji pozivaju s minareta pet p

okupljajući vjernike na namaz ili obrednu molitvu.• Vjerojatno, nitko ne može razumjeti čovjeka ako ne razumije njeg

• Npr. u Hrvatskoj i BiH, kao i u nekim drugim zemljama, postoji vzato se može reći da je ona bogata blagdanima.

• Svi vjernici trebaju u miru i veselju proslavljati svoje, ali isto takouvažavati druge blagdane i običaje.



Documents

G. Blagdani, ... Prof.dr.Ivan Balta, 2015. Microsoft PowerPoint