Broj 58, septembar 2007

IZ SADRŽAJA:

Doraditi Nacrt Odluke • o općim uslovima za proizvodnju, distribuciju, isporuku i korištenje toplotne energijeGrad sufinansira projekat • Komore “Kupujmo i koristimo domaće”Septembar obilježile posjete • poslovnih ljudi...Inicijative Komore - • Izmjene i dopune Zakona o komunalnim taksama Predstavljamo: Elektrokontakt • Edukacija, biznis, legislativa, • usluge ...

Novi projekat komore

TurisTički proizvod kanTona sarajevo

Privredne komore Kantona Sarajevo

Glasnik

Na zajedničkoj sjednici Savjeta za komunalnudjelatnost, Savjeta za industriju i Savjeta za okolinu iodrživirazvojPrivrednekomoreKantonaSarajevo,odr-žanoj4.septembra, razmatran jeprednacrtOdlukeoopćimuslovimazaproizvodnju,distribuciju, isporukuikorištenjetoplotneenergije.OdlukujeizradiloMinistar-stvoprostornoguređenja izaštiteokolišaKantonaSa-rajevo,čiji jepredstavnikbio jedanoduvodničarana

sjednici. UčesniciuraspravisupodržalinaporeMinistar-stvadaizradiistavinaraspravuovajveomavažanpod-zakonski akt, kojim se reguliše pitanje zaštite okoliša,proizvodnje,distribucijeiracionalnepotrošnjetoplotneenergijeizadovoljavapotreba,kakoproizvođača,takoikrajnjegpotošačatoplotneenergije. Međutim,učesniciuraspravisu istaklidaOd-luku treba uskladiti sa osnivačkimaktomproizvođačai distributera toplotne energije za koje jeMinistarstvoprostornog uređenja i zaštite okoliša njihov osnivač.Odlukauovojforminijeprimjenjivaupraksijerimaidrugihprivrednihsubjekatakojisebaveproizvodnjomidistribucijom toplotneenergije, takoda imseobez-bjeđuju isti uslovi poslovanja. Iz tih i drugih razlogapreporučeno je da resornoministarstvo formira struč-nugrupukojaćeraditinadoradidatogprijedloga,aukojoj će,poredstručnjaka izMinistarstva,bitiuklju-čenipredstavniciproizvođača,distributera i potrošačatoplotneenergijeiPrivrednekomoreKantonaSarajevo. Predloženojedaseuokvirunadležnihministar-stavauKS formiraju i druge stručnegrupepo komu-

nalnim djelatnostima koje biradilenadonošenjukvalitetnihiprimjenjivihpropisaupraksi. Interaktivnim radomvećeg broja stručnjaka i ljudiiz prakse, involviranih u ovajproces, doći će se do kvali-tetnih propisa koji trebaju re-gulisatiovuoblast.

Potpredsjednik Privredne komore KS Irfan Mehičić i zamjenik gradonačelnice Sarajeva Predrag Mitrović potpisalisupočetkomseptembraSporazumozajed-ničkomsufinansiranjuprojektamedijskekampanje"Kupujmo i koristimo domaće". Grad Sarajevo je

potpisivanjemovogsporazumazaprojekatizdvojio5.000KM,aPrivrednakomoraKS3.000KM. Ovojenastavakkampanjekojasesrazliči-timintenzitetom,zavisnoodfinansijskihmogućnosti,vodiuKS,kadjeriječoproizvodnjiikupovinido-maćihproizvoda.OvajgestgradskihvlastiSaraje-va poruka je svim državnim insitucijama i drugimsubjektimaučijojnadležnostijerazvojprivrededaseuključeurealizacijuprojektaKomore,kojisevećduževremenavodipodnazivom„Kupujmoikoristi-modomaće“. Projekatimaekonomski,sociološkiiobrazov-niznačaj,tejepotrebnozajednoraditinaeduciran-justanovništva,kakobisestvorilasvijestokupovinidomaćihproizvoda.

Doraditi prednacrt Odluke

Uslovi za proizvodnju, distribuciju, isporuku i korištenje toplotne energije

Grad sufinansira projekat Komore Kupujmo i koristimo domaće

Predstavnik Ministarstva Dževad Čeljo i predsjednici savjeta Amer Jerlagić i Hazim Zečević

Glasnik

posj

ete

3

IzuredazacentralnuisjevernuEvropuMVP-aIslam-skeRepublikeIranpoteklajeinicijativazauspostavl-janjeekonomskesaradnjeizmeđubh.kantonaire-gijaIranaipotpisivanjemeđukomorskihsporazuma.Timpovodomdirektorovoguredagosp.AhmadFardHosseini,kojitrenutnozamjenjujeambasadoraIra-nazaBiH,posjetiojesredinomseptembraPrivrednukomoruKantonaSarajevogdjejeotojtemirazgo-varaosapredsjednikomKomoreKemalomGrebominjegovimsaradnicima.

ČelniljudiKomorepozdravilisuovuincija-tivu i prihvatili prijedlog da sa komorama iranskihgradova Tabriz i Zendžan ostvare bliže kontakte iuspostavesporazumeomeđusobnojsaradnji.Ova-kavvidsaradnjePrivrednakomoraKantonaSaraje-vojeprijedvijegodineuspostavilaisakomoromzatrgovinu,industrijuirudarstvoTeheran. Premanajavamagosp.Hosseinija,predsjed-nicikomoraIranaiTeherenaplanirajuposjetitiBiHuoktobruitouperiodukadaseodržavaGeneralnibosanskohercegovački sajam ZEPS. Predloženo jedasetomprilikomorganizirazajedničkisastanaksaprivrednicimaKantonaSarajevo,kakobisedetaljni-jerazmotrilemogućnostiposlovnogpovezivanja. Saradnja sa Iranom jemogućanapoljimametalneindustrije,prehrambeneindustrije,poljopri-vrede, industrijegrađevinskogmaterijala,aposeb-nouautomobilskoj industriji i proizvodnji traktora.Realizacija zajedničkih projekata, osnivanje firmi,otvaranje predstavništava, organiziranje specijalis-tičkihizložbisudobrinačinipovezivanjaprivrednika,razvojabiznisaiosvajanjanovihtržišta.

Na inicijativu ambasadora Republike Slo-vačke, gospodina Miroslava Mojžita, upriličen jesastanakpredstavnikaslovačkekompanijeJakaIn-vest,gospodinaOttoaHusikasamr.IrfanomMehi-čićem,potpredsjednikomPrivredne komoreKanto-naSarajevo, i saradnicima. Tema sastankabila jemeđusobnopredstavljanjeirazmatranjemogućnostiulaskaovekompanijenabosanskohercegovačkotr-žištekaopotencijalnoginvestitora. Nakonuvodnogizlaganjagosp.IrfanaMe-hičićaoaktivnostimaipoljimadjelovanjaKomore,testavovimaibudućimciljevimanapoljuekonomskograzvoja,podrškeprivredeičlanicaKomore,došlosedozaključkadapostojizajednički intereszarazvojsaradnjeizmeđuprivrednikaovedvijezemlje. GospodinHusikjeusvomizlaganjunaveosvepotencijalneoblastiuokvirukojihmenadžmentovekompanijevidimogućnostsaradnjeiinvestiran-jauBiH.PremariječimagospodinaHusika,radiseoakcionarskomdruštvukojeraspolaževelikimkapi-talom. S obziromda je u Slovačkoj sektor grijan-ja/zagrijavanjauglavnomprivatiziran,gostiKomoresu izrazili želju da investiraju ili doinvestiraju nekeprojekte Toplana, a također su iznijeli zanimljivu

ideju o uzimanju na korištenje zemljišta (koncesijaili kupovina privatnog zemljišta) za zasađivanje vi-sokokaloričnihvrbakojebi sekoristilekaogorivo.Primjerdobrepraksekorištenjaovogdrvetavećpo-stojiuŠvedskoj,gdjejenastotinehektarazemljištazasađenoovimdrvetom. Takođersumogućainvestiranjaugradnjuilirekonstrukcijubolnicailirehabilitacionihcentara,upodručjeizdavaštva. Ovajsastanakjebiojošjedanunizususretasainostranimpotencijalniminvestitorima,asvescil-jemunapređenjabh.privredeinjeneukupnestabli-lizacije.

Saradnja bh. kantona sa regijama Irana

Slovačka kompanija Jaka Invest želi investirati u KS

Glasnik

susr

eti i

pos

jete

4

9. SAJAM MALIH I SREDNJIH PREDUZEĆA

U BUDVI (CRNA GORA)25. DO 27.10. 2007. GODINE

Sajam malih i srednjih preduzeća se organizuje kao međunarodna manifestacija općeg tipa. U istom terminu održava se i 4. sajam poslovnih usluga i investicija.

Pozivamo sve zainteresirane privrednike da učestvuju u promociji privrede BiH i budu izlagači na Sajmu.

Za sve detaljnije informacije obratite se kontakt-osobama: Belma Jahović, tel: 033 250 141, fax: 033 666 718 e-mail: belmaj@pksa.com.ba i Neira Mlinarević, tel: 033 250 123, e-mail: neiram@pksa.com.ba

U okviru posjete turske delegacije iz općineMerve izKonjebratskojopćiniHadžići,upriličena jeiposjetaPrivrednojkomoriKantonaSarajevo.CiljeviposjetebilisuupoznavanjesaaktivnostimaKomoreirazmatranjemogućnostiuspostavljanjasuradnjesabhprivrednicima.

Uuvodnomizlaganjugostejekrozprezenta-cijuoaktivnostimaKomore,podacimaodosadašnjojsaradnji Turske i BiH, temogućimpoljima saradnje,upoznala Dubravka Bošnjak, koordinator za EU in-tegracije. Vanjskotrgovinski pokazatelji govore u prilogtome da je neophodno mnogo više raditi na una-pređenjuinaročitonakonkretizacijisaradnje.Prisutni privrednici su naročito iskazali interes za sa-radnjusaprivrednicimaizKantonanaprojektimave-zanimzapoljoprivreduimliječnuindustriju. PotpredsjednikKomoremr.IrfanMehičićista-kaojedajeuSarajevupočetkom2008.godineplani-ranavelikainvesticijskakonferencijaiujednopozvaoturskeprivrednikedaprisustvujuovomdogađajuiin-vestirajuubh.privredu.

Bosanski ambasador u Crnoj Gori

posjetio Komoru Prvi imenovaniamba-sadorBiHuCrnojGoriBranimir Jukić posjetioje 14. septembra Pri-vrednukomoruKantonaSarajevo. U razgovorusa predsjednikom Ko-moreKemalomGrebomi direktorom Centra zaeuropske integracije iposlovesainozemstvommr. Esadom Ibiševićemrazmatranesumogućnos-

tiintenzivnijegpovezivanjaposlovnogsektoraKantonaSara-jevosapartnerimaizCrneGore,sciljemjačanjaekonomskihvezaovedvijesusjednedržave. Razgovarano je o izvozno-uvoznim mogućnostima ipokretanju inicijativa za povećanje ekonomske saradnje sapartnerima izCrneGore.SobziromdaCrnaGorakrećeuofanzivnijirazvojturizma,istaknutesušansebh.firmidaostva-retješnjusaradnjuizteoblasti,aliiuprehrambenojindustriji,građevinarstvuiindustrijigrađevinskogmaterijala. PrivrednakomoraKantonaSarajevojespremnapružitipunupodrškurealizacijiovihciljevazajedničkomrazmjenominformacija,organiziranjemprivrednihsusreta,sajmova,izlož-biisl.Komoratrenutnopripremapromocijebh.privredena9.sajmumalihisrednjihpreduzeća,kojisekrajemsljedećegmjesecaodržavauBudvi.

Privrednike iz Konje interesira poljoprivreda i mliječna industrija KS

Nj.e. Branimir Jukić

Glasnik

sajm

ovi

5

Nastupbh.privrednikana76.međunarod-nomsajmukoji jeodržanuperiodu31.8.do9.9.2007.godineuIzmiruocijenjenjekaoveomauspje-šan.JedanbrojkompanijakojesunastupilenaSajmunajaviojemogućesklapanjeugovorasainostranimpartnerima, a to su Interšped, Solana Tuzla, ŠipadKomerc,FavedaiHidro-TermoCentar. Organizator ovogodišnjeg nastupa bila jePrivredna komora Kantona Sarajevo, u saradnji saVanjskotrgovinskomkomoromBiH. Bh.delegacija,kojujepredvodiopredsjednikPrivredne komore Kantona Sarajevo KemalGrebo,brojala je 36 učesnika, među kojima su bili iMinistarzaprivreduKantonaSarajevoAbidŠarić,tepredstavniciFIPA,OpćineCentarSarajevo,GradskeupraveMostara. Nastupnašihprivrednikanaovomsajmuor-ganizovanjeuzvelikupomoćpočasnogkonzulaBos-neiHercegovineuRepubliciTurskoj,KemalaBaysa-

ka,adržavnatelevizijaTRTiturskaštampaobjavilasuvišečlanakaoposjetidelegacijeBosneiHercego-vine. Mješovitadržavno-privrednadelegacijanašedržave po programu učešća na Sajmu posjetila jeIndustrijskukomoruegejskeoblasti(EBSO)iTrgovinskukomoru regije Izmira: Tom prilikom, predsjednikPrivredne Komore Kantona Sarajevo Kemal GreboiministarzaprivreduAbidŠarić istaklisuproblemevezane u primjeni Sporazuma i slobodnoj trgoviniizmeđu Bosne i Hercegovine i Republike Turske,posebnokadajeriječobarijeramasaturskestranepriuvozupoljoprivredno-prehrambenihproizvodaizBosne iHercegovine, te supredložili odgovarajućarješenja.Prilikomposjeteovimkomorama,obavljenisu privredni razgovori između bosanskih i turskihbiznismena. Biznismeni iz Republike Turske suu velikombrojuposjetilištandovekompanijaizBosneiHerce-govine, koje su jedinstveno nastupile u organizacijiVanjskotrgovinskekomoreBosneiHercegovineiPri-vrednekomoreKantonaSarajevo. Trećegdana Sajmaorganizivan je BHdan,kadasupredstavniciFIPA,direktorHarisBašićiLejlaSilajdžićprezentiralimogućnostiinvesticionihulagan-ja u BiH, a predstavnici Privredne komoreKantonaSarajevuKemalGreboiEsadIbiševićpredstavilimo-gućnostivanjskotrgovinskesaradnjesaBiH. Predstavnicidržavnihorgana:ministarzapri-vreduKantonaSarajevoAbidŠarić,načelnikzapri-vredugradaMostaragosp.MirsadŠarić i načelnik

OpćineCentarDževadBećire-vić posjetili su gradonačelnikaIzmira Aziza Kocaoglua.Opći-naCentarSarajevujepotpisalaSporazumo saradnji sa Kona-kom,koja je takođercentralnaopćina u Izmiru. Sporazum supotpisali načelnici općina AliMuzaferTuncagiDževadBeći-rević.Sporazumosaradnjipo-tpisalisuidirektoriSajmaIzmirgosp. Dogan Isleyen i direktorCentra Skenderija Suad Džin-do.

U organizaciji Privredne komore KS

Uspješan nastup bh. privrede u IzmiruMješovitu državno-privrednu delegaciju BiH predvodio predsjednik Komore Kemal Grebo

Glasnik

6

sajm

ovi

Privredne komore Federacije BiH, Crne Gore i

Županije Pula organiziraju manifestacije

KOMERCIJALNI DANI HRANE, PIĆA, UGOSTITELJSKE OPREME

I TURISTIČKE BURZE

Neum, 20. do 22. novembar 2007. godine

Cilj navedenih manifestacija je povećanje izvoza kvalitetne hrane, pića i ugostiteljske opreme, kao i prodaja turističkih kapaciteta inozemnim i domaćim touroperatorima. Ovo je prva manifestacija komerci-jalnog tipa na ovim prostorima, te pobuđuje veliki in-teres proizvođača hrane i pića, hotelijera, ugostitelja, turoperatora i trgovaca.

Više informacija možete dobiti u Privrednoj komori Kantona Sarajevo. Kontakt-osobe su koordinatori: Dubravka Bošnjak (033 250-115, dubravkab@pksa.com.ba) i Sulejman Selimović (033 250-125, sulej-mans@pksa.com.ba)

U Gradačcu je od 29. augusta do 2.septembra 2007. godine održan 34. međunarodnisajam poljoprivrede i prehrambene industrije, podnazivom Sajam šljive. Sajam je otvorio NedžadBranković, premijer Vlade FBiH, u prisustvu brojnihdomaćihzvanicaipolitičkogvrhaBiH. Sajam je održan na 14.000 m² izlagačkogprostora, od čega je 6.000m² zatvorenog i 8.000m² otvorenog sajamskog prostora. Učestvovaloje 280 izlagača, među kojima su bili proizvođači:sjemenskog i sadnog materijala, prerađivači voćai povrća, mesa i mesnih prerađevina, proizvođačimlijeka i mliječnih prerađevina, bezalkoholnih ialkoholnih pića, proizvođači alata i mehanizacije,mineralnih đubriva i zaštitnih sredstava, uzgajivačidomaćih životinja, tenaučne, finansijske iprometneustanoveiorganizacije. Na ovom mjestu brojni poljoprivredniproizvođači i prerađivači razmijenili su iskustva iostvariliznačajneposlovnekontakte. Na Sajmu su i ove godine dodijeljene 24

zlatne,17srebrenihi8bronzanihmedaljazakvalitetproizvoda,aproglašenisuinajboljiproizvođačivoćaipovrća. Na ovogodišnjem Gradačačkom sajmuučestvovalajeiPrivrednakomoraKantonaSarajevo,na čijem prostoru su svoje proizvodne programe ipropagandni materijal izložile firme UPI – Poslovnisistem, MI „Mujanović” i PD „Butmir”. Na štanduKomore ostvareni su brojni kontakti predstavnikaprimarneiprerađivačkeindustrije,teuglednihnaučnihidruštveno–političkihradnika. Tokom sajamskih dana održan je privrednisusret poslovnih ljudi sa predstavnicima federalneVlade, premijerom Nedžadom Brankovićem iministrom Ministarstva poljoprivrede i prehrambeneindustrijeDavoromLjubićem. Također, održan je naučno-stručniskup „AgroTECH”, u organizaciji sarajevskogPoljoprivredno-tehnološkog fakulteta i tuzlanskogTehnološkogfakulteta.

SulejmanSelimović

Održan Sajam šljive u Gradačcu

Učestvovalo 280 izlagačaNa štandu Privredne komore Kantona Sarajevo ostvareni brojni kontakti predstavnika primarne i

prerađivačke industrije, te uglednih naučnika i političara

5. međunarodni sajam EKO turizma,EKOlogije, EKO zdrave hrane, EKO drvopre-radeiEKOindustrija–EKOBIS2007okupiojeovegodineoko220izlagačaiz9zemalja(BiH,Hrvatske, Slovenije, Srbije, Italije, Njemačke,Francuske,Češke,Austrije). I ove godine Sajam je imaobogatstvoponude, sa30 različitihprograma.Poredpro-mocija proizvodnih programa održano je ne-kolikoprezentacija,okruglihstolova,poslovnihsusreta,tekonferencijairadionica. PrivrednakomoraKantonaSarajevoak-tivnojeučestvovalanaovomsajmu.

2007

Glasnik 7

Naprostoru Trgaoslobođenja –Alija Izet-begovićtokomseptembraodržanjevećtradicional-niPeti internacionalni sajampčelarstva ipčelarskeopreme“Bee–fest”.NaSajmujeučestvovalo120izlagačaizBiH,Srbije,CrneGoreiHrvatske.Ma-nifestacija je bila u funkciji prodaje, savjetovanjaproizvođačaipotrošača,ostvarenjaposlovnihkon-takatairazgledanja. Na Sajmu su bili izloženi: med, propolis,matičnamliječ,polenovprah,opremailiteraturaopčelarstvu,ljekovitobilje,preparatinabaziljekovi-togbiljaipčelinjihproizvoda,organskiproizvedeniprehrambeniproizvodi,opremazaproizvodnjuisu-šenjeljekovitogbiljaipčelinjihproizvoda,proizvodiod jagodastog voća, šumskih plodova, gljiva, itd.Pored stručne literature, građani su mogli dobitistručnesavjeteonačinuupotrebeprezentiranihpre-parata. Ovojebiloidealnomjestozauspostavljanjeposlovnihkontakata, razmjenu iskustava i zaključi-vanjekupoprodajnihugovorasvihsubjekataulancuproizvodnjemedaipčelinjihproizvodatepreparataproizvedenihnabazipčelinjihproizvoda,tesakupl-janja,distribucijeikonzumiranjaljekovitogiaroma-

tičnogbilja,preparatanabazisamoniklogbilja,itd. PosjetiociSajmaimalisuprilikudavide,pro-bajuikuperaznevrstemedaidrugepreparatedobi-jenenabazipčelinjihproizvoda,kaoibrojneostaledomaćeproizvodeodljekovitogiaromatskogbilja.Sajampčelarstva,poredostalog,posvećenjepodi-zanjusvijestistanovnika,aposebnodjeceiomladi-ne, o vrijednostimameda i potrebi svakodnevnogkonzumiranja, kakomeda, tako i ostalih pčelinjihproizvoda. S ciljem davanja podrške kampanji pro-izvodnje, promocije i kupovine domaćih proizvo-da,ismanjenjuuvoza,organizovanojetakmičenjeproizvođačaupetkategorija,nakojesuseprijavilisviučesniciSajma.Dodijeljenesuzlatne,srebreneibronzaneplaketezaproizvodnjumedaodbagre-ma,lipe,livade,šumskogmedaikestena,teraznihpčelinjihproizvoda ipreparata.Također,dodijelje-no je i specijalno priznanje i titula “Medmedova2007”,kojusudobili IbrahimiEsmaMahmutovićizCazinazanajkvalitetnijilipovmed.TokomSajmapčelarstvaorganizovanisuedukativniistručnisusretiproizvođačamedaidrugihpčelinjihproizvoda.Tomprilikom,poredstručnihtema,istaknutajepotrebazaadekvatnijimivećimizlagačko–prodajnimpros-toromnegoštotoomogućavasadašnjalokacija.

SulejmanSelimović

Tradicionalna manifestacija

Mjesec meda i pčelinjih proizvodaIdealno mjesto za uspostavljanje poslovnih kontakata, razmjenu iskustava i

zaključivanje kupoprodajnih ugovora

PRIVREDNA KOMORA KANTONA SARAJEVO

P O Z I VKOMPANIJAMA U KANTONU SARAJEVO

Otvorite vrata realizaciji svog projekta!

Pozivamo Vas da u katalogu “Razvojni projekti kompanija u Kantonu Sarajevo” objavite Vaše aktuelne razvojne projekte kojima imate namjeru povećati proizvodnju, poboljšati kvalitet usluga i otvoriti nova radna mjesta.

Ovo je prilika da pronađete partnera za zajednička ulaganja, dobijete finansijsku pomoć banaka i upoznate potencijalne investitore iz zemlje i inozemstva putem poslovnih susreta, ambasada, konzulata, ali i drugih institucija kojima će katalog biti dostavljen.

Projekte dostaviti na obrascu koji možete dobiti u Privrednoj komori Kantona Sarajevo

(Ul. La Benevolencija br.8, 71 000 Sarajevo),tel: 250-113, fax: 250-139 ili www.pksa.com.ba

sajm

ovi

Glasnik

8

eduk

acija

SEMINARI U OKTOBRU

PrivrednakomoraKantonaSarajevo,usaradnjisapartnerimaMicroedukacijomizSarajevaiMicrogrupom iz Splita, organizirala je u septembru dvadvodnevna seminara o temi “Komunikacija unu-tarkompanije” i«Upravljanje ljudskimresursima»,sciljem unapređenja poslovnog komuniciranja i po-boljšanjaposlovnihprocesa. EdukacijesuvodiliAntonelaAlivriMarioOršu-lić,ekspertiMicrogrupeizSplita,aprisutnasubila43polaznikaiz27firmiidrugihorganizacijaizSarajeva,Visokog, Kaknja, Širokog Brijega, Bihaća, Lukavca,Tuzle,Zenice,GračaniceiBosanskogŠamca.

teme seminaratermin

realizacije partner/predavač

UPRAVLJANJE PROJEKTIMA 17-19. oktobar

Partner: Adizes Southeast Europe, Novi SadPredavač: Goran Mladenović

SA COPIS PRISTUPOM PRONAĐIMO KARIKU

KOJA NEDOSTAJE 22-23. oktobar

Partner:“Smile it Solutions”, Beč Predavač:Mičo Jančev dipl. ing.

STVARANJE TIMOVA I TIMSKI RAD 30-31. oktobar

Predavač: Šemsudin Zaimović, certifikovani praktičar i predavač Neuro-lingvističkog programiranja

Pozivamo privrednike da prisustvuju ovim edukacijama!Detaljnije informacije možete dobiti na telefone Centra za edukaciju kadrova:

250-117, 250-116, 250-107 ili na web-stranici Komore: www.pksa.com.ba

Edukacijom do uspješnijih poslovnih procesa

Glasnik

inic

ijativ

e

Karakter komunalne takse je evidentno fis-kalne prirode.Međutim, onamora imati i razvojnikarakter, što znači da semora, istovremeno, voditiračunaotomekolikojekomunalnataksaufunkcijistvaranjaambijentazaunosnoposlovanjekompanijauKantonuSarajevoiprivlačenjadomaćihiinostranihinvestitora. Privredna komora Kantona Sarajevo, na-stavljajući svoju aktivnost na uklanjanju barijera uodvijanjubiznisa,uputila jeVladiKantonaSarajevoprimjedbe,prijedlogeisugestijenaNacrtzakonaoizmjenamaidopunamaZakonaokomunalnimtak-sama. Komora je pozdravila opredjeljenje predla-gačadapriđeizmjeni idopuniZakonaokomunal-nimtaksamanaosnovuprijedlogaKomoreidrugihsubjekata,kaoidosadašnjegiskustvauprimjeniZa-kona.Međutim,predloženimizmjenamasamojedje-limičnoudovoljenopodnesenimprijedlozima.Poseb-no jenaglašenodapredlagačnijeuvažioprijedlogKomoredasesačiniuporednaanalizavisinekomu-nalnetaksesadrugimgradovimauBosniiHercego-vini,kaoiuregionu,kakobisedobilastvarnaslikaokruženjaukojemposlujufirmeizKantonaSarajevo,saposebnimosvrtomnauticajprimjenepomenutogZakonanaambijentzaposlovanjefirmi. Postavljenojepitanjenakojinačinjeutvrđenavisinataksezapojedinedjelatnosti,akojabitrebalapredstavljatinaknadukojaseplaćazakorištenjejav-nihdobarailiuslugakojeobezbjeđujejavniorgan.UZakonuokomunalnimtaksama,bezdefinisanihkri-terija,utvrđenajevisinakomunalnihtaksiod50,00KMdo15.000,00KM,pričemunijevezanazazonugrada,veličinu,odnosnovrstuistaknutefirme.Dosa-dašnjipristupumjestodaobezbjeđujeidentičneuslo-veposlovanjazasvesubjekte,ustartupravi razlikuiupotpunoneravnopravanpoložajstavljapojedinedjelatnosti. Stogajeneophodnoutvrditijasnekriterijepokojimaseutvrđujevisinataksizapojedinedjelatnosti,čimebiseotklonile insinuacijeopaušalnomutvrđi-vanjuvisinetaksi. Poseban problem su utvrđene naknade zabankeitozauslugegrađanimaipravnimlicimagoto-vinskogibezgotovinskogplatnogprometa.Društvenijeinteresdasegrađanimaipravnimlicimaomogućibrže,jeftinijeiefikasnijevršenjeraznovrsnihgotovin-

skih i bezgotovinskih transakcija. Zbog toga bankeimaju,zakonskuobavezudaomogućepružanjeovevrsteuslugaiukasnimpopodnevnimsatima,čimesepoistovjećujusauslugamakojesepružajunaizdvoje-nimpoštanskimšalterimailokacijama.Iztograzlogapredloženojeda,komunalnetaksezaizdvojenešal-tereilokacijebanakaipoštetrebajubitiiste. Bankomati pružaju usluge sličnog karakteragrađanima,pa i njih treba tako tretirati kodutvrđi-vanja komunalnih taksi. Banke su na svim svojimlokacijama izložene značajnim troškovima vezanimza sigurnost gotovine kojumoraju držati na svakojlokacijikakobimoglepružatipomenuteusluge.Bilobi logičnodasepolitikomkomunalnihtaksistimuli-še otvaranje novih poslovnih jedinica banaka kakobi se građanima i pravnim licima omogućilo brže,racionalnije, sigurnije i efikasnije obavljanje platnihtransakcija. Transakcije koje vrše građani i pravnalicaputembanakasuimperativneipotomesuoveuslugepokarakterurazličiteoduslugadrugihsubje-kata.Zbogtogaznačajandiobankarskihipoštanskihusluga treba tretirati zasebno, polazeći od principaEvropskekonvencijeozaštitiljudskihpravaiosnovnihsloboda,tedrugihpravnihakatakojimaseutvrđujezaštitaljudskihprava. Pored datih konkretnih prijedloga članovaKomorenačlan23.Zakona(telekomunikacije,igrenasrećuidr.),predloženojedase,nakonusvajanjaZakonaoizmjenamaidopunamaZakonaokomu-nalnimtaksama,odmahpristupi izradinovogzako-na,kojićesebaziratinaanalizikomunalnetakseuodnosunaokruženjeiunaprijedutvrđenimkriterijimaovisinitaksezapojedinedjelatnosti. MuberaKadrić

Izmjene i dopune

Zakon o komunalnim taksama bez definisanih kriterija

U Zakonu utvrđena visina komunalnih taksi od 50,00 KM do 15.000,00 KM, pri čemu nije vezana za zonu grada, veličinu, odnosno vrstu istaknute firme

9

NO

VI P

ROJE

KAT

KOM

ORE

- T

uris

tički

pro

izvo

d Ka

nton

a Sa

raje

vo

S ciljem iznalaženja novih oblika aktivnosti,kako bi se razvojne mogućnosti turizma u KantonuSarajevonajboljeiskoristile,PrivrednakomoraKanto-naSarajevojeuradilaradnuverzijuStudije”Turističkiproizvod Kantona Sarajevo”. Pojedinačnu finansijskupodrškuzaizraduStudijedalisuMinistarstvaprivredeKSiopćineCentarSarajevoiNoviGradSarajevo. Studija jeukazalanapotrebuformiranjasve-obuhvatnogoblikaturističkogproizvodauKS,sciljemintenziviranjaponudeturističko-ugostiteljskih,kulturno-historijskih,prirodnihidrugihpotencijalaKSkaoturis-tičkogproizvoda.Identifikacijomturističkogproizvodaukazanojenapotrebuorganizovanogpristuparazvojui korištenju turističkih resursa, podizanju kvaliteta tu-rističkeponudeiusluga,ostvarenjaštovećedobitizaturističko-ugostiteljskudjelatnost,kakobi sepovećaoukupninivorazvijenostiprivredeKantona. PristupizradiStudijejejedinstvenirazlikujeseodprethodnonapisanihmaterijalaorazvojuturizmainjegovimkarakteristikama. Naglašenojedaturističkuponudu-proizvodKS predstavljaju svi kulturno-historijski objekti, pri-rodnevrijednosti, raznadruštvenadogađanja, robe iusluge.Premaiskustvimarazvijenih turističkihcentaradominantnu stavkuu turističkojponudi čini kupovinausluga,jerseskoro80%turističkepotrošnjeodnosinausluge. UStudijisurazmatranisviparametrirelevantnizarazvojturizma(klima,reljef,stanovništvo,infrastruk-turaitd.).Analiziranisuproblemikojiopterećujuposlo-vanjeturističkeprivrede,smještajnikapaciteti,rezultatiposlovanja,nosiocirazvojaturizmaitd.Također,naz-načenisuciljevidaljegrazvojaturizma.

PosebnapažnjauStudijijeposvećenapoglavl-juTurističkiproizvodKS,kojibitrebaopredstavljatinaj-važnijidiousistemuturističkeponudeKantona.Prim-jeri turističkogproizvoda,počevodprirodnihiantro-pogenih (kulturno–historijski, etnosocijalni) turističkihresursa,prekouslugaidruštvenihdogađanjauKanto-nuSarajevo,padonekihvažnijihturističkihdestinacijašire sarajevske regije,obrađeni sukakouosnovnomdijelumaterijala,takoiupriloguStudije. UStudijijedetaljnorazrađenastrukturaisadr-žajturističkogproizvoda.Premaiskustvimavećihgra-dova Evrope, načelna struktura turističkog proizvodamoglabisesastojatiodtrielemenata:osnovneturističkeaktivnosti,kojabiuukupnojpo-•nudiučestvovalesaoko50%,organizovanja grupnog ili individualnog šopinga•(saoko15%učešćauukupnojponudi)izabavnog dijela (sa oko 35% učešća u ukupnoj•strukturiturističkogproizvoda).

Sadržaj turističkog proizvodamogu činiti većprovjereniprogramizaodređenvremenskiangažman(obilasci1,2,4 i8sati,boravci1,2 i3dana i sl.)kojimaseželipostićiciljiukompravcusuusmjerenaopredjeljenjaizovestudije,atojedaseboravakturis-tauSarajevuprodužinanajmanjetri(3)dana. Turističkiproizvodsesveobuhvatnopredstavljairazmatra.Poredustaljenihturističkihproizvoda,kaoštosukulturno-historijskeznamenitostiužegdijelaGradaiprirodnihvrijednosti Kantona,nastojaloseturističkiproizvodproširitiinamanjezastupljenuponudu,kaoštosusektorzabave,sporta,kultureikupovine,aliidaseaktivnijeprezentirajunekemikrodestinacijezakoji-mavladainteresovanje,anedovoljnosuzastupljeniuponudi. U oko trideset tačaka predstavljene

Studija

Turistički proizvod Kantona SarajevoStudija je ukazala na potrebu formiranja sveobuhvatnog oblika turističkog proizvoda u KS, s ciljem intenziviranja ponude turističko-ugostiteljskih, kulturno-historijskih, prirodnih i drugih potencijala KS.

Projekat predstavili Kemal Grebo, predsjednik Komore, i Sulejman Selimović, koordinator za turizam

NO

VI P

ROJE

KAT

KOM

ORE

- T

uris

tički

pro

izvo

d Ka

nton

a Sa

raje

vo

su neke ideje, koje bi mogle biti ključne ak-tivnosti u formiranju ukupne turističke ponu-de. Pažnja i planovi mogli bi biti usmjereni npr. napripremezarealizacijukrupnihinvesticionihobjekata,modernizaciju i rekonstrukciju hotelskih kapaciteta iugostiteljskihobjekata,zaštititustareAustro–UgarskumeteorološkestanicenavrhuBjelašnice,certificiranjeplaninske klime na širem području Bjelašnice, aktivi-ranjepleh-orkestra,formiranjupostavkevojnihunifor-miodprahistorijedodanašnjihdana,osposobljavan-jepostojećihprirodnihresursazaprihvatvećegbrojaturista,osavremenjavanjeilidonošenjenovezakonskeipodzakonskeregulativeuoblasti turističko–ugosti-teljskedjelatnostiiturističkihzajednica,itd. Naglašenojedaznatanbrojučesnika(izvršniizakonodavniorgani,općine,komorskisistem,udru-ženja iz oblasti ugostiteljstva, hotelijerstva i turizma,pravni subjekti iz ovog sektora i dr.) svojim angažo-vanjemmogudatidoprinosukupnomrazvojuturističkeprivredeiznatnoboljojkvalitetiturističkeponude,takoštoćeusvojimplanovimaiprogramimaradautvrditisvojdioobaveza,zavisnoodnadležnostikojeimaju.Datesuimnogobrojnesugestijesvimnosiocimarazvo-jaturizmaiukupnojturističkojprivrediotomekojesutoključneaktivnostiipravcinakojebitrebaliusmjeritisvojuaktivnostunarednomperiodu. U tom smislu detaljnije su razrađeni dugo-ročni i kratkoročni pravaci aktivnosti, hitne mjere zaunapređenje turističkeponude, idejezapoboljšanje iproširenje ukupne turističke ponude, itd. Također, dabiseobezbijedilištopovoljnijiuslovi razvoja turizma,

kaostrateškeoblastizarazvojKantona,predloženisuoblicifinansijskeidrugepodrškezaintenzivnijiiplanskirazvojturističkeprivrede. Realizacijomključnihaktivnosti, omogućilobisepovećanjezadržavanjagostijuuKantonuSarajevou narednih pet godina sa sadašnjih dva na 3,5 do 4 dana. Turistički prihod i promet u ugos-titeljstvu bi se mogli povećati za približno 70 do 100%, dok bi se kvalitet ponude mogao povećati najmanje za 10%.

Na kraju, u prilogu Studije, date su vrlo vri-jedneiopširneinformacijeoprirodnimturističkimpo-tencijalima,kulturno-historijskimturističkimresursima,starim zanatima, nekim turističkim proizvodima sara-jevskeregije,itd.Malojedokumenatakojinajednommjestusadržetolikoznačajnihpodataka,kojisemoguuspješnokoristitizaraznastručnaistraživanja.Posvomsadržajuprilogdjelujeikaosvojevrsniturističkivodič. Uželjidasenakompetentnomnivouizvšipro-vjeraocjenaipredloženihpravacarazvojaKomorajeorganizovalaokrugli sto,učijemradućeučestvovatipredstavnici turističko-ugostiteljske privrede, stručni inaučniradniciizoveoblasti,tepredstavnicinadležnihzakonodavnih i izvršnihorganaKS.OrezultatimanaraspravesaokruglogstolaunarednombrojuGlasni-ka. Kakojezarazvojugostiteljsko-turističkeprivre-deodizuzetnevažnostikvalitetproizvoda,uStudijiseiniciraaktivnostnaizradiiusvajanjuznaka”Sarajevskikvalitet”.

SulejmanSelimović

Tema je izazvala veliko interesovanje medija

Glasnik

"ElektrokontaktSA"jeosnovan1997..godinekaomješovitafirma"Elektrokontakt“d.dZagrebi"Im-presa"Sarajevosaosnovnomdjelatnošćuplasmanaproizvodaizprogramamatičnefirme„Elektrokontakt„d.dZagreb. Nakonizvanrednihposlovnihrezultata1999.godine, donosi se odluka o prenosu proizvodnjeglavnihprogramaelektro-instalacionogmaterijalau“Elektrokontaktd.o.oSarajevo“. Instaliranesulinijezanivosrednjihserija(donivoa500000komjedinicapojedinihproizvoda)sapoluautomatiziranimradom.Plasmanproizvodaod-nosisenatržišteBiHidržavebivšeJugoslavije. Razvojna konstrukcija tehnologija i kontrolaje centralizirana u Institutu u Zagrebu. Operativnefunkcijesenalazeusvimproizvodnimpogonimafirmiu Zagrebu i Sarajevu, uz programiranu i planiranukontrolu. Svi proizvodi zadovoljavaju EN i posjedujuznakCE,većinaproizvoda izrađujesepoVDEnor-mama.Takođersviproizvodisekontrolirajuuvlastitojelektro-fizikalnojlaboratorijipriInstitutuzakvalitetuZagrebu. „Elektrokontakt“ Sarajevo ima u svom pri-zvodnomprogramusljedeće-proizvodnjaiplasmanstansko-uredskoginstalacionogmaterijalauvišedi-zajniranihprograma. Snabdijevanje kupacaproizvodimadogovo-renekvaliteteicijeneuzahtijevanimrokovimaikoli-

činamavršiseskladnoproklamiranimciljevimaipo-liticipreduzeća. „Uzimajući u obzir njegove potrebe, pozici-oniranjekonkurencije(lojalneinelojalne)ikonkuren-tnostcijenadolazisedorazličitihzaključaka.Tržištenakojemposluje „Elektrokontakt SA”podijeljeno jenakantonalnatržištaitržišteRS,štosvakakodjelujeveomanepovoljno, „Uvažavajućestanjekakvojestepokušavamoseorganiziratiuvažavajućidateokolnosti,što,narav-no,iziskujepunovišenaporaiangažiranjadabisedošlodozadatihplanova“,kazaojezanašGlasnikgosp.MuzaferKaljić,direktor„Elektrokontakta“. KakodaljeističetrenutnaekonomskaslikauBiH,velikbrojnezaposlenih,punoradanacrno,ve-likibudžetskitroškovikojipritišćuprivredu,sunekiodrazlogakojeuovojfirmiuvažavajuprilikomdonošen-japlanova. „No, izgradnjazemlje inove investicijedajupunorazlogadavjerujemodaunarednomperiodumožemoočekivatiporastpotražnjezarobomiznašeg

pred

stav

ljam

o Va

mNova tržišta - novi izazov

Elektrokontakt SAPoslovni ciljevi orijentirani su na proširenje proizvodnje elektroinstalacionih

materijala i njihov bolji plasman

Upravajeodgovornaza:uspostavljanjedjelotvornogsistemaupravljanja•definiranjepolitikeiciljevakvalitete•razumijevanje i realizacijuplaniranepolitike icil-•jevakvalitetenasvimnivoimaorganizaciskestruk-turerazvoj,provedbuiunapređivanjedokumentiranog•sistemaupravljanjaodređivanje nositelja odgovornosti za sistem•upravljanjaosiguranje organizacijskih, ljudskih i tehničkih•resursa

Muzafer Kaljić, direktor „Elektrokontakta"

10

Glasnik13

pred

stav

ljam

o Va

m

asortimana“,smatradirektor„ElektrokontaktaSa“. Zaštita domaće proizvodnje, profiliranje firmi zaodređenetržišnesegmente,prelazakizfazeuvozaidistribucijeufazuproizvodnje,teuvođenjePDV-asušansezastabilizacijutržišta. „Naravno, tu su opasnosti od konkurenci-je,prijesvegaizSlovenijeiSrbije,kaoieventualnougrožavanjekroznekontroliranrazvojmaloprodajeinakrajuneblagovremenopraćenjeirazvijanjenovihproizvoda“,dodajeKaljić.

No,kakokaže,bezdobrekonkurencijenemaniličnoguspjeha,aonoštobikonkurencijamoglaiskoristitiuovomtrenutkujesugreškedomaćihfirmi(sporoosvajanje/plasiranjenovihproizvoda) Štosetičeposlovnihpartneta/kupaca„Elek-trokontakta“,trenutnoihjeoko60-takaktivnih.Sis-tem poslovanja je odgođeno plaćanje, sa rokomod60do90dana. Poslovniciljevi„Elektrokontakta“suorijenti-rani naproširenjeproizvodnje elektroinstalacionihmaterijalainjihovboljiplasman. Osnovni dugoročni cilj je da firma svojimskladnimrazvojemproizvodnje,kadrova,organiza-cijepratiporastproizvodnje iobimaprodaje,od-nosnostvoripreduvjetekojiomogućavajunesmetandugoročnirast.Međuvažnimdugoročnimciljevimaprodaje je čuvanje ugovora sa postojećimpartne-rima/kupcima, te praćenje kretanja na globalnomtržištu. „Htiobihspomenutivišenegodobrusarad-njusaPrivrednomkomoromKantonaSarajevo,kojazaistapratiipokušavazajednosanamaprivrednici-maiskoračitinanekanovatržišta“,dodaojeKaljić.

POZIV VOZAČIMA I MENADŽERIMA U MEĐUNARODNOM DRUMSKOM TRANSPORTU

PrivrednakomoraKantonaSarajevo,u saradnji sa InstitutomzaedukacijuVanjskotrgovinskekomoreBiH(ECOS),organizujeobukuipolaganjeispitazavozačeimenadžereumađunarodnomdrumskomtransportu,uskladusadirektivom2003/59/EC.

Direktiva2003/59/EC,kaoiPravilnikouslovimaipostupkuizdavanjalicencizaobavljanjemeđunarod-nogdrumskogprevozaputnikaiteretaiopasnihmaterija(„Sl.glasnikBiH“,broj44/2005),podrazu-mijevajudasvivozači/menadžerikojiučestvujuumeđunarodnomdrumskomprevozuputnikailitereta,morajuimaticertifikatoprofesionalnojosposobljenosti.

Stogapozivamoda izvršitecertificiranjevozača imenadžera,kakobimoglinesmetanosudjelovatiumeđunarodnomdrumskomprevozu.

Nastavaseorganizujeprijavljivanjemdovoljnogbrojakandidatazaformiranjegrupe

Edukacijavozača:kotizacija234KM(saPDV-omipriručnikom).Detaljnijeinformacijemožetedobitinatel.250-116,250-117.

Edukacijamenadžera:kotizacija900KM(saPDV-om,priručnikomisamogućnošćuuplatanatrirate).Detaljnijeinformacijemožetedobitinatel.250-127,250-106.

Brojpolaznikapostudijskimgrupamajeograničen.

Glasnik

14

Jedan od izazova u komuniciranju koji sepostavlja (i) pred poslovnu tajnicu je komunikacija s«teškim»ljudima.Riječjeoljudimakojisebržeilakšeuzrujaju,razljuteilinaprostoizgubekontrolu.Tosulju-dikojiimaju(lošu)navikupovisitiglas,tj.vikati,koristitineodgovarajućeriječi–tj.vrijeđati,verbalnopačakifizičkiprijetiti.Ukratko,riječjeoljudimakojineupra-vljajusvojimemocijamanaodgovarajućinačin.

Kako prepoznati «teške» ljude? Ljudima kojenajčešće naziva-moteškimazajed-ničkojetodanamoduzimaju vrijemeienergiju–pane-rijetko kažemo dasu naporni, teški,zahtjevni i slično.Kako su vrijeme i

energijaograničeniresursi–moramoihnaučitišted-jeti.Stogajekorisnoštoranijerazotkriti,tj.prepoznatidajesugovornik«težak»ilitakavlakomožepostati.Tomožemo, prije svega, pažljivim – aktivnim slušanjemi promatranjem, tj. uočavanjem upozoravajućih zna-kovauverbalnoj ineverbalnojkomunikaciji,amogupomoćiiprošlasličnaiskustva. Jedna od važnijih «mekih» komunikacijskihvještinajesvjesnorazvijanjesposobnostiprepoznavan-jatuđihemocijakakobiseučinkovitijeupravljaloipri-lagođavalonjima.No,jošjevažnijeupravljativlastitim(re)akcijama-tj.samokontrola.Premanačelureaktiv-nostiizrcaljenjavrlojelako«preuzeti»tuđunegativnuemociju, raspoloženje i stav.Grčki filozof AristoteluknjiziEtikakonstatira«Svatkosemoženaljutiti-tojejednostavno.Alinaljutitisenapravuosobu,dopravemjere,upravovrijeme,zbogdobrograzlogainapravinačin-tonijelako.».

Zašto interni i eksterni suradnici mogu postati teški Interni suradnici – kolege na poslu i eksternisuradnici – klijenti, poslovni partneri…mogu postatiteškiizbrojnihrazlogakojisemoguzajedničkinazvatiuzročnicimastresa.Jedanodtihrazlogaje(sve)općapretrpanostposlom.Previšeposlai/lilošaorganizaci-

jadovodidokašnjenja,strahaodsankcija,nervozei-nekontroliranih (re)akcija.Sličanučinakmože imatii suprotnasituacijaakosuradnici imajupremalopo-slapaseosjećajunevrijedno,nevažno,zaobiđeno…Jedanodrazlogazbogkojegsuradnicipostajuteškimožebitiijednoličan,dosadanposaobezraznolikostiiizazova. Nejasni radni i timski ciljevi, koji suposljedi-ca nekvalitetne ili manjkave komunikacije, takođerčine suradnike «teškima». Tome doprinosi i nedosta-tak povratne informacije, tzv. feedbacka od stranenadređenihikolega.Mnogidjelatnici,aposebnoonimlađi,tj.noviuposlu,tvrtkinedobivajupravodobne,iscrpneirazumljivepovratneinformacijeosvojemradu–paneznaju jesu li ikolikozadovoljilinaposlu.Toih,naravno,čininezadovoljnimai«težima»uinternojieksternojkomunikaciji. Današnja nesigurnost na poslu koja stvarastalnipritisak takođerotežavakomunikaciju.Zbog tenesigurnostisuradnicisvečešćedolazeusituacijedamorajuraditiuproduženominepredvidivomradnomvremenu zbog čega im stradajuostale životneuloge(roditelja,djece,supružnika,prijatelja...).To,naravno,unosinestrpljivostinetolerancijuukomunikaciji. Razlogajenapretek.Tusuinesređeniobiteljskiodnosi, razočaranja, tj. neispunjena očekivanja, ne-mogućnostzadovoljenjaosnovnihiposebnihpotreba,pomanjkanjenovca,loširadniuvjeti,neodgovarajućestanovanje,dugoputovanjenaiizposla…Istodobnomedijistvarajuslikeživotnihstilovakojejesvetežesli-jeditiurealnomživotu.Svetostvarafrustracijekojeseodražavaju(i)nakvalitetukomunikacije. Interna i eksterna komunikacija su složene ivažne,tesemeđusobnouvjetujuiisprepliću.Takonpr.neodgovarajućakomunikacijautvrtkiindirektnoutječenakomunikacijuseksternimklijentimajersenezado-voljstvoprenosiizjednesituacijeudrugu–itonaštetuobijustrana.

Kako komunicirati s “teškim” ljudima Zlatnopravilouvećini religija ikulturaporu-čuje «Čini drugomeono što želiš daon/a tebi čini».Iako krajnje jednostavno, ovopravilo nas navodi naizborpravihreakcija(i)ukomuniciranjus«teškim»su-radnicima.Prvoinajvažnijeje(opet)pažljivoslušanjei empatija, tj.uživljavanjeu situacijudruge– «teške»osobe. Ljubaznostjevrlovažna.Imajepremaloiizgle-da kao da se mnogi boje biti (pre)ljubazni. Kineskaposlovica kažeda je «ljubaznost jačaod zakona», adomaćainačicapoučavada«lijepariječizlatnavrataotvara».Zbog čegaondane tretirati sugovornikenanajljubaznijimogućinačin–onakokakobismoisami

Komuniciranje s «teškim» ljudimapo

slov

na p

siho

logi

ja

Glasnik15

poželjeli da drugitretiraju nas. Uvi-jekpostojišansada«teškog» sugovorni-ka razoružamo svo-jim ljubaznim riječi-ma, tonom, osmije-hom…,agotovo jesigurno da one koji

(još)nisu «teški»nećemosami takvima– «teškima» iučiniti. Kod«teškog»suradnikajevažnoprepoznatiiistaknuti uzrok problema i to, što prije, kako bismomogli u pravom smjeru nastaviti komunikaciju. Ta-kođerjepresudnoprepoznatiutjecajsvogponašanjanasuradnika/sugovornika.Pritometrebabitikratakijasaninadasvepozitivan.Akojeikakomogućeide-alnoje«tešku»situacijuriješitisam/aalinepodsvakucijenu.Tokonkretnoznačidauslučajupotrebetrebapotražitipomoćkompetentneosobe/a.

Kako ne komunicirati s “teškim” ljudima Prijesvegausvakojkomunikaciji,aposebnoonojs«teškim»ljudima,trebasvjesnoizbjegavatisvevrstepredrasuda.Njih je,nažalost, inanašimpros-torima previše, a najčešće su vezane uz spol, dob,vjersku, nacionalnu ili regionalnu pripadnost, razinuobrazovanja,fizičkiizgled,prethodnaiskustva… Ništamanje nije opasno ni prenošenje ne-gativnostiizprethodnihkontakata,sastanakanaonekojitekslijede…Iza«teškog»suradnika,premaMurp-hijevomzakonu,doći ćeonaj– još teži.Najveća jegreška,stoga,lošeraspoloženjeiiskustvosprethod-nimprenijetinaidućegsuradnika. Boljejeučiniti«rez»–dubokoudahnuti,smiritisezatrenutakiosvijestitidajekontaktkojislijedipo-tpunoneovisanoranijem,tedaosobakojanamsepribližavanijeniukakvojvezisprethodnom.Isamibismovoljelidasedrugisnamaisto takoponašaju–zarne?

Isto tako du-goročno nijepreporučljivodržati negativ-ne emocije usebi jerpostojirealnamoguć-nostdaćemou jednom tre-nutku, a taj je

običnonajnezgodniji–eksplodirati.Boljejetenega-tivnosti racionaliziratiu razgovorusasamomsobomitakoimumanjitivažnostusmislu«pa,nijetotolikostrašno»ili«tosenijeodnosilonameneosobno,većna situacijuuopće…»…Pri tome simožemopomoćidubokim disanjem, kretanjem (hodanjem uz stepe-nice, kraćom šetnjom–hodnikom ili – još bolje nazraku,istezanjem–utoaletuilijošboljenazraku…)

inajvišepozitivnimrazmišljanjemiusmjeravanjemnaonolijepoštonastogilinekogdrugogdanaočeku-je. Nekonstruktivnojekrivitidrugezakriznusitu-aciju.Naime,uvećinislučajeva-akouopćepostoji,krivnja jena obje strane.Uz to, jedinaosobakojuzaistamožemomijenjatiinačijeponašanjemožemostvarno utjecati - smomi sami. Stoga, treba krivnju«podijeliti» i verbalno izjavamakaonpr. «Izgledadasenismodobrorazumjeli»umjesto«Krivostemesh-vatili». Pri tomejeključantonkojimćemoto izreći.Trebaosvijestitiigovortijela.tj.izbjegavatisveagre-sivnestavoveigeste(rukenabokovima,udžepovima,usmjeravanjekažiprstailiolovkepremasugovorniku,prekriženeruke,…).Razgovorirazmišljanjebitreba-loštoprijepreusmjeritioddestruktivnogistraživanjakrivcaponavljanjemjedneteistepriče-nakonstruk-tivnoipozitivnorješavanjekrize. Učinkovita komunikacija s teškim ljudima? Ukomuniciranjus«teškim»ljudimaključnojenedopustitisidaisamipostanemo«teški»,tj.znatiihtjetiupravljatisobomisvojimemocijama.Tosepos-tiže prije svega osvještavanjem i razvijanjem komu-nikacijskih vještina.Oneuključujupažljivopraćenje,promatranje, slušanje, razumijevanje različitosti...tj.emocionalnominteligencijom/EQ. Riječjeoupravljanjusobom,štopretpostavljaproaktivni ipozitivnistavuodnosunasebe idruge.Tavrijednaikorisnavještinapodrazumijevarazvijanjeosjećajakontrolenadposlomiokruženjem.Predanostraduistremljenjeizvrsnostistvaraijačapovjerenjeusebetesvojesposobnostiimogućnosti.Priprocjena-mavlastitihmogućnostijevažnobitiirealan/akakose bismo precjenjivali i tako nerealnim procjenamaugrožavalisvojeizajedničkeprojekte. Neki ljudipostaju«teški»ustrahuodneusp-jeha.Prihvaćanjeneuspjehakaonegativnogrezultatamožeolakšatinovepočetkeinastavakposlaodtočkegdjesmodoživjelinegativnirezultat.Negativnirezul-tatisudioživotainajboljaprilikazanovo,iakoobično«najskuplje»učenje. Pri tomeonoštosmoranijesmatraliproble-mom iprijetnjommožemo (i trebalibismo)prihvatitikaoizazov. Smisao za humor i šalu kao izraz osobnogoptimizma, te usmjerenost prema ciljevima i buduć-nostisigurnoćepomoćiiboljoj(samo)kontroliemo-cija. Emocionalna inteligencija podrazumijeva iizbjegavanjekonfrontacijes«teškom»osobom.To jeučinkovitastrategija,amožemojeprimjenjivatidob-rompripremom,tj.predviđanjemmogućnostizahtjev-nihsituacijaiosoba.

Autor:mr.sc.MarijaNovak-Istok,gendar@zg.t-com.hr

Pripremila:LejlaHalkić

posl

ovna

psi

holo

gija

Glasnik

16

SARAJEVSKI KLAS USKORO VLASNIK ZENIČKE INDUSTRIJE PEKARSTVA INPEK

Najvećiproizvođačhljeba iostalihpecivauZeničko - dobojskom kantonu, Industrija pekarstvaInpekZenica,uskoroćedobitinovogvlasnika.Kakojenajavljenovlasnik67postokapitalaInpekauskoroćepostatisarajevskiKlas.NatajnačinInpekćedefinitivnoriješitipitanjesnab-dijevanjabrašnom. Indus-triju pekarstvaInpek Zenicaprvobitno jekupilo zenič-ko preduzećeKalen, a na-kon što ovopreduzećenijei s po š t o va l okupoprodajniugovor potpi-san je AneksugovorakojimjevećinskivlasnikInpekapostalopre-duzećeMlinKrehić. Dnevna proizvodnja u Inpeku iznosi oko17.000komadahljeba.

BH BANKARSKI SEKTOR: VELIK RAST KREDITA I DEPOZITA U 2007. GODINI

SvekomercijalnebankeuBosniiHercegovi-nisuiuprvojpolovini2007.godinezabilježilesna-žan rast kredita i depozita. PremapodacimaCen-tralnebankeBiH,komercijalnebankeunašojzemljisusredinomtekućegodineimaleodobrenihukupno10,6milijardiKMkredita,teprikupljenih11,1mili-jardudepozita.Upoređenjusaistimperiodomproš-legodine,ukupnikreditiporaslisučakza27posto,doksudepozitinaraslizagotovonevjerovatnih46,2posto!

ČetirinajjačebankarskegrupacijeuBosniiHercegovini-RaiffeisenbankaBiH,UniCreditiHVBCentral Profit banka, Hypo banke iz Banje Luke iMostara,teNLBGrupa(NLBRazvojnaiNLBTuzlan-skabanka)-zajednokontrolišučak71,5postoodukupnoodobrenihkreditaunašojzemlji. Ovako snažan rast kredita u bh. komer-cijalnim bankama pratio je i blagi rast prosječnihkamatnihstopa.PremapodacimaCentralnebankeBosne iHercegovine, prosječne kamatne stope nakratkoročnekreditepreduzećima iznosile su sedamposto,odnosno9,51postozazajmovestanovništvu.Kamatne stope nadugoročne kredite preduzećimaiznosilesu7,35postoi9,33postostanovništvu. No,tonijesve.Prosječnekamatnestopenakreditestanovništvupokreditnimkarticamaiznosilesuujunu2007.godine12,30postonakratkoročnezajmove,odnosno13,76postonadugoročnekre-dite(savjetglasi:paziteštaraditesakreditnimkar-ticama).Kodsvihpomenutihvrstakreditazabilježenje,dakle,blagitrendrastakamatnihstopa.BankarinajavljujudajepadkamatnihstopauBiHdošaodokraja, tedaćezbogstanjanasvjetskimtržištimaunarednomperiodukamatnestopenakrediteunašojzemljipočetidarastu.

PRVA KONFERENCIJA ZEMLJORADNIČKOG ZADRUGARSTVA BIH

Zadružni savez BiH planira početkom jeseniodržati konferenciju zemljoradničkog zadrugarstvaBiH, a prema našim procjenama na ovom skupumožemoočekivatiučešćeoko500predstavnikaza-drugara,nadležnihdržavnihientitetskihministarsta-va,privrednihkomora,temeđunarodnihorganizaci-ja. Cilj konferencije je promocija zadrugarstva,odnosno obraćanje javnosti, državnim organima ipoljoprivrednicimakakobiseuticalonajačanjesvi-jestiotomedajezadrugarstvobitanoslonacprivatneposlovneinicijative,putzapovećavanjezaposlenos-ti iprihodazemljoradnika,kaoičinilacprivrednograzvojaucjelini. Također,ciljovogskupajeusvajanjeocjeneiprijedlogaotrenutnomstanjuuovojoblastiiprob-lemima, mogućnostima i perspektivama zadrugar-stva,kojebitrebaloizrazitiuformisažetogzavršnogdokumenta konferencije. Planirano je da uvodnaizlaganjanakonferencijiobuhvatetrenutnuproble-matiku ipravce razvojazemljoradničkogzadrugar-stva,provođenjeopštegZakonaozadrugamaBiH,zadružnuimovinu,stanjeimogućarješenja.

Izvor:Investitor.ba,dnevnaštampa...

bizn

is

Glasnik17

LAKŠE MIGRACIJE I ZAPOŠLJAVANJE U EU Evropska unija planira ljudima iz zemalja kojenisučlanicetogablokaolakšatimigriranjeizapošljavanjeuEU,kazalajeevropskapovjerenicazavanjskeposloveBenitaFerrero-Waldner.“Planiramonovumigracijskuini-cijativu”,kazalajeFerrero-Waldneruintervjuuzanjemač-kidnevnilistDieWelt. “Ciljtestrategijejesuzbijanjeilegalneimigracije,poticanjedotokalegalnihmigranata,terješavanjeprob-lemanedostatnostistručneradnesnageunekimekono-mijamaUnije”,dodalaje. PojednostavljivanjemviznogrežimaolakšalobiseljudimaizzemaljakojenisučlaniceEUdolazaknaraduEvropu,kazalajenadaljeona.ZemlječlaniceEUidaljećemoćiodređivatikolikombrojuljudiželedopustitiula-zak,no,novaje inicijativausmjerenanaširenjedosegaevropskepolitikeslobodnogkretanja,premakojojsesvievropski građanimogu slobodno kretati unutar svih27zemaljačlanica. Njemačka,najvećaevropskaekonomija,prošlijemjesecnajaviladaćeotvoriti svoja vrata inženjerima izIstočneEvrope iprijenego jeplanirano,kakobinado-knadilamanjakstručneradnesnageutomsektoru,kojibimogaospriječitirastcjelokupneprivrede.

STROGA KONTOLA NAMIRNICA

DirektorAgencijezasigurnosthraneBiHSejadMačkić izjavio jedaAgencija trenutno iz-rađuje11propisakoji suusklađeni spropisimaEU,akojićeuskorobitiupućeniVijećuministaraBiH.“Strogomkontrolomodfarmedostolamogusemaksimalnozaštititipotrošači”,rekaojeMač-kićiizniopodatakdajeuprošlojgodiniulabo-ratorijamaširomBiHanaliziranovišeod100.000uzorakahrane,odčegaje5,6postobilohigijen-skineispravno.

PRIVREDNI SUBJEKTI KOJI DRŽE RADNIKE NA CRNO NEĆE BITI

PARTNER VLADI KS

SviprivrednisubjektikojidržeradnikenacrnoionikojineplaćajudoprinosezaPIOizdravstvenoosiguranjenećevišebitipartnerVladiKantonaSara-jevokadasuupitanjuprojekti,upozoriojedanaspre-mijerKSSamirSilajdžić. Onjenaglasiokakojeovojasnaporukasvimprivrednim subjektima i poziv svima onima, ukolikoželedaravnopravnokonkurišuzabudžetskasredstvau narednomperiodu, da apsolutno poštuju ove za-konskeodredbe. „Primijetno je i da se izvođači radova, kojiimajuugovor zaključen sapojedinimministarstvima,neodgovornoponašajupremadinamici izvršenjaro-kova,odnosnodinamicirealizacije“,kazaojepremijerSilajdžićnaglasivšikakotonijeslučajkadasuupitan-juprivatneinvesticije. «Kod privatnih investicija ljudi rade 24 satadnevno,radevikendom,samojeprimijetnoda,kadasuupitanjuprojektiVladeKS,nema24sataradanitiseradivikendomitovišenemožemotolerirati»,kazaojeSilajdžić,upozorivšida,ukolikosenastavisatakvimponašanjem,satakvimprivrednimsubjektimasaradn-janećebitinastavljena.

bizn

is

Glasnik

legi

slat

iva

18

Legislativa

I M P R E S U M

GODINA VII / 2007.BROJ 58

SEPTEMBAR

Glasnik je zvanično glasilo Privredne komore Kantona Sarajevo

Uređuje redakcijski kolegij:

Predsjednik:Munevera Pahor

Glavni i odgovorni urednik:mr. Irfan Mehičić

Tehnički urednik:Elvira Baždar

Članovi: Latifa Huseinovićmr. Esad IbiševićMubera Kadrić, Rusmira Mandić,

Faruk Podrug,

Lektor:Aida Šečić

Izdavač:Privredna komora Kantona

Sarajevo,

71 000 Sarajevo, La Benevolencija br. 8

Tel: 00387 33/ 250-100,

250-101, 250-196Fax: 00387 33/

250-137, 250-140

Štampa:CPU

SARAJEVO

BESPLATAN PRIMJERAK

BOSNA I HERCEGOVINA

Odluka o visini kompenzatorne kama-• te za period od 1.jula 2007. godine do 31. decembra 2007. godine («Sl. glas-nik BiH», broj 69/07)

FEDERACIJA BIH

Zakon o klasifikaciji djelatnosti u Federaciji Bosne i Hercego-• vine («Sl. novine FBiH», broj 64/07)Odluka o minimalnim standardima za upravljanje tržišnim rizi-• cima u bankama («Sl. novine FBiH», broj 58/07)Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o postupku pro-• daje imovine i dionica ili udjela preduzeća («Sl. novine FBiH», broj 53/07)

KANTON SARAJEVO

Odluka o izmjeni Odluke o vrsti podsticaja i načinu ostvari-• vanja prava na novčane podsticaje u primarnoj poljoprivred-noj proizvodnji u Kantonu Sarajevo za proizvodnju ostvarenu u 2007. godini («Sl. novine FBiH», broj 26/07)

PRVI SARAJEVSKI TURISTIČKI AUTOBUSCITY BUS SARAJEVO

KompanijaCentrotrans-eurolinesorganizirala je18. septembrapromotivnuvožnjuprvim turističkimautobusomzapanoramsko razgle-danjeSarajevaCitybusomSarajevo.SvevećiinteresturistapodstakaojeCentrotrans–Eurolinesdaosiguranamjenskospratnovozilozaobilazaknajatraktivnijihlokacijagrada. CitybusSarajevonamijenjenjegostimaigrađanimaSarajevaiBiH. GostiimajuprilikudaputemCitybustourautrajanjuodoko80minutaupoznajukulturno-historijskeznamenitostiSarajeva. Dužina planirane trase je oko 23 kilometra, a bus prolazi uli-camaMulaMustafeBašeskije,MaršalaTita,Ali-pašina,Patriotske lige,Koševska,ObalaKulinabana,Bentbaša,PutMladihmuslimana(tranzit),Bistrik,HamdijeKreševljakovića,Terezija,Zagrebačka,Zvornička,AzizeŠaćirbegović,ZmajaodBosne,Hiseta,ObalaKulinabanaiTelali. PolasciCitybusaSarajevosuispredKatedraleu10,12i14satisvakimdanom,anoćnevožnjesuu18i20sati.CijenekaratasupetKMzaodrasleitrizadjecu,odnosnošestičetiriKMzanoćnuvožnju. „City bus Sarajevo vjerovatno neće biti komercijalno isplativ“,–kazaojedirektorCentrotrans-EurolinesaMuhamedŠaćiragićizražava-jućiuvjerenjedaćeovajprojektdoprinijetibogatijojturističkojponudiipredstavljanjuimidžagradaSarajeva.

OBEZBIJEÐENA:moderna prezentacijska oprema; sistem za simultani prevod sa posebnom kabinom za prevodioce; lcd projektor; notebook; kamere; razglas; internet....

Nazovite PrivredNu komoru kaNtoNa Sarajevo

++387 33 25 01 00/25 01 08

Želite organizirati različite - prezentacije - promocije - predavanja - seminare - workshopove - kurseve - susrete - okrugle stolove - sjednice

Potrebne su vam sale sa najmodernijom opremom i ugostiteljskim uslugama!?

REKLAMIRAJTE SE U GLASNIKU!