http://www.zkd.hr ISSN 1845-2442

NOVI UVEZNOVI UVEZ Glasilo Zagrebačkog knjižničarskog društva

GODINA VII. BROJ 10 PROSINAC 2009.

NOVI UVEZ 10NOVI UVEZ 10 Glasilo Zagrebačkog knjižničarskog društva Izdaje: Zagrebačko knjižničarsko društvo Starčevićev trg 6, 10 000 Zagreb Telefon: 4572-344, 3882-853; faks 3882-853 http://www.zkd.hr Godina VII. Prosinac 2009. Glavna i odgovorna urednica: Jelica Leščić Urednici:

Dunja Marija Gabriel, Jelica Leščić, Tomislav Silić Lektori:

Božica Dragaš-Matijević, Zrinka Krišković Suradnici u ovom broju:

Sonja Tošić-Grlač, Sonja Pigac Ljubi, Dunja Marija Gabriel, Lorenka Bučević Sanvincenti, Dijana Sabolović-Krajina, Ljiljana Sabljak, Vanja Jurilj, Vanja Pavlovski, Maja Cvetković

ZAVIČAJNA ZBIRKA 2

PRIKAZ AKM-a 3

OKRUGLI STOL ZA KNJIŽNIČNE USLUGE ZA BOLNIČKE PACIJENTE I OSOBE SMI-JEŠTENE U DOMOVIMA UMIROVLJENIKA

5

STRUČNO PUTOVANJE NA SICILIJU 7

CJELOŽIVOTNO UČENJE U NJEMAČKIM KNJIŽNICAMA

10

EUROPSKA KONFERENCIJA O ČITANJU 12

IASL 2009. 12

IFLA 2009. 14

SURADNJA KNJIŽNICE SLOBOŠTINA I DOCIDP-a SE NASTAVLJA

16

KNJIGOMAT 17

Sadržaj ovoga broja:Sadržaj ovoga broja:

NOVI UVEZ - STRANICA 1

Poštovani članovi Zagrebačkoga knjižničarskog druš-tva! Pred Vama je deseti broj našega glasila Novi uvez koji donosi niz priloga vezanih uz knjižničarstvo i knjižnice grada Zagreba i Zagrebačke županije, od kojih neki, iako najavljeni, iz tehničkih razloga nisu bili uključeni u prethodni broj časopisa. Na početku donosimo nekoliko iscrpnih osvrta na stru-čne skupove u održane u Hrvatskoj koje su izradile dje-latnice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu - prikazano je 7. savjetovanje za narodne knjižnice pos-većeno zavičajnim zbirkama (Sonja Tošić-Grlač), 13. seminar Arhivi, knjižnice, muzeji (Sonja Pigac Ljubi) i Okrugli stol 'Knjižnične usluge za bolničke pacijente i osobe smještene u domovima umirovljenika' (Dunja Marija Gabriel). Slijede prikazi stručnih putovanja. Stručno putovanje na Siciliju, s posebnim osvrtom na knjižnicu Ursino Recupero u Cataniji daje u svom radu Lorenka Bučević-Sanvincenti (KGZ), a o stručnom posjetu narodnim knjižnicama u jugozapadnoj Njemačkoj s ciljem upoz-navanja njihovih programa cjeloživotnoga učenja izvje-štava Dijana Sabolović-Krajina (Knjižnica i čitaonica 'Fran Galović', Koprivnica). Članovi Zagrebačkoga knjižničarskog društva nazočili su međunarodnim skupovima. O 16. europskoj konfe-renciji o čitanju (Braga, Portugal) izvještava Ljiljana Sabljak (KGZ), a prikaz 38. godišnjeg kongresa IASL (Abano Terme, Padova) izradila je Vanja Jurilj (Knjižnica OŠ Antuna Mihanovića, Zagreb). O radu stručnih tijela IFLA-e izvijestila je Dunja Mari-ja Gabriel koja je sudjelovala u radu Komisije za knjiž-nične usluge za osobe s posebnim potrebama tijekom zasjedanja IFLA-e u Milanu u kolovozu 2009., kada je bila organizirana i skupina tematskih predavanja pod nazivom Poticanje čitanja i pismenosti u zatvoru: primjer knjižničnog programa, koja će svakako dopri-nijeti razvitku hrvatske prakse na ovome području. Aktivnosti pojedinih knjižnica prikazane su kroz njiho-ve dodatne i nove usluge razvijene zalaganjem knjižni-čara, kao, na primjer, suradnja Knjižnice Sloboština i

Društva osoba s cerebralnom i dječjom para-lizom, te izradba knjižničnih novina Knjigo-mat o čemu piše Maja Cvetković (Gradska knjižnica, Samobor). Redovna skupština Zagrebačkoga knjižničar-skog društva održana je 30. rujna 2009. u prostorijama Gradske knjižnice u Zagrebu - tom je prigodom, uz izvješće o radu Društva i podsjećanje na potrebu ažuriranja baze poda-taka članova ZKD-a, Maris Liška (NSK) odr-žala pozvano stručno izlaganje pod naslovom U susret devedesetoj obljetnici Grafičke zbir-

ke NSK. Povelja počasnoga člana Zagrebač-koga knjižničarskog društva dodijeljena je

prof. dr. sc. Dori Sečić, dugogodišnjoj ravna-teljici Knjižnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i sveučilišnoj nastavnici, za oso-bit doprinos hrvatskome knjižničarstvu. Tekuće i sve druge obavijesti o radu ZKD-a dostupne su na mrežnim stranicama Društva www.zkd.hr. Svim članovima Zagrebačkoga knjižničar-skog društva želim sretan Božić, uspješnu 2010. godinu i ugodne blagdane. Jelica Leščić

NOVI UVEZ - STRANICA 2

ZAVIČAJNA ZBIRKA - IDENTITET LOKALNE ZAJEDNICE

Sonja Tošić-Grlač (stosic@nsk.hr), Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Zavičajne su zbirke riznice čuvanja i korište-nja kulturne baštine lokalne zajednice. Sadr-žajna vrijednost zavičajnih fondova je nepro-cjenjiva jer zbirke često sadrže vrijedne uni-kate i u svjetskim razmjerima. U cijelom se svijetu zavičajne zbirke najčešće osnivaju pri narodnim knjižnicama što je i logično s obzi-rom na obrazovnu, kulturnu i informacijsku ulogu narodnih knjižnica u društvu. Prema Standardima za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj svaka narodna knjižnica treba voditi zavičajnu zbirku, što znači da istražuje, skuplja, obrađuje, pohranjuje i daje na korištenje knjižničnu građu o topografiji, povijesnom, gospodarskom i kulturnom raz-vitku područja na kojem djeluje, a izrađuje i zavičajnu bibliografiju i središnji katalog. Danas je u Republici Hrvatskoj registrirano 211 narodnih knjižnica sa 147 zavičajnih zbirki. Ovaj podatak govori da sve narodne knjižnice nemaju zavičajnu zbirku. Navedeni standard dopušta da narodne knjižnice koje nemaju uvjete za uspostavljanje zavičajne zbirke posao mogu povjeriti županijskoj ma-tičnoj knjižnici te vjerojatno ova činjenica opravdava i dobiveni brojčani podatak. Bogatstvo fondova zavičajnih zbirki i njihova uporabna vrijednost stalno raste stoga je bilo potrebno svratiti pozornost knjižničarskoj zajednici te široj kulturnoj javnosti na važ-nost očuvanja, zaštite i popunjavanja tih zbir-

ki te davanja na korištenje. U organizaciji Nacionalne i sveučilišne knjiž-nice u Zagrebu, kao glavnog organizatora, i Hrvatskog knjižničarskog društva te Gradske knjižnice „Juraj Šižgorić“ Šibenik, kao suor-ganizatora, od 16. do 19. rujna 2009. održalo se u Šibeniku, u hotelskom naselju Solaris, 7. savjetovanje za narodne knjižnice u Republi-ci Hrvatskoj s temom Zavičajne zbirke u na-rodnim knjižnicama. Tema ovogodišnjeg Savjetovanja posebno je bila značajna i zanimljiva jer je osim knjižni-čarskoj struci razumljiva i zanimljiva široj kulturnoj zajednici. Program Savjetovanja osmislio je i ostvario Programski odbor u sastavu: mr. sc. Sonja Tošić-Grlač, Hrvatski zavod za knjižničarstvo, Nacionalna i sveuči-lišna knjižnica u Zagrebu; Ljiljana Črnjar, Gradska knjižnica Rijeka; prof. dr. sc. Alek-sandra Horvat, Odsjek za informacijske zna-nosti, Filozofski fakultet u Zagrebu; Ankica Janković, Odjel za knjižničnu djelatnost, Mi-nistarstvo kulture; Barbara Kalanj Butković, Narodna knjižnica i čitaonica Novi Vinodol-ski; Vilijam Lakić, Gradska knjižnica „Juraj Šižgorić“ Šibenik; mr. sc. Ljiljana Sabljak, Gradska knjižnica, Knjižnice Grada Zagreba; mr. sc. Žaneta Baršić-Schneider, Hrvatski zavod za knjižničarstvo, Nacionalna i sveuči-lišna knjižnica u Zagrebu; Branka Solina, Gradska knjižnica Slavonski Brod; Ljiljana

Vugrinec, Knjižnica i čitaonica „Fran Galo-vić“ Koprivnica i Milivoj Zenić, Gradska knjižnica „Juraj Šižgorić“ Šibenik. Organiza-cijski odbor činili su: mr. sc. Sonja Tošić-Grlač, Sandi Antonac, Nela Marasović, mr. sc. Žaneta Baršić-Schneider i Jasenka Zajec svi iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Tema se pokazala izazovom za mnoge sudio-nike koji su je obradili s različitih gledišta i prezentirali u obliku izlaganja ili postera. U Uvodnom i pozvanom dijelu Savjetovanja prikaz teorije i statističkih podataka o zavičaj-nim zbirkama u Republici Hrvatskoj iznijele su mr. sc. Sonja Tošić-Grlač iz NSK i mr. sc. Ivana Hebrang Grgić iz FF u Zagrebu, skupu se zatim obratio pozvani predavač dr. Frank Huysmans, sa Sveučilišta u Amsterdamu koji je govorio o knjižnicama u Nizozemskoj. Ko-lege iz Središnje knjižnice Srečka Vilharja iz Kopra prikazali su projekt pod nazivom Satre note oživjele orgulje – zvuci drevnih korala u katedrali grada, dok je dr. Dejan Vukićević, voditelj Stare i retke knjige u Narodnoj bibli-oteci Srbije govorio o pojmu i proučavanju zavičaja. Nadalje, Savjetovanje je podijeljeno na te-matske cjeline Zavičajna zbirka – izvor infor-macija o i za lokalnu zajednicu, Digitalizacija građe, Ostala izlaganja, Izlaganja uz poster te je organiziran i Okrugli stol pod nazivom Za-konski propisi od važnosti za zavičajnu zbir-ku. Radovi tematske cjeline Zavičajna zbirka – izvor informacija o i za lokalnu zajednicu prezentirali su zavičajne zbirke pojedinih knjižnica te smo se kroz njih upoznali sa zna-menitim osobama iz određenog kraja, njego-vom poviješću i važnošću kulturne baštine za lokalnu, ali i globalnu sredinu. U tematskome bloku Digitalizacija građe predstavljeni su projekti digitalizacije zavičajne građe iz razli-čitih knjižnica, a predstavljena je i digitalizi-

rana građa Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Pod nazivom Ostala izlaganja pojavili su se radovi koji na bilo koji način korespondiraju sa zavičajnim zbirkama te pokazuju suradnju narodnih knjižnica sa srodnim ustanovama kao što su škole i muzeji. Ukupno je bilo 25 izlaganja. Posterska izlaganja, njih 21, pokazuju koliki je stvarni interes samih knjižnica, a samim time i lokalne zajednice za očuvanje zavičaj-ne baštine. Posteri donose raznoliko bogat-stvo kulturne baštine svih krajeva Hrvatske. Svrha Okruglog stola pod nazivom Zakonski propisi od važnosti za zavičajne zbirke bila je upoznati knjižničare sa zakonskim propisima koji govore o slobodnome korištenju te vrste građe te odgovoriti na brojne upite knjižniča-ra. Tijekom završne rasprave knjižničarska zaje-dnica iskazala je zadovoljstvo što se razmat-rala problematika zavičajnih zbirki. Također su pozdravljene novonastale Preporuke za ustroj zavičajne zbirke u narodnim knjižnica-ma i drugim knjižnicama (ustanovama) koje prikupljaju knjižničnu zavičajnu građu, a iz-radila ih je Komisija za zavičajne zbirke pri Hrvatskom knjižničarskom društvu. Zaključe-no je da je potrebna daljnja izgradnja zavičaj-nih zbirki u narodnim knjižnicama Republike Hrvatske te da posebnu pozornost treba pos-vetiti digitalizaciji zavičajne građe, dovolj-nom broju stručnih djelatnika koji bi u knjiž-nicama sustavno brinuli o zavičajnoj građi te vodili zbirku, zatim se javlja pitanje prostora kao stalno prisutni problem većine knjižnica. 174 sudionika Savjetovanja svojom je nazoč-nošću i aktivnim sudjelovanjem pokazalo da je odabrana tema bila zanimljiva i aktualna te da su zavičajne zbirke važan dio narodnog knjižničarstva, ali i lokalne zajednice čiji su gospodarski i kulturni identitet.

NOVI UVEZ - STRANICA 3

Sonja Pigac Ljubi (spigac@nsk.hr), Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

PRIKAZ AKM-a

13. seminar Arhivi, knjižnice, muzeji - mogu-

ćnosti suradnje u okruženju globalne infor-

macijske infrastrukture održan je od 25. do 27. studenoga u Rovinju u organizaciji Hr-vatskoga knjižničarskog društva (kao glavnog

organizatora), Hrvatskoga muzejskog društva i Hrvatskoga arhivističkog društva. Suorgani-zatori seminara bili su Odsjek za informacij-ske znanosti Filozofskoga fakulteta u Zagre-bu, Odjel za knjižničarstvo Sveučilišta u Zad-

ru, Odsjek za informacijske znanosti Filo-zofskoga fakulteta J. J. Strossmayera u Osije-ku, Hrvatski državni arhiv, Muzejski doku-mentacijski centar i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu. Tema ovogodišnjeg seminara bila je povratak standardima, a bila je razdijeljena u čak se-dam podtema: teorijske osnove i standardi, konceptualni modeli interoperabilnosti, sura-dnja baštinskih ustanova, autorizirani podaci – formalni i sadržajni: korištenje zajedničkih pravila, autoriziranih datoteka, tezaurusa, teh-nika interoperabilnost: pretraživanje, portali, korisnici. O tim temama održano je ukupno 20 izlaganja, 4 radionice te izloženo 10 pre-zentacija na posterima. Prvo izlaganje ovogo-dišnjeg seminara održao je stalni i uvijek rado viđeni gost iz Škotske Gordon Dunsire iz Centre for Digital Research Sveučilišta u Strathclydeu, o odnosu između usluga digital-nih informacija i potreba korisnika na teme-lju rezultata dvaju nedavnih projekata digita-lizacije. Uslijedilo je izlaganje Sanjice Faletar Tanacković i Borisa Badurine s Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku u kojem su predstavljeni rezultati istraživanja međusobne suradnje između hr-vatskih baštinskih ustanova, kao i suradnje s ostalim obrazovnim ustanovama u javnom i privatnom sektoru. Goranka Horjan iz Muze-ja Hrvatskoga zagorja predstavila je zanimljiv projekt CRAFTATTRACT koji je spojio dva područja – kulturu i turizam – u promicanju kulturne baštine kao važne sastavnice razvoja u prekograničnom području. Vlatka Lemić iz Hrvatskoga državnog arhiva svojim je izlaga-njem upozorila na probleme razrade postoje-ćih standarda za obradu arhivskoga gradiva i njihove implementacije u jedinstveni arhivski informacijski sustav ARHiNET. Kolegica Sofija Klarin iz Nacionalne i sveučilišne knji-žnice u svom je izlaganju, izrađenom zajedno s kolegicama Majom Jokić i Jasenkom Zajec, predstavila portal starih hrvatskih novina i časopisa koji je nastao u sklopu nacionalnog projekta digitalizacije Hrvatska kulturna baš-tina u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici. O još jednom zanimljivom projektu – Vergiliu-su – za slijepe i slabovidne osobe koji je pok-renula Nacionalna i sveučilišna knjižnica u svrhu osiguranja veće dostupnosti javnih us-luga korisničkih službi osobama s posebnim

potrebama, izložila je kolegica Dunja Marija Gabrijel iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice. Prvog dana predstavljena su i izlaganja na posterima. Tanja Didak-Prekpalaj i Tamara Horvat iz HIDRA-e prikazale su tražilicu za pretraživanje cjelovitih tekstova pravnih pro-pisa Republike Hrvatske koja je nastala kao rezultat projekta Cadial. Mihaela Kovačić iz Sveučilišne knjižnice u Splitu predstavila je mogućnosti primjene ISBD-a na obradu dije-la arhivskoga gradiva (ostavštine) na primjeru arhiva ing. Petra Senjanovića. Predrag Pero-žić iz OŠ „Fran Krsto Frankopan“ na posteru je prikazao odnose ontologija u informacij-skom univerzumu, a kolegice Renata Petrušić i Breza Šalamon-Cindori iz Nacionalne i sve-učilišne knjižnice tijek događaja vezanih uz Google Book Search i Google Nagodbu. O novom formatu WARC, namijenjenom za potrebe arhiviranja mrežnih sadržaja koji je 2009. postao standardom, izlagao je poster Sonje Pigac Ljubi iz Nacionalne i sveučilišne knji-žnice. Zanimljive podatke o prisustvu hrvats-kih knjižnica na društvenoj mreži Facebook predstavila je Ivana Pažur Vojvodić iz knjiž-nice Instituta Ruđer Bošković. Poslijepodne su održane i dvije radionice: Restauratorsko-konzervatorska, pod vod-stvom Antonine Srše i Andreje Klobučar, i Od portala Hrvatska kulturna baština do Eu-ropeane, koju su vodile Sofija Klarin i Dunja Seiter Šverko. Drugi dan seminara započeo je izlaganjem Maje Žumer s Filozofskoga fakulteta Sveuči-lišta Ljubljani o usklađivanju konceptualnih modela za područja knjižničarstva (FRBR) i muzeologije (CIDOC CRM). S temom stan-darda nastavilo se i u izlaganju, Ane Barbarić s Odsjeka za informacijske znanosti Filozofs-kog fakulteta u Zagrebu i Mirne Willer s Od-jela za knjižničarstvo Filozofskoga fakulteta u Zadru, u kojem su bili prikazani rezultati preliminarnog istraživanja s ciljem analize hrvatskoga kataložnog pravilnika s obzirom na konceptualne modele za bibliografske i autorizirane podatke FRBR i FRAD. O no-vim normama za opis ustanova s arhivskim gradivom i funkcijama te načinu na koji se one upotpunjuju s postojećim sustavom nor-mi govorio je Tomislav Ćepulić iz Hrvatsko-ga državnog arhiva. U drugom dijelu dana

NOVI UVEZ - STRANICA 4

Tomica Vrbanc iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u svom je izlaganju govorio o stan-dardima za opis osoba kroz usporedbu shema metapodataka, a Boris Bosančić s Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskoga fakulteta u Osijeku govorio je xml imenskim prostori-ma i načinu na koji mogu pridonijeti povezi-vanju metapodatkovnih standarda baštinskih ustanova. U poslijepodnevnim satima održane su druge dvije radionice, Promicanje kulturnog turiz-ma (radionicu je vodila Vlasta Klarić) i Kori-snici informacijskih ustanova: potrebe i kako ih istražiti, pod vodstvom Ivanke Stričević. Treći i posljednji dan seminara započeo je izlaganjem koje su priredili Sanjica Faletar Tanacković s Odsjeka za informacijske zna-nosti Filozofskoga fakulteta u Osijeku, Franjo Pehar i Tatjana Aparac-Jelušić s Odsjeka za knjižničarstvo Sveučilišta u Zadru koje je bilo zanimljivo jer su bili predstavljeni prelimi-

narni rezultati bibliometrijske analize priloga objavljenih u zbornicima AKM-a. Radovan Vrana svojim se izlaganjem nadovezao na ono prošlogodišnje predstavivši istraživanje o digitalnim repozitorijima u visokoškolskim knjižnicama Sveučilišta u Zagrebu. Rezultati kvantitativne i kvalitativne analize Digitalno-ga arhiva hrvatskih mrežnih publikacija izlo-žile su Ingeborg Rudomino, Karolina Holub i Sonja Pigac Ljubi iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice. Seminar je zaključio Gordon Dunsire izlaga-njem u kojem propituje pitanja autentičnosti, pouzdanosti i autorstva, odnosno ulogu koju baštinske i informacijske ustanove imaju u poboljšanju kvalitete svojih informacijskih usluga. Sažeci izlaganja dostupni su u pdf-u na mrež-nim stranicama Seminara: http://public.carnet.hr/akm/AKM_ostali/AKM13/AKM%2013.htm

NOVI UVEZ - STRANICA 5

OKRUGLI STOL “KNJIŽNIČNE USLUGE ZA BOLNIČKE PACIJEN-TE I OSOBE SMIJEŠTENE U DOMOVIMA UMIROVLJENIKA”

Dunja Marija Gabriel (dgabriel@nsk.hr), Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Šesti okrugli stol za knjižnične usluge za oso-be s posebnim potrebama održan je 25. rujna 2009. u KGZ - Gradskoj knjižnici u Zagrebu, a bio je posvećen knjižnicama i knjižničnim uslugama za pacijente u ustanovama za zdravstvenu njegu te starijim osobama smješ-tenim u domovima umirovljenika i ustanova-ma za trajno zbrinjavanje.

Skup je priredila Komisija za knjižnične uslu-

ge za osobe s posebnim potrebama koja dje-luje pri Hrvatskom knjižničarskom društvu, a suorganizatori su bili Komisija za medicinske knjižnice, Radna grupa za bolničke knjižnice, Komisija za čitanje te domaćin Knjižnice gra-da Zagreba. Prvi dio okruglog stola tematski je bio posve-ćen bolničkim knjižnicama. Činjenica je da u Hrvatskoj ne postoje bolničke knjižnice na-mijenjene isključivo pacijentima niti postoji literatura sa zdravstvenim informacijama za pacijente na hrvatskom jeziku, tako da tek manji broj bolničkih knjižnica raspolaže zbir-kom knjiga za čitanje u slobodno vrijeme. Može se stoga zaključiti da bolničke knjižni-ce u Hrvatskoj pripadaju u skupinu stručnih medicinskih knjižnica odnosno specijalnih knjižnica, nalaze se u sustavu zdravstvenih ustanova i namijenjene su uglavnom zdrav-stvenom osoblju te ustanove. Budući da u Hrvatskoj ne postoje bolničke knjižnice za pacijente zaključeno je da je pot-rebno pokrenuti inicijativu i osigurati preduv-

jete (financijska sredstva, literaturu, osoblje, prostor) za pružanje takvih usluga u postoje-ćim bolničkim knjižnicama. Bolnički knjižni-čari smatraju da je za naše uvjete prihvatljivo rješenje kombinirani tip bolničke knjižnice koja pruža usluge zdravstvenom osoblju i pacijentima u onim bolnicama gdje je to mo-guće i u opsegu u kojem je to moguće. Nagla-šeno je da nije moguće organizirati knjižnicu za pacijente u svakoj bolnici zbog specifičnih razloga, kao što su opasnost od zaraze ili po-sebna vrsta oboljenja kod onkoloških i psihič-kih bolesnika kad medicinska literatura može utjecati na psihičko stanje pacijenta i tijek liječenja. Međutim, ostaje se na stajalištu da bi bolničke knjižnice u Hrvatskoj u buduć-nosti trebale služiti i bolničkim pacijentima, a kao preduvjet se navodi suradnja bolničkih knjižničara i medicinskog osoblja u pružanju zdravstvenih informacija pacijentima i njiho-vim obiteljima. Bolnički knjižničari, nadalje, smatraju da je jedan od prvih važnih koraka koje treba poduzeti upravo povezivanje bol-ničkih i narodnih knjižnica, osobito što se tiče nabave i posudbe literature za čitanje u slobo-dno vrijeme (beletristike i nemedicinske lite-rature). Napomenuto je da se u IFLA-inim „Smjernicama za knjižnične usluge za bolnič-ke pacijente, starije osobe i osobe s posebnim potrebama u ustanovama za trajnu skrb i smještaj“ govori o dvojakoj literaturi. Spomi-nje se beletristika (odnosno sva ostala litera-tura koja nije medicinska stručna literatura i ona koja može poslužiti u biblioterapijske svrhe) kao i literatura koja pruža zdravstvene upute za laike (odnosno pacijente, bolničke pacijente i opću populaciju) i koja se odnosi na informacije o zdravom životu, prevenciji bolesti, zaštiti zdravlja i sl. Međutim u Smjer-nicama je težište na literaturi za bolničke pa-cijente za čitanje u slobodno vrijeme, a ne tekstovima s uputama o zdravlju. Zaključeno je da se Smjernice ne mogu doslovno preuzeti i primijeniti na naše uvjete, ali mogu poslužiti kao orijentacija i pomoć u donošenju naših nacionalnih smjernica odnosno standarda za bolničke knjižnice. Veliko zanimanje pobudila su dva predavanja koja je održala knjižničarka iz SAD-a Ulrike

Dieterle iz Ebling knjižnice koja djeluje u okviru Škole za medicinu i javno zdravstvo i dio je Sveučilišta u Wisconsinu. U prvom predavanju bilo je riječi o pretraživanju i pro-nalaženju relevantnih zdravstvenih informaci-ja te o pismenosti koja u tom smislu uključuje 5 stupnjeva: osnovnu pismenost, informacij-sku pismenost, zdravstvenu pismenost, zdrav-stveno-informacijsku pismenost te računalnu pismenost. Drugo predavanje obuhvatilo je prikaz iskustvu u radu i obrazovanju knjižni-čara za pružanje zdravstvenih informacija starijim osobama smještenim u domovima umirovljenika i njihovim skrbnicima u SAD-u te djelovanje Ebling knjižnice u priređiva-nju tečajeva i radionica za narodne knjižniča-re na području države Wisconsin.

Drugi dio okruglog stola bio je posvećen starijim i nemoćnim osobama i umirovljenici-ma koji ulaskom u domove prolaze kroz pro-ces prilagodbe. U tome važnu ulogu imaju upravo knjižnice u domovima koje omoguća-vaju održavanje, poticanje i razvijanje čitalač-kih navika osoba treće životne dobi i pružaju raznovrsne sadržaje. U raspravi je zaključeno da je potrebno poticati rad na zakonskim pro-pisima u svrhu ustroja tercijarne skrbi za oso-be u odmakloj životnoj dobi i nepokretne osobe smještene u domovima umirovljenika, jer one većinom kratko borave u bolnicama. Također je istaknuto da je potrebno ponovno potaknuti programe biblioterapijskog čitanja koji su u Hrvatskoj zamrli ili su zaboravljeni. Istaknuto je da su biblioterapijski programi posebno važni za osobe smještene u domovi-ma umirovljenika u okviru domskih knjižnica ili stacionara te za psihijatrijske bolesnike.

NOVI UVEZ - STRANICA 6

Na kraju možemo reći da je Okrugli stol po-tvrdio i opravdao napore organizatora i preds-tavlja dobar temelj u poticanju suradnje knjiž-ničara različitih profila te zdravstvenih vlasti i stručnjaka, medicinskih stručnih udruga, kao

i udruga koje su povezane s brigom o zdrav-lju, prevencijom i liječenjem bolesti kako bi se stvorili preduvjeti za pružanje kvalitetnih usluga za bolničke pacijente i osobe smješte-ne u domovima umirovljenika.

NOVI UVEZ - STRANICA 7

STRUČNO PUTOVANJE NA SICILIJU

Lorenka Bučević-Sanvincenti (l.bucevic.sanvincenti@kgz.hr), KGZ - Matična služba

Zagrebačko knjižničarsko društvo organizira-lo je stručno putovanje po Siciliji od 30. trav-nja do 7. svibnja 2009. godine koje je za veći-nu knjižničara bilo posebno zanimljivo jer se većinom putovalo brodom (Jadransko more, Jonsko more, Tirensko more i razgledavanje Sredozemnog mora) te se obišlo iznimno mnogo znamenitosti. Gotovo svakodnevno se mijenjalo hotelsko prebivalište u drugom gra-du. Itinerar je predviđao obilazak sljedećih gradova i lokaliteta na jugu Italije i na Siciliji: Ankona, Assisi, Napulj, Pompeji, Palermo, Monreale, Erice, Agrigento, Piazza Armerina, Catania, Etna, Taormina, Siracusa.

Sicilija – otok sunca, antičkih ostataka i odli-čne hrane. Ostaci tisućljetnog povijesnog mo-zaika ovog najvećeg mediteranskog otoka, vjekovnog sjecišta putova između Istoka i Zapada, juga Europe i sjevera Afrike, vidljivi su na svakom koraku. Sicilija nije samo naj-veći talijanski otok (oko pet milijuna stanov-nika) već je i najveća talijanska regija. S ob-zirom na veličinu razumljiva je njezina razli-čitost u krajolicima s brojnim manjim otoci-ma, nepreglednim obalama, planinama, žit-nim poljima, vulkanom, kao i poznatim povi-jesnim i arhitektonskim znamenitostima.

Ovaj otok je u svojoj povijesti bio jedna od važnijih grčkih kolonija (Magna Graecia), imao je velik strateški značaj u Rimskom Carstvu, a prije ujedinjenja s Italijom potpa-dao je pod vlast Bizantinaca, Arapa, Norma-na, Francuza, Španjolaca i Burbonaca, a svi su oni ostavili svoje jedinstvene tragove, koje ponajviše uočavamo u arhitekturi. Sicilija je iznimno bogata svojim plodovima: maslinovo ulje, vino, ribe i plodovi mora, prvoklasna tjestenina, rižota, meso, sir, povrće, voće, naročito naranče i ostali agrumi. Zbog brojnih stoljeća strane vladavine, Sicili-janci su izgubili vjeru u organe vlasti te su razvili jaku odanost «vlastitoj stvari» (la cosa nostra), dok su pravdu provodili lokalni moć-nici. Nakon ujedinjenja 1860. godine, bogati zemljoposjednici počeli su zapošljavati raz-bojnike koji bi ih štitili i zastrašivali njihove protivnike. Stvarajući saveze i šireći strah pomoću kriminala, mafija se ubrzo infiltrirala u sve pore sicilijanskog društva. Palermo je glavni grad Sicilije. Normanska vladavina na Siciliji potrajala je svega stoti-njak godina, ali je ostavila bogato pravno, kulturno i arhitektonsko nasljeđe. Rani nor-manski spomenici grupirani su oko utvrde u središtu Palerma (osnovali su ga Feničani u 8. st. pr.n.e.). Kada su Normani ušli u Palermo 1071. godine, grof Roger odlučio je živjeti u utvrđenoj arapskoj palači na najvišoj točki grada, umjesto u dotadašnjoj guvernerskoj rezidenciji u La Kalsi. Palača je dodatno utvr-đena te je nazvana Normanska palača (Palazzo dei Normanni). Uslijedila je izgrad-nja katedrale i crkve San Giovanni degli Ere-miti, pa je Palermo ubrzo postao ideal nor-manske arhitekture i ukrašavanja. Nakon niza obnova kroz stoljeća, katedrala je postala pra-vi sicilijanski unikat, obilježena mješavinom brojnih stilova. Normanska palača također je

obnavljana nekoliko puta, a dobro očuvana dvorska kapela, obilježena mješavinom zapa-dnjačkog i muslimanskog stila, pravi je dra-gulj. Osim toga, u Palermu je obiđen Corso Vittorio Emanuele, Nova vrata, crkva Svetog Ivana Pustinjaka, Trg pobjede, Katedrala, Quattro canti (stara gradska vrata), Via Maqueda, Trg pretoria, Palatinska kapela, Trg Giuseppea Verdija, Teatro Massimo, Piazza Marina, Foro italico. Posljednji i najupečatljiviji normanski spome-nik, mozaik u katedrali u gradiću Monreale, jedno je od čuda srednjovjekovne arhitekture. Katedrala je građena u 12. st. i njezina unut-rašnjost nije jako razvedena, ali služi kao po-dloga za približno 6500 m² veličanstvenih mozaika iz bizantskog doba. Golemi lik Kris-ta Pantokratora ispruženim rukama grli svoje sljedbenike. Katedrala u Monrealu smještena je visoko iznad Palerma, na rubu plodne Zlat-ne doline (Conca d'Oro). Pročelje katedrale okrenuto je živahnom trgu, okruženom pal-mama i kafićima s raskošnom fontanom. Gradić Erice je smješten na vrhu litice iznad Trapanija, poznat po antičkom hramu Venere Erycine, koji je bio toliko velik da su se mor-nari njime nekoć koristili kao orijentirom. U srednjem vijeku, na mjestu hrama izgrađen je dvorac, a selo koje je tada obnovljeno i danas ima karakterističan srednjovjekovni karakter s popločenim ulicama i dvorištima prepunim cvijeća. Prekrasna Taormina, najslikovitiji grad Sicili-je, ugošćuje turiste već nekoliko stoljeća. Grad nudi spektakularne poglede, amfiteatar, brojne mondene kafiće i terase s pogledom na more. Smješten na visoravni planine Tauro, s koje se pruža prekrasan pogled na stjenovitu obalu, modrozeleno more i veličanstveni vul-

kan Etnu. Tauromenium je osnovan kao kolo-nija moćne Siracuse, 304. pr. n. e. Grad je proživio tipičnu sicilijansku povijest – najpri-je je pao pod vlast Rimljana, zatim Arapa, Normana i, na kraju, Španjolaca. Tijekom 18. stoljeća Taormina je postala obavezna stanica «velikog obilaska» i otada ugošćuje brojne turiste u svojim hotelima, restoranima, duća-nima, plažama i brižno uređenim vrtovima. Grčko kazalište je u stijenu uklesano i svoj današnji izgled duguje Rimljanima koji su ga obnovili u 1. st. Ovo kazalište je poznato i po veličanstvenom pogledu na pozornicu i odlič-noj akustici, što predstavama daje poseban ugođaj. S vrha gledališta može se čuti razgo-vor u prvim redovima. U obnovi su uklinjeni dijelovi gledališta i pozornice radi stvaranja arene u kojoj su se održavale gladijatorske borbe. Etna je najveći aktivni europski vulkan koji prijeti otoku još od davnina. Njegova zastra-šujuća pojava dominira istočnim dijelom Si-cilije visinom od 3330 m, a turistima je omo-gućen uspon do 1800 m i razgledavanje kra-tera Silvestri. Grci su vjerovali da je Etna dom Hefesta, boga vatre, koji je pomoću vat-re i lave iz vulkana iskovao Zeusove munje. Arapi su je nazivali «planina nad planina-ma» (Mangibello). Danas, Parco dell'Etna okružuje veći dio vulkana, naprosto pozivaju-ći na proizvodnju vina, sira, meda ili voća na bogatom vulkanskom tlu. Turistima se nude veličanstveni pogledi, planinarenje i skijanje, ali i mogućnost promatranja erupcije užarene lave. Posljednja erupcija vulkana bila je 2002. g. kada su potoci lave uništili obližnje kuće. Siracusa, nekoć moćna i najstarija grčka ko-lonija u Magna Graecii, suparnik Atene, da-nas živi životom rastućeg suvremenog grada koji pokušava dosegnuti nekadašnju slavu. Korinćani su utemeljili Siracusu 733 pr. n. e. kao prvu grčku koloniju na Siciliji. Vrlo brzo je postala bogata i moćna, izgradnjom brojnih velebnih građevina, stvorena su mnoga umje-tnička djela, a osnovano je i nekoliko potko-lonija. Zahvaljujući uspješnim ratnim pohodi-ma, Siracusa postaje najmoćniji grad na Sre-dozemlju. Za izgradnju grada korišteno je kamenje iz kamenoloma Latonia del Paradiso čiji impresivan otvor podsjeća na ljudsko uho pa je i nazvano Dionizijevo uho (Orecchio di Dionisio). Grčko kazalište sagrađeno u 6. st.

NOVI UVEZ - STRANICA 8

pr. n. e. najveće je kazalište na Siciliji, iskle-sano iz stijene za 15.000 posjetitelja. Mnoge Eshilove tragedije, uključujući i Okovanog Prometeja, premijeru su doživjele upravo ovdje. Rimski amfiteatar, koji su izgradili lokalni klesari u 3. st., jedan je od najvećih svoje vrste u svijetu. Čuveni matematičar Ar-himed rođen je u ovom gradu. Danas se šet-njom u povijesnoj jezgri dolazi do otoka Ortygia i obilazi Trg katedrale, sama katedra-la, Palača senata, Aretuzova fontana, Arhime-dov trg. U savezu sa Siracusom, grčki Akragas sudje-lovao je u pobjedi nad Kartažanima kod Hi-mere, 480. pr. n. e. Grad, čija je populacija dosegla 200.000 stanovnika, izgrađen je oko nekolicine hramova, a bio je poznat po uzgo-ju konja s kojima su redovito pobjeđivali na Olimpijskim igrama. Kartažani ga osvajaju 406. godine pr. n. e., a 261. godine pr. n. e. preotimaju ga Rimljani te mu mijenjaju ime u Agrigentum. Agrigento se dalje razvijao iz-nad akropole antičkoga grada, danas poznati-je pod nazivom Dolina hramova (Valle dei Templi), doma ruševnih grčkih hramova (Hram sloge, Hram Herkula, Junonin hram, Villa aurea, Jupiterov hram, Konkordijin hram, Herin hram) koji se ponosno ističu ne-daleko od obale, koji su i danas inspirativni kao što su bili i prije 2500 godina kada su nastali. Odavde potječe Luigi Pirandello, po

kome je nazvano gradsko kazalište u Agri-gentu. Vilom u gradiću Piazza Armerina visoki rim-ski dužnosti koristili su se kao lovačkuom kućom. Villa Romana del Cesale, najveličan-stveniji je primjer rimske vile uopće, a čuve-na je po sačuvanim rimskim mozaicima i de-koracijama koji se ubrajaju među najočuvani-jim u svijetu. Mozaik se sastoji od milijuna malenih keramičkih pločica, stvarajući tako goleme slike koje su prekrivale više od 3500 kvadratnih metara podova. Prikazane su sce-ne iz lova s brojnim životinjama, slonovima, lavovima i tigrovima do napada leoparda na gazelu. Vjerojatno najpoznatiji mozaik u vili jesu djevojke odjevene u bikini koje su upra-vo završile natjecanje. Izgradnja vile trajala je više od pedesetak godina, od kraja 3. do po-četka 4. stoljeća. Njezine sobe, peristili, luk-suzne termalne kupke te vrtovi s bazenima i fontanama podignuti su na četiri prirodne terase. Catania je drugi po veličini sicilijanski grad koji je preživio brojne potrese i vulkanske erupcije Etne. Iako neki spomenici datiraju još iz doba grčke vladavine, veći dio današ-njeg grada izgrađen je nakon razornog potre-sa iz 1693. godine. Obnova je većinom pro-vedena u baroknom stilu, za izgradnju je kori-šten crni vulkanski kamen iz obližnjeg kame-noloma. Najpoznatiji gradski spomenici smješteni su oko trga Piazza Duomo, a najuo-čljivija je «Slonovska fontana» iz 18. st. U Cataniji je rođen Vincenzo Bellini, autor poz-natih djela Mjesečarka i Norma, po kojemu je nazvano kazalište. U bivšem benediktinskom samostanu nalazi se knjižnica u kojoj su ujedinjene zbirke Gradske knjižnice i Privatne knjižnice Ursino Recupero (1931.), danas najznačajnije i naj-bogatije institucije u gradu. Povijest benedik-tinaca na ovim prostorima seže u daleku 1100. kada oni dolaze na ove prostore i grade katedralu u kojoj obitavaju; 1350. grade svoj samostan koji im je uništila erupcija vulkana Etne, ali ubrzo su sagradili novi. Dvorane, koje nose različita imena (dvorana slona, sata, meridijana itd.) i hodnici (čija je duljina 3 km) ispunjeni su uščuvanim namještajem u crnoj i bijeloj boji, a zidovi ukrašeni slikama i portretima velikodostojnika koji su u tim pro-storima živjeli. U samostanu, današnjoj knjiž-

NOVI UVEZ - STRANICA 9

nici, nalaze se najveće orgulje na svijetu (Bellini je na njima svirao). Arhitektonski i umjetnički značaj dvorca vrlo je velik, saču-vane su bezbrojne ovalne i kompletno namje-štene sobe s policama iz 18. st. U samostanu se danas nalazi i filozofski fakultet. Za ovu knjižnicu slobodno možemo reći da je popu-larna, posjetili su je mnogi poznati ljudi od pera i znanosti; u njoj je do sada snimljeno 18 filmova, između ostalih i film Ime ruže. Osnova fonda knjižnice jest privatna bibliote-ka baruna Antonija Ursina Recupera, a sači-njavale su je većinom knjige vjerskog sadrža-ja; odraz su političko-književnih tekstova s kraja 18. i početka 19. stoljeća. Samostan benediktinaca je 1930. god. prenamijenjen u knjižnicu. Danas knjižnica ima fond od 210.000 bibliotečnih jedinica, uključujući srednjovjekovne knjige na pergameni (1696 primjeraka), inkunabule iz 16. st., rijetke knji-ge (Biblija u rukopisu iz 14. st.), oko 2000 rukopisa, više od 4000 pisama. Knjižnica po-sjeduje i 2471 naslov periodike, što predstav-lja gotovo sve što se tiska na Siciliji, što daje posebni karakter sicilijanskoj baštini. U njoj se također čuvaju suveniri, slike (portreti) i namještaj. Danas knjižnica popunjava svoje fondove donacijama iz cijelog svijeta, knjiga-ma, novinama, časopisima, raznim publikaci-jama i dokumentima koji se bave Catanijom i Sicilijom općenito. Kupuju se svi prioriteti za koje se prepozna potreba (financira ih grad). Knjižnica djeluje kao ustanova za promociju kulture; ona nije zatvoreni sustav u kojem su deponirane stare knjige, već živi organizam

koji se konstantno ažurira. Knjižnica Ursino Recupero je danas moderna, dostupna svojim korisnicima kroz moderan sustav upravljanja, pomoću on line kataloga izrađenih u skladu s međunarodnim normama i standardima. U tijeku je kompjutorizacija cjelokupnog fonda (program Alef). Radno vrijeme za korisnike ponedjeljkom je od 9 do 13 sati, srijedom od 16 do 19 sati te subotom od 9 do 12 sati. Knjižnica je besplatna za sve stanovnike Ca-tanije iznad 16 godina, kojom se koriste bez ikakve iskaznice. U kontinentalnom dijelu Italije knjižničari su posjetili nekoliko gradova. Assisi, u pokrajini Umbria, smatra se jednim od najšarmantnijih gradića pokrajine Umbrije, u kojem je naj-značajnija Bazilika svetog Franje Asiškog, Piazza del comune, Bazilika svete Klare i Bazilika Santa Maria degli Angeli. Napulj leži između Vezuva i brežuljkastih Flegrejskih polja. Iz njegove prebogate povi-jesti izdvajaju se značajni objekti: Municipal-ni trg, Plebiscitarni trg, Kraljevska palača i Castel dell'Ovo. Pompeji su grad zaustavljen u vremenu, stra-dao erupcijom Vezuva 79. g. Pompeji su bili zatrpani pod slojem pepela 1600 godina prije nego što su slučajno otkriveni te su danas jedan od najznačajnijih arheoloških lokaliteta u Italiji. Od 1. st. do danas vulkanski je pepeo za buduće generacije sačuvao brojne freske, mozaike, arhitekturu i keramiku starih Rim-ljana i tako omogućio jedinstven doživljaj života kakav je nekada bio.

NOVI UVEZ - STRANICA 10

CJELOŽIVOTNO UČENJE U NJEMAČKIM KNJIŽNICAMA

Dijana Sabolović-Krajina (dijana@knjiznica-koprivnica.hr), Knjižnica i čitaonica “Fran Galović “Koprivnica

Programi cjeloživotnog učenja u narodnim knjižnicama, posebice odraslih, jedan su od izazova suvremenog društva s kojim se suo-čava njemačko knjižničarstva. Upravo je to bilo središte mojeg stručnog posjeta narod-nim knjižnicama u njemačkoj saveznoj pok-rajini Baden-Württemberg od 14. do 21.6.2009. U pet radnih dana posjetila sam knjižnice u Stuttgartu i okolnim gradovima - Ulmu, Freibergu (Neckar), Ludwigsburgu i Karlsruheu zahvaljujući financijskoj potpori

Agencije za mobilnost i programe EU (Program Cjeloživotnog učenja Grundtvig) i Njemačkog društva knjižničara. Pomoć u de-taljnom planiranju programa puta i kontakti-ma s njemačkim knjižničarima velikodušno mi je pružila Bianka Reckenbeil, voditeljica knjižnice Goethe instituta Kroatien u Zagre-bu. Posjetila sam ukupno deset njemačkih knjižnica, a vrijedne saznaje stekla sam u raz-govorima s dvadesetak knjižničara. Uz prog-rame cjeloživotnog učenja, zanimali su me i

načini na koje su organizirane knjižnice u kontekstu brzih društvenih i tehnoloških promjena. Svrha posjeta bila je primijeniti stečene saznaje u rad svoje knjižice kojoj sam ravnateljica te ih prenijeti zainteresiranim kolegama knjižničarima u Hrvatskoj kao i javnosti općenito. Polazište svih knjižnica koje sam posjetila jest jasna slika zadaće knjižničara u suvreme-nom društvu. Za razliku od tradicionalnog knjižničara koji razmišlja kako pohraniti gra-đu, moderni knjižničar pomaže korisnicima snalaziti se među medijima i informacijama – ne u pedagoškom, već u informacijskom smi-slu te im pomoći da u tome budu samostalni. Glavna usmjerenost knjižnica je više multi-medijski pristup učenju za djecu, škole i odra-sle, a moderna tehnologija je medij za dosiza-nje cilja – dobiti informaciju i učiti. Knjižnice koje sam posjetila provode cjeloži-votno učenje osiguravajući prvenstveno pris-tup informacijama, knjigama i ostalim mediji-ma za svaku dob i svaki dio života, formalno i neformalno učenje i razonodu.. Uz to, velika se pozornost posvećuje animacijsko-obrazovnim programima koji promiču čitanje i pismenost od najranije dobi s naglaskom na informatičkoj i informacijskoj pismenosti. U svojim prostorima knjižnice organiziraju brojne oblike poduke o korištenju računala, interneta i baza podataka s osvrtom na vješti-ne traženja i vrednovanja informacija na od-ređene teme. Sve knjižnice koje sam posjetila njeguju tim-ski rad i kvalitetnu organizacijsku kulturu, unutarnju i vanjsku, koristeći alate i tehnike suvremenog knjižničnog menadžmenta i mar-ketinga.. Za razliku od hrvatskih knjižnica, njemačke narodne knjižnice bez obzira na veličinu, imaju kraće radno vrijeme za koris-nike - samo u jednoj smjeni. Nedostatak stru-čnog osoblja je očigledan. Razlika je i u tome što u Njemačkoj ne postoji zakonska obaveza osnivanja školske knjižnice i zapošljavanja školskog knjižničara pa javne / gradske knjiž-nice vrše funkciju školskih knjižnica, uklju-čujući i knjižničnu, infomatičku i informacij-sku edukaciju. Razlika je i u tome što se pos-jeti mnogim događanjima - predavanjima,

javnim čitanjima, informatičkim i dr. tečaje-vima, kreativnim radionicama i drugim naob-razbenim programima njemačke knjižnice simbolično naplaćuju, dok u hrvatskim narod-nim knjižnicama takva tradicija ne postoji, čak je i nezamisliva. Hrvatske knjižnice zaos-taju za njemačkim u posebno biranoj tehnolo-giji za baratanje knjižničnom građom i poda-cima o korisnicima, ali nikako ne zaostaju u ponudi raznovrsnih obrazovnih programa. Međutim, u Hrvatskoj su oni više usmjereni na kulturnu ponudu, a manje na prenašanje informacijsko-informatičkog znanja, vještina i sposobnosti kao temelja cjeloživotnog uče-nja. Knjižnice koje sam posjetila u pravom su smislu riječi mjesta poticaja i ideja u procesu cjeloživotnog učenja, što je prije svega, smat-ram, stvar društveno-političkog okvira i vješ-tine koju su odabrale u svojem radu. One su sustavna potpora i partneri ustanovama uobi-čajenog obrazovanja svojim zbirkama, ali i oblicima poduke kojima proširuju znanja, sposobnosti i vještine svojih korisnika, pose-bice u području medijskih i digitalnih ovlasti.

Korisni linkovi:

www.bi-internationa.de

http://ec.europa.eu/education/programmes/

llp/index_en.html

http://www.goethe.de/Ins/hr/zag/hrindex.htm

www.knjiznica-koprivnica.hr

http://www.ulm.de/kultur_tourismus/

bibliotheken_und_literatur/

stadtbibliot-

hek.30713.3076,3963,3669,30713.htm

http://www.stuttgart.de/stadtbuecherei/

http://www.stuttgart.de/stadtbuecherei/

musikbuecherei/

http://www.stuttgart.de/stadtbuecherei/

mediothek/

http://www.freiberg.bib-bw.de

http://www.stabi-ludwigsburg.de/

http://www.karlsruhe.de/kultur/bibliotheken/

stadtbibliothek/de

http://www.zkm.de/

http://on1.zkm.de/zkm/institute/mediathek/

NOVI UVEZ - STRANICA 11

EUROPSKA KONFERENIJA O ČITANJU

Ljiljana Sabljak (lj.sabljak@kgz.hr), KGZ - Gradska knjižnica

Pod motom "Otkrivanje svjetova pismenosti" 16. europska konferencija o čitanju održana je od 19. do 22. srpnja 2009. u Portugalu, smještenom na najzapadnijem dijelu konti-nentalne Europe, zemlji čije ime dolazi od latinskih riječi portus cale, „lijepa luka“, a čiji se nacionalni praznik, Dan Portugala (10. 6.), obilježava prema datumu smrti njihova velikog pjesnika L. V. de Comõesa. Na konferenciji, na sveučilištu u sjevernom dijelu Portugala, u gradu Bragi sa sačuvanom gotičkom katedralom iz 12. stoljeća, knjižni-com s više od 10.000 rukopisa, uglavnom iz 9. stoljeća i kasnobaroknom hodočasničkom crkvom Bom Jesús do Monte, na istoimenom brdu bilo je smješteno 400 sudionika s pet kontinenata. Moto, Otkrivanje svjetova pismenosti, nije odabran nasumično, to je podsjećanje na vri-jeme 15. i 16. stoljeća kada su portugalski moreplovci otkrivali prekomorske nove svje-tove, ali i na blisku povijest, nakon ulaska u EU kada je u Portugalu implementiran Nacio-nalni plan čitanja, te na sadašnju inicijativu održavanja prvog Ibero-američkog foruma pismenosti. Portugal je od zemlje s niskom pismenošću, zahvaljujući državnoj politici -

Nacionalnoj politici za narod čitanja, izgrad-nji mreže narodnih i školskih knjižnica, škola i sveučilišta - dosegao zavidne rezultate u kvaliteti podučavanja stilom "čitanje svijeta". U 245 izlaganja i radionica bilo je niz moguć-nosti za usvajanje novih ideja i dijeljenje is-kustava. Posebna atrakcija bilo je predavanje znamenitog profesora Kena Goodmana iz SAD-a koji je izlagao svoju teoriju procesa čitanja kao psiholingvističku igru pogađanja. Iz Hrvatske je konferenciji nazočilo 6 struč-njaka s 4 zapažena izlaganja: Renata Šamo je govorila o L2 učenicima i njihovoj bihevio-ralnoj strategiji čitanja, s naglaskom na tinej-džerima. Ljiljana Sabljak je govorila o pravu na pismenost i znanje u Hrvatskoj s novom implementacijom logobiblioterapije u strate-gije poučavanja čitanja, a Željka Butorac svo-jom je logopedskom radionicom pokazala kako smo u RH započeli s izradom građe la-gane za čitanje. Danko Dujmović i Ana Suda-rević pokaznom su radionicom približili čita-nje povijesti u multidisciplinarnim radionica-ma naših osnovnoškolskih knjižnica. Bila je to ujedno i prigoda kada su se mnogi sudionici prisjetili svojevremeno izvrsno or-ganizirane i uspjele 14. europske konferencije o čitanju održane 2005. godine u Zagrebu.

NOVI UVEZ - STRANICA 12

IASL 2009

Vanja Jurilj (os-zagreb-16@skole.htnet.hr), Školska knjižnica OŠ Antuna Mihanovića Zagreb

IASL 2009, Abano Terme, Padova. Tema: Pripre-ma učenika za budućnost: školske knjižnice u slici Blizina Italije učinila je svoje: među 250 delegata iz cijelog svijeta hrvatska je delegacija na ovogo-dišnjem Svjetskom kongresu školskih knjižničara brojala čak šest članova. Tri su predstavnika bila iz redova akademskoga školskog knjižničarstva: prof. Jadranka Lasić-Lazić, Mihaela Banek-Zorica i Sonja Špiranec, k tome još i tri školska knjižni-čara, čak većinom knjižničarke, iz stvarnog škol-sko-knjižničarskog svijeta: Dinka Kovačević, Jo-sip Rihtarić i Vanja Jurilj. Neformalni početak 38. godišnjeg kongresa Svjetske organizacije školskih knjižničara (IASL)

počeo je prijemom koji je priredio grad domaćin Abano Terme i svečanom dodjelom nagrada za 2009. godinu. Dodjelu nagrada vodio je predsjed-nik IASL-a James Henri, a ovogodišnja je dobitni-ca nagrade Andrea Walker, Renaissance College, Hong Kong. Uručena je i nagrada za 2008. godi-nu, budući da prošlogodišnji dobitnik Jerry Mat-hema iz Zimbabvea nije prisustvovao prošlogodiš-njoj konferenciji. Od 2. do 4. rujna trajao je radni dio konferencije. Tema ovogodišnjeg skupa bila je sljedeća: Pripre-ma učenika za budućnost: školske knjižnice u slici. Predavači i voditelji radionica bili su, kao i među predstavnicima iz Hrvatske, osobe koje se

školskim knjižničarstvom bave na akademskoj razini i školski knjižničari iz prakse. Može se reći da se iz odslušanih predavanja i radionica moglo zaključiti da je učiti kako učiti apsolutni trend u obrazovanju, a slobodan pristup informacijama hit u školskom knjižničarstvu. Zapaženo je i bilo predavanje predsjednika IASL-a Jamesa Henrija o suradnji ravnatelja i školskih knjižničara. Od hrvatskih predstavnika dr. sc. Mihaela Banek-Zorica izložila je rad Snalaženje školskih knjižni-čara u elektronskom okruženju, nastao u suradnji s doc. dr. sc. Sonjom Špiranec i prof. dr. sc. Jad-rankom Lasić-Lazić. Josip Rihtarić je sudjelovao prezentacijom na posteru Repozitorij školskih knjižničara te Vanja Jurilj također prezentacijom na posteru o neformalnom obrazovanju učenika Zapazi, izrazi, promijeni.

Osim predavanja, radionica i prezentacija na pos-terima, u okviru kongresa održani su i regionalni susreti organizacija školskih knjižničara te zasje-danje IASL-a. Hrvatsku udrugu školskih knjižni-čara na ovom je skupu predstavljala Vanja Jurilj, dopredsjednica. Udruga je predstavljena na Sjed-nici nacionalnih udruga školskih knjižnica Euro-pe. Izražena je naša želja za otvaranjem prema suradnji s drugim strukovnim udrugama. Na sku-pu je predstavljena i nova web stranica ENSIL-a, www.ensil.org, a bilo je zadovoljstvo na njoj vid-jeti logo Hrvatske udruge školskih knjižničara. Može se reći da su teme koje, općenito, muče školske knjižničare svijeta one iste koje muče i školske knjižničare u Hrvatskoj: zakonodavstvo, odgovarajuće obrazovanje, financiranje i suradnja s ravnateljima. Možda će mojim kolegicama iz struke ovo zvučati hrabro, ali u usporedbi s preds-tavljenim zemljama prema navedenim kriterijima, možemo reći da hrvatsko školsko knjižničarstvo zasigurno spada u bolju polovicu svjetskog škol-skog knjižničarstva. Naravno, to ne znači da puno toga ne treba još unaprijediti. I iskustva i poticaji s

ovog kongresa mogu biti od pomoći u tome. Konferenciju su obogatile i različite popratne ak-tivnosti: izložba knjiga iz zemalja posjetitelja kon-gresa (naša je zemlja predstavljena autorskom slikovnicom Andreje Petrlik-Huseinović Maleni); izložba ručno izrađenih straničnika (bookmarkera) iz zemalja posjetitelja skupa; aukcija predmeta koje su darovali sudionici kongresa. Sav prihod od aukcije i prodaje straničnika, a ove godine je pre-mašio 2000 eura, ide u fond za pomoć članovima IASL-a: za njihovo članstvo, dolazak na kongres i sl. Te tzv. popratne aktivnosti u izvjesnom su smislu srce cijelog kongresa. Svi mi znamo da je lijepo pomagati drugima, ali kako je Thomas Mann re-kao : Propast države je fraza, a propast jedne obitelji je istina. Dakle nije isto znati i vidjeti, osjetiti. Vodstvo IASL-a, dugogodišnji članovi iz razvijenih zemalja, svojom spremnošću da pomo-gnu (a često dugo i naporno rade kako bi pomogli članovima iz zemalja čije se obrazovanje, škole i školske knjižnice, a i školski knjižničari nalaze u teškom položaju) čine sve da ideja o pomaganju drugima ne bude samo fraza. IASL svake godine financira dolazak na kongres dvama članovima iz siromašnih zemalja, neke škole iz razvijenijih zemalja organiziraju skupljanje priloga kojima plaćaju članarinu u IASL za one koji si to ne mo-gu priuštiti… Jedan od vrhunaca ovogodišnjeg skupa bio je i trenutak kada su organizatorice kon-ferencije dr. Luisa Marquardt i dr. Donatella Lombello poklonile svoje laptope dvojici školskih knjižničara iz Zimbabvea. S obzirom na to da je to prvi odlazak predstavnika Hrvatske udruge školskih knjižničara na neki svjetski skup, može se reći da je putovanje na Svjetski kongres školskih knjižničara u Padovu bio višestruko koristan: kao prvorazredan uvid u stanje školskog knjižničarstva u svijetu, uvid u trendove školskog knjižničarstva i obrazovanja općenito; korisno stručno usavršavanje; aktivno uključivanje hrvatskih školskih knjižničara u rad krovne svjetske udruge: razmjena iskustava, sud-jelovanje u zajedničkim projektima, savjetovanje i traženje potpore za neke zajedničke projekte… K tome, tu je i neprocjenjiva vrijednost i profesio-nalnog ali i osobnog susreta s predstavnicima ze-malja iz cijelog svijeta. Kad se svemu dodaju čari svjetske SPA prijestolnice, kako je jedna kolegica nazvala Abano Terme, intelektualno i duhovno zračenje Galileove i Padove sv. Ante i Giotta te mirisi Venecije, jasno je da je to iskustvo koje se ne doživljava svaki dan i odzvanja dugo i u profe-sionalnom i u osobnom životu. Sljedeća konferencija IASL-a održat će se u Bris-banneu, u rujnu 2010. godine. Tema je Raznoli-

NOVI UVEZ - STRANICA 13

kost, izazov, elastičnost: školske knjižnice u akci-ji. Prijave radova su u tijeku. Pozivnicu smo dobili! Možda je hrabro, ali ipak ću, kao i naši organiza-

tori, reći: Ciao Italia, good day Australia!

Korisni linkovi: http://www.iasl-online.org/events/conf/2009 UNESCO News - IASL Conference focuses on role of school libraries in preparing pupils for the future Images -- IASL, Vicenza -- Photos provided by

Maria Jose Vitorino, Portugal Video clips -- Provided by David DiGregorio & Tenafly High School, NJ, USA IASL 2009 Pageflakes -- Provided by Niels Dam-gaard, Norway IASL 2009 VoiceThread -- Reflections of IASL 2009 submitted by Elizabeth Greef, Australia IASL 2009 and our Italy journey: Two TLs off to IASL -- Submitted by Susan Bryant and Virginia Preddey, Australia IASL 2009 in words and pictures.

NOVI UVEZ - STRANICA 14

Dunja Marija Gabriel (dgabriel@nsk.hr), Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

IFLA 2009.

Krajem mjeseca kolovoza ove godine sud-jelovala sam na IFLA-inoj konferenciji u Mi-lanu kao članica Stalnog odbora Komisije za knjižnične usluge za osobe s posebnim potre-bama (Section for Library Services to People with Special Needs - LSN).

Program rada Komisije LSN bio je opsežan i u okviru stručnog dijela konferencije u Mi-lanu 25. kolovoza 2009. organizirana je skupina tematskih predavanja pod nazivom Poticanje čitanja i pismenosti u zatvoru:

primjer knjižničnih programa (Reading and literacy promotion in prison: model library programmes). Svrha ovog programa bila je identificiranje potreba zatvorske populacije i prikaz organiziranja kvalitetnih knjižničnih usluga kao važnog dijela uspješne integracije zatvorenika u društvenu zajednicu nakon odsluženja kazne i izlaska iz zatvora. Održana su četiri pozvana izlaganja. Fabio de

Grossi (Italija) izlagao je o knjižničnim us-lugama u zatvorima u Rimu. Margarita Pérez Pulido (Španjolska) govorila je o oblicima i programima promoviranja čitanja i pis-menosti u penalnim ustanovama u Španjol-skoj. Odile Cramard (Francuska) izlagala je o knjižnicama u penalnim ustanovama u Francuskoj na primjeru regije Rhône-Alpes. Vibeke Lehmann (SAD) bila je moderator ovog tematskog bloka predavanja i na kraju je održala izlaganje o programu čitanja koji se provodi u zatvoru u Wisconsinu u vrijeme posjeta između djece i očeva koji su na odsluženju kazne. Za članove Komisije LSN 26. kolovoza 2009. organiziran je posjet Zatvoru i zatvorskoj knjižnici Bassone na jezeru Como. Posjet je ostvaren zahvaljujući Emanueli Costanzo, nekadašnjoj članici IFLA-ine Komisije za knjižnične usluge za osobe s posebnim potre-bama i sadašnjoj tajnici talijanske Udruge za zatvorske knjižnice. Komisija LSN tijekom trajanja Konferencije u Milanu održala dva sastanka: 22. i 25. kolo-voza 2009. Tom prilikom održani su izbori za predsjednika i tajnika Komsije LSN u idućem dvogodišnjem mandatu 2009.-2011. Ponovno su izabrane dosadašnja predsjednica (Tone Moseid, Norveška) i tajnica (Helle Mortensen, Danska). Također su imenovani urednici glasila i weba Komisije LSN. Za urednika glasila Komisije LSN imenovana je dosadašnja urednica Margaret Forrest (Velika Britanija), a za novi posao web urednika ime-

novana je Veronica Stevenson (SAD). Vezano uz izdanja Komisije LSN, članovi su obaviješteni da je dovršen tekst novog prera-đenog izdanja „Smjernica za građu laganu za čitanje“ i „Rječnik pojmova“ vezanih uz knjižnične usluge za osobe s posebnim potre-bama koji će biti objavljeni u 2010. Predsjednica Komisije LSN (Tone Moseid, Norveška) podnijela je izvještaj o sudjelovan-ju triju predstavnica Komisije na IFLA-inoj predkonferenciji koju je organizirala IFLA-ina Komisija za knjižnice za osobe koje ne mogu čitati standardni tisak (Section for Li-braries serving Persons with Print Disabilities – LPD). Predkonferencija je održana u Me-chelenu u Belgiji i Maastrichtu u Nizozem-skoj od 18. do 20. kolovoza 2009. pod nazi-vom P3-konferencija: ljudi, nakladnici i na-rodne knjižnice (P3-conference: People, Pu-blishers, Public Libraries). Na P3 konferenciji pod vodstvom Komisije LPD donesena je rezolucija koja obuhvaća: a) daljnji rad na poticanju, implementaciji i na-dgledanju provođenja UN konvencije o pravi-ma osoba s invaliditetom od strane nacional-nih vlada pojedinih država; b) uspostavljanje međunarodnih partnerstva u razvoju knjižnič-nih i informacijskih usluga za osobe s invali-ditetom; c) zagovaranje međunarodne razmje-ne i posudbe knjižnične građe kao dio Glo-balnog knjižničnog projekta za osobe koje ne

mogu čitati standardni tisak u pogledu među-narodnih propisa kao što je to predloženo u WIPO Copyright Ugovoru (World Intellec-tual Property Organization Copyright Treaty) za poboljšanje pristupa slijepima, slabovidni-

ma i ostalim osobama koje imaju poteškoća u čitanju; d) daljnji rad na združenim međuna-rodnim i nacionalnim kampanjama za čitanje. Ovu rezoluciju jednoglasno su usvojili člano-vi Komisije LSN. Prisutni su obaviješteni o iznenadnoj odluci Glavnog odbora IFLA-e da se iduća IFLA-ina konferencija umjesto u Australiji (Brisbane) održi u Švedskoj (Gothenburg, 10.-15. kolo-voza 2010.). Odluka je obrazložena ekonom-skim razlozima i globalnom recesijom. Članovi Komisije LSN dogovorili su u Mila-nu održavanje predkonferencije u Norveškoj, u Oslu, 5.-6. kolovoza 2010., neposredno uo-či 76. konferencije IFLA-e 2010. u Švedskoj. Usvojen je radni naslov predkonferencije With the right to read (Prema pravu na čitan-je) i utvrđeno je da će konferencija u Oslu imati široki pristup čitanju i ulozi knjižnica u promoviranju čitanja za sve, s naglaskom na osobe s posebnim potrebama (osobe koje ne mogu čitati standardni tisak kao što su osobe s disleksijom i slijepe i slabovidne osobe, osobe s demencijom ili drugim poteškoćama čitanja, osobe u zatvorima i bolnicama te oso-be vezane za kuću). Korištenje informacijske tehnologije za postizanje uključenosti i pro-micanje nacrta „građe lagane za čitanje“ važ-ni su da omoguće knjižnicama ispunjavanje njihovog cilja pružanja pristupa informacija-ma i kulturnom izražavanju za sve. Predkon-ferencija će također obilježiti početak nacio-nalne godine čitanja u Norveškoj koja se obil-ježava 2010. i promotivne kampanje o čitanju u Norveškoj u trajanju od 2010. do 2014. Suorganizatori predkonferencije u organi-zaciji Komisije LSN su: Komisija za čitanje

NOVI UVEZ - STRANICA 15

(LRS), Komisija za knjižnice za osobe koje ne mogu čitati standardni tisak (LPD), Među-narodni DAISY konzorcij, Međunarodna

mreža za građu laganu za čitanje, a potenci-jalni partneri su Međunarodna udruga za disleksiju, Svjetska unija slijepih i UNESCO.

SURADNJA KNJIŽNICE SLOBOŠTINA I DOCIDP-a SE NASTAVLJA

Vanja Pavlovski (vanja.pavlovski@kgz.hr), KGZ - Knjižnice Novi Zagreb, Knjižnica Sloboština

NOVI UVEZ - STRANICA 16

U prošlom broju pisala sam o počecima stva-ranja predstave Dragutina Milivoja Domjani-ća Petrica Kerempuh i spametni osel. Održa-ne su tri predstave, ali ja ću se zadržati na dvije u kojima sam sudjelovala pa mogu svje-dočiti o njihovoj uspješnosti. U Gradskom kazalištu Trešnja održana je od 24. do 26. travnja 2009. tradicionalna kazališna smotra, tzv. INKAZ na kojoj su nastupili 26. ožujka naši članovi pod vodstvom radnoga terapeuta Darija Karačića. Razdoblje prije stupanja na pozornicu bilo je jako dinamično: do zadnjeg trena uvježbavao se tekst, a onda tražili kosti-mi, sređivali i oblačili glumci, smirivalo uz-buđenje. Nakon prošaptanog: « Mi smo na redu! Brzo!» postavljene su kulise, a glumci,

gotovo svi u kolicima, smješteni na pozornicu i komedija je mogla početi! U tom trenutku naši glumci pretvorili su se bilo u lukavog Petricu Kerempuha, bilo u mlekaricu, u deč-ka, u pametnog osla, u pandura, u znanstveni-ka, u zbor... Osim znanstvenika koji je govo-rio «učeno», svi su naši glumci morali naučiti tekst na kajkavskom narječju. Sve je dobro prošlo: smijeh iz publike odzvanjao je tije-kom komičnoga igrokaza, a na kraju se prolo-mio oduševljeni pljesak. Predstava je bila zapažena po uspješnosti glumaca, ali i po lije-poj i maštovitoj koreografiji i kostimografiji koje su bile izrađene u prostorima Društva.

Treba odati priznanje Dariju Karačiću za kreativnost i za način na koji, ne štedeći se, vodi svoj posao. Za uspješnost ove predstave zaslužni su svi djelatnici Društva, studenti, roditelji i informatori dječjih odjela Knjižnica grada Zagreba koji su pomogli u izradi kosti-mografije i scenografije. Prvog ponedjeljka u mjesecu održava se uobi-čajeno druženje u prostorima Društva, ali tog ponedjeljka u svibnju (04.05.2009) bilo je posebno veselo, zanimljivo i uzbudljivo: pri-ređena je predstava za članove i njihove obi-telji. Ponovio se scenarij prije početka izvo-đenja: ponavljanje teksta, gužva tijekom obla-čenja kostima, postavljanja kulisa... No, sada je ugođaj bio drugačiji, prostor je bio ispu-njen emocijama jer su glumci htjeli pokazati najbolje što znaju i mogu, a roditelji se bojali da njihovi miljenici ne zaborave tekst, ne «uskoče» na krivom mjestu. Kad je netko uzviknuo: «Tiho! Počinje!», u publici je nas-tao muk, a sa scene se zaorila pjesma Serbus Zagreb s kojom počinje taj igrokaz. Publika je zapjevala s glumcima, smijala se i dalje strepeći da netko ne pogriješi, da bi na kraju gromoglasnim pljeskom iskazala oduševlje-nje, ponos i divljenje. Ove godine Društvo osoba s cerebralnom i dječjom paralizom Zagreb i Hrvatski Savez udruga cerebralne i dječje paralize povodom 5. svibnja, Nacionalnog dana osoba s cereb-ralnom paralizom, organizirali su u Zagrebu tribinu s temom Mogućnosti djece s motorič-kim teškoćama u obrazovnom sustavu. U pr-vom dijelu, osim promocije novih knjiga, izlagali su mnogi stručnjaci o mogućnostima i uvjetima razvoja djece s cerebralnom parali-zom. U drugom dijelu Tribine mogli smo vid-jeti filmove i snimke s terena i čuti o mnogim primjerima kako i koliko je omogućeno obra-zovanje djece s motoričkim teškoćama u praksi. Sudionici su mogli doznati gdje i kako nabaviti potrebne materijale i nastavna sred-

stva o toj problematici. Povodom 5. svibnja, Nacionalnog dana osoba s cerebralnom paralizom, postavljena je u Knjižnici Sloboština izložba prigodnih knjiga i likovnih radova odraslih članova Društva. Tijekom protekloga razdoblja redovito su se održavale u prostorima Društva (ponedjeljkom, utorkom i srijedom) radne terapije (dramske i likovne) organizirane u tri grupe po osam članova. U likovnim radioni-cama izrađivala se kostimografija i scenogra-fija za spomenutu predstavu, ali i mozaik plo-čice, prekrasno ukrašene kutijice, gipsani morski motivi... I ovi radovi izloženi su u prostorima Knjižnice Sloboština. I ovoga ljeta organizirana je od sredine lipnja do kraja kolovoza Ljetna škola za mlađe čla-nove Društva. Školu je pohađalo četrnaest članova školskog uzrasta. Uz fizikalnu terapi-ju održavale su se likovne, literarne i glazbe-ne terapije u kojima sam i sama sudjelovala. Osim u prostorima Društva, održala sam pri-čanje priča (animacijske igre) i u prostorima Knjižnice Sloboština, što je djecu posebno veselilo; radovalo ih je što mogu razgledavati knjige, izabrati priču i aktivno sudjelovati u izvođenju. U Knjižnici Sloboština postavljena je zajed-nička izložba radova djece iz naših ljetnih radionica pod naslovom Pastele pod suncob-ranom (crteži) i djece iz Ljetne škole (pizza iz glinamola, raznobojne ogrlice). U rujnu počinje u prostorima Društva novi ciklus radnih terapija koje će biti podijeljene u četiri grupe; tri za stariji i jedna za mlađi uzrast. Još nije utvrđena tema ovogodišnjeg rada. U Ljetnoj školi mladi članovi izradili su veli-ki plakat s nebeskim tijelima i imenima djece članova Društva koji su odrasli članovi Druš-tva promovirali 15. listopada u prostorijama

naše Knjižnice i tako obilježili početak ovo-godišnjeg Mjeseca knjige kojemu je tema astronomija. U Knjižnici Sloboština 23. rujna održana je promocija knjige ''Zov daljina'' članice DO-CIDP-a Zdenke Kirin. To je četvrta knjiga pjesama ove spisateljice u kojima pjeva o svojim intimnim doživljajima dajući nam is-todobno naputke i nadu za život. Počela je nova školska godina te su djeca iz Ljetne škole otišla u svoje škole a započele su terapijske radionice u kojima sudjelujem u likovnim i literarnim aktivnostima koje se održavaju u tri grupe četiri puta tjedno. Izra-đuju se različiti ukrasi, čestitke za Božić i već se razmišlja o novom igrokazu. U cijeloj Hrvatskoj održala se akcija ''Čitajmo pod zvijezdama'' 23. listopada. Naša knjižnica organizirala je čitanje u prostorima Doma za starije i nemoćne Sveta Ana s kojima surađu-jemo već 25 godina. Čitale su se pjesme naših starih i mladih pjesnika. Članovi Doma oku-pili su se u velikom broju, uživali u recitacija-ma i sami se pridružili čitajući vlastite pjes-me. Iskreni pljeskom izrazili su svoje zado-voljstvo te zaželjeli da se takve priredbe češ-će održavaju. Domaćica Doma počastila je sve prisutne čajem i roščićima. Sat kasnije, u 18 sati, započela je akcija ''Čitajmo pod zvijezdama'' u prostorima Knjižnice Slobošti-na. Okupilo se dvadesetak članova, među kojima velik broj članova DOCIDP-a. Dok je vani padala kiša, mirisali su čaj, roščići i zrele žute dunje u košaricama te su zvukovi glazbe ispunjavali prostoriju. U takvom opuštenom ozračju izmjenjivali su se stihovi naših pjes-nika i pjesme prisutnih članova Društva Zdenke Kirin, Ive Rožaković i Slađane Kova-čević. Svi prisutni otišli su sa smiješkom na licu i dunjom u ruci svojim kućama.

NOVI UVEZ - STRANICA 17

KNJIGOMAT

Maja Cvetković (maja.cvetkovic@gks.hr), Gradska knjižnica Samobor

Knjižničari su kreativni, svestrani, inovativni. Spremni su na najrazličitija lukavstva kako bi u knjižnicu privukli nove korisnike te na knji-gu navukli neke nove ljude. Neki će vam dati popust kao drugom članu iste obitelji ili pokloniti besplatan upis povo-

dom Mjeseca hrvatske knjige, oprostiti zakas-ninu ili vam produžiti rok vraćanja knjiga za još tjedan dana. A neki će vam, pak, cijelo vrijeme biti za petama (u čekaonici liječničke ordinacije, u vrtiću, školi), prerušeni u knjižnične novine –

Knjigomat. Do Knjigomata smo došli sasvim spontano. Željeli smo već pomalo jednolične anotacije oživjeti ponekom fotografijom, osobnim miš-ljenjm, dosjetkom. Željeli smo naše korisnike potaknuti da ne čitaju samo hitove, jer i sami znate, naše police nose toliko dobrih knjiga za koje neki nisu ni čuli. I tako su nastale dvi-je rubrike oko kojih smo kasnije oblikovali cijeli Knjigomat.

U rubrici Jeste li čuli za... predstavili smo Wladimira Kaminera i napravili smo dobru reklamu. Knjige su već tjednima vani, a za Vojni rock formirala se i lista čekanja. Slična se stvar dogodila i s knjigama koje su se našle u top 5 najdražih knjiga naše kolegice koja je u prvom broju Knjigomata preuzela ulogu Knjigofila. Uz hrpu knjigofila, u kolektivu imamo i istin-skog zaljubljenika u glazbu koji je konačno pronašao način da s nekim podijeli svoje oduševljenje. U kolumni Slušaj glasnije na-meće nam (ovo pišem u pozitivnom smislu) svoj glazbeni ukus, komentirajući nove albu-me iz Glazbene zbirke naše Knjižnice. Novi mediji zastupljeni su pod zajedničkim naslovom Vrijeme je za WEB, gdje pišemo o online knjižnicama, korisnim web portalima,

zanimljivim blogovima. U prvom broju nis-mo guglali – pitali smo knjižničare, a u rubri-ci Imaš blog? našim smo čitateljima predsta-vili Knjiškog moljca. Pohvalili smo se i brojnim događanjima koja su pronašla mjesto u prostoru naše knjižnice, a forma duplerice, preuzeta iz jednog popu-larnog tjednika, činila nam se zanimljivom i laganom za čitanje. Događanja su popraćena brojnim fotografija-ma, među kojima se svojom živošću ističu one s Odjela za djecu i mladež. Baš je takav i posebni dio Knjigomata posve-ćen djeci. Osim kratkih informacija o novim knjigama tu su uglavnom premetaljke, osmo-smjerke i zagonetke skupljene pod zajednič-kim nazivom Razbijač dosade, a tu je i Knjiš-ki Moljac koji je naš pandan sad već legen-darnom Lastanu. Zavičajnu zbirku predstavili smo u Zavičari-jama. Iz naftalina smo izvukli simpatičnu rek-lamu za "cvikere" kojom urar Ivica Sudnik, sada već davne 1929. godine, reklamira nao-čale i satove koje drži na skladištu. Kolegica koja je i gramatika i pravopis naše knjižnice, inače profesorica hrvatskog jezika i dežurni lektor, bavi se Gramatiziranjem koje u svojem prvom izdanju kreće u potragu za osmim padežom u hrvatskom jeziku. Svemu tome dodali smo nagradnu igru ( u kojoj, naravno, dijelimo knjige) plus malo knjižničarskog humora i prvi Knjigomat već je bio u tisku. Korisničke reakcije bile su isključivo pozitiv-ne, a sve smo konstruktivne kritike uvažili već kod oblikovanja sljedećeg broja, čiji smo izlazak predvidjeli krajem lipnja, baš pred odlazak na zasluženi godišnji odmor. Ljetni broj Knjigomata donosi nešto više ano-tacija pa smo se prisjetili i starih hitova za koje smatramo da ih se nikako ne smije zao-bići, zamolili smo i naše stalne korisnike, marljive čitače, da napišu neke od svojih top 5 knjiga...zapravo, željeli smo da svi naši ko-risnici imaju knjigu koja će im biti pravo dru-štvo kad krenu na zasluženi godišnji odmor.

NOVI UVEZ - STRANICA 18

Upute autorima Naslov rada treba biti jasno istaknut. Uz ime autora treba navesti naziv knjižnice i e-mail adresu autora. Tekst rada treba slati uredništvu bez dodatnog fomatiranja u sljedećem obliku: Font naslova: Times New Roman (bold) veličine 11 Font tijela teksta: Times New Roman (regular) veličine 11 Margine: 2,5 cm Prored: jednostruki Uvlaka: bez uvlake. Prvi red, 1.27 cm Fotografije treba uredništvu slati isključivo u .jpg formatu na mail kao privitak. Ne ih umetati u tekstualni dokument. Uređi-vanje slikovnih priloga treba prepustiti uredništvu. Hvala. Uredništvo

NOVI UVEZ - STRANICA 19