Globalno gospodarstvo i globalizacija

918

Mladen Stanii* UDK 338.984.4Izvorni znanstveni rad

GLOBALNO GOSPODARSTVOI GLOBALIZACIJA1

Povijest procesa globalizacije veoam je usko povezana s povijeunastanka analize meunarodnih gospodarskih odnosa kao zanstvene disciplineekonomske znanosti koja se razlikuje od ekonomike meunarodne razmjene.Fenomen globalizacije esto se poistovjeuje sa globalnim gospodarstvom, alianaliza procesa povezivanja svjetskoga gospodarstva pokazuje da to ipak nije

jedinstveni fenomen.

Aktualne rasprave o globalizaciji esto poistovjeuju proces globalizacije saglobalnim gospodarstvom, kakvo je u raznim oblicima ve postojalo u politikoj igospodarskoj povijesti. Globalno gospodarstvo postojalo je zaista ve i prije, dakle,barem od vremena imperijalizma, a znanstveno-tehnoloka i informacijsko-ko-munikacijska revolucija uvela je globalno gospodarstvo u proces globalizacije. Toje dovelo i do veeg znaenja analize meunarodnih gospodarskih odnosa, jer jenjihovo koordinirano djelovanje preduvjet da se na minimum svedu nepovoljniefekti globalizacije i da se to vie u interesu razvitka globalnoga gospodarstvaiskoriste oni pozitivni. Povijest procesa globalizacije na taj je nain veoma uskopovezana s povijeu nastanka analize meunarodnih gospodarskih odnosa kaoznanstvene discipline ekonomske znanosti koja se razlikuje od ekonomikemeunarodne razmjene, koja, kao disciplina analitike ekonomije, obuhvaa analizurobnog prometa, prometa usluga i cijelog meunarodnog prometa kapitala. Zarazliku od toga, meunarodni se gospodarski odnosi bave analizom politikih uvjetaili okvira procesa u globalnome gospodarstvu i to se proces globalizacije vie iri,to oni postaju sve znaajniji.

* M. Stanii, znanstveni savjetnik, ravnatelj Instituta za meunarodne odnose, Zagreb. lanakprimljen u urednitvu: 29. 10. 2000.

1 Ovaj je rad prireen kao jedan u nizu priloga koji se pripremaju u Ekonomskom institutuZagreb s pretenzijom da budu doprinos radu na znanstvenim osnovama koncepcije i strategije razvitkaRepublike Hrvatske.

919M. STANII: Globalno gospodarstvo i globalizacijaEKONOMSKI PREGLED, 51 (9-10) 918-927 (2000)

Uvod

Iako se fenomen globalizacije esto poistovjeuje sa globalnim gospodarstvom,analiza procesa povezivanja svjetskoga gospodarstva pokazuje da to ipak nijejedinstveni fenomen, iako postoje neka zajednika obiljeja. Poe li se od definicije,globalizacija je proces povezivanja industrijskih i financijskih aktivnosti na svjet-skom tritu, a na osnovi znanstveno-tehnoloke i informacijsko-komunikacijskerevolucije. Globalno gospodarstvo proces je takvog povezivanja, kooperiranja,integriranja i ujedinjivanja gospodarskih subjekata i nacionalnih ekonomija kojimasvjetsko gospodarstvo gubi svoja tradicionalna regionalna, dravna, antagonistikai suparnika obiljeja toliko da postaje jedinstvenom gospodarskom cjelinom.2 Akose, dakle, te dvije definicije poveu moe se rei da je globalno gospodarstvopostojalo ve i prije, dakle, barem od vremena imperijalizma, a znanstveno-tehnoloka i informacijsko-komunikacijska revolucija uvela je globalno gospo-darstvo u proces globalizacije. Globalno je gospodarstvo, dakle, osnova, aglobalizacija je nadgradnja, jer je ira od gospodarskih odnosa i ima mnogoelemenata politike, kulture, socijalnih odnosa, prema tome, predstavlja cijeli skup,tj. kompletnost, meunarodnih odnosa na vioj fazi tehnolokog razvitkazasnovanoga na fleksibilnom nainu proizvodnje.

Nakon nekoliko uspjenih pokuaja meunarodnog gospodarskog djelovanjau obliku istonoindijske kompanije i sline nizozemske kompanije iz poetka 17.stoljea, imperijalistika faza razvitka kapitalizma, koja traje od poetkasedamdesetih godina 19. stoljea do svretka tridesetih godina 20. stoljea, imave dosta elemenata globalnoga gospodarstva u smislu uzajamnih gospodarskih ivanjskotrgovakih odnosa, iako to jo nije bilo povezivanje u dananjem aktualnomsmislu, tj. u uvjetima globalizacije. Ono to razlikuje tu poetnu fazu globalnogagospodarstva od faze, koja je nastupila nakon Drugog svjetskoga rata kroz sporazumiz Bretton Woodsa, jest to to je njezin glavni element bilo globalno gospodarskopovezivanje, na osnovi gospodarskih interesa, a ne meunarodno dogovaranje ousklaenom funkcioniranju globalnoga gospodarstva. Tek je Bretton Woodsustanovljivanjem nekih meunarodnih gospodarskih institucija, sa svrhom dakontroliraju meunarodne gospodarske, pogotovo financijske odnose, unio elementeorganizacije i kontrole meunarodnih gospodarskih odnosa (MGO).

Uloga zlatnoga standarda

Automatizam zlatnoga standarda uveden je definitivnim uvrivanjemengleske prevlasti u svjetskom gospodarstvu nakon njezine pobjede nad Napo-leonom, dakle, na poetku 19. stoljea. Engleska je nakon toga postala jedinapolitika i gospodarska sila oko koje se svakako morao organizirati cijeli svijet. Zatadanju je razinu MGO najznaajnije bilo to to je engleska meunarodna razmjena

2 Ekonomski leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krlea, Zagreb, 1995.

M. STANII: Globalno gospodarstvo i globalizacijaEKONOMSKI PREGLED, 51 (9-10) 918-927 (2000)920

imala takvu strukturu koja joj je omoguivala da ne samo koliinski, nego ifunkcionalno podredi tempo gospodarskog razvitka ostaloga svijeta pulsacijama,koje je ona sama emitirala u svijet.3 Sinkronizacija svjetskoga gospodarstva bilaje, dakle, spontana u uvjetima gospodarskoga unilateralizma, u kojoj se svaki porastkonjunkture u Engleskoj, posredstvom njezine dominantne i funkcionalne uloge usvjetskome gospodarstvu, prenosio gotovo automatski na ostali svijet kao noviimpuls opem svjetskom razvitku. Na toj se osnovi razvijao automatizam zlatnogastandarda (svaka emitirana banknota morala je imati pokrie u zlatu), koji je nameunarodnoj razini automatski izravnavao unutarnje neravnotee. Taj je sustavizavnavanja platnih neravnotea postao jednim od najznaajnijih elemenatafunkcioniranja globalnoga gospodarstva. On je nametnut unilateralno, pa se jo nemoe govoriti o nekakvom zajednikom svjesnom organiziranju MGO, koje bikoordiniralo djelovanje globalnoga gospodarstva.

Taj je sustav ipak doputao pojedinim zemljama da emitiraju neto vienovanica od koliine koja je bila pokrivena zlatom (kao neka vrsta dananjeprimarne emisije), pa je na taj nain ublaivana njegova deflatorna uloga. Sustavje, naime, u biti veoma rigidan i obvezuje zemlje, koje nisu imale dovoljno zlatnogapokria da usporavaju rast svoga gospodarstva, to je moglo funkcionirati u vrijemegospodarskoga unilateralizma, ali kada su se potkraj 19. stoljea javile novegospodarske sile - Njemaka, Japan, a pogotovo SAD, takve sinkronizacije vienije bilo. Velike gospodarske sile, svaka sa svojim interesima, poele suupotrebljavati razne monetarne i protekcionistike mehanizme, tako da je postupnonestajalo automatizma u globalnome gospodarstvu. O nekakvom svjesnomorganiziranju MGO u takvim uvjetima nije moglo biti govora. Takvo je gospodarskonadmetanje dovodilo, naravno, i do politikih napetosti, koje su kulminirale Prvimsvjetskim ratom.

Nakon njega, pokualo se opet s povratkom na automatsko usklaivanjefunkcioniranja globalnoga gospodarstva, pa se pokualo s povratkom na zlatnistandard. To je dovelo do novih napetosti zbog sve naglaenije deflacijske ulogetoga automatizma, koju nisu mogla podnijeti gospodarstva, koja su eljela ekspan-dirati nakon ratnih razaranja. U uvjetima takvih totalnih neusklaenosti u poslije-ratnom se svjetskom gospodarstvu - poetak dominantne uloge SAD, smanjivanjeznaenja Engleske, uinak ratnih reparacija Njemake, meunarodni gospodarskiaspekti pojave nove svjetske politike sile SSSR-a - nikakav ni automatski, nitisvjesan dogovor o kontroli djelovanja globalnoga gospodarstva nije mogao postii.Kao rezultat takvog kaotinoga razvitka dolo je do velike svjetske krizegodine1930. Ona je bila glavni izvor pojave novog gospodarskoga unilateralizmaolienoga u rastuoj gospodarskoj snazi SAD. No toj su se snazi jo uvijek eljelesuprotstaviti ambicije drugih gospodarskih sila, koje su se i dalje eljele koristitisvim instrumentima gospodarske politike to su im bili na raspolaganju. Toliki segospodarski ekspanzionizmi jednostavno nisu mogli uskladiti, pa nije bilo ni

3 Pertot, V.: Ekonomika meunarodne razmjene u uvjetima intervencionizma, Informator,Zagreb, 1972.


pokuaja da se postigne neki dogovor o usklaenijem funkcioniranju globalnogagospodarstva. Ako ih je i bilo, Drugi ih je svjetski rat prekinuo.

Povijesno znaenje Bretton Woodsa

Svretak Drugog svjetskoga rata i kljuna uloga SAD u saveznikoj pobjedidoveli su do revolucionarne prekretnice u MGO. Svoju rastuu ulogu, koja je poelave u osvit rata, SAD su odluile i institucionalizirati kroz prvi meunarodni dogovoro usklaenom funkcioniranju globalnoga gospodarstva, koji je i postignut nameunarodnoj gospodarskoj konferenciji odranoj godine 1944. u Bretton Woodsu,u dravi New Hampshire. Od tada se moe rei da globalno gospodarstvo usklaenoi kontrolirano djeluje, iako, naravno, ne moe izbjei povremene krize. Postoje,meutim, kontrolni mehanizmi za njihovo rjeavanje ili barem za ublaivanje.

Ono to je znaajno spomenuti u smislu kontinuiteta djelovanja globalnogagospodarstva jest da je i ono zasnovano na automatizmu, ali ne zlatnoga, negozlatnodolarskoga standarda. Rije je na prvi pogled o samo tehnikoj promjeni, jerje ideja bila da dolar kao rezervna valuta ima funkciju zlata, pa je, dakle, u svakomtrenutku njegov odnos prema zlatu morao ostati isti ili stabilan. Unca zlata vrijedilaje 35 dolara, pa je tako dugo dok je ta cijena bila stabilna, bilo svejedno hoe liodreena valuta biti konvertibilna prema zlatu ili prema dolaru. Taj je na prvi pogledtehniki detalj imao i snano gospodarsko-politiko znaenje, jer je dolar kaorezervna valuta automatski pojaavao znaenje SAD u MGO. Iako dakle amerikogospodarstvo nije, statistiki promatrano, imalo tako znaajnu ulogu u svjetskomegospodarstvu kao englesko u vrijeme zlatnoga standarda (udio engleske vanjsketrgovine godine 1870. iznosio je 37,2% od ukupne svjetske trgovine, a udio amerikegodine 1973. iznosio je 23,5% neusporedivo veeg obujma svjetske trgovine), samainjenica da je dolar rezervna valuta kompenzirala mu je taj zaostatak i osiguravalamu je dominantnu poziciju u MGO,4 a to znai i u glavnim odlukama o organizacijii kontroli usklaenoga djelovanja globalnoga gospodarstva.

Pa iako je postojao odreeni unilateralizam u MGO, u politikim je odnosimau svijetu prevladavala bipolarnost u odnosima dviju velikih vojnih i politikih sila- SAD i SSSR. U takvim je uvjetima ameriki unilateralizam uvijek morao voditirauna o protutei, o pronalaenju saveznika koji su takoer morali dobiti prilikuda artikuliraju svoje interese u MGO. To se prije svega odnosilo na njegove prirodnepolitike i ideoloke saveznike u razvijenim zapadnim zemljama trinogagospodarstva, ali i u manje razvijenim zemljama ili u mladim dravama koje sunastale propau kolonijalizma. Sve su te zemlje dobile priliku da artikuliraju svojeinterese kroz razne meunarodne politike i gospodarske institucije, tako da je bilokakva odluka o koordiniranom djelovanju globalnoga gospodarstva morala proidugu i katkad mukotrpnu proceduru pregovaranja. Na kraju je uvijek pobijedio

4 Bornschier, Chase-Dunn: The Future of Global Conflict, Sage Publications, London, 1998.


ameriki utjecaj, ali i SAD su koji put morale pristati na kompromise. To se razdobljemeunarodnih politikih i gospodarskih odnosa moe nazvati kombinacijom uni-lateralizma i multilateralizma, pri emu je to bila i osnova za uspjeno koordiniranodjelovanje globalnoga gospodarstva na osnovi sustava ustanovljenoga u BrettonWoodsu.

Zlatne godine gospodarskoga razvitka

Proizvodno-tehnoloka osnova za funkcioniranje Bretton Woodsa bio jemasovni nain proizvodnje. Masovni nain proizvodnje razvio se, naime, uz pomoiroke primjene elektrine energije kao pogonske snage i upotrebom mehanizacijes razgranatom znanstvenom organizacijom rada i primjenom tekue vrpce uproizvodnim procesima. Takva je proizvodnja poveala proizvodnost rada, iomoguila je bri tehniki napredak i kao takva postala uvjet i osnovica potroakogili masovnog drutva zasnovanoga na masovnoj proizvodnji i ustaljenoj potronjivelikih koliina istovrsnih proizvoda. Rije je, dakle, o tipinom industrijskom ipotroakom drutvu razvijenom na osnovi ekonomije obujma, velike kupovnemoi svjetskoga trita, a osobito trita razvijenih zemalja. Svi se autori slau daje razdoblje izmeu Bretton Woodsa i godine 1973., bilo razdoblje najveeggospodarskoga poleta u povijesti ovjeanstva i na toj osnovi najveeg poboljanjaivotnog standarda u povijesti. To je postignuto velikim dijelom i zato to sje glo-balno gospodarstvo organizirano razvijano na osnovi zlatno-dolarskoga standardai fiksnih teajeva, a to je omoguivalo sigurnost i stabilnost u poslovanju iposlovnom planiranju. U takvim uvjetima prirodno ugraeni deflatorni efekti takve,zapravo rigidne, financijsko-monetarne discipline nisu dolazili do izraaja, jer jeekspanzija bila opa i u njoj su svi sudionici nali svoj interes.

Naravno, poetni su financijski impulsi takvoga razvitka organizirano krenuliiz SAD, i to najprije uz pomo, Marshallovog plana, a poslije uz pomo velikekupovne moi amerikoga trita. Tako su SAD potpuno preuzele ulogu Engleskeiz vremena zlatnoga standarda. Samo to su se o svemu, barem formalno, moraledogovarati sa svojim zapadnim partnerima, ali i sa sve jaom snagom bivih kolonija,koje su postale neovisne drave. Kao takve, one su zauzimale ravnopravna mjestau meunarodnim organizacijama i imale su punopravno pravo glasovanja. Ipak, dabi se izbjeglo nadglasavanje, u kojem bi veina manjih zemalja udruenim glasovimamogla donijeti odluke protiv veih zemalja s veim ponderom u globalnomegospodarstvu, SAD su na gospodarskome planu osigurale nadmo u meunarodnimfinancijskim institucijama kao to su bretonvudski blizanci - Meunarodni mone-tarni fond (MMF) i Svjetska banka, a na politikom su planu osigurale pravo vetau Vijeu sigurnosti UN. Njega su dijelile i sa drugom velikom silom SSSR i snekim drugim znaajnijim zemljama, pa je to bio i pravno-institucionalni okvirkombinacije unilateralizma i multilateralizma u meunarodnim politikim igospodarskim odnosima.


S povijesne distance moe se rei da je sustav Bretton Woodsa prvi izuzetnouspjeno poloeni ispit svjesnog organiziranja funkcioniranja globalnogagospodarstva. Zbog toga je zaista rije o povijesnom datumu i o razdoblju za razvitakMGO. Djelovanje MGO u uvjetima Bretton Woodsa prvi je put ukazalo na jasnudistinkciju izmeu ekonomike meunarodne razmjene, kao pojma koji obuhvaarobni promet, promet usluga i sav meunarodni promet kapitala za to se sve moeupotrijebiti i pojam vanjskotrgovinska razmjena, i pojma MGO, znai odnosa kojise bave analizom politikih uvjeta ili okvira procesa u globalnome gospodarstvu.5

Odluke, koje su regulirale procese u globalnome gospodarstvu prvi su se put donosilena osnovi svjesnih dogovora izmeu njegovih subjekata, kojih se broj upravo naosnovi naraslih potreba za svjesnim dogovaranjem izuzetno uveao. Moda ak ivie nego to je bilo potrebno kao dokaz povijesne pouke o birokraciji, koja hranisamu sebe. Stoga je i financiranje tih meunarodnih institucija postajalo sve skuplje,ali je to oito bila neizbjeiva popratna pojava potrebe za svjesnim dogovaranjemo funkcioniranju meunarodnih politikih odnosa i odnosa u globalnomegospodarstvu.

Raspad sustava u osvit globalizacije

No, kao i svaki sustav, i ovaj je s protokom vremena, u kojem su se mijenjaliodnosi u globalnoj politici i gospodarstvu, poeo pokazivati svoje slabosti i to udva glavna pojavna oblika: jedan je bio unutarnji, imanentan samom sustavu, adrugi vanjski, kao posljedica njegovih djelovanja na kretanja u globalnomegospodarstvu. Na kraju se zbog tih slabosti godine 1973. taj sustav i slomio.

Unutarnja slabost proizala je iz same injenice to je nacionalna valuta jednezemlje bila rezervna valuta, koja je morala garantirati stabilnost cijeloga sustava.Na taj je nain zemlja koje je to valuta bila, a to su bile SAD, bila u situaciji dasvoje unutarnje gospodarske probleme prebacuje na globalno gospodarstvo i MGO.Budui da bilo kakav sustav fiksnih teajeva ima u sebi ugraene deflatorne ele-

5 MGO razlikuju se, dakle, od ekonomike meunarodne razmjene, jer taj pojam obuhvaarobni promet, promet usluga i sav meunarodni promet kapitala, za to se sve moe upotrijebiti ipojam vanjskotrgovinska razmjena. Pojam MGO ve je blie pojmu Meunarodna ekonomija(International Economics) za koji neki autori (Frieden, Lake) tvrde da naglaava vanjska ogranienjanacionalnim gospodarstvima u svjetlu globalnih socioekonomskih procesa. Prema tom tumaenjumeunarodni razvitak u tehnologiji, telekomunikacijama, u financijama i proizvodnji bitno odreujeokvire djelovanja nacionalnih gospodarstava i njihovih nacionalnih drava. To znai da je ovdjenaglasak na gospodarskim, a ne na politikim okvirima ili ogranienjima. Kada se, pak, govori opolitikim ogranienjima, tada se dolazi do pojma Meunarodna politika ekonomija (InternationalPolitical Economy). Politika ekonomija kao pojam ili kao smjer u ekonomskoj znanosti ima razliitedefinicije. Za neke je autore (Schumpeter,Frieden, Lake) rije o analizi politikih uvjeta ili okviragospodarskih procesa, tj. o analizi naina i putova, kojima dravna politika ili politike utjeu natrina kretanja. Prema drugima, rije je o analizi gospodarskih osnova ili okvira politikih odluka, ato su praktino dvije strane iste medalje, jer su politika i gospodarstvo u neprestanoj uzajamnojinterakciji. Kada se ta interakcija odvija u meunarodnim uvjetima, tada govorimo o politicimeunarodnih gospodarskih odnosa, to je najblie pojmu ili definiciji MGO.


mente, onda je i zlatno-dolarski standard ograniivao gospodarsku ekspanziju kojane bi bila u primjerenoj mjeri pokrivena bilo realnim izvorima, bilo zlatnim ilideviznim rezervama. Za to se brinuo MMF, kao stoerna meunarodna institucijaBretton Woodsa koja preko nekih svojih mehanizama, kao to su primjericeSpecijalna prava vuenja, dodue doputa nepokrivenu ekspanziju, ali strogokontrolirano i uvjetovano. To se odnosilo na sve njezine lanice, osim na onu kojaje u njoj imala najvei utjecaj, a to su bile, a jo su i danas, SAD.

Ameriko je gospodarstvo neko vrijeme, pogotovo u poetku djelovanjazlatno-dolarskoga sustava, bilo glavna pokretaka snaga svjetske konjunkture iglobalnoga gospodarstva, otprilike kao to je to bilo englesko u doba zlatnogastandarda, ali postupno su se u globalnome gospodarstvu poeli pojavljivati noviakteri, prije svega tadanja SR Njemaka kao najrazvijenija i gospodarskinajutjecajnija lanica tadanje Europske zajednice (EZ), a poslije i Japan, koji jesvoje gospodarstvo sagradio na izvoznoj ekspanziji i znanstveno-tehnolokomnapretku. Ameriki proizvodi polako su gubili na konkurentnosti na svjetskometritu, to je dovelo do znaajnog amerikog najprije vanjskotrgovinskog, a poslijei proraunskog manjka. To je dovelo do pada vrijednosti dolara, najprije premaostalim valutama, a to se moralo osjetiti i na padu vrijednosti dolara prema zlatu.Da bi sauvale stabilnost uz pomo fiksnih valutnih odnosa, druge su zemljepoveale pritisak na dolar, to u uvjetima dvaju velikih manjkova, SAD ipak nisumogle izdrati, pa je godine 1971. tadanji predsjednik Nixon ukinuo konvertibilnostdolara za zlato, to je oznailo pad zlatno-deviznoga standarda, fiksnih teajeva i,zapravo, raspad sustava Bretton Woodsa. To je i slubeno proklamirano uvoe-njem plivajuih teajeva godine 1973. Time je ta faza organiziranoga globalnogagospodarstva zavrena i nastupila je nova - faza globalizacije.

Tome je pridonijela i jo jedna injenica. Tzv. zlatne godine rasta bile suograniene samo na jedan, dodue najrazvijeniji, dio globalnoga gospodarstva. Toje dovelo do njegovog dihotomnog razvitka, pri emu je jedna velika grupa zemalja,tzv. zemlje u razvoju, ostajala po strani, pa je dolo do sve veih globalnih financij-skih i trgovakih nestabilnosti. U okviru meunarodnog dogovaranja o koordinacijifunkcioniranja globalnoga gospodarstva to je spoznato, pa su UN ustanovilemeunarodnu strategiju razvitka (tri dekade), kako bi se preko pomoi tim zemljamasmanjile razlike u razvijenosti koje su ugroavale ravnomjeran razvitak globalnogagospodarstva. Na mnogim meunarodnim forumima i konferencijama pokuavalose nai rjeenje, u tom je sklopu lansirana i ideja o Novom meunarodnomekonomskom poretku i o Zajednikom fondu za sirovine, uz pomo kojeg su semorali ublaiti gubici to ih zemlje u razvoju, proizvoai sirovina, imaju zbognepovoljnih odnosa razmjene u odnosu na proizvoae industrijskih proizvoda izrazvijenih zemalja. No, budui da rjeenje nije naeno, dolo je do prvog i drugognaftnog oka (naglog poveanja cijena nafte), a to je takoer poremetilo stabilnostfunkcioniranja globalnoga gospodarstva na osnovama zlatno-dolarskoga standarda.6

6 Podrobnije o toj fazi MGO u: Stanii, Mladen: Sirovine i energija u meunarodnoj strategijirazvoja (Doktorska disertacija), Zagreb, Ekonomski fakultet Sveuilita u Zagrebu, 1987.


To su ipak bili samo pojavni oblici jedne dublje unutarnje tendencije uglobalnome gospodarstvu, koje su dovele do globalizacije i do jasne razlike izmeufenomena globalnoga gospodarstva i fenomena globalizacije. Ta se unutarnja ten-dencija najjasnije osjetila u Japanu, koji je, koristei se steevinama znanstveno--tehnoloke i informacijsko-komunikacijske revolucije, razvio fleksibilan nainproizvodnje, a taj se postupno pokazao nadmonim masovnom nainu proizvodnje.To je dovelo do prave revolucije, ne samo u proizvodnoj, nego i u financijskojsferi, koja je u biti omoguivala kompenziranje deflacijskih elemenata zlatno-de-viznoga standarda. Internacionalizacija financijskih transakcija, ponajvie na osnoviinformacijsko-komunikacijske revolucije, omoguila je strelovito prenoenjefinancijskih transakcija izmeu najudaljenijih toaka svijeta, to je dovelo doviestrukog odvajanja financijskih od robnih tokova. Suoene s opasnou stagnacijeglobalnoga rasta, razvijene su zemlje veoma rado napustile zlatno-dolarski sustav,koji je svojim deflatornim elementima koio dalji razvitak. Razvitku na fleksibilnomnainu proizvodnje vie su odgovarali fleksibilni, dakle, plutajui, teajevi. I to jena kraju najprije preutno, a onda i svjesno dogovarano na raznim meunarodnimskupovima kao to su godinje skuptine MMF ili redoviti godinji sastanci grupe7 najrazvijenijih zemalja svijeta, plus u posljednje vrijeme, Rusija.

Zakljuak

Sve to pokazuje da je vrijeme Bretton Woodsa kao modela svjesnoga koor-diniranja globalnoga gospodarstva ipak ostavilo tragove. Ako nita drugo, ostao jeduh Bretton Woodsa kao primjer uspjenog modela meunarodne suradnje, na-suprot prijanjem neredu u MGO. To se pokazuje izrazito znaajnim upravo uuvjetima globalizacije, koja uz mnogobrojne koristi ima i neke negativne znaajke,koje se, osobito u posljednje vrijeme, oituju u neredima u globalnim financijama.7

Da nije duha Bretton Woodsa pitanje je bi li uope dolo do ideje o potrebimeunarodne koordinirane kontrole kretanja kratkoronog i pekulativnoga kapitala.O tome jo, dodue, nije donesena nikakva odluka, ali je to oito samo pitanjevremena.8

Ili - u promijenjenim uvjetima, pitanje je koliko ima svrhe i dalje postojanjedviju stoernih institucija Bretton Woodsa - MMF-a i Svjetske banke. Ipak, unatoproblemima i kritikama, one i dalje djeluju, u velikoj mjeri i kao posljedica osjeaja

7 Tome valja pridodati i problematiku novog vala irenja jaza izmeu bogatih i siromanih,koji se za razliku od prvoga vala, kada se to uglavnom odnosilo na razlike izmeu razvijenih inerazvijenih zemalja, sada iri i unutar samih zemalja, pa i onih razvijenih. Dakle, izmeu onih kojise prirodom svojeg strunog obrazovanja uklapaju u globalizaciju i onih ija struna kvaliteta nije napotrebnoj i primjerenoj razini. No, ta tema zahtijeva dublju analizu, a za nju nema vremena ili prostorau ovoj studiji.

8 Proces je meutim u tijeku i on se sada odrava odlukama kojima se usklauje financijskapolitika najrazvijenijih zemalja, plus Rusija, na redovitim godinjim susretima na vrhu.


da su globalnome gospodarstvu potrebne nadnacionalne institucije, barem nagospodarskoj razini. Isto se tako nacionalne vlade ipak suzdravaju od jednostranihakcija u borbi za svoje gospodarske interese, kao primjerice, da se devalvacijamanacionalne valute povea konkurentnost njihova izvoza. Osjeaj potrebe zanekakvim meunarodnim dogovorom ipak prevladava i on se ak tovie pojaavaonoliko koliko sam proces globalizacije postavlja nove izazove ne samo pred MGO,nego i pred meunarodne politike odnose.

Mnogi postavljaju pitanje: nije li zbog toga potrebno pokuati opet svjesnokoordinirati MGO na osnovi nekog novog Bretton Woodsa, nekakvog modaBretton Woodsa II? Drugi, meutim, upozoravaju da bi to u uvjetima mozainostiMGO i pojave prvih znakova uspostave novog gospodarskoga unilateralizma, naosnovi dugog razdoblja konjunkture u SAD, moglo biti tee nego prije. SAD suprve, nakon Japana, iskoristile glavne znaajke globalizacije, tj. njezinu znanstveno--tehnoloku i informacijsko-komunikacijsku bit i na toj su osnovi razvile najduerazdoblje konjunkture nacionalnoga gospodarstva nakon Drugog svjetskoga rata.Neki opet smatraju da se svjesni dogovori o koordiniranom funkcioniranju MGOu uvjetima globalizacije trenutno mogu postii samo kombinacijom regionalizmai multilateralizma, tj. dogovori se mogu lake postii na razini regionalnih grupacija,kakva je, primjerice, EU, nego na globalnoj razini. Na osnovi regionalnih dogovoramoglo bi se tada razgovarati na globalnoj razini, ali do toga je jo oito daleko.

Bilo kako bilo, ipak raste svijest da je i, osobito u uvjetima globalizacije,potrebno koordinirano djelovati, jer je to jedini nain da se na minimum svedunjezini nepovoljni efekti, i da se tovie u interesu razvitka globalnoga gospodarstvaiskoriste oni pozitivni. ovjeanstvo i MGO oito stoje pred novim velikimizazovom.

LITERATURA:

1. Altvater, Mahnkopf: Oekonomie, Oekologie und Politik in der Weltgesellschaft,Westfaelisches Dampfboot, Muenster, 1996.

3. Bornschier, Chase-Dunn: The Future of Global Conflict, Sage Publications, London,1998.

3. Crouch, Streeck: Political Economy of Modern Capitalism, Sage Publications,London, 1998.

4. Danaher, Burbach: Globalize This, Common Courage Press, Monroe, 2000.

5. Ekonomski leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krlea, Zagreb, 1995.

6. Frieden, Lake: International Political Economy, New York, St. Martin Press, 1995.

7. Grupa autora: Meunarodne financijske institucije, IMO, Zagreb, 1996.

8. Mander, Goldsmith: The Case Against the Global Economy and for a Turn Towardsthe Local, Sierra Club Books, San Francisco, 1996.

9. Pertot V.: Ekonomika meunarodne razmjene u uvjetima intervencionizma,Informator, Zagreb, 1972.


10. Stanii, Mladen: Sirovine i energija u meunarodnoj strategiji razvoja, (Doktorskadizertacija), Zagreb, Ekonomski fakultet Sveuilita u Zagrebu, 1987.

11. Stanii Mladen: Transnational Corporation and Globalization, Ekonomski pregled,Zagreb, 2000.

GLOBAL ECONOMY AND GLOBALISATION

Summary

The present discussions on globalisation often identify the process of globalisationwith global economy, as it existed in political and economic history in many differentways. Global economy has existed at least since the time of imperialism, andscientific-technological and informative- communication revolution introduced the globaleconomy into the process of globalisation. This strengthened the significance of analysisof international economic relations because their coordinative impact is the prerequisite tominimise the negative effects of globalisation, and make the most of positive effects in theinterest of development of global economy. The history of the process of globalisation istherefore very closely linked with the history of analysis of international economic relationsas a scientific discipline of economic science which differs trom economics of internationalexchange, which, as a discipline of analytical ecorromy comprises of analysis of tradecommerce, service commerce, as well as the overall international capital flow. Theinternational economic relations are dealing with analysis of political conditions or theframe of processes in global economy, and as the process of globalisation expands, theygain more significance.

Documents

Globalno gospodarstvo i globalizacija