Geografija Europe +statistička matematika=100%

1.O Europskoj uniji2.Simboli EU-a –Europska zastava -Europska himna -Dan Europe -Moto EU-a3.Države članice EU-a-Države kandidati za ulazak u EU -Potencijalni kandidati -Stanovništvo EU -Površina EU -Gustoća naseljenosti -Države Eurozone -Prikaz geo.širine i dužine gl.gradova EU -Jezici i vjere EU

1.O Europskoj uniji2.Simboli EU-a –Europska zastava -Europska himna -Dan Europe -Moto EU-a3.Države članice EU-a-Države kandidati za ulazak u EU -Potencijalni kandidati -Stanovništvo EU -Površina EU -Gustoća naseljenosti -Države Eurozone -Prikaz geo.širine i dužine gl.gradova EU -Jezici i vjere EU

4.Pristupanje EU5.Pristupanje HR u EU6.Proračun EU-a7.Valute EU-Euro -Zašto euro? -Valute prije korištenja eura -Članice EU koje ne koriste euro 8.Korelacija predmeta: GEO-MAT9.Literatura

Europska unija je zajednica dvadeset osam europskih država. Unija je oformljena pod sadašnjim imenom Ugovorom o Europskoj uniji (Mastrihtski ugovor) 1992. godine.

Glavna oblast na kojoj EU počiva je jedinstveno tržište koje se bazira na carinskoj uniji, jedinstvenoj moneti (usvojenoj od strane 12 članica), zajedničkoj agrokulturnoj politici i zajedničkoj politici u sferi ribarstva.

29. 10. 2004. predsjednici i premijeri europskih država donijeli su prvi ustav Europske unije, koji trenutno čeka ratifikaciju pojedinačno svake zemlje potpisnice.

Glavna pitanja s kojima se Europska unija u ovom trenutku bavi jesu njeno proširenje na jug i istok, odnosi sa Sjedinjenim Američkim Državama, revizija pravila Pakta za stabilnost i ratifikacija Ustava Europske unije od država članica.

Europska zastava- je zastava na kojoj je krug od 12 zvijezda koji simbolizira ideale jedinstva, solidarnosti i sklada među narodima Europe.

Europska himna-je melodija koja simbolizira EU.Potječe iz Devete simfonije koju je 1823. skladao Ludwig Van Beethoven.ODA RADOSTI.

Dan Europe- se obilježava 9.svibnja.Ideje na kojima je osnovana Europska unija prvi je put predstavio francuski ministar vanjskih poslova Robert Schuman 9. svibnja 1950.

Moto EU-a-„Ujedinjeni u različitosti”

ČLANICE EUROPSKE UNIJE

1.AUSTRIJA

2.BELGIJA

3.BUGARSKA

4.CIPAR

5.ČEŠKA

6.DANSKA

7.ESTONIJA

8.FINSKA

9.FRANCUSKA

10.GRČKA

11.HRVATSKA

12.ITALIJA

13.IRSKA

14.LATVIJA

15.LITVA

16.LUKSEMBURG

17.MAĐARSKA

18.MALTA

19.NIZOZEMSKA

20.NJEMAČKA

21.POLJSKA

22.POTRUGAL

23.RUMUNJSKA

24.SLOVAČKA

25.SLOVENIJA

26.ŠPANJOLSKA

27.ŠVEDSKA

28.UJEDINJENO KALJEVSTVO

CRNA GORA MAKEDONIJA SRBIJA TURSKA ISLAND

ALBANIJA BOSNA i HERCEGOVINA KOSOVO

Irska

Površina:70 285 km²

Br.stanovnka:3 644 000

Br.stanovnika po km² :52

Rumunjska




Hrvatska



Br.stanovnika po km² : 77

Češka




Estonija




Mađarska




Latvija




Španjolska




Malta

Površina:315 km²

Br.stanovnka:375 000


Poljska




Slovačka




Slovenija

Površina:20 258 km² Br.stanovnka:1 955 000


Danska




Ujedinjeno Kraljevstvo




Nizozemska




Francuska




Gustoća naseljenosti

CiparPovršina:9 251 km²



AustrijaPovršina:83 850 km²



Belgija




Luksemburg




LitvaPovršina:65 300 km²


Br.stanovnika po km² 57:

Njemačka



Br.stanovnika po km²:230

Italija




FinskaPovršina:338 145



km²

Švedska




Grčka




Portugal




◦ Austrija-od 1999. Njemačka-od 1999.◦ Belgija-od 1999. Nizozemska-od 1999.◦ Cipar-od 2008. Slovačka-od 2009.◦ Estonija-od 2011. Slovenija-od 2007.◦ Finska-od 1999. Španjolska-od 1999.◦ Francuska-od 1999.◦ Grčka-od 2001.◦ Irska –od 1999.◦ Latvija-od 2013.◦ Italija-od 1999.◦ Luksemburg-od 1999.◦ Malta- od 2008.◦ Portugal-od 1999.

Bugarska-Sofija 42° sjeverne geografske širine

23° istočne geografske dužine

Irska-Dublin 55° sjeverne geo.širine

10° zapadne geo.dužine

Austrija-Beč 50° sjeverne geo.širine

15° istočne geo.dužine

Belgija-Bruxelles 50° sjeverne geo.širine


Češka-Prag 50° sjeverne geo.širine


Cipar-Nicosia 34° sjeverne geo.širine


Hrvatska-Zagreb 45° sjeverne geo.širine


Danska-Kopenhagen 55° sjeverne geo.širine


Estonija-Tallinn 59° sjeverne geo.širine


Finska-Helsinki 60° sjeverne geo.širine


Francuska-Paris 45° sjeverne geo.širine


Grčka-Atena 40° sjeverne geo.širine


Italija-Rim 41° sjeverne geo.širine


Latvija-Riga 57° sjeverne geo.širine


Litva-Vilnius 55° sjeverne geo.širine


Luksemburg-Luxemburg

50° sjeverne geo.širine


Malta-Valletta 33° sjeverne geo.širine


Mađarska-Budimpešta 47° sjeverne geo.širine


Nizozemska-Amsterdam



Njemačka-Berlin 52° sjeverne geo.širine


Poljska-Varšava 52° sjeverne geo.dužine


Portugal-Lisabon 38° sjeverne geo.širine


Rumunjska-Bukurešt 44° sjeverne geo.širine


Slovačka-Bratislava 47° sjeverne geo.širine


Slovenija-Ljubljana 47° sjeverne geo.širine


Španjolska-Madrid 40° sjeverne geo.širine

4° zapadne geo.dužine

Švedska-Stockholm 57° sjeverne geo.širine


Ujedinjeno Kraljevstvo-London


0° geo.dužine

DRŽAVE JEZICI VJERE

ŠPANJOLSKA španjolski,katalonski,baskijski i galski

katolička

PORTUGAL portugalski katolička

FRANCUSKA francuski katolička

BELGIJA flandrijski,francuski i valonski

katolička

LUKSEMBURG francuski i luksemburški

katolička

UK engleski protestantska i katolička

IRSKA engleski i irski katolička

NJEMAČKA njemački protestantska i katolička

NIZOZEMSKA nizozemski i frizijski katolička i protestantska

MALTA engleski i malteški katolička


POLJSKA poljski katolička

DANSKA danski protestantska

ŠVEDSKA švedski protestantska

FINSKA finski,švedski protestantska

ESTONIJA estonski i ruski protestantsko-luteranska,pravoslavna

LITVA litvanski katolička

ITALIJA talijanski katolička

ČEŠKA češki katolička

MAĐARSKA mađarski katolička i protestanska


SLOVENIJA slovenski katolička

HRVATSKA hrvatski katolička

RUMUNJSKA rumunjski pravoslavna

BUGARSKA bugarski pravoslavna i muslimanska

GRČKA grčki pravoslavna

CIPAR grčki i turski pravoslavna i muslimanska

RUSIJA ruski pravoslavna

SLOVAČKA slovački katolička

AUSTRIJA njemački katolička

Pristupanje Europskoj uniji složen je i dugotrajan postupak. Kada država pristupnica ispuni uvjete za članstvo, mora primijeniti pravila i propise EU-a u svim područjima.

Za članstvo u EU-u može se prijaviti svaka zemlja koja zadovoljava uvjete za članstvo.

1. korak: pošaljite zahtjev za članstvo Vijeću EU-a. 2. korak: Vijeće EU-a dogovara se s Europskom komisijom te prihvaća odnosno odbija vaš

zahtjev. Ovdje je riječ tek o načelnom dogovoru. 3. korak: Europska komisija savjetuje vas o usvajanju pravne stečevine Europske unije i

zajedno s vama utvrđuje nedostatke, dakle problematična područja u vašoj zemlji. Područja u kojima morate prihvatiti europske norme i uskladiti se s njima ima ukupno 34.

4. korak: Europska komisija Vijeću podnosi izvješća o napretku i u slučaju pozitivnog razvoja stvari, jednoglasno odlučuje o otvaranju pregovora.

5. korak: na konferenciji o pristupanju vaši i predstavnici 27 zemalja članica razgovaraju o pojedinim točkama te u određenim slučajevima dodaju nova važna poglavlja.

6. korak: pregovaračka delegacija sastavljena od predstavnika Europske komisije, Vijeća i parlamentarnih zastupnika vaše zemlje potom potpisuje nacrt vaših pristupnih dokumenata.

7. korak: Europska komisija Vijeću Europske unije i Europskom parlamentu podnosi izvješće koje još nije obvezujuće. Ovo monitoring izvješće prikaz je aktualne situacije i konkretnih izgleda koje imate za pristupanje Uniji.

8. korak: Europski parlament prihvaća vaše pristupne dokumente i time ste skoro pa gotovi…

9. korak: Vijeće EU-a potpisuje pristupni ugovor. 10. korak: ugovor ratificiraju vaš i parlamenti svih 28 zemalja članica.

1. srpnja 2013. godine Republika Hrvatska postala je 28. punopravna članica Europske unije

U Vinkovcima je povodom ulaska Hrvatske u EU otvorena izložba u Galeriji fotografije Meraja, dok su Osječani ulazak Hrvatske u EU obilježili slavljem na Trgu sv. Trojstva u osječkoj tvrđi, uz koncert Tonyja Cetinskog i Magdolne Ruzse.

U Bjelovaru je upriličen scenski prikaz simboličnog ulaska u EU, u kojem su sudjelovali članovi povijesne postrojbe Graničara Husara na konjima.

Na središnjem gradskom trgu u Koprivnici su izložene zastave članica EU povodom ulaska Hrvatske u Europsku uniju.

Građani Varaždina dočekali su ulazak Hrvatske u EU na Korzu. Uz himnu EU započeo je vatromet i na kraju su uslijedili pozdravni govori gradonačelnika Gorana Habuša, zamjenika župana Alena Kisića i saborske zastupnice Natalije Martinčević.

U Karlovcu je upriličena proslava ulaska Hrvatske u EU na trgu kod Gradskog kazališta Zorin dom. Tamo je gradska straža nosila hrvatsku i zastavu EU, koja je podignuta na pročelje kazališta.

Vatrometom i zastavama Hrvatske i Europske unije proslavljen ulazak Hrvatske u Europsku Uniju i u Rijeci.

Središnja proslava ulaska Hrvatske u Europsku uniju održana je na šibenskoj rivi, gdje su župan Goran Pauk i gradonacelnik Željko Burić podigli Europsku zastavu uz zvuke Ode radosti, koju je izvela Šibenska narodna glazba.

U Splitu je bilo vrlo živo i na rivi, a pogotovo u Dioklecijanovim podrumima, gdje je ulazak Hrvatske u EU obilježen dijeljenjem delicija 12 nacionalnih manjina koje žive u Splitu. Na rivi je gradonačelnik Baldasar svečano prerezao i europsku tortu.

Živo je bilo i u Dubrovniku. Nakon zbora Libertas, gradonačelnik Andro Vlahusić i njegovi suradnici otvorili su šampanjac. Skupina ljudi koja se okupila oko gradske kavane bili su isključivo stranci, gosti Dubrovnika koji su iskoristili priliku za besplatnom časom šampanjca.

Proračun EU-a financira se, među ostalim, dijelom bruto nacionalnog dohotka svih

država članica. Koristi se u različite svrhe, od podizanja životnog standarda u siromašnijim regijama do brige za

sigurnost hrane. Euro je zajednička valuta većine država članica EU-a.

Iz proračuna EU-a financiraju se brojne aktivnosti, od ruralnog razvoja i zaštite okoliša do zaštite vanjskih granica i promicanja ljudskih prava. Komisija, Vijeće i Parlament zajednički odlučuju o iznosu i raspodjeli proračuna. Međutim za stvarno trošenje nadležne su Komisija i države članice.

Izbijanjem gospodarske krize 2008. države članice, Europska središnja banka i Komisija potaknute su na poduzimanje odlučnih i održivih mjera. Bliskom suradnjom podupiru gospodarski rast i zapošljavanje, osiguravaju ušteđevine i dostupnost povoljnih kredita za poduzeća i kućanstva, jamče financijsku stabilnost te uspostavljaju bolji sustav upravljanja za budućnost.

18

28KORISTE EURO 18:28=0,64*100=64%

10

28NE KORISTE EURO

10:28=0.36*100=36%

Euro je ime jedinstvene europske valute koja je u uporabi od 1. siječnja 1999., a od siječnja 2014. njezina uporaba proširena je na 18 država.

Novčanice eura može biti od:€5, €10, €20, €50, €100, €200, €500

Na području zemalja članica Europske unije nekoliko je razloga uvođenja eura:

-jedinstvena valuta potiče zajedničko tržište

-u valutnoj uniji izbjegavaju se provizije za razmjenu valuta i rizici od promjena tečajeva valuta zemalja

Za stabilnost eura brine Europska centralna banka sa sjedištem u Frankfurtu.

VALUTE PRIJE KORIŠTENJA EURA

NAZIV VALUTE

SKRAĆENICA VALUTE

IZNOS U KUNAMA

GODINA ZAMJENE

Austrijski šiling ATS 13,7603 2002.Belgijski franak BEF 40,3399 2002.Ciparska funta CYP 0,585274 2008.Estonska kruna EEK 15,6466 2011.Finska marka FIM 5,94573 2002.

Francuski franak

FRF 6,55957 2002.

Grčka drahma GRD 340,75 2002.Irska funta IEP 0,787564 2002.

Talijanska lira ITL 1936,27 2002.Letonski lats LVL 0,702804 2014.Luksemburški

franakLUF 40,3399 2002.

Nizozemski gulden

NLG 2,20371 2002.

Njemačka marka

DEM 1,95583 2002.

VALUTE PRIJE KORIŠTENJA EURA

NAZIV VALUTE SKRAĆENICA VALUTE

IZNOS U KUNAMA

GODINA ZAMJENE

Malteška lira MTL 0,4293 2008.Portugalski eskudo PTE 200,482 2002.

Slovačka kruna SKK 30,126 2009.Slovenski tolar SIT 239,64 2007.

Španjolska pezeta ESP 166,386 2002.

ČLANICE EU KOJE NE KORISTE EURO

IME DRŽAVE NAZIV VALUTE SKRAĆENICE VALUTE

IZNOS U KUNAMA

Bugarska Bugarski novi lev BGN 3,92Češka Češka kruna Kč 0,28

Hrvatska Kuna KnDanska Danska kruna Kr. 1,03

Litva Litas Lt 2,49Mađarska Forinta Ft 0,02

Poljska Zlot Zl 1,83Rumunjska Rumunjski lej 1,71

Švedska Kruna Kr 0,87Ujedinjeno Kraljevstvo

Britanska funta £ 9,19

Geografija-Europa; Geografski položaj glavnih gradova Europe,Stanovništvo Europe i njena površina,Gustoća naseljenosti

Matematika-Koordinatni sustav-Uređeni par;Postotci; Statistika-frekvencija,relativna frekvencija,grafički prikaz podataka-kružni i stupčasti dijagrami

Geografija-Europa; Geografski položaj glavnih gradova Europe,Stanovništvo Europe i njena površina,Gustoća naseljenosti

Matematika-Koordinatni sustav-Uređeni par;Postotci; Statistika-frekvencija,relativna frekvencija,grafički prikaz podataka-kružni i stupčasti dijagrami

hr.wikipedia.orgAtlas svijeta“Europa narodi i države”,Mosta,Zagreb 2004.www.mjenjacnice.comwww.google.hrwww.matgeo.comdnevnik.hrwww.034portal.hr

Filip Slako,Klara Adžijević,Franko Zandona i Filip Dietzman

Mentor:Sandra Polenus,dipl.uč.r.n. i mat.

Documents

Geografija Europe +statistička matematika=100%