Upload
buinhu
View
239
Download
1
Embed Size (px)
Citation preview
G L A S N I K
ISSN 1846-6494
HRVATSKE UDRUGE BIV[IH STUDENATA I PRIJATELJATEKSTILNO-TEHNOLO[KOG FAKULTETA
Almae Matris Croaticae Alumni – Tehnologiae Textilis Facultatis
Prosinac 2011. 8
Rije~ urednice
Dragi ~lanovi i prijatelji udruge AMCA TTF,
Punim sadr`ajem Glasnika pred vama, pozdravljam nove ~lanove i onedrage ljude koji nisu mogli k nama, zbog bolesti i drugih razloga. OvimGlasnikom na dru`enje mi dolazimo k vama.Na{a AMCA TTF, pored brojnih aktivnosti u kontinuitetu, u proteklojgodini nastavila je rad novim sadr`ajima namijenjenim ja~anju kohezije~lanova i prijatelja AMCA TTF, te {irenju filozofije AMCA, u Hrvatskoji inozemstvu.Premda je AMCA TTF na internetskoj stranici www.ttf.hr/amac od os-nutka imala tekst na engleskom jeziku, isti~em va`nu novost postavljanjaAMCA TTF na portalu Croatia World Network (CROWN), do ~ega do-lazite poveznicom: http://bit.ly/AMCA_TTF_CROWN. Ostvarena je su-radnjom s profesorom Darkom �ubrini}em, prijateljem AMCA TTF sAMAC-FER-a. Na{im sadr`ajima na ovom portalu doprinosimo umre`ava-nju svih udruga i saveza AMA u svijetu, poti~u}i udruge AMCA/AMACda ja~aju svoje aktivnosti, vjerujem i osnivanje novih udruga u Hrvat-skoj – malo ih je.8. skup{tina AMCA TTF sa 99 sudionika sredi{nji je doga|aj o kojempi{emo u ovom Glasniku. Isti~em brojne ugledne goste, te akad. zborVladimir Prelog. ^itajte i upoznajte obilan rad i rezultate koje polu~ujeZavod za odjevnu tehnologiju Tekstilno-tehnolo{kog fakulteta.Ovim brojem uvodimo tri nove rubrike: „Posjetili smo za Vas“, „Odjeci,susreti i doga|aji“ te „Razgovor s povodom“, sve vezane uz tekstilnustruku i obrazovanje te s aktivnostima ~lanova i prijatelja udruga AMAC.Ovime {irimo krug prijatelja na{e udruge iz glazbenih, umjetni~kih idrugih podru~ja. Ovaj bogati milje okupljenih ljudi ~ini okosnicu iz kojecrpimo nove ideje.Udruga AMCA TTF pru`a stalnu potporu na{im studentima, pi{emo o na-gradama, o mobilnosti. Godina 2011. obilje`ena je doga|anjima vrijednim~estitanja – brojni su u ovom sadr`aju. Nadalje, uspje{ne tekstilne tvrtke, teustanove vezane uz rad s tekstilom, koje podupiru na{u Udrugu, obogatilesu ovaj sadr`aj svojim predstavljanjem, u vremenu globalnih ekonomskihpote{ko}a u gospodarstvu, poglavito u tekstilnom.Nastavljamo s prikazom generacije studenata koje AMCA TTF tradicio-nalno okuplja na godi{njoj Skup{tini. Ovog puta iznenadilo nas je nesva-kida{nje zajedni{tvo od milja nazvane „izvanredne“ generacije na{ih stu-denta. ^itaju}i dirljive redove o njihovu odlasku u posjet tvrtki „FIS“ isvom kolegi Nikoli Lujanovi}u u Vitez (BiH), po`elimo svima jo{ takvihAMCA dru`enja.Mobilnost studenata, nastavnog i nenastavnog osoblja hrvatskih sveu~ili{ta,novina je u Hrvatskoj koju je ve}ina studenata opravdano primila s velikimambicijama; u skladu je s provedbom Bolonjskog sustava u visokomobrazovanju. Ovaj broj Glasnika objavljuje razgovor s na{om studenti-com Bojanom \urasek koja je u okviru ERASMUS programa mobilnostiotputovala na University of Minho, u Guimarais, Portugal. AMCA TTFje financijskom potporom pomogla njenoj mobilnosti na ovo strano sve-u~ili{te. ^itajte u Glasniku i o skupovima kojima je na{ Fakultet organi-zator ili suorganizator. Pored tradicionalnih, isti~em svjetski tekstilniskup koji se prvi put odr`ava u Hrvatskoj: The World Textile ConferenceAUTEX 2012.Zahvaljuju}i vam na potpori i upla}enoj ~lanarini, vjerujem da }e za bo`i-}ne blagdane ovaj Glasnik sti}i u va{e tvrtke i domove. Listajte ga i mi-slite na AMCA TTF.
S AMCA pozdravima, `elim vama i va{im obiteljima ~estit Bo`i}, obiljeblagoslova i dobra u 2012. godini!
Va{a
Ana Marija Grancari}
Sadr`aj GlasnikaAMCA TTF 2011
Osvrt na 8. redovitu skup{tinuAMCA TTF . . . . . . . . . . . . . 3
Izlet u Pazin . . . . . . . . . . . . 5
Pjesni~ki kutak . . . . . . . . . . . 5
Predstavljamo . . . . . . . . . . . . 6
Zahvaljujemo . . . . . . . . . . . . 7
Generacije. . . . . . . . . . . . . . 8
Predstavljanje Zavoda TTF-a . . . . . 10
Tekstilni dani Zagreb 2011 . . . . . . 13
^estitamo . . . . . . . . . . . . . 14
Razgovor s povodom . . . . . . . . 18
Diplomirani . . . . . . . . . . . . 19
Novi doktori znanosti . . . . . . . . 20
Odjeci, susreti, doga|aji . . . . . . . 21
Posjetili smo za Vas . . . . . . . . . 23
Skupovi . . . . . . . . . . . . . . 26
Uspje{ne tvrtke . . . . . . . . . . . 28
Sponzori AMCA TTF-a . . . . . . . 31
Zadnja stranica . . . . . . . . . . . 32
� Izdava~: AMCA TTF Zagreb �Odgovorna urednica: prof. dr. sc. Ana
Marija Grancari} � Uredni{tvo: AgataVin~i}, dipl. ing., dr. sc. Ana Sutlovi},
dr. sc. Anita Tarbuk � Lektorica:dr. sc. Blanka Pa{agi} � Adresa
uredni{tva: AMCA TTF, Zagreb, Prilazbaruna Filipovi}a 28a, www.ttf.hr �
Grafi~ka urednica: Mirela Miki} Muha� Tisak: Printera d.o.o., Zagreb �
Naklada: 800 kom
Fotografije na naslovnici:
Skup{tina saveza udruga AMACITMA 2011 – BarcelonaProslava jubileja TTF-aAMCA torta Zorana Jakuca
Osvrt na 8. redovitu skup{tinu AMCA TTF
8. skup{tina Hrvatske udruge biv{ih studenata i prijateljaTekstilno-tehnolo{kog fakulteta, AMCA TTF-a odr`ana
je 14. lipnja 2011. u 18 sati u predavaonici A-301 Tekstilno-
-tehnolo{kog fakulteta, Prilaz baruna Filipovi}a 28a u Zagre-
bu. Skup{tini su nazo~ili biv{i i sada{nji studenti, zaposleni-
ci, umirovljenici i vjerni prijatelji AMCA TTF. Ukupan broj
sudionika na ovoj Skup{tini iznosio je 99.
Skup{tina je zapo~ela sve~arski, pjevanjem dvaju himni: hr-
vatske „Lijepa na{a domovino“ i akademske Gaudeamus
igitur, u izvedbi Akademskog zbora „Vladimir Prelog“ pod
ravnanjem dirigentice prof. Ive Juras.
Predsjednica AMCA, prof. Ana Marija Grancari}, srda~no
je pozdravila nazo~ne i izrazila zadovoljstvo {to smo se i
ove godine okupili u tako velikom broju. Naglasila je da se
put vjernosti i podr{ke, koja nam je tako potrebna, gradi i
produbljuje u duhu AMCA filozofije. Prisjetila se svih onih
koji ove godine nisu s nama, te je njima u spomen posve}e-
na minuta {utnje.
Istaknula je posebno veselje i svoju veliku radost zbog ulaska
Hrvatske u Europsku uniju, nakon ~ega je uslijedila izvedba
slu`bene himne EU „Oda radosti“ Ludwiga van Beethovena.
Predlo`ila je dnevni red koji je jednoglasno podr`an. Uslije-
dili su pozdravni govori uzvanika. Pozdrav i uspje{an rad 8.
Skup{tini prva je uputila i za`eljela predsjednica AMAC/
AMCA Sveu~ili{ta u Zagrebu, prof. dr. sc. Jasna HelenaMencer. Izrazila je zadovoljstvo {to sudjeluje na Skup{tini i
uputila iskrene ~estitke i izrazila odu{evljenje {to je pred-
sjednica uspjela okupiti tako velik broj mladih ljudi. U ma-
niri dobrodo{lice i po{tovanja, ispred Udruge, prof. dr. sc.
Ana Marija Grancari} darovala joj je suvenir, faksimil him-
ne „Dugo u no}, zimsku bijelu no}“ koju je napisao na{ dragi
pjesnik i po~asni ~lan AMCA TTF Dragutin Tadijanovi},
davne 1931. god.
Predsjednik Dru{tva AMACIZ, prof. dr. sc. Antun Glasno-vi}, nije bio nazo~an zbog neodgodivih obveza, ali je pred-
sjednici i Skup{tini uputio ~estitke na radu i zalaganju, te
poslao kao dar opse`an zbornik pjesni{tva „Hvaljen budi,
Gospodine moj – Sveti Franjo u hrvatskom pjesni{tvu“, s
posvetom koju je pro~itao prof. dr. sc. Emir Hod`i}.
Dekan Tekstilno-tehnolo{kog fakulteta prof. dr. sc. DarkoUjevi} za`elio je dobrodo{licu svim uzvanicima i istaknuo
da smo „svi zaslu`ni za uspje{an rad AMCA TTF, ali da po-
stoji jedna osoba koja nas nadahnjuje i okuplja, omogu}uje
ne{to veliko i uzvi{eno, a to je prof. Grancari}“. Uz ~estitke
kao znak zahvale uru~io joj je buket cvije}a. Predsjednica je
dekanu uru~ila majicu AMCA teama, iskazuju}i mu zahval-
nost za svesrdnu potporu i ljubav prema AMCA TTF.
Prof. dr. sc. Darko @ubrini} s Fakulteta elektronike i ra~u-
narstva pozdravio je skup i zahvalio predsjednici na pozivu,
pri ~emu je istaknuo zasluge i entuzijazam prof. Grancari}. U
znak zahvale za kontinuiranu potporu i sudjelovanje na tri-
binama, predsjednica mu je uru~ila faksimil himne Udruge.
Prof. dr. sc. Igor ^ati} s Fakulteta strojarstva i brodograd-
nje i veliki prijatelj tekstilaca, pozdravio je sudionike i za`elio
uspje{an i sadr`ajan rad Udruge. Predstavnik AMAC Nje-
ma~ke, gospodin Mladen Jonke, ~estitao je predsjednici, is-
kazao potporu i za`elio uspjeh u radu, isti~u}i da je AMCA
TTF jedna od boljih na Sveu~ili{tu. Prof. dr. sc. EmirHod`i} pohvalio je pozitivan smjer i predan rad AMCA
TTF, a gospo|a @eljka Hod`i} se u prijateljskom i le`er-
nom stilu obratila predsjednici toplim rije~ima zahvale za sve
divne trenutke provedene u dru`enju s AMCA TTF i daro-
vala joj granu tre{nje izra|enu od svile.
Prema prihva}enom dnevnom redu, postavljen je slajd Zapis-
nik 7. skup{tine AMCA TTF, koja je odr`ana 15. lipnja 2010.
Predsjednica je pro~itala izvje{}e o radu Udruge od prethod-
ne Skup{tine. Ukazala je na brojne aktivnosti AMCA TTF u
koje je ulo`en ogroman trud i volonterski rad. Ukazala je na
predan i kontinuiran rad Predsjedni{tva AMCA TTF u okvi-
ru redovitih sastanaka odr`anih u rujnu i prosincu 2010., te
velja~i, o`ujku i svibnju 2011. Istaknula je financijske po-
trebe i naglasila da je Udruga proteklu „kriznu“ godinu po-
3
slovala isklju~ivo zahvaljuju}i donacijama i ~lanarinama.
Osvrnula se na zna~ajnu aktivnost AMCA TTF, a to je Gla-
snik koji je kao broj 7 u prosincu 2010. upu}en na brojne
adrese na{ih ~lanova i prijatelja u zemlji i inozemstvu. Po-
sebno je istaknula tekstilne tvrtke koje su dale potporu za
tro{kove tiskanja Glasnika AMCA TTF (TTF, Jadran tvor-
nica ~arapa d.d., Euroinspekt-Eurotextil d.o.o., Tekstilna
{tamparija d.o.o., Pozamanterija-materijali, trake, ~ipke
d.o.o., Angel tim d.o.o., Jacquard i Tekstil). Unato~ te{koj
financijskoj situaciji, AMCA TTF dala je potporu i pomogla
studentici Bojani \urasek tijekom njezina boravka na Uni-
versity of Minho u Portugalu. Na{a AMCA je financijski
podr`ala i objavu DVD-a „Zov glazbe“ koji je posve}en 20.
obljetnici rada akademskog zbora „Vladimir Prelog“. Pred-
sjednica se osvrnula i na sve~arski dan i jubilarni koncert
Zbora u o`ujku 2011., gdje su sudjelovali i nazo~ili i na{i
~lanovi. Pokazala je fotografije s godi{njih izleta u o`ujku i
svibnju 2011., u Pazin i Bosansku Krupu, koje je organizirao
AMACIZ. Ukazala je na nezaboravne trenutke opu{tanja na
tim susretima te je ponovno pozvala i na{e ~lanove da se
pridru`e i osjete radost dru`enja u prirodi. Istaknula je du-
gogodi{nju aktivnost AMCA TTF u suorganizaciji znanstve-
no-gospodarskih tribina na TTF-u, te prikazala ~etiri teme i
predava~e.
Tijekom proteklog razdoblja je zaslugom dr. sc. @eljka Pe-nave osvje`ena web stranica tako {to je ponu|en engleski
tekst (klik na link AMCA TTF na www.ttf.hr).
Predsjednica je posebno istaknula da je ova 2011. sve~arska
godina Tekstilno-tehnolo{kog fakulteta u kojoj je obilje`ena
50. obljetnica tekstilnog studija i 20. obljetnica Tekstilno-teh-
nolo{kog fakulteta.
Blagajnica AMCA TTF g|a. Milica Rihtarec prikazala je i
analiti~ki iznijela financijsko stanje i plan poslovanja od
2010. do 2011. Ukazala je na izvore prihoda od ~lanarina,
donacija, kamata i prodaje suvenira. Iskazala je planirane
tro{kove za naredno razdoblje i zamolila ~lanove da redovi-
to, jedanput godi{nje, podmiruju obvezu pla}anja ~lanarine.
Izvje{}e je prihva}eno jednoglasno i bez rasprave.
Prof. Grancari} je s posebnom rado{}u pozdravila studente
generacija upisanih akademske 1995/96., 1996/97. i 1997/98.
Nakon pojedina~nog predstavljanja i pozdrava, predsjednica
je istaknula va`nost susreta generacija, kako starijih, tako i
mla|ih. Istaknula je diplomirane studente koji su nakon pro-
mocije pristupili Udruzi. U znak zahvalnosti nagra|eni su
AMCA TTF suvenirima.
Uslijedilo je predstavljanje ~lanova i prijatelja AMCA TTF.
Njihov broj ove godine je bio ne{to ve}i, ali sadr`ajno razli-
~it i neobi~an. Prva tvrtka koja se predstavila na 8. Skup{tini
bio je Angel tim d.o.o. iz Samobora. Tomislav Kolari} nas
je upoznao s tvrtkom, istaknuo specifi~nosti proizvodnog
asortimana ~arapa i istaknuo misiju razvoja tvrtke.
Glavni urednik ~asopisa Tekstil, prof. dr. sc. Zvonko Drag-~evi}, osvrnuo se povodom jubilarne proslave 60. obljetnice
~asopisa na po~etke, razvoj, perspektive i zna~enje izla`enja
~asopisa u podru~ju tekstilne i odjevne tehnologije.
Tomislav Jonke je predstavio humani rad Udruge „Emanuel“
koja, unato~ malim sredstvima, s puno ljubavi i entuzijazma
daje nadu u bolji `ivot jer skrbi o djeci bez roditelja, umirov-
ljenicima, alkoholi~arima, ovisnicima, ubojicama i zlo~incima.
Student Tekstilno-tehnolo{kog fakulteta Zoran Jakuc, ~lan
i voditelj udruge Evolution Vara`din, ukratko je predstavio
svoj rad i ljubav prema studiju tekstila. Svoju kreativnost
prezentira kroz aktivno sudjelovanje u modnim doga|anjima.
Na kraju je predsjednici uru~io tortu ukra{enu AMCA zna-
kom, ~ime je potvrdio talent i kreativnost u dizajniranju i ukra-
{avanju slastica.
Biserka Gole{ Glasnovi}, pjesnikinja, napisala je pjesmu
Pred Samostanom koja je uvr{tena u Antologiju hrvatskih
pjesnika svetom Franji „Hvaljen budi, Gospodine moj - Sveti
Franjo u hrvatskom pjesni{tvu“. Prof. Grancari} je pro~ita-
la pjesmu koja je na{e ~lanove odu{evila sadr`ajem i stilom.
Dodjela Nagrada AMCA TTF za najbolje studentske radove
u teku}oj akademskoj godini vrijedna je aktivnost. Ove aka-
demske godine 2010./2011. dodijeljene su tri nagrade: za rad
iz tehnologije izrade obu}e Mariji Dami{, Kristini Pli{ko i
Jeleni Ruganec; za rad iz modnog dizajna Luciji Vrci}, te
za rad iz modne ilustracije Sonji Brstilo.
Predsjednica je izvijestila sudionike Skup{tine da je Pravil-
nik o dodjeli nagrada studentima izmijenjen, a izmjene se
o~ituju samo kod dizajna koji je sada podijeljen na modni
dizajn i modnu ilustraciju. Prikazan je predlo`eni Natje~aj
za najbolje studentske radove u akademskoj godini
2011./2012., koji je na Skup{tini jednoglasno prihva}en. Isto-
vrsno je prihva}en i prijedlog ~lanova Povjerenstva za ocje-
nu studentskih radova u 2011./2012. u sastavu: prof. A. M.Grancari}, prof. \. Parac-Osterman, prof. Z. Mencel--Bajs i Jasminka Kon~i}.
Predsjednica je predstavila studente redare i zahvalila im za
predanost i ljubav prema na{oj AMCA.
Svake godine na Skup{tini nas raznje`e trenuci kad sopra-
nistica HNK gospo|a Nadja Jonke emotivno otpjeva
himnu Udruge „Dugo u no}, zimsku bijelu no}“ koju je
uglazbio Ivica Stama}. Njezin divan glas za glasovirom je
pratio mladi koncertni pijanist Ivan Pernicki.
Prof. Grancari} se i ovom prigodom zahvalila svom prepo-
znatljivom i veselom AMCA teamu bez kojih bi rad i uspjesi
AMCA TTF bili trnovitiji.
Do{li smo do kraja.....
8. Skup{tina Hrvatske udruge biv{ih studenata i prijatelja
Tekstilno-tehnolo{kog fakulteta, AMCA TTF, zavr{ena je
govorom prof. dr. sc. Ane Marije Grancari} uz tradicionalni
pozdrav i rije~i: „Vidimo se na idu}oj skup{tini!“
Uslijedilo je dru`enje u dvorani Amadeus gdje su se ~lanovi
i prijatelji dru`ili i pjevali kao nikada dosad!
Prof. Grancari}, ~estitamo na uspjesima AMCA TTF zahva-
ljuju}i Va{oj predanosti, ambiciji i entuzijazmu!
Tanja Pu{i}
4
Izlet u Pazin
^lanovi i prijatelji AMCA TTF i ove su se godine pridru`ili
tradicionalnom godi{njem izletu sestrinske udruge AMACIZ.
Ovog puta u smjeru Istre, u Pazin. Krenuli smo rano, u 7 sa-
ti, iz vje~nog nam po~etka mnogih izleta, iz Pierottijeve 6 u
Zagrebu. Nas 116 ispunilo je dva autobusa. Interes za ovaj
izlet je bio toliki da je formirana ”lista ~ekanja”. Sre}om,
”ukrcavanje” je svima uspjelo, na radost sviju nas. Svaki na{
izlet po~inje pitanjima izletnika o mjestu za stanku i prvu ju-
tarnju kavu. Nakon vo`nje kroz Gorski kotar pili smo je u
Vratima Jadrana. U`itak dru`enja ve} na prvoj kavi nije mo-
gu}e s ne~im usporediti, jer pripada samo ovom doga|aju.
Put smo nastavili prema tunelu kroz U~ku. Kad smo ga pre{li,
bli`io nam se grad Pazin. Na{e izlete uvijek oboga}uju vodi-
~i doma}ih planinarskih dru{tava koji nas upoznaju sa zna-
menostima te obi~ajima kraja ili mjesta kojeg posje}ujemo.
U Pazinu nas je do~ekao planinarski vodi~ Sead koji nas je
vodio ulicama Pazina. Upoznali smo Ka{tel – tisu}ljetnu utvr-
du te stigli do Pazinskog mosta ispod kojeg se prostire pozna-
ta i zašti}ena Pazinska jama.
U ovoj regiji nalazi se vi{e od
2000 spilja, jama i ponora, Pa-
zinska jama je napoznatija i naj-
slikovitiji je primjer djelovanja
prirodnih sila na kr{ki teren
Istre.
Hodom uglavnom blatnjavom
stazom upoznali smo Pazin~icu,
neobi~nu boju njene vode, te
brojne, manje i ve}e slapove.
Uvijek se na{i izleti u poslije-
podnevnim satima usmjeravaju
prema dobrom planinarskom odmarali{tu, ili ~e{}e, prema
nekom restoranu. Ovog puta bio je to restoran ili konoba pod
nazivom „Bani”. Srda~an do~ek aperitivom, doma}ina re-
storana u istarskoj narodnoj no{nji, ru~ak i doma}e pi}e, te
istarska `iva glazba troje mladih ljudi u no{njama, razlozi su
zbog kojih bismo se tamo rado vratili. Na povratku zaustavili
smo se na Ravnoj Gori, ispunjeni lijepim dojmovima iz Pazi-
na, u prijateljskom i srda~nom dru`enju skupine ljudi kakvu
mo`emo svima po`eljeti.
AMG
5
Pjesni~ki kutak
U ovoj rubrici nastavljamo s objavljivanjem poezije
~lanova i prijatelja AMCA TTF i njihovih gostiju. U
radu 8. skup{tine AMC TTF sudjelovala je ~lanica
AMACIZ i voditeljica sekcije Utorkom poslijepodne,
knji`evnica Biserka Gole{-Glasnovi}. Pro~itali smo
njezinu novu pjesmu Pred samostanom iz tek objavljene
knjige pod nazivom Hvaljen budi, Gospodine moj,Sveti Franjo u hrvatskom pjesni{tvu, u izdanju
ALFA d.d. te Vije}a Franjeva~kih zajednica u Hrvat-
skoj i Bosni i Hercegovini. Ova knjiga predstavlja prvi
pregled hrvatskog franjeva~kog pjesni{tva iz hrvatske
poezije nadahnute likom, `ivotom i porukama sveto-
ga Franje, te franjeva~kom duhovno{}u.
Iz ovog bogatog vrela poezije za vas smo odabrali
Pjesmu Svetog Franje u Arezzu Ive Rod, U razo-renom Zadru 1944. Sre}ka Karamana, te Franjinisinovi Mate Nedi}a.
BISERKA GOLE[ GLASNOVI]
(1958.)
Pred samostanom
Pred samostanom svetoga Franje
dovoljno je
u dvori{te u}i
i ne otvoriti vrata
ovjen~ana
kamenim biljnim ornamentom
iz ~ije napukline
zrno klija
u rasko{ni busen
Za{utjeti
i ptice }e
govoriti s Tobom
2009
Pjesni~ki kutak
6
IVA ROD
([tefa Iskra Kr{njavi)
(1869.–1952.)
Pjesma Svetog Franje
u Arezzu
Pra{tajte, bra}o, pra{tajte,
pra{tanje je veliko blago:
mr`nja se stvara ljubavi,
mrsko nam postaje drago.
Srca nam ljubav savlada,
nestaje nam du{evni nemir;
dobro i l’jepo prevlada,
bliz nam je vascjeli svemir.
Pra{tajte, bra}o, pra{tajte,
ne `alujte na brata svoga,
ljubavi primjer slu{ajte:
ljubavi - Isusa-Boga.
Kalendar sv. Franje,1929.
SRE]KO KARAMAN(1909.–1964.)
U razorenom Zadru 1944.
Hrvatski grade na obali mora,
gdje ti je sada slava i ljepota?
I ba{ u osvit novoga `ivota
nestade rasko{ iz staroga dvora.
Razoren spava{ uz ~iopa krike,
posve}en misal na ulici le`i,
sveta~ke mo}i rasute po ve`i,
u moru gnjiju umjetni~ke slike.
U prah su pale sa zidova freske,
Kakve su bile to ptice nebeske!
Tko ono re~e da su ljudi bra}a?
O, Dobri Sve~e, Frane iz Asiza,
da li se dobro uvijek dobrim pla}a?
^emu se ono smije Mona Liza?
Jedro na pu~ini, 1951.
MATO NEDI](1971.)
Franjini sinovi
Na jednoj strani
Bosna
na |er|efu vezena,
ljubljena,
srcem branjena.
Na drugoj strani
u obje ruke
muke
naroda {to vjeru
~uva
kao zavjet.
Franjini sinovi,
kao bedemi
o koje biju
vojske
i padaju u prah
pobije|ene srcem.
Prvotisak
PredstavljamoSTUDENTSKI LIST T'n'T
[esti po redu broj studentskog ~asopisa T’n’T upravo je
iza{ao iz tiskare. Iako jo{ nije bilo njegove slu`bene pro-
mocije, zahvaljuju}i potpori Tekstilno-tehnolo{kog fakulte-
ta uspje{no je jedan njegov manji dio stigao i na izlo`beni
prostor 16. Sveu~ili{ne smotre. Skroman, ali sr~an, uspio
se odr`ati svih ovih godina. Studenti koji rade na njegovoj
realizaciji mijenjaju se kako se izmjenjuju i cijele gene-
racije studenata, ali sam ~asopis poku{ava zadr`ati svoju
izvornu bit. ^asopis je bio pokrenut kako bi se `ivot na
Tekstilno-tehnolo{kom fakultetu prikazao iz perspektive
njegovih studenata te kako bi u svakom svom broju iznio
jedan mali segment tema popularnijeg i neformalnijeg
sadr`aja. Osnovna te`nja je da se uvijek poku{a njegovati
duh zajedni{tva i pripadnosti ovom dijelu akademske i ob-
razovne zajednice. Na{ je Tekstilno-tehnolo{ki fakultet ve-
likim dijelom i na{ drugi dom. U njemu se obrazujemo,
dru`imo s kolegama, razmjenjujemo ideje, odrastamo me-
tafori~ki i fizi~ki, ali i najva`nije od svega: upoznajemo
nove osobe. Kroz tekstove ovog studentskog ~asopisa `eli
se prenijeti pozitivna energija, istaknuti ponos vlastitim i
tu|im dostignu}ima, prisjetiti se nasmijanih lica kolega, is-
taknuti ljepota studiranja. I, najljep{e od svega, lijepo je {to
studenti poku{avaju biti kreativni i ovim malim doprino-
som istaknuti da su sretni {to pripadaju jednoj takvoj za-
jednici, {to isti~u vrijednost svojih mentora i poku{avaju
svojim kolegama prenijeti nove informacije, ali i ~estitati
im na dobivenim nagradama i ostalim postignu}ima.
Novinarska udruga NUTTF
STUDENT ZORAN JAKUC
7
U osmogodišnjem razvoju, uspjesima i usponu, AMCA TTTu`ivala je potporu nekih posebnih ljudi sa Sveu~ili{ta u Za-grebu.
Pru`ali su nam je pok. prof. dr. sc. Greta Pifat-Mrzljak, mr.sc. Ranka [tern, Josip Mili}, dipl. iur. i Irena Stopfer, prof.Gospodin Josip Mili} nas je zadu�io i za latinski naziv na{eUdruge, a svi troje i za aktivno sudjelovanje u radu Skup{ti-na AMCA TTF. Nosim u sje}anju sna`ne rije~i potpore mr.sc. Ranke [tern – djelovala je kao da je alumni tekstilnog stu-dija, a pripadala AMACIZ-u.
Pored gore navedenog, Ireni Stopfer dugujemo veliku za-hvalnost za vjernost AMCA TTF; bila je uz nas gotovo uvi-jek, bodrila nas svojom specifi~nom pozitivnom energijom.Frankofon po obrazovanju i djelovanju, unosila je u našuUdrugu i francuski duh.
Irena Stopfer je profesor fracuskog jezika i knji`evnosti, tetalijanskog jezika. ^lan je Udruge profesora francuskog je-zika, Povjerenstva za organiziranje natje~aja za francuski je-zik. Od 1970.–1990. bila je stalni nastavnik francuskog jezi-ka u Alliance Française de Zagreb. Suosniva~ica je Udrugestipendista francuske vlade 2004., bila je i predsjednicaUdruge od 2006. do 2010. Od 1990.–1996. radila je u knji-`nici Odsjeka za romanistiku Filozofskog fakulteta Sveu~ili-{ta u Zagrebu.
Od 1996. u Rektoratu Sveu~ili{ta u Zagrebu stru~na je su-radnica za me|unarodnu akademsku suradnju. U okviruovog posla radila je za AMCA Savez udruga Sveu~ili{ta uZagrebu. Pridru`ila se na{oj udruzi AMCA TTF i prihvatilaje kao svoju. Osje}ali smo to u svakom kontaktu.
Na kraju i tajni razlog ovoj uvertiri: naša Irena Stopfer upra-vo je krenula u mirovinu – nadam se, ne i za suradnju sAMCA TTF.
Zahvaljujemo Ireni Stopfer na dugodi{njoj potpori i suradnji,`elimo joj izobilje obiteljskog zajedni{tva, ali i frankofonijekojoj toliko pripada. Sigurni smo da nastavlja suradnju s na-ma te da joj je AMCA TTF u srcu.
AMG
ZahvaljujemoIRENA T. STOPFER
Zoran Jakuc ro|en je 12.travnja 1983. god. na otokuRabu gdje je zavr{io osnov-nu {kolu te Op}u gimnazijuMarkantuna de Dominisa.Po zavr{etku gimnazije upi-suje Ekonomski fakultet uRijeci, {to je bilo proma{ajza jednu umjetni~ku du{u, aliujedno i prekretnica u njego-vu `ivotu koja ga je dovelado tekstilne struke. Naime,
u tom periodu po~eo se baviti manekenstvom te sve vi{ezanimati za tekstilnu struku. Nakon odre|enog vremenaupisao je Tekstilno-tehnolo{ki fakultet u Zagrebu, u dislo-ciranoj jedinici u Vara`dinu.
Njegov rad i ljubav prema tekstilu ubrzo su se po~eli realizi-rati i na stvarnim projektima koje je vodio na Fakultetu. UVara`dinu je, uz nekolicinu zaljubljenika u modu, radio umodnoj udruzi Evolution koja je kao glavni cilj imala pro-mociju mladih neafirmiranih dizajnera, a ujedno je ostva-rena i izvrsna suradnja udruge i Fakulteta, upravo zahva-ljuju}i Zoranovom anga`manu na obje institucije, pa su setako mladi studenti imali prilike predstavljati publici svo-jim kreacijama.
Vodio je i okupio studente te dizajnirao u timu studenata kojisu se predstavili s tri kolekcije u sklopu doga|anja u organi-zaciji modne udrugeEvolution gdje su dobilimnoge pohvale za svojeradove, {to od publike,{to od struke, te ujed-no izvrsno promoviraliFakultet.
Zoran danas jo{ uvijekradi za Evolution, vo-de}i modne {kole, te su-djeluje u organiziranju raznih modnih doga|anja. Svoj rod-ni zeleni otok zamijenio je zelenim bre`uljcima vara`din-skim, ali uvijek voli istaknuti kako je njegov Rab uvijekbio i bit }e njegov dom.
Dva ljeta, 2009. i 2010. godine, boravio je u SAD- u, ra-de}i i nakon toga putuju}i po SAD-u, u sklopu Camp Coun-selors USA Work & Travel programa, gdje je izme|u osta-log radio i za jednu od najve}ih modnih kompanija PoloRalph Loren. Po povratku u Hrvatsku postao je regionalnipredstavnik za Camp Counselors USA, gdje je dr`ao pre-davanja i predstavljao studentima ovaj program.
Svoje slobodno vrijeme provodi bave}i se raznim tehnika-ma umjetnosti, me|u kojima valja napomenuti i neobi~anhobi: izrada vrlo posebnih, unikatnih torti.
Gostovao je 14. lipnja 2011. na 8. skup{tini AMCA TTF-a,gdje je predstavio svoj rad. Mnogi su mu sudionici Skup{ti-ne ~estitali na radu, te ga bodrili da tako i nastavi, hrabro ientuzijasti~no kako je i zapo~eo. Jer, napomenuli su, danas jerijetkost sresti tako mladu i ambicioznu osobu koja kro~ivelikim koracima k boljoj budu}nosti, oslanjaju}i se na svojrad i trud.
Generacije„IZVANREDNA“ GENERACIJA PUTUJE
Studenti prve generacije tekstilne tehnologije i in`enjer-
stva s izvanrednim izvo|enjem nastave, 21. listopada
2011. krenuli su na svoje apsolventsko putovanje. Ana-
-Marija Bogdanovi}, Boris Ceri}, Igor Ceri}, Ivana \e-
bi}, Helena Kolakovi}, Tomislav Kolari}, Matija Kordun,
Darinka Le`ai} i Nina-Marion Valenti} bili su ~lanovi
ekspedicije koja je krenula u ve~ernjim satima vlakom do
Zenice gdje nas je idu}e jutro do~ekao doma}in Nikola
Lujanovi}. Tijekom cijelog putovanja u mislima su nam
bile i kolegice Nata{a Polimanac i Ankica Stjepanovi}
koje su iz objektivnih razloga bile sprije~ene s nama
podijeliti ovo iskustvo.
22. 6. – po dolasku u Zenicu kratko smo se odmorili i
krenuli u posjet tvrtki „FIS“ iz Viteza. Tu nas je N. Lu-
janovi} proveo kroz tvrtku, upoznao sa svojim obveza-
ma i organizacijom tvrtke „FIS“ te nam uru~io poklon
pakete kojima nas je iznenadio i obradovao.
Nakon obavljena posla mogli smo u`ivati u miru i ti{ini
Vla{i}a, poznatog bosansko-hercegova~kog skijali{ta i
odmarali{ta.
Sljede}i dan rano ujutro krenuli smo u razgledavanje
Travnika. Tamo smo posjetili rodnu ku}u Ive Andri}a i
izvor Plave vode koji mu je bio izvor nadahnu}a i na
kojem je proveo puno vremena. Osim toga, posjetili
smo i stari grad (Ka{tel) koji je jedini sa~uvani spome-
nik iz srednjeg vijeka, a zanimljivo je spomenuti i da je
Travnik jedini grad na svijetu s dvije sahat kule (20-me-
tarske) koje su travni~ki veziri podigli u 18. stolje}u da
bi im na sve ~etiri strane Gornje i Donje ~ar{ije otku-
cavalo vrijeme „à la turca“.
Dan smo zavr{ili dru`enjem u Hrvatskom kulturnom
domu u Zenici.
24. 6. – krenuli smo put Sarajeva. ^im smo stigli, kofere
i torbe smo ubacili u hostel i ne gube}i vrijeme krenuli u
razgledavanje grada. Kolegica Matija nas je vodila i upo-
znavala sa znamenitostima grada. Vidjeli smo d`amije,
crkve i katedrale. Pro{etali smo „glavnom ~ar{ijom“
(„Ba{~ar{ijom“). Popili smo kavu na obali rijeke
Miljacke, kupovali suvenire u Gazi Husref-begovom
bezistanu. Dan nam je bio ispunjen do posljednjeg
trenutka. Kolegica nas je dobro „pro{etala“ po Sarajevu,
no izgleda da su neki ~lanovi na{e dru`ine jo{ imali
snage za dru`enje do sitnih jutarnjih sati.
8
Slika 1.: Radni dio putovanja
Slika 2.: Ekipa ispred rodne ku}e I. Andri}a
Slika 3.: Na Ba{~ar{iji
Posljednji dan putovanja oti{li smo pogledati Ilid`u i
vrelo rijeke Bosne. To su najpoznatija obilje`ja Bosne i
Hercegovine, a nalaze se na periferiji Sarajeva. Vrelo
Bosne sastoji se od vi{e malih oto~i}a povezanih mos-
tovima preko brojnih manjih potoka.
Do vrela rijeke Bosne dovezli smo se fijakerima, a ko-
lega Kolari} se pokazao kao izvanredan voza~ fijakera.
Po dolasku u Zagreb jo{ uvijek nam nije bilo dosta dru-
`enja pa smo sjeli na kavu prije rastanka. Uspomene s
ovog putovanja sigurno }e se prepri~avati i idu}e godi-
ne na sljede}em izletu. Naime, kolegica Matija Kordun
pozvala nas je u Ruskamen na odmor, dru`enje, ali isto
tako i na radni dio posjeta u sklopu kojeg }emo posjetiti
firmu „Galeb“ iz Omi{a.
SUSRET GENERACIJA 1995./96.,1996./97. i 1997./98.
Okupljanje generacija upisanih od akad. god. 1995./96.
do akad. god. 1997./ 98.
Na 8. skup{tini AMCA-TTF okupile su se tri generacije
studenta upisanih akad. god. 1995./96., 1996./97. te
1997./98. Studentice ovih generacija ~esto su se susreta-
le tijekom studija, u~ile zajedno, te zajedni~kim snaga-
ma penjale stepenicama znanja do zaslu`ene diplome.
Biv{e studentice tih generacija, koje su se okupile na 8.
skup{tini AMCA TTF te sudjelovale u njezinu radu,
svojom prisutno{}u unijele su radost u prostore gdje je
odr`ana 8. skup{tina AMCA-TTF-a. Bile su to Ivana
Srzi}, Katarina \ale Matija{evi}, Branka Mance, Martina
Cvrtila, Maja Somogyi [koc, Iva Karetlo [agadin (upi-
sane akademske godine 1995./96.), @eljka Brnadi} Ces-
tar, Franka @uvela Bo{njak, Beti Rogina Car, Nina Mo-
dronja Breyer, Irena [abari}, Romana Sekuli} [prem,
Marija Horvat, Tihana Dekani} (upisane akademske
godine 1996./97.), Sandra Flin~ec Grgac i Katia Grgi}
(upisane akademske godine 1997./98.).
Te mlade biv{e studentice TTF-a jo{ uvijek su me|usob-
no povezane prijateljstvom i poslovnom suradnjom. Ve-
liko je zadovoljstvo istaknuti da su zaposlene u razli~i-
tim tvrtkama i ustanovama: EUROINSPEKT-EURO-
TEXTIL-u, na Agronomskom fakultetu, u Dorateks-u,
^ateks-u, Amadeus jeans-u, MT^-u. Neke su istaknute
dizajnerice prepoznatljivih kreacija koje uspje{no vode
privatni obrt. Ima ih zaposlenih i na mati~nom fakultetu.
U bujici rije~i koje su tekle tijekom dru`enja na domjen-
ku svi su se s veseljem prisjetili studentskih dana i s poma-
lo nostalgi~nim izrazom lica napustili TTF, ali s va`nom
spoznajom da je to njihov mati~ni fakultet s jakom udru-
gom AMCA TTF, koja ih povezuje i umre`ava.
9
Slika 4.: Vo`nja do vrela Bosne
Generacija u
naran~astom
1995.–1997.
Tomislav Kolari}
Ana Marija Bogdanovi}
Slika 5.: Umorni, ali zadovoljni
Sandra Flin~ec Grgac
Katia Grgi}
Predstavljanje ZavodaZAVOD ZA ODJEVNU TEHNOLOGIJU
Zavod za odjevnu tehnologiju osnovan je 1978. godi-
ne u okviru OOUR-a Tekstilno in`enjerstvo Tehnolo-
{kog fakulteta u Zagrebu. Tada{nji ~lanovi Zavoda
bili su R. Cekovi}, M. Krmpoti}, B. Knez, E. Medek,
Z. Nemeth, D. Sekelj i @. Unterweger,
Po~etkom osamdesetih u Zavod su uklju~eni i sljede}i
nastavnici: Z. Drag~evi}, T. Koren, V. Kukec, A. Kun-
{tek, Z. Ljubi}, M. Nik{i}, S. Priher, @. Prpi}, D. Ro-
gale, Z. Tisak te D. Ujevi}.
Zavod vodi stalnu brigu o zapo{ljavanju potrebnih
nastavnika, ovisno o promjenama nastavnih planova i
programa te broju studenata.
Prvi kandidati iz ovog Zavoda upisali su se na post-
diplomski studij 1977. godine.
Prva disertacija iz odjevnog in`enjerstva u Zavodu je
izra|ena i obranjena 1980. godine. Ukupno je do sada
u okviru Zavoda magistarski rad obranilo 13, a dok-
torsku disertaciju {est kolega.
Odlaskom u mirovinu B. Kneza i njegovih dugogodi-
{njih suradnika R. Cekovi} i D. Sekelja po~etkom
90-ih godina, organizaciju i vo|enje znanstveno-istra-
`iva~kog rada u Zavodu uspje{no nastavljaju Z.
Drag~evi}, D. Rogale, D. Ujevi} i G. Nikoli} koji su
se posebno zalagali za pro{irenje znanstveno-istra`i-
va~kog rada.
Zapo{ljavaju se mladi asistenti i znanstveni novaci
koji su, kao potencijalna budu}a istra`iva~ka jezgra,
odmah uklju~eni u znanstveno-istra`iva~ki rad. Na-
bavljena je nova oprema, a istra`iva~i Zavoda po~eli
su konstruirati vlastitu mjernu opremu.
Od osnivanja Zavoda do danas Zavodom su uspje{no
rukovodili B. Knez (1978. – 83.), Z. Drag~evi}
(1984.–86.), B. Knez (1987. – 90.), D. Rogale (1990.–
96.), Z. Drag~evi} (1996. – 2000.), G. Nikoli} (2001.
–2005.), Z. Drag~evi} (2005. – 2009.) te S. Fir{t Ro-
gale (2009.-)
Od svog osnutka do danas, Zavod je kontinuirano
razvijao svoju djelatnost u segmentu znanstveno-is-
tra`iva~kog rada, a paralelno s tim i u nastavnim pro-
cesima.
Zna~ajno unaprje|enje Zavoda u smislu opremanja su-
vremenom opremom postignuto je za vrijeme dekana
D. Rogalea. Temeljem njegove vi{egodi{nje znanst-
veno-stru~ne suradnje s francuskom tt. Lectra Systemes,
te dobivenog certifikata s licencnim pravom za samo-
stalnu izobrazbu stru~njaka za rad na CAD/CAM su-
stavima, tt. Lectra, kao jedan od vode}ih svjetskih pro-
izvo|a~a CAD/CAM opreme, odabrala je Zavod za od-
jevnu tehnologiju kao strate{kog partnera za suradnju.
U Zavodu za odjevnu tehnologiju razra|en je elabo-
rat pod vodstvom D. Rogalea i G. Nikoli}a, temeljem
kojeg je Fond za razvoj i zapo{ljavanje RH prihvatio
da bespovratno donira 4.580.000,00 kn za opremanje
Zavoda modernom opremom. U pregovorima s
proizvo|a~ima opreme dobiveni su ve}i komercijalni
popusti tako da je naposljetku instalirana oprema
vrijedna 8.000.000,00 kn.
U sklopu spomenute donacije opremljeno je oko 20-tak
grafi~kih radnih stanica s programskim paketima na-
mijenjenim cjelovitoj ra~unalnoj pripremi krojnih di-
jelova, suvremeni digitalizator te crtalo krojnih slika.
Nadalje, donirana su dva ra~unalno vo|ena agregata
za iskrojavanje, ra~unalna mre`a te kompletno ure|en
studio sa 3D skenerom za beskontaktno mjerenje
tijela. Nadalje, nabavljen je ve}i broj suvremenih NC
vo|enih strojeva za odjevno in`enjerstvo te labo-
ratorijska oprema. Ova vrijedna donacija realizirana je
krajem 2003. godine, a instalirana tijekom sije~nja i
velja~e 2004. god. Investiranje u opremu Zavoda za
10
odjevnu tehnologiju Tekstilno-tehnolo{kog fakulteta
mo`e se opravdati zna~ajem tekstilne i odjevne indu-
strije za Republiku Hrvatsku.
Tijekom godina rada i istra`ivanja u Zavodu je reali-
ziran ve}i broj znanstveno-istra`iva~kih projekata na
kojima su voditelji bili B. Knez, Z. Drag~evi}, D.
Rogale, D. Ujevi} i G. Nikoli}. U sklopu aktualnog
znanstvenog programa financiranog od MZO[ Antro-
pometrija, pristalost i dizajn konvencionalne i inteli-
gentne odje}e voditelja D. Ujevi}a, u tijeku je reali-
zacija dva znanstvena projekta: Antropometrijska mje-
renja i prilagodba sustava veli~ina odje}e voditelja
D. Ujevi}a i Inteligentna odje}a i okru`enje voditelja
D. Rogalea.
Provedeni su i tehnologijski projekti financirani od
Hrvatskog instituta za tehnologije: Odje}a s adaptiv-
nim termoizolacijskim svojstvima voditelja D. Ro-
galea i Adaptivna bolesni~ka postelja voditelja G.
Nikoli}a, kao i tehnologijski istra`iva~ko-razvojni
projekt Hrvatski antropometrijski sustav financiran
od MZO[ putem programa HITRA kao nacionalni
projekt.
Tako|er je realiziran znanstveno-istra`iva~ki projekt
Razvoj i stanje odora i obu}e djelatnika MUP-a ~iji je
voditelj D. Ujevi}, a organizacijski voditelj Z. Drag~e-
vi}. Projekt s MORH-om vrlo uspje{no vodi i koor-
dinira Z. Drag~evi}
U sklopu projekta razvoja inteligentne odje}e Zavod se
opremio najsuvremenijom mjeriteljskom opremom te
nizom sofisticiranih strojeva za spajanje suvremenih
materijala tehnikom konvekcije, kondukcije, ultra-
zvuka i visokofrekventnog elektromagnetskog polja.
Godine 2007. tim pod vodstvom D. Rogalea, koji
radi na razvoju inteligentne odje}e, dobio je nagradu
VIDI e-novation Award koja je uspostavljena su-
radnjom izdava~ke ku}e VIDI i Instituta Ru|er Bo-
{kovi}, nazvana Zlatno Teslino jaje, za inovaciju u
visokim tehnologijama za najinovativniji hrvatski vi-
sokotehnolo{ki proizvod. Tako|er su razvili komoru
s termalnim manekenom koji je na~injen od 15 razli-
~itih grijanih segmenata tijela, s pomo}u kojega }e se
odre|ivati toplinski tok, odnosno toplinska izolacija
odje}e s adaptivnim termoizolacijskim svojstvima,
kao i bolni~ki antidekubitus krevet.
^lanovi Zavoda dr`ali su javna predavanja u tvorni-
cama odje}e, na seminarima za izobrazbu nastavnika
srednjih {kola u organizaciji Ministarstva obrazova-
nja i {porta te na stru~nim skupovima i skup{tinama
strukovnih organizacija.
Tako|er je odr`ano vi{e seminara u pojedinim tvorni-
cama odje}e u cilju strukovne izobrazbe rukovodnog
tehnolo{kog osoblja.
U okviru aktivnosti Zavoda za odjevnu tehnologiju pod
vodstvom Z. Drag~evi}a izra|ene su sve~ane aka-
demske odore (toge) za na{ Fakultet, ali i za mnoge
druge, radne kute s logotipom Fakulteta za sve djelat-
nike Tekstilno-tehnolo{kog fakulteta u Zagrebu i Va-
ra`dinu. Z. Drag~evi} tako|er je vodio izradu misnog
ruha za visoke crkvene dostojanstvenike, a izradili su
ih A. Hursa i @. Prpi}.
^lanovi Zavoda za odjevnu tehnologiju aktivno
sudjeluju u izradi nastavnih planova i programa Bo-
lonjskog procesa. Izvode nastavu na preddiplomskom
i diplomskom studiju Tekstilna tehnologija i in`enjer-
stvo i Tekstilni i modni dizajn te na doktorskom studi-
ju Tekstilna znanost i tehnologija. Djelatnost Zavoda
vezana je uz razvoj inteligentne odje}e, procesa
proizvodnje odje}e, procesnih parametara, novih me-
toda ra~unalnog konstruiranja i modeliranja odje}e,
unaprje|enja metodolo{kih postupaka u odjevnom
in`enjerstvu, suvremenih tehnika spajanja, antropo-
metrije, industrijskog in`enjeringa, studija rada i vre-
11
Mjerni ure|aj za ispitivanje o{te}enja o~ica pletiva
mena, ergonomije, za{titnih materijala i odje}e, raz-
voja pneumatskih sustava, sustava upravljanja stro-
jevima, automatizacije op}enito te posebno razvoja i
izrade mjernih ure|aja i opreme. Na tome se temelje
i novi nastavni programi kolegija ~iji su nositelji dje-
latnici Zavoda. Nastavna gra|a pokrivena je s dvade-
setak ud`benika ~iji su autori ~lanovi Zavoda. Djelat-
nici Zavoda bili su suradnici na Tehni~kom leksikonu
te na enciklopedijskim izdanjima Leksikografskog
zavoda.
U sklopu Zavoda nalazi se sedam laboratorija:
Laboratorij za procesne parametre, Laboratorij za ra-
~unalno konstruiranje odje}e, Laboratorij za 3D ske-
niranje tijela, Laboratorij za industrijski in`enjering,
Tehnolo{ki laboratorij za procese odjevnih tehnologi-
ja, Laboratorij za antropometrijska mjerenje tijela te
Laboratorij za CAD/CAM sustave odjevnog in`enjer-
stva, u kojima je instalirana suvremena oprema na ko-
joj se izvodi i znanstveno-istra`iva~ki rad kao i nastava.
Rezultati istra`ivanja koriste se u nastavi te se objav-
ljuju u ~asopisima va`nim za razvoj odjevnog in`enjer-
stva, kao i na doma}im i me|unarodnim znanstve-
no-stru~nim kongresima.
Odli~na suradnja ostvarena je sa ITV u Denkendorfu,
Strojni{kim fakultetom u Mariboru, Ma{inskim fakul-
tetom u Biha}u te s Heriot Watt, Engleska. U okviru
suradnje s DAAAM International iz Be~a, zalaga-
njem Z. Drag~evi}a utemeljena je tekstilna i odjevna
sekcija u okviru me|unarodnih simpozija.
Svakako treba napomenuti i suradnju s uglednim tvrt-
kama na podru~ju automatizacije (Siemens, FESTO,
Norgren, Bibus, Comazzi), koje su za potrebe nastave
i znanstveno-istra`iva~kog rada donirale vrijednu opre-
mu iz podru~ja pneumatskog, relejnog i elektroni-
~kog upravljanja. ^lanovi Zavoda imaju ukupno dva-
desetak patenata i patentnih prijava, od ~ega su ~etiri
me|unarodne prijave.
^lanovi Zavoda za odjevnu tehnologiju D. Rogale, Z.
Drag~evi} i D. Ujevi} ~lanovi su Hrvatske akademije
tehni~kih znanosti, a D. Rogale i D. Ujevi} ~lanovi su
Znanstvenog vije}a za tehnolo{ki razvoj pri HAZU.
^lanovi Zavoda za odjevnu tehnologiju su:
dr. sc. Zvonko Drag~evi}, red. prof.
dr. sc. Dubravko Rogale, red. prof.
dr. sc. Darko Ujevi}, red. prof.
dr. sc. Snje`ana Fir{t Rogale, doc.
dr. sc. Slavenka Petrak, doc.
dr. sc. Anica Hursa [ajatovi}, znan. sur.
mr. sc. Slavica Bogovi}, predava~
Martina Bobov~an, dipl. in`.
Bla`enka Brloba{i} [ajatovi}, dipl. in`.
Goran ^ubri}, dipl. in`.
Ksenija Dole`al, dipl. in`.
@aklina Domjani}, dipl. in`.
Renata Hr`enjak, dipl. in`.
Bosiljka [aravanja, dipl. in`.
Ivana [peli}, dipl. in`.
Beti Rogina-Car, dipl. in`.
Predstojnica Zavoda za odjevnu tehnologiju
dr. sc. Snje`ana Fir{t Rogale, doc.
Snje`ana Fir{t Rogale
12
Tekstilni dani
Odr`ano savjetovanje Tekstilni daniZagreb 2011.
Hrvatski in`enjerski savez tekstilaca tradicionalno je organi-
zirao u suorganizaciji s Tekstilno-tehnolo{kim fakultetom
Sveu~ili{ta u Zagrebu, HGK i HGK Komorom Zagreb te uz
potporu Ministarstva znanosti obrazovanja i {porta RH, znan-
stveno-stru~no savjetovanje TEKSTILNI DANI ZAGREB
2011.
Ovogodi{nje savjetovanje odr`alo se pod temom: Nove spo-znaje u funkciji razvoja tekstilne i odjevne industrije, na
Zagreba~kom velesajmu 11. 11. 2011.
Savjetovanje je otvorio predsjednik Hrvatskog in`enjerskog
saveza tekstilaca Vinko Bari{i}, pozdraviv{i sve prisutne. Po-
sebno je zahvalio Tekstilno-tehnolo{kom fakultetu, Hrvatskoj
gospodarskoj komori, HGK – Komori Zagreb, Zagreba~kom
velesajmu na pomo}i u organizaciji ovog savjetovanja. Tako|er
je izraze zahvalnosti uputio organizacijskom odboru u sastavu:
Dubravko Rogale (predsjednik), ~lanovi: Mirsad Avdagi},
Vinko Bari{i}, Alice Bosnar, Snje`ana Fir{t Rogale, Zvonko
Drag~evi}, Mirjana Gambiro`a Juki}, Ana Marija Grancari},
Stana Kova~evi}, \ur|ica Parac Osterman, @eljko Penava,
Emira Pezelj, Tanja Pu{i}, Darko Ujevi}, Agata Vin~i},
Branka Vojnovi}.
Dekan Tekstilno-tehnolo{kog fakulteta Sveu~ili{ta u Zagrebu
Darko Ujevi} obratio se prisutnima za`eljev{i uspje{an rad i
ugodno dru`enje tijekom ovog savjetovanja. Pozvao je prisut-
ne da posjete i izlo`beni prostor TTF-a na sajmu EDUCA u
paviljonu 6 Zagreba~kog velesajma.
Nakon pozdravnih rije~i predsjednik organizacijskog odbora
Dubravko Rogale osvrnuo se na program savjetovanja kojim
se `eljelo predstaviti novosti iz svih polja tekstilnih tehnolo-
gija te uklju~iti stru~njake iz industrije da u svojim predava-
njima predstave svoje tvrtke te posebnosti u njihovim proiz-
vodima i primijenjenim tehnologijama u proizvodnji proizvoda
s visokom dodanom vrijednosti. Predlo`eno je i prihva}eno rad-
no predsjedni{tvo u sastavu: D. Rogale (TTF), A. M. Gran-
cari} (TTF) i B. Sabljak (Varteks).
U prvom dijelu savjetovanja u {est predavanja iznesene su
novosti i rezultati ista`ivanja iz pojednih podru~ja tekstilnih
tehnologija:
Zlatko Vrlji~ak (Tekstilno-tehnolo{ki fakultet Sveu~ili{ta u
Zagrebu):
Svjetski trendovi u pleta}im tehnologijama;
Stana Kova~evi}, Snje`ana Brnada, Ivana Gudlin Schwarz(Tekstilno-tehnolo{ki fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu):
Novosti iz podru~ja tkala~kih tehnologija;
Alenka [alej, Peter Fajfar, Tatjana Rijavec (Univerza v
Ljubljani, Naravoslovnotehni{ka fakulteta):
Primjeri uporabe legura sa svojstvom prisjetljivosti oblika u
tekstilstvu;
Irena Petrini}1, Hermina Buk{ek1, Tanja Pu{i}2, SandraBischof Vuku{i}2
(1Univerza v Mariboru, Fakulteta za kemi-
jo in kemijsko tehnologijo;2Tekstilno-tehnolo{ki fakultet Sve-
u~ili{ta u Zagrebu):
Otpornost na gorenje pre|a i pletiva u mje{avini;
Sandra Bischof Vuku{i}, Sandra Flin~ec Grgac (Tekstil-
no-tehnolo{ki fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu):
Inovacije u podru~ju tekstilnog oplemenjivanja na ITMA 2011;
Tanja Pu{i}, Ksenija Vi{i}, Ivo Solja~i}, Tihana Dekani}(Tekstilno-tehnolo{ki fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu):
Alternativna sredstva za pranje – Biowashball.
U drugom dijelu prezentirani su rezultati istra`ivanja Mirjane^urlin (Prehrambeno-biotehnolo{ki fakultet Sveu~ili{ta u
Zagrebu) i Irene Petrini} (Univerza v Mariboru, Fakulteta za
kemijo in kemijsko tehnologijo) o mogu}nosti primjene
membranskog bioreaktora u obradi otpadnih voda tekstilne
industrije, a renomirane hrvatske tvrtke za proizvodnju za{tit-
ne odje}e Hemco i Splendor tekstil predstavili su svoje tvrtke
i njihove posebnosti. Ljiljana Mihalj je u ime SlobodanaMihalja iznijela predavanje o tvrtki Hemco u kojem se po-
sebno osvrnula na uvo|enje novih tehnologija i inovacija u
radni proces i gotove proizvode. Ivana Filip~i} iz tvrtke
Splendor odr`ala je predavanje o pametnoj odje}i, napisano u
koautorstvu sa Suzanom Per~i}, govore}i i o funkcijama ko-
je imaju tekstilni materijali tijekom no{enja u regulaciji odre-
|enih svojstava u vrlo razli~itim uvjetima primjene.
Po zavr{etku predavanja otvorena je rasprava – Okrugli stol
– pod vodstvom predsjednika HIST-a V. Bari{i}a (JA-
DRAN), predsjednika Organizacijskog odbora D. Rogalea
(Tekstilno-tehnolo{ki fakultet) te A. M. Grancari}. Ukratko
su iznesena razmi{ljanja o stanju i mogu}nostima tekstilne i
odjevne industrije, nadovezuju}i se raspravom na neka od
predavanja. U raspravu se uklju~io i Ivica Cerove~ki iz tvrtke
Kotka, govore}i o problemima i specifi~nostima u toj tvrtki u
odnosu na druge i u odnosu na iznesene nove spoznaje. Mir-
jana Gambiro`a Juki} osvrnula se na nove statisti~ke podatke
o stanju tekstilne i odjevne industrije u posljednjem razdoblju
te zavr{ila pozitivnim razmi{ljanjem o mogu}em razvoju tek-
stilne i odjevne industrije.
Ovogodi{nje savjetovanje bilo je i u ozra~ju obilje`avanja 60
godina izla`enja znanstveno-stru~nog ~asopisa Tekstil. O zna-
~enju i povijesnom razvoju ~asopisa Tekstil, njegovu zna~e-
nju u usavr{avanju stru~nog znanja biv{ih, sada{njih i budu}ih
in`enjera tekstilne struke i svih koji su povezani s tekstilom,
govorili su Zvonko Drag~evi} i Dinko Pezelj u predavanju
„60 godina ~asopisa Tekstil” – s osvrtom na posljednjih deset
godina – na~injenom u koautorstvu s Darkom Ujevi}em. Bu-
du}i razvoj ~asopisa Tekstil i njegova digitalizacija bilo je za-
vr{no predavanje koje je iznio @eljko Penava. Ovogodi{njim
Tekstilnim danima nastavila se dugogodi{nja tradicija oku-
pljanja tekstilaca s ciljem ja~anja struke i prijateljstva me|u
tekstilcima.
AgataVin~i}
13
^estitamoAKADEMSKI ZBOR VLADIMIR PRELOG
Dvadeseta obljetnica Akademskogazbora „Vladimir Prelog“
Sve~anim koncertom u Hrvatskom glazbenom zavodu
Zbor je 5. o`ujka 2011. pred prepunom dvoranom obilje-
`io svoju dvadesetu obljetnicu. Uzvanike i svoju vjernu
publiku pozdravili su Krunoslav Kova~evi}, predsjednik
Zbora, i njegova utemeljiteljica Marija Ka{telan-Macan,
koja je za tu prigodu okupila pjeva~e koji su nastupili na
prvome koncertu u toj istoj dvorani 15. prosinca 1991. Oni
su svojim nastupom, pod vodstvom Marka Rogo{i}a, tako|er
nekada{njeg ~lana Zbora, razgalili srca publike i uveli ju u
program koncerta Akademskoga zbora Vladimir Prelog
koji vodi Iva Juras.
Koncertu je prethodila Godi{nja skup{tina AMACIZ-a na
kojoj je, nakon uvodne rije~i predsjednika Dru{tva Antuna
Glasnovi}a, predstavljena knji`ica „Akademski zbor Vladi-
mir Prelog, 20 godina djelovanja“ urednika K. Kova~evi}a
te DVD „Zov glazbe“ autora Tihonija Br~i}a. Uslijedila je
podjela zahvalnica zaslu`nim ~lanovima AMACIZ-a i
Zbora te njegovim dirigentima.
Ali, vratimo se u Veliku predavaonicu dana{njega Fakulteta
kemijskoga in`enjerstva i tehnologije na Maruli}evu trgu br.
20, u kojoj se u predve~erje 14. velja~e 1991. okupila sku-
pina zanesenjaka `eljnih pjevanja te zapo~ela svoj put pod
vodstvom iskusnoga dirigenta, profesora Vinka Glasnovi}a.
Imenom Chemicae ingeniariae alumni `eljeli smo pronositi
ime svoga Fakulteta i svjedo~iti alumni filozofiju na{ega
Dru{tva diplomiranih in`enjera i prijatelja kemijsko-tehno-
lo{koga studija (AMACIZ).
Ponosimo se {to smo prvi u Hrvatskoj pjevanjem uveli~ali
promocije na mati~nome Fakultetu, a ta se tradicija odr`ala
do danas. Ozra~je rata potaknulo nas je da pjevamo ranjeni-
cima i prognanicima, ulijevaju}i im budnicama i rodoljubnim
pjesmama nadu u ozdravljenje i povratak na rodna ognji{ta.
Spomenuti koncert u prosincu 1991. godine, namijenjen po-
mo}i prognanim studentima Sveu~ili{ta u Zagrebu, odr`an
je u ozra~ju ratne opasnosti, ali i jedinstva pjeva~a i publi-
ke, {to nikada poslije nismo do`ivjeli. To prvo razdoblje
obilje`ili su zapa`eni bo`i}ni koncerti, pjevanje na Sve~anoj
sjednici u povodu 75. obljetnice tehni~kih fakulteta u KD
Vatroslava Lisinskoga te prvo gostovanje izvan Hrvatske na
poziv alumni udruge Hrvata u [vedskoj. Bilo je to vrijeme
ratne strepnje i rodoljubnoga zanosa kojega bi se bilo dobro
i danas prisjetiti.
Profesor Zdravko Vitkovi}, koji je palicu preuzeo 1995.
godine, s osobitom je ljubavlju promicao hrvatsku zborsku
glazbu, {to je na smotrama i natjecanjima amaterskih zboro-
va rezultiralo trima srebrnim plaketama (1997., 1998., 1999.)
i dvjema nagradama Hrvatskoga dru{tva skladatelja za naj-
bolje izvedenu skladbu doma}ega autora. Postali smo jedan
od najboljih amaterskih zborova u Hrvatskoj, a glas o nama
pronio se i izvan Domovine. S dragim nam dirigentom Vit-
kovi}em sve~ano smo proslavili 5. i 10. obljetnicu djelova-
nja te u razdoblju 1997.-2000. pjevali Hrvatima u Budimpe-
{ti, Rimu, Gradi{}u i Parizu.
Drugo desetlje}e Zbora, koji je 2004. promijenio ime u
Akademski zbor Vladimir Prelog, obilje`ila je dirigentica
Iva Juras. Svojim nastojanjem na pobolj{anju tehnike pje-
vanja uspjela je Zbor pripremiti za izvo|enje tehni~ki zah-
tjevnijih te stilski razli~itih sakralnih i svjetovnih skladbi.
Doma}oj i svjetskoj akademskoj zajednici Zbor se predsta-
vio na koncertu Prelogu u ~ast u povodu 100. obljetnice
njegova ro|enja, a redale su se i pohvale glazbenih znalaca
na smotrama i natjecanjima u Domovini i inozemstvu. Zbor
je dobitnik srebrne medalje na me|unarodnom natjecanju
zborova Mundi cantat superior u ~e{kom gradu Olomoucu
(2002.) i bron~anoga odli~ja na Me|unarodnom natjecanju
zborova u Budimpe{ti (2009.). Razvijaju}i prekograni~nu
suradnju, uspje{no je nastupao u Sloveniji, San Marinu te
Bosni i Hercegovini.
Dvadeseta obljetnica uspje{noga djelovanja Zbora prilika je
da se prisjetimo kako je tijekom toga vremena stotinjak pje-
va~a izvodilo vi{e od 200 skladbi {iroka raspona, od bud-
nica do kantata, na gotovo svim svjetskim jezicima, te da
smo zasad jedini aktivni zbor alumni udruga u Hrvatskoj.
Zboru `elimo da nas i u idu}im desetlje}ima ne prestane iz-
nena|ivati uspjesima i ljepotom skladnih glasova.
Marija Ka{telan-Macan
14
50 GODINA TEKSTILNOG STUDIJA NA SVEU^ILI[TU U ZAGREBU
20 GODINA TEKSTILNO-TEHNOLO[KOG FAKULTETA
Povodom obilje`avanja 50 godina Tekstilnog studija na Sve-
u~ili{tu u Zagrebu, te 20 godina Tekstilno-tehnolo{kog fakul-
teta, (u daljnjem tekstu TTF), u tjednu od 24. do 30. sije~nja
2011., TTF je vrlo sve~ano i radno obilje`io ove velike ob-
ljetnice.
Po~eci tekstilnog studija se`u u daleke {ezdesete godine 20.
stolje}a kad je nekoliko entuzijasta vo|enih eruditom, profe-
sorom Mladenom @erdikom, podarilo temelje razvoja studija
tekstilstva u Hrvatskoj. Ovaj studij je zapo~eo radom na Teh-
nolo{kom fakultetu u Zagrebu, jakom potporom nastavnika i
Uprave ovog fakulteta, do njegova potpunog osamostaljenja.
Me|usobna pripadnost ovih dvaju fakulteta traje i danas u vi-
du individualne suradnje, zajedni~kih projekata i drugih vido-
va suradnje. Najbolji je primjer izvrsna suradnja na razini
udruga alumni: tako su udruge AMACIZ i AMCA TTF u re-
laciji sestrinskih udruga.
Na TTF-u danas djeluje 25 redovitih profesora, 14 izvanrednih
profesora, 11 docenata, 47 znanstvenih asistenata te12 preda-
va~a. Ukupan broj studenata je oko 1200.
U zadnjem desetlje}u, u okviru razvojne strategije fakulteta,
ostvareno je zna~ajno pove}anje fakultetskog prostora, reali-
zirana je nabavka suvremene kapitalne opreme kakvu nemaju
mnogi fakulteti u Europi. TTF se br`e od mnogih drugih
uklju~io, u ulozi koordinatora i partnera u projekt u okviru
Europskih okvirnih programa, FP7, kao i u programe mobil-
nosti, do sada ve} ostvarene za dolaze}e i odlaze}e studente i
nastavnike.
U luksuznoj i bogatoj, za ovu prigodu objavljenoj Monogra-
fiji Tekstilno-tehnolo{kog fakulteta, dekan prof. Darko Ujevi}
je u uvodnoj rije~i naglasio da je TTF danas jedna od vode}ih
visokoobrazovnih ustanova u Europi u podru~ju tekstilstva, s
visokim uspjesima, poglavito u znanstvenoj djelatnosti, u eu-
ropskim okvirnim i drugim me|unarodnim projektima. TTF
je ~lan renomiranih udru`enja s kojima ostvaruje zapa`ene
rezultate.
Trodnevna proslava zapo~ela je 24. sije~nja 2011. godine Da-
nom otvorenih vrata TTF-a. U okviru programa doga|anja
odr`ao se ve}i broj usmenih izlaganja, s tematikom budu}eg
razvoja studija na Sveu~ili{tu te na Tekstilno-tehnolo{kom fa-
kultetu, prezentacijom mobilnosti te novih projekata na Fakul-
tetu, dodjela Dekanovih nagrada najboljim studentima, te ot-
vorenje novih funkcionalnih prostora.
Svojom nazo~no{}u mnogo je hrvatskih autoriteta, predstav-
nika industrije i dr`avnih ustanova, te nastavnika i studenata
uveli~alo ova doga|anja.
Centralna poslava obilje`ena je sve~anom akademijom na Dan
Fakulteta, 25. sije~nja 2011. godine, u muzeju “Mimara", ko-
joj ne nazo~io predsjednik Hrvatske, prof. dr. Ivo Josipovi}.
Zna~ajan i dojmljiv bio je kulturno-umjetni~ki program stu-
denata Muzi~ke akademije Sveu~ili{ta u Zagrebu te studenata
Akademije dramskih umjetnosti, za ~iju predstavu su kosti-
mografiju osmislili studenti TTF-a.
Istog dana otkrivena je umjetni~ka slika s likom svetog Pavla,
duhovnog za{titnika TTF-a. Zaslu`nim umirovljenicima i na-
stavnicima Fakulteta Dekan je uru~io povelje i medalje s li-
kom svetog Pavla. Uz brojna doga|anja promoviran je i film
o Fakultetu, te odr`ana modna revija pod nazivom „Kotka“
& Marin Sovar.
Tre}eg dana, 26. sije~nja 2011., slijedilo je 4. me|unarodno
znanstveno-stru~no savjetovanje TEKSTILNA ZNANOST I
GOSPODARSTVO (TZG 2011), koje se odr`ava u sklopu
obilje`avanja Dana fakulteta, u suorganizaciji Znanstvenog
vije}a za Tehnolo{ki razvoj HAZU te Akademije tehni~kih
znanosti Hrvatske.
Ovo savjetovanje je u prvom redu namijenjeno gospodarstve-
nicima, te njihovoj ~vr{}oj povezanosti s Tekstilno-tehnolo-
{kim fakultetom. Ulogu izvrsnog katalizatora u tome ima ud-
ruga AMCA TTF, ~ija je misija poticanje i uspostava veza i
suradnje mati~nog fakulteta s tekstilnim ustanovama i tvrtka-
ma u Hrvatskoj i inozemstvu. Novost ovogodi{njeg Savjeto-
vanja bilo je upoznavanje gospodarskih subjekata s mogu-
}nostima modnog dizajna u dru{tvenoj komunikaciji pod
motom: Dizajn – novi dru{tveni identitet.
Predavanje u ovom podru~ju odr`ao je svjetski poznati teoreti-
~ar dizajna prof. Clemens Thornquist iz University of Boros
([vedska). Ovo je predavanje ukazalo na mogu}nost razvoja
hrvatskog tekstilnog i odjevnog gospodarstva baziranog na
razvoju modnog dizajna kao novog kreativnog identiteta.
Darko Ujevi}
15
^estitamo
16
^estitamo TTF-una osvojenom 3. mjestu
na Smotri Sveu~ili{ta
2011. je godina u kojoj ~asopis Tekstil obilje`ava 60 godi-
na neprekinutog izla`enja. ^asopis Tekstil pokrenuli su
doajeni na{e tekstilne znanosti i struke, te su ga nastavili
razvijati i podr`avati generacije autora i suradnika koji su
utkali veliki dio svog znanstvenog, stru~nog znanja i orga-
nizacijskih sposobnosti te tako pridonijeli nastanku, opstan-
ku i razvoju ~asopisa Tekstil u jedan od tehni~kih ~asopisa
s najdu`om tradicijom neprekinutog izla`enja u Hrvatskoj.
Od po~etka izla`enja pa do danas, ~asopis se stalno razvi-
jao i bio je nositelj znanstvenih i strukovnih aktivnosti u
podru~ju tekstila te zna~ajna spona s gospodarstvom, pri
~emu je postigao visoku razinu u tehni~kom i sadr`ajnom
smislu.
^asopis Tekstil afirmirao je na{u znanost i znanstvenike u
svijetu te postao platforma promoviranja svjetskih znan-
stvenih dostignu}a doma}im ~itateljima, uspostavljenom
suradnjom s priznatim svjetskim i doma}im tvrtkama,
institutima i ustanovama u polju tekstilne znanosti.
Tekstil je jedini znanstveno-stru~ni ~asopis iz ove struke u
Republici Hrvatskoj u skupini ~asopisa iz podru~ja tehni-
~kih znanosti, koje nov~ano poma`e Ministarstvo znanosti,
obrazovanja i {porta Republike Hrvatske. ^asopis Tekstil
se referira u bibliografskim bazama podataka: ISI Web of
Knowledge, Web of Science, Scopus, SCI, EBSCO i dr.,
{to je odraz njegove visoke znanstvene razine i vrijedno-
sti. Posebno je va`no napomenuti da je citiranost ~asopi-
sa od Institute of Science Information, odnosno dana{njeg
Thomson Reutersa, zapo~ela ve} 1993. godine.
Tijekom 60 godina izla`enja dogodile su se velike pro-
mjene, tehni~ko-tehnolo{ke i dru{tveno-socijalne, u zemlji
i svijetu, pri ~emu je kvaliteta ~asopisa Tekstil stalno
pove}avana. Tradicija i ugled, {irina tema i broj autora iz
na{e zemlje i inozemstva svrstali su ~asopis Tekstil u vrlo
uglednu, cijenjenu i vrijednu znanstvenu, stru~nu, tehni~ku
i op}ekulturnu publikaciju. To je ujedno obveza i zadatak
svih nas koji djelujemo u podru~ju tekstilnih i odjevnih
tehnologija da zajedni~kim snagama nastavimo taj uzlazni
trend napretka na{eg ~asopisa Tekstil.
Stoga }emo 60 godina neprekinutog izla`enja ~asopisa
obilje`iti radno, a posebni broj Tekstila bit }e posve}en
obilje`avanju 60 godina izla`enja te o~ekujem od ~lanova
i prijatelja AMCA TTF-a ideje, sugestije i komentare
posve}ene toj obljetnici.
Glavni urednik
Zvonko Drag~evi}
Na 1. me|unarodnom sajmu obrazovanja, stru~nog
usavr{avanja, upravljanja ljudskim resursima i zapo-
{ljavanja, odr`anom na Zagreba~kom Velesajmu u
studenome 2011,
Tekstilno-tehnololo{ki fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu
dobio je Pohvalu za ure|enje izlo`benog prostora.
^estitamo!
NAGRA\ENI STUDENTI
Na 8. skup{tini AMCA TTF odr`anoj 14. lipnja 2011.,
nagrade AMCA TTF za najbolje studentske radove u
akad. god. 2010./11. primili su:
• Marija Dami{,
Kristina Pli{o,
Jelena Ruganec za
rad iz tehnologije
obu}e pod nazivom
Struktura i svojstva
gove|ih ko`a za
izradu obu}e.
• Lucija Vrci} za rad iz
modnog dizajna pod
nazivom Vodi~ kroz
odjevni bodybilding
• Sonja Brstilo za rad iz
modne ilustracije pod
nazivom Povijest tekstila i
odijevanja.
17
Marija Dami{ Kristina Pli{o Jelena Ruganec
Sonja Brstilo
ODR@ANA SKUP[TINA SAVEZA
AMAC/AMCA DRU[TAVA
SVEU^ILI[TA U ZAGREBU
U sklopu Sveu~ili{nog tjedna, u petak 4. studenoga 2011.,
u velikoj vije}nici Rektorata odr`ana je Skup{tina Saveza
AMAC/AMCA dru{tava Sveu~ili{ta u Zagrebu. Istog da-
na rektor Sveu~ili{ta u Zagrebu prof. dr. sc. Aleksa Bjeli{
dodijelio je po~asni doktorat Sveu~ili{ta u Zagrebu ~lanu
AMAC mundus, prof. dr. sc. Mladenu Vrani}u, sa Sve-
u~ili{ta u Torontu (Kanada), za iznimne doprinose u is-
tra`ivanju i lije~enju {e}erne bolesti, za suradnju sa Sve-
u~ili{tem u Zagrebu te za afirmaciju Sveu~ili{ta u Zagrebu
u me|unarodnoj akademskoj i istra`iva~koj zajednici.
Uvodno slovo Skup{tine odr`ala je Predsjednica Saveza
AMAC, prof. dr. sc. Helena Jasna Mencer, isti~u}i uspje-
{ne aktivnosti u proteklom periodu ali i prisutne pote{ko-
}e, poglavito u osnivanju novih dru{tava AMAC. Predsta-
vila nam je g|icu Paulu Pavleti}, novu tajnicu AMAC Sa-
veza, zaposlenu na ovoj du`nosti nakon umirovljenja prof.
Irene Stopfer. Skup{tina je prof. Ireni {topfer rije~ima i
pljeskom zahvalila na dogogodi{njem uspje{nom radu.
Skup{tinu je zatim pozdravio rektor Sveu~ili{ta u Zagre-
bu prof. dr. sc. Aleksa Bjeli{, naglasiv{i potrebu za ja~a-
njem aktivnosti AMAC Saveza u osnivanju novih udruga
kao i ja~u povezanost s udrugama AMCA mundus. Prof.
emerit. dr. sc. Zvonimir [eparovi} podsjetio je Skup{tinu
na po~etke alumni okupljanja u vrijeme njegova mandata
rektora Sveu~ili{ta u Zagrebu. Osniva~ AMACIZ-a, prve
udruge alumna na Sveu~ili{tu u Zagrebu, prof. dr. sc.
Branko Kunst, prisjetio se tada jo{ nezrelih uvjeta za
alumni udruge. Udruga AMACIZ, naglasio je profesor
Kunst, osnovana je pod jakom potporom upravo tada{njeg
rektora prof. dr. sc. Zvonimira [eparovi}a.
Prof. dr. sc. Ksenija Turkovi}, prorektorica Sveu~ili{ta u
Zagrebu, obratila se Skup{tini s predstoje}im alumni
aktivnostima na Sveu~ili{tu u Zagrebu.
Slijedila su izvje{}a o aktivnostima udruga AMCA Sve-
u~ili{ta u Zagrebu u protekloj godini. Prof. dr. sc. Zrinka
Jelaska iz Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta
Sveu~il{ta u Zagrebu, te prof. dr. sc. Zvonimir ^uljak s
Hrvatskih studija, predstavili su projekte u podru~ju hr-
vatskog jezika realizirane u suradnji s AMAC mundus u
Torontu.
U predahu Skup{tine klapa Nostalgija podarila je sudio-
nicima nekoliko izabranih skladbi.
Zaklju~nu rije~ Skup{tine odr`ala je prof. dr. sc. Helena
Jasna Mencer, predsjednica Skup{tine Saveza, za`eljev{i
sudionicima uspje{an nastavak rada u udrugama te svako
dobro.
Pored predsjednice AMCA TTF, u radu Skup{tine Save-
za AMAC sudjelovao je Marijan [piljak, dipl. in`., ~lan
Predsjedni{tva AMCA TTF.
AMG
Razgovor s povodom
AMG: U okviru ERASMUS programa razmjene stude-nata, na University of Minho u Guimaraesu (Portugal),protekle akad. god. (2010./2011.) proveli ste jedan seme-star na studijskom boravku.
Hrvatska samo 2% studenata {alje u razmjenu. Svojimodlaskom u Portugal barem ste djeli}em doprinije-li ovoj statistici. U ulozi voditeljice ureda IRO Tekstil-no-tehnolo{kog fakulteta radila sam i pratila Va{ odla-zak na strano sveu~ili{te, od prvog Va{eg posjeta momuredu. Koji je bio motiv Va{e prijave na mobilnost?
BÐ: Motiv mog odlaska prvenstveno je bio upoznavanje
nove kulture i `ivota. Htjela sam provesti neko vrijeme iz-
van zemlje i to mi se ostvarilo. Oduvijek sam `eljela oti}i
na strana sveu~ili{ta, ali nije bilo prilike za to. Sad mi se to
ostvarilo. Sretna sam i zahvalna Sveu~ili{tu {to sam mogla
biti dio Erasmusa.
AMG: Jeste li imali potporu roditelja?
BÐ: U po~etku su bili zabrinuti jer mi nisu mogli financij-
ski pomo}i budu}i da je samo moj otac zaposlen.
AMG: Je li to bio Va{ prvi odlazak u inozemstvo? Odlazaku drugu zemlju i sveu~ili{te nije nimalo lak, popra}en jei financijskim izdacima, rekla bih pote{ko}ama. Ovo po-glavito vrijedi ako jedan student odlazi na strano sveu~i-li{te. Uvijek je bolje da ih je najmanje dvoje jer se tadauzajamno poma`u u svim prilikama.
BÐ: Nisam prije nikad letjela avionom, bilo me zaista strah,
no to je bila najjeftinija opcija. Naravno, bilo je te{ko saku-
piti novac samo za „papire” te za avionsku kartu.
Moji roditelji su podigli kredit – za potrebe vize nisam dru-
ga~ije mogla dokazati da }u biti financijski osigurana. Tu je
jo{ bila i potpora Sveu~ili{ta, tako da sam imala dovoljno
sredstava za `ivot u Portugalu.
AMG: Kakav je prvi dojam na Vas ostavilo portugalskosveu~ili{te?
Prvi dojam bilo je iznena|enje velikim brojem odjela na
sveu~ili{tu, a ugodno me je iznenadilo i to {to svojim auto-
busima osiguravaju prijevoz studenata.
AMG: Usporedite na{e nastavnike s nastavnicimau Portugalu.
BÐ: Isto kao i svugdje: trude se pru`iti sve od sebe da pre-
nesu svoje znanje studentima. Kad smo do{li na sastanak s
profesoricom R. Vasconcelos, voditeljicom Ureda za me|u-
narodnu suradnju, ona je odmah zvala na{e mentore i rekla
im temu koju smo odabrali. Dogovorila nam je susrete s
mentorima. Naravno, svi smo razli~iti, pa tako i profesori u
Portugalu i u Hrvatskoj. Sve ovisi o tome je li neki profesor
spreman pomo}i stranom studentu.
AMG: Kakvi su studenti u Portugalu? Koje su sli~nosti,a po ~emu se razlikuju od na{ih studenata?
BÐ: Isto kao i svugdje: studenti se vole zabavljati, putovati.
Njihov standard za mene je bio skup, po~ev{i od student-
skog doma koji je mjese~no iznosio 90 eura, dok je to kod
nas oko 30 eura. Isto je i s hranom: meni im je iznosio 2,40
eura, dok je kod nas 1 euro. Njihovi studenti puno tro{e
mjese~no - oko 400 eura - {to kod nas nije mogu}e mjese-
~no izdvojiti. Na{i studenti su vi{e `ivahni, njihovi su `i-
vahni na neki svoj na~in.
AMCA TTF: Bolonjski program tekstilnog studija naTTF-u trebao bi biti kompatibilan s programi-ma europskih sveu~ili{ta istog studija, te omogu}iti la-ku prohodnost studenata, dolaze}ih i odlaze}ih. Je li to ustvarnosti tako?
B\: Ovisi koliko su nastavnici voljni sudjelovati u tom su-
stavu. U `ivotu nas ne}e pitati za ocjene i za bodove, ve} za
ste~eno iskustvo. Problema uvijek ima, pa svi trebamo biti
slo`ni u njihovu rje{avanju. Treba pro}i neko vrijeme da se to
o~ituje, jer Hrvatska je tek zakora~ila u razmjenu studenata.
18
19
FAKULTETSKI STUDIJ
Procesni
Ana Naki}-Fioli}
Valentina Cerovec
Ivan Majdak
Tanja Valenti}
Mirjana Ljubi}
Bojana Brodar
Josipa Dev~i}
Emanuela Ku{trak
Ana Bi~ani}
Zrinka Dodik
Tomislav Belajac
Nevenka Se~an
Ivona Vujasinovi}
Matilda Milolo`a
Projektiranje
Marijana Tkalec
Barbara Toma~ek
Daria Pliveti}
Matea Baglama
Petra Furke{
Marina Ereiz
Mirjana Babi}
Maja Klai}
Kristina Mar`i}
Morana Kranjec
Senka Ra{i}
Dijana Lesi~ar Deli}
Elmira Filan
Karolina Bartoli}
Lea Lazaneo
Zinka @u`ul
Iva Predan
Ines Sala{i
Mischel Benoni [tulc
Kristina Kve`
Jagoda Mehmedovi}
Maja [arotar
Mirjana Bona~i}
Sanja Berc
Ivana Kuzminski
Ana Kril~i}
Marijana Ani}
Ines Pala{ek
Marina Juki}
Ivan Todori}
Marijana [trkalj
STRU^NI STUDIJ
Vi{i modni dizajn
Nikolina Svoboda
Ivana Turk
Ivana ^uljak
Tanja Kos
Branka ^abrajec
Ana Seser
Snje`ana Josipovi}
Jelena Prelec
Maja Grguri}
Goran ^izme{ija
Gabrijela [ercar-Jesih
Ivona Mr~ela
Maja Boras
Danijela ^ebo
Mirna Muratovi}
Dora Vinkovi}
Vesna Tadi}
Dragana Maro{evi}
Maja Hrastinski
Maja Atlija
Sara Kudin
Ma{a Ivani}
Sandra Klemen~i}
Ivna Mati~ec
Ksenija Vlah
Mirjana Klepi}
Kristina Begonja
Tena Povalec
Ivana Grgi~evi}
Josipa [turli}
Maja Patafta
Romina Tere{ak
Andrea [o{tari}
Lana Buri}
Ana Boro{
Maja [poljar
Petra [poljar
Mirta Cvetko
Ljiljana Cvetkovi}
Sabina Mikeli}
Diana Ljubanovi}
Helena Tominac
Tobias Behloul
Simone Manojlovi}
Odjevna tehnologija
Ljubica Klepac Mauhar
Katarina Cerovac Politeo
Ivana Bili}
Elizabeta Kosar
Marija Mlinarevi}
Grga Trimi~evski
Sanela [i{i}
Nata{a Gole
Maja Marti}
Petra Kri{to
Ivana Kova~evi}
Nikolina Gabeli}
Nina Ani~i}
Marina Halami}
Tekstilno-mehani~katehnologija
Marjan Luki}
Tomislav Vu~kovi}
Tekstilno-kemijskatehnologija
Sanja Berti}
PRVOSTUPNICI
TMD
Laura Ka~ar Moha~
Maja Fabe~i}
Sara Frleta
Ivana [kreblin
Davorjka Kevi}
Rosi} Nu{a
Andrea Lovrek
Kristina Vlaki}
Kristina Mohr
Vjekoslav Ore{i}
Marko Buri}
Anita Muslin
Martina Grden
Ines Nezirovi}
Gracija Po`ar
Nikolina Medak
Matilda [imi~evi}
Dolores Ba~an
Lucija Mikuli}
Matea Ani}
Tena Buri}
Laura Potrovi}
Anita D`idi}
Tatjana Vukovi}
Martina [amec
Vesna Pilat
Ivana Vujica
Tanja Tomi~evi}
Ana Biondi}
Barbara Bursa}
Snje`ana Jezild`i}
Dalija Prekop
Marlena Bu}o
Svjetlana Jezild`i}
Mateja Duji}
Marina Barbasi}
Anamarija Filipovi}-Srhoj
Klara Mu~ibabi}
Lea Golubi}
Sarah Dombre
Jasmina Marke{i}
Katja Kre{i}
Tamara Ivi}
Kristina Jagi}
Lea Bebek
Marijana ^ondri}
Jelena [kreblin
Andrea Kuzmi}
Diana Popov~i}
Sanja Majstorovi}
Petra Krsti}
Marija Milakovi}
Nikolina Babi}
Suzana Koprivnjak
Korana Kova~evi}
Sandra Vukovi}
Marija Kulu{i}
Kristina Milas
Antonija La{tro
Dora Panteli}
Lorena Mati}
Iva Keser
Martina Gaj{ak
Ema Krot
Manuela Babi}
Selena Gazda
[tefica Kruljec
Jelena Holec
Sonja [vraka
Alma Kugi}
Maja Vukovinski
Ines Ko{merl
Sanja Crnoja
Iva-Hrvatina Prese~an
Anamarija Klari}
Lana Krmek
Mihaela ]ibari}
Martina Frketi}
Gorana Taraba
Ema Ga{ljevi}
Iva Kuzmi}
Kristina Huzak
Renata Luki}
Vesna Marinkovi}
Diana Dragi{i}
Ana Bogdan
Ivana @lender
Marina Halar
Maja Raos
Sandra Radeti}
Marija Kasum
Arijana Bo{njak
Paola Rilovi}
Linda Bilan
Katarina Bare{i}
Dora Fanjek
Martina Daljevac
Dora Novak
Ivana Sambolec
Anica ]osi}
Josipa Toki}
Zvonimir Arapovi}
Katarina Vu{kovi}
Mateja Vrban
Barbara Radelja
Sandra Sansa
Bojana Ðurasek
Dijana Bole
Irena Trgovec
Martina Kamenski
Sanja Gra~an
Tihana Obajdin
Diplomirani studenti na TTF-u u 2010./2011. godini
20
Ante Grgi}
Marijana Peri}
Cecilija Markovi}
TTI
Barbara Iskerka
Nikolina Bol{ec
Tatjana Belini}
Snje`ana Siketi}
Dubravka Magdi}
Nikolina Guji}
Petra Me{trovi}
Maja Milenkovi}
Ana Kova~
Ana Kvesi}
Iva Matijevi}
Irena [kifi}
Ana-Marija Ðerek
Tina Maksi}
Mirjana Bingula
Vedrana Perkovi}
Ivana Anu{i}
Mirjana Salopek
Sanja Rako
Ana Saraf
Andrea Mihovilovi}
Anamarija Bre~i}
Barbara Silaj
Morana Krsti}
Dragica Kantoci
Anamarija Jakir~evi}
Eva [esti}
IDTO
Ines Lukin
Antonija Debeljak
Vanja ]ovi}
Hrvoje Stipanovi}
Kamelija [umanovac
Tanja Malatestini}
Iva Vujadinovi}
Marina Milas
Srebra [imat
Jasmina Nev`ala
Sanela Despot
Andrea Kri{to
Marija Kara~i}
Valentina Mikec
Silvija Medica
Doris Petrli}
Sanja Rajter
Dijana Lukuni}
Andreja Bar{ak
Petra Podhra{ki
Ma{a Peki}
Vanja Veseli}
Andrea Ba~anek
Matilda A|i}
Ivana Berkovi}
Irma Hohnjec
Dubravka U`arevi}
MAGISTRI STRUKE
Dalibor Vitas TMD-K
Marija [ari} Ban TMD-K
Davor Holenda TMD-K
Linda Fabijani} TMD-K
Igor Dobrani} TMD-K
Karolina Juzba{i} TMD-K
Iva ^ukman TMD-K
Jasminka Prprovi} TMD-K
Blanka Mesi} TMD-K
Irena Zeiner TMD-K
Dijana Juri} TMD-DT
Iva Berket TMD-DT
Emina Tataragi} TMD-K
Antonia Sr{a TMD-K
Jelena Aleksi} TMD-MD
Marija Pavlovi} TTI-TKME
Ana Jazvo TTI-PMT
Jovana Greguri} TMD-DT
Ana Marija Sambol
TMD-DT
Tamara Pekli} TTI-IDO
Vi{nja Iris TMD-K
Ivana Filipovi} TMD-K
Mischela Muzgonja TMD-K
Angelina Pustahija TMD-K
Paulina Pustahija Penzer
TMD-K
Valentina Mudri TTI-OI
Branka Vu~eti}-Atleti}
TMD-K
Suzana Be{li} TMD-K
Iva Vdovi} TMD-DT
Marina Prpi} TMD-DT
Maja Katani} TMD-DT
Simona Seba TMD-DT
Irena Topi} TMD-K
Maja Mahni} TTI-IDO
Nina Kranj~ina TTI-IDT
Ivana Matanovi} TTI-IDT
Zorica Gantar TTI-IDT
Marlena Mik{a TMD-DT
Nata{a Svekler TMD-K
Vlasta Pavlovi} TTI-IDO
Iva Putak TTI-OI
Gordana Viboh TTI-OI
Zdenka Novosel TMD-K
Mirna Marceli} TMD-K
Marija [i{ko TMD-K
Nata{a Kne`evi} TMD-DT
[tefanija Mlinari} TMD-DT
Ivan Zver TMD-TKM
Martina Kostanj~ar
TTI-TKME
POSLIJEDIPLOMSKISTUDIJ
Doktor znanosti
Dragana Kopitar
Novi doktori znanosti
Dragana Kopitar ro|ena
je 1978. godine u Puli. Di-
plomirala je 1998. godine
na Tekstilno-tehnolo{kom
fakultetu s temom Utjecaj
postotka is~eska na fizi-
kalno-mehani~ka svojstva
pre|e. Od 2004. god. radi
u svojstvu znanstvenog no-
vaka-asistenta na projektu
„Projektiranjem pre|e i
pletiva do kvalitetnog proizvoda“, a potom od
2006. godine na projektu „Vi{efunkcionalni tehni-
~ki netkani i pleteni tekstil, kompoziti i pre|e“. U
svrhu izrade dijela doktorata boravila je na institu-
ciji University of Georgia, na odjelu Textile Sciences
Department, Athens, Georgia (SAD). Od 1. o`ujka
2011. prelazi na suradni~ko radno mjesto vi{eg asi-
stenta. Na Tekstilno-tehnolo{kom fakultetu obranila
je doktorski rad 17. velja~e 2011. god. pod nazivom
Istra`ivanje struktura i svojstava iglanih netkanih
geotekstila, pred povjerenstvom u sastavu:
Dr. sc. Zenun Skenderi, red. prof., Tekstilno-tehno-
lo{ki fakultet (mentor)
Dr. sc. Emira Pezelj, red. prof., Tekstilno-tehnolo-
{ki fakultet
Dr. sc. Tatjana Rukavina, red. prof., Gra|evinski
fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu
U disertaciji su se ispitala svojstva na novim eks-
perimentalnim ure|ajima u svrhu usvajanja odgo-
varaju}ih postupaka ispitivanja i prihva}anja novih
eksperimentalnih metoda s ciljem objektivne ka-
rakterizacije strukture i svojstava netkanih geoteks-
tila. Naglasak se stavlja na promjenu strukture i
svojstava simulacijom odre|enih stvarnih uvjeta
tijekom primjene, te mogu}nost pobolj{anja
postoje}ih postupaka ispitivanja. Dobivena sazna-
nja mogu}e je iskoristiti za objedinjavanje sustava
procjene iglanih netkanih geotekstila kao i geoteks-
tila dodatno u~vr{}enog termi~kim procesom (ka-
landriranjem). Sustav procjene olak{ava komunika-
ciju in`enjera tekstila i in`enjera gra|evine, ~ime
je mogu}e precizno definirati tehni~ke karakteristi-
ke takvih materijala za odre|ene namjene. Dobive-
nim saznanjima tako|er se otvara mogu}nost pouz-
dane procjene pravilnog izbora geotekstila u svrhu
smanjenja sveukupnih tro{kova i pove}anja pouz-
danosti primjene.
Odjeci, susreti, doga|aji
Susret ~lanova AMCA TTF u Casablanci
U Casablanci se od 27. do 29. listopada 2011. odr`ao
tekstilni skup pod nazivom ITMC 2011- International
Conference on Intelligent Textiles & Mass Customisa-
tion. Sudionici ovog skupa bili su dekan TTF-a i ~lan
Predsjedni{tva AMCA TTF, prof. dr. sc. Darko Ujevi}
te predsjednica AMCA TTF, prof. dr. sc. Ana Marija
Grancari}. Vjerni ~lan AMCA TTF, Ferid Jakupovi},
dipl. ing., pozvao je na{e ~lanove na AMCA ve~eru i
dru`enje u Casablanci. Ferid Jakupovi} `ivi i radi u
Tangeru udaljenom oko
tri sata vo`nje do Casa-
blance. Premda u krat-
kom vremenu dru`enja,
ovaj susret alumna pro-
veden je u srda~nom
razgovoru bliskih ~lano-
va AMCA TTF. Skupna
fotografija u Royal Men-
sour Le Meriden hotelu
Casablance najbolje go-
vori o srda~nosti ovog
susreta.
Mobilnost studenata TTF-a u ERASMUSprogramu stru~ne prakse
Studenti TFF-a iz Vara`dina, Zoran Jakuc, Kristina Pli-
{o i Marija Dami{, krajem listopada 2011. otputovali
su na ERASMUS program stru~ne prakse u Tehni~ko
Sveu~ili{te Iasi, u Rumunjskoj.
Uo~i odlaska bodrili smo ih da ostvare ovu praksu, po-
glavito zato {to u Iasi rade na{i dobri kolege i prijatelji
iz AUTEX-a. Slijedi njihova poruka po dolasku u Iasi:
—— Original Message ——-
From: Zoran Jakuc
To: Ana Marija Grancaric
Sent: Tuesday, November 01, 2011 8:52 PM
Subject: Pozdrav iz Iasi-a
Draga profesorice,
evo slozen nam je internet pa se mozemo javiti i
emailom. Nadam se, da ste primili moj SMS gdje sam
napisao da smo stigli. Grad je vrlo neobican, druga-
ciji, kao susret dvaju svjetova, jednog u kojem kao
da je vrijeme stalo, a sa druge strane vidi se napredak
i utjecaj mo-
dernog doba,
prepun mladih
ljudi. Vidjeli
smo samo ma-
leni dio u oko-
lici kampusa
gdje smo za
sada.
A sad ono naj-
vaznije i naj-
bitnije, doce-
kani smo i pri-
mljeni kao
najveci amba-
sadori, kao dugogodisnji prijatelji, koji se nisu godi-
nama vidjeli. Takva ljubaznost, gostosprimstvo, anga-
ziranost, ma nemam rijeci.... Prof. Mirela, prof. Aura,
njihovi suradnici, tako divni i jednostavni ljudi koji
nas svakim danom iznenaduju svojom jednostavno-
scu, znanjem i respektom prema nama. Gdje god smo
spomenuli Vase ime, svi imaju samo rijeci hvale za
Vas.
Danas smo sluzbeno poceli s projektom, odnosno ko-
legice, ja sam prisustvovao na njihovom predavanju,
a sutra se nalazim sa svojim mentorom prof. Lucom,
da krenem sa svojim projektom.
Toliko za sad, vrlo smo zadovoljni gdje smo dosli,
narocito zbog ljudi i cilja zbog kojeg smo dosli, i
jedva cekamo da
pocnemo raditi
na projektima.
Va salut!
Zoran, Kristina i
Marija
21
U uredu prof. Mirele BlageZoran, Kristina i Marija u Iasi
U laboratoriju prof. Aure Mihai
ODJECI
——- Original Message ——-
From: Ilonka NagySivo
To: Ana Marija Grancaric
Sent: Wednesday, February 23,
2011 8:15 PM
Subject: RE: IPA_PROJEKTI
Dobro vece draga profesorice,
Divno Vam je pismo. AMCA TTF- jedna je nevidlji-
va ruka, koja grli i zraci. Puno mislim i na vas
i uskoro cu vas posjetiti! Puno hvala na pozivu! Do
tada zelim, jako dobrog zdravlja, uspjeha i ljubavi.....,
Ilonka
——- Original Message ——-
From: nino sydney
To: Grancaric Ana Maria
Sent: Tuesday, January 04, 2011 10:07 AM
Subject: Vera i Nino
Draga Ana!
Danas smo primili Glasnik TTF i zbilja se razvese-
lili. Draga Ana, hvala vama od nas !!
Vi ste ona koja je inscenirala moje predavanje na
Sveu~ilištu u Zagrebu, koja je pomogla u svakom
pogledu da ono uspije, a sada jos i naknadno pisete
divne clanke i publicirate slike.....dirnuti smo !
U svakom slucaju, predavanje i okolnosti oko pre-
davanja prosle godine u Zagrebu, bile su za nas ve-
liki nezaboravni dogadjaj. A narocito hvala Vama i
dragoj Aniti.
Ja vam sada sa velikim zakasnjenjem saljem par zad-
njih slika iz Zagreba, sa famoznom Sacher tortom i
vasim lijepim i simpaticnim sinom. Lijepa uspome-
na na prekrasno popodne i vas lijepi stan.
Konac naseg puta u Hanoi-u je bio silno interesan-
tan, no po povratku puta ja sam se “utopila” u oba-
vezama i poslu. Sretna sam sada da je Bozic prosao.
Bilo je lijepo i fino, puno gostiju. Po povratku iz
Evrope su vec Rucnerovi bili ovdje. Makar nisu sta-
novali kod nas, svejedno sam rado nasla vreme da
im se posvetim. Onda je bio jedan prijatelj iz Texa-
sa, pa majka i sin iz Frankfurta na 7 dana. Tradi-
cionalno slavljenje na Badnjak sa 16 ljudi na veceri
itd itd. A onda je dosao moj najstariji sin s famili-
jom i pesom, na 7 dana stanovati kod nas. Bilo je
jako lijepo i uzivala sam s njima.
Vera
Nino dodaje, kako je opet odusevljen da AMCA
TTF mozete publicirati “Glasnik” visoke kvalitete s
puno dobrog sadrzaja i divnih slikica u bojama. A
to godinama ide nekako jako polako kod AMAC
DOMUSa.
Kao sto sam i prije spomenuo buducnost je u publi-
kacijama na website. Evo ovaj jedan primjerak isao
je postom 12 dana i kostalo je 27.50 kuna. Imate li
elektronsku kopiju “Glasnika” ?
Nadam se da ce vas dobro zdravlje i daljnji uspjeh
u svim vasim pothvatima pratiti ove 2011 godine !
AMAC DOMUS trebao cesto izdavati Glasnike kao
sto to AMCA TTF radi
Srdacan pozdrav i hvala,
Nino
——- Original Message ——-
From: Igor ^ati}
To: Ana Maria Grancaric
Sent: Friday, December 24, 2010 6:14 AM
Subject: Re: Sretan Bozic zeli Vam AMCA TTF
Najljep{a hvala za ~estitku. Posebna ~estitka za
vrlo lijepi broj Glasnika.
PP^
22
Posjetili smo za VasBARCELONA – ITMA 2011
U Barceloni, na izlo`benim prostorima Fira de Barcelona, od
22. do 29. rujna 2011. odr`ala se 16. Me|unarodna izlo`ba
strojeva i prate}e opreme, ITMA 2011. Mnogi smatraju da
je ITMA “tekstilna olimpijada”, koja svake ~etvrte godine
okuplja proizvo|a~e tekstilnih strojeva i sve tekstilce, na ve-
likom doga|aju novih tehnologija, te susreta tekstilaca iz
svih podru~ja rada vezanim za tekstil. Od ove godine otvo-
ren je novi paviljon za izlo`bene prostore proizvo|a~a vla-
kana i pre|e, te pro{ireni paviljon za izlo`bene prostore tek-
stilnih sveu~ili{ta i istra`iva~kih instituta (R&D Pavilion),
~lanova udru`enja EURATEX, (The European Apparel and
Textile Organisation), AUTEX (European Association of
Textile Universities) te TEXTRANET (European Network
of Textile Research Organisations). Na ITMA 2011 sudjelo-
valo 46 R&D ustanova. U ovom paviljonu udru`enje
EURATEX je organiziralo predavanja iz podru~ja tekstilne
tehnologije te istra`ivanja i razvoj u tekstilstvu.
Prva izlo`ba ITMA odr`ana je 1951. god. u Parizu. Organi-
ziralo ju je udru`enje 9 europskih proizvo|a~a tekstilnih
strojeva, CEMATEX (The European Committee of Textile
Machinery Manufacturers). Ove godine organizatori ITME
su bili CEMATEX, koji je vlasnik ITME, te MP Interna-
tional iz Singapura, profesionalni organizator skupova i iz-
lo`bi.
Ove godine ITMA slavi 60. obljetnicu djelovanja, pod mo-
tom Inovativnost. Povodom ovog jubileja, u bogatom progra-
mu organizirani su brojni skupovi i forumi te drugi doga|aji.
ITMA 2011 iznenadila je sva o~ekivanja, poglavito zato {to
se odr`ala u vrijeme ekonomskih pote{ko}a u svijetu.
U osam dana trajanja ove izlo`be ITMA je okupila 100 000
registriranih posjetitelja, iz 138 zemalja. Na svjetskom tekstil-
nom Summitu govorio je Koffi Annan, zatim Loek de Vries
iz mo}ne Royal Tan Cate, Rufus H. Yerxa iz WTO te naj-
bolji stru~njaci iz ekonomije, ekologije i drugih podru~ja.
Ve}ina posjetitelja do{la je iz tekstilnih centara u Aziji, cen-
tralnoj i ju`noj Americi. Pored [panjolske, doma}ina izlo`be
ITMA 2011, iz Italije je do{lo najvi{e posjetitelja (9 %.),
slijede ih Indija, Njema~ka i Turska. Dva prva mjesta po
broju posjetitelja izvan Europe pripala su Brazilu i Iranu.
Tekstilno-tehnolo{ki fakultet na izlo`benom prostoru europ-
skog udru`enja AUTEX (H5-D135) promovirao je europ-
ske projekte u kojima sudjeluje (SMILE i MAPICC 3D),
te svjetski tekstilni skup AUTEX World Textile Conference
2012, koji se prvi put odr`ava u Hrvatskoj, u Zadru, od 13.
do 15. lipnja 2012.
U prvom danu ovogodi{nje izlo`be potvr|ena je sljede}a
ITMA 2015: odr`at }e se u Milanu, od 12. do 19. studenog
2015.
AMG
23
Prof. A. M. Grancari}, prof. F. X. Carrion Fite (UPC Ter-
rasa) i B. Kolgjini (UNT Tirana)
Prof. A. M. Grancari} i predsjednik AUTEX-a, prof. Chokri
Cherif iz TU Dresden
KRISTIAN KREKOVI] – DVIJE IZLO@BE U ZAGREBU
U organizaciji Hrvatske matice iseljenika, udruge i Hrvat-
sko-hispanskog dru{tva, 4. listopada 2011. u Modernoj
galeriji na Zrinjevcu, u Zagrebu, sve~ano je otvorena izlo-
`ba 54 crte`a znamenitog hrvatskog slikara Kristiana Kre-
kovi}a (1901.–1985.) ~iji je `ivot u tu|ini obilje`ila tragi-
ka ~e`nje za domovinom iz koje je bio protjeran, o kojoj
je sanjao. Slobodu i neovisnost, me|utim, nije do~ekao.
U 2011. godini, kada HRVATSKA MATICA ISELJENI-
KA proslavlja 60. obljetnicu neprekinuta djelovanja,
predstavila je hrvatskoj kulturnoj javnosti `ivot i stvara-
la{tvo Kristiana Krekovi}a. Poticaj ovom projektu je i
obilje`avanje 110. godina slikareva ro|enja, te dvije ve-
like donacije njegove supruge Zine Vladi Republike Hr-
vatske, tijekom 1991. i 1994. godine.
Dva dana nakon ovog va`nog kulturnog doga|aja, 6. li-
stopada 2011. u 19 sati u Etnografskom muzeju u Zagre-
bu otvorena jo{ jedna izlo`ba djela Kristiana Krekovi}a
(11 velikih ulja na platnu – od ukupno 80 ulja na platnu –
dio jo{ neizlagane donacije hrvatskom narodu iz 1994.).
Krekovi} je portretirao hrvatske narodne vladare, zaslu`ne
Hrvate, velike slikare, kraljeve, grofove, te slikao kompo-
zicije iz hrvatske povijesti. U Beogradu je od 1933. do
1938. izradio veliki mural u Narodnoj skup{tini.
Nakon posjeta Peruu (1951.–1954.) slika likove iz peruan-
ske predkolumbovske povijesti, prije {panjolske koloni-
zacije. Etnografski muzej izlo`io je 11 Krekovi}evih
djela tematski vezanih za kulturu Inka i `ivot domicilnog
stanovni{tva Perua. Pri susretu s ovim radovima Miche-
langela iz Perua, kako ga nazivaju neki peruanski kriti~a-
ri, posjetitelju stane dah. Portreti su oslikani s mno{tvom
detalja na odje}i, {to govori o sna`noj stvarala~koj ma{ti.
Za nas tekstilce interesantno je {to Krekovi} na slikama
portreta mu{karaca indijanskih plemena Aymara prikazu-
je i njihovu odje}u od gruba platna. Preko ramena nose
bijeli pon~o, a glavu pokrivaju polucilindrom ispod kojeg
nose kapu s poklopcima za uha, ukra{enim raznim moti-
vima intenzivnih boja. Lako je zato prihvatiti razmi{lja-
nja da ovi zadivljuju}i Krekovi}evi radovi predstavljaju
dio etnografske gra|e indijanaca Perua.
Kristian Krekovi} ro|en je 28. velja~e 1901. u selu Ko-
privna, izme|u Doboja i Modri~e u Bosni i Hercegovini.
Korijeni mu potje~u iz Like. Djetinjstvo i ranu mladost
proveo je u Tuzli. Akademiju likovnih umjetnosti zavr{io
1925. god. u Be~u, nakon ~ega likovno usavr{avanje
nastavlja u Parizu te se zatim vra}a u svoju Tuzlu gdje
portretira svoje roditelje i sugra|ane te izra|uje brojne
crte`e iz narodne poezije – poput Seljaka, Hrvatskog selja-
ka ili Bosanskog seljaka – jakih karakternih ko{~atih lica,
pred kojima posjetitelju stane dah. Crtao je i minijature,
iz svakodnevnog `ivota paruanskog stanovni{tva (Svira~ s
frulom, Dje~ak s naramkom drva, U igri).
Puno je putovao, od Pariza, Londona, Stockholma do Pe-
rua i natrag.
Iz te{kog ali bogatog stvarala~kog `ivota Kristiana Kreko-
vi}a treba izdvojiti izlo`bu 50 slika velikih dimenzija
etnografsko-folkloristi~kog karaktera u Limi, koju je 1954.
god. otvorio predsjednik Perua. Krekovi} je mnogo godi-
na kasnije u Palma de Mallorci osnovao muzej pod nazi-
vom Collecio Pintor Krekovic. Slu`beno ga je 1981. otvo-
rila {panjolska kraljica Sofija.
Ana Marija Grancari}
24
Portret peruanske
djevojke u
tradicionalnoj
peruanskoj no{nji
Portret mladog
Peruanca
Mladi Peruanac
PROMOCIJA ZBORNIKA „KULTURNO NASLJE\E UJEVI]“
Dana 4. studenoga 2011. odr`ana je promocija Zbornika
„Kulturno naslje|e Ujevi}“ u Knji`nici Tina Ujevi}a u
Zagrebu, ulica Grada Vukovara 14. Uvodni govor koji je
prethodio sve~anom ~inu promocije odr`ala je voditeljica
knji`nice gospo|a Tea Gra{i}-Kvesi} koja je izme|u os-
talog istaknula izuzetan zna~aj i doprinos odr`anog Sa-
vjetovanja i Zbornika kao kulturnog iskoraka u godini u
kojoj slavimo 120. obljetnicu ro|enja velikog hrvatskog
pjesnika, neponovljivog
Tina Ujevi}a.
Pokreta~ ideje i voditelj
Savjetovanja prof. dr. sc.
Darko Ujevi} u svom je
izlaganju istaknuo slje-
de}e:
Znanstveno stru~no sa-
vjetovanje „Kulturno na-
slije|e Ujevi}“ odr`ano
je 28. rujna 2011. godine
u prelijepoj dvorani Os-
novne {kole Tin Ujevi} u
Krivodolu. Statua Tina
Ujevi}a izra|ena je rukama majstora kamena i pred-
stavlja jedinstveno djelo (slika u prilogu).
Zbornik donosi vrlo vrijedne interdisciplinarne radove 39
autora i koautora koji }e zasigurno posti}i visoku citira-
nost. Djela plemena Ujevi} otrgnuta su zaboravu; ona su
zalog generacijama u knji`evnosti, pjesni{tvu, kiparstvu,
znanosti, slikarstvu, {portu.
^ak 11 sve}enika i redovnika iz plemena Ujevi} jo{ od
1706. godine – od fra Stjepana Ujevi}a do dana{njih da-
na i don Ivana Ujevi}a – neprekinuti su niz vrijedan div-
ljenja, {to je vjerojatno rijetkost i u svjetskim okvirima.
Sjajni sve}enici i redovnici iz plemena Ujevi} dali su,
pored teologije, zna~ajan doprinos i u kulturi, obrazovanju
i razvoju mnogih generacija.
U svom obra}anju nazo~nima dr. @arko Domjan ustvrdio je
povijesni i kulturni zna~aj Savjetovanja. Brojnu publiku i
goste predano su razgalile „Mlade nade“ iz Krivodola.
Djeca su izvela svoju predstavu koju je osmislila i sceno-
grafski upotpunila Vesna Ujevi}, predsjednica Kulturno-
-umjetni~ke udruge Ujevi}. Voditeljica knji`nice Tea
Gra{i} Kvesi} i Turisti~ka zajednica grada Zagreba na-
gradili su djecu prigodnim darovima za njihov prvi na-
stup u hrvatskoj metropoli koji }e dugo pamtiti. Dr. sc.
Anica Hunjet, pro~elnica za visoko obrazovanja u Mini-
starstvu znanosti, obrazovanja i {porta, doga|aj je uveli-
~ala pjesmom „Dobro mi do{el, prijatel“.
Zbornik KNU vrlo lijepo je predstavila prof. dr. sc. Ana
Marija Grancari} koja je istaknula, pored kulturnog i po-
vijesnog, i sociolo{ki zna~aj malenog mjesta koje je poda-
rilo niz sjajnih pojedinaca, me|u kojima je i dekan Tek-
stilno-tehnolo{kog fakulteta, prof. dr. sc. Darko Ujevi}.
Stihove uspavanke pjesnika Tina Ujevi}a ~itao je Petar
S. Ujevi}.
Nakon zavr{etka promocije, 23 djece iz Krivodola, za-
jedno s ~lanovima Udruge, posjetili su na Mirogoju zad-
nje po~ivali{te pjesnika Tina Ujevi}a i prvog hrvatskog
predsjednika dr. Franje Tu|mana te zapalili svije}e. Do-
ga|aj je predstavljao djeci predivno iskustvo koji }e svi-
ma nama zasigurno dati poticaj za potporu u njihovu
{kolovanju i `ivotu te podr{ku u `ivotu.
Doma}in daljnjega dru`enja bio je Damir J. Ujevi}.
^estitam svim sudionicima Savjetovanja, promicateljima
djela Ujevi}, autorima ~lanaka i suradnicima te obitelji i
{tovateljima pjesnika Tina Ujevi}a.
@elim na kraju spomenuti i kapelicu sv. Mihovila koju je
svojim sredstvima jo{ 1779. godine dao izgraditi don Gr-
gur Ujevi} – kapelicu koja je bila i ostala mjesto susreta,
trenutaka inspiracije i ponos generacijama.
Prvo znanstveno-stru~no savjetovanje „Kulturno naslije|e
Ujevi}“ odr`ano je pod pokroviteljstvom: Vlade Republi-
ke Hrvatske, Sveu~ili{ta u Zagrebu i Knji`nice Tina Uje-
vi}a u Zagrebu. Svoje pismo potpore i poticaja dao je u
svojem pismenom navodu i predsjednik Republike Hrvat-
ske prof. dr. sc. Ivo Josipovi}.
Za iznimni doprinos ure|enju Zbornika zaslu`ni su prof.
dr. sc. S. Lapenda, prof. dr. sc. Zvonko Drag~evi}, asisten-
tice Ksenija Dole`al i Emilija Zdraveva, dr. sc. Blanka
Pa{agi}.
Posebne zahvale upu}ujem na kraju Knji`nicama grada
Zagreba, Knji`nici Tina Ujevi}a i gospo|ama Tei Gra-
{i}-Kvesi}, Mirjani Ili} i Davorki Basti}.
Voditelj savjetovanja i glavni urednik
„Kulturno naslje|e Ujevi}“
Darko Ujevi}
25
Skupovi
Tekstilno-tehnolo{ki fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu or-
ganizira 6th International Textile, Clothing & Design
Conference 2012 – Magic World of Textiles koji }e se
odr`ati od 7. do 10. listopada 2012. godine u Me|una-
rodnom sredi{tu hrvatskih studija u Dubrovniku.
Temelj organizacije ovog kongresa je uspje{na orga-
nizacija svih do sada odr`anih pet kongresa ITC&DC
2002, 2004, 2006, 2008 i 2010. Stoga je 6th
ITC&DC 2012 tradicionalan i jedan od najzna~ajnijih
europskih i svjetskih skupova za znanstveno polje
tekstilnih i odjevnih tehnologija, mode, dizajna i mar-
ketinga, a ujedno i jedini me|unarodni znanstveni skup
s tog podru~ja koji se odr`ava u Republici Hrvatskoj.
S obzirom da je kongres tradicionalan, mnoge stru~ne
i znanstvene udruge su vi{egodi{nji pokrovitelji ovog
kongresa: Sveu~ili{te u Zagrebu, Ministarstvo znano-
sti, obrazovanja i sporta, Akademija tehni~kih znanosti
Hrvatske, Hrvatsko dru{tvo kemijskih in`enjera,
DAAAM International, Vienna, Austria; AUTEX,
Ghent, Belgium; Hrvatska gospodarska komora,
AATCC – American Association of Textile Chemists
and Colorists, USA; International Federation of Knit-
ting Technologists, Moenchengladbach, Germany;
European System of Cooperative Research Networks
in Agriculture, Poznan, Poland; CARNet, a jubilarni
5th ITC&DC 2010 je bio pod visokim pokrovitelj-
stvom predsjednika Republike Hrvatske prof. dr. sc.
Ive Josipovi}a.
Radovi i teme podijeljeni su u 7 sekcija kao zasebna
specifi~na podru~ja znanstvenih istra`ivanja: sekcija
A: Tekstilna vlakna i napredni materijali; sekcija B:
Proizvodnja pre|e, tkanina i netkanog tekstila; sekci-
ja C: Dorada tekstila, bojadisanje i njega; sekcija D:
Odjevna tehnologija i in`enjerstvo; sekcija E: Ispi-
tivanje i kontrola kvalitete; sekcija F: Dizajn i market-
ing tekstila i odje}e; sekcija G: Ekologija, okoli{ i
gospodarenje energijom.
Prema dosada{njim iskustvima, radovi koji su bili pre-
zentirani na ITC&DC kongresima pokazuju pove}ani
udio mladih istra`iva~a, {to ukazuje da su znanstvena
istra`ivanja u podru~ju tekstila atraktivna, zanimljiva
i privla~na. Zna~ajno je istaknuti da su u velikom bro-
ju radova objavljeni rezultati me|usobne suradnje au-
tora iz razli~itih zemalja. Svake godine kongres je izvr-
sno posje}en i prisustvuje veliki broj autora iz 30-ak
zemalja Europe i svijeta (EU, tranzicijske zemlje –
Turska i Makedonija, te SAD, Kina, Kolumbija, Ja-
pan, Ju`na Koreja, Australija, Novi Zeland, Iran, In-
dija, Pakistan, Kenija, Rusija).
Radovi koji se objavljuju u Book of Proceedings pro-
cesirani su u bazu Conference Proceedings Citation
Index-Science (CPCI-S), a izbor radova objavljuje se
u posebnim brojevima ~asopisa AATCC Review (ISSN
0040-490X), Journal of Natural Fibres (1544-046X –
electronic; 1544-0478 – paper), International Journal of
Clothing Science and Technology (ISSN 0955-6222),
International Journal of Simulation Modelling (ISSN
1726-4529) i Tekstil (ISSN 0492-5882) koji su po-
sve}eni ITC&DC kongresu. Budu}i da je ITC&DC
postao tradicionalan kongres koji se odr`ava svake
druge godine, zbornik radova postao je periodi~ka
publikacija i ima istaknut ISSN.
Znanstveno, nacionalno i dru{tveno zna~enje za Re-
publiku Hrvatsku ovog ve} tradicionalnog skupa –
ITC&DC – sadr`ano je u ~injenici da je to najve}i i
najzna~ajniji skup iz znanstvenog polja tekstilna
tehnologija koji se odr`ava izvan politi~kih (EU) i
ekonomskih struktura i postao je zna~ajni me|una-
rodni forum za prezentiranje i izmjenu znanja, iskustva,
rezultata i spoznaja koje su vezane uz nova znanstve-
na dostignu}a u polju tekstilne i odjevne tehnologije,
kao i dizajna i marketinga tekstila i odje}e.
Ukoliko ste dio magi~nog svijeta tekstila ili to `elite
postati, pozivam Vas da nam se pridru`ite na 6th
ITC&DC 2012 u Dubrovniku! Vi{e informacija o na-
{em kongresu mo`ete na}i na na{oj web stranici
http://itcdc.ttf.unizg.hr.
Predsjednik Organizacijskog odbora
6th ITC&DC 2012
Zvonko Drag~evi}
26
TZG 2012
Tekstilno-tehnolo{ki fakultet (TTF) Sve-
u~ili{ta u Zagrebu, uz suorganizaciju
~asopisa Suvremena trgovina, peti put
organizira znanstveno-stru~no savjeto-
vanje:
TEKSTILNA ZNANOST I GOSPODARSTVO (TZG)http://tzg.unizg.hr; http:// suvremena.hr.
Savjetovanje je namijenjeno gospodarstvenicima iz po-
dru~ja tekstila, odje}e, ko`e, obu}e, galanterije i trgo-
vine ovim proizvodima.
Osnovni cilj ovog Savjetovanja je intenziviranje suradnje
s gospodarstvom. Tema ovogodi{njeg Savjetovanja je:
Novi izazovi za industriju i trgovinu tekstila, odje}e,
ko`e, obu}e i galanterije.
Savjetovanje TZG 2012 je mjesto na kojem znanost
razmjenjuje informacije sa strukom.
U sklopu Savjetovanja odr`at }e se i Panel diskusija na
temu: Razvojni pravci in`enjerstva 21. stolje}a: tekstila,
odje}e, ko`e, obu}e i galanterije. U aktivnoj raspravi
nastojat }emo uz spomenute teme razgovarati i o tema-
ma koje su u ovom trenutku krize i recesije od presudne
va`nosti za hrvatsko gospodarstvo.
Savjetovanje }e se odr`ati u ~etvrtak 26. sije~nja 2012.
s po~etkom u 9,00 sati u prostorijama Tekstilno-tehno-
lo{kog fakulteta, Zagreb, Prilaz baruna Filipovi}a 28a.
Budimir Mijovi}
Predsjednik Organizacijskog odbora
27
AUTEX 2012
AUTEX 2012 – The World Textile Conference, godi{nji je
svjetski tekstilni skup, koji europskim i svjetskim znanstveni-
cima sa sveu~ili{ta i istra`iva~kih instituta, te tvrtkama, pru`a
izvrsnu priliku predstavljanja svojih istra`ivanja te rasprave o
najnovijm rezultatima u podru~ju tekstilnih materijala, tehno-
logije, mode i marketinga. Skupovi AUTEX-a su najbolje mje-
sto za njegove ~lanice u interakciji s vrhunskim istra`iva~i-
ma, znanstvenicima, studentima te gospodarstvenicima.
AUTEX (Association of Universities for Textiles) osnovano
1984. god, udru`enje je sveu~ili{ta s me|unarodnim ugledom
u visokom obrazovanju i istra`ivanju. ^ine ga 32 sveu~ili{ta iz
24 dr`ave. Sada{nji Predsjednik AUTEX-a je prof. dr. sc.
Chokri Cherif s Tehni~kog sveu~ili{ta u Dresdenu, a glavni
tajnik prof. dr. sc. Paul Kiekens, sa Sveu~ili{ta u Gentu, gdje
je smje{teno tajni{tvo ovog udru`enja. Misija AUTEX-a sa-
dr`ana je u olak{anoj suradnju izme|u ~lanova, u visokom
obrazovanju i istra`ivanju u podru~ju tekstila. Njegovi ciljevi
su promicanje aktivnosti i postignu}a ~lanica na europskoj i
svjetskoj pozornici, suradnja me|u ~lanicama AUTEX-a u
razvoju kolegija iz visokog obrazovanja u tekstilu, te nastavnih
materijala, olak{ano partnerstvo aktivnih ~lanova AUTEX-a s
novim partnerima.
Aktivnosti AUTEX-a su: godi{nji sastanak Predsjedni{tva, go-
di{nji svjetski tekstilni skup, organizacija europskog diplom-
skog studija tekstilnog in`enjerstva, E-TEAM (European Mas-
ters Programme in Textile Engineering), elektroni~ki ~asopis
AUTEX Research Journal (www.autexrj.org) te olak{ane
mogu}nosti kori{tenja EU fondova.
Ana Marija Grancari}
Suosniva~ AUTEX-a
Predsjednica Me|unadnog znanstvenog odbora
AUTEX 2012
Uspje{ne tvrtkeANGEL tim d.o.o.
Poduze}e Angel tim
d.o.o. ima tradiciju pro-
izvodnje ~arapa iz ranih
devedesetih godina. Da-
nas poduze}e Angel tim
posluje na lokaciji Gor-
nji kraj 11 u Samoboru,
u proizvodnoj hali povr{ine cca 550 m2, sa 12–15 zapo-
slenih djelatnika.
Tvrtka Angel tim d.o.o. registrirana je na Trgova~kom
sudu u Zagrebu. Dugogodi{nja tradicija proizvodnje ~a-
rapa u na{oj sredini stvorena je u biv{oj tvornici ~arapa
„Sloboda“. Stru~nim kadrom donesena je u na{e pogo-
ne gdje se dalje nadogra|uje.
Glavna djelatnost poduze}a Angel tim – s proizvodnim
pogonom, veleprodajom i izdvojenom tvorni~kom ma-
loprodajnom trgovinom u Samoboru – proizvodnja je
pamu~nih mu{kih, `enskih, dje~jih, baby i prigodnih
~arapa.
Misija poduze}a je: „Proizvedimo {to kvalitetniju pa-
mu~nu ~arapu iz ekolo{ki obojanog pamuka“.
Proizvodnja se odvija na strojevima poznate tvrtke Ce-
sare Colosio iz Brescie u Italiji. Ovi suvremeni, ra~u-
nalno vo|eni strojevi omogu}a-
vaju iznimno visoku produktiv-
nost i vrhunsku kvalitetu, te brze
izmjene proizvodnog programa i
smanjenje tro{kova.
Poslovna politika tvrtke temelji
se i na kvalitetnoj suradnji s
malim trgovcima i velikim rob-
nim ku}ama poput Plodina i
Kauflanda, pa tako ~arape An-
gel tima mo`ete prona}i diljem
Hrvatske.
Poduze}e Angel tim redovito iz-
la`e na prodajnim akcijama Hr-
vatske gospodarske komore.
Mo`ete ju prona}i i na internet
stranicama.
E-mail: [email protected]
28
EUROINSPEKT-EUROTEXTIL
Koncern Euroinspekt-Zagreb proiza{ao je kao pravni
sljedbenik iz tvrtke Jugoinspekt, osnovane 1949. godine.
Od 1990. god. u sastavu koncerna, kao samostalni prav-
ni subjekt, posluje Euroinspekt-Eurotextil d.o.o. koji po-
kriva podru~je kontrole kvalitete i kvantitete, tekstila,
ko`e i obu}e u me|unarodnom robnom prometu.
Euroinspekt je tvrtka sa 60 godina iskustva na podru~ju
ispitivanja tekstila, ko`e i obu}e. U svrhu pru`anja {to
bolje usluge, tvrtka Euroinspekt je akreditirala svoj la-
boratorij kod Hrvatske akreditacijske agencije (HAA)
prema normi HRN EN ISO 17025:2007 za ispitivanje
odabranih svojstava tekstila, geosintetika, ko`e, obu}e i
osobne za{titne opreme.
Dru{tvo je ovla{teno od Ministarstva gospodarstva, rada
i poduzetni{tva RH za provedbu postupaka ocjene su-
kladnosti osobne za{titne opreme, ~ime je u mogu}nosti
izdavati certifikate kako bi proizvodi koji izlaze na tr-
`i{te bili u skladu sa zahtjevima koje propisuje Europ-
ska unija.
Djelatnost tvrtke je: ugo-
vorna kontrola kakvo}e,
koli~ine, signiranja kod
izvoza; testiranje proiz-
voda tekstila iz uvoza;
kontrola u me|unarod-
nom prometu robom;
procjena {tete kod hava-
rije; certifikacija proiz-
voda; sudska vje{ta~enja;
stru~na mi{ljenja; izda-
vanje certifikata, uvjere-
nja i laboratorijskih ana-
liza u svrhu arbitra`e;
poslovne informacije o
slobodnim kapacitetima
za doradni (lohn) i puni
posao; ispitivanja po ovla-
{tenju za{titne odje}e i
obu}e; zastupstvo inozem-
nih tvrtki u oblasti kon-
trole robe; laboratorijska
ispitivanja za proizvo|a-
~ke specifikacije; kontrola
kvalitete i kvantitete za
najpoznatije svjetske tvrtke
i pune poslove kontrole
kvalitete za carinu, vojsku,
vatrogasce i najeminentniju vojnu instituciju po strogim
vojnim normama.
Tvrtka radi vje{ta~enja originalnosti gotovo svih robnih
marki po odobrenju nositelja licencnih prava: Levi's,
Adidas, Nike, Paul & Shark, Diesel, Hugo Boss, Na-
vigare, Louis Vuitton, Lacoste, Nautica, itd.
Kako Hrvatska ulazi u Europsku uniju, zakoni i propisi
uskla|uju se s europskom regulativom, ~ime je tvrtka
Eurotextil na podru~ju normizacije prihvatila gotovo sve
me|unarodne i europske norme potrebne za uskla|iva-
nje. Uz prihva}anje svih normi, tvrtka je ujedno i opre-
mila laboratorij novom i sofisticiranijom opremom u
skladu sa EU i ISO normama. Sama akreditacija je pod-
razumijevala da u laboratoriju sve mora pro}i umjera-
vanje i procjenu mjerne nesigurnosti, {to je i bio uvjet
same norme.
29
Nakon edukacije i treninga od SWEDAC-a i HAA, kao
i po~etne akreditacije po normi HRN EN 45011, tvrtka
Euroinspekt-Eurotextil d.o.o., Odjel za certifikaciju,
ovla{tena je od Ministarstva gospodarstva, rada i po-
duzetni{tva RH, tijela za ocjenu sukladnosti po Pravil-
niku o stavljanju osobne za{titne opreme na tr`i{te (NN
106/07) u koji je implementirana Direktiva Europskog
vije}a 89/686/EEC za PPE (OZO).
Doma}oj industriji i trgovini Euroinspekt-Eurotextil
preporu~a da se upoznaju s pravilnicima za osobnu za-
{titnu opremu (NN 106/07, 121/07), kao i svim rele-
vantnim EU i ISO normama, jer samo se tako mogu
jo{ bolje pripremiti za kvalitetniji pristup tr`i{tu.
E-mail: [email protected]
UNITAS D.D. TVORNICA KONCA ZAGREB
Tvornica konca „Unitas“ Zagreb, os-
novana je kao dioni~ko dru{tvo 1920.
godine u Zagrebu.
Unitas tvornica konca d.d. proizvodi
{iroki asortiman konaca i pre|a razli-
~itih konstrukcija, u {irokoj paleti boja
namijenjenih za ru~ni rad, {ivanje i in-
dustrijsku primjenu. Sirovinski sastav proizvoda je uglavnom
od 100% pamu~nih vlakana, ne{to manje viskoznih i mje{avi-
na pamu~nih i akrilnih vlakana te mje{avina pamu~nih i vis-
koznih vlakana. Proizvodi Unitasa imaju vrlo {iroko podru~je
primjene, a svrstavaju se u sljede}e skupine:
• konci za pletenje (Mirjana, Dada, Hana, Mirabela, Mare,
Helena, Jorgovan, Natura, te konac za vezenje i tkanje
Ru`ica)
• konci za pletenje i kuki~anje (Maxi, Ljiljan, Tulipan)
• konci za vezenje (Runolist, Ljubica, Suncokret, Zvon~i}, te
za strojno vezenje Vesna i Biser),
• konci za {ivanje (Svileni leptir, Leptir, Pastir)
• konci za izradu ~ipki (Perla),
• konci za industriju,
• pre|e za tkanje,
• kompleti za goblene.
Proizvodni proces prilago|en je
sirovinama za proizvodnju, dora-
du/oplemenjivanje, konfekcioni-
ranje te kontrolu i pakiranje. Na
doma}em i me|unarodnom tr`istu proizvodi Unitasa prepo-
znatljivi su svojom kvalitetom. U inozemstvo se danas izvozi
80% ukupne godi{nje proizvodnje. Vrhunska kvaliteta i dobri
poslovni odnosi, ispunjavanje ugovorenih obveza te prihvat-
ljive cijene ~ine imid` Unitasa. Razvoj tvornice temelji se na
stalnom osuvremenjavanju te proizvodnji u skladu s ekolo{kim
zahtjevima. Posebna pozornost se posve}uje upotrebi ekolo{ki
prihvatljivih sredstava i prilagodbi zatjevima tr`i{ta, zahtjevi-
ma kupaca, a sve to je potvr|eno certifikatima „Povjerenje u
tekstil“ u skladu s Öko Tex Standardom 100. Unitas je tvrtka
s cjelokupnim proizvodnim procesom, od kon~anja pre|a do
gotovog proizvoda.
U pogonu kon~anja od pre|a se oblikuju konci razli~itih kon-
strukcija. U pogonu radi velik broj strojeva za kon~anje, koji
godi{nje proizvode oko 800 t kon~anih pre|a.
U pogonu oplemenjivanja provode se postupci mercerizacije,
bijeljenja, bojadisanja, omek{avanja i su{enja. Uspje{nost i
kvaliteta proizvoda tvrtke Unitas uglavnom se temelji na
kvaliteti provo|enja postupaka oplemenjivanja konca. Vodi se
briga o o~uvanju okoli{a, te sve otpadne vode nakon procesa
dorade prolaze potrebnu fizikalno-kemijsku obradu prije is-
pusta.
Nakon kon~anja i dorade slijedi faza konfekcioniranja, koja
zapo~inje rastresanjem, prematanjem i klup~anjem dora|enog
i oplemenjenog konca. Konci se pakiraju na strojevima za
automatsko pakiranje ili ru~no kad je to potrebno, ovisno o
vrsti, izgledu, odnosno namjeni proizvoda. Postoji i linija za
automatsko pakiranje termofolijama.
Razvoj Unitasa temelji se na stalnom osuvremenjavanju pro-
cesa, modernizaciji dizajna i konstrukcije proizvoda, osigura-
vanju visoke kvalitete uz primjenu ekolo{ki prihvatljivih teh-
nologija i sredstava. Na taj se na~in `eli posti}i konkurentnost
i prepoznatljivost na doma}em i inozemnom tr`i{tu. Surad-
njom s kupcima i po{tivanjem ugovorenih obveza zadr`avaju
se postoje}i kupci i pribavljaju novi kupci i partneri.
30
Mirta-kontrol, hr-
vatska kontrolna
ku}a sa sredi{tem
u Zagrebu, 15 je godina u slu`bi kvalitete. Podru~je djelatno-
sti ku}e je tekstil, ko`a, obu}a i proizvodi popratne industri-
je kao i osobna za{titna oprema. Sa stru~nim timom provodi
sva fizikalno-kemijska ispitivanja, izdaje certifikate, provodi
vje{ta~enja, daje in`enjerske i savjetodavne usluge, a po-
sljednjih godina uspje{no radi na razvoju i proizvodnji novih
mjernih i ispitnih ure|aja.
Jedna je od hrvatskih kontrolnih ku}a koja ima akreditacije,
ovla{tenja i imenovanja, i to:
• Laboratorij akreditiran od HRVATSKE AKREDITACIJSKE
AGENCIJE prema zahtjevima norme HRN EN ISO/IEC
17025:2007 (Op}i zahtjevi za osposobljenost ispitnih i
umjernih laboratorija) za ispitivanje odabranih svojstava
tekstila, geotekstila, ko`e, gume, obu}e, osobne za{titne
opreme i toplinsko-izolacijskih materijala,
• Laboratorij ovla{ten od MINISTRASTVA ZDRAVSTVA I
SOCIJALNE SKRBI za ispitivanje zdravstvene ispravnosti
predmeta op}e uporabe, odre|ivanje azo bojila u tekstilu i
drugim materijalima koji dolaze u direktan dodir s ko`om, Pra-
vilnik o zdravstvenoj ispravnosti predmeta {iroke potro-
{nje…(Narodne novine“, br. 47/08)
• Poslovna jedinica Certifikacija proizvoda tvrtke akreditirana
je od strane HRVATSKE AKREDITACIJSKE AGENCIJE pre-
ma zahtjevima norme HRN EN 45011: 1998 (Op}i zahtjevi za
ustanove koje provode potvr|ivanje proizvoda)
• Tvrtka ovla{tena od MINISTARSTVA GOSPODARSTVA,
RADA I PODUZETNIŠTVA za provedbu postupka ocjene
sukladnosti osobne za{titne opreme „Pregled tipa“ i „Provjeru
izra|ene osobne za{titne opreme – A) Sustav upravljanja
kvalitetom kona~nog proizvoda“ prema Pravilniku o stav-ljanju na tr`i{te osobne za{titne opreme („Narodne no-vine“, br. 89/10)
Svojom kvalitetom usluga, pouzdano{}u, kao pravna oso-
ba tvrtka je imenovana od @UPANIJSKOG SUDA U ZA-
GREBU za stalnog sudskog vje{taka za tekstil, ko`u i
obu}u.
MIRTA-KONTROL
Sponzori AMCA TTF-a u 2011. godini
^lanarina AMCA TTF iznosi 50 kn. Ukoliko ~lan vi{e
uplati, postaje sponzor Udruge:
zlatni
srebrni
bron~ani
podupiru}i
zlatni sponzori
Angel -Tim
Marina i Vinko Bari{i}
Branka i Sead D`afi}
Euroinspekt – eurotextil d.o.o.
Senada i Bekir Hoti}
Gordana i Ferid Jakupovi}
Tekstil-LIO d.o.o.
Tekstilna {tamparija d.o.o.
Tekstilno-tehnolo{ki fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu
Unitas d.d.
srebrni sponzori
Marina Bari{i}
Branka Brki}
Zvonko Drag~evi}
Ana Marija Grancari}
Polonca Grilec
Olga Kolobari}
Maja Somogyi
Zdenka Ugrin
bron~ani sponzori
Maja Andrassy
Lea Botteri
Ru`a Cekovi}
Mario Cetina
Vedran \ura{evi}
Sanja Ercegovi} Ra`i}
Sandra Flin~ec Grgac
Martinia Ira Glogar
Anica Hursa
Anica Hunjet
Vinko Musa
\ur|ica Parac-Osterman
Emira Pezelj
Ana Sutlovi}
Anka Vlaho
Edita Vujasinovi}
Franka @uvela
podupiru}i ~lanovi
Ljerka Boki}
Branka Ko`uh
Josipa Jelini}
Rado{ Gr~evi~ Elida
Poto~i} Vesna Marija
Mudrov~i} Alena
[aravanja Bosiljka
Kolakovi} Vera
Prpi} @eljko
Grgi} Katja
[antak Vanja
31
Zadnja stranica
HRVATSKA UDRUGA BIV[IH STUDENATA I PRIJATELJA TEKSTILNO-TEHNOLO[KOG FAKULTETA •
Pravno ustrojbeni oblik: UDRUGA • Djelatnost: Djelatnost ostalih ~lanskih organizacija, d.n. • Broj~ana oznaka: 10 •
Broj~ana oznaka razreda: 9499 • NKD 2002: 91330 • Mati~ni broj poslovnog subjekta: 1905872 • OIB 91372535148
^estit Bo`i}
i uspje{na nova
2012. godina
Popunite pristupnicu na stranici 31
i po{aljite na adresu:
AMCA TTF
Prilaz baruna Filipovi}a 28a
10 000 Zagreb
ili na faks
++385 (0) 1 48 77 355
POSTANITE NA[ ALUMNI!
NATJE^AJ ZA STUDENTSKE RADOVE SPONZORI AMCA TTF-a U 2011.
TEKSTILNA [TAMPARIJA d.o.o.