G L A S N I K S AV E Z A D RU Š TAVA B I V Š I H S T U D E N ATA S V E U Č I L I Š TA U Z AG R E B U

Zagreb, prosinac 2020.

ISSN 1334-1081

Broj 20 (24)

29Broj 29(34)

UVODNIK

Poštovani i dragi kolege,Najprije želim istaknuti kako mi je čast i zadovoljstvo sudjelovati u izradi ovog izdanja Glasnika, lista koji je plod rada velikog broja alumna našeg sveučilišta. Glasnik povezuje mnoge bivše zagrebačke studente iz raznih dijelova svijeta, od Zagreba, preko Pariza i Londona, do Toronta, kojima je zajednička ljubav prema sveučilištu i želja da ono napreduje u svakom pogledu. Ova godina bila je posebno teška zbog pandemije koronavirusa te zbog velikog potresa koji je pogodio Zagreb, pri čemu su oštećene i zgrade mnogih fakulteta. Zbog toga je veći broj članaka u ovom Glasniku posvećen upravo oštećenjima na tim zgradama. Pri tome mi je posebno drago što je u članku s Građevinskog fakulteta, na kojem sam i ja diplomirao, opisan velik doprinos zaposlenika i mnogih drugih alumna, kolega konstruktora statičara, koji su među prvima volonterski reagirali te pregledali i proanalizirali štete na mnogim objektima i procijenili jesu li sigurni za uporabu. Upravo je volontiranje potencijalna snaga

i Saveza ALUMNI UNIZG, kojom promičemo i podupiremo naše sveučilište. Više o tome i mogućnostima doprinosa boljitku sveučilišta i studenata pročitat ćete u članku o panel diskusiji “Alumni su snaga našega Sveučilišta” te u izvješću s redovite skupštine Saveza. U razgovoru s rektorom i dekanom Građevinskog fakulteta možete doznati njihova razmišljanja o ulozi i značenju sveučilišne zajednice u kriznim situacijama, a interesantno je pročitati i pogled s Arhitektonskog fakulteta o moguć-nostima urbane obnove Zagreba.Iz članka o humanitarnim donacijama AMCA-e Toronto može se nazreti ideja alumni organizacija sjevernoame-ričkih sveučilišta, koji su volonterskim zalaganjem i financijskim donacijama svojim sveučilištima uvelike doveli do toga da su od 50 najkvalitetnijih sveučilišta u svijetu čak 32 iz SAD-a i Kanade. Bilo bi poželjno i na dobrobit svih nas, kao i šire zajednice, što je zapravo i cilj našeg Saveza, da se i alumni Zagrebačkog sveučilišta, a posebno oni koji su iznimno uspješni, po uzoru na američke i kanadske kolege, ugledaju te tako pomognu da se naša alma mater popne na razinu na kojoj je svi želimo vidjeti, a to je pri vrhu europskih sveučilišta.Iz niza izvješća o aktivnostima pojedinih članica Saveza vidi se da nas koronavirus nije savladao nego da se ne damo i da ćemo iz pandemije izaći još jači.Nažalost, napustili su nas i neki od naših najistaknutijih alumna, kojima smo posvetili In memoriam, a da ne bismo završili u tužnom tonu, na kraju Glasnika mnogo je dobrih vijesti sa sveučilišta, uključujući to da je Sveučilište u Zagrebu i ove godine na Šangajskoj listi najboljih svjetskih sveučilišta.Na kraju vam želim ugodno čitanje Glasnika, uz tople pozdrave iz hladnog Toronta.

Krešimir Mustapić, predsjednik AMCA-e Torontoi potpredsjednik Saveza ALUMNI UNIZG

impressumsadržaj

osnivač i nakladnik:UREDNIŠTVO

glavni urednik:izvršni urednici:

grafičko oblikovanje i prijelom:

adresa:

tel:e-mail:

url:tisak:

naklada:

Sveučilište u Zagrebu

Mario ŠafranKrunoslav Kovačević, Paula Pavletić

Ante KulušićAlumni ured Sveučilišta u ZagrebuKralja Zvonimira 8, 10000 Zagreb+385 1 4698 109alumni@unizg.hrwww.unizg.hrSveučilišna Tiskara, Zagreb900

Glasnik se objavljuje i na mrežnoj stranici:http://www.unizg.hr/suradnja/alumni-i-zaklada-sveucilista/alumni/alumni-unizg-glasnik

uvodnikpotres - uvodni razgovor

potres - panel - diskusijapotres - prilog građevinskoga

fakultetapotres - prilozi sastavnica alumni

udrugaskupština saveza

prilozi alumni udrugaistaknuti alumni

in memoriamvijesti sa sveučilišta

125

7

162223283132

Krešimir Mustapić - gost urednik

Naslovnica: Glavna zgrada Sveučilišta u Zagrebu / foto Damir Humski

1ALUMNI UNIZGBroj 29(34), Zagreb, prosinac 2020.

Drago mi je da sam u prilici sudjelovati u pripremi ovog specijalnog broja Gla-snika koji je posvećen potresu koji je 22. ožujka 2020. pogodio Zagreb. Povijest nas uči da potresi mogu biti nevjerojatno razorni, stradavali su gotovo cijeli gradovi, a nakon potresa često bi uslijedili požari i poplave koji bi dodatno ugro-žavali već oštećene građevine. S ciljem što bolje pripreme za ovakva događanja, posebice za potresna djelovanja, sve veći napredak u području građevinarstva osigurao je da građevinski inženjeri primjenom kompleksnih analitičkih i nu-meričkih modela mogu predviđati potresnu oštetljivost građevina, što doprino-si većoj sigurnosti građana. Međutim, svjesni činjenice da velik broj građevina u Zagrebu i Hrvatskoj datira iz vremena kada takvi proračuni, ali i materijali za gradnju, nisu bili dostupni, postoji određena bojazan za sigurnost korisni-ka. Posebno u slučaju novih podrhtavanja tla, a od 22. ožujka 2020. godine kad se desio potres u gradu Zagrebu, bio je veći broj potresa u Hrvatskoj, na sreću manjeg intenziteta. U izvanrednim okolnostima, poput potresa, građevinski su

inženjeri prvi koji izlaze na teren i ocjenjuju sigurnost i uporabivost oštećenih građevina. Pored ocjene sigurnosti stambenih zgrada, posebna pažnja se posvećuje i kritičnoj infrastrukturi kao što su bolnice, obrazovne institucije, javne ustanove, sakralni objekti, brane, mostovi, sustavi odvodnje, prometna infrastruktura itd. Ovo je važno s ci-ljem postizanja sigurnosti stanovnika u potresom pogođenom području. Veliki doprinos vezano za katastrofalni potres koji je pogodio grad Zagreb dao je Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, tj. akademska zajednica. Ona je stavila na raspolaganje najvrjednije što ima, svoje znanje, znanstvenike i stručnjake. Navesti ćemo samo glavne aktivnosti Građevinskog fakulteta vezano za potres: oformljen je stožer kojim je upravljao Fakultet, koordinaciju i rad svih timova volontera za brze preglede potresom oštećenih građevina pro-vodio je Fakultet, sve protokole i obrasce koji su korišteni u procjenama oštećenja osmislili su djelatnici Građevin-skoga fakulteta, a prema podacima s terena davane su upute vatrogascima za poduzimanje hitnih mjera kao što su uklanjanje ruševina, srušenih dimnjaka i ostalih elemenata zgrada koji mogu ugroziti ljudske živote, oformljena je baza oštećenih građevina koja je od ključne važnosti za sve odluke koje se donose u državi vezano za potres, izrađene su prve procjene troškova obnove nakon potresa, izrađene su smjernice za obnovu s potrebnim razinama obnove i navedene smjernice su sastavni dio Zakona o potresu, izrađen je dokument Croatia Earthquake – Rapid damage and needs Assessment 2020, temeljem kojeg je Hrvatska ostvarila pravo na sredstva iz EU fonda solidarnosti, izra-đen je priručnik Urgentni program potresne obnove, a u završnoj fazi je knjiga Potresno inženjerstvo – Obnova zidanih zgrada, koja će se izdati kao sveučilišna monografija.Ovim aktivnostima vezanim uz potres, Građevinski fakultet u Zagrebu pokazao je da je stožerna snaga koja može odgovoriti na svaki izazov koji se pojavi u području građevinarstva i jedino na taj način ispunjava svoju misiju. Ova hvale vrijedna aktivnost dodatno je povezala fakultet sa svojim alumnima, ali i ukazala na važnu činjenicu, graditi i razvijati društvo moramo svi zajedno. Ponekad su riječi iz akademske zajednice bile oštrije i ponekad su shvaćene kao kritika na aktivnosti koje su odgovorni u državi provodili. No, smatram da je obveza akademske za-jednice da se oglasi u teškim trenucima jer ona ima odgovornost da unosi u društvo prijedloge za određene promjene koje će promicati dostojanstvo čovjeka i struke, a sve na dobrobit društva u cjelini. Nadam se da će nas ovaj potres upozoriti da počnemo vjerovati građevinskoj struci i njihovim upozorenjima i da se sustav postavi za buduće gene-racije. Naravno, treba sustavno razmišljati o pojačavanju zgrada i u ostalim dijelovima Hrvatske. To je veliki potez i velika odluka, ali u ovakvim prijelomnim trenutcima se i vuku veliki potezi i donose velike odluke. Svi mi volimo da nas pamte po nečemu, no treba istaknuti, pamtiti će Vas po onome što ste podijelili s ljudima, a Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu je upravo kroz nesebično davanje u aktivnosti oko potresa podijelio ono najvrjednije što ima, svoje znanje i iskustvo te s puno emocije pokazao svoju spremnost da pomogne stradalim gra-đanima grada Zagreba kad im je bilo najpotrebnije.

Stjepan Lakušić, dekan Građevinskoga fakulteta

Stjepan Lakušić - gost urednik

Blagoslovljen Božić i sretna nova godinaMerry Christmas and a Happy New Year

Sveučilište uZagrebuUniversity of Zagreb

2 ALUMNI UNIZG Broj 29(34), Zagreb, prosinac 2020.

POTRES - UVODNI RAZGOVOR

Snažan potres koji je pogodio Zagreb i zagrebačko područje u nedjelju 22. ožujka ove godine, prou-zročio je znatne štete na infrastrukturi sastavnica Sveučilišta u Zagrebu kao i na zgradama Sveuči-lišta u Zagrebu. Osim zgrada, potres koji je pogo-dio Zagreb, snažno je pogodio i znanstvenu, na-stavnu i stručnu djelatnost sastavnica Sveučilišta u Zagrebu. O štetama koje je potres uzrokovao na zgradama Sveučilišta u Zagrebu, angažmanu Gra-đevinskoga fakulteta u pregledu, procjeni i sana-ciji materijalne štete te važnosti djelovanja aka-demske zajednice u proteklom teškom razdoblju razgovarali smo s rektorom Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damirom Borasom i dekanom Građe-vinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepanom Lakušićem.

S obzirom na to da su prošla, ali i ova akademska godina zaista specifične zbog pandemije koronavi-rusa i potresa koji su utjecali na nastavni proces te na život u akademskoj zajednici općenito, možete li nam, gospodine rektore, reći kako se Sveučilište snašlo i prilagodilo novonastaloj situaciji?Damir Boras: U času pojave epidemije, Sveučilište u Zagrebu osnovalo je Krizni stožer čiji je zadatak bio praćenje razvoja događaja vezanih uz nCoV bolesti (COVID-19) te davanje preporuka Upravi Sveučilišta u Zagrebu u skladu s aktualnom epide-miološkom situacijom. Predsjednicom Kriznoga stožera Sveučilišta u Zagrebu imenovana je rav-nateljica Škole narodnoga zdravlja “Andrija Štam-par” Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Mirjana Kujundžić Tiljak. Tada je uz pomoć Medicinskoga fakulteta, dekana prof. dr. sc. Marijana Klarice i naših vrsnih epidemiologa or-ganizirana konferencija za sve dekane i prodekane sastavnica Sveučilišta u Zagrebu u vezi s postupa-njem u situaciji pojave koronavirusa (COVID-19) u

Hrvatskoj. Savjetima u rješavanju nedoumica u ko-jima se svakodnevno nalaze sastavnice, pogotovo one koje nisu u biomedicinskoj grupaciji, pomaže i naš novoosnovani Ured za zaštitu zdravlja stude-nata koji redovno prati događaje na Sveučilištu ve-zano uz epidemiju kao i uz zdravlje studenata op-ćenito. Nedugo nakon pojave pandemije, nažalost, snažan potres pogodio je Zagreb i uz pomoć Građe-vinskoga fakulteta, Sveučilište u Zagrebu osnovalo je Stožer za obnovu zgrada Sveučilišta i sanaciju šteta. Pri tome se Građevinski fakultet apsolutno stavio na raspolaganje i koordinirao tim Stože-rom, a sve uz veliku pomoć prof. Lakušića, koji je imenovan na čelu istoga. Osobno sam zadovoljan načinom na koji je Sveučilište u Zagrebu vrlo brzo uspjelo u potpunosti organizirati i izvoditi nasta-vu na daljinu. Unatoč tome što nastava na daljinu ne može u potpunosti zamijeniti kontaktnu na-stavu, zadovoljan sam rezultatima. Sveučilište je opet pokazalo da je spremno promptno odgovoriti na iznenadne zahtjeve, ne samo unutar sebe kao obrazovni sustav, već je u oba segmenta, segmen-tu epidemije i segmentu obnove od potresa, dalo značajan doprinos Republici Hrvatskoj i cijelom hrvatskom narodu.

Profesore Lakušiću, nakon što je potres pogodio Zagreb i zagrebačko područje, Vaši kolege s Fa-kulteta, stručnjaci i bivši studenti promptno su se uključili u aktivno pomaganje svojim sugrađa-nima, te su među prvima, kao volonteri, izašli na teren da bi pregledali oštećenja i procijenili situ-aciju. Na koji je način Građevinski fakultet uspio u tako kratkom roku ostvariti kontakt s bivšim studentima?Stjepan Lakušić: Kada se prisjetim, moram pri-znati da je zanimljivo bilo to nedjeljno jutro nakon samog potresa. Budući da u tom trenutku nije po-stojao državni aparat koji bi koordinirao ovakvu situaciju, Ministarstvo unutarnjih poslova i Grad Zagreb kontaktirali su Građevinski fakultet koji je odmah reagirao i stavio svoje eksperte iz područ-ja potresnog inženjerstva na raspolaganje. Naime, Građevinski je fakultet duže vrijeme upozoravao da postoji veliki rizik od potresa kako u Zagrebu tako i na području Republike Hrvatske, te su rađe-ne simulacije, analize rizika od potresa i projekcije o tome kakve posljedice potres može ostaviti na bolnice, škole, muzeje, stambene objekte i sl. Tako smo na sreću imali izrađene obrasce za provedbu brzih pregleda te protokole za sva postupanja koji su odmah mogli biti primijenjeni. Stručnjaci sa Građevinskoga fakulteta postavili su procedure, kontaktirani su nastavnici fakulteta da se odazovu na provedbu brzih pregleda te je organizirana edu-kacija svim inženjerima koji su se odazvali na naše pozive kako bi se brzi pregledi građevina ošteće-

Damir Boras i Stjepan Lakušić

Razgovor s rektorom Sveučilišta u Zagrebu i dekanom Građevinskoga fakulteta o ulozi i značaju sveučilišne zajednice u kriznim situacijama

3ALUMNI UNIZGBroj 29(34), Zagreb, prosinac 2020.

nih u potresu obavili što kvalitetnije i učinkovitije. Kroz sustav Hrvatske komore inženjera građevi-narstva uputili smo javni poziv svim građevinskim inženjerima koji su bili u mogućnosti staviti se na raspolaganje i volonterski pomoći građanima gra-da Zagreba. Četiri sata nakon potresa već je bilo aktivirano oko 150 inženjera koji su obilazili ošte-ćene građevine, drugi dan se ta brojka povećala na 250, a u roku od tjedan dana cca 500 inženjera je bilo prisutno i obilazilo je oštećene zgrade u gradu Zagrebu. Na inicijativu rektora, prof. dr. sc. Damira Borasa, osnovan je Stožer Sveučilišta u Zagrebu za pregled, procjenu šteta i sanaciju građevina ošteće-nih u potresu i svi dekani sastavnica su se javljali na moj telefon ili e-mail, temeljem čega su u krat-ko vrijeme organizirani pregledi oštećenih zgrada pojedinih sastavnica. Isto tako, posebno educirani djelatnici obilazili su kritičnu infrastrukturu, kao što su bolnice, domovi za starije, škole, muzeje, crkve kako bi se i taj dio zgrada mogao kvalitetno pregledati i uvidjeti mogu li se navedeni objekti koristiti, što je posebice bilo važno za bolnice. Po-hvalio bih sve inženjere koji su se odazvali na naš poziv, na volonterskoj bazi provodili brze preglede oštećenih građevina i zahvalio na doprinosu koji su dali, jer su isto radili sa velikom voljom i žarom, ne gledajući na radno vrijeme i unatoč vanjskim uvjetima koji im nisu išli na ruku. Posebice je bilo komplicirano ovakve preglede raditi u vrijeme ko-ronavirusa kada je cijela država bila zatvorena, pa su čak izdavane i posebne dozvole kako bi se omo-gućilo kretanje inženjera po gradu.

Evidentno je da je potres prouzročio brojne šte-te na sastavnicama zgrada Sveučilišta u Zagrebu. Rektore Boras, imate li informaciju kako su se naj-ugroženiji fakulteti organizirali budući da je neki-ma značajno oštećena infrastruktura?Damir Boras: Fakulteti čija je infrastruktura zna-čajno oštećena vrlo brzo su reagirali, kontaktirali stručnjake sa Građevinskoga fakulteta koji su pre-gledali i procijenili oštećenja i promptno dali upu-te i naputke o tome kako osigurati mogućnost bo-ravka u tim zgradama. Tako su i na glavnoj zgradi Sveučilišta u Zagrebu u kojoj djeluje i Pravni fakul-tet procijenjena cjelokupna oštećenja i napravljen je elaborat prema kojem smo je djelomično sanira-li. Na velikom stepeništu napravljeni su potpornji, oko Sveučilišta i unutar stepeništa postavljene su vrlo čvrste strehe sa čeličnom konstrukcijom pa se sada može boraviti u prizemlju, razizemlju, viso-kom prizemlju i dijelu prvog kata, dok je ostatak zgrade zatvoren. Pri tome bih pripomenuo da su prema metodologiji Svjetske banke troškovi sana-cije zgrade Sveučilišta, koja je zaštićeni spomenik kulture, procijenjeni na 108 milijuna kuna, stoga se nadam da će se štete sanirati zahvaljujući Zako-nu o obnovi zgrada oštećenih potresom na područ-ju Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebač-ke županije koji je donesen 11. rujna o.g. Svjestan sam da će obnova potrajati, međutim potrebno je

što skorije napraviti projekt i u roku od 18 mjeseci potrošiti odobrena sredstva. Ovaj potres možemo iskoristiti kao priliku da ne samo popravimo, već i da dogradimo i obnovimo Sveučilište na najmo-derniji način.

Budući da je jedna od misija sveučilišta poma-ganje društvu, kako procjenjujete doprinos Sveu-čilišta u Zagrebu, njegovih sastavnica i pojedinaca iz akademske zajednice u nošenju s trenutnom situacijom? Koja je, prema Vašem mišljenju, uloga alumna u poticanju društveno odgovornoga pona-šanja, posebno u ovim kriznim vremenima?Damir Boras: To je vrlo slojevito pitanje, ali u vri-jeme pandemije i posljedica prouzročenih potre-som našemu društvu najviše su pružila sveučilišta i naši alumni. Medicinski i Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu uistinu su se pokazali kao bitni faktori stabilnosti ove zemlje i snage za ob-novu. Time se opet potvrdilo da je potrebno slušati struku i najjaču znanstvenu ustanovu u Republici Hrvatskoj, Sveučilište u Zagrebu, u svim segmen-tima znanosti.Stjepan Lakušić: U trenutku kada se dogodio po-tres jedino je akademska zajednica bila spremna preuzeti cijeli rizik i pokazati na koji se način tre-ba postaviti sustav brzih pregleda i koji se podaci moraju prikupljati kako bi se navedeni podaci mo-gli koristiti u daljnjim koracima (procjena štete, razine obnove, donošenje Zakona o obnovi itd.). Kao primjer spomenuo bih dokument „Brza pro-cjena šteta i potreba“ (Rapid Damage and Needs Assessment, RDNA) na osnovu kojega je Hrvat-ska povukla 680 milijuna eura od Svjetske banke iz Fonda solidarnosti Europske unije, koji su naj-većim djelom izradili stručnjaci s Građevinskoga fakulteta na temelju podataka koji su prikupljeni kroz brze preglede te prema podacima koji su do-

Kolaž volontera

4 ALUMNI UNIZG Broj 29(34), Zagreb, prosinac 2020.

potres - uvodni razgovor

biveni iz nekoliko ministarstava. Hrvatska je u tom trenutku bila 71. zemlja kojoj je Svjetska banka ak-tivno sudjelovala u pomoći nekoj državi, odnosno Vladama čije su zemlje stradale u štetama od po-tresa, poplava i sl., i ovo je bio prvi primjer da su samo stručnjaci iz jedne zemlje, odnosno jednoga fakulteta sudjelovali u kompletnoj pripremi svih materijala koji su bili vezani za preliminarnu pro-cjenu šteta, izradu smjernica za obnovu te izradu RDNA dokumenta kojim je osigurano povlačenje sredstava iz EU fonda solidarnosti.

Volontiranje i rad za opće dobro osnovna su na-čela na kojima se temelji ideja alumna širom svije-ta, što su dokazali i bivši studenti Građevinskoga fakulteta. Profesore Lakušiću, imate li savjet kako motivirati alumne da se što aktivnije uključe u društveno korisni rad te pomaganje svojem Fakul-tetu i Sveučilištu?Stjepan Lakušić: To je prije svega proces na kojemu treba raditi kontinuirano. Građevinski fakultet ni-kada nije zaboravio svoje alumne pa tako organi-ziramo alumni večeri na kojima prenosimo i raz-mjenjujemo najnovije informacije o događanjima u području građevinarstva. Kroz godine redovito organiziramo konferencije, savjetovanja i semina-re, pozivamo kolege iz struke i na taj način zajed-ničkim radom stječemo povjerenje jedni u druge. Također pratimo naše studente, a kroz organizaci-ju Sajma poslova i Dana karijera povezujemo ih i s gospodarstvom. Ovdje svakako trebamo istaknuti i sudjelovanje naših alumna u znanstveno-istra-živačkim projektima, a uskoro i kroz Gospodarsko vijeće Građevinskoga fakulteta koje je u završnoj fazi osnivanja.

Trenutna situacija s pandemijom koronavirusa upućuje na to da će tzv. ‘novo normalno’ ili ‘nova realnost’ nažalost potrajati duže vrijeme. Pande-mija je već sada uzrokovala velike promjene koje se održavaju na sve aspekte života, pa i na visoko obrazovanje i znanost. U kontekstu ovih globalnih promjena, rektore Boras, kako vidite daljnji razvoj Sveučilišta u Zagrebu? Na koji ćemo se način mo-rati mijenjati?Damir Boras: Uvidjeli smo da se bez poštovanja drugih i bez zajedničkog djelovanja ne možemo održati niti u običnim, a kamoli kriznim vremeni-ma. Zadaća Sveučilišta jest stvarati temelje i svima omogućiti cjeloživotno učenje, pritom poštujući ljudske vrijednosti, odgajajući buduće stručnjake koji će se za iste zalagati i učeći mlade da samo u za-jedništvu sa starijima, dakle stručnjacima, mogu u budućnosti postati pravi građani ove zemlje. Sve-učilište će se zasigurno mijenjati i prilagođavati tehnološkoj situaciji, ali ponajprije na način da se više usmjerava na stvaranje vrhunskih stručnjaka koji će se prema svom poslu, Sveučilištu i domovi-ni ponašati odgovorno, s empatijom i odgovaraju-ćim angažmanom. Pri tome ne smijemo zaboraviti da bez vrhunske znanosti i vrhunskog obrazovanja nema nijednog društva ni društvenog napretka.

Rektore Boras i prof. Lakušić, za kraj ovog inter-vjua zamolila bih Vas da uputite poruku ohrabre-nja sadašnjim studentima i alumnima Sveučilišta u Zagrebu?Damir Boras: Pozvao bih sve profesore, studente i bivše studente da zajedničkim snagama stvorimo i jačamo savez i zajedništvo jer samo obostranom interakcijom i obostranim angažmanom može-mo napredovati i živjeti dobro. Kao primjer spo-menuo bih društveno korisno učenje, tzv. service learning, koji sam s kolegicom prof. dr. sc. Nives Mikelić Preradović, inače predsjednicom alumni udruge Filozofskoga fakulteta, uveo na Sveučilište putem kojeg studenti na volonterskoj bazi svojim znanjem i vremenom pomažu različitim društve-nim zajednicama. Društveno korisno učenje po-kazalo se uistinu korisnim jer mladi već tijekom studija osvješćuju važnost pomaganja te se aktivno uključuju gdje je to potrebno. Pomaganje u zajed-ništvu, odgovorno ponašanje i osobna izgradnja u znanju načela su za koja se moramo zalagati. Stjepan Lakušić: Neophodno je naglašavati stu-dentima, posebice pred kraj studija, da ne zabora-ve svoj fakultet i da nastave suradnju s nastavnici-ma fakulteta jer su im vrata matičnoga fakulteta i sveučilišta uvijek otvorena. Studente je potrebno uključiti u svako djelovanje koje fakultet podu-zima u smjeru volontiranja jer samo kroz primjer društveno korisnog rada profesora, i studenti stje-ču takve navike da ono najvrjednije što imaju, svo-je znanje, srčanost i volju kasnije mogu uložiti za neku društveno korisnu aktivnost kojom poma-žemo najugroženijima. Trebamo znati da oni koji pružaju pomoć odvajaju manji dio svog vremena, ali za one kojima je pomoć potrebita takav anga-žman predstavlja nešto najvrjednije u tom trenut-ku. Ponekad topla i smirujuća riječ vrijedi više od novčane pomoći. Ne smije se zaboraviti, jedino po čemu nas naraštaji mogu zapamtiti jest ono što smo podijelili s drugima. Kada se te vrijednosti kroz obrazovanje i kroz pozitivne primjere druš-tveno korisnog rada usade u mlade ljude, onda je velika vjerojatnost da će se i oni po sličnim obras-cima voditi kroz život i činiti naše društvo boljim.

Zahvaljujemo rektoru Damiru Borasu i prof. Stje-panu Lakušiću na vremenu odvojenom za ovaj razgovor i doprinosu koji su kao čelnici visokoo-brazovnih ustanova pružili našemu Sveučilištu, društvu i državi u ovim zahtjevnim vremenima. Vjerujemo da ćemo se i ubuduće zajednički svojim entuzijazmom, strpljenjem i razumom suprotsta-viti teškoćama koje su nas snašle, ne zaboravljajući da je obrazovanje temelj i ključ svakoga društva. Ujedno zahvaljujemo svim alumnima, koji su po-kazali da jesu snaga našeg Sveučilišta, te zato pozi-vamo i ostale na zajedništvo i rad za općedruštve-no dobro, prijeko potrebnima u ovim bremenitim vremenima.

Razgovarala Petra Lojen

5ALUMNI UNIZGBroj 29(34), Zagreb, prosinac 2020.

Savez ALUMNI UNIZG aktivno se uključio u temu potresa organizacijom panel-diskusije pod nazi-vom „Alumni su snaga našega Sveučilišta” koju su svi zainteresirani studenti, alumni te potenci-jalna javnost mogli pratiti putem izravnog prije-nosa/ internet streaming-a. Panel-diskusija održana je 16. listopada 2020. u sklopu prvog Dana karijera u organizaciji Ureda za razvoj karijera Sveučilišta u Zagrebu.Sudionici panel-diskusije bili su prof. dr. sc. Damir Boras, rektor Sveučilišta u Zagrebu, Darinko Bago, predsjednik Hrvatskih izvoznika, prof. dr. sc. Stje-pan Lakušić, dekan Građevinskoga fakulteta Sve-učilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Mario Šafran, pred-sjednik Saveza ALUMNI UNIZG i Damir Vanđelić, predsjednik Nadzornog odbora INA-e d.d. Nedu-go nakon održane diskusije gospodin D. Vanđelić imenovan je privremenim ravnateljem Fonda za obnovu Zagreba. Panel-diskusiju moderirao je naš istaknuti alumnus Mislav Togonal, urednik i vo-ditelj na HRT-u koji je odmah na početku otvorio niz pitanja koja se nameću uz ovu raspravu: Kako se u Hrvatskoj danas radi sa alumnima, znamo li tko su naši bivši studenti i kakve su karijere postigli, po-stoji li uređeni registar bivših studenata, koliko su oni zapošljivi sa svojim znanjima nakon što završe studij, mogu li alumni postati mentori darovitim studentima i pomoći u njihovim budućim karijerama samo su neka od pitanja koja su se otvorila na početku diskusije. Panel-diskusija započela je pitanjem rektoru Bora-su o tome koliko Sveučilište zaista prati i poznaje svoje bivše studente i ima li saznanja o tome što su oni danas postigli. Rektor je kazao da su se ranije karijere studenata nakon završetka studija slabije pratila, ali se u novije vrijeme situacija ipak poprav-lja. Naglasio je da na Sveučilištu u Zagrebu svake godine diplomira oko 10 000 studenata čije je kari-jere važno pratiti radi održavanja mreže naših alu-mna u cilju napretka i daljnjeg razvoja Sveučilišta, naglasivši da je naše Sveučilište i ove godine svrsta-no među 500 najboljih u svijetu na Šangajskoj listi,

ali je istovremeno i među 300 najboljih sveučilišta po kvaliteti poučavanja, što i jest najvažnija misija sveučilišta. Istaknuo je da je „…vrhunsko poučava-nje temeljeno je na što boljoj znanosti, a takva zna-nost ovisi o kvaliteti financiranja.“. Na pitanje koliko je u kontaktu sa svojom insti-tucijom nakon završetka fakulteta, Damir Van-đelić rekao je da je studij na Fakultetu strojarstva i brodogradnje značajno doprinio razvoju njegove karijere, pružajući mu odličnu osnovu za logično i strukturirano sistemsko razmišljanje. „Kao pred-sjednik Gospodarskog savjeta Fakulteta strojarstva i brodogradnje koji okuplja 30-ak gospodarstveni-ka, također alumna fakulteta, trudim se surađivati i uključiti u rad Fakulteta, kako iz zahvalnosti tako i iz želje da fakultet doživi svoju promjenu“, ista-knuo je g. Vanđelić. Pri tome smatra da je važno nadograđivati bazično školovanje kako bi završeni student bio spreman raditi u multikulturalnim i multidisciplinarnim timovima. Vezano uz pitanje o nestajanju određenih zanimanja u budućnosti, smatra da je odgovornost države i sveučilišta da ukaže kamo društvo ide, ali i spremnost nas samih na promjene i stalno učenje. Sa navedenim se složio i Darinko Bago, rekavši da je kao alumnus Fakulteta elektrotehnike i raču-narstva cijeli svoj radni vijek proveo na valu konti-nuiranih promjena. „Ako čovjek želi ostati na vrhu

Alumni su snaga našega Sveučilišta

POTRES - PANEL - DISKUSIJA

Dan karijera se zbog epidemiološke situacije odr-žao putem platforme Zoom. Riječ je o događaju namijenjenom studentima te njihovu poveziva-nju s predstavnicima tržišta rada s ciljem infor-miranja o praktičnim znanjima koja su potrebna i važna poslodavcima. U okviru programa, stu-denti su dobili informacije o mogućnostima za volonterski rad, komunicirali online s predstavni-cima fakulteta, poduzetnicima i alumnima Sveu-čilišta u Zagrebu, a sve u cilju njihova motiviranja i educiranja za potencijalno zapošljavanje.

Sudionici panel-diskusije

6 ALUMNI UNIZG Broj 29(34), Zagreb, prosinac 2020.

potres - panel - diskusija

ili u toku tih promjena jedini zadatak mu je da uz marljiv rad, kontinuirano uči“, istaknuo je g. Bago. O važnosti uključivanja akademske zajednice u društveno koristan rad najbolje su svojim primje-rom pokazali profesori i alumni Građevinskoga fa-kulteta koji su se nakon potresa koji je zadesio Za-greb i zagrebačko područje 22. ožujka ove godine, uključili u brojne volonterske aktivnosti vezane uz procjenu uporabljivosti zgrada na području grada Zagreba. „Želja je bila pomoći ljudima kada im je bilo najteže, a budući da su profesori Građevinsko-ga fakulteta jedini u tom trenutku mogli pomoći, stavili su se na raspolaganje“, rekao je prof. dr. sc. Stjepan Lakušić. Obzirom da Građevinski fakultet u svojoj bazi ima velik broj alumna mogao ih je vrlo brzo aktivirati, što su oni bez oklijevanja prihva-tili i svojim angažmanom pomogli na više načina. Time se nametnulo pitanje na koji način motivi-rati alumne kad završe fakultet da budu spremni pomoći kako fakultetu, tako i novim generacijama studenata. „Jedini način je provođenje sustavnog pristupa, a dosadašnja iskustva kroz rad Saveza pokazala su da najbolji motivacijski faktor jest koristiti dobre i pozitivne primjere“, istaknuo je prof. dr. sc. Mario Šafran. Smatra da osnivanjem Ureda za razvoj ka-rijera na Sveučilištu i njegovim sastavnicama svje-dočimo dobrom smjeru profesionalizacije brige o bivšim studentima. Mislav Togonal osvrnuo se na filantropsko djelo-vanje g. Vanđelića u smislu stipendiranja studena-ta, na što je g. Vanđelić rekao da je na fakultetima kao i na Sveučilištu potrebno razviti sustav kojim bi se putem godišnjih donacija ili sponzorstava na-građivali najbolji studenti. „Također, uloga men-tora (coach) gdje alumni svoja znanja i iskustva mogu prenijeti sadašnjim generacijama studenata jednako je vrijedna kao i samo stipendiranje“, ista-knuo je g. Vanđelić. Dobar primjer stipendiranja pokazuje i tvrtka KONČAR d.d. koja je prema riječima g. Bage sti-pendirala preko 450 studenata sa raznih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a stipendije su bile u iznosu

prosječne Končareve plaće. Na primjeru Sveučili-šta Harvard objasnio je da taj mehanizam kreće od same države, tj. kada država uvidi da je dobro kad ljudi koji završavaju određeni fakultet ili sveučili-šte budu umreženi, jer oni svojim radom i vezama mogu umnogome doprinijeti društvu. „Ako želi-mo razvijati alumni filozofiju moramo prije svega politički osigurati da svaka aktivnost bude pore-zno rasterećenje“, istaknuo je g. Bago. Na konstataciju Mislava Togonala o tome da su neka zanimanja umreženija od drugih i da se neke struke više „drže skupa“ i na pitanje je li to slučaj i kod građevinarske struke, prof. Lakušić istaknuo je da je sektor građevinarstva veliki sektor koji će u slijedećih 10 do 15 godina biti sektor s najviše ak-tivnosti te je neminovna potreba za umrežavanjem i s drugim sektorima. Za razliku od većine tvrtki koje nemaju svoje institute i laboratorije, fakulteti su ti koji imaju akreditirane laboratorije te itekako mogu pomoći gospodarstvu da postanu konku-rentni na tržištu. „Zadatak akademske zajednice je da zajedno sa gospodarstvom podiže BDP države“, istaknuo je prof. Lakušić. Prof. dr. sc. Damir Boras naglasio je da je poruka sveučilišnih studija stvarati odgovorne građane koji vjeruju u ovu državu, dok one resurse koje je država uložila u javna sveučilišta studenti vraćaju ostajanjem i radom u Hrvatskoj. U nastavku pa-nel-diskusije postavljeno je nekoliko pitanja iz publike, gdje je između ostaloga istaknuta potreba da se alumni kroz gospodarske savjete uključuju u izrade novih nastavnih planova na način da se multidisciplinarna znanja, koja danas nedostaju mnogim studentima, uvrste u kurikulum. Panel-diskusiju zaključio je prof. Mario Šafran iskazavši zadovoljstvo što se priča o alumni ak-tivnostima kao obliku društveno odgovornog ponašanja prikazala u pravome svjetlu, pri tome pozvavši sve alumne da svojim djelovanjem šire načela alumni filozofije te čuvaju ugled svojega Sveučilišta.

Petra Lojen i Paula Pavletić

Panelisti i publika

7ALUMNI UNIZGBroj 29(34), Zagreb, prosinac 2020.

Izazovi Sveučilišta u Zagrebu nakon potresa u ožujku 2020. godine

Štete, zadaci i uspjesi akademske zajednice vezani za potres u ZagrebuUsred pandemije koronavirusa grad Zagreb i oko-licu je 22. ožujka 2020. godine pogodio najsnažniji potres u posljednjih 140 godina. Odmah su aktivi-rane službe civilne zaštite, a u Ured za upravljanje u hitnim situacijama Grada Zagreba i u Ravnatelj-stvo civilne zaštite Ministarstva unutarnjih poslo-va uputili su se djelatnici Građevinskog fakulteta, koji su bili hitno pozvani na temelju dugogodišnje suradnje s tim institucijama, radi pomoći u or-ganizaciji sustava i uspostavi kriznoga stožera za operativno upravljanje na terenu. U prvim satima nakon potresa, osposobljeni stručnjaci pregledali su bolnice u starom dijelu grada koje su pretrpje-le umjerena i značajna oštećenja te savske mostove koji predstavljaju važne komunikacijske pravce. Kasnije su se pregledima priključili brojni volon-teri, velikim dijelom alumni Sveučilišta u Zagrebu.Velik broj građevina, uglavnom zidanih konstruk-cija u Donjem gradu i u okolici epicentra je ošte-ćen. Prijave građana su pristizale prvo telefonski, a zatim i putem maila te internetskih prijava. Uku-pno je u sljedećim mjesecima pregledano preko 25.000 građevina. Među oštećenim građevinama

se nalaze i građevine Sveučilišta u Zagrebu te po-jedinih sastavnica.

Oštećenja na pojedinim zgradama sastavnica Sveučilišta u Zagrebu i zgradama od javnog interesa koje su pregledali stručnjaci s Građevinskoga fakultetaU svrhu prikupljanja podataka o oštećenim zgra-dama u sektoru obrazovanja Sveučilište u Zagrebu je 8. svibnja 2020. svim sastavnicama poslalo on-line upitnik. Podaci prikupljeni anketom su pot-krijepljeni GIS bazom podataka građevina ošteće-nih u potresu te je utvrđeno da je potresu oštećeno 113 zgrada fakulteta/akademija, od čega je njih 70 ocijenjeno kao uporabljivo (zelena oznaka), 40 privremeno neuporabljivo (žuta oznaka) i 3 neu-porabljivo (crvena oznaka). Ukupna bruto razve-dena površina svih zgrada fakulteta koje se nalaze u Gradu Zagrebu iznosi 505.571 m2, od čega je čak 493.390 m2 pretrpjelo oštećenja, 308.832 m2 svr-stana su u zelenu kategoriju oštećenja, 163. 002 m2 u žutu, dok je 21.556 m2 teško oštećeno i svrstano je u crvenu kategoriju oštećenja. U nastavku su tablično i grafički prikazani podaci prikupljeni za zgrade Sveučilišta u Zagrebu.

POTRES – PRILOG GRAĐEVINSKOGA FAKULETA

Ukupan broj zgrada Ukupna površina Ukupan broj studenata Ukupan broj djelatnika

Zagreb 121 505.571 66.623 9.256Izvan Zagreba 5 14.839 2.101 259UKUPNO 126 520.410 68.724 9.515

Kategorija Broj Površina

Nema oštećenja 8 12.181Zeleno 70 308.832

Žuto 40 163.002Crveno 3 21.556

Ukupno oštećeno 113 493.390

Skupni podaci o broju zgrada, bruto razvijenim površinama i korisnicima – fakulteti/akademije

Podaci o broju i površinama oštećenih zgrada – fakulteti/akademije

Broj zgrada prema oštećenju Bruto razvijena površina prema oštećenju

8 ALUMNI UNIZG Broj 29(34), Zagreb, prosinac 2020.

Glavna zgrada Sveučilišta u Zagrebu i Pravnoga fakulteta, Trg Republike Hrvatske 14

Brzim pregledom uočena su oštećenja dimnjaka, krovišta, pukotine na oblogama zidova i stropova, svodovima i stropovima te lokalna oštećenja kon-strukcijskih elemenata, središnje stubište je teško oštećeno dok su na zapadnom uočena samo lakša oštećenja. Na temelju navedenih opažanja odluče-no je da je zgrada privremeno neuporabljiva dok se ne provede detaljni pregled, no pojedine zone u zgradi mogu se ograničeno koristiti.

Katolički bogoslovni fakultet Izvršen je brzi pregled, a na temelju opažanja od-lučeno je da je zgrada uporabljiva uz neka ograni-čenja te se preporučuje i detaljan pregled krovišta (dimnjaka i svih istaka).

Zgrada Sveučilišta i Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, Ul. kralja Zvonimira 8Zbog vrlo lošeg stanja krovišta i opasnosti od urušavanja antena i dimnjaka odlučeno je da je zgrada privremeno neuporabljiva, te se prepo-ruča detaljan pregled, a potrebne su mjere hitne intervencije.

Središnje stubište glavne zgrade Sveučilišta u Zagrebu i Pravnoga fakulteta

Aula Sveučilišta u Zagrebu

Oštečenja na zgradi Sveučilišta i PMF-aHodnik Pravnoga fakulteta

potres - prilog građevinskog fakulteta

9ALUMNI UNIZGBroj 29(34), Zagreb, prosinac 2020.

Naz

iv u

stan

ove

Bro

j zgr

ada

Povr

šin

e (m

2)

Broj studenata

Broj djelatnika

Zgr

ade

koje

se n

eće

moć

i kor

isti

ti p

očet

kom

ak

. god

. 202

0./2

1.

Nema oštećenja

Postoje oštećenja - zgrada je ocijenjena

kao uporabljiva (zelena oznaka)

Zgrada je privremeno

neuporabljiva (žuta oznaka)

Zgrada je neuporabljiva

(crvena oznaka)

Nema oštećenja

Postoje oštećenja - zgrada je ocijenjena

kao uporabljiva (zelena oznaka)

Zgrada je privremeno

neuporabljiva (žuta oznaka)

Zgrada je neuporabljiva

(crvena oznaka)

Broj

Površina

Agr

onom

ski f

akul

tet

04

50

011

.300

10.6

300

2.20

044

04

7.95

0A

kade

mija

dra

msk

e um

jetn

osti

01

00

02.

100

00

347

128

00

Aka

dem

ija li

kovn

ih u

mje

tnos

ti0

12

10

2.50

06.

038

600

413

127

49.

138

Arh

itek

ton

ski f

akul

tet

00

30

00

8.35

00

1.46

423

03

8.35

0E

duka

cijs

ko-r

ehab

ilit

acijs

ki fa

kult

et0

20

00

3.27

50

01.

980

124

00

Eko

nom

ski f

akul

tet

02

10

022

.074

8.22

90

11.0

2538

00

0Fa

kult

et e

lekt

rote

hn

ike

i rač

unar

stva

06

00

038

.448

00

3.77

359

60

0Fa

kult

et fi

lozo

fije

i re

ligi

jski

h z

nan

osti

00

10

00

5.30

40

400

320

0Fa

kult

et h

rvat

skih

stud

ija0

50

00

6.55

50

01.

252

125

00

Faku

ltet

kem

. in

ž. i

teh

nol

ogije

01

20

04.

442

5.22

20

1.17

119

92

5.22

2Fa

kult

et p

olit

ički

h z

nan

osti

02

00

03.

497

00

1.40

410

70

0Fa

kult

et p

rom

etn

ih z

nan

osti

53

00

5.92

54.

565

00

1.57

322

10

0Fa

kult

et st

roja

rstv

a i b

rodo

grad

nje

02

10

025

.651

13.1

200

2.33

645

40

0Fa

rmac

euts

ko-b

ioke

mijs

ki fa

kult

et0

31

00

5.17

26.

750

01.

629

182

28.

050

Filo

zofs

ki fa

kult

et0

30

00

23.2

900

06.

155

792

00

Geo

dets

ki fa

kult

et0

01

00

04.

280

053

196

00

Gra

đevi

nsk

i fak

ulte

t1

13

05.

000

1.41

19.

937

01.

220

198

00

Gra

fičk

i fak

ulte

t0

10

00

3.24

00

061

986

00

Kat

olič

ki b

ogos

lovn

i fak

ulte

t0

11

00

2.20

060

00

571

117

00

Kin

ezio

lošk

i fak

ulte

t0

10

00

14.0

810

02.

595

127

00

Med

icin

ski f

akul

tet

04

52

014

.023

32.9

7720

.956

2.94

782

65

40.4

76M

uzič

ka a

kade

mija

01

00

010

.527

00

538

170

00

Prav

ni f

akul

tet

02

30

04.

400

10.6

000

5.85

124

11

2.90

0Pr

ehra

mbe

no-

biot

ehn

ološ

ki fa

kult

et0

60

00

10.1

480

01.

135

286

00

Prir

odos

lovn

o m

atem

atič

ki fa

kult

et0

63

00

39.6

5911

.587

07.

442

1.30

43

11.5

87R

udar

sko-

geol

oško

-naf

tni f

akul

tet

01

00

07.

253

00

619

164

00

Stom

atol

oški

faku

ltet

01

20

01.

462

2.21

50

618

267

00

Sveu

čili

šni r

ačun

ski c

enta

r - S

rce

01

00

04.

373

00

1915

20

0Šu

mar

ski f

akul

tet

01

10

012

.243

8.67

90

715

228

18.

679

Teks

tiln

o-te

hn

ološ

ki fa

kult

et0

11

00

5.00

050

00

625

166

15.

000

Uči

teljs

ki fa

kult

et0

02

00

011

.500

02.

400

200

00

Vet

erin

arsk

i fak

ulte

t2

60

01.

256

25.6

060

095

632

40

0Sv

euči

lišt

e u

Zag

rebu

01

20

033

76.

484

010

016

72

6.48

4U

KU

PNO

870

403

12.1

8130

8.83

216

3.00

221

.556

66.6

239.

256

2811

3.83

6

10 ALUMNI UNIZG Broj 29(34), Zagreb, prosinac 2020.

Timovi s Građevinskoga fakulteta sudjelovali su u procjenama šteta od potresa na brojnim zgradama, pa tako i na onima od javnoga interesa, kao npr. zgrade Klinike za dječje bolesti u Klaićevoj, Klini-ke za ženske bolesti i porode u Petrovoj, Klinike za plućne bolesti Jordanovac, Klinike za traumato-logiju, KBC Rebro, KBC Sv. Duh, Matice hrvatske, Stare gradske vijećnice, Ministarstva unutarnjih poslova, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i mno-gim drugima. Najčešća uočena oštećenja starih zi-danih zgrada u centru grada su rušenja dimnjaka, krovišta i nepridržanih zabatnih zidova. Na nekim zgradama došlo je i do rušenja fasadnih zidova, a u mnogim zgradama su zbog potresa nastale ka-rakteristične kose pukotine u nosivim zidovima i nadvojima, te je dolazilo do odvajanja međukatnih konstrukcija od zidova.

Doprinos alumna u rješavanju posljedica potresa u ZagrebuU nedjelju, na dan potresa, usred neizvjesnosti i usprkos koronavirusu velik broj alumna Građe-vinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu je nese-bično odlučio pomoći sugrađanima. Kako je broj prijava oštećenja od strane građana bio velik, tako je vrlo brzo od strane civilne zaštite MUP-a poslan zahtjev za mobilizaciju inženjera građevinarstva preko Hrvatske komore inženjera građevinar-stva, a prvi dan se odazvalo više od 150 inženjera, volontera. Volonteri su brzinski opremljeni ne-ophodnom opremom za zaštitu (zaštitne kacige, reflektirajući prsluci, rukavice, maske, sredstva za dezinfekciju…), nakon čega su dobili upute o lo-kacijama prijava. Ubrzo je pomoć počela stizati s raznih strana, a s vremenom se broj volontera po-većavao. U prvom tjednu broj volontera se popeo preko 500, a pristizali su iz cijele Hrvatske. Velik broj volontera je te prve dane proveo u cije-losti na terenu, a navečer bi konzultirali preporu-ke stožera i plan za sljedeći dan. Tijekom dana su volonteri preko ukupno tri Whatsapp grupe iz-mjenjivali iskustva te primali obavijesti od stožera. Volonteri su bili organizirani u timove po dvoje, a isprva su obrasci pregleda ispunjavani u fizičkom obliku. S vremenom su obrasci prešli u digitalni

oblik, a u konačnici su volonteri preko aplikacije automatski dobivali upute o obližnjim nepregle-danim objektima. Sustav se kontinuirano pobolj-šavao, a pristizala je i nova oprema što je olakšavalo rad.Prvih je dana uz vrlo kvalitetnu organizaciju znalo biti manjih problema kao što je nedostatak maski, dvostruke prijave od strane građana, nepotpun sustav ljudi u samoizolaciji i nepravodobno oba-vještavanje volontera o istima, a neki volonteri su dobili i kazne za parkiranje. Svi su se ti problemi brzo rješavali, a volonteri su uglavnom brinuli o pregledu građevina. Kako je većina inženjera uz volontiranje morala izvršavati obaveze prema po-slu, inženjerima građevinarstva su se u pregledima priključili arhitekti.Veliki broj alumna Građevinskog fakulteta sudje-lovao je u brzim pregledima zgrada, a mnogi su pomagali i na druge načine, kao što je doniranje opreme, sudjelovanje u ekspertnoj skupini, slanje prijedloga za novi Zakon o obnovi zgrada ošteće-nih potresom na području Grada Zagreba, Krapin-sko-zagorske županije i Zagrebačke županije, rad na priručnicima, sudjelovanje na edukacijama i dijeljenje znanja, uklanjanje potencijalno opasnih elemenata konstrukcije i mnoge druge aktivnosti.Tako je 23. srpnja na Građevinskom fakultetu u su-radnji s Hrvatskom komorom inženjera građevi-narstva održan skup pod nazivom „Obnova grada Zagreba nakon potresa – zakonodavni i tehnički okvir“ na kojem su uz predavače iz znanosti, izla-ganja imali i predavači iz prakse, alumni koji su imali i veliki doprinos u izradi priručnika „Urgen-tni program potresne obnove“ i drugih priručnika za obnovu i pojačanje postojećih konstrukcija, kao i u izradi novoga Zakona.

Stara gradska vijećnica, Ćirilometodska 5

Volonteri na terenu

potres - prilog građevinskog fakulteta

11ALUMNI UNIZGBroj 29(34), Zagreb, prosinac 2020.

Kako bi grad bio sigurniji za život građana, ali i kako bi se sačuvala neprocjenjiva kulturna baština grada Zagreba bilo je potrebno određene elemente pažljivo ukloniti za što su često bili zaposleni inže-njeri građevinarstva.

Uloga inženjera građevinarstva ostala je jednako važnom i nakon prvih, brzih pregleda konstruk-cije i to prilikom projektiranja kroz izradu proje-kata trenutnog stanja konstrukcije, elaborata te prijedloga i projekata sanacije. Prilikom planira-nja, provedbe i nadzora izvođenja također su po-trebna znanja i vještine inženjera građevinarstva. Od vizualnog pregleda, preko analize potresnih zahtjeva, odabira materijala za obnovu i pojačanje, provedbe pojačanja, kontrole izvedenih radova, is-pitivanja kvalitete materijala do usklađivanja pro-jekta sa zahtjevima konzervatora i investitora te mnogih drugih zadaća inženjeri građevinarstva su dio svih procesa u gradnji. Velik dio inženjera koji sudjeluju u različitim poslovima vezanim za obno-vu grada Zagreba su bivši studenti Građevinskog fakulteta.

Doprinos Građevinskoga fakulteta Premda u Hrvatskoj postoje službene procjene rizika od potresa, najčešće su donesene samo for-malno, a detaljan plan i strategija zaštite od potre-sa nedostaju. Velik dio napora vezan uz preglede konstrukcija, od kreiranja obrasca za pregled do fizičke provedbe su volonterski odradili zaposle-nici i alumni Građevinskoga fakulteta kao i drugih sastavnica sveučilišta. U edukaciju, organizaciju i provedbu pregleda bilo je uključeno 42 zaposleni-ka Građevinskoga fakulteta, najviše od svih sastav-nica Sveučilišta. Zaposlenici Građevinskoga fakul-teta su značajno pridonijeli iskustvom stečenim u poslijeratnim obnovama te pregledima nakon pri-jašnjih potresa.Nekoliko mjeseci prije potresa u Zagrebu, potres je pogodio i Albaniju (studeni 2019.). Stručnjaci s Građevinskoga fakulteta sudjelovali su u pregledi-ma građevina gdje su stekli iskustvo s postupcima i načinima procjene oštećenja koje je pomoglo na-kon potresa u Zagrebu (slika a). Na slici b) je pri-kazan tim koji je sudjelovao u pregledima nakon potresa u Albaniji.

Razvoj baza podataka i edukacija Radi procjene i klasifikacije oštećenja napravljen je i obrazac za pregled konstrukcija. Tiskani obra-zac je bio u uporabi prva dva dana, a već prvu noć započeta je izrada digitalnog obrasca primjenom aplikacije na geoinformacijskoj platformi ArcGIS Online. U sklopu platforme je pod vodstvom Gra-đevinskoga fakulteta napravljena baza podataka na temelju koje su sustavno bilježeni podatci o oštećenjima konstrukcija. Obrazac osim podata-ka o oštećenju sadrži i opće podatke o konstrukciji (visina etaže, tlocrtna površina…) koji su važni za naknadne analize poput procjene troškova ili ri-zika cijelog grada. Također, sva značajna ošteće-nja su fotografirana i spremana u bazu podataka na temelju kojih stručnjaci mogu vidjeti stanje oštećenja tijekom naknadnog pregleda (ako se na primjer zahtijevala hitna mjera sanacije). Struč-njaci na terenu su popunjavali tražene podatke u aplikaciji, a isti su bili izravno dostupni svim zain-teresiranim strankama (primjerice Gradskim Ure-dima i Ministarstvima). Provedeni ‘’brzi pregledi’’ su samo jedan dio metodologije.U Hrvatskoj prije potresa nije postojao niti obra-zac, a niti je baza podataka o postojećim konstruk-cijama bila potpuna, što uvelike otežava procjenu utjecaja potresa na društvo. Stoga je važno da se u budućnosti sustavno pristupi bilježenju što većeg broja podataka o konstrukcijama. Također, razina

Inženjeri građevinarstva nakon uspješne demontaže problematične kupole

Tim za procjenu oštećenja (Croatia Task Team): Maja Baniček, Luka Bukvić, Mario Uroš, Siniša Badovinac, Josip Atalić, Ante Pilipović, Karlo Jandrić i Robert Ribarić

Suradnja s lokalnim inženjerima (Gledis Kallogjeri), studentima Građevinskog fakulteta Politehničkog sveučilišta u Tirani i stručnjacima iz UNDP-a (Krunoslav Katić) koji provode procjene potreba Post Disaster Needs Assessment (PDNA)

12 ALUMNI UNIZG Broj 29(34), Zagreb, prosinac 2020.

svijesti javnosti o riziku od potresa je niska, a ne-davni potres ukazuje na niz izazova u sljedećem razdoblju.

Osim platforme za pregled zgrada na terenu, dje-latnici Građevinskog fakulteta su razvili i sustav GISCloud pomoću kojeg na snimkama bespilot-nih letjelica iz zraka stručni procjenitelji određuju oštećenja konstrukcije te dopunjavaju procjene in-ženjera s terena. Pomoću zračnih snimki su se lak-še mogla uočiti oštećenja dijelova zgrada kojima je teže pristupiti, pratiti proces uklanjanja dimnjaka i zabilježiti dijelove konstrukcije koji predstavlja-ju potencijalnu opasnost. Sustav je sadržavao bazu zračnih snimki pojedinog dijela grada što je zahti-jevalo organiziranje volontera za let dronova. Velik broj stručnjaka se ne susreće svakodnev-no s problemima koji nastaju nakon potresa pa je bilo potrebno odmah nakon potresa organizirati edukaciju kako bi procjena što manje ovisila o su-bjektivnoj procjeni inženjera i kako bi se standard ujednačio. Edukaciju su organizirali zaposlenici Građevinskog fakulteta, a prve edukacije su se od-vijale u stožeru civilne zaštite grada Zagreba kroz razgovore i konzultacije, a vršile su se više puta dnevno prema potrebi. Edukacijom su kroz disku-siju inženjeri na terenu dobivali korisne informa-cije o načinu procjene, ali su i stručnjaci u stožeru dobili sliku o tome koji problemi su najčešći na te-renu, koji su problemi inženjera pa su se u skladu s tim saznanjima edukacije prilagođavale.

Hrvatski centar za potresno inženjerstvo pri Građevinskom fakultetu Kasnije su se zbog epidemioloških mjera edukacije održavale video sadržajem i pisanim uputama pre-ko mrežne stranice Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo pri Građevinskom fakultetu www.hcpi.hr. Na istoj mrežnoj stranici su postavljane in-formacije o trenutnom broju pregledanih objeka-ta, upute za građane i inženjere, kao i niz korisnih informacija o načinima pregleda, načinima sana-cije, literaturi, razinama obnove i slično. Hrvatski centar za potresno inženjerstvo pri Građevinskom fakultetu nije institucija, već se radi o mrežnoj stranici kreiranoj nakon potresa radi pružanja potpore volonterima, ali i građanima. Međutim, postoji potreba za kreiranjem i formaliziranjem centra. Organizacija službe za preglede zgrada na-kon potresa je samo jedna od zadaća takvog centra što se može izvrsno nasloniti na sustave koji već postoje unutar MUP-a Ravnateljstva Civilne Zašti-te (primjerice misija u Albaniju 2019.). Ovaj potres je istaknuo da je potrebno značajno povećati kapa-citete i sustavno organizirati stručnjake za slučaj nekog novog razornog potresa u RH.

Doprinos pri izradi Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području grada Zagreba i okolice Građevinski fakultet je u suradnji s Hrvatskom ko-morom inženjera građevinarstva objavio i priruč-nik naslova „Urgentni program potresne obnove“ (u nastavku teksta UPPO) u kojem je prikazan niz građevinskih tehničkih rješenja koja se predlažu za obnovu dimnjaka, zabatnih zidova i ostalih ta-vanskih struktura. Priručnik se može naći i u inte-raktivnoj verziji na mrežnoj stranici www.hcpi.hr čime je olakšan pregled pojedinog poglavlja. Na priručniku je sudjelovao velik broj stručnjaka iz znanosti, ali i prakse iz cijele Hrvatske što uka-zuje na snažnu suradnju i povezanost koja je bila prisutna kroz cijeli proces pregleda, a nastavlja se i kroz proces sanacije. Priručnik je opsežan, a rje-šenja su detaljno opisana i vizualno potkrijepljena te praktično primjenjiva. Autori priručnika su po-sebno vodili računa da predložena rješenja budu i konačna te da se obnova može nastaviti po Razina-ma obnove, kako će to biti propisano zakonom. Razine obnove je razradila radna skupina struč-njaka (ekspertna skupina), a detaljno su obrađene u priručniku te će biti sastavni dio Zakona o obno-vi zgrada oštećenih potresom na području grada Zagreba i okolice (u nastavku teksta Zakon). De-finirane su četiri razine obnove oštećenih zgrada, od provedbe popravaka bez podizanja potresne ot-pornosti na razini 1 do provedbe popravaka s podi-zanjem potresne otpornosti koja odgovara novim konstrukcijama na razini 4. Radna skupina stručnjaka je organizirana ubrzo nakon potresa od strane Građevinskog fakulteta i Hrvatske komore inženjera građevinarstva, a sa-

Popunjavanje obrasca unutar aplikacije GISCloud

Izobrazba u stožeru radi pregleda građevina

potres - prilog građevinskog fakulteta

13ALUMNI UNIZGBroj 29(34), Zagreb, prosinac 2020.

državala je članove iz prakse (projektante zidanih konstrukcija), stručnjake s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, ali i sa drugih sveučilišta u Hrvatskoj. Osim razina obnove, koji su predloženi od strane radne skupine, na temelju iskustva su određeni procijenjeni troškovi sanacije pojedine građevine kao i stručne smjernice za obnovu zgra-da koje će biti sastavni dio Zakona. Procjene su ra-đene na petnaestak detaljno razrađenih primjera zgrada različite složenosti za predviđene metode obnove u skladu sa Zakonom. Primjeri su razrađe-ni za obiteljske kuće, „obične“ višestambene zgra-de stambene, mješovite i poslovne namjene, javne zgrade pri čemu se posebno ističu bolnice, škole, vrtići, fakulteti te zgrade kulturne baštine. U sva-kom primjeru je na temelju predviđenih zahvata u obnovi formirana jedinična cijena po m2, ovi-sno o samoj razini obnove. Ti jedinični troškovi se pridružuju ukupnim bruto površinama oštećenih zgrada koje su osim prema namjeni podijeljene prema oznakama uporabljivosti (zelena, žuta i ze-lena) dobivenima brzim pregledima uporabljivosti koji se vrše na terenu. Pomoću toga je bilo moguće napraviti prvu procjenu troškova za cijeli grad. Na taj način se formirala procjena ukupnih direktnih troškova obnove potresom oštećenih zgrada što je služilo kao podloga za zahtijevanje potrebnih fi-nancijskih sredstava.Vlada Republike Hrvatske je od Svjetske banke zatražila prijedlog Projekta oporavka od potresa, a djelatnici Građevinskog fakulteta sudjelovali su u procjeni troškova u suradnji sa Svjetskom bankom i Vladom Republike Hrvatske u izradi dokumenta pod nazivom Brza procjena šteta i potreba (Rapid Damage and Needs Assessment, RDNA) koji sadrži podatke o šteti i gubitcima u sektorima stanovanja, obrazovanja, zdravstva, kulture i gospodarstva.Građevinski fakultet je od potresa u komunikaciji s Ministarstvom graditeljstva i prostornog uređe-nja (MGIPU) te Vladom Republike Hrvatske kroz

niz dopisa kojima se nastojalo ukazati na važnost inženjera građevinarstva nakon potresa od faze procjene do faze obnove s ciljem što kvalitetnijeg i stručnijeg donošenja i provedbe Zakona, a na ko-rist svim građanima.Djelatnici Građevinskog fakulteta bili su aktivni i u prijedlozima vezanim za donošenje Zakona, a predstavnici fakulteta bili su sastavni dio stručne skupine koja je sudjelovala na oblikovanju Zakona. Također, kako je ranije navedeno, u sklopu radne skupine stručnjaka radili su na stručnim smjer-nicama za obnovu zgrada koje će biti sastavni dio Zakona.

Na Građevinskom fakultetu je 2. srpnja 2020. u organizaciji Hrvatske gospodarske komore održan skup dionika uključenih u obnovu od potresa. Ci-ljevi skupa bili su povezati znanost i gospodarstvo u podizanju razine svijesti o važnosti korištenja domaćih proizvoda u obnovi kroz Katalog hrvat-skih proizvoda HGK-a te predstavljanje priručnika ‘’Urgentni program potresne obnove’’ onima koji će ga koristiti u obnovi: projektantima, upravite-ljima zgrada, izvođačima i proizvođačima opreme.

Urgentni program potresne obnove – naslovnica i isječak

Shematski prikaz razina obnove u odnosu na stvarnu razinu nosivosti zgrade (preuzeto iz UPPO)

14 ALUMNI UNIZG Broj 29(34), Zagreb, prosinac 2020.

potres - prilog građevinskog fakulteta

Znanstvena postignuća u području istraživanja potresa i mogućnosti prevencija nepovoljnih posljedicaU posljednjih nekoliko desetljeća u svijetu se pro-vodi velik broj ispitivanja vezanih za potres. Osim promatranja potresa kao pojave, istraživanja se provode i u području ponašanja konstrukcija, nači-na proračuna konstrukcija, pregleda konstrukcija, načina pojačanja konstrukcija te njihovog utjecaja, načina procjene rizika od potresa za pojedinu kon-

strukciju ili veće područje te mnoga druga istra-živanja. Kako je regija južne i jugoistočne Europe izložena čestim i jakim potresima, tako najveći broj istraživanja upravo dolazi s tih područja (Ita-lija, Grčka, Portugal, Slovenija, Hrvatska...). Znan-stvenici u Hrvatskoj, a među njima je velik broj s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, sudjelovali su na nizu domaćih i međunarodnih znanstvenih projekata i konferencija vezanih za potres te su bili autori brojnih članaka u domaćim i međunarodnim znanstvenim časopisima.Nakon potresa je prvo potrebno napraviti brze, a potom i detaljne preglede oštećenih konstrukcija uz što kvalitetniju koordinaciju i povezanost niza službi, uključujući inženjere građevinarstva. Dje-latnici Građevinskog fakulteta su sudjelovali na međunarodnom projektu Matilda (MultinATIo-nal moduLe on Damage Assessment and CounTer-measures) koji je bio dio jednog većeg programa financiranog od EK (Civil Protection Preparatory Action on an EU Rapid Response Capability), a re-aliziran je od 2014. – 2016. godine. Osnovna ideja projekta je bila prijenos znanja (Italija) i razvijanje sposobnosti za međunarodne hitne slučajeve koji se po potrebi aktiviraju u okviru Mehanizma Unije za civilnu zaštitu i ostvariti što bolju koordinaciju civilne zaštite u slučaju katastrofe.

Rezultati i iskustva iz projekta se postupno im-plementiraju u hrvatski sustav kroz vježbe (Istra 2017, ZG POTRES 2018, Cascade’19) i radionice te uključivanje građevinskih stručnjaka u MUSAR timove i slično. Slijed ovih aktivnosti je uzrokovao i pozivanje hrvatskog tima u prosincu 2019. godine u Albaniju na procjene oštećenih građevina.Kako bi se mogla napraviti kvalitetna procjena po-našanja postojećih konstrukcija kao i oblikovanje novih konstrukcija potrebno je provesti ispitivanja materijala i elemenata konstrukcije. Među važnija ispitivanja ubrajaju se ispitivanja dinamičkih pa-rametara konstrukcije (kao što je period vibrira-nja) te posmična čvrstoća morta u ziđu. Stručnjaci s Građevinskog fakulteta dugi niz godina provode ispitivanja zidanih i betonskih konstrukcija veza-nih za potresno ponašanje. Osim ispitivanja koja su neposredno vezana za potres, djelatnici Građe-vinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu imaju du-gogodišnje iskustvo ispitivanja mehaničkih svoj-stava svih tipova konstrukcija.Prikaz postavljanja uređaja za ispitivanje deformacija

Primjer snimanja zgrade fotogrametrijom

Naslovna stranica dokumenta Brza procjena šteta i potreba

15ALUMNI UNIZGBroj 29(34), Zagreb, prosinac 2020.

Kako bi se izbjeglo neprihvatljivo ponašanje novih konstrukcija, potrebno je usavršavati postojeće i razvijati nove sustave koji će osigurati zadovolja-vajuću potresnu otpornost. Osim projekta veza-nog za potresnu procjenu i obnovu zidanih kon-strukcija, na Građevinskom fakultetu su aktivni i drugi znanstveni projekti u sklopu kojih se ispi-tuje ponašanje konstrukcija. Znanstveni projekt Ponašanje posmičnih zidova od čeličnih ploča pri cikličkom opterećenju se također provodi na Gra-đevinskom fakultetu, a važan je za ponašanje čelič-nih konstrukcija u potresu. Znanstveni istraživački projekt Vetrolignum je završio početkom godine, a bio je orijentiran na istraživanje ponašanja kompozitnih sustava drvo-staklo. Između ostalog, vršena su brojna ispitiva-nja seizmičke otpornosti tih novih sustava. Zavod za geotehniku Građevinskog fakulteta Sve-učilišta u Zagrebu će, za potrebe ocjene stanja sav-skih i uspornih nasipa na području grada Zagreba i Zagrebačke županije, provesti detaljna specijali-stička ispitivanja. Cilj ispitivanja je utvrditi stanje sustava za zaštitu od poplava na lijevoj i desnoj strani Save nakon nedavnog potresa. Ukupna du-ljina nasipa koja će se ispitati iznosi 147 km te isti obuhvaćaju sektor C sustava zaštite od poplava (gornja Sava) koji je pod upravljanjem Hrvatskih Voda.

U skladu s prikazanim znanstvenim istraživanji-ma (koji su potkrijepljeni brojnim objavljenim znanstvenim člancima) vidljivo je da Građevin-ski fakultet prati trenutne svjetske trendove te uz veliku znanstvenu aktivnost doprinosi domaćoj, ali i svjetskoj građevinskoj struci. Također, znanja stečena dugogodišnjim radom u znanosti, nastavi i struci osiguravaju siguran i kvalitetan razvoj gra-đevinarstva u Hrvatskoj te kontinuirano poboljša-nje potresnih procjena, pojačanja i projektiranja konstrukcija.

Volonteri Građevinskog fakultetakoji su sudjelovali u aktivnostima nakon potresa

Osim ispitivanja postojećih konstrukcija na licu mjesta, provodi se i niz laboratorijskih ispitivanja kojima se nastoji shvatiti ponašanje pojedinog de-talja u postojećim konstrukcijama ili pak pobolj-šati oblikovanje novih konstrukcija. Ispitivanja konstrukcija predstavljaju podlogu za sve daljnje analize, a u novije vrijeme se klasični postupci is-pitivanja nadopunjuju novim metodama poput mjerenja video kamerom, tj. Digital image correla-tion (DIC) i fotogrametrijom. Na taj način moguće je zabilježiti oštećenja na konstrukciji, ali i pratiti promjenu deformacija i širenje oštećenja.

Nakon provedenih ispitivanja radi utvrđivanja sta-nja konstrukcije, moguće je pristupiti analizi radi procjene ponašanja konstrukcije u budućnosti te razine njezine mehaničke otpornosti i stabilnosti. Kako bi se na razini grada mogla odrediti procjena opasnosti od potresa, potrebno je napraviti analizu rizika što su za Zagreb napravili stručnjaci s Građe-vinskog fakulteta. Studija za saniranje posljedica potresa u Zagrebu je napravljena od 2013. do 2019. godine.

Početkom 2020. godine Hrvatska zaklada za zna-nost je financirala uspostavni istraživački projekt Procjena i obnova postojećih konstrukcija (ARES: Assessment and rehabilitation of existing structu-res – development of contemporary methods for masonry and timber structures). Projekt je pod vodstvom docenta s Građevinskog fakulteta, a tra-je pet godina. Projekt je orijentiran na smanjenje rizika od potresa postojećih zidanih i drvenih kon-strukcija što je karakteristično za velik broj građe-vina u Zagrebu i Hrvatskoj.

Ispitivanje potresne otpornosti sustava drvo – staklo

Primjena georadarske metode za ocjenu stanja željezničkih nasipa

Procjene troškova u milijunima eura i procjene troškova u milijunima eura po hektaru za Zagreb

16 ALUMNI UNIZG Broj 29(34), Zagreb, prosinac 2020.

Medicinski fakultet

POTRES – PRILOZI SASTAVNICA I ALUMNI UDRUGA

Teški potres je 22. ožujka 2020. oštetio većinu zgra-da Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na Šalati, na Zelenom brijegu te prostore KBC Zagreb, KBC Sestre milosrdnice, ostalih kliničkih bolni-ca i neke druge zdravstvene ustanove u kojima su smještene nastavne baze Medicinskog fakulte-ta. Oštećeni su brojni nastavni prostori, učionice, istraživački laboratoriji, uredi, prostori namije-njeni izvođenju znanstvenih i stručnih projekata i drugih aktivnosti, klinike, klinički zavodi, ambu-lante, Središnja medicinska knjižnica i knjižnice u kliničkim bolnicama te Školi narodnog zdravlja Andrija Štampar. Oštećenja su uvjetovala opasnost pristupa u mnoge zgrade i ugrozila njihovu upo-rabu. Već u prvim satima nakon potresa prostor i oprema Fakulteta su pregledani i zaštićeni, potom je zatražena pomoć stručnjaka kako bi se utvrdili razmjeri nastale štete.

Velika oštećenja na Šalati obuhvaćaju zgrade de-kanata i ostale zgrade u kojima se nalaze zavodi fa-kulteta. Od osam zgrada na Šalati njih je četiri do-bilo crvenu oznaku, a dvije žutu. Na glavnoj zgradi fakulteta – starom dekanatu (Šalata 3) - znatno je oštećeno krovište te je već tijekom ljeta izvrše-na hitna sanacija s privremenim rješenjima. U toj zgradi oštećeni su prostori Zavoda za histologiju, Zavoda za kemiju, Zavoda za biologiju i Zavoda za fiziologiju kao i drugi prostori te se tijekom ljeta i jeseni izvode radovi i sanacija zgrade. U novoj zgradi dekanata (Šalata 3b) već prvim pregledom objekta nakon potresa, utvrđeno je da je zgrada neupotrebljiva te se pristupilo projektu sanacije i izvedbi. Najveća oštećenja su na nosivim stupovi-ma u prostoru Središnje medicinske knjižnice u prizemlju sjevernog djela zgrade. U toj zgradi na-lazi se i Katedra za fiziku i biofiziku u čijim su pro-storima manja oštećenja već sanirana. S obzirom da je susjedna zgrada na Šalati 2 bila manje ošteće-na, konstruktivno stabilna, nakon manjih građe-vinskih radova u tu su se zgradu preselili djelatnici Fakulteta, koji se ne mogu koristiti svojom pro-

storima u drugim objektima čija je konstruktivna stabilnost oslabljena. Time je omogućen nastavak obavljanja redovnih poslova nužnih za normalno funkcioniranje Fakulteta. U zgradi na Šalati 4 (bivše klinike KBC Zagreb), utvrđena su znatnija oštećenja u zgradi, posebno na višim katovima i krovištu te je ubrzo izvedena sanacija krovišta. Oštećena je glavna amfiteatralna predavaonica te predavaonice u prizemlju južno-ga krila. Ocijenjeno je da zgrada nije uporabljiva, a daljnje analize pokazale su da su potrebni veliki građevinski zahvati; za sada se odustalo od daljnjih analiza i projekata. Ta je zgrada proteklih godina obuhvaćena projektom Biomedicinsko istraživač-ko središte Šalata (BIMIS) koji je uvršten u stra-teške projekte za Nacionalnu razvojnu strategiju Hrvatske do 2030. godine te je temeljem vrlo vi-soke ocjene pripremljenosti prijedloga odobreno financiranje izrade projektne dokumentacije za provedbu infrastrukturnog projekta i organizacij-ske reforme. Trebat će pažljivo procijeniti daljnji rad na tom projektu.

U zgradi Zavoda za patologiju (Šalata 10) usta-novljena su znatna, dijelom strukturna oštećenja, koja su obuhvaćala veći dio zgrade, specifične na-stavne prostore (namijenjene za mikroskopiranje, održavanje seminara; posebno je oštećen muzej s vrijednom kolekcijom patoanatomskih prepa-rata, velika predavaonica). Uz pomoć djelatnika, studenata i članova BBB premješten je namještaj i

Zgrada starog dekanata Šalata 3

Zgrada Šalata 4

Novi dekanat Šalata 3

17ALUMNI UNIZGBroj 29(34), Zagreb, prosinac 2020.

uređaji kako bi se mogli provoditi radovi i što prije uspostaviti dio poslova. Odmah se pristupilo ukla-njanju oštećenih dijelova žbuke sa zidova i stro-pova, provedeno je saniranje oštećenog krovišta te podupiranje čeličnim nosačima dijela objekta u prizemlju i na prvome katu uz napukli dio nosi-vog zida vanjske fasade. Potres je najteže pogodio Centar za elektronsku mikroskopiju, što je zahti-jevalo posebne zahvate, a sva oprema osim teških elektronskih mikroskopa prebačena je u Hrvatski institut za istraživanje mozga, budući da tamo po-stoji laboratorij za izradu preparata za elektronsku mikroskopiju.Zgrada Zavoda za anatomiju, Zavoda za farmako-logiju i Zavoda za sudsku medicinu i kriminali-stiku (Šalata 12) također je zadobila niz oštećenja te je nakon potresa utvrđeno da centralna aula sa stubištem kao i prostori uz centralno stubište i secir-sale, predavaonica i biblioteka Farmakologi-je te vježbaonica Anatomije, Velika predavaonica Anatomije nisu za uporabu. Rad je bio dopušten samo u podrumskom dijelu Laboratorija za mine-ralizirana tkiva, u kojemu se gotovo cijelo vrijeme nastavila eksperimentalna aktivnost vezana uz projekt OSTEOproSPINE. Nakon brze provjere i detaljnije provjere stanja zgrade provedeni su naj-nužniji sanacijski radovi te se u svibnju započelo s čišćenjem. Analize su pokazale u kojim dijelovima zgrade nije bitnije narušena statika nosivih zidova te valja provesti radove da bi se završila akadem-ska godina. Početkom lipnja statičari su provjerili obavljene radove te je dobivena dozvola za ulazak

studenata u određene prostore zgrade. U Zavodu za sudsku medicinu i kriminalistiku, zbog zaruše-nog dimnjaka oštećeni su i stari i novi (u izgradnji) DNA laboratorij te prilaz laboratoriju, a oštećen je i Muzej Zavoda, razbijeni su vrijedni eksponati. Škola narodnog zdravlja Andrija Štampar (Roc-kefellerova 4) također je pretrpjela znatna ošteće-nja, a posebno se to odnosi na centralno stubište s velikom pukotinom između prvog i drugog kata, što je hitno poduprto čeličnim nosačima; stradao je vanjski zapadni zid, nadvoji nad uredima, pre-gradni zidovi, predavaonice i drugi nastavni sadr-žaji, oštećeni su prostori u kojima su smještene ka-tedre Medicinskog fakulteta, biblioteka. U tijeku su radovi za sanaciju zgrade.

Procjenu oštećenja i planiranje sanacije većim su dijelom obavili nastavnici i suradnici Građevin-skog fakulteta zajedno s djelatnicima Zavoda za zaštitu spomenika kulture.Detalji o oštećenjima zgrada Medicinskog fakulte-ta i uspostavljanju nastavnih aktivnosti u uvjetima potresa i pandemije COVID-19 opisani su u časopi-su Medicinskog fakulteta MEF.HR, a može se naći na poveznici: https://mef.unizg.hr/wp-content/uploads/2020/08/Mef_1-2020_web-3_final_min.pdf

Nada Čikeš, AMAMUZ, potpredsjednica Saveza ALUMNI UNIZG

Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije

Jaki potres (5,5 stupnjeva po Richteru) koji se do-godio u Zagrebu i okolici u nedjelju, 22. ožujka 2020. u 6:24 sati uzrokovao je znatna oštećenja na zgradama koje koristi Fakultet kemijskog inže-njerstva i tehnologije i koje se nalaze na adresama Marulićev trg 19, Marulićev trg 20 i Savska cesta 16. Stoga je odmah nakon potresa od strane Uprave za-branjen dolazak zaposlenicima na posao do dobi-vanja potvrde o statičkoj sigurnosti zgrada. Zbog epidemiološke situacije uzrokovane novim

korona virusom, sva nastava se već od ranije u pot-punosti odvijala na daljinu, pa je dolazak studena-ta u zgrade također bio obustavljen. Stanje zgrada prijavljeno je službama grada Zagreba, Ministar-stvu znanosti i obrazovanja i Sveučilištu u Zagrebu. Već u utorak predvečer, statičari su obišli sve zgra-de i dodijelili oznake - zelenu za zgradu Marulićev trg 20 (Proveden brzi pregled – uporabljivo bez ograničenja; sanirati dimnjake) te žute za ostale dvije zgrade (Privremeno neuporabljivo). Sva ošte-

Zgrada Šalata 10

Škola narodnog zdravlja Andrija Štampar

18 ALUMNI UNIZG Broj 29(34), Zagreb, prosinac 2020.

potres - prilozi sastavnica i alumni udruga

Tekstilno-tehnološki fakultet

ćenja prostora su foto-dokumentirana a potom su provedeni i dodatni detaljni pregledi. S ciljem osposobljavanja zgrada za nastavu i osta-le djelatnosti, prema detaljnim nalazima statičara provedene su hitne mjere sanacije oštećenja – na obje zgrade na Marulićevom trgu uklonjeni su ve-liki kotlovnički dimnjaci koji su bili napukli i pri-jetili urušavanjem, kao i više od 50 odlomljenih i oštećenih manjih krovnih dimnjaka te je zamije-njen veći broj krovnih prozora; učvršćeni su svod nad glavnim ulaznim vratima i odlomljeni dio zida u potkrovlju zgrade u Savskoj cesti koji je pri-jetio obrušavanjem na ulicu. Dodatno su sanirana mnoga mjesta s oštećenom zidnom i stropnom žbukom.

Odlukom Vlade RH dozvoljen je povratak stude-nata u predavaonice od 11. svibnja, i od tada, kao prvi na cijelom Sveučilištu u Zagrebu, Fakultet po-činje s odvijanjem nastave i laboratorijskih vježbi čemu svjedoči i snimateljsko-novinarska ekipa HTV-a. U tom trenutku su i svi prostori koje ko-risti Fakultet u potpunosti upotrebljivi i sigurni za korištenje bez ograničenja. U nastavku radova, važno je istaknuti da su izgrađeni novi kotlovnič-ki dimnjaci čime je uz ranije osposobljavanje svih plinskih instalacija te dobivanje svih potrebnih dozvola osigurano grijanje i redoviti rad u svim zgradama fakulteta. Svi radovi provedeni su uz su-radnju i dogovor s ostalim korisnicima zgrada. Na provedbu dijela nužnih sanacija oštećenja usli-jed potresa utrošeno je dosad oko 2,6 mil. kn iz vlastitih sredstava. Radovi nužnih sanacija će se nastaviti nakon zime, a nadamo se u skorom vre-menu, očekuje nas i protupotresna sanacija svih zgrada prema Zakonu o obnovi zgrada oštećenih potresom.

Ante Jukić, prodekan za poslovanje

Uslijed potresa (5,5 stupnjeva po Richterovoj lje-stvici) koji je zadesio grad Zagreb i užu okolicu 22. 03. 2020. u 6:24 sati s nizom naknadnih manjih potresa tijekom dana, došlo je i do oštećenja sje-dišta Tekstilno-tehnološkog fakulteta na lokaciji Prilaz baruna Filipovića 28a, dok zgrada Fakulteta na lokaciji Savska 16, netom temeljito obnovljena EU infrastrukturnim projektom, nije pretrpjela oštećenja koja bi dovela u pitanje njenu funkci-onalnost. Nakon potresa, odmah u ponedjeljak 23. 03. 2020. u jutarnjim satima, zgradu Fakulteta obišli su zajedno s dekanicom članovi Odbora za-štite na radu, voditelj tehničke službe i električar uz naknadni posjet djelatnika Civilne zaštite.Zgrade na lokaciji Prilaz baruna Filipovića 28a građene su u više odvojenih perioda izvedbe: prvi period građenja izvršen je prije skoro 82 godine, drugi u razdoblju 1963.-1965., u trećem razdoblju izgrađen je 80.-tih godina 3. kat, a nova zgrada iz-građena je 2000. i 2001. godine. Važno je istaknuti da dio pojedinih zgrada Fakultet dijeli sa Srednjom

školom za modu i dizajn, Prilaz baruna Filipovića 30, odnosno građevina čini jedinstveni graditelj-ski sklop. Uz obilazak i opći vizualni pregled koji je pokazao manja oštećenja zidova po nekim ka-binetima, rušenje stvari i predmeta, posebice su nas zanimale dvije stvari: moguća oštećenja s ob-zirom na nadogradnju zgrada i situacija u Zavodu za projektiranje i menadžment tekstila s obzirom da je u prostorijama toga Zavoda svojedobno došlo do pojave nepovoljnih procesa na strukturi stari-je izgrađene zgrade, odnosno procesa i pojava na konstrukciji zgrade. Naime, u lipnju 2013. godine izrađena je na zahtjev tadašnje Uprave Fakulteta detaljna konstruktorska ekspertiza i ocjena aktu-alnog stanja konstrukcije te prijedlog aktivnosti u svrhu rješavanje aktualne, srednjoročne i dugoroč-ne sanacije građevine s pukotinama te je u siječnju 2020. također izrađen Prijedlog aktivnosti teme-ljem konstruktorske ekspertize iz 2013. godine. Također smo trebali ustanoviti sigurnost dolaska poglavito administrativnih službi koje su u ožujku

19ALUMNI UNIZGBroj 29(34), Zagreb, prosinac 2020.

2020. dolazile u zgrade Fakulteta temeljem propi-sanih dežurstava i smjenskog rada, a vezano uz „za-ključavanje“ uslijed pandemije bolesti Covid-19. Trebalo je ustanoviti i oštećenja laboratorija u ko-jima smo uskoro očekivali kontaktnu praktikum-sku nastavu koja je prekinuta početkom ožujka 2020. Uz djelatnike Civilne zaštite i naknadnog obilaska djelatnika Građevinskog fakulteta sa Zavoda za potresno inženjerstvo ustanovljeno je da je znat-nije oštećena stara zgrada, odnosno spojni trakt između stare i nove zgrade, što je odmah ozna-čeno crvenom, a za nekoliko dana narančastom (žutom) vrpcom, posebice vertikala stubišta stare zgrade. Stubište svake zgrade uvijek je posebno osjetljivo pitanje s obzirom na sigurnu evakuaciju djelatnika u slučaju mogućih nepogoda u buduć-nosti. Nova zgrada je bila u funkciji i ona je imala neznatna oštećenja te se mogla odmah koristiti uz napomenu da niti za jednu od zgrada na ovoj loka-ciji nije proveden seizmički proračun jer tada nisu ni postojali tehnički propisi za izgradnju objekata visokogradnje u seizmičkim područjima. Zgrade nisu seizmički otporne za zahtijevane intenzitete prema potresnoj karti grada Zagreba i okolice.Naknadno je u svibnju 2020. zatražen detaljan pregled dijelova zgrada Fakulteta i stručno mišlje-nje statičara o stanju zgrada u svrhu završetka na-stavnog procesa u 2019./2020. akademskoj godini i otpočinjanja nove akademske godine 2020./2021. Temeljem svih prije spomenutih aktivnosti od 2013. g. do svibnja 2020. vezano uz ekspertize sta-nja zgrada, izrađena je u kolovozu 2020. g. Procjena štete od potresa kao zaseban dokument. Za neke dijelove stare zgrade, posebice za prostorije Zavoda za projektiranje i menadžment tekstila, nemoguće je razlučiti stupanj oštećenja prije i nakon potresa samim vizualnim pregledom uz pretpostavku da je potres nepovoljno utjecao na ranija oštećenja, povećao ih i izazvao nova. To se prema Procjeni šte-te od potresa iz kolovoza 2020. godine ovlaštenog

sudskog građevinskog vještaka može učiniti tek nakon obavljenih istražnih radnji: djelomičnog otvaranja konstrukcije radi uvida u stanje oštećenja te izrade glavnog i izvedbenog projekta sanacije. Sanacija bi nužno trebala obuhvatiti: geomehanič-ke istražne radove, istražne radove na strukturama vodovoda, odvodnje i kanalizacije s prijedlogom sanacije, utvrđivanje pukotina s prijedlogom sana-cije, izrada projekta sanacije temeljnog tla, sanacija vodovodnih, odvodnih i sanitarnih instalacija, sa-nacija tla, sanacija konstruktivnih dijelova zgrade.Tijekom srpnja i kolovoza 2020. godine dijelovi spojnog trakta uređeni su samo djelomice i povr-šinski zahvaljujući dobroj suradnji sa Srednjom školom za modu i dizajn od strane grada Zagreba, bez nadoknade sredstava, a vlastitim sredstvima u rujnu 2020. godine obnovili smo Laboratorij za organsku kemiju Zavoda za primijenjenu kemiju koji je bio vidljivo znatnije oštećen.Većina nenastavnog osoblja radila je od kuće, na daljinu, s time da smo omogućili uvjete dolaska pojedinih administrativnih, stručnih, tehničkih i pomoćnih službi koje su smjenski, uz pridržavanje epidemioloških mjera i poštivanja oznaka vrpci nakon potresa na dijelovima zgrade, zbog najnuž-nijih poslova dolazile na Fakultet i tako omogućile nesmetano odvijanje svih nastavnih i poslovnih procesa na Fakultetu.

U ovom nedoživljenom razdoblju za našu insti-tuciju, grad i državu, kada smo svjedoci življenja i bilježenja povijesti događaja koje mnoge genera-cije ne dožive, Uprava Fakulteta zahvalna je svim djelatnicima za shvaćanje ozbiljnosti situacije, za-laganje, samoprijegoran rad i odgovornost kako bi u zajedništvu omogućili ostvarivanje osnov-nih djelatnosti Fakulteta kao javne visokoškolske ustanove.

Gordana Pavlovićdekanica Tekstilno-tehnološkog fakulteta

u mandatnom razdoblju 2018./2019. -2019./2020.

20 ALUMNI UNIZG Broj 29(34), Zagreb, prosinac 2020.

POTRES – PRILOZI SASTAVNICA I ALUMNI UDRUGA

Arhitektonski fakultet

URBANA OBNOVA - od moguće do poželjne budućnosti

Sustavna obnova gradskih središta u Hrvatskoj uglavnom je izostala, kao i najavljena, a do sada neprovedena sanacija područja nakon ozakonje-nja nelegalno sagrađenih građevina. Pojedine ak-tivnosti provode se ad hoc, tj. od slučaja do slučaja, odnosno od projekta do projekta. Tome pogoduje i današnja izborna politika na lokalnoj razini i če-sta izmjena gradske uprave. Političari su, nažalost, zbog postojećeg političkog okvira uglavnom kon-centrirani na aktivnosti koje se mogu realizirati za dvije-tri godine s ciljem pokazivanja rezultata koje najčešće koriste u predizborne svrhe. Tako za dugoročno planiranje i strateško promišljanje pro-stora ne postoji interes, a u tu kategoriju, kao du-goročni projekti, spadaju upravo projekti urbane obnove i regeneracije.

Ni u općoj zakonskoj regulativi (iznimka Zakon o obnovi spomeničke cjeline Dubrovnika i drugih nepokretnih kulturnih dobara u okolici Dubrov-nika) ni u praksi ne postoji jasan stav o tome što bi trebao proces urbane obnove/regeneracije sa-državati i obuhvaćati, tko ga organizira, provodi i kontrolira te tko su partneri u njegovu financira-nju. Ni cjelovita politika obnove gradskog središta prema GUP-u Zagreba nije jasna – odnosno ona i ne postoji.Sveobuhvatnih stručnih studija za zaštićenu Po-vijesnu urbanu cjelinu Grada Zagreba dugo već nema te je krajnje vrijeme da taj proces započne jer gradsko središte svakodnevno u svakom smislu gubi sve više. Zbog neriješenih imovinskih pitanja, dostupnosti, politike parkiranja i garažiranja, lo-šeg gospodarenja prostorom i nejasnih programa i ciljeva obnove, sadržaji se pomalo sele iz gradskih središta, a kvaliteta života u njima pogoršava. Zbog nekonzistentne gradske politike, nejasne i nepo-stojeće vizije grada i prioriteta, nepripremljenih urbanističkih planova i planova sanacije, izostan-

ka programa dugoročnog financiranja, aktivnosti na obnovi i regeneraciji gradskih središta još će morati pričekati. Tome pridonosi i neusklađenost dvaju zatečenih sustava planiranja: urbanističkog, koji provodi Ministarstvo prostornog uređenja i graditeljstva, i strategijskog planiranja koje pro-vodi Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Tako sve aktivnosti najčešće zavr-šavaju na izdvojenim pilot-projektima (npr. ener-getske obnove pojedinih zgrada) ili neadekvatno vođenim projektima obnove pojedinih blokova (projekt Cvjetni trg u Zagrebu) pod pritiskom in-vestitora i kapitala, kojima se zanemaruje opće, javno i zajedničko na račun profita i privatnog. Događaji nakon potresa u ožujku 2020. i potreba za sanacijom pokrenuli su iznova i potrebu za cjelovi-tim sagledavanjem urbane obnove u Zagrebu. Ur-bana obnova/regeneracija/ rekonstrukcija/sanacija prostora mora biti dobro pripremljena i planirana. Moraju je pratiti građani te mora biti odabrana od-govarajuća metoda rada i koncept obnove, politika financiranja kao i program aktivnosti. O konceptu obnove mora postojati konsenzus kao i odgovarajuće jasne metode rada po svim dioni-cama projekta. Kako svi dijelovi zaštićene povije-sne cjeline nemaju istu spomeničku vrijednost, u skladu s tim pristupat će se određenim modelima u postupku obnove. Iznimno je važna etapnost pojedinih zahvata i za to razrađena politika finan-ciranja prema usvojenom ekonomskom modelu. Potrebno je prethodno provesti mapiranje identi-teta i voditi računa o brendiranju grada kroz am-bijente, ljude i aktivnosti (centar mode, obrti...). Potrebno je definirati programe pojedinih bloko-va jer su potpuno različiti, a isto tako potrebno ih je uređivati kao dio cjeline Donjega grada. U cijeli postupak trebalo bi uključiti građane jer bi njihova participacija trebala biti korektor prema odabiru najkvalitetnijeg rješenja. To su osnovne smjernice planiranja, a posebnu pažnju treba obratiti i dru-gom važnom segmentu u postupku cjelovite ob-nove, a to je upravljanje gradom, te koristiti mjere poticaja i subvencija kako bi se usmjerili neki pro-cesi i aktivnosti koje nije moguće provesti planira-njem, nego isključivo sinergijom.Uz različite modele i izvore financiranja (država, grad, EU fondovi, investicijski fondovi, građani...) potrebno je privući i kvalitetne investitore i po-nuditi im odgovarajuće programe i sadržaje. Ne bi trebalo dopustiti da oni diktiraju sadržaje i kapa-citete tamo gdje njima najviše odgovara, zanema-rujući interes zajednice. Preporuka je zadržati sa-držaje prilikom obnove gdje god je to moguće jer i sadržaji i ljudi čine grad. Izrazito je važan inter-disciplinarni pristup i sinergija sudionika i aktiv-

Publikacija Urbana obnova _ Urbana regeneracija Donjega grada, Gornjega grada i Kaptola - Povijesne urbane cjeline Grada Zagreba

21ALUMNI UNIZGBroj 29(34), Zagreb, prosinac 2020.

AMCA Toronto: Humanitarne donacije

nosti kako bi se promijenili trenutačni trendovi, tj. ne smije se rješavati sve parcijalno i odvojeno, blokovi, fasade, garaže, promet itd. Upravo cjelovi-to sagledavanje obnove i urbane regeneracije mora započeti od značenja prostora, povijesnih cjelina i ambijenata te od značenja pojedinačnih zgrada, a sve kako bi se podigla kvaliteta života u središtu grada i zadržali stanovnici. Uza sve to, važno je napomenuti da svaku urbanu obnovu neizbježno prati i određeni stupanj modernizacije zbog novih zahtjeva, podizanja kvalitete života i primjene no-vih tehnoloških rješenja.U sličnoj situaciji Zagreb je bio nakon potresa 1880. godine, no provedenom obnovom, novom grad-njom i novom regulacijom prostora formirano je kvalitetno srednjoeuropsko središte Zagreba. Tako se i sada sustavnom obnovom i pratećom moder-nizacijom može dobiti gradsko središte 21. stoljeća kojim će se građani Zagreba opet ponositi.Općenito promatrajući vizi