Upload
armando-slavicek
View
233
Download
8
Embed Size (px)
DESCRIPTION
GIS
Citation preview
Geodetski Fakultet
Geografski informacijski sustav je sustav za upravljanje prostornim podacima i osobinama pridruženih njima.
To je računalni sustav sposoban za integriranje, spremanje, uređivanje, analiziranje i prikazivanje geografskih informacija.
Služi za stvaranje interaktivnih upitnika (istraživanja koja stvara korisnik), analiziranje prostornih informacija i uređivanje podataka.
Tehnologija geografskog informacijskog sustava može se koristiti za: znanstvena istraživanja, upravljanje resursima, imovinsko upravljanje, planiranje razvoja, kartografiju i planiranje puta.
Još prije oko 30.000 godina crteži na zidovima
u špiljama blizu Lascaux-a u Francuskoj.
Ti rani zapisi slijedili su dvoelementnu strukturu
modernog geografskog informacijskog sustava:
slikovna datoteka povezana je s atributnom bazom
podataka.
Godine 1967. razvio se prvi pravi svjetski operacijski GIS
u Ottawi, Ontario, Kanada.
Osnovao ga je Roger Tomlinson, a
nazvan je "Kanadskim GISom"
(Canadian GIS; CGIS).
Geografska informacija (geoinformacija) je informacija kojoj
se mogu odrediti:
1. Lokacija – koordinatni sustavi pomoću kojih određujemo
položaj objekata
2. Oblik (geometrija) – oblik objekata koje ucrtavamo
3. Opis (atributi) – pružaju opis objekata
Geodetski digitalni planovi, povezani s bazom
podataka koja sadrži njihove podatke, tvore ZIS.
Digitalizacija je proces prevođenja analognih
planova u digitalni oblik, a dijeli se na:
1. Skeniranje
2. Georeferenciranje (Geokodiranje)
3. Vektorizacija
Kombinacija ovih triju osnovnih geoinformacija jest GIS.
Prikupljanje podataka ili snimanje podataka je unos
informacija u sustav.
Postoje različite vrste metoda koje se koriste:
Terestrički (totalna stanica)
GPS
Daljinsko snimanje (letjelice ili sateliti sa senzorima
koji uključuju kamere, digitalne skenere i LIDAR)
Aerofotogrametrija (DOF)
Satelitsko snimanje (elektromagnetski ili radiovalovi
odaslani s aktivnog senzora kao što je radar)
Prikupljeni podaci se obrađuju, prikazuju i analiziraju u softverima
koji podržavaju rastersku i vektorsku grafiku te mogućnost
povezivanja s vanjskom bazom podataka (Excel, Access, SQL)
ili kreiranja unutarnje baze podataka (Object Data).
Slobodni programi (freeware)
• GRASS GIS
• gvSIG
• ILWIS
• Quantum GIS (QGIS) …
Komercijalni programi
AutoCAD Map, Autodesk
ArcGIS, Esri
GeoMedia Professional, Intergraph
MicroStation Bentley Map, Bentley Systems …
GIS podaci predstavljaju objekte u stvarnom svijetu
pomoću digitalnih podataka.
Objekti stvarnog svijeta se mogu podijeliti na 2
apstrakcije:
Neprekinuta polja (kontinuirani objekti)
Zasebni objekti (diskretni objekti)
Za prikazivanje apstrakcija u GIS-u, na digitalnim
planovima, koriste se 2 tipa podataka: rasterski i
vektorski.
Tip rasterskih podataka sastoji se od redova i stupaca
ćelija gdje se u svakoj ćeliji sprema pojedinačna
vrijednost.
To su slike, a osnovni podatak rastera jest pixel.
Podaci mogu biti pohranjeni u raznim formatima
slikovnih datoteka kao što
su TIFF, JPEG, BMP, GIF, PNG…
U geodeziji su to najčešće
skenirani analogni planovi.
Tip vektorskih podataka za prikaz objekata koristi
geometriju poput točaka, linija ili poligona.
Postupkom (ekranske) vektorizacije dobivamo vektorski
prikaz nekog rastera.
Vektorski podaci se moraju napraviti "topološki
ispravnim" prije nego što se koristi u naprednoj analizi.
Spremaju se u DWG, DXF, DGN, DWF, SVG, CDR…
Vektori
Prilikom vektorizacije, greške koje napravimo su nezaobilazne
(ukoliko se radi o većim poslovima).
Vektorski podaci moraju biti geometrijski točni da bi mogli
napraviti bilo kakvu vrstu topologije.
Programi nam pružaju mogućnost automatske pretrage i
ispravljanja odn. uklanjanja pogrešaka.
Autodesk Map 2004 ima alat “Drawing cleanup” koji služi
za ispravljanje uobičajenih grešaka koje nastaju prilikom
vektorizacije te pojednostavljenju podataka.
Topologiju koristimo kako bi definirali konkretno određene objekte da bi
kasnije mogli izvršavati razne analize ili postavljati upite o geometriji
objekata te da bi imali pristup određenim podacima u realnom vremenu.
Tri su vrste topologije koje možemo
izraditi ovisno o vektorskim podacima:
1. Čvorna – definira međusobni odnos točaka
2. Mrežna – definira linije koje čine linearnu mrežu
3. Poligonska – definira poligone koji predstavljaju zatvorena područja
(objekte, katastarske zemljišne čestice, općine, županije, države, itd.)
Kada imamo geometrijski točnu i izrađenu topologiju, možemo krenuti
u analizu podataka tj. postavljati upite, što je jedan od ciljeva GIS-a.
Tematska analiza je jedna od najčešće korištenih analiza u GIS-u. To
je proces prikazivanja karakteristika i svojstva podataka objekata
koristeći grafičke elemente.
Ako ispunite objekt bojom ili mu promijenite boju, tip linije, simbole,
tekst ili druge značajke informacija, dobit će te tematski plan. Njime
možete jednostavnije i brže prikazivati neke podatke ili vršiti
usporedbe podataka.
Koristeći sposobnosti Autodesk Map-a za tematsko dizajniranje, možete
definirati podatke koje želite prikazati, promijeniti svojstva podataka koje želite
analizirati, odrediti parametre za prikazivanje i stvoriti legendu da objasnite
pojedine boje, simbole ili druge promjene koje te koristili na krati ili planu.
Autodesk Map pruža alat Topology Thematic Query za izradu tematskih karata
koji koriste boje, ispune, formate linija, simbole ili tekst za prikazivanje
topologijskih informacija.
Literatura:
Autodesk Map 2004 AutoCAD: Help and Support
URL 1: GIS
http://hr.wikipedia.org/wiki/Geografski_informacijski_sustav (studeni 2012.)
URL 2: List of geographic information systems software
http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_geographic_information_systems_software
(studeni 2012.)
Radovi prikazani u ovom radu izrađeni su na predmetu ZIS u Geodetsko tehničkoj
školi u Zagrebu na predavanjima prof. Armanda Slavičeka.