GODINA XVII. BROJ 3 - hzz.hr Bilten 3 2016.indd.pdfIzvor: HZZ, autorovi izračuni (dalje. a.). Uočljivo je da je veća razina obrazovanja u načelu povezana s većom brzinom zapošljavanja

HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE

GODINA XVII.BROJ

3

ZAGREB2016.

Nakladnik:

HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE

Radnièka cesta 1, ZagrebTelefon - centrala: (01) 612 60 00

Telefon - uredništvo: (01) 612 60 90Telefax: (01) 612 60 38

Elektronska pošta: [email protected] stranice: http://www.hzz.hr/

Za nakladnika:

Ante Lonèar v. d. ravnatelja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje

Urednik:

Darko Oraèiæ

Grafièka priprema:

Intergrafika TTŽ d.o.o.Bistranska 19, Zagreb

Izlazi èetiri puta godišnje

ISSN 1849-3386

SADRŽAJ

Brzina zapošljavanja prema razini i programu obrazovanja, te geografskom podruèju ......................................... 5

Plaæe visoko obrazovanih osoba prema djelatnosti ................... 20

Obilježja dugotrajne nezaposlenosti ............................................ 23

1

2

3

5

Brzina zapošljavanja prema razini i programu obrazovanja, te geografskom podruèju

1.1 Brzina zapošljavanja prema razini obrazovanja, spolu i dobi

Zapošljavanje se može promatrati s obzirom na vremenski rok u kojemu je do njega došlo. Stoga su u sljedećoj tablici prikazani su podaci o udjelu zaposlenih u kratkom roku od 6 mjeseci nakon prijave na evidenciju nezaposlenih u ukupnom broju novoprijavljenih u 2015. godini prema razini obrazovanja, ukupno i prema spolu. Do njihovog je zapošljavanja, dakle, moglo doći i u prvoj polovici 2016. godine. Podaci pokazuju koliko se osoba, od ukupnog broja novoprijavljenih, zaposlilo u roku od 6 mjeseci nakon što su se prijavili na evidenciju nezaposlenih. Može se reći da veća vrijednost pokazatelja zapošljavanja u kratkom roku znači veću brzinu zapošljavanja.

Razina obrazovanja Zaposleni u roku od 6 mjeseci (%)

Spol Ukupno M ŽBez škole i nezavršena osnovna škola 20,5 19,6 21,6Završena osnovna škola 34,9 33,8 35,9Srednja škola do 3 godine trajanja 45,6 47,5 43,1Srednja škola 4 i više godina trajanja 43,3 45,0 42,2Gimnazija 37,1 36,7 37,4Prvi stupanj fakulteta, stručni studij i viša škola 40,5 38,4 41,6Fakultet, akademija, magisterij, doktorat 45,2 42,0 46,7

Izvor: HZZ, autorovi izračuni (dalje. a.).

Uočljivo je da je veća razina obrazovanja u načelu povezana s većom brzinom zapošljavanja. Tako se skupina sa završenom osnovnom školom zapošljava brže od skupine bez škole ili s nezavršenom osnovnom školom, dok se skupina s trogodišnjom srednjom školom zapošljava brže od skupine sa završenom osnovnom školom. Međutim, skupina sa četverogodišnjom strukovnom srednjom školom zapošljava se nešto sporije od osoba s trogodišnjom srednjom školom, a skupina sa završenom gimnazijom još sporije. Sporije zapošljavanje skupine sa završenom gimnazijom nije neobično s obzirom da je riječ o pripremi za studij, a ne o obrazovanju za potrebe tržišta rada. Štoviše, i skupine s prvim stupnjem fakulteta, stručnim studijem ili višom školom zapošljavaju se sporije od skupina sa srednjom trogodišnjom ili četverogodišnjom školom. Kod muškaraca se ni skupine sa završenim fakultetom ne zapošljavaju brže od skupina s trogodišnjom ili četverogodišnjom srednjom školom. Naposljetku, relativno najbrže zapošljavaju se žene s visokim obrazovanjem.

Prilikom tumačenja gornjih pokazatelja potrebno je imati na umu da se oni odnose samo na osobe koje su se prijavile na evidenciju nezaposlenih, te da stoga ne daju cjelovitu i pouzdanu sliku o brzini zapošljavanja odnosno položaju na tržištu rada prema razini obrazovanja.

Razlike u brzini zapošljavanja između skupina s različitom razinom obrazovanja mogu dijelom odražavati razlike između dobnih skupina ako je, na primjer, udio starijih osoba veći u skupinama s nižom razinom obrazovanja. Stoga je potrebno promatrati razlike u brzini zapošljavanja prema razini obrazovanja unutar užih dobnih skupina. Tako sljedeća tablica prikazuje brzinu zapošljavanja skupina u dobi od 15 do 29, od 30 do 49, te od 50 do 65 godina. Uočljivo je da su razlike u brzini zapošljavanja između obrazovnih skupina najmanje

Tablica 1.1.1

Zaposleni u kratkomroku prema razini obrazovanja

6

izražene kod najstarije dobne skupine. Osobito su slabo izražene razlike na najnižim i najvišim razinama obrazovanja. To nije neobično s obzirom na vjerojatnost da kod starijih generacija formalno obrazovanje ima znatno manji značaj od znanja i vještina stečenih radnim iskustvom. U skladu s tim je i činjenica da se kod mlađih generacija skupina s prvim stupnjem fakulteta, stručnim studijem ili višom školom zapošljava znatno sporije nego skupina s fakultetom, magisterijem ili doktoratom dok se kod generacija srednje i starije dobi skupina s višim obrazovanjem zapošljava nešto brže od skupine s visokim obrazovanjem. To vrijedi za oba spola, ali osobito za žene. Kod najmlađih generacija, dakle, završavanje diplomskog sveučilišnog studija bitno povećava brzinu zapošljavanja.

Razina obrazovanja Zaposleni u roku od 6 mjeseci (%)

Ukupno

Dob 15-29 30-49 50-65Bez škole i nezavršena osnovna škola 12,3 21,6 25,4Završena osnovna škola 29,2 38,5 33,1Srednja škola do 3 godine trajanja 44,6 49,2 38,6Srednja škola 4 i više godina trajanja 43,6 45,6 35,8Gimnazija 36,2 42,0 25,7Prvi stupanj fakulteta, stručni studij i viša škola 35,6 51,7 31,3Fakultet, akademija, magisterij, doktorat 44,9 48,8 28,2

Muškarci

Bez škole i nezavršena osnovna škola 13,9 21,8 21,2Završena osnovna škola 31,4 38,3 28,0Srednja škola do 3 godine trajanja 48,0 51,3 36,7Srednja škola 4 i više godina trajanja 45,6 47,6 34,3Gimnazija 36,0 44,0 20,2Prvi stupanj fakulteta, stručni studij i viša škola 35,4 47,8 28,6Fakultet, akademija, magisterij, doktorat 42,0 47,4 25,5

Žene

Bez škole i nezavršena osnovna škola 10,1 21,4 30,2Završena osnovna škola 26,0 38,6 37,8Srednja škola do 3 godine trajanja 39,3 47,1 42,1Srednja škola 4 i više godina trajanja 41,7 44,4 37,1Gimnazija 36,4 40,9 29,7Prvi stupanj fakulteta, stručni studij i viša škola 35,6 53,5 34,7Fakultet, akademija, magisterij, doktorat 46,1 49,4 31,9

Izvor: HZZ, a.

Što se tiče razlika između dobnih skupina na istoj razini obrazovanja, uočljivo je da se osobe srednje dobi na svim razinama obrazovanja zapošljavaju brže od osoba mlađe dobi, pri čemu je ta razlika najmanja na razini srednjeg i visokog obrazovanja. Glavni izvor spomenutih razlika u brzini zapošljavanja na istoj razini obrazovanja vjerojatno je razlika u radnom iskustvu i životnoj zrelosti. Na obrazovnim razinama iznad završene osnovne škole najsporije se zapošljavaju osobe starije dobi.

Može se zaključiti, dakle, da između razine obrazovanja i brzine zapošljavanja postoji uglavnom pozitivna veza, da postoje značajni izuzeci u tom pogledu, da završen sveučilišni diplomski studij značajno povećava brzinu zapošljavanja mladih, te da se na istoj razini obrazovanja iznad osnovnog najbrže zapošljavaju osobe srednje dobi, sporije osobe mlađe dobi, a najsporije osobe starije dobi.

Tablica 1.1.2

Zaposleni u kratkomroku prema razini obrazovanja, dobi

i spolu

7

1.2 Brzina zapošljavanja prema obrazovnom programu u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji

U nastavku je prikazana brzina zapošljavanja prema završenom obrazovnom programu u nekim županijama. Promatrano je zapošljavanje osoba u dobi do 49 godina koje su se prijavile na evidenciju nezaposlenih. Spomenuta dobna skupina izabrana je na temelju prethodnog nalaza o različitom značaju obrazovanja za zapošljavanje kod različitih dobnih skupina. Brzina zapošljavanja prikazana je prema geografskom području zbog mogućih velikih razlika između županija.

Sljedeća tablica prikazuje broj novoprijavljenih i zaposlenih u prvih 6 mjeseci nakon prijave skupina sa završenom trogodišnjom srednjom školom u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji. Prikazane su skupine odnosno obrazovni programi s 80 i više novoprijavljenih.

Obrazovni program Novo-prijavljeni

Zaposleniu roku od 6

mj.Omjer

(%)

Vozač motornih vozila 644 372 57,8Slastičar 116 63 54,3Konobar 567 307 54,1Plinoinstalater 123 66 53,7Kuhar 815 435 53,4Bravar 91 45 49,5Vodoinstalater 88 43 48,9Mesar 104 50 48,1Stolar 272 123 45,2Instalater grijanja i klimatizacije 383 172 44,9Automehaničar 628 280 44,6Elektromehaničar 201 89 44,3Krojač 276 122 44,2Prodavač 1.702 744 43,7Elektroinstalater 178 77 43,3Keramičar oblagač 81 35 43,2Elektromehaničar 80 34 42,5Cvjećar 127 53 41,7Industrijski mehaničar 80 33 41,3Kozmetičar 133 54 40,6Fotograf 179 72 40,2Alatničar 82 32 39,0Pediker 107 41 38,3Pomoćni kuhar i slastičar 108 41 38,0Frizer 1.067 390 36,6

Izvor: HZZ, a. Napomena: naziv programa je u muškom rodu, ali podjednako se odnosi na oba roda.

Na prvom mjestu po brzini zapošljavanja našli su se vozači motornih vozila, slastičari, konobari, kuhari, plinoinstalateri, bravari i vodoinstalateri. Izgleda, dakle, da postoji razmjerno velika potražnja za radnicima u ugostiteljskim, prijevozničkim i instalaterskim uslugama. Za razliku od toga, u donjem dijelu ljestvice našli su se fotografi i alatničari te kozmetičari, pedikeri i frizeri. Niska brzina zapošljavanja osoba koje su završile obrazovanje za zanimanja u djelatnostima osobnih usluga pokazuje da je potražnja za takvim vrstama usluga još uvijek mala i ograničena u odnosu na ponudu radnika koji mogu obavljati navedena zanimanja.

Tablica 1.2.1

Zaposleni u kratkom roku prema obrazovnom programu na razini 3-godišnjesrednje školeu Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji

8

Sljedeća tablica prikazuje brzinu zapošljavanja skupina sa završenom četverogodišnjom strukovnom školom u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji. Odabrani su programi odnosno skupine s 90 i više novoprijavljenih. Vrh ljestvice zauzimali su medicinske sestre odnosno medicinski tehničari, tehničari za električne strojeve s primijenjenim računalstvom, tehničari cestovnog prometa, drvodjeljski tehničari, tehničari za mehatroniku, građevinski tehničari za visokogradnju, komercijalisti, tehničari PT prometa i strojarski tehničari. Razmjerno brzo zapošljavanje tehničara za električne strojeve s primijenjenim računalstvom i tehničara za mehatroniku možda je odraz povoljnijih kretanja u prerađivačkoj industriji na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije.

U donjem dijelu liste našli su se poslovni tajnici, ekonomisti, upravni referenti i grafi čki tehničari. Očito je ponuda u pravnim i ekonomskim zanimanjima na razini srednje škole znatno veća od potražnje.


Zaposleniu roku od 6 mj.

Omjer(%)

Medicinska sestra/tehničar opće njege 652 371 56,9Tehničar za električne strojeve s primijenjenim računalstvom 112 61 54,5

Tehničar cestovnog prometa 348 166 47,7Drvodjeljski tehničar 95 45 47,4Tehničar za mehatroniku 173 81 46,8Građevinski tehničar visokogradnja 130 60 46,2Komercijalist 853 388 45,5Tehničar pt prometa 196 89 45,4Strojarski tehničar 479 217 45,3Poljoprivredni tehničar opći 218 98 45,0Elektrotehničar 723 323 44,7Tehničar za telekomunikacije 177 78 44,1Poljoprivredni tehničar fi tofarmaceut 98 43 43,9Tehničar za elektroniku 154 67 43,5Tehničar nutricionist 92 40 43,5Dizajner odjeće 99 43 43,4Tehničar za elektrostrojarstvo 90 39 43,3Turističko-hotelijerski komercijalist 183 79 43,2Kemijski tehničar 235 101 43,0Prehrambeni tehničar 182 78 42,9Tehničar za računalstvo 614 263 42,8Hotelijersko turistički tehničar 705 301 42,7Odjevni tehničar 124 52 41,9Računalni tehničar u strojarstvu 142 59 41,5Grafi čki tehničar 145 59 40,7Građevinski tehničar 113 45 39,8Poslovni tajnik 98 38 38,8Ekonomist 2.403 918 38,2Upravni referent 427 159 37,2Grafi čki tehničar tiska 94 35 37,2


Tablica 1.2.2

Zaposleni u kratkom roku prema obrazovnom programu

na razini 4-godišnjestrukovne srednje škole

u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji

9

Sljedeća tablica prikazuje brzinu zapošljavanja osoba s višom školom, stručnim studijem i prvim stupnjem fakulteta. Odabrani su obrazovni programi s 50 i više novoprijavljenih. Uočljivo je da se najbrže zapošljavaju osobe koje su završile učiteljski studij odnosno studij predškolskog odgoja, nakon kojih dolazi skupina osoba koje su završile studij informacijske tehnologije. Zanimljivo je da se relativno brzo zapošljavaju skupine koje su završile studij upravnog prava.

Što se tiče zapošljavanja osoba koje su završile različite smjerove ekonomije, relativno se brzo zapošljavaju osobe koje su završile projektni meadžment i ekonomiju poduzetništva, dok se relativno sporo zapošljavaju osobe koje su završile ekonomiju i mandžment. Općenito, skupine koje su završile različite smjerove ekonomskog studija nalaze se na različitim položajima na ljestvici, tako da je teško donijeti neki određeni zaključak u pogledu njihove brzine zapošljavanja odnosno njihovog položaja na tržištu rada. Razlike u brzini zapošljavanja mogu proizlaziti i iz razlika u ugledu obrazovnih institucijama na kojima je studij završen. Osim toga, prilikom tumačenja prikazanih podataka potrebno je imati u vidu da se oni odnose samo na osobe koje su se prijavile na evidenciju nezaposlenih.

Ovdje je potrebno uočiti da se osobe sa završenim studijem sestrinstva ne zapošljavaju osobito brzo, što upućuje na to da je broj polaznika takvog studija možda postao prevelik s obzirom na potrebe. Budući da se takav rezultat pojavljuje iz godine u godinu, pouzdanost navedenog zaključka sve je veća.

Studijski program Novo-prijavljeni


Omjer(%)

Učiteljski 57 37 64,9Predškolski odgoj 458 275 60,0Informacijska tehnologija 55 25 45,5Upravno pravni 94 41 43,6Građevinski opći 89 37 41,6Projektni menadžment 96 37 38,5Ekonomija poduzetništva 119 44 37,0Radna terapija 77 28 36,4Poslovna ekonomija i fi nancije 130 40 30,8Marketing i komunikacije 65 20 30,8Poslovna ekonomija 80 23 28,8Ekonomija 175 50 28,6Računovodstvo i fi nancije 60 17 28,3Ekonomija i management 107 30 28,0Radiološka tehnologija 51 14 27,5Sestrinstvo 96 26 27,1

Izvor: HZZ, a.

U sljedećoj tablici prikazani su podaci o broju novoprijavljenih i zaposlenih u roku od šest mjeseci prema studijskom programu na razini fakulteta ili akademije. Odabrane su skupine s 50 i više novoprijavljenih. Prikaz obuhvaća predbolonjske i bolonjske programe, tako da se u tablici pojavljuju neki različiti programi istog ili sličnog sadržaja. Uočljivo je da vrh tablice, osim skupina koje su završile pedagoške programe, zauzimaju skupine koje su završile dentalnu medicinu i opću medicinu. Ohrabrujuće je da se skupine koje su završile studije računarstva, strojarstva te elektrotehnike i informacijske tehnologije nalaze u gornjem dijelu ljestvice, što vjerojatno odražava nešto povoljnija kretanja u prerađivačkoj industriji. Osobito treba istaknuti brzo zapošljavanje osoba koje su završile računarstvo. Na povoljnija ekonomska kretanja upućuje i relativno brzo zapošljavanje osoba koje su završile marketing, trgovinu i poslovnu analizu. Na dnu ljestvicve ljestvice našle su se skupine koje su završile cestovni promet, arhitekturu, novinarstvo, kineziologiju, hortikulturu, grafi čku tehnologiju, opću ekonomiju i politologiju.

Tablica 1.2.3

Zaposleni u kratkom roku prema studijskom programu na razini više škole,stručnog studija i prvogstupnja fakultetau Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji

10



Omjer(%)

Dentalna medicina 89 67 75,3Opća medicina 104 76 73,1Učiteljski studij 363 241 66,4Računarstvo 59 38 64,4Engleski jezik 50 32 64,0Farmacija 92 57 62,0Hrvatski jezik i književnost 113 66 58,4Strojarstvo 156 87 55,8Elektrotehnika i informacijska tehnologija 67 35 52,2

Poslovna ekonomija, marketing 68 35 51,5Socijalni rad 64 32 50,0Pravo 385 184 47,8Poslovna ekonomija, trgovina 80 38 47,5Poslovna ekonomija, analiza i poslovno planiranje 50 23 46,0

Marketing 63 28 44,4Psihologija 64 28 43,8Povijest 82 35 42,7PT promet 61 26 42,6Grafi čka tehnologija 52 22 42,3Poslovna ekonomija, fi nancije 100 42 42,0Građevinarstvo, konstrukcije 54 22 40,7Poslovna ekonomija, menadžment 77 30 39,0Poslovna ekonomija, računovodstvo i revizija 62 24 38,7

Veterinarstvo 73 26 35,6Poslovna ekonomija, menadžerska informatika 61 21 34,4

Cestovni promet 56 18 32,1Arhitektura 126 40 31,7Novinarstvo 301 101 33,6Kineziologija 162 50 30,9Hortikultura 52 16 30,8Grafi čka tehnologija 66 20 30,3Ekonomija 465 134 28,8Politologija 204 55 27,0

Izvor. HZZ, a.

Uzimajući u obzir i podatke iz analize u prethodnoj godini, može se zaključiti da vrijednosti pokazatelja brzine zapošljavanja prema završenom obrazovnom programu ili studiju konzistentno upućuju na zaključak o pozitivnim kretanjima u prerađivačkoj industriji u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji.

Tablica 1.2.4

Zaposleni u kratkom roku prema studijskom programu

na razini fakulteta ili akademije u Gradu

Zagrebu i Zagrebačkoj županiji

11

1.3 Brzina zapošljavanja prema obrazovnom programu u Splitsko--dalmatinskoj županiji

Sljedeća tablica prikazuje brzinu zapošljavanja skupina sa završenim trogodišnjim srednjoškolskim programom u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Odabrani su programi s više od 60 novoprijavljenih. Najbrže su se zapošljavali specijalizirani prodavači, galanteristi, vozači motornih vozila i kuhari. S obzirom na značajan udio turističkih odnosno ugostiteljskih, prijevozničkih i trgovačkih usluga u gospodarstvu Splitsko-dalmatinske županije te s obzirom na sezonsko zapošljavanje u tim djelatnostima, takav nalaz nije nipošto neočekivan. Zanimljivo je da su se kozmetičari našli u sredini ljestvice, dok su pedikeri bili u njeznoj donjoj polovici, a frizeri na samome dnu. Izgleda, dakle, da su se aktivnosti u sektoru osobnih usluga samo donekle oporavile te da je ponuda osoba s kvalifi kacijom frizera vjerojatno prevelika s obzirom na potražnju.



Omjer(%)

Prodavač za industriju i gospodarstvo 86 53 61,6Galanterist 102 55 53,9Vozač motornih vozila 666 344 51,7Kuhar pomoćni 77 38 49,4Kuhar 1.404 687 48,9Fotograf 68 32 47,1Elektromehaničar 67 31 46,3Konobar 926 423 45,7Autoelektričar 105 45 42,9Prodavač 1.401 595 42,5Stolar 73 31 42,5Kozmetičar 104 44 42,3Konditor 74 31 41,9Mesar 70 29 41,4Elektroinstalater 115 47 40,9Krojač krzna i kože 69 28 40,6Vodoinstalater 118 47 39,8Instalater grijanja i klimatizacije 238 94 39,5Grafi čar pripreme 62 24 38,7Prelac 96 37 38,5Pediker 174 67 38,5Bravar 82 31 37,8Elektromehaničar 127 48 37,8Krojač 316 119 37,7Automehaničar 344 126 36,6Frizer 754 276 36,6


U sljedećoj tablici prikazana je brzina zapošljavanja skupina prema završenom četverogodišnjem obrazovnom programu na razini srednje strukovne škole. Odabrane su skupine s više od 70 novoprijavljenih. Zanimljivo je da i vrh tablice i njegovo dno zauzimaju skupine zdravstvenih zvanja. Najbrže se zapošljavaju medicinske sestre odnosno medicinski tehničari. Relativno brzo zapošljavanje medicinskih sestara upućuje na veliku potražnju u usporedbi s ponudom.

Tablica 1.3.1

Zaposleni u kratkom roku prema obrazovnom programu na razini 3-godišnjesrednje školeu Splitsko-dalmatinskojžupaniji

12

U vrhu tablice još se nalaze zrakoplovni prometnici, špeditersko-agencijski tehničari i tehničari cestovnog prometa što ukazuje na turistički, trgovinski i prometni značaj Splitsko-dalmatinske županije. Zanimljiv je relativno visok položaj grafi čkih tehničara, tehničara za elektroniku, strojarskih tehničara i građevinskih tehničara, što upućuje oporavak prerađivačke industrije i početak oporavka građevinarstva. Najbrojnija skupina, ekonomisti, nalaze se u donjem dijelu tablice. Dno ljetvice zauzimali su pomorski nautičari te veterinarski, farmaceutski, fi zioterapeutski i geodetski tehničari. Riječ je o skupinama u kojima je ponuda prevelika u usporedbi s potražnjom za osobama koje mogu obavljati navedena zanimanja.



Omjer(%)

Medicinska sestra/medicinski tehničar 268 148 55,2Zrakoplovni prometnik 111 61 55,0Špeditersko agencijski tehničar 85 42 49,4Tehničar pt prometa 178 87 48,9Tehničar cestovnog prometa 256 124 48,4Grafi čki tehničar 108 52 48,1Tehničar za elektroniku 117 54 46,2Komercijalist 769 348 45,3Strojarski tehničar 207 91 44,0Građevinski tehničar 110 48 43,6Turističko-hotelijerski komercijalist 241 105 43,6Tehničar unutarnjeg transporta 145 63 43,4Građevinski tehničar visokogradnja 72 31 43,1Prehrambeni tehničar 142 61 43,0Tehničar za brodostrojarstvo 177 75 42,4Hotelijersko turistički tehničar 959 406 42,3Elektrotehničar 467 196 42,0Odjevni tehničar 124 52 41,9Kemijski tehničar 228 94 41,2Ekonomiist 1.138 450 39,5Autolimar 124 49 39,5Upravni referent 403 159 39,5Administrativni tajnik 132 52 39,4Zdravstveno laboratorijski tehničar 95 36 37,9Računalni tehničar u strojarstvu 222 82 36,9Pomorski nautičar 200 73 36,5Veterinarski tehničar 118 43 36,4Farmaceutski tehničar 142 51 35,9Fizioterapeutski tehničar 97 28 28,9Geodetski tehničar 82 19 23,2


Što se tiče skupina sa završenim studijskim programom na razini više škole, stručnog studija i prvog stupnja fakulteta, među skupinama s 40 i više novoprijavljenih najbrže su se zapošljavale osobe s pedagoškim i nastavničkim zvanjima, a potom osobe koje su završile studij sestrinstva. Na dnu tablice nalazile su se skupine koje su završile studij građevinarstva i upravni studij.

Tablica 1.3.2


na razini 4-godišnjesrednje strukovne školeu Splitsko-dalmatinskoj

županiji

13



Omjer(%)

Učiteljski 199 165 82,9Sestrinstvo 46 30 65,2Predškolski odgoj 453 290 64,0Trgovinsko poslovanje 40 19 47,5Ekonomija 132 57 43,2Građevinski opći 59 25 42,4Management malog poduzeća 85 34 40,0Građevinarstvo 46 18 39,1Fizioterapija 59 23 39,0Turističko poslovanje 52 18 34,6Fizikalna terapija 38 13 34,2Upravno pravni 108 35 32,4Upravni studij 106 24 22,6Građevinarstvo 40 10 25,0

Izvor: HZZ; a.

Brzina zapošljavanja skupina od 40 i više osoba sa završenim studijskim programom na razini fakulteta ili akademije prikazana je u sljedećoj tablici. Pedagoška i nastavnička zvanja također su se nalazila na vrhu ljestvice, zajedno s općom medicinom. Osobe koje su završile računarstvo nalaze se u gornjem dijelu ljestvice, što je napredak u usporedbi s prethodnom godinom. Na dnu ljetvice našle su se skupine koje su završile poslovnu ekonomiju, građevinarstvo i arhitekturu. Građevinarstvo je, dakle, još uvijek veoma daleko od oporavka u Splitsko-dalmatinskoj županiji.



Omjer(%)

Opća medicina 240 216 90,0Biologija i kemija 46 41 89,1Hrvatski i talijanski 47 40 85,1Učiteljski studij 338 255 75,4Engleski i talijanski 79 59 74,7Hrvatski jezik i književnost 60 42 70,0Hrvatski i engleski 79 55 69,6Računarstvo 50 29 58,0Fizička kultura 121 68 56,2Financije 58 28 48,3Anglistika 50 22 44,0Marketing 58 24 41,4Menadžment 43 17 39,5Pomorski menadžment 44 17 38,6Hrvatski jezik i književnost 108 40 37,0Pravo 368 134 36,4Ekonomija 332 119 35,8Turizam i hotelijerstvo 43 15 34,9Kineziologija 130 42 32,3Poslovna ekonomija 104 33 31,7Građevinarstvo 109 28 25,7Arhitektura 46 10 21,7

Izvor: HZZ, a.

Tablica 1.3.3

Zaposleni u kratkom roku prema studijskom programu na razini više škole,stručnog studija i prvogstupnja fakultetau Splitsko-dalmatinskojžupaniji

Tablica 1.3.4

Zaposleni u kratkom roku prema studijskom programu na razini fakulteta ili akademijeu Splitsko-dalmatinskojžupaniji

14

1. 4 Brzina zapošljavanja prema obrazovnom programu u Osječko--baranjskoj županiji

Udio zaposlenih u roku od šest mjeseci u ukupnom broju novoprijavljenih prema završenom obrazovnom programu na razini trogodišnje srednje škole u Osječko-baranjskoj županiji prikazan je u sljedećoj tablici. Odabrane su skupine s 55 i više novoprijavljenih.

Najbrže su se zapošljavali vozači motornih vozila, zidari, stolari, plinoinstalateri, bravari i strojobravari. U sredini ljestvice nalazili su se automehaničari, mehaničari poljoprivredne mehanizacije i autoelektričari. Mjesto u donjem dijelu ljestvice imali su vodoinstalateri, elektroinstalateri i instalateri grijanja i klimatizacije. Na dnu ljestvice prema brzini zapošljavanja našli su se prodavači, keramičari oblagači, frizeri, krojači, slastičari i cvjećari. Sporo zapošljavanje frizera vjerojatno odražava smanjenu potražnju za uslugama u okolnostima gospodarske krize, ali i preveliku ponudu odnosno prevelik broj učenika koji završavaju školu za frizere.



Omjer(%)

Vozač motornih vozila 308 195 63,3Zidar 148 85 57,4Stolar 76 43 56,6Plinoinstalater 96 53 55,2Bravar 112 61 54,5Strojobravar 96 52 54,2Kuhar 590 319 54,1Tokar 78 42 53,8Konobar 400 212 53,0Elektromehaničar 67 35 52,2Automehaničar 485 239 49,3Stolar 145 71 49,0Mehaničar poljoprivredne mehanizacije 64 31 48,4

Soboslikar ličilac 58 28 48,3Autoelektričar 105 50 47,6Pekar 106 48 45,3Ratar 87 39 44,8Vodoinstalater 58 26 44,8Elektroinstalater 59 26 44,1Konfekcionar 66 29 43,9Instalater grijanja i klimatizacije 149 65 43,6Mesar 69 30 43,5Prodavač 1.019 411 40,3Keramičar oblagač 81 31 38,3Frizer 478 174 36,4Krojač 245 89 36,3Slastičar 70 24 34,3Cvjećar 72 24 33,3


Tablica 1.4.1


na razini 3-godišnjesrednje škole

u Osječko-baranjskojžupaniji

15

Sljedeća tablica prikazuje brzinu zapošljavanja skupina koje su završile četverogodišnji obrazovni program na razini srednje strukovne škole. Odabrane su skupine sa 65 i više novoprijavljenih.

U vrhu tablice nalaze se veoma raznorodna zvanja kao što su šumarski tehničari, medicinske sestre odnosno medicinski tehničari, tehničari cestovnog prometa, strojarski tehničari, odjevni tehničari, turističko-hotelijerski komercijalisti, opći komercijalisti, elektrotehničari, hotelijersko-turistički tehničari i ekološki tehničari.

Najsporije su se zapošljavali poslovni tajnici, ekonomisti, geodetski tehničari, veterinarski tehničari, upravni referenti i građevinski tehničari za visokogradnju.



Omjer(%)

Šumarski tehničar 91 56 61,5Medicinska sestra/medicinski tehničar 146 81 55,5Tehničar cestovnog prometa 232 125 53,9Strojarski tehničar 267 143 53,6Odjevni tehničar 100 53 53,0Turističko-hotelijerski komercijalist 79 40 50,6Komercijalist 571 279 48,9Elektrotehničar 250 122 48,8Hotelijersko turistički tehničar 267 130 48,7Ekološki tehničar 66 32 48,5Strojobravar 94 45 47,9Kemijski tehničar 95 45 47,4Prehrambeni tehničar 112 53 47,3Tehničar za mehatroniku 125 59 47,2Tehničar za elektroniku 113 53 46,9Građevinski tehničar 82 36 43,9Računalni tehničar u strojarstvu 128 56 43,8Autolimar 69 30 43,5Poljoprivredni tehničar fi tofarmaceut 234 100 42,7Poljoprivredni tehničar opći 365 153 41,9Tehničar za računalstvo 107 44 41,1Poslovni tajnik 82 33 40,2Ekonomist 1.491 555 37,2Geodetski tehničar 68 25 36,8Veterinarski tehničar 125 45 36,0Upravni referent 358 127 35,5Građevinski tehničar visokogradnja 66 20 30,3


Brzina zapošljavanja novoprijavljenih nezaposlenih u Osječko-baranjskoj županiji koji su završili višu školu, stručni studij ili prvi stupanj fakulteta prikazana je u sljedećoj tablici. Obuhvaćene su skupine s 25 i više novoprijavljenih. Daleko najbrže zapošljavali su se učitelji i odgajatelji, te više medicinske sestre. Relativno brzo su se zapošljavale osobe koje su završile elektrotehniku. Najsporije su se zapošljavale skupine koje su završile upravno pravo, fi zioterapiju, računovodstvo, menadžment i građevinarstvo.

Tablica 1.4.2

Zaposleni u kratkom roku prema obrazovnom programu na razini 4-godišnjestrukovne srednje školeu Osječko-baranjskojžupaniji

16



Omjer(%)

Učiteljski 35 27 77,1Predškolski odgoj 69 45 65,2Sestrinstvo 27 13 48,1Financijski menadžment 33 11 33,3Elektrotehnika, elektroenergetika 28 8 28,6Trgovina 55 15 27,3Elektrotehnika, informatika 38 10 26,3Upravno pravni 28 7 25,0Fizioterapija 99 24 24,2Računovodstvo 26 6 23,1Menadžment 26 5 19,2Građevinarstvo 25 4 16,0

Izvor: HZZ, a.

Što se tiče skupina koje su završile studijske programe na razini fakulteta ili akademije, s 25 i više novoprijavljenih, najbrže su se zapošljavali liječnici opće medicine, nastavnici matematike i informatike, te učitelji i nastavnici engleskog jezika. Ohrabrujuće je to što položaj u gornjem dijelu ljestvice zauzimaju i stručnjaci za računarstvo, premda visoka potražnja za skupinom tog profi la ne mora odražavati potrebe proizvodnog sektora. Na dnu ljestvice našle su se skupine koje su završile pravo, informatologiju, marketing, ekonomiju i poslovnu informatiku.



Omjer(%)

Opća medicina 68 55 80,9Matematika i informatika 25 17 68,0Učiteljski studij 187 126 67,4Engleski jezik 29 19 65,5Računarstvo 45 25 55,6Hrvatski jezik i književnost 78 38 48,7Marketing menadžment 27 13 48,1Psihologija 52 25 48,1Poduzetništvo 41 17 41,5Financijski menadžment 87 34 39,1Pedagogija 30 11 36,7Elektrotehnika, elektroenergetika 43 14 32,6Kineziologija 34 11 32,4Financijski menadžment 28 9 32,1Poslovna ekonomija, menadžment 52 16 30,8Pravo 316 87 27,5Informatologija 37 9 24,3Marketing 76 17 22,4Ekonomija 65 13 20,0Poslovna ekonomija, poslovna informatika 30 6 20,0

Izvor: HZZ, a.

Tablica 1.4.3


na razini više škole,stručnog studija i prvog

stupnja fakultetau Osječko-baranjskoj

županiji

Tablica 1.4.4


na razini fakulteta ili akademijeu Osječko-baranjskoj

županiji

17

1.5 Brzina zapošljavanja prema obrazovnom programu u Primorsko- goranskoj županiji

Sljedeća tablica prikazuje brzinu zapošljavanja skupina koje su završile obrazovni program na razini trogodišnje srednje škole u Primorsko-goranskoj županiji. Odabrani su programi s 35 i više novoprijavljenih. U vrhu tablice našli su se vozači motornih vozila, konobari, instalateri grijanja i klimatizacije, slastičari, fotografi , stolari, cvjećari i kuhari. Činjenica da kuhari nisu bili na samom vrhu tablice mogla bi upućivati na značajno povećanje ponude s obzirom na potražnju. Na dnu ljestvice po brzini zapošljavanja našli su se kozmetičari, krojači, prodavači za industriju i gospodarstvo, pismoslikari, bravari i elektromehaničari.



Omjer(%)

Vozač motornih vozila 229 150 65,5Konobar 516 321 62,2Instalater grijanja i klimatizacije 46 28 60,9Slastičar 56 33 58,9Fotograf 53 31 58,5Stolar 60 34 56,7Cvjećar 64 36 56,3Kuhar 534 294 55,1Prodavač 188 101 53,7Keramičar oblagač 42 22 52,4Automehaničar 171 88 51,5Elektroinstalater 39 20 51,3Autoelektričar 43 22 51,2Grafi čar dorade 44 22 50,0Elektroničar 107 53 49,5Vodoinstalater 59 29 49,2Kozmetičar 43 21 48,8Krojač 63 30 47,6Prodavač za industriju i gospodarstvo 104 48 46,2

Pismoslikar 61 26 42,6Frizer 298 125 41,9Bravar 36 14 38,9Elektromehaničar 75 26 34,7


U nastavku je prikazana brzina zapošljavanja skupina sa završenim obrazovnim programom na razini četverogodišnje srednje strukovne škole. Odabrane su skupine sa 40 i više novoprijavljenih. Na vrhu tablice našle su raznorodne skupine kao što su odjevni tehničari, kemijski tehničari, tehničari za računalstvo, hotelijersko-turistički tehničari, tehničari cestovnog prometa, pomorski nautičari, tehničari za električne strojeve s primijenjenim računalstvom i zubotehničari. Osobito je ohrabrujući visok položaj tehničara za računalstvo i tehničara za električne strojeve s primijenjenim računalstvom. Nasuprot tome, na dnu ljestvice bile su uglavnom skupine osoba koje su završile obrazovanje za zdravstvena zanimanja kao što su zdravstveno-laboratorijski tehničar, veterinarski tehničar, fi zioterapeutski tehničar i farmaceutski tehničar. Izgleda kako je ponuda u tim zdravstvenim zanimanjima prevelika s obzirom na potražnju.

Tablica 1.5.1

Zaposleni u kratkom roku prema obrazovnom programu na razini 3-godišnjesrednje školeu Primorsko-goranskojžupaniji

18



Omjer(%)

Odjevni tehničar 56 33 58,9Kemijski tehničar 76 42 55,3Tehničar za računalstvo 67 36 53,7Hotelijersko turistički tehničar 499 267 53,5Tehničar cestovnog prometa 116 59 50,9Pomorski nautičar 100 50 50,0Tehničar za električne strojeve 67 32 47,8s primijenjenim računalstvom 54 27 50,0Zubotehničar 46 23 50,0Medicinska sestra/medicinski tehničar 124 61 49,2

Elektrotehničar 120 59 49,2Tehničar za elektroniku 56 27 48,2Geodetski tehničar 57 26 45,6Ekonomist 724 328 45,3Komercijalist 42 19 45,2Poslovni tajnik 46 20 43,5Strojarski tehničar 113 49 43,4Tehničar pt prometa 89 38 42,7Komercijalni 136 58 42,6Turističko-hotelijerski komercijalist 89 37 41,6Upravni referent 94 39 41,5Tehničar za brodostrojarstvo 59 22 37,3Građevinski tehničar 51 19 37,3Zdravstveno laboratorijski tehničar 40 14 35,0Veterinarski tehničar 46 15 32,6Fizioterapeutski tehničar 77 25 32,5Autolimar 50 16 32,0Farmaceutski tehničar 62 17 27,4


Što se tiče naobrazbe na razini više škole, stručnog studija i prvog stupnja fakulteta, najbrže su se zapošljavale skupine koje su završile učiteljski studij i studij predškolskog odgoja. Nešto sporije od toga zapošljavale su se skupine koje su završile ekonomiju, cestovni promet, brodogradnju i poduzetništvo.



Omjer(%)

Učitelj 59 46 78,0Predškolski odgoj 81 57 70,4Ekonomija 117 52 44,4Cestovni promet 32 14 43,8Brodogradnja 21 9 42,9Poduzetništvo 63 25 39,7Logistika i menadžment u pomorstvu 26 11 42,3

i prometu 25 9 36,0Sigurnost na radu 24 8 33,3Upravni studij 28 9 32,1Fizioterapija 68 20 29,4Informatika 42 12 28,6

Izvor: HZZ, a.

Tablica 1.5.2


na razini 4-godišnjestrukovne srednje školeu Primorsko-goranskoj

županiji

Tablica 1.5.3


na razini više škole,stručnog studija i prvog

stupnja fakultetau Primorsko-goranskoj

županiji

19

Najsporije su se zapošljavale osobe koje su završile studij sigurnosti na radu i upravni studije te fi zioterapiju i informatiku.

Po brzini zapošljavanja osoba s naobrazbom na razini fakulteta ili akademije, među skupinama s brojem novoprijavljenih jednakim ili većim od 30, predvodile su skupine koje su završile učiteljski studij, te hrvatski i engleski jezik. Međutim, u vrhu tablice po brzini zapošljavanja našla se i skupina osoba koje su završile strojarstvo, što je osobito ohrabrujuće. Što se tiče brojnih skupina koje su završile ekonomske studije, one su imale različite položaje u tablici, tako da je u njihovom slučaju teško donijeti neki jedinstven zaključak. U donjem dijelu ljestvice našle su se osobe koje su završile pravo i primijenjenu umjetnost, a na samome dnu skupina koja je završila kulturologiju.



Omjer(%)

Diplomirani učitelj 34 30 88,2Hrvatski jezik i književnost 72 48 66,7Učiteljski studij 143 95 66,4Engleski jezik i književnost 39 25 64,1Strojarstvo 40 25 62,5Likovna kultura 39 23 59,0Ekonomija, gospodarstvo EU 40 21 52,5Ekonomija 103 48 46,6Poslovna ekonomija, menadžment u hotelijerstvu 52 24 46,2

Poslovna ekonomija, međunarodni menadžment u turizmu 46 20 43,5

Menadžment 51 22 43,1Menadžment u hotelijerstvu 86 37 43,0Poslovna ekonomija, menadžment događaja i slobodnog vremena 33 14 42,4

Poslovna ekonomija, menadžment u turizmu 59 24 40,7

Likovna pedagogija 42 17 40,5Tehnologija i organizacija prometa 42 16 38,1Poslovna ekonomija, marketing 50 19 38,0Pravo 282 105 37,2Vanjska trgovina 55 19 34,5Primijenjena umjetnost 39 13 33,3Poslovna ekonomija,međunarodno poslovanje 51 16 31,4

Logistika i menadžment u pomorstvu i prometu 92 27 29,3

Poslovna ekonomija, menadžment 31 9 29,0Kulturologija 35 10 28,6

Izvor: HZZ, a.

Prilikom tumačenja navedenih podataka potrebno je imati na umu da se podaci odnose samo na osobe koje su se prijavile na evidenciju nezaposlenih te da stoga navedene vrijednosti pokazatelja brzine zapošljavanja ne daju posve cjelovitu i pouzdanu sliku. S druge strane, ne treba zaboraviti da pokazatelj brzine zapošljavanja sam po sebi daje prednost zvanjima u kojima prevladava sezonsko zapošljavanje, kao što je to slučaj u turističkim djelatnostima i donekle u obrazovnom sektoru, te da stoga nije posve nepristran.

Tablica 1.5.4

Zaposleni u kratkom roku prema studijskom programu na razini fakulteta i akademijeu Primorsko-goranskoj županiji

20

Plaæe visoko obrazovanih osoba prema djelatnosti 2Premda su posve neprecizni i neadekvatni za tu svrhu, neku grubu i približnu informaciju o položaju pojedinih obrazovnih skupina na tržištu rada mogu pružiti i podaci o prosječnoj plaći prema djelatnosti. Stoga su u nastavku prikazani podaci o prosječnoj bruto plaći osoba s visokim obrazovanjem u pravnim osobama prema skupini djelatnosti u 2014. godini.

Najveću prosječnu plaću imale su osobe s visokom naobrazbom u fi nancijskim djelatnostima i djelatnostima osiguranja, u rudarstvu i vađenju, u djelatnostima zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, u prijevozu i skladištenju, te u djelatnostima informacija i komunikacija. Najmanju plaću imali su visoko obrazovani u djelatnostima umjetnosti, zabave i rekreacije, u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima, te u obrazovanju. Kod prvih četiri skupina djelatnosti na vrhu ljestvice prosječna je plaća bila veća od 15 tisuća kuna, dok je kod zadnje skupine na dnu ljestvice prosječna plaća bila manja od 10 tisuća kuna. Postoje, dakle, veoma velike razlike u prosječnoj plaći visoko obrazovanih između skupina djelatnosti.

Skupina djelatnosti PlaćaFinancijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 17.099Rudarstvo i vađenje 15.404Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 15.119Prijevoz i skladištenje 15.083Informacije i komunikacije 14.972Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila 14.887 i motocikala 14.970Prerađivačka industrija 14.958Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija 14.578Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 13.258 i pića 13.471Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 13.069Poslovanje nekretninama 12.322Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje 12.257Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom 12.054Građevinarstvo 12.032Ostale uslužne djelatnosti 11.584Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 11.072Umjetnost, zabava i rekreacija 10.826Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 10.195Obrazovanje 9.084

Izvor: DZS.

Međutim, i između pojedinih djelatnosti unutar iste skupine postoje značajne razlike. Tako je, na primjer, unutar rudarstva i vađenja plaća visoko obrazovanih najveća u djelatnosti vađenja sirove nafte i prirodnog plina (16.803 kune). Unutar prerađivačke industrije, daleko najveća prosječna plaća visoko obrazovanih zabilježena je u duhanskoj industriji, što može odražavati poseban položaj proizvođača cigareta na tržištu. U vrhu tablice našle su se još i djelatnosti proizvodnje farmaceutskih proizvoda, što treba posebno istaknuti. Prosječna plaća visoko obrazovanih radnika u spomenutim djelatnostima veća je od 21 tisuće kuna. Nakon njih po visini spomenutog pokazatelja dolaze proizvodnja pića, električne opreme, nemetalnih mineralnih proizvoda i računala te

Tablica 2.1Prosječna plaća

visoko obrazovanihprema skupini djelatnosti

21

elektroničkih i optičkih proizvoda. Relativno visoke plaće u spomenutim djelatnostima, s izuzetkom duhanske industrije, mogu upućivati na relativno veliku potražnju za fakultetski obrazovanim radnicima iz područja farmacije, elektrotehnike, strojarstva i računarstva. Osobito je značajan podatak o visokim plaćama u djelatnostima proizvodnje električne opreme i proizvodnje računala, te elektroničkih i optičkih proizvoda koji može odražavati uspješno nošenje s inozemnom konkurencijom odnosno uspješno uključivanje u međunarodnu (europsku) podjelu rada. Navedenim podacima, međutim, ne smije se pridavati prevelika težina zbog spomenute nepreciznosti podataka te zbog njihove nestabilnosti tijekom vremena kod nekih djelatnosti.

Na dnu ljestvice po visini plaće nalazili su se fakultetski obrazovani stručnjaci u proizvodnji tekstila, preradi drva i proizvodnji proizvoda od drva, slame i pluta, zatim u proizvodnji kože i srodnih proizvoda, te u proizvodnji odjeće i namještaja. Međunarodna konkurencija u navedenim djelatnostima očito ima negativan utjecaj na plaće visoko obrazovanih radnika, ali treba imati na umu i mogućnost pozitivnog utjecaja međunarodnog tržišta na potražnju za hrvatskim proizvodima nakon ulaska u Europsku uniju, što će se vjerojatno očitovati u podacima za kasnije godine.

Djelatnost PlaćaProizvodnja duhanskih proizvoda 23.733Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmac. pripravaka 21.701Proizvodnja pića 19.488Proizvodnja električne opreme 17.420Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda 16.746Proizvodnja računala te elektroničkih i optičkih proizvoda 16.500Proizvodnja koksa i rafi niranih naftnih proizvoda 15.147Proizvodnja prehrambenih proizvoda 14.785Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica 13.830Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava 13.474Proizvodnja strojeva i uređaja, d. n. 13.248Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda 12.739Proizvodnja metala 12.423Popravak i instaliranje strojeva i opreme 12.346Proizvodnja proizvoda od gume i plastike 12.298Proizvodnja papira i proizvoda od papira 11.951Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme 11.418Tiskanje i umnožavanje snimljenih zapisa 11.104Proizvodnja tekstila 10.384Prerada drva i proizvoda od drva, slame i pluta, osim namještaja 10.184Proizvodnja kože i srodnih proizvoda 10.121Proizvodnja odjeće 10.023Proizvodnja namještaja 9.927Ostala prerađivačka industrija 9.118

Izvor: DZS.

Što se tiče građevinarstva, plaće visoko obrazovanih u niskogradnji oko 50 posto su veće nego plaće radnika iste razine obrazovanja u gradnji zgrada. U trgovini na veliko plaće visoko obrazovanih radnika veće su nego u trgovini na malo. Premda su te razlike zanimljive, iz njih je teško izvući neki zaključak o potražnji za stručnjacima određenog profi la.

Skupina djelatnosti u području informacija i komunikacija također je veoma heterogena u pogledu plaća visoko obrazovanih radnika. Tako su u izdavačkim djelatnostima, te u proizvodnji fi lmova, TV programa i zvučnih odnosno glazbenih zapisa, zajedno s njihovim emitiranjem, plaće relativno niske. Nasuprot

Tablica 2.2

Prosječna plaćavisoko obrazovanihu djelatnostimaprerađivačke industrije

22

tome, plaće su značajno veće u djelatnostima računalnog programiranja i savjetovanja, te u informacijskim uslužnim djelatnostima. Međutim, plaće su daleko najveće u djelatnosti telekomunikacija.Takvi podaci mogu koristiti, na primjer, prilikom izbora smjera u okviru studija na području elektrotehnike i informacijske tehnologije, premda im se ne smije davati prevelika težina.

Djelatnost PlaćaIzdavačke djelatnosti 11.904Proizvodnja fi lmova, videofi lmova i televizijskog programa, 11.825djelatnosti snimanja zvučnih zapisa i izdavanja glazbenih zapisa 11.080Emitiranje programa 13.053Telekomunikacije 18.272Računalno programiranje, savjetovanje i djelatnosti povezane s njima 14.911Informacijske uslužne djelatnosti 15.106

Izvor: DZS.

Unutar fi nancijskih djelatnosti i djelatnosti osiguranja također postoje značajne razlike. Tako je prosječna plaća visoko obrazovanih radnika u fi nancijskim uslužnim djelatnostima (bankarstvu) dvije i pol tisuće kuna veća od prosječne plaće radnika iste razine obrazovanja u osiguranju, reosiguranju i mirovinskim fondovima.

Razlike u prosječnoj plaći visoko obrazovanih radnika unutar skupine stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti izrazito su velike. Tako su plaće u pravnim i računovodstvenim djelatnostima, te u veterinarskim djelatnostima veoma niske, dok su u djelatnostima reklame, propagande i istraživanja tržišta veoma visoke, dvostruko veće. Razlika iznosi deset tisuća kuna. Između se nalaze plaće ostvarene u upravljačkim djelatnostima odnosno u djelatnosti savjetovanja u vezi s upravljanjem, te u djelatnostima znanstvenog istraživanja i razvoja.

Djelatnost PlaćaPravne i računovodstvene djelatnosti 10.236Upravljačke djelatnosti; savjetovanje u vezi s upravljanjem 18.406Arhitektonske djelatnosti i inženjerstvo; tehničko ispitivanje i analiza 11.866Znanstveno istraživanje i razvoj 14.411Promidžba (reklama i propaganda) i istraživanje tržišta 20.878Ostale stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 9.868Veterinarske djelatnosti 9.663

Izvor: DZS.

Naposljetku, od razlika u plaćama visoko obrazovanih unutar ostalih skupina djelatnosti, treba spomenuti razliku između djelatnosti zdravstvene zaštite, u kojoj je prosječna plaća (16.587 kuna) bila znatno veća od prosječne plaće u djelatnosti socijalne skrbi sa smještajem (8.935 kuna).

Premda, kao što je to već napomenuto, navedenim podacima ne treba davati preveliku težinu zbog njihove nepreciznosti i neadekvatnosti, ne treba ih niti potpuno zanemariti prilikom procjenjivanja položaja pojedinih obrazovnih skupina na tržištu.

Tablica 2.3

Prosječna plaćavisoko obrazovanih

u djelatnostima informacija i komunikacija

Tablica 2.4

Prosječna plaćavisoko obrazovanih

u stručnim, znanstvenimi tehničkim djelatnostima

23

3.1 Opseg dugotrajne nezaposlenosti prema obilježjima nezaposlenih osoba

Dugotrajno nezaposlenima obično se smatraju osobe koje su nezaposlene 12 i više mjeseci. Krajem lipnja 2016. godine na evidenciji nezaposlenih Hrvatskog zavoda za zapošljavanje bila je 219.421 osoba, a od toga broja 54,2 posto bili su dugotrajno nezaposleni. Udio veoma dugotrajno nezaposlenih, tj. nezaposlenih više od 24 mjeseca, iznosio je 39,7 posto. Što se tiče nezaposlenosti prema spolu, udio dugotrajno nezaposlenih u ukupnom broju nezaposlenih oba spola bio je isti. Između muškaraca i žena, dakle, nema razlike u relativnom opsegu dugotrajne nezaposlenosti.

Nasuprot tome, postoje značajne razlike u opsegu dugotrajne nezaposlenosti između dobnih skupina nezaposlenih osoba. Udio dugotrajno nezaposlenih znatno je veći kod starijih dobnih skupina. Nizak udio dugotrajno nezaposlenih u mlađim dobnim skupinama očekivan je s obzirom da je riječ o osobama koje ulaze u radnu snagu nakon završetka obrazovanja. Tako skupina u dobi od 15 do 19 godina obuhvaća mlade koji su netom završili srednje obrazovanje, dok skupina u dobi do 25 do 29 godina obuhvaća osobe koje su završile visoko obrazovanje. Međutim, razmjerno velika razlika u relativnom opsegu dugotrajne nezaposlenosti postoji i između osoba srednje i starije dobi. Tako je udio dugotrajno nezaposlenih u skupini nezaposlenih osoba starih od 35 do 39 godina iznosio 53,0 posto, dok je za skupinu u dobi od 55 do 59 godina iznosio 74,3 posto. Riječ je o razlici od čak 21,3 postotna boda.

Izvor: HZZ, a.

Razlika u dobi može se podudarati s razlikom u nekom drugom obilježju, na primjer s razlikom u razini obrazovanja. Naime, mlađe dobne skupine nezaposlenih imaju veću razinu obrazovanja od starijih1, a razina obrazovanja može također djelovati na opseg dugotrajne nezaposlenosti. Stoga je potrebno provjeriti je li opseg dugotrajne nezaposlenosti veći i kod starijih dobnih skupina na istoj razini obrazovanja. Podaci o udjelu dugotrajno nezaposlenih u ukupnom broju nezaposlenih sa srednjom školom prema dobi pokazuju da i na istoj razini obrazovanja postoji jasna veza između starosti i opsega dugotrajne nezaposlenosti. Može se zaključiti, dakle, da je starija dob nezaposlenih osoba čvrsto povezana s većim opsegom dugotrajne nezaposlenosti.

Obilježja dugotrajne nezaposlenosti3

1 Tako je, na primjer, udio osoba s višim ili visokim obrazovanjem u ukupnom broju nezaposlenih u dobi od 25 do 29 godina iznosio 37,8 posto, a u ukupnom broju neza-poslenih u dobi od 45 do 49 godina samo 7,4 posto.

15-190

10

20

30

40

50

60

70

80

90

13.2

30.4 28.9

42.5

53.059.6

65.3 68.474.3

81.9

20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60+Udi

o du

gotra

jno

neza

posl

enih

(%)

Dob

Slika 3.1.1

Udio dugotrajno nezaposlenih u ukupnom broju nezaposlenih prema dobi

24

Izvor: HZZ, a.

Što se tiče opsega dugotrajne nezaposlenosti prema razini obrazovanja, također postoje značajne razlike između skupina nezaposlenih osoba. Tako je udio dugotrajno nezaposlenih u ukupnom broju nezaposlenih sa završenom osnovnom školom iznosio 66, 4 posto, dok je vrijednost tog pokazatelja za skupinu sa srednjom školom iznosila 52,4 posto, a za skupinu s fakultetom 32,7 posto. Razlika između skupine s fakultetom i skupine sa srednjom školom iznosila je gotovo 20 postotnih bodova. Niža razina obrazovanja povezana je, dakle, s većim udjelom dugotrajno nezaposlenih.

Izvor: HZZ, a.

Oznaka razine obrazovanja:A – Bez škole ili nezavršena osnovna školaB – Završena osnovna školaC – Srednja školaD – Prvi stupanj fakulteta, stručni studij ili viša školaE – Fakultet ili akademija

15-190

10

20

30

40

50

60

70

80

90

9.1

31.435.8

44.952.4

58.664.7 66.7

72.380.8

20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60+Udi

o du

gotra

jno

neza

posl

enih

(%)

Dob

Slika 3.1.2

Udio dugotrajno nezaposlenih

u ukupnom broju nezaposlenih

sa završenom srednjom školom,

prema dobi

A0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

74.1

66.4

52.4

34.5 32.7

B C D EUdi

o du

gotra

jno

neza

posl

enih

(%)

Razina obrazovanja

Slika 3.1.3


u ukupnom broju nezaposlenihprema raziniobrazovanja

25

Budući da se, kao što je prethodno napomenuto, razlika u razini obrazovanja može djelomično podudarati s razlikom u dobi, potrebno je odnos između razine obrazovanja i opsega dugotrajne nezaposlenosti provjeriti na podacima za osobe slične dobi. Tako podaci za osobe u dobi od 40 do 49 godina pokazuju da je udio dugotrajno nezaposlenih također veći kod skupina s nižom razinom obrazovanja premda razlike nisu toliko izrazite kao što je to slučaj kod populacije nezaposlenih u cjelini. Udio dugotrajno nezaposlenih za skupinu sa završenom osnovnom školom iznosio je 64,8 posto, sa srednjom školom 61,7 posto, a za skupinu s fakultetom 51,6 posto. Razlika između opsega dugotrajne nezaposlenosti između skupine sa srednjom školom i skupine s fakultetom iznosila je gotovo 10 postotnih bodova, što je upola manje nego kod populacije nezaposlenih kao cjeline, ali još je uvijek relativno velika razlika. Može se zaključiti, dakle, da razina obrazovanja značajno utječe na opseg dugotrajne nezaposlenosti čak i kada se njihov odnos promatra unutar skupine nezaposlenih slične dobi. Niža razina obrazovanja i u tom je slučaju povezana s većim udjelom dugotrajno nezaposlenih.

Izvor: HZZ, a.

Oznaka razine obrazovanja:A – Bez škole ili nezavršena osnovna školaB – Završena osnovna školaC – Srednja školaD – Prvi stupanj fakulteta, stručni studij ili viša školaE – Fakultet ili akademija

Osim mogućih razlika u obrazovanju, potrebno je uzeti u obzir i razliku u radnome iskustvu. Dok niža razina obrazovanja starijih skupina nezaposlenih povećava opseg njihove dugotrajne nezaposlenosti, dotle ga njihovo veće radno iskustvo može smanjivati. Kako bi se ustanovio utjecaj radnog iskustva na opseg dugotrajne nezaposlenosti, potrebno je njihov odnos promatrati unutar skupine nezaposlenih slične dobi i razine obrazovanja. Ako se uzme skupina u dobi od 30 do 49 godina sa završenom srednjom školom, može se ustanoviti da postoji čvrsta veza između radnog iskustva i opsega dugotrajne nezaposlenosti. Tako je, na primjer, skupina s jednom godinom radnog staža imala 63,6 posto dugotrajno nezaposlenih, dok je skupina s 10 do 19 godina radnog staža imala 45,4 posto dugotrajno nezaposlenih. Veće radno iskustvo povezano je, dakle, s manjim opsegom dugotrajne nezaposlenosti. Podrobniji podaci prikazani su u Dodatku II.

Trajanje nezaposlenosti osoba s radnim iskustvom može se promatrati i prema zanimanju. Stoga je u sljedećoj tablici prikazan udio dugotrajno nezaposlenih u ukupnom broju nezaposlenih s najmanje jednom godinom radnog staža prema skupini zanimanja, pri čemu su odabrane skupine s najmanje petsto osoba.

A0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

74.7

64.861.7

52.2 51.6

B C D EUdi

o du

gotra

jno

neza

posl

enih

(%)

Razina obrazovanja

Slika 3.1.4

Udio dugotrajno nezaposlenih u ukupnom broju nezaposlenihu dobi od 40 do 49 godina,prema raziniobrazovanja

26

Među njima, najveći udio dugotrajno nezaposlenih imale su skupine zanimanja poput ručnih pakiratelja, zaštitara, radnika za jednostavne vrtlarske radove, rukovatelja teretom, čistačica itd. Riječ je, dakle, o jednostavnim zanimanjima.

Skupina zanimanja Udio (%)

(9321) Ručni pakiratelji/ručne pakirateljice 82,3(5414) Zaštitari/zaštitarke 71,2(9214) Radnici/radnice za jednostavne vrtlarske i hortikulturne radove 71,2(9333) Rukovatelji/rukovateljice teretom 70,9(9312) Radnici/radnice u niskogradnji 70,2(9329) Jednostavna zanimanja u prerađivačkoj industriji, d. n. 69,4(9213) Radnici/radnice na poljoprivrednom gospodarstvu mješovite proizvodnje 68,8(9112) Domaćinska zanimanja u uredima, hotelima i ostalim objektima 68,7(9111) Čistači/čistačice i kućne pomoćnice i srodna zanimanja 68,4(7533) Šivači/šivačice, vezilje i srodna zanimanja 68,2(9211) Radnici/radnice na ratarskoj farmi 65,1(9621) Dostavljači/dostavljačice, nosači/nosačice i srodna zanimanja 65,1(7223) Kovinoglodači/kovinoglodačice i srodna zanimanja 64,8(9313) Radnici/radnice u visokogradnji 64,3(7131) Soboslikari/soboslikarice, ličioci/ličiteljice i srodna zanimanja 64,3(5211) Prodavači/prodavačice na štandovima 64,3(7531) Krojači/krojačice, krznari/krznarice i klobučari/klobučarke 64,2(9215) Radnici/radnice za jednostavne šumarske radove 62,5(9412) Kuhinjski pomoćnik/kuhinjske pomoćnice 62,4(4321) Skladišni službenici/skladišne službenice 61,3(8344) Rukovatelji/rukovateljice teškim kamionima s dizalicom 61,1(7233) Mehaničari/mehaničarke i monteri/monterke industrijskih i ostalih strojeva 60,2(8322) Vozači/vozačice osobnih vozila, taksija i lakih dostavnih vozila 59,9(7112) Zidari/zidarke i srodna zanimanja 59,7(4110) Uredski službenici/uredske službenice za opće poslove 59,5(3111) Tehničari/tehničarke za fi ziku, kemiju i srodna zanimanja 57,9(5223) Prodavači/prodavačice u trgovinama 56,5(7222) Alatničari/alatničarke i srodna zanimanja 56,3(8160) Rukovatelji/rukovateljice strojevima za proizvodnju prehrambenih i sličnih proizvoda 55,4

(7522) Stolari/stolarice i srodna zanimanja 55,3(7411) Elektroinstalateri/elektroinstalaterke i srodna zanimanja 54,8(4311) Službenici/službenice u knjigovodstvu 54,4(3119) Tehničko-tehnološki tehničari/tehničko-tehnološke tehničarke d. n. 54,0(3115) Tehničari/tehničarke strojarstva, brodogradnje i srodna zanimanja 53,3(7231) Mehaničari/mehaničarke i monteri/monterke motornih vozila 53,0(3142) Poljoprivredni tehničari/poljoprivredne tehničarke 52,3(7115) Tesari i građevinski stolari/tesarice i građevinske stolarice 52,2(8342) Rukovatelji/rukovateljice građevinskim i sličnim strojevima 51,7(5322) Djelatnici/djelatnice za zdravstvenu i socijalnu skrb u kući 51,1(7412) Elektromehaničari/elektromehaničarke 51,0(4323) Prometni uredski službenici/prometne uredske službenice 50,4(3322) Komercijalisti/komercijalistice u prodaji 49,9(3112) Tehničari/tehničarke za arhitekturu, građevinarstvo, geodeziju i srodna zanimanja 49,1

(7126) Instalateri/instalaterke i monteri/monterke cjevovoda 49,0(5120) Kuhari/kuharice 48,8(7512) Pekari/pekarice, slastičari/slastičarke i srodna zanimanja 48,5

Tablica 3.1


u ukupnom broju nezaposlenih

prema zanimanju

27

(3113) Tehničari/tehničarke za elektrotehniku i srodna zanimanja 47,0(5131) Konobari/konobarice 45,7(5141) Frizeri/frizerke 44,0(8332) Vozači/vozačice teretnih vozila i kamiona 44,0(5142) Kozmetičari/kozmetičarke, pedikeri/pedikerke i srodna zanimanja 42,3(2132) Savjetnici/savjetnice u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu 42,0(3313) Ekonomisti/ekonomistice i voditelji/voditeljice dijelova računovodstva 38,5(3411) Pravni asistenti/pravne asistentice i srodna zanimanja 38,3(2631) Ekonomski stručnjaci/ekonomske stručnjakinje 38,1(4224) Hotelski recepcionari/hotelske recepcionarke 37,8(3512) Tehničari/tehničarke informacijske i komunikacijske tehnologije za podršku korisnicima 34,0

(2264) Fizioterapeuti/fi zioterapeutkinje 28,6(2221) Glavni medicinski tehničari/glavne medicinske sestre 26,0(2330) Nastavnici/nastavnice u srednjim školama 22,2(2342) Predškolski odgajatelji/predškolske odgajateljice 18,0(2341) Učitelji/učiteljice razredne/predmetne nastave u osnovnim školama 16,6

Izvor: HZZ, a.

U pogledu opsega dugotrajne nezaposlenosti prema obilježjima nezaposlenih osoba, može se zaključiti da najveći udio dugotrajno nezaposlenih imaju nezaposlene osobe starije dobi, niže razine obrazovanja, jednostavnih zanimanja i s manjim radnim iskustvom.

3.2 Zapošljavanje prema trajanju nezaposlenosti

Ako se opseg zapošljavanja promatra prema trajanju prethodne nezaposlenosti, moguće je ustanoviti vjerojatnost da se osoba zaposli s obzirom na to koliko je dugo bila nezaposlena. Odgovarajući je pokazatelj omjer zaposlenih temeljem radnog odnosa u mjesecu i nezaposlenih početkom mjeseca. Kako bi se uklonile sezonske oscilacije, potrebno je promatrati godišnji prosjek. Tako je u 2015. godini prosječna vjerojatnost zapošljavanja tijekom mjeseca osoba koje su bile nezaposlene manje od 12 mjeseci iznosila 9,7 posto dok je prosječna vjerojatnost zapošljavanja dugotrajno nezaposlenih osoba iznosila 2,3 posto. Podrobniji podaci o odnosu između trajanja nezaposlenosti i vjerojatnosti zapošljavanja prikazani su na sljedećoj slici.

Izvor: HZZ, a.

<3 mj.

3-5 mj.

6-8 mj.

9-11 mj.

1-1,9 god.

2-2,9 god.

3-4,9 god.

5-7,9 god.

8+ god.

0

2

4

6

8

10

1210.7

10.09.4

5.7

3.62.6

1.91.0

0.3

Zapo

slen

i tije

kom

mje

seca

(%)

Trajanje prethodne nezaposlenosti

Slika 3.2.1

Prosječan broj zaposlenihtijekom mjesecaprema trajanjuprethodnenezaposlenosti

28

Budući da na vjerojatnost zapošljavanja dugotrajno nezaposlenih osoba utječu njihova obilježja, potrebno je vrijednost spomenutog pokazatelja promatrati za skupinu nezaposlenih slične dobi, razine obrazovanja i radnog iskustva. Podaci za skupinu nezaposlenih u dobi od 30 do 49 godina sa srednjom školom i radnim iskustvom od 5 do 19 godina pokazuju da postoji velika razlika u vjerojatnosti zapošljavanja između osoba koje su nezaposlene manje od 12 mjeseci i dugotrajno nezaposlenih. Vjerojatnost zapošljavanja osoba spomenutih obilježja koje su nezaposlene manje od 12 mjeseci iznosila je 12,1 posto, dok je vjerojatnost zapošljavanja dugotrajno nezaposlenih osoba tih obilježja iznosila 3,5 posto. Razlika u vjerojatnosti zapošljavanja između dugotrajno i kratkotrajno nezaposlenih unutar spomenute uže skupine nezaposlenih osoba čak je nešto veća od razlike u vjerojatnosti zapošljavanja između dugotrajno i kratkotrajno nezaposlenih unutar populacije nezaposlenih osoba u cjelini. Premda razlika u vjerojatnosti zapošljavanja između dugotrajno i kratkotrajno nezaposlenih može i u slučaju spomenute uže skupine nezaposlenih odražavati razlike u obilježjima jer odabrana skupina nije posve homogena, izgleda da i prethodno trajanje nezaposlenosti samo po sebi negativno utječe na vjerojatnost zapošljavanja.

Izvor: HZZ, a.

<3 mj.

3-5 mj.

6-8 mj.

9-11 mj.

1-1,9 god.

2-2,9 god.

3-4,9 god.

5-7,9 god.

8+ god.

0

2

4

6

8

12

10

14

16

13.1 13.111.8

7.0

4.7

3.32.5

1.7 0.8

Zapo

slen

i tije

kom

mje

seca

(%

Trajanje prethodne nezaposlenosti

Slika 3.2.2

Prosječan broj zaposlenih osoba

tijekom mjeseca u dobi od 30 do 49 g.

sa završenom srednjom školom i radnim stažom

od 5 do 19 g., prema trajanju prethodne

nezaposlenosti

29

3.3 Opseg dugotrajne nezaposlenosti po županijama i njegove odrednice

Postoje velike razlike u opsegu dugotrajne nezaposlenosti između županija. Udio dugotrajno nezaposlenih u ukupnom broju nezaposlenih krajem lipnja 2016. godine kretao se od 35,9 posto u Istarskoj županiji do 62,5 posto u Sisačko-moslavačkoj županiji, kao što pokazuje slika u dodatku.

Kako bi se ustanovile strukturne odrednice razlika u opsegu dugotrajne nezaposlenosti između županija, potrebno je promatrati njegov prosječan godišnji iznos. Stoga je u sljedećoj tablici prikazan prosječan udio dugotrajno nezaposlenih u 2015. godini. Osim toga, u tablici je prikazana i prosječna stopa nezaposlenosti koja je izračunata na temelju podataka o zaposlenim osiguranicima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Tablica također prikazuje udio sezonskog zapošljavanja u ukupnom zapošljavanju na temelju sklapanja radnog odnosa te udio individualnih poljoprivrednika u ukupnom broju zaposlenih osiguranika mirovinskog osiguranja.

Navedeni podaci prikazani su pod pretpostavkom da opća razina nezaposlenosti povećava opseg dugotrajne nezaposlenosti, što nije potrebno posebno obrazlagati, te da ga sezonsko zapošljavanje i sudjelovanja u individualnoj poljoprivredi smanjuje. Budući da se sezonsko zapošljavanje pojavljuje svake godine, ono umanjuje pojavu nezaposlenosti koja traje dulje od 12 mjeseci. Sličan učinak imaju i sezonski radovi u individualnoj poljoprivedi u kojima zapošljavanje često nema oblik sklapanja radnog odnosa pa je njegov relativan opseg potrebno približno ustanoviti posebnim neizravnim pokazateljem koji je prethodno spomenut.

Županija

Udiodugotrajno

nezaposlenih(%)

Stopa nezaposlen-

osti(%)

Udiosezonskog

zapošljavanja(%)

Udio individual.poljopriv.

(%)Zagrebačka 47,1 18,4 3,7 2,3Krapinsko-zagorska 48,7 16,0 5,6 0,9Sisačko-moslavačka 61,7 32,5 14,3 2,4Karlovačka 58,4 22,3 11,1 0,1Varaždinska 44,9 10,9 8,0 1,7Koprivničko-križevačka 44,8 16,5 8,3 8,9Bjelovarsko-bilogorska 55,7 27,9 17,0 7,9Primorsko-goranska 43,2 12,4 18,0 0,2Ličko-senjska 46,3 19,7 22,5 1,6Virovitičko-podravska 53,3 32,3 17,0 9,7Požeško-slavonska 45,9 22,7 20,1 3,0Brodsko-posavska 51,5 26,8 23,3 2,4Zadarska 35,1 14,3 32,5 0,7Osječko-baranjska 55,8 28,4 15,4 2,4Šibensko-kninska 38,8 19,5 47,4 0,5Vukovarsko-srijemska 49,3 30,3 23,1 4,4Splitsko-dalmatinska 52,1 22,0 31,6 0,5Istarska 23,0 7,5 41,5 0,9Dubrovačko-neretvan. 39,3 15,9 61,3 1,0Međimurska 45,9 12,6 4,8 2,7Grad Zagreb 48,4 8,4 3,6 0,1

Izvor: HZZ, HZMO, a. Napomena: podaci o udjelu individualnih poljoprivrednika odnose se na sredinu 2015. godine.

Tablica 3.3

Udio dugotrajno nezaposlenih u ukupnom broju nezaposlenih,stopa nezaposlenosti,opseg sezonskogzapošljavanjai udio individualnihpoljoprivrednika,po županijama

30

Odnos između udjela dugotrajno nezaposlenih s jedne strane te stope nezaposlenosti, udjela sezonskog zapošljavanja i udjela individualnih poljoprivrednika s druge strane može se analizirati s pomoću regresijske analize. Rezultate analize prikazuje sljedeća regesijska jednadžba (u zagradama su apsolutne t-vrijednosti):

udio dugotrajno nezaposlenih = 37,4+ 0,92 stopa nezaposlenosti (6,7)- 0,32 udio sezonskog zapošljavanja (5,1)- 0,78 udio individualnih poljoprivrednika (2,0)

R2 = 0,808 N = 21

Rezultati pokazuju, u skladu s gore spomenutom pretpostavkom, da veća stopa nezaposlenosti donosi veći udio dugotrajno nezaposlenih, dok veći opseg sezonskog zapošljavanja temeljem radnog odnosa i veći opseg zaposlenosti u individualnoj poljoprivredi smanjuje udio dugotrajno nezaposlenih.

Osobito je jak i statistički značajan utjecaj stope nezaposlenosti. Stopa nezaposlenosti veća za jedan postotni bod, uz iste vrijednosti ostalih čimbenika, donosi udio dugotrajno nezaposlenih veći za 0,9 postotnih bodova. Takav rezultat je očekivan i intutivno lako shvatljiv: što je veći relativan broj nezaposlenih, to je dulje trajanje nezaposlenosti. Nezaposlenost se može slikovito zamisliti kao čekanje u redu. Što je više osoba koje čekaju u redu, to će i duljina čekanja biti veća, a time i udio osoba koje dugo čekaju. Tako je, na primjer, u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji stopa nezaposlenosti znatno veća nego u Koprivničko-križevačkoj županiji, pa je stoga i udio dugotrajno nezaposlenih također znatno veći.

Što se tiče utjecaja sezonskog zapošljavanja temeljem radnog odnosa, on je također statistički značajan, a njegov udio veći za 1 postotni bod smanjuje udio dugotrajno nezaposlenih za 0,3 postotna boda. Sezonsko zapošljavanje, dakle, značajno pridonosi smanjenju dugotrajne nezaposlenosti. Tako su, na primjer, Šibensko-kninska i Ličko-senjska županija slične po stopi nezaposlenosti, ali udio sezonskog zapošljavanja znatno je veći u Šibensko-kninskoj županiji, pa je stoga i udio dugotrajno nezaposlenih znatno manji.

Utjecaj udjela individualnih poljoprivrednika u ukupnoj zaposlenosti na granici je statističke značajnosti, ali to je i očekivano jer taj pokazatelj samo približno odražava opseg sudjelovanja u sezonskim radovima u individualnoj poljoprivredi.

Razlike između županija u stopi nezaposlenosti te opsegu sezonskog zapošljavanja i sudjelovanja u individualnoj poljoprivredi objašnjavaju preko 80 posto razlika između županija u opsegu dugotrajne nezaposlenosti. Precizniji podaci koji će biti dostupni u budućnosti donijet će vjerojatno još veći postotak objašnjenih razlika između županija.

3.4 Zaključak

Statistička analiza pokazala je da veći udio dugotrajno nezaposlenih imaju nezaposlene osobe starije dobi i niže razine obrazovanja te osobe s manjim radnim iskustvom i osobe koje su radile u jednostavnim zanimanjima.

Osim toga, pokazalo se da dugotrajno nezaposlene osobe imaju manju vjerojatnost zapošljavanja kada se usporede s kratkotrajno nezaposlenim osobama sličnih obilježja.

Naposljetku, ustanovljeno je da veći udio dugotrajno nezaposlenih u ukupnom broju nezaposlenih u pojedinim županijama uglavnom odražava višu stopu nezaposlenosti i manji opseg sezonskog zapošljavanja.

31

3.5 Dodatak I: Udio dugotrajno nezaposlenih po županijama

Izvor: HZZ, a.

3.6 Dodatak II: Udio dugotrajno nezaposlenih u ukupnom broju nezaposlenih u dobi od 30 do 49 godina sa srednjom školom, prema radnom stažu

Izvor: HZZ, a.

Slika 3.5

Udio dugotrajnonezaposlenihu ukupnom brojunezaposlenihpo županijama

Sisačko-moslovačkaKarlovačka

Osječko-baranjskaSplitsko-dalmatinska

Bjelovarsko-bilogorskaVirovitičko-podravska

Ličko-senjskaGrad ZagrebZagrebačka

Vukovarsko-strijemskaBrodsko-podravska

Dubrovačko-neretvanskaPrimorsko-goranskaPožeško-slavonskaKrapinsko-zagorska

VaraždinskaŠibensko-kninska

MeđimurskaZadarska

Koprivničko-križevačkaIstarska

035.9

41.843.0

45.246.047.148.548.950.050.751.752.052.352.553.354.8

58.558.8

62.059.1

62.5

10 20 30 40 50 60 70Udio dugotrajno nezaposlenih (%)

0 1 1-1,9 2-2,9 3-4,9 5-5,9 10-19,9 20-29,90

10

10

30

40

60

50

70

90

80 78.270.0

63.660.6 58.2

52.445.4 43.8

Udi

o du

gotra

jno

neza

posl

enih

(%)

Radni staž (godine)

Slika 3.6

Udio dugotrajno nezaposlenih u ukupnom broju nezaposlenihposebnih obilježja,prema radnom stažu

Documents

GODINA XVII. BROJ 3 - hzz.hr Bilten 3 2016.indd.pdfIzvor: HZZ, autorovi izračuni (dalje. a.). Uočljivo je da je veća razina obrazovanja u načelu povezana s većom brzinom zapošljavanja