Glasilo Zagrebačkoga knjižničarskog društva · natijih hrvatskih spisateljica - Mariji Juri ć Zagorki. Izložba pod nazivom Žena u vrt-logu vremena: Marija Juri ć Zagorka tra-jala

http://www.zkd.hr ISSN 1845-2434

NOVI UVEZNOVI UVEZ Glasilo Zagrebačkoga knjižničarskog društva

GODINA X. BROJ 16 PROSINAC 2012.

NOVI UVEZ 16NOVI UVEZ 16 Glasilo Zagrebačkoga knjižničarskog društva Godina X. Prosinac 2012. Izdaje: Zagrebačko knjižničarsko društvo Starčevićev trg 6, 10 000 Zagreb Telefon: 4572-344, 4694-326; faks 3882-853 http://www.zkd.hr Tajnik: Marija Grozdanić ([email protected]) Glavna i odgovorna urednica: Nika Čabrić Uredništvo: Katja Matković Mikulčić, Svjetlana Ciglar, Nika Čabrić, Tomislav Silić (grafičko uređenje) Lektorica: Božica Dragaš

NOVA KNJIŽNICA U NOVOM NASELJU 2

KAKO SMO OBILJEŽILI MJESEC HRVATSKE KNJIGE 2012.

3

NAŠIH 65+ 5

PRIČA O BAKINIM KOLAČIMA 8

ČERNOMEREČKE CRTICE 10

SLUŠAONICA RADIO IGARA ZA DJECU I MLADE 11

ZVONA I NARI U LIŽNJANU 14

PROJEKT "KNJIŽNICA ŠIROM OTVORENIH VRATA" U MREŽI KGZ - KNJIŽNICA AUGUSTA CESARCA

15

GODIŠNJA KONFERENCIJA IFLA-e 2012., HELSINKI, FINSKA

17

NAJAVA IZLOŽBE GIOVANNIJA PELLICOLLIJA 19

Sadržaj ovoga broja:Sadržaj ovoga broja:

NOVI UVEZ - STRANICA 1

Drage kolegice i kolege,

ovo je prvi broj Novog uveza koji mi se pružila čast uređiva-ti. Prvenstveno zahvaljujem predsjednici Zagrebačkoga knji-žničarskog društva i ravnateljici Gradske knjižnice Velika Gorica, gospođi Katji Matković Mikulčić na ukazanom pov-jerenju te svim suradnicima na potpori koju su mi pružili kako bih svoj posao odradila što je kvalitetnije moguće.

U lipnju ove godine održana je 19. redovna skupština Zagre-bačkoga knjižničarskog društva, a u rujnu 38. skupština Hr-vatskoga knjižničarskog društva. Tema stručnog dijela skupštine HKD-a bila je Knjižnice - ukorak s promjenama, a podteme su bile sljedeće: strategije razvoja knjižnice, e-knjige i e-usluge, opsežni projekti digitalizacije i otvoreni pristup, knjižnične usluge za djecu i mladež, knjižnične zbir-ke kao kulturno dobro, unapređenje suradnje između regio-nalnih knjižničnih društava.

Broj počinjemo retcima o svečanom otvorenju nove knjižni-ce u novom kvartu - Knjižnice Jelkovec, a ovim putem njezi-nim djelatnicima želimo puno uspjeha u budućem radu.

Mjesec hrvatske knjige 2012., koji se tradicionalno održao od 15. listopada do 15. studenoga, sa središnjom temom pos-većenoj Europskoj godini aktivnog starenja i međugenera-cijske solidarnosti lajtmotiv je ovog broja. Vijesti o toj temi dolaze nam iz Knjižnice Tina Ujevića, Knjižnice Vladimira Nazora, Knjižnice Kustošija i Knjižnice Špansko – sjever. Saznat ćemo kako se provode Slušaonice radioigara za djecu i mlade u Knjižnici Augusta Cesarca, Šubićeva. Izvještaj o godišnjoj konferenciji IFLA-e 2012., koja se održala u Hel-sinkiju, dolazi nam iz Gradske knjižnice. A kao šećer na kraju, donosimo vam pozivnicu za izložbu talijansko-francuskoga autora Giovannija Pelliccolija u Knjižnici Au-gusta Cesarca, Ravnice.

Srdačan pozdrav,

Nika Čabrić


NOVA KNJIŽNICA U NOVOM NASELJU

mr. sc. Iva Klak Mršić ([email protected]), KGZ - Knjižnica Jelkovec

Na Dan Knjižnica grada Zagreba, 7. pro-

sinca, u 12:00 sati u Ulici Vladimira Sta-

huljaka 3 sesvetskog naselja Jelkovec,

zamjenica zagrebačkoga gradonačelnika

Jelena Pavičić Vukičević svečano je otvo-

rila vrata nove Knjižnice Jelkovec, ogran-

ka Knjižnice Sesvete. Ovim velikim do-

gađajem obilježila se i 105. godišnjica

Gradske knjižnice.

Na oko 1.000 četvornih metara prostora,

raspoređenih na četiri etaže, otvorena je

Knjižnica Jelkovec, prvi samostojeći ob-

jekt u sklopu Knjižnica grada Zagreba.

Okupilo se stotinjak uzvanika, među koji-

ma predstavnici Gradskog ureda za obra-

zovanje, kulturu i sport, Ministarstva kul-

ture te predstavnici nakladničkih kuća i

umirovljeni djelatnici Knjižnica grada

Zagreba.

Knjižnica Jelkovec smještena je u središ-

tu novoplaniranog naselja u izgradnji i

opremljena je suvremenom knjižničnom i

informatičkom opremom. Projektiranje

objekta bilo je ograničeno zbog vrlo male

parcele određene za lokaciju knjižnice. U

konačnici knjižnica ima jednu podzemnu

etažu na kojoj su smješteni spremište za

knjige i multimedijalna dvorana, prizem-

lje u kojem je prijamni informacijski pult,

prvi kat namijenjen djeci i mladeži te dru-

gi kat za odrasle korisnike i radne prosto-

re osoblja knjižnice. Investitor radova je

Zagrebački holding.

Korisnicima će biti dostupni uređaji za

samoposudbu građe koju omogućuje je-

dinstvena članska iskaznica Knjižnica

grada Zagreba. Osim posudbe knjiga, fil-

mova i glazbe te korištenja interneta, naj-

mlađi korisnici imat će prilike uključiti se

u programe pričaonica i likovnih radioni-

ca, a prve korisnike knjižnica očekuje od

ponedjeljka 10. prosinca 2012.

U novootvorenoj knjižnici već sada ima

preko 17.000 knjiga, od čega 13.000 sve-

zaka za odrasle te 4.000 svezaka na odje-

lu za djecu i mlade, kao i 700 jedinica

AVM građe raspoređene na odjel za odra-

sle i odjel za djecu i mlade. Najvećim di-

jelom knjižna je građa prikupljena dona-

cijama.

Ravnateljica Knjižnica grada Zagreba

Davorka Bastić u pozdravnom je govoru

istaknula važnost otvaranja nove knjižni-

ce. "Bit će organizirani razni kulturni pro-

grami te gledanje i slušanje filmova i gla-

zbe. Najmlađi će se moći uključiti u prog-

rame pričaonica i radionica, namijenjenih

upravo njima. Ovom prigodom zahvalju-

jem svima koji su omogućili otvaranje

ove knjižnice, Zagrebačkom holdingu,

Gradu Zagrebu, nakladnicima i brojnim

drugima koji su dali svoj doprinos", rekla

je ravnateljica KGZ-a, gospođa Davorka

Bastić.

Od 10. prosinca 2012., Knjižnica će raditi

od 8:00 do 20:00 sati a subotom od 8:00

do 14:00 sati. Naša je adresa V. Stahulja-

ka 3, Sesvete, pa vas sve pozivamo da nas

posjetite i da svojim dolaskom obogatite

naš rad.

Do tada nas možete doživjeti kroz kratki

film kolege Marka Šikića „Šetnja kroz

Knjižnicu Jelkovec“ http://

www.youtube.com/watch?

v=UFpZV9pho-0

KAKO SMO OBILJEŽILI MJESEC HRVATSKE KNJIGE 2012.

Renata Azarić ([email protected]), KGZ - Knjižnica Špansko - sjever

Mjesec hrvatske knjige 2012. godine obi-

lježen je tematikom Europske godine ak-

tivnog starenja i međugeneracijske soli-

darnosti. Knjižnica Špansko-sjever zapo-

čela je obilježavanje ovogodišnjeg Mjese-

ca hrvatske knjige studijskom izložbom

knjiga i druge građe o jednoj od najpoz-

natijih hrvatskih spisateljica - Mariji Jurić

Zagorki. Izložba pod nazivom Žena u vrt-

logu vremena: Marija Jurić Zagorka tra-

jala je od 15. do 31. listopada, prikazavši

poznate i nepoznate zanimljivosti iz živo-

ta spisateljice, uz čija smo djela odrastali

te čije smo priče “gutali” poput finih slat-

kiša. Izložba je poduprta tribinom Sandre

Prlende Perkovac, voditeljice izdavaštva i

istraživanja Centra za ženske studije. Pro-

učavajući Zagorku, Sandra Prlenda Per-

kovac potanko je opisala neke od nepoz-

natih detalja iz bogatog životnog i stvara-

lačkog iskustva poznate spisateljice, pri

čemu je posjetiteljima uspjela tek djelo-


mično natuknuti pravu veličinu Zagorke.

Nakon prikaza Zagorkina života i stvara-

laštva, u izlozima Knjižnice Špansko-

sjever postavljena je studijska izložba Že-

na-pisac, koja je prikazala hrvatske spisa-

teljice dječje književnosti od Jagode Tru-

helke do današnjih dana. Kronološki pri-

kaz poznatih spisateljica dao je uvid u

razvoj dječje književnosti u Hrvatskoj, pri

čemu je težište ipak stavljeno na njihove

spisateljske zasluge. Pritom je Jagoda

Truhelka uzeta kao začetnica suvremene

dječje književnosti, spisateljica koja je,

zajedno s Ivanom Brlić-Mažuranić, probi-

la okvire didaktičkih zadaća dječje knjige

i zabavljala svoje mlade čitatelje. Izložba

je trajala od 2. do 16. studenoga.

Početkom studenoga, održane su dvije

tribine Volonterskog kluba IX. gimnazije

iz Zagreba. Gotovo dvadesetogodišnja

tradicija i mnoštvo volontersko-

karitativnih akcija, naročito u domovima

za starije i nemoćne, potaknuli su nas da

učenici IX. gimnazije, članovi Volonter-

skog kluba IX. gimnazije, svoja iskustva

prenesu i drugima. Tribinama su prisus-

tvovali i učenici OŠ Ante Kovačića i OŠ

„Malešnica“, koji su se istinski zaintere-

sirali za humanitarni rad i pokretanje vla-

stitih akcija u suradnji sa svojim nastavni-

cima. Uslijedila je likovna radionica pod

stručnim vodstvom slikarice Ingeborg

Crnogaj, na kojoj su članice Gerontološ-

kog centra „Trešnjevka“, u tehnici akva-

rela naslikale jesenske motive iz svoje

okolice. Radovi su izloženi u prostoru

Knjižnice Špansko-sjever, uljepšavši ga

svojim koloritom. Osim prikaza raznih

aktivnosti za starije, dostupnih u zapad-

nom dijelu Zagreba a u vezi s aktivnim

starenjem, gospođa Vera Čičin-Karlov,

učiteljica u mirovini, i gospodin Ante Bi-

landžić održali su veoma zanimljivu radi-

onicu na kojoj su djecu sudionike upozna-

li s nekadašnjim zanimacijama, igračka-

ma, pričama i društvenim igrama, kojima

su se zanimali naši djedovi i bake.



U posljednjem tjednu obilježavanja Mje-

seca hrvatske knjige održan je književni

susret s ilustratorom i piscem Sveborom

Vidmarom, na kojem je predstavljen nje-

gov novi roman za djecu Posljednji zmaj.

Uz tribine, izložbe, radionice i književne

posjete, održani su brojni posjeti djece iz

obližnjih vrtića i osnovnih škola te se po-

sebna pažnja posvetila prvašićima. Za

njih je organizirano upoznavanje s narod-

nom knjižnicom u njihovu susjedstvu te

razne likovne i književne radionice, kako

bi im se narodna knjižnica što više pribli-

žila kao mjesto stjecanja znanja i provo-

đenja slobodnog vremena.

Tea Grašić Kvesić i Kristina Skerlev [email protected], [email protected]), KGZ - Knjižnica Tina Ujevića

NAŠIH 65+ - KNJIŽNICA TINA UJEVIĆA U EUROPSKOJ GODINI AKTIVNOG STARENJA I MEĐUGENERACIJSKE SOLIDARNOSTI

“…slaba i neiskusna bića, opijena pono-

som, svojstvenim mladosti, ne vide sta-

rost!…i sam sam obitavalište buduće sta-

rosti!” Siddharta

Iz knjige Simone de Beauvoir “Starost”

Mjesec hrvatske knjige, tradicionalna ma-

nifestacija knjižnica diljem Hrvatske, ove

se godine svojom središnjom temom prik-

lonio obilježavanju Europske godine ak-

tivnog starenja i međugeneracijske soli-

darnosti. Europska unija suočena je s nag-

lašenim problemom starenja stanovništva,

te posvećujući godinu toj temi nastoji oja-

čati svijest o doprinosu starijih osoba dru-

štvu i načinima kojima se to može podup-

rijeti. Inicijativa želi potaknuti i mobilizi-

rati stvaratelje politika i relevantne sudio-

nike na svim razinama da djeluju u cilju

stvaranja boljih mogućnosti za aktivno

starenje i jačanje solidarnosti između ge-

neracija. Aktivno starenje podrazumijeva

starenje uz dobro zdravlje, aktivno sudje-

lovanje u društvu, održavanu radnu dina-

mičnost, neovisnost u svakodnevnom ži-

votu te poticanu i razvijanu kreativnost.

Koliko god stari bili, možemo imati svoju

ulogu u društvu i dobru kvalitetu života.

Već se Hipokrat bavio kategorizacijom

ljudskoga životnog vijeka te je starost

definirao od 60. godine života nadalje. S

obzirom na kulturološki i civilizacijski

razvoj posljednjih desetljeća, ta se granica

ubrzano pomiče, te je danas znanstveno i

sociološki određena dobna granica starije

životne dobi 65 godina, a statistike uka-

zuju da će u razvijenom svijetu do 2030.

godine gotovo 50% sveukupnog stanovni-

štva pripadati upravo toj dobnoj populaci-

ji. Takve demografske tendencije upućuju

na potrebu stvaranja strategije za inkluzi-

ju starije populacije u dinamiku svakod-

nevnoga života, a tu svakako nalaze svoje

mjesto i narodne knjižnice koje bi svojim

uslugama trebale prevladati predrasude i

ageizam, tj. senzibilizirati javnost i ukla-

njati pokušaje stigmatizacije osoba starije

životne dobi kao svojevrsnoga društvenog

balasta. Inicijative kojima se to može pos-

tići jesu: cjeloživotno učenje i stjecanje

novih vještina, potpora sudjelovanju u

društvu i volontiranju, solidarnost i dija-

log, premošćivanje digitalnog jaza, pro-

micanje neovisnog života, senzibiliziranje

radne okoline, naglašavanje brige o

zdravlju, poticanje kreativnosti i stvarala-

štva, međugeneracijsko prenošenje iskus-

tava i eliminiranje dobne diskriminacije.

Tragom tih inicijativa, Knjižnica Tina

Ujevića već niz godina osobitu pažnju

poklanja korisnicima starije životne dobi.

Dinamična komunikacija s tim dijelom

populacije realizira se ne samo nizom ak-

cija u okviru projekta narodnih knjižnica

65 plus nego dugogodišnjom kontinuira-

nom suradnjom s institucijama: Domom

umirovljenika “Trešnjevka” u Ulici S.

Penkale i njegova ogranka u Drenovačkoj

ulici, Domom za starije i nemoćne osobe

Trnje, Gerontološkim centrom Doma Tr-

nje, Domom za starije i nemoćne

„Centar“ u Klaićevoj ulici, Sveučilištem

za treću životnu dob, likovnom udrugom

AMACIZ i dr.

Knjižnica Tina Ujevića nastoji raznovrs-

nim aktivnostima zadovoljiti obrazovni


interes i kreativno druženje osoba starije

životne dobi.To uključuje kreativne radi-

onice koje rado posjećuju štićenici susje-

dnog doma umirovljenika, na kojima stje-

ču nova znanja i vještine u raznim likov-

nim tehnikama te izradi prigodnih ukrasa,

zatim prezentiranje njihovih radova u

knjižnici i organiziranje naših izložbi (o

Nikoli Tesli, Gradu Zagrebu…) u Domu.

Veseli nas uspješna suradnja i dobar oda-

ziv korisnika treće životne dobi na tribi-

nama, predavanjima i izložbama u knjiž-

nici. Primjerice, izložbe radova likovne

sekcije pri Domu za starije i nemoćne

„Centar“ prezentirale su bogatstvo likov-

nih tehnika (keramika, slikarstvo, fotogra-

fija), pa i umjetničkog dosega, što svjedo-

či o kreativnosti, vitalnosti i interesu po-

laznika radionica. U knjižnici se predsta-

vila i likovna sekcija Sveučilišta za treću

životnu dob, potvrđujući da je to „…

mjesto druženja i rađanja novih interesa i

kontakata… gdje se ponovo postaje uče-

nik, rađa slikar i umjetnik“ (iz teksta po-

zivnice). Otvorenja izložbi izuzetno su

posjećena i primjer su dinamične među-

generacijske komunikacije. Individualno

amatersko stvaralaštvo osoba starije dobi

iz različitih područja umjetnosti redoviti

je segment programa knjižnice. Također,

kroz tribine, susrete i predavanja nastoji-

mo pružati raznovrsne, zanimljive, krea-

tivne i edukativne sadržaje i informacije u

kontekstu poticanja “zdravog starenja“,

aspektirajući najrazličitija područja, od

tjelesne aktivnosti, zdrave prehrane do

poticanja pozitivnog razmišljanja, samo-

poštovanja te vježbanja uma i pamćenja.

S obzirom na to da osobe starije životne

dobi, kao brojna kategorija korisnika naše

knjižnice, uglavnom nemaju informatičko

obrazovanje, slijedom koncepta cjeloži-

votnog učenja, organizirali smo tečajeve

informatičke pismenosti, koji su izazvali

izniman interes. Također, svakodnevno

pružamo i osnovnu edukaciju na indivi-

dualan zahtjev.

Naposljetku, vraćajući se temi ovogodiš-

njega Mjeseca hrvatske knjige, spomeni-

mo simpatičnu koincidenciju: ove je go-

dine Knjižnica Tina Ujevića navršila 65.

rođendan, a njezin AV odjel 10. obljetni-

cu, što smo proslavili prigodnim multi-

medijalnim programom, ugostivši Dom

umirovljenika Trešnjevka – KUD Vedar

osmijeh i Mješoviti pjevački zbor Prečko

50+, pod ravnanjem maestra Božidara

Ugrine i s koreografijom Ervine Vadle.

Potom je nastupio Sick Swing Orchestra

čiji članovi pripadaju mlađoj i srednjoj

generaciji, a svirali su tradicionalni

"happy" jazz. Bila je to manifestacija ve-

selja ispunjena pjesmom i plesom te zo-

ran primjer predanosti Knjižnice Tina


Ujevića temi aktivnog starenja i međuge-

neracijske solidarnosti, u duhu misli Tina

Ujevića: „a što bih potomcima htio nam-

rijeti u baštinu – bila bi vedrina. Kristal-

na kocka vedrine“.

Pokušali smo našom proslavom u duhu

Međunarodne godine aktivnog starenja i

međugeneracijske solidarnosti, ali i kao

Knjižnica Tina Ujevića koja zavjetno baš-

tini Tinovo djelo, proširiti opsege razumi-

jevanja teškog hoda starosti obogaćeni

tako vrijednim spoznajama ljudskog dos-

tojanstva, mudrosti i vedrine.


PRIČA O BAKINIM KOLAČIMA

Marina Putnik ([email protected]), KGZ - Knjižnica Kustošija

Ovogodišnji Mjesec hrvatske knjige pos-

većen je temi aktivnog starenja i međuge-

neracijske solidarnosti. Na tragu spome-

nute teme u izlozima Knjižnice Kustošija

do 18. studenoga 2012. bila je postavljena

izložba “Priča o bakinim kolačima”.

Govoriti o međugeneracijskoj solidarnosti

a ne sjetiti se naših baka i njihovih dobrih

djela koja su činile za nas tijekom našeg

odrastanja gotovo je “nemoguća misija”.

Sve izložene predmete prikupili su djelat-

nici knjižnice, njihovi prijatelji i poznani-

ci. Priča o bakinim kolačima u Knjižnici

Kustošija priča je o nama samima, našim

bakama, našem odrastanju i djetinjstvu te

našim obiteljima kroz vrijeme. Ovom

smo izložbom smo barem na trenutak us-

pjeli u našim izlozima zaustaviti vrijeme i

vratiti se u doba naših djetinjstava. Izlože-

ni su razni ribeži, pjenjače, žlice, strojevi

za mljevenje, mlinci, kalupi za pečenje i

drugi pribor te alati i namirnice korišteni

kroz povijest za izradu kolača. Svaki izlo-

žak ima vlastitu povijest i priču kako je

stigao u naš izlog. Neki od izložaka, i na-

kon gotovo stoljeća trajanja, još su uvijek

u upotrebi.

Radionica izrade bakinih kolača

Tko kaže da je knjižnica mjesto samo za

posudbu lektire i da u njoj nema zabave?!

Da knjižnica nije mjesto samo za posudbu

knjiga i pisanje domaćih zadaća uvjerili

su se i naši prijatelji, učenici šestih razre-

da Osnovne škole Otona Ivekovića iz Ku-

stošije. Oni su u našoj knjižnici sudjelo-

vali na radionici izrade bakinih kolača,

koju smo dogovarali tjednima prije. Na-

bavili smo sve potrebne namirnice i pri-

bor za izradu kolača, kao i pećnicu. Tako

se u našoj radionici našlo brašna, šećera,

ruma, jaja, margarina, ulja, vrhnja i još

puno toga za izradu odličnih bakinih ko-

lača. Odlučili smo se za izradu dviju vrsta

tradicijskih hrvatskih kolača, “keksa na

mašinu“ i fritula. Organizirali smo se u

dvije radne grupe, „keksiće“ i „fritulice“,

koje su se spretno izmjenjivale u pojedi-

nim etapama izrade kolača. Svi smo tako

mijesili, valjali, oblikovali, pekli i aranži-

rali kolače. Ispekli smo kilogram keksa i

kilogram fritula, a onda smo se počastili

našim slatkim radovima. Ovo je bila naj-

slađa i najveselija radionica ove godine u

našoj knjižnici te smo se odmah dogovo-

rili za skori ponovni susret, jer tko može

odoljeti tako slatkom prijateljstvu i vese-

loj suradnji! U godini međugeneracijske

solidarnosti naše bake i mame mogu biti

ponosne na nas, a možda nekoga od nas

čeka i slastičarska budućnost, tko zna!

Naši isprobani recepti:

KEKSI NA MAŠINU 80 dag oštrog brašna 25 dag šećera 15 dag margarina malo vrhnja 4 cijela jaja 1 prašak za pecivo 1 vanilija šećer malo naribane limunove korice Sve sastojke zamijesiti, staviti u stroj, iz-

raditi kekse te staviti peći na oko 220 stu-

pnjeva. Paziti da keksi ne izgore.


FRITULE 1 ½ čaša (od jogurta) brašna 1 jogurt 1 jaje 1 žlica šećera malo soli ruma po želji 1 vanilija šećer Sve zamijesiti i peći na jako ugrijanom

ulju. Pečene fritule posuti šećerom u pra-

hu. U slast!


ČERNOMEREČKE CRTICE

Darinka Sović i Ana Kompari ([email protected], [email protected]) KGZ - Knjižnica Vladimira Nazora

Ove godine, u okviru programa Mjeseca

hrvatske knjige 2012., a vezano uz pro-

jekt za poticanje čitanja pod nazivom Či-

tajmo zajedno, namijenjenoga djeci i

mladima s poteškoćama u razvoju, u su-

radnji s Hrvatskim Crvenim križem orga-

nizirali smo aktivnost na temu Ne razgo-

varaj s nepoznatom osobom. Ova aktiv-

nost ujedno je dio projekta Knjižnica ši-

rom otvorenih vrata, u koji smo uključeni

još od 2007. godine.

Dana 24. rujna te 9. i 23. listopada u pos-

jet smo pozvali 3 grupe učenika različite

dobi iz Osnovne škole Nad lipom koju

pohađaju djeca s poteškoćama u intelek-

tualnom razvoju i njihove nastavnike.

Čitali smo priču Mišica Milica (Mišje

nezgode u parku) autorice Nives Vudrić,

rješavali mali test o važnim telefonskim

brojevima koje trebamo uvijek znati, ilus-

trirali situacije iz priče te dječje radove

izložili u prostoru Odjela za djecu i mla-

de.

Učenike te osnovne škole uključili smo i

u program festivala knjige i književnosti

Pazi, knjiga!, u čijoj organizaciji sudjelu-

jemo već 10 godina, a koji je trajao od 5.

do 17. studenoga.

U prostoru Čitaonice i galerije VN bile su

postavljene dvije festivalske izložbe; izlo-

žba ilustracija Voli me, ne voli me i izlož-

ba finalista natječaja za najbolje obliko-

vanu knjigu i ilustracije u 2011./2012.

godini, Lice knjige.

Uz izložbu 15 ilustratora za knjigu Voli

me, ne voli me 9. studenoga održan je li-

kovni maraton. Radionice su vodili ilus-

tratori Sanja Pribić, Davor Pavelić i Mari-

jana Jelić, a sudjelovali su učenici osnov-

nih škola Petra Zrinskog, Mihovila Pavle-

ka Miškine i škole Nad lipom. Sudjelova-

lo je 55 učenika, a njihovi su radovi bili

izloženi u prostoru Galerije. Svi sudionici

bili su zadovoljni uspješno provedenim

radionicama.

Voditelji radionica svoje su iskustvo s

radionica podijelili u razgovoru s autori-

ma ilustracija i gostima na večernjem sve-

čanom zatvaranju izložbe.


SLUŠAONICE RADIO IGARA ZA DJECU I MLADE

Aleksandra Cvitković ([email protected]), KGZ - Knjižnica Augusta Cesarca - Šubićeva

Masovni mediji imaju veliku ulogu u ži-

votu djece, mladih i odraslih, te stoga ne

treba zanemariti njihovo značenje i fun-

kcioniranje u društvu te utjecaj na način

komunikacije među ljudima. Pojedinac je

svakodnevno u kontaktu sa stotinama ti-

suća slika i ideja s kojima se susreće pre-

ko televizije, radioemisija, interneta, mo-

bitela, časopisa, plakata, letaka. U cilju

razumijevanja informacija i poruka prim-

ljenih putem medija važna je analiza te

aktivna procjena utjecaja medija na pona-

šanje i vrijednosti, kao i sposobnost nji-

hova korištenja u skladu s pravnim i etič-

kim načelima. Pritom ne treba zanemariti

kreativni pristup korištenju medija kao

oblik stvaralaštva u kojem se primjenjuju

određena znanja i vještine, a u cilju pre-

nošenja poruka ili kao umjetnički izraz.

Budući da su djeca i mladi u fazi izgrad-

nje stavova, usvajanja i stalnog prilago-

đavanja društvenim okvirima i normama

ponašanja, mediji imaju veliku ulogu u

posredovanju društveno poželjnih modela

življenja kojima oblikuju spoznaje mla-

dih o svijetu. Stoga kod djece i mladih

treba razvijati medijsku pismenost kroz

razvoj sposobnosti pristupa, analize, vre-

dnovanja i odašiljanja poruka posredstvom

medija. Naglasak je na medijima kao izvo-

rima informacija i zabave te usvajanju

znanja i vještina za korištenje ponuđenih

informacija, te razvoju sposobnosti sluša-

nja i prenošenja primljenih sadržaja. Me-

dijska je pismenost važna jer djeci daje

sposobnost istinskog poznavanja medija,

medijskih poruka i uči ih vještinama kri-

tičke analize i vrednovanja medijskih sa-

držaja.

S druge strane, da bi medijski odgoj bio

uspješan, potrebno je razvijati i ostale me-

dijske kompetencije, poput medijskog ob-

razovanja, kulture i medijske etike. Svaki

ovaj segment predstavlja važan element

medijskog odgoja. Sveukupnost odnosa

medijske pismenosti i medijskog obrazo-

vanja nalazi se u pojmu medijske kompe-

tencije. Medijski obrazovana osoba jest

ona osoba koja je dobro informirana o te-

mama koje se nalaze u medijima i razumi-

je njihov utjecaj na način života, kao i ži-

votne vrijednosti. Provođenjem programa

medijskog odgoja trebalo bi osposobiti

djecu i mlade za razlikovanje različitih

vrsta medija, naučiti graditi osnove kritič-

kog mišljenja te razvijati analitičko-

sintetički pristup informacijama koje nam

nude suvremeni mediji. Djeca i mladi os-

posobljavaju se za razlikovanje odgojnih

od manipulativnih poruka. Stoga, medijski

odgoj podrazumijeva mišljenje i djelova-

nje na kritički način u cilju usvajanja me-

dijskih kompetencija većeg broja nastav-

nih predmeta, prepoznavanje medijskog

djelovanja raznih sadržaja, te usvajanje

komunikacijskih kompetencija za društvo

znanja, interaktivno djelovanje i interak-

tivnu upotreba medijskih sredstava, samo-

kritično djelovanje učenika, kao i kritičku

procjenu poruka iz medija. Pojam pisme-

nosti proširuje se i na pismenost koja uk-

ljučuje čitanje i korištenje novih komuni-

kacijskih alata. To je učenje koje zahtjeva

kritičko, neovisno i kreativno korištenje

informacija. U današnjem suvremenom


svijetu učenje se odvija kontinuirano, bez

obzira na vrijeme i mjesto, stoga je koriš-

tenje medija i tehnologije od velike važ-

nosti.

Iz navedenog proizlazi da su se projekti i

programi odgoja za medije razvili kao dio

formalnog obrazovnog sustava, ali i kao

dio odgoja i obrazovanja u lokalnoj zajed-

nici. Knjižnice kao istaknuta mjesta druš-

tvenoga i kulturnoga života osiguravaju

dostupnost širokom spektru znanja, kao i

raznih oblika razonode i kreativnoga kori-

štenja slobodnog vremena. Među raznoli-

kim sadržajima i programima Knjižnice

Augusta Cesarca, na Odjelu za djecu i

mlade provodimo program Slušaonica ra-

dioigara koji je zamišljen kao sat medijske

kulture. Program ostvarujemo u suradnji s

dramaturginjom i urednicom emisije Radi-

oigra za djecu i mlade Dramskoga progra-

ma Hrvatskoga radija Nives Madunić Ba-

rišić, ton-majstorom Tomislavom Šame-

com, učenicima trećih do osmih razreda

osnovnih škola, kao i njihovim učiteljica-

ma i profesoricama. Na Slušaonici se uz

obvezan kraći uvod i predstavljanje sudio-

nika najprije odsluša izabrana radioemisija

u trajanju od 25 do 35 minuta. Obično se

predstavljaju suvremeni autori i radiofon-

ski zanimljive emisije o kojima se može

razgovarati na razini medija i sadržaja.

Nakon toga razgovara se o odslušanoj ra-

dio-igri, analizira se forma radijskoga ig-

rokaza i tekst od kojega je sve krenulo.

Učenike se upućuje na zvukove kojima su

formirani prostori, vrijeme radnje, dinami-

ka zbivanja, kao i gluma i način rada s

glumcima, te glazba kao dramaturški ele-

ment. Ton-majstor Tomislav Šamec poka-

zuje tehničke mogućnosti, proces snima-

nja i montaže odslušane radioigre. Drama-

turginja i urednica emisije Nives Madunić

Barišić objašnjava važnost dobre dramati-

zacije narativnog teksta i odgovara na pi-

tanja o režiji, glumi i dramaturgiji glazbe u

radioigrama. Potom se improvizira jedna

radijska scena tako da učenici glume, ali i

samostalno proizvode zvukove i glazbu

potrebnu za oživljavanje jedne radijske

scene.

Slušaonicama koje kontinuirano provodi-

mo jedanput mjesečno nadovezujemo se

na nastavni plan i program i upotpunjuje-

mo nastavu medijske kulture tako da djecu

informiramo o medijskim sadržajima koji

su rezultat određene konstrukcije, aranži-


ranja i zacrtanog plana. Nezaobilazna su

nova iskustva, zadovoljstvo, veselje, dru-

ženje i ponos u kreiranju vlastitoga malog

medijskog proizvoda. Na taj način izlazi-

mo iz okvira deklarativnoga promoviranja

važnosti medijske kulture i činimo korak

naprijed u smjeru interaktivnog i kreativ-

nog odnosa s našim mladim korisnicima.


ZVONA I NARI U LIŽNJANU

Sanja Ribičić Radić ([email protected]), Gradska skupština Grada Zagreba

U malom istarskom mjestu Ližnjanu,

smještenom svega dvanaestak kilometara

od Pule, nalazi se jedna mala knjižnica

koju sam otkrila na svom posljednjem lje-

tovanju. Imamo oko pet i pol tisuća knjiga

ističe Natalija Grgorinić, predsjednice Ud-

ruge za proizvodnju kulture Zvona i nari.

Zašto Zvona i nari? Zato jer u Ližnjanu

imaju tri crkve na pet tisuća stanovnika, a

ima i nara. Natalija je rođena Ližnjanka

koja se nakon studija u Zagrebu i zajed-

ničkog doktorskog studija u SAD-u, sa

suprugom Ognjenom Rađenom vratila u

mjesto iz kojeg je potekla. Životnu i spisa-

teljsku kolaboraciju upotpunili su, uz po-

moć roditelja, kulturnim radom. Tako su

njihovi turistički apartmani pretvoreni u

književno svratište - utočište piscima i svi-

ma onima koji se kreativno bave književ-

nošću - i knjižnicu, prvu pravu nakon

1897. godine. Ližnjan je tada imao Narod-

nu knjižnicu, no ona se ugasila, kao i dru-

ge poslije nje, posljednja sedamdesetih

godina prošlog stoljeća (bila je to mala

knjižnica koja je djelovala u sklopu Opći-

ne Ližnjan). Volimo knjige i volimo biti

okruženi njima, objašnjavaju svoju odluku

Natalija i Ognjen. Imali smo dvije tisuće

vlastitih naslova, nekih četristotinjak knji-

ga donijeli smo u koferima iz SAD-a. Me-

đu njima ima vrijednih knjiga, posebno iz

područja teorije književnosti i kolaboraci-

onog autorstva. Neke od njih nije moguće

drugdje pronaći, pa smo otvoreni i za

znanstvenike i studente koji žele proučava-

ti to područje. Ostale knjige smo dobili

kao donaciju. Donirali su mještani, knjiž-

nice i posjetitelji svratišta. Među njima je i

teta Milka, starija mještanka, svjesna da

knjižnica nije samo čitaonica, nego i arhiv

mjesta. Zato nam donosi sve što pronađe a

što se odnosi na mjesto i njegovu povijest.

A budućnost? Daske na ulazu u Zvona i

nare odaju predstojeće radove. Gradimo

polivalentnu dvoranu u kojoj ćemo orga-

nizirati koncerte, književne večeri, gdje

ćemo prikazivati filmove, ali i smjestiti dio

knjižničnog fonda" , Onaj dio koji nije ra-

zmješten po apartmanima koji ugošćuju

one što se knjigama bave profesionalno i

one što ih 'samo' vole.


PROJEKT "KNJIŽNICA ŠIROM OTVORENIH VRATA" U MREŽI KGZ - KNJIŽNICA AUGUSTA CESARCA

Alenka Petroševski Novak ([email protected]), KGZ - Knjižnica Augusta Cesarca - Šubićeva

Knjižnica Augusta Cesarca od samih je

početaka uključena u projekt „Knjižnica

širom otvorenih vrata“, koji provode Knji-

žnice grada Zagreba u cilju poticanja čita-

nja, cjeloživotnog obrazovanja i uključiva-

nja djece, mladih i odraslih osoba s poteš-

koćama u učenju i društvenom funkcioni-

ranju te invaliditetom. Projektom su, u na-

šoj knjižnici, obuhvaćene sljedeće aktiv-

nosti: pričanje priča, kreativne radionice,

kulturna događanja, posjeti knjižnici te

individualan rad s osobama s posebnim

potrebama.

Projekt smo započeli uspostavljajući sura-

dnju s Centrom za autizam, specijalizira-

nom ustanovom za rehabilitaciju djece i

mladih s autizmom. U našoj knjižnici na

Ravnicama krenuli smo s predstavljanjem

časopisa “Autizam“ i izložbom likovnih

radova i predmeta od keramike polaznika

Centra, koja je zatim kao sastavni dio izlo-

žbe likovnih radova nastalih na kreativnim

likovnim radionicama u sklopu Projekta,

obišla mrežu Knjižnica grada Zagreba.

Sljedećih smo mjeseci organizirali mnoge

susrete s književnicima i ilustratorima

(Miro Gavran, Marijana Jelić, Sonja Zu-

bović i drugi), kreativne likovne radionice,

pričaonice te susrete s djecom iz osnovnih

škola. Cilj tih susreta bio je potaknuti dje-

cu na međusobno druženje, razgovor o

pročitanoj priči, razmjenjivanje kreativnih

ideja i prevladavanje straha od djece s in-

validitetom. Osim toga nastojalo se djeci s

teškoćama u razvoju i mladima približiti

knjižnicu kao mjesto na kojem se mogu

osjetiti dobrodošli te kao mjesto za zado-

voljavanje potreba za informacijama, zna-

njem i zabavom. Osobito stoga što u našoj

knjižnici postoji prostor posebno namije-

njen djeci i mladima, koji nudi opuštajuću

i ležernu atmosferu. Takvim se susretima

također želi ukazati javnosti na potrebe

invalidnih osoba, osoba s problemima u

govornoj komunikaciji, čitanju i pisanju te

slijepih i slabovidnih osoba. Kako su šti-

ćenici Centra za autizam prihvatili prostor

naše knjižnice na Ravnicama i navikli se

dolaziti u nju, odlučili smo da se, nakon

otvaranja nove Knjižnice Augusta Cesarca

u Šubićevoj, susreti i dalje održavaju u

Knjižnici na Ravnicama.

U novootvorenoj Knjižnici u Šubićevoj

željeli smo omogućiti što većem broju

osoba s invaliditetom uključivanje u prog-

rame i upoznavanje s knjižnicom te smo

ove godine uspostavili suradnju i s Cen-

trom za odgoj i obrazovanje „Slava Raš-

kaj“, koji se bavi pružanjem usluga djeci

oštećena sluha, djeci uredna sluha s pore-

mećajem govorno-jezične komunikacije,

djeci s komunikacijskim teškoćama iz

spektra autizma te djeci s višestrukim teš-

koćama, od rođenja do 21. godine života.

Tim našim malim korisnicima i posjetite-

ljima knjižnicu i knjigu nastojimo približi-

ti polaganim čitanjem jednostavnih slikov-

nica, u čemu nam pomažu njihove profe-

sorice koje im te priče prevode na znakov-

ni jezik. Nakon čitanja djeca pročitano

kreativno izražavaju na likovnim radioni-

cama. Dječji se radovi zatim izlažu u pros-

toru knjižnice.


Želeći proširiti djelovanje te integrirati što

veći broj osoba s invaliditetom i poteško-

ćama u učenju u programe kojima zajedno

s drugim korisnicima, odnosno djecom i

mladima, stvaramo ozračje uzajamnog

pomaganja i djelovanja, pozvali smo u

goste i djecu iz Osnovne škole „Nad li-

pom“, koja djeluje na području odgojno-

obrazovnog rada s djecom s poteškoćama

u intelektualnom razvoju.

Knjižnica Augusta Cesarca opremljena je i

posebno smještenim računalom za invali-

de te specijalnim računalom za slijepe i

slabovidne osobe. Stoga smo djelovanje

Projekta proširili i na odrasle korisnike

Centra za odgoj i obrazovanje „Vinko

Bek“, ustanove za odgoj, obrazovanje i

rehabilitaciju slijepe i slabovidne djece,

mladeži i odraslih.

Najznačajniji cilj, odnosno svrha cjeloku-

pnog djelovanja jest pomoći djeci i mladi-

ma s poteškoćama u učenju i društvenom

funkcioniranju te invaliditetom u stjecanju

znanja, sposobnosti, vještina i uvjerenja

koja će im omogućiti što uspješnije fun-

kcioniranje u svakodnevnom životu te iz-

rastanje u sretne, samostalne i nezavisne

osobe uključene u život. Za to su vrlo važ-

ni susreti i druženje s djecom bez teškoća

u razvoju. Knjižnica time postaje idealno

mjesto susreta jer nudi uvjete, elemente i

ljude spremne na učenje, suradnju sa stru-

čnim institucijama, udrugama i lokalnom

zajednicom.


GODIŠNJA KONFERENCIJA IFLA-e 2012., HELSINKI, FINSKA Danka Hajsig ([email protected]), KGZ - Gradska knjižnica

U Helsinkiju sam od 11. do 17. kolovoza

2012. sudjelovala na Svjetskom knjižnič-

nom i informacijskom kongresu: 78. ge-

neralnoj konferenciji i skupštini IFLA-e s

temom Knjižnice sada! - Nadahnjujuće,

iznenađujuće, osnažujuće. Ovogodišnjoj

konferenciji kao najznačajnijem godiš-

njem stručnom skupu bibliotekara prisus-

tvovalo je više od 4200 sudionika iz više

od 120 zemalja svijeta.

Zanimljivo je spomenuti da je Helsinki

ove godine svjetska prijestolnica dizajna,

a također slavi i 200 godina od proglaše-

nja glavnim gradom Finske.

Finska kao zemlja najrazvijenijeg knjižni-

čarstva u svijetu pokazala se kao izvrstan

domaćin, a kvalitetan nastup brojnih kole-

ga, kako na plenarnim izlaganjima, tako i

na brojnim predavanjima i radionicama po

sekcijama i komisijama, omogućio je svim

sudionicima vrlo ažuran uvid u najznačaj-

nija suvremena zbivanja u svjetskom bib-

liotekarstvu.

U širokom rasponu tema među najznačaj-

nijima bile su one o e-knjigama, autor-

skom pravu, digitalizaciji, društvenim

mrežama i njihovu utjecaju na transforma-

ciju knjižnica i pristup informacijama i

znanju.

Jedno od najboljih predavanja kojima sam

prisustvovala bilo je ono o uzrocima dob-

rih rezultata Finske na PISA testiranju u

čitanju. Finska je od 2000. godine u

svjetskom vrhu po rezultatima testiranja

petnaestogodišnjih učenika u čitalačkoj

pismenosti. Naglašeno je kako su dobri

rezultati rezultat suradnje roditelja, škole i

cijelog društva. Od zanimljivosti spome-

nuto je i kako Finska nema obavezan po-

pis lektire, osim što je obavezno čitanje

nacionalnog epa Kalevale.

Dosta izlaganja bilo je posvećeno e-

knjigama, a posebno je naglašen problem

posudbe e-knjiga. U SAD-u je trenutno

problem u tome što 6 najvećih izdavača ne

daje knjižnicama najnovije i najatraktivni-

je naslove, opravdavajući to ekonomskim

razlozima. Smatraju, naime, da ako ljudi

mogu takve knjige posuditi u knjižnici,

neće ih htjeti kupovati. S druge strane,

knjižnice to smatraju apsurdom jer je u

2011. prvi puta prodano više e-knjiga ne-

go papirnatih knjiga u kategoriji beletristi-

ke za odrasle.

Vrlo zanimljiva je bila je i posterska sesi-

ja. Najveću pažnju privukao je poster koji

predstavlja psa koji „radi“ u knjižnici. Ime

mu je Börje a njegova vlasnica radi u jed-

noj knjižnici u Helsinkiju, a za ovu prigo-

du psa je dovela sa sobom na konferenci-

ju. Maltezer Börje prošao je šestomjesečni

trening za terapeutskog psa i dva puta tje-

dno dolazi sa svojom vlasnicom u knjižni-

cu gdje pozorno sluša djecu kako čitaju.

To su uglavnom djeca koja imaju proble-

ma s čitanjem, a uz ovog se psa lakše

opuste. Börje ih pozorno sluša, gleda s


njima slikovnice i daje im puse.

Za vrijeme boravka u Helsinkiju posjetila

sam i „Library 10“ – glazbenu i multime-

dijalnu knjižnicu koja je smještena u zgra-

di glavne pošte. Otvorena je 2005. godine,

a u njoj se mogu posuđivati CD-i, DVD-i,

CD i DVD-ROM-ovi i knjige. Također se

mogu koristiti kompjutori, može se slušati

muzika, a u knjižnici ima i nekoliko studi-

ja u kojima se može snimati ili samo svira-

ti. Knjižnica ima i svoju radiopostaju, a od

novih usluga nudi korisnicima presnima-

vanje njihovih ploča ili kaseta na CD. Uč-

lanjenje je, kao i sve usluge, besplatno.

U Helsinkiju će 2017. godine biti otvorena

nova centralna knjižnica u koju će biti

smještena i Library 10.

Domaćin sljedeće konferencije i skupštine

IFLA-e bit će Singapur.


NAJAVA IZLOŽBE GIOVANNIJA PELLICOLLIJA Vesna Krnić Nikolić ([email protected]), KGZ - Knjižnica Augusta Cesarca - Ravnice

Dragi ljubitelji lijepe umjetnosti, u ovom

broju Novog uveza pozivamo vas da u

Knjižnici Augusta Cesarca Ravnice, od

21. prosinca do 31. siječnja pogledate

prekrasnu izložbu talijansko-francuskog

autora Giovannija Pellicolija.

Giovanni Pelliccioli rodio se 1947. u San

Pellegrino Terme u Italiji. S deset godina

počinje crtati, a nekoliko godina kasnije

slijede i prva ulja na platnu, mrtve prirode

i krajolici. Nakon diplome na Akademiji

za umjetnost “Accademia Carrara“ u Ber-

gamu, započinje svoju profesionalnu kari-

jeru.

U 21-oj godini otkriva nadrealizam koji

je od tada njegov jedini umjetnički izra-

žaj. Nakon 50 godina aktivnosti ostvario

je 120 samostalnih izložbi u Italiji i ino-

zemstvu. Samo neki od svjetskih gradova

koje je dotaknuo njegov umjetnički duh

jesu Rim, Cortina 'Ampezzo, Torino, Mi-

lano, Cannes, Pariz, Frankfurt, Oslo, Že-

neva, New York i Helsinki.

Realizirao je više od 7.000 slika koje se

nalaze u privatnim kolekcijama širom svi-

jeta, a registriran je u svim glavnim svjets-

kim muzejima i galerijama. Od 1993. živi

na Azurnoj obali.

Osim same izložbe, 21. prosinca predviđe-

no je i druženje s Giovannijem Pelliccoli-

jem. Druženje smo zamislili kao poseban

sat likovnog odgoja za sedme i osme raz-

rede, u suradnji s nastavnicima susjedne

Osnovne škole A. G. Matoša.

Nakon mlađih doći će na red i oni malo

stariji. Ne propustite priliku razgovarati s

autorom svjetskoga glasa, koji će vrlo ra-

do odgovarati na pitanja zainteresiranih.

Očekujemo vas!

P.S.

Znate gdje se nalazimo!

Radauševa 7, Ravnice.


Za kraj ovoga broja uredništvoZa kraj ovoga broja uredništvoZa kraj ovoga broja uredništvo

Novoga uveza želi svima ugodne blagdane,Novoga uveza želi svima ugodne blagdane,Novoga uveza želi svima ugodne blagdane,

Sretan Božić i uspješnu novu godinu !Sretan Božić i uspješnu novu godinu !Sretan Božić i uspješnu novu godinu !


Documents

Glasilo Zagrebačkoga knjižničarskog društva · natijih hrvatskih spisateljica - Mariji Juri ć Zagorki. Izložba pod nazivom Žena u vrt-logu vremena: Marija Juri ć Zagorka tra-jala