http://www.audiologs.com/ozrenbilan/sitemap.htm

http://www.audiologs.com/ozrenbilan/sitemap.htm

Gabriel Urbain Faur Gabriel Urbain Faur (1845 1924) bio je skladatelj romantiarskog izriaja, orgulja, klavirist i profesor. Pored toga je bio najistaknutiji francuski skladatelj svoje generacije, a njegov je glazbeni stil utjecao na mnoge skladatelje moderne. Najpoznatija su mu djela Pavane, Requiem, nokturna za klavir te pjesme Apres un reve i Clair de lune. Faurov talent za glazbu uoen je jo u najranijem djetinjstvu. U dobi od devet godina upuen je u glazbenu kolu u Parizu. Tu se kolovao za orguljaa i voditelja zbora. Uitelj mu je bio i Camille Saint-Sans. Po zavretku studija 1865., Faur je za skromni ivot zaraivao kao orgulja i uitelj, to mu je ostavljalo vrlo malo vremena za skladanje. Nakon to je u srednjim godinama postao uspjean, i dalje je radio kao orgulja i direktor parikog konzervatorija, ali ni tada nije imao dovoljno vremena za skladanje. Svakog se ljeta povlaio na obalu jezera u vicarskoj kako bi mogao u miru skladati. Faurova glazba opisuje se kao poveznica kraja romantizma s modernizmom. U vrijeme je njegovog roenja Chopin jo bio skladao, a u vrijeme nakon njegovog ivota uo se jazz i atonalna glazba Druge Beke kole. Za ivota je prepoznat kao najbolji skladatelj svog vremena pa mu je 1922. poast u Parizu javno

ukazao francuski predsjednik. Meutim, izvan su Francuske Faurovoj glazbi trebala desetljea kako bi bila prepoznata i prihvaena. Izuzetak je bila Velika Britanija gdje ga je mnotvo oboavalo jo za ivota. Faur se rodio u Pamiers, Ariege na jugu Francuske, kao peti sin Toussaint-Honor Faura (1810. 1885.) i Marie-Antoinette-Hlene (1809. 1887.). Bio je jedino dijete u obitelji koje je pokazivalo glazbeni talent dok su druga djeca stvarala karijeru u novinarstvu, politici te vojnoj i dravnoj slubi. 1853. Simon-Lucien Dufaur de Saubiac, lan Nacionalnog ansambla, uo je kako Faur svira te je predloio obitelji da ga poalju u cole de Musique Classique et Religieuse koju je utemeljio Louis Niedermeyer u Parizu. Nakon godine dana razmiljanja, Faurov je otac pristao i 1854. poslao devetogodinjeg djeaka u Pariz. Nakon Niedermeyerove smrti 1861., Camille Saint-Sans preuzima studij klavira te uvodi suvremenu glazbu Schumanna, Liszta i Wagnera. Saint-Sans je sa zadovoljstvom pratio napredak svog uenika, kojemu je na sve naine pomagao. Muzikolog Nectoux, koji je doktorirao na Fauru, pie kako je pri svakom koraku Faurove karijere u sjeni stajao Saint-Sans. Faur je osvojio mnogo nagrada za vrijeme kolovanja. kolovanje je zavrio 1865., kao Laureat za orgulje, klavir, harmoniju i skladanje s diplomom Matre de Chapelle. Faur je bio i utemeljitelj Socit Nationale de Musique, 1871. s ciljem promoviranja nove francuske glazbe. Udrugom su predsjedali Romain Bussine i neizbjeni Saint-Sans. Ostali su lanovi bili Georges Bizet, Emmanuel Chabrier, Vincent d'Indy, Henri Duparc, Csar Franck, douard Lalo i Jules Massenet. Faur je potporom Saint-Sansa postao tajnikom, a mnogi su njegovi radovi prvi put predstavljeni na koncertima drutva. Faur je bio vrlo privlaan, a u velikom je broju osvajao enska srca. Nakon afere s pjevaicom Emmom Bardac imao je aferu sa skladateljicom Adelom Maddison. Njegova je veza s klaviristicom Margueritom Hasselmans, keri utjecajnog skladatelja i profesora konzervatorija Alphonsa Hasselmansa, potrajala do kraja njegovog ivota. Kako bi uzdravao obitelj, Faur je provodio najvei dio vremena sluei u Madeleine i odravajui privatnu nastavu klavira. Skladbe su mu donosile zanemarive prihode jer nije primao tantijeme nego ih je prodavao izdavau za oko 60 franaka po pjesmi, a s neotkupljenim je partiturama izdavaeva supruga zatvarala staklenke marmelade. Kao mladi je bio vrlo privlaan, inteligentan, izuzetno vesela osoba i veliki zavodnik. Nakon tridesetih, jo je uvijek suptilan i osjetljiv idealist, ali nesposoban razluiti svijet maskiranih figura u kojem se kretao, upada u vrlo teku depresiju. Tada ga Winnaretta de Scey-Montbliard poziva u svoju palau na kanalu Grande u Veneciji. Tu se oporavlja i pie pet Mlodies de Venise, prema Verlaineovim stihovima. U to vrijeme zapoinje aferu s Emmom Bardac pa sklada klavirski duo Dolly Suite posveen Emminoj keri, za koju mnogi sumnjaju da je njegova.

http://www.audiologs.com/ozrenbilan/sitemap.htmhttp://www.audiologs.com/ozrenbilan/sitemap.htm

http://www.audiologs.com/ozrenbilan/sitemap.htm

http://www.audiologs.com/ozrenbilan/sitemap.htm

1890. nakon smrti Ernesta Guirauda, profesora skladanja na parikom konzervatoriju, Saint-Sans savjetuje Fauru prijavu. Meutim profesori konzervatorija, preteno monarhisti, dre Faura za vrlo opasnog modernista te mu direktor Ambroise Thomas blokira prijavu. Meutim, Faur je ipak primljen ali kao inspektor provincijskih glazbenih konzervatorija. Nije volio putovati udaljenim krajevima, ali mu je namjetenje donosilo stabilne prihode i omoguilo poduavanje talentiranih uenika. Konzervatorij nakon smrti Thomasa preuzima Thodore Dubois. Massenet, slobodouman profesor skladanja oekuje direktorsko mjesto nakon Thomasa, meutim monarhisti imenuju Duboisa doivotnim direktorom. Massenet u bijesu otkazuje suradnju, ali se na upranjeno mjesto odmah imenuje Faur koji poinje poduavanjem Mauricea Ravela, Florenta Schmitta, Charlesa Koechlina, Louisa Auberta, Jeana Roger-Ducassea, Georga Enescua, Paula Ladmiraulta, Alfreda Casella i Nadie Boulanger. Faur redovito pie i unosne, uvijek povoljne, kritike za Le Figaro. 1905. nastaje novi skandal povezan s najviom francuskom glazbenom nagradom Prix de Rome. Faurov uenik Maurice Ravel nepropisno je eliminiran u estom pokuaju osvajanja prestine nagrade. Javnost je uvjerena kako iza toga stoje reakcionarni monarhisti koji tajno upravljaju konzervatorijem. Dubois pod pritiskom javnosti nudi ostavku i povlai se s mjesta ravnatelja. Potporom vlade (i Saint-Sansa) imenuje se Faur koji radikalno mijenja administraciju i kurikulum. Uvodi nezavisne vanjske procjenitelje koji odluuju o upisu, ispitima i natjecanjima. Tako profesori, koji su proteirali privatne uenike vie nemaju utjecaja na rezultate i ostaju bez dodatnih prihoda pa mnogi nude otkaze. Faur iri kurikulum od renesansne polifonije do Debussyja. Novi mu poloaj donosi mnoge financijske pogodnosti, ali i dalje nema vremena za skladanje. Zbog toga svake godine, po zavretku nastave krajem srpnja, odlazi u hotel u vicarskoj i na obali jezera sklada do listopada. Nastaju lirska opera Pnlope (1913.), ciklus La chanson d'Eve, Op. 95, (1910.) i najpoznatija djela za klavir (Nocturnes Nos. 911; Barcarolles Nos. 711, (1906. i 1914.), djela u kojima lei skrivena duboka tama Faureove glazbe. 1909. Faur postaje lanom Institut de France-a, nakon to su njegov punac i Saint-Sans kao dugogodinji lanovi, snano lobirali. Izabran je tijesno s 18 protiv 16 glasova za drugog kandidata Charlesa Widora. Popularnost mu tada raste, prvo u Britaniji, zatim u Njemakoj, panjolskoj i Rusiji. esto posjeuje Englesku i svira u Buckinghamskoj palai 1908. to mu otvara mnoga vrata. Hvale ga ajkovski i Albniz, Richard Strauss trai savjete, a divi mu se i mladi Aaron Copland. 1920., sa 75 godina, Faur se povlai zbog slabosti i nagluhosti. Iste godine prima Lgion d'honneur. 1922. predsjednik Republike Alexandre Millerand predvodi proslavu na Sorbonni u kojoj sudjeluju

najpoznatiji francuski umjetnici i odaju poast Fauru. Meutim, pri izvoenju glazbe Faur ne uje ni jednu notu svojih djela. Faurova glazbena veliina ostala je ista s protokom vremena jer je stvorio vlastiti glazbeni idiom. U posljednjim je danima zavravao skladbu za gudaki kvartet. Zavrio je skladanje dva mjeseca prije smrti. Umro je u Parizu 4. studenog 1924. Izdavake kue stvorile su opsean katalog Faurove glazbe. Neke suvremene izvedbe Faurove glazbe

osvojile su prestine nagrade poznatih kua. Komplete njegovih djela snimili su dirigenti Michel Plasson (1981) i Yan Pascal Tortelier (1996). Faurova komorna glazba snimljena je s glazbenicima Ysaye Quartet, Domus, Paul Tortelier, Arthur Grumiaux i Joshua Bell. Cjelovite radove za klavir snimili su Kathryn Stott (1995) i Paul Crossley (198485). Jean-Philippe Collard (198284), Pascal Rog (1990) i Kun-Woo Paik (2002) su snimili najvanije skladbe za klavir. Opera Promthe nije snimljena u cijelosti, ali je izvatke snimio Roger Norrington (1980). Od najpoznatijih nagraenih i ostalih radova izdvojio bih:

http://www.audiologs.com/ozrenbilan/sitemap.htmhttp://www.audiologs.com/ozrenbilan/sitemap.htm

http://www.audiologs.com/ozrenbilan/sitemap.htm

http://www.audiologs.com/ozrenbilan/sitemap.htm

Alban Gerhardt, Cecile Licad

Cello Sonatas, Hyperion

Pelleas et Melisande, Dolly Seiji Ozawa, DG

Angela Hewitt, Piano Music Angela Hewitt, Hyperion

Piano Quartets Domus, Hyperion

Piano Trios The Florestan Trio, Hyperion

The Nocturnos Paul Crossley, CRD

13 Nocturnes Collard, Erato

13 Nocturnes, Germaine Thyssens-Valentin Testament

Jean Martin Nocturnes, Naxos

Piano Quintets

Shubert Ensemble, Naxos

Complete nocturnes Stefan Irmer

Nocturnes, Daniel Grimwood Edition Peters

http://www.audiologs.com/ozrenbilan/sitemap.htmhttp://www.audiologs.com/ozrenbilan/sitemap.htm

http://www.audiologs.com/ozrenbilan/sitemap.htm

http://www.audiologs.com/ozrenbilan/sitemap.htm

Klasina glazba s izborom najboljih izvedbi

Razdoblja klasine glazbe

Uvod i poveznice na sve datoteke ***Grafiki prikaz razdoblja klasine glazbe

Rana barokna glazba

Claudio Monteverdi 1567. 1643. Carlo Gesualdo di Venosa 1566. 1613.

Girolamo Frescobaldi 1583. 1643. Srednja barokna glazba

Jean-Baptiste Lully 1632. 1687. Tomaso Albinoni 1671. 1751. Arcangelo Corelli 1653. 1713.

Dieterich Buxtehude 1637. 1707. Henry Purcell 1659. 1695.

Domenico Scarlatti 1685. - 1757. Alessandro Scarlatti 1660. 1725.

Giuseppe Torelli (1658 1709) Kasna barokna glazba

Georg Philipp Telemann 1681. 1767. Giuseppe Tartini 1692. 1770.

Giovanni Battista Pergolesi 1710. - 1736. Georg Friedrich Handel - Najbolje snimke i izvedbe

Concerti Grossi, op.6. Concerti Grossi, op.6. - osvrt za audiofile

Johann Sebastian Bach - Matematika i glazba Goldberg varijacija

Matematika i glazba Goldberg varijacija Antonio Vivaldi - programska glazba etiri godinja

doba Najbolje izvedbe za audiofile

Glazba klasicizma Joseph Haydn - otac simfonije i otac gudakog kvarteta Najbolje izvedbe gudakih kvarteta

Wolfgang Amadeus Mozart - Mozartov uinak i inteligencija - Sonata za dva klavira K448

Kako Mozartova glazba djeluje na ovjeka - Najbolje izvedbe Sonate za dva klavira K448

Wolfgang Amadeus Mozart - najbolje izvedbe simfonije br. 40 u g molu, K 550 za audiofile

Najbolje izvedbe simfonije br. 40 Ludwig van Beethoven - najbolje snimke i izvedbe

simfonija za audiofile ***Grafiki prikaz razdoblja baroka i klasike sa

skladbenicima

Glazba romantizma Gioacino Rossini

Gaetano Donizetti Vicenzo Bellini Hector Berlioz Johann Straus

Felix Mendelssohn

Fryderyk Chopin Robert Schumann

Franz Schubert Franz Liszt

Anton Bruckner Giacomo Puccini Antonin Dvorak

Pablo de Sarasate Edward Elgar

Ruggiero Leoncavallo Jean Sibelius

Camille Saint-Saens - najbolje snimke i izvedbe djela za audiofile

Najbolje izvedbe s osvrtom za audiofile

kasni romantizam: Otorino Respighi

Edvard Grieg Modest Musorgsky

Nikolai Rimski Korsakov Georges Bizet

Petar Ili ajkovski Johannes Brahms Richard Wagner Giuseppe Verdi Gustav Mahler Jean Sibelius

Richard Strauss Gabriel Urbain Faur

postromantizam: Giacomo Puccini

Sergei Rachmaninoff Alexandar Scriabin

Emmanuel Chabrier - najbolje snimke za audiofile

Glazba 20. stoljea - moderna I dio

impresionizam: Claude Debussy Maurice Ravel

moderna: Albert Roussel - najbolje snimke za audiofile

Erik Satie Gustav Holst Charles Ives Bela Bartok

Igor Stravinsky

Glazba 20. stoljea - moderna II dio

Sergei Prokofiev George Gershwin

Aram Khachaturian Dmitri Shostakovich

Benjamin Britten

http://www.audiologs.com/ozrenbilan/sitemap.htmhttp://www.audiologs.com/ozrenbilan/sitemap.htmhttp://www.audiologs.com/ozrenbilan/periodi.pdfhttp://www.audiologs.com/ozrenbilan/periodi.jpghttp://www.audiologs.com/ozrenbilan/barok.pdfhttp://www.audiologs.com/ozrenbilan/barok2.pdfhttp://www.audiologs.com/ozrenbilan/torelli.pdfhttp://www.audiologs.com/ozrenbilan/barok3.pdfhttp://www.audiologs.com/ozrenbilan/Handel.pdfhttp://www.audiologs.com/ozrenbilan/Handel.pdfhttp://www.audiologs.com/ozrenbilan/Bach.pdfhttp://www.audiologs.com/ozrenbilan/Bach.pdfhttp://www.audiologs.com/ozrenbilan/Vivaldi.pdfhttp://www.audiologs.com/ozrenbilan/Vivaldi.pdfhttp://www.audiologs.com/ozrenbilan/Haydn.pdfhttp://www.audiologs.com/ozrenbilan/Haydn.pdfhttp://www.audiologs.com/ozrenbilan/Mozart.pdfhttp://www.audiologs.com/ozrenbilan/Mozart.pdfhttp://www.audiologs.com/ozrenbilan/Mozart2.pdfhttp://www.audiologs.com/ozrenbilan/Mozart2.pdfhttp://www.audiologs.com/ozrenbilan/Beethoven.pdfhttp://www.audiologs.com/ozrenbilan/Beethoven.pdfhttp://www.audiologs.com/ozrenbilan/razdoblja.jpghttp://www.audiologs.com/ozrenbilan/razdoblja.jpghttp://www.audiologs.com/ozrenbilan/romantizam.pdfhttp://www.audiologs.com/ozrenbilan/rossini.pdfhttp://www.audiologs.com/ozrenbilan/saens.pdfhttp://www.audiologs.com/ozrenbilan/saens.pdfhttp://www.audiologs.com/ozrenbilan/korsakov.pdfhttp://www.audiologs.com/ozrenbilan/faure.pdfhttp://www.audiologs.com/ozrenbilan/Chabrier.pdfhttp://www.audiologs.com/ozrenbilan/mod1.pdfhttp://www.audiologs.com/ozrenbilan/Roussel.pdfhttp://www.audiologs.com/ozrenbilan/Roussel.pdfhttp://www.audiologs.com/ozrenbilan/mod2.pdf