GODIŠNJI IZVJEŠTAJ 2018 Sberbank BH d.d. · aktive i poboljšano upravljanje rizicima bit će glavni doprinositelji održivih poslovnih rezultata u narednim godinama. Nekoliko faktora

GODIŠNJI IZVJEŠTAJ 2018Sberbank BH d.d.

sberbank bh d.d. · godišnji izvještaj 2018

2 3

Sadržaj

O publikaciji

Izdavač: Sberbank BH, Fra Anđela Zvizdovića 1, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina; Tel: +387 33 294 700; Web stranica: www.sberbank.ba

Online verzije godišnjih izvještaja dostupne su na stranici:www.sberbank.ba

Napomena: Izradi ove publikacije i provjeri podataka posvećena je najveća pažnja. Bez obzira na to, ne mogu se isključiti greške kod zaokruživanja iznosa, te štamparske greške.

Godišnji izvještaj je sastavljen na bosanskom jeziku, dok je engleska verzija izvještaja prijevod bosanskog izvornika. Jedina mjerodavna verzija jeste verzija napisana na bosanskom jeziku.

O Sberbank ................................................................................................................................... 5

Obraćanje Predsjednika Uprave ......................................................................................... 6

Obraćanje Predsjednika Nadzornog odbora Arndt Röchlinga ............................. 8

Makroekonomsko okruženje .............................................................................................10

Ključni pokazatelji ...................................................................................................................15

Poslovanje sa pravnim licima .............................................................................................16

Sektor operacija .......................................................................................................................20

Upravljanje rizicima ................................................................................................................28

Upravljanje i razvoj proizvoda ............................................................................................32

Globalna tržišta ....................................................................................................................... 34

Upravljanje ljudskim resursima .........................................................................................36

Marketing i komunikacije ....................................................................................................41

Partnerstva i kanali prodaje ............................................................................................... 46

Sektor za podršku bankarskom poslovanju (GBS) ................................................... 48

Izvještaj Uprave ........................................................................................................................55

Odgovornost Uprave i Nadzornog odbora Banke za pripremu

i odobravanje godišnjih finansijskih izvještaja ...........................................................56

Izvještaj nezavisnog revizora vlasniku Sberbank BH d.d. ......................................59

Organi upravljanja u 2018. ...............................................................................................159

Mreža poslovnica ..................................................................................................................160

Organizaciona struktura u 2018. ..................................................................................162

Sberbank Europe AG ...........................................................................................................164


4 5

O Sberbank

Sberbank je jedna od najstabilnijih finansijskih institucija u svijetu sa tradicijomod 178 godina poslovanja koja nudi proizvode i usluge zasnovane na najvišemkvalitetu i najsavremenijim tehnologijama.

Sberbank BH je članica Sberbank Europe AG koja je prisutna na 8 tržišta centralne i istočne Evrope: Austriji, Bosni i Hercegovini (Sarajevo i Banja Luka),Češkoj Republici, Hrvatskoj, Mađarskoj, Njemačkoj, Sloveniji i Srbiji. Banka imapreko 4.000 zaposlenika, posluje sa svojih 188 ogranaka i uslužuje preko 715.000 klijenata (status: YE 2018).

Konstantno radimo na unapređenju naše ponude proizvoda kako bismo pružilivrhunsku uslugu zasnovanu na potrebama klijenata u skladu sa posljednjimtrendovima u bankarstvu. Nama je izazov da u svakom trenutku našimklijentima možemo ponuditi što bolje i raznovrsnije finansijske proizvode, i natom izazovu radimo u kontaktu sa svakim pojedinačnim klijentom.

Bankari njeguju individualni pristup svakom klijentu, pružajući im uslugu kojaje posebno kreirana da odgovori na njihove jedinstvene potrebe i očekivanja.Naš cilj je da gradimo trajne, harmonične odnose sa našim klijentima na načinda posvećujemo pažnju njihovim potrebama. Kao Sberbank BH, nastojimo dapostanemo banka koja nikada ne prestaje da razvija sebe i svoje poslovanjeza dobrobit naših klijenata.

Tokom prošle godine indeks snage Sberbank brenda je porastao sa 90 na 93 poena, dok je vrijednost brenda porasla sa 11.6 na 12.4 milijardi dolara.

Međunarodna agencija Brand Finance je objavila rangiranje vodećih brendova za 2018. godinu, pri čemu je Sberbank po prvi put prepoznata kao najsnažniji bankarski brend u svijetu.


6 7

Poštovani,

Sberbank je od strane Brand Finance proglašen najsnažnijim bankarskim brendom svijeta. Sa više od 150 miliona klijenata, 250.000 zaposlenih, 15.000 poslovnica, i neto rezultatom od preko 11,3 milijardi EUR, Sberbank je ujedno i najveća bankarska grupacija u jedinstvenom geografskom pojasu zvanom Centralna i Istočna Evropa.

U godini iza nas navršili smo pet godina od ulaska Sberbank na tržište Bosne i Hercegovine. Ovo je naš prvi jubilej, koji je praćen uvođenjem novih proizvoda, inovacijama u digitalnom bankarstvu i podizanjem usluge na još veći nivo.

U 2018. godini uspjeli smo ostvariti rast u svim segmentima poslovanja. Naša baza je proširena novim klijentima. Kreditni rast praćen je održavanjem visoke kvalitete kreditnog portfolija, što je za cilj imalo stabilan udio neprihodujućih kredita koji je i dalje značajno ispod prosjeka tržišta. Paralelno s tim nastavljen je snažan rast depozita, kao posljedica rasta povjerenja od strane klijenata koji su nam povjerili svoju imovinu na čuvanje.

Imperativ konkurentnosti je praćenje trendova. Samo u dijelu kartičnog poslovanja kreirali smo

potpuno nova četiri proizvoda od kojih jedan zavređuje posebnu pažnju. U pitanju je Premium kartica sa Concierge programom. U segmentu digitalnog bankarstva uspostavili smo napredne i za tržište BiH potpuno nove servise. Svjesni činjenice da mobilni aparat postepeno zamjenjuje desktop, našim smo klijentima omogućili podizanje gotovine na bankomatima putem mobitela. U proteklih pet godina lansirali smo mnogo inovativnih proizvoda. Ipak, kada me pitaju koji je najbolji, kažem - onaj sljedeći. Svaki naš novi proizvod koji pomjera granice doprinosi razvoju struke ali i tržišta. Zahvaljući ovim i sličnim potezima, uspjeli smo značajno povećati indeks prepoznatljivosti branda.

Naravno, ne mogu a da ne spomenem i naše poslovnice. Jer one su lice Banke. U sarajevskoj općini sa najvećim brojem stanovnika, na lokaciji Otoka, otvorili smo vrata nove poslovnice, dok smo u Banovićima renovirali naše prostorije, dajući im novi, svježiji, izgled i sjaj.

U Bosni i Hercegovini proteklih godina dosta toga smo postigli. Ipak, naš najveći uspjeh je što smo održali entuzijazam i energiju. Gdje ima entuzijazma i energije, put vodi naprijed. Za to su najzaslužniji naši zaposlenici. Napredni edukativni programi rađeni po licenci Briana Tracya, kao i kontinuirane edukacije putem Sberbank akademije, omogućili su daljnja usavršavanja naših zaposlenika po najsavremenim načelima struke.

Veselim se svim izazovima u godini ispred nas i želim da ostanemo zajedno, jer što više budemo dijelili naša iskustva s kolegama, bivat ćemo bliži jedni drugima.

Srdačno,Jasmin Spahić

Predsjednik Uprave

Obraćanje Predsjednika Uprave

Jasmin Spahić, Predsjednik Uprave


8 9

Godina 2018. bila je uspješna godina za Sberbank Europe općenito, a posebno za Sberbank BH. S neto dobiti od 3,6 miliona eura, Sberbank BH je pokazala solidne rezultate u svim segmentima poslovanja.

Uprkos velikoj konkurenciji, Sberbank se etablirala kao jedan od ključnih igrača na tržištu Bosne i Hercegovine. Uvođenjem inovativnih digitalnih usluga i platnih kartica u 2018. godini, Sberbank BH je uspjela dodatno poboljšati iskustvo korisnika, zadovoljavajući promjenjive potrebe kupaca u pogledu bankarstva.

Rastuća baza klijenata i značajan rast volumena depozita u 2018. godini odražava rast povjerenja kupaca u Sberbank BH. Kvaliteta aktive Banke se poboljšala, a udio loših kredita, koji je ispod tržišnog prosjeka, dodatno se smanjio u 2018. godini.

Samoodrživi profil finansiranja omogućuje Sberbank BH da odobrava kredite lokalnim klijentima, fizičkim licima, pravnim licima i malim i srednjim poduzećima, doprinoseći regionalnom rastu i razvoju.

Ponosan sam što je 2018. godine Sberbank BH osvojila dvije nagrade „Zlatni BAM“, a nova značajna

i bezgotovinska usluga „mCash“ nagrađena je nagradom „Digitalni projekt godine“ od strane časopisa Banke & Biznis. Unutar naše bankarske grupe Sberbank BH je lider u direktnom prodajnom kanalu Bank@Work koji nudi prilagođene proizvode i usluge za mala i srednja poduzeća, kao i za fizička lica.Osim toga, Sberbank BH je dobila „Certifikat izvrsnosti“ od strane Sberbank Rusije za dobre rezultate, stabilnost u poslovanju i visoku kvalitetu u servisiranju klijenata. To motivira nas i tim Sberbank BH da kontinuirano unapređujemo iskustvo klijenata i ponudu naših proizvoda.

Nakon uspješne poslovne 2018. godine s konsolidiranom neto dobiti od 34 milijuna eura za Sberbank Europe, naša bankarska grupacija nastavlja se fokusirati na korištenje kapitala i resursa za daljnji rast poslovanja naših banaka

Obraćanje Predsjednika Nadzornog odbora Arndt Röchlinga

Predsjednik Nadzornog odbora Arndt Röchling

kćeri, uključujući Sberbank BH. Stabilni tokovi prihoda, poboljšana kvaliteta aktive i poboljšano upravljanje rizicima bit će glavni doprinositelji održivih poslovnih rezultata u narednim godinama.

Nekoliko faktora je utjecalo na solidne rezultate Sberbank BH u 2018. godini. Međutim, ako se želi istaći jedan faktor, onda su to naši zaposlenici u Bosni i Hercegovini. Pokazujući visok nivo motiviranosti i stalnu spremnost da ulože dodatni trud, naši su zaposlenici najbolji ambasadori Sberbank brenda i naših korporativnih vrijednosti.

Nastavljajući tako i u 2019. godini, uvjeren sam da imamo pravu strategiju i prave ljude za daljnji rast našeg tržišnog udjela u Bosni i Hercegovini, jer nudimonašim klijentima atraktivne i transparentne uvjete i izvanrednu korisničku uslugu uz kontinuirani razvoj našeg digitalnog asortimana proizvoda.

Srdačno, Arndt Röchling,

Predsjednik Nadzornog odbora


10 11

Makroekonomsko okruženje

Osnovna pretpostavka projiciranog rasta u Bosni i Hercegovini se tiče ekonomskih kretanja u okruženju i to prije svega u smislu promjena izvozne tražnje, te inostranog finansiranja finalne potrošnje i investicija. Unutrašnje pretpostavke podrazumjevaju uobičajeni nivo političke stabilnosti, uz postepeno poboljšanje poslovnog okruženja. Osnovni scenarij podrazumijeva aranžman sa MMF-om koji bi pored direktnog uticaja na budžete trebao otvoriti vrata drugih međunarodnih finansijskih institucija u cilju finansiranja povećanja javnih radova. S druge strane, uspješna realizacija tog aranžmana u velikoj mjeri ograničava projicirani rast javne potrošnje i javnih rashoda uopšte. Rast je također projiciran uz pretpostavku odsustva elementarnih nepogoda u smislu poplava ili suša koje bi mogle značajno uticati na poljoprivrednu proizvodnju, te proizvodnju električne energije. Konačno, projekcija podrazumijeva povećanje svjetskih cijena koje bi pored porasta cijena bh. izvoza i uvoza trebalo zaustaviti deflaciju iz prethodnog perioda.1

Ključni indikatori 2

2018a 2019b 2020b 2021b 2022b 2023b

Stvarni rast BDP-a (%) 2,8 2,9 2,7 3,1 3,2 3,3

Inflacija potrošačkih cijena (av; %)

1,1 1,5 1,7 1,9 2,1 2,3

Državni bilans (% BDP-a) 0,8 0,1 -0,4 -1,0 -0,6 -0,8

Bilans tekućih računa (% BDP-a) -4,7 -5,0 -4,4 -4,5 -4,7 -4,6

Stopa nezaposlenosti (%) 36,0 35,7 35,3 34,9 34,8 34,4

Kursna stopa BAM:US$ (av) 1,65 1,65 1,61 1,62 1,58 1,58

Najveće vanjskopolitičko pitanje za Bosnu i Hercegovinu u predstojećem periodu od 2019. do 2023. godine biće napredak (ili njegov izostanak) prema članstvu u EU. Iako je Bosna i Hercegovina podnijela svoj zahtjev 2016. godine, napredak je bio spor zbog nedostatka konsenzusa među bh. političarima i složene institucionalne strukture zemlje. U decembru 2016. godine Evropska komisija je izdala upitnik putem kojeg će ocijeniti spremnost Bosne i Hercegovine za dobivanje statusa kandidata za EU - prvog koraka u procesu pridruživanja. Vladini zvaničnici na entitetskom nivou su se borili u koordiniranju svojih odgovora, a odgovore su konačno podnijeli u februaru 2018. godine. Komisija

1 Smjernice ekonomske i fiskalne politike za period 2018. – 2020., Federalno ministarstvo finansija2 Country Report, Bosnia and Herzegovina, Economist Intelligence Unit, 20 Cabot Square, London E14 4QW, United Kingdom

je u junu uputila dodatnih 600 pitanja bh. vlastima i očekujemo da će bh. vlasti na njih odgovoriti u 2019. godini.

Centralna banka Bosne i Hercegovine provodi režim valutnog odbora, pri čemu je konvertibilna marka vezana za euro po stopi od 1,96 BAM za 1 EUR. Banka stoga na raspolaganju ima nekoliko alata monetarne politike. MMF insistira na tome da valutni odbor ostane, a da EFF pomogne u podupiranju kursne stope. U julu 2016. godine Centralna banka je uvela negativne kamatne stope na rezerve poslovnih banaka koje prelaze obaveznu stopu rezervi od 10%, s ciljem jačanja kreditiranja od strane poslovnih banaka. Stopa je određena u iznosu od 50% od stope depozita Evropske centralne banke. Rast kredita se u 2017. godini povećao i dosegao 7,1%, u usporedbi s 1,9% u 2016. godini. Nešto od toga može se pripisati snažnijem padu kamatne stope u 2017. godini u usporedbi s 2016. godinom. Trend rasta je zabilježen i u 2018. godini, te je u prva tri kvartala 2018. godine zabilježen rast kredita od 6,6%.

Realni BDP je prema podacima Agencije za statistiku BiH (BiH AS) porastao za 3,4% u 2017. godini. Uvoz roba i usluga realno je porastao za 6,3%, djelujući kao prigušivač rasta. Realni BDP porastao je za 2% na godišnjem nivou u prvom kvartalu 2018. godine, a u drugom kvartalu je porastao na 3,5% na godišnjem nivou, čime je ukupni realni rast BDP-a u prvoj polovini 2018. godine iznosio 2,8%. Potrošnja je iznimno važan pokretač privrednog rasta u zemlji. Iako se državna potrošnja u prvih šest mjeseci smanjila za 0,3% na godišnjem nivou, potrošnja kućanstava porasla je za 3,4%. Industrijska proizvodnja je u toku godine usporila; indeks industrijske proizvodnje BiH AS (prilagođen radnom danu) porastao je za 2,4% na godišnjem nivou u prvih devet mjeseci 2018. godine u usporedbi s rastom od 5,1% u cijeloj 2017. godini. Snažan rast proizvodnje električne energije bio je neutraliziran usporavanjem u rudarskoj proizvodnji i blagim smanjenjem proizvodnje.

a Procjene Obavještajnog

odjela magazina Ekonomist.

b Predviđanja

Obavještajnog odjela magazina Ekonomist.


12 13

U 2018. godini procjenjuje se realni rast BDP-a od 2,8% zbog oporavka javnih investicija. Oslobađanje druge tranše sredstava MMF-a nakon odgođene prve revizije EFF-a trebalo bi pomoći u poticanju javnih ulaganja. Infrastrukturni projekti, kao što je autocesta na Koridoru Vc, za koju će Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) dati BiH 700 miliona eura (840 miliona američkih dolara) u periodu od 2018. do 2020. godine. Privatna potrošnja i dalje će biti najveći doprinos privrednom rastu, potaknuta snažnim rastom potrošačkih kredita i povećanjem realnih dohodaka kao posljedicom rasta realnih plaća za koje očekujemo da će u 2018. godini porasti za 1,3%.

Vjeruje se da će potrošačke cijene u 2018. godini porasti u prosjeku za 1,1%, potaknute višim globalnim cijenama nafte. Inflacija na mjesečnom nivou je u februaru iznosila 1%, ali je u martu i julu u prosjeku pala na samo 0,08%. Ova će godina biti druga uzastopna godina porasta cijena nakon inflacije u periodu 2014-2016 godine. Iako je čvrsta inflacija troškova hrane i komunalnih usluga povećala pritisak na cijene, to je neutralizirano naglim smanjenjem cijena odjeće i obuće.

Tekući račun Bosne i Hercegovine tipično ima veliki trgovinski deficit, djelomično neutraliziran skromnim viškom usluga i značajnijim viškom sekundarnog dohotka koji se sastoji od značajnih priljeva doznaka. U 2017. godini izvoz robe (u uvjetima konvertibilne marke) povećao se za 17,4% u odnosu na nivo iz 2016. godine, a robni uvoz se povećao za 12,2%.

Prethodno navedena kretanja mogu se očekivati ukoliko se ne desi neki od sljedećih događaja: turbulencija u funkcionisanju ekonomija glavnih trgovinskih partnera BiH, naglo povećanje izvoznih i uvoznih cijena glavnih robnih kategorija izvoza i uvoza, smanjenje industrijske proizvodnje, investicija, potrošnje, ali i novih elementarnih nepogoda, ili bilo čega drugog što bi uticalo na pogoršanje vanjskotrgovinske razmjene.

TRENDOVI U BANKARSTVU3

Uzimajući u obzir trendove ključnih makroekonomskih pokazatelja, kao i kretanja pojedinih industrija, zaposlenosti u industrijama, strukture stranih ulaganja, zatim razvoja regija (kantona), Banka pažljivo planira ročno usklađeni razvoj kreditnog i depozitnog volumena i prihoda iz istog.

U bankarskom sektoru zabilježen je rast u kreditnoj aktivnosti banaka. Rast od 7% u trećem kvartalu 2018. godine u odnosu na kraj prethodne godine ostvaren je prije svega rastom kredita odobrenih bankarskim institucijama, javnim preduzećima i u sektoru stanovništva.

3 Federalna agencija za bankarstvo, Informacija o subjektima bankarskog sistema FBiH sa stanjem na dan 30.09.2018.

U prva tri kvartala 2018. godine poslovanje bankarskog sektora karakteriše rast bilansne sume, depozita i kredita, nastavak pozitivnih trendova koji se ogledaju u rastu štednje stanovništva, kapitala, dobiti i pada učešća nekvalitetnih kredita u ukupnim kreditima. Na nivou sistema zabilježen je pozitivan finansijski rezultat, te se na osnovu svega može zaključiti da je bankarski sektor i dalje ostao stabilan, adekvatno kapitaliziran, a likvidnost je i dalje zadovoljavajuća. Na dan 30.09.2018. godine u FBiH bankarsku dozvolu imalo je 15 banaka, kao i na kraju 2017. godine. Broj zaposlenih u bankama FBiH iznosio je 6.736, što je povećanje od 1% ili 81 zaposlenika u odnosu na kraj 2017. godine.

Dozvolu za obavljanje međubankarskih transakcija u unutrašnjem platnom prometu na 30.09.2018. godine imale su sve banke, kao i osigurane depozite.

Bilansna suma bankarskog sektora na kraju trećeg kvartala 2018. godine iznosila je 21,6 milijardi BAM i veća je za 6,9 % ili 1,4 milijarde BAM u odnosu na kraj 2017. godine. Rast bilansne sume na strani izvora (pasive) rezultat je, prevashodno, rasta depozita, kao i ukupnog kapitala, dok je struktura aktive imala manje promjene vezane za ključne imovinske stavke: učešća kredita manje-više nepromijenjeno i povećanje učešća novčanih sredstava sa 28,7% na 30,7%.

Krediti, kao najveća stavka aktive banaka, u prva tri kvartala 2018. godine zabilježili su rast od 6,6% ili 867 mn BAM i na 30.09.2018. godine iznose 14 milijardi BAM. Krediti dati privatnim preduzećima ostvarili su stopu rasta od 3,4% ili 215 mn BAM, tako da su na 30.09.2018. godine krediti dati ovom sektoru dostigli iznos od 6,5 milijardi BAM mada je njihovo ukupno učešće smanjeno sa 47,8% na 46,4%. Krediti dati stanovništvu u istom periodu zabilježili su stopu rasta od 6,7% ili 425 mn BAM i blago povećanje učešća sa 48,2% na 48,3% i na 30.09.2018. godine iznose 6,7 milijarde BAM. Pokazatelji kvaliteta kredita su i u prva tri kvartala 2018. godine, kao i u prethodne tri godine, poboljšani, što se posebno odrazilo na sektor pravnih lica. Rast kreditnog portfolija, znatno niži priliv novih nekvalitetnih kredita, kao i trajni otpisi, imali su pozitivan efekat na koeficijent učešća nekvalitetnih kredita u ukupnim kreditima, koji je sa 9,7%, koliko je iznosio na kraju 2017. godine, smanjen na 9,2% na 30.09.2018. godine. Učešće nekvalitetnih kredita odobrenih pravnim licima u odnosu na ukupne kredite pravnim licima iznosi 11,2% (2017.: 11,9%), a učešće nekvalitetnih kredita stanovništva u odnosu na ukupne kredite plasirane stanovništvu iznosi 6,9%. (2017.: 7,3%).

Novčana sredstva iznose 6,6 milijardi BAM ili 30,7% bilansne sume banaka u FBiH i veća su za 14,4% ili 835 mn BAM nego na kraju 2017. godine. Ulaganja u vrijednosne papire su stavka aktive koja je u prva tri kvartala 2018. godine zabilježila neznatan rast od 0,6% ili 6 mn BAM i na 30.09.2018. godine iznose 1,2 milijarde BAM sa učešćem od 5,7% u aktivi bankarskog sektora u FBiH. U strukturi izvora finansiranja banaka najznačajniji izvor finasiranja su depoziti sa učešćem od 78,9 % ili u iznosu od 17 milijardi BAM. U prva tri kvartala 2018.


14 15

U hiljadama BAM 2018. 2017. 2016. 2015. 2014.

Ukupni krediti 937.190 925.012 927.120 879.400 808.810

Ukupni depoziti 1.145.798 951.081 767.706 674.884 519.669

Ukupna aktiva 1.433.747 1.337.494 1.101.537 1.006.003 861.883

Dobit prije oporezivanja 8.409 6.432 9.511 6.919 5.154

Dobit poslije oporezivanja 6.804 5.400 8.192 6.207 4.622

Kapital 174.350 173.586 168.186 159.994 153.787

CIR (%) 64,07% 58,8% 67,6% 67,1% 69%

Ključni pokazatelji

godine zabilježen je rast depozita od 7,6 % ili 1,2 milijarde BAM. Štedni depoziti, kao najznačajniji i najveći segment depozitnog i finansijskog potencijala banaka, zadržali su pozitivan trend rasta i sa 30.09.2018. godine dostigli su iznos od 8,6 milijardi BAM, što je za 4% ili 371 milion BAM više nego na kraju 2017. godine. Kreditne obaveze banaka na 30.09.2018. godine iznose 856 mn BAM ili 4% od ukupnih izvora finansiranja i veće su za 2 % ili 17 mn BAM u odnosu na kraj 2017. godine. U prethodnih osam godina, zbog utjecaja finansijske i ekonomske krize, banke su se znatno manje zaduživale u inostranstvu, a plaćanjem dospjelih obaveza, učešće ovih izvora u finansiranju banaka je značajno smanjeno.

U prva tri kvartala 2018. godine ukupni kapital povećan je za 5,2% ili 149 mn BAM, najvećim dijelom po osnovu dobiti tekućeg perioda i na 30.09.2018. godine iznosi 3 milijarde BAM (dionički 1,3 milijarde BAM). Regulatorni kapital na dan 30.09.2018. iznosi 2,6 milijardi BAM i povećan je za 4,4% ili 111 mn BAM u odnosu na kraj 2017. godine, bez značajnijih promjena u njegovoj strukturi. Stopa adekvatnosti kapitala bankarskog sistema, kao jedan od najvažnijih pokazatelja snage i adekvatnosti kapitala banaka, sa 30.09.2018. godine iznosi 15,2%, što je za 0,3% procentna poena manje nego na kraju 2017. godine, ali je i dalje znatno viša od zakonskog minimuma (12%), što predstavlja zadovoljavajuću kapitaliziranost ukupnog sistema i jaku osnovu i temelj za očuvanje njegove sigurnosti i stabilnosti. Stopa finansijske poluge na nivou bankarskog sektora na dan 30.09.2018. godine iznosi 9,2% (propisani minimum 6%).

Prema podacima iz bilansa uspjeha, na nivou bankarskog sistema u Federaciji BiH za devet mjeseci 2018. godine ostvaren je pozitivan finansijski rezultat-dobit u iznosu od 247 mn BAM.

Uprkos nepovoljnom ekonomskom okruženju, SBBH je iskazala jasnu namjeru za vlastiti razvoj, te je okončala poslovnu godinu sa rastom dobiti, ali i broja klijenata. U cilju nastavka pozitivnog trenda poslovanja, te postizanja ravnoteže između rizika i profita, Banka je postavila dodatne ciljeve u segmentu izrade Risk profila klijenata, proizvoda, procesa i industrijskih grana.

Budući da su plasmani odnosno krediti najrizičniji dio aktive banaka, njihov kvalitet za Banku predstavlja jedan od ključnih elemenata u obezbjeđivanju stabilnosti poslovanja Banke. Prateći kretanja lokalne bankarske industrije posebno u dijelu koji se odnosi na kvalitet portfolia (trend i struktura), Banka pažljivo planira koncentraciju rizika kako po segmentu (Korporativni klijenti / SME / Poduzetnici / Fizička lica), tako i po industrijama (trgovina, proizvodnja, itd. ) i proizvodima (hipotekarni, potrošački krediti, itd.).

Praćenje trendova i struktura, te ostalih indikatora navedenih u kvartalnim izvještajima Agencije za bankarstvo FBiH predstavlja kritičnu osnovu od velike važnosti za Banku.


16 17

U segmentu Poslovanja sa pravnim licima 2018. godina je zabilježena kao jedna od uspješnijih poslovnih godina s obzirom na unapređenje poslovnih rezultata, posebno imajući u vidu sve prisutne izazove na tržištu u dijelu niskih kamatnih stopa, ali i visoku likvidnost bankarskog sektora.

SME/Corporate sektor je u 2018. godini bio prvenstveno usmjeren na rast kreditnog i depozitnog portfolia, ali i unapređenje njegovog kvaliteta, te jačanje poslovnog odnosa sa svojim klijentima, što je rezultiralo povećanjem volumena kvalitetne aktive za 13 miliona BAM, i smanjenje volumena nekvalitetne aktive za 4,06 miliona BAM ili 14% u odnosu na prethodnu godinu.

SME/Corporate sektor kontinuirano radi na uspostavljanju i očuvanju dugoročne poslovne saradnje sa postojećim klijentima, te poduzima aktivnosti na akviziranju i uspostavljanju saradnje sa potencijalnim klijentima.

Povjerenje značajnih frmi koji su dugoročni klijenti Banke, podrška zdravim poslovnim relacijama s postojećim i novim klijentima, pružanjem kvalitetne usluge, inovativnost u radu, fokus na potrebe klijenata - sve navedeno rezultiralo je rastom u segmentu SME/Corporate u 2018. godini.

SME/Corporate sektor je i dalje aktivno usmjeren na razvijanje sveobuhvatnog kvalitetnog odnosa sa svojom bazom klijenata, kroz intenzivan angažman na promociji kreditnih proizvoda, proizvoda finansiranja trgovine i dokumentarnog poslovanja, te konstantno proširenje ponude i na druge proizvode kao što je faktoring.

Činjenica da je blizu 50% ukupnih plasmana Sberbank usmjereno prema pravnim licima potvrđuje poslovnu orijentaciju naše Banke ka podršci razvoju privrednog sektora.

Kreditni portfolio je u toku 2018. godine imao stabilno kretanje, te je na kraju godine iznosio 448,68 mn BAM, što predstavlja porast od 3% u odnosu na kraj prethodne godine.

SME/Corporate krediti konstantno rastu uz održavanje kvaliteta portfolia kroz adekvatno upravljanje rizicima. NPL % na kraju 2018. je iznosio 6,4% i manji je od prosjeka tržišta.

Volumen garancija, zahvaljujući kvalitetu i brzini realizacije naših usluga, na dan 31.12.2018. godine iznosi 108,9 mn BAM, što predstavlja porast od 41,5% u odnosu na kraj prethodne godine, odnosno povećanje za 31,93 mio BAM.

Poslovanje sa pravnim licima

Krediti (u milionima bam)

Garancije (u milionima bam)

2014

363

2015

396

2016

435

2017

436

2018

449

2014

44

2015

57

2016

78

2017

77

2018

109

Sberbank BH bilježi i rast portfolia garancija sa 1,6% na 9,1% u ukupnom bankarskom sektoru od 2Q 2012 - 2Q 2018.

Povjerenje klijenata u našu Banku i sigurnost poslovanja doprinijelo je rastu depozitne baze. Oročeni depoziti bilježe stalni rast što je trend koji nastavljamo u posljednjih nekoliko godina. Ukupna vrijednost depozita iznosila je 569,15 miliona BAM, što je rast od 28,46% u odnosu na 2017. godinu.


18 19

Ukupna vrijednost oročenih depozita iznosila je 292,27 miliona BAM, što je rast od 21,9% u odnosu na 2017. godinu.

Depoziti(u milionima bam)

SME/Corporate oročeni depoziti

(u milionima bam)

2014

229

2015

291

2016

290

2017

443

2018

569

Veliko povjerenje i stabilnost između Banke i klijenata ogleda se i kroz stalni rast broja aktivnih klijenata koji je u 2018. godini veći za 7% u odnosu na prethodnu godinu.

Rast broja aktivnih klijenata praćen je i rastom naknada koje su u 2018. godini veće za 11,1% u odnosu na prethodnu godinu.

Povjerenje i očekivanja naših klijenata nastojat ćemo opravdati stalnim poboljšanjem kvaliteta naših usluga i pružanjem novih proizvoda (projektno finansiranje nekretnina, projektno finansiranje obnovljivih izvora energije, digitalne garancije, Click Pay ), uz visok nivo profesionalnosti i stručnosti svog osoblja.

Divlji konji sa Cincar planine

2014

171.137,42

2015

184.860,28

2016

197.277,32

2017

239.712,96

2018

292.272,27


20 21

U okviru nadležnosti člana Uprave Envera Lemeša, kao jedan od ključnih sektora za podršku poslovanju u kojem su objedinjeni i centralizovani administrativni i operativni back office poslovi, djeluje Sektor Operacija.

Sektor Operacija sastoji se od sljedećih odjela:

• Platni sistemi i dokumentarni poslovi• Kartice• Administriranje računa• Globalna Tržišta/Pozadinska obrada• Kreditna administracija• Plasmani stanovništvu• Plasmani pravnim licima

U skladu sa postavljenim ciljevima za 2018. godinu, u Sektoru operacije je tokom 2018. godine nastavljena praksa poboljšanja efikasnosti i kvaliteta usluge, optimizacije troškova, ali i podrške novim proizvodima i uslugama koje je Banka implementirala u 2018. godini.

Najznačajnija dešavanja koja bilježimo u Odjelima su:

ODJEL KREDITNA ADMINISTRACIJA

Od značajnijih izmjena, projekata i dorada u 2018. godini koji su inicirani ili u kojima je učestvovao Odjel kreditne administracije posebno važno je istaći:

• Implementirana funkcionalnost generisanja QR/Bar code na sistemskoj dokumentaciji za kredite fizičkih lica. Ova dorada donosi brže, jednostavnije i preciznije pohranjivanje kreditne dokumentacije u DMS, ali i zapis o svim aktivnostima u procesu od kreiranja ugovora o kreditu do finalnog arhiviranja nakon otplate istog. Uz QR/Bar code olakšan je rad kolegama u poslovnicama Banke, a optimalnije je korištenje resursa i vremena.

• Implementirana dorada automatskog obračuna dospijeća za kreditne kartice. Ovom doradom su ubrzane obrade u okviru periodičnih knjiženja i otklonjen operativni rizik pri ranijem manuelnom pokretanju obračuna.

• U okviru projekta MSFI, uspješno su napravljene izmjene po novim standardima, u dijelu parametrizacije knjiženja i evidencije rezervi u core sistemu Banke.

• Uspostavljen proces monitoringa otplate kredita fizičkih lica u drugim bankama u skladu sa Grupnim direktivama SBAG. Kroz ovaj monitoring Retail dobija potpune informacije o statusu zaduženja i urednosti izmirenja obaveza klijenata koji su korisnici kredita kod Sberbank BH.

Sektor operacija

• Implementirana dorada modula za likvidaciju prekoračenja/overdraft kredita što je omogućilo dodatnu optimizaciju unutar Odjela kreditna administracija.

ODJEL PLATNI SISTEMI I DOKUMENTARNI POSLOVI

Odjel Platni sistemi i dokumentarni poslovi vrši procesiranje zahtjeva klijenata u tri segmenta poslovanja Banke:

1. Transakcije domaćeg platnog prometa2. Transakcije platnog prometa sa inostranstvom3. Dokumentarni poslovi

ZNAČAJNE AKTIVNOSTI

• Kako bi se ubrzala obrada platnih naloga u domaćem platnom prometu, te eliminirale potencijalne greške manuelnog rada, Banka je uvela Optical Character Recognition software (OCR) za platne naloge svojih klijenata. Uz pomoć ovog software-a platni nalozi mogu biti obrađeni u roku od par sekundi.

• Sberbank BH je jedan od pokretača inicijative za standardizaciju i unificiranje izgleda platnog naloga u Bosni i Hercegovini, čime bi se stvorili preduslovi za veću automatizaciju domaćeg platnog prometa.


22 23

• U cilju ubrzanja obrade naloga u platnom prometu sa inostranstvom i boljeg upravljanja dokumentacijom vezano za platne transakcije, Banka je krajem 2018. godine implementirala DMS aplikaciju za obradu ino naloga. Obradom naloga kroz ovu aplikaciju platni promet sa inostranstvom će biti značajno unaprijeđen, jer se smanjuje mogućnost greške i manuelni rad.

• Otvoren je projekt „Digitalne garancije“, koji podrazumijeva da će klijenti pravna lica na jednostavan i siguran način moći podnijeti zahtjev za izdavanje garancije kroz aplikaciju internet bankarstva.

DOMAĆI PLATNI PROMET

U 2018. godini domaći platni promet bilježi rast u svim sferama poslovanja i kod svih vrsta klijenata - fizička lica, poduzetnici i SME/Corporate.

Ukupan broj transakcija u toku 2018. godine iznosio je 2.549.207 što je više za 17,06% u odnosu na 2017. godinu kada je zabilježeno 2.177.744 transakcije.

U ukupnom broju naloga evidentan je rast učešća elektronskih naloga. Tako je na kraju 2018. godine učešće elektronskih naloga bilo 44,82%, što je za 11,20% više u odnosu na 2017. godinu (40,31%).

U 2018. godini naplaćeno je ukupno 2.524.460 BAM po osnovu naknada domaćeg platnog prometa, što je za 253.642 BAM više od prethodne godine, kada je ukupna suma naplaćenih naknada iznosila 2.270.818 BAM.

PLATNI PROMET S INOSTRANSTVOM

U toku 2018. godine realizovano je ukupno 33.140 ino plaćanja, što je za 3,91% više u odnosu na 2017. godinu, kada smo imali 31.892 odliva prema inostranstvu.Ukupan broj priliva iz inostranstva u 2018. godini iznosio je 39.661, što je u odnosu na prethodnu godinu više za 11,70%, kada je realizovano ukupno 35.505.

DOKUMENTARNO POSLOVANJE

U dijelu dokumentarnih poslova iz godine u godinu bilježimo organski rast, jer broj garancija i akreditiva u posljednje četiri godine prosječno je rastao za 18% svake godine.

Kretanje broja i volumena garancija/akreditiva prikazano je na slici ispod.

Broj naloga po kanalima2017 vs 2018

Izdate garancije po mjesecima u periodu 2013 - 2018 (broj)

Izdate garancije po mjesecima u periodu 2013 - 2018 (volumen)

0Elektronskobankarstvo

Papirninalozi

Trajni nalog

Cashtransakcije

200.000,00

400.000,00

600.000.00

800.000,00

1.000.000,00

1.200.000,00

1.400.000,002017 2018

835.69

7

1.09

4.53

3

516.56

2

567.14

4 783.35

5

839.45

0

12.195

13.759

29.935

34.321

Godine Mjeseci1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 Ukupno

2015 52 54 102 104 89 81 105 120 102 121 106 151 1,1872016 98 127 122 129 152 138 150 130 119 120 126 124 1,5352017 110 112 149 124 172 150 162 139 165 176 142 173 1,7742018 122 109 186 140 158 148 151 201 152 193 158 211 1,929

GOD MJESECI

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 UKUPNO

2013 1,493.079 1,668.054 2.918.492 2.799,254 1.486,852 2.306,655 1.664,595 5.476,058 1.590,622 3.358,090 781.842 4.147,698 29.691,281

2014 2.246,542 3.234,895 2.507,397 4.574,495 13.912,576 2.166,362 2.145,793 3.337,022 3.177,995 2.442,261 5.803,869 12.069,426 57.548,633

2015 5.496,608 3.320,530 3.767,135 3.825,143 6.558,616 4.930,621 3.541,784 5.219,927 4.862,167 4.525,770 6.062,064 8.724,045 60.834,408

2016 2.623,289 6.506,691 4,290,610 5.074,177 5.133,267 5. 317,458 7.708,747 13.247,322 6.439,970 5.680,417 15.235,606 8.610,609 85.868,164

2017 6.724,505 16,009.945 11.024,162 5.307,198 4.850,613 5.170,347 10.658,270 7.112,856 5.890,752 7.741,025 5.117,622 6.640,373 92.247,668

2018 14.157,872 5.971,013 7.906,317 5.700,902 12.964,877 3.522,635 5.369,533 10.132,484 9.797,581 10.347,028 12.545,770 7.713,806 106.129,820


24 25

ODJEL KARTIČNO POSLOVANJE

Za Odjel kartično poslovanje 2018. godina je bila najdinamičnija godina od postojanja Sberbank BH. Segment kartičnog poslovanja u 2018. godini obilježile su sljedeće aktivnosti:

• Uvođenje novog načina distribucije PIN kodova putem SMS-a.

• Uvođenje dodatne funkcionalnosti za postojeći proizvod Visa Cash Card – plaćanje na rate i bez kamate uz popust od 10% kod partnera Banke.

• U cilju poboljšanja kvaliteta usluge i postizanja kvalitetne diferencijacije od konkurencije Banka je postojeće Visa kartice obogatila contactless funkcionalnošću. Navedena funkcionalnost, osim praćenja najnovijih trendova u kartičnom poslovanju, donosi i veći prihod po osnovu povoljnije interchange fee naknade.

• Uvođenje jedinstvenog Premium kartičnog proizvoda „MasterCard Concierge“ sa nizom pogodnosti (Concierge usluga, Besplatno Loungekey članstvo, Popusti kod iznajmljivanja prevoznih sredstava, Putno zdravstveno osiguranje..).

• Lansirane dvije nove vrste Prepaid kartice: kobrendirana SCC kartica i kartica za pravna lica.

• Implementacija mCash usluge koja omogućava svim klijentima Sberbank aplikacije mobilnog bankarstva da pošalju novac bilo kome u BiH. Novac je moguće podići na Sberbank ATM mreži pomoću koda koji se isporučuje SMS porukom na mobilni telefon primaoca, bez prisustva kartice.

• Na kraju Q2/18 zatvoren je jedan od najvećih projekata u ovoj godini. Banka je implementirala uslugu „Dinamička konverzija valuta (DCC)“ na Sberbank ATM mreži. DCC je implementiran na 58 bankomata. Ova usluga se odnosi na strane Maestro, Cirrus i MasterCard kartice. DCC predstavlja dodatnu naknadu na kursnu razliku po transakcijama koje se realizuju na Sberbank ATM mreži i to karticama koje su izdate izvan BiH. Visinu naknade određuje Banka. Jednostavnim odabirom DCC opcije na ekranu ATM-a, klijenti sa stranim karticama dobivaju tačne informacije o ukupnoj vrijednosti transakcije.

• Uspješno je implementiran mandat kartične organizacije MasterCard koji se odnosi na automatski update podataka na karticama kod e-commerce trgovaca - ABU projekat.

IZDAVANJE KARTICA:

Kao rezultat nadogradnje postojećih proizvoda i usluga i akvizicije novih klijenata, u dijelu izdavanja kartica evidentan je kontinuirani rast broja kratica. Broj izdatih kartica na dan 31.12.2018. iznosi 74.900 kartica:

• 53.491 debitnih kartica• 18.369 kreditnih kartica• Prepaid kartica

U odnosu na 31.12.2017. imamo rast broja kartica od 14.60%. Značajnom rastu broja kartica doprinijelo je uvođenje novog kartičnog proizvoda Prepaid kartica.

PRIHVAT KARTICA:

Na dan 31.12.2018. Banka u svojoj mreži ima ukupno 64 bankomata i to:

• 57 bankomata• 7 multifunkcionalnih bankomata (sa opcijom cash in i mjenjačnica)• 7 infoterminala• 33 POS cash terminala

Povećanje kartičnog portfolia je rezultiralo značajnim rastom broja i volumena transakcija (plaćanje putem kartica, kao i transakcije na ATM mreži) u 2018. godini. Najveći rast je zabilježen u dijelu prometa Sberbank BH karticama na bankomatima Sberbank i to za 50%. Volumen transakcija stranim karticama porastao je za 27% u odnosu na 2017. godinu.

• Promet Sberbank karticama na ATM mreži iznosi 306,50 mio BAM.• Promet inostranim karticama na Sberbank ATM mreži iznosi 53,50 mio

(preko 145 hiljada transakcija).• Ukupan promet Sberbank karticama na POS terminalima u 2018. godini

iznosi 77,5 mio BAM.


26 27

ODJEL ADMINISTRACIJA RAČUNA

Odjel za administriranje računa obuhvata tri segmenta poslovanja:

1. Administracija računa fizičkih lica2. Administracija računa pravnih lica3. Prinudna naplata sa računa pravnih i fizičkih lica

Tokom 2018. godine u odnosu na 2017. godinu evidentiran je porast novootvorenih računa za pravna lica. U 2018. godini otvoreno je 1.717 računa, što je za 8,67% više u odnosu na 2017. godinu kada je otvoreno 1.580 računa.

Odjel za administriranje računa zadužen je za upravljanje podacima i računima poslovnih subjekata. Na 31.12.2018. godine evidentirano je 12.675 računa za 7.790 poslovnih subjekata (uključujući sve vrste računa u skladu sa entitetskim zakonima o unutrašnjem platnom prometu).

U 2018. godini ukupno je blokirano 3.012 računa, odnosno 1.722 klijenata sa 7.844 različitih osnova po kojima su blokirani.

Kroz aktivnosti decentralizacije otvaranja računa za poduzetnike, kao i tokom priprema i aktivnosti na implementaciji JRR CBBH, značajan broj blokiranih klijenata, računa i osnova blokada je administriran u smislu čišćenja podataka.

Najvažnije aktivnosti u 2018. godini u Odjelu administracija računa su:

Nadogradnja Jedinstvenog registra računa pri CBBH – radi se o usklađivanju podataka u JRR sa entitetskim zakonima o unutrašnjem platnom prometu. U prvoj fazi izvršena je nadogradnja registra za poslovne subjekte, kao i mogućnost uspostavljanja automatske razmjene podataka nakon svake promjene koja se tiče računa ili podataka na računu. Nadogradnja je završena u roku, uspostavljena je razmjena podataka u definiranim rokovima i u skladu s propisima.

Decentralizacija otvaranja računa za poduzetnike – Unos podataka o novim klijentima i otvaranje računa, kao i upravljanje izvornom dokumentacijom, premješteni su u Front Office, dok je uloga Odjela administriranje računa upravljanje elektronskom dokumentacijom i kontrola unosa podataka u sistem Banke i dalje administriranje računa. Ovom izmjenom značajno je smanjen rizik gubitka originalne dokumentacije, ali i skraćen proces otvaranja računa za poduzetnike. Moguća je realizacija zahtjeva odmah nakon dolaska klijenta u Banku.

Centralizovano otvaranje (administriranje i zatvaranje) paketa proizvo-da za fizička lica – u cilju poboljšanja procesa i upravljanja naknadama po paketima. Navedene aktivnosti su uspješno implementirane početkom 2018. godine.

Planina Prenj


28 29

Upravljanje rizicima

UPRAVLJANJE RIZICIMA

Koordinacija, praćenje, izvještavanje i upravljanje rizicima u cilju obezbjeđenja blagovremenih, potpunih i tačnih informacija o nivou rizika, koje doprinose pravovremenom i savjesnom donošenju odluka Uprave Banke, čine suštinu aktivnosti Sektora u području upravljanja rizicima.

Godinu 2018. obilježila je implementacija novog zakonskog okvira u FBiH, kao i analiza i priprema za predstojeće regulatorne izmjene, koje se odnose na upravljanje kreditnim rizikom i utvrđivanje očekivanih kreditnih gubitaka i interni proces procjene adekvatnosti likvidnosti u Banci.

U najznačajnije aktivnosti tokom 2018. godine ubrajamo usklađivanje sa Odlukom o izračunavanju kapitala banke, pri čemu je Banka uspješno implementirala sistemsko rješenje za izračun rizikom ponderisane aktive prema Stubu I, zatim implementaciju Internog procesa procjene adekvatnosti kapitala (ICAAP), kao i sačinjavanje Plana oporavka Banke. Osnovni cilj ICAAP-a je zaštita kapitala Banke s ciljem osiguranja dovoljnog nivoa za pokriće svih preuzetih i potencijalnih rizika. S obzirom na to da se najveći dio kapitala alocira za pokriće kreditnog rizika, primarni fokus stavljen je na optimizaciju rizikom ponderisane aktive, prije svega podizanjem svijesti o različitim nivoima rizičnosti koje nose predviđene nove izloženosti. Aktivan pristup razmatranju rizika koje nosi svaka transakcija minimalni je preduslov održivosti ciljanog profila rizika.

Za 2018. godinu definisan je apetit za rizik, pri čemu su uvedeni novi pokazatelji za praćenje rizika. Na taj način Banka je odredila svoju ciljanu strukturu rizika kojima je izložena, te spremnost za preuzimanje rizika.

AKTIVNO UPRAVLJANJE PORTFOLIJEM

Osnova kreditne analize je metodologija utvrđivanja kreditnog rizika i određivanje granice podnošljivog kreditnog rizika, te mjerenje i kontrola sadašnjih i budućih rizika kojima je Banka izložena. Cilj analize je praćenje kvaliteta portfolija po vrsti plasmana uz procjenu potencijalnih gubitaka. Odbor za upravljanje rizicima Banke (RICO) je odgovoran za pružanje nadzora i savjeta Upravi u odnosu na trenutne i potencijalne buduće izloženosti rizicima Banke, kao i o budućoj strategiji rizika, uključujući i određivanje apetita i tolerancije na rizik. Unaprijeđenim metodama izvještavanja (PQR, Vintage, NPE/ECB) ostvareno je uspješno upravljanje kreditnim rizikom i kapitalom, pri čemu su interni akti i politike Banke približene EU regulativi.

U nastavku je pregled portfolija i učešće NPL-a na 31.12.2018. godine i usporedba sa prethodnim godinama.

Analizom i praćenjem signala upozorenja kao što su kvalitet kreditne sposobnosti klijenta, indikatori prihoda, kvalitet potraživanja, kašnjenje kreditnih obaveza i drugi, portfolio Banke se dodatno segmentira prema monitoring zonama. Značajan procenat od 78% portfolija čini zelena monitoring zona:

78%8%2% 0% 12%0%

20%

40%

60%

80%

100%

Crvena

Zelena

Bez zone

Crna

Ukupni kreditniportfolio

% broj klijenata u zoni

Zone pravnih subjekata


30 31

Pozitivan pokazatelj rizika sa kojim je Banka završila 2018. godinu jeste stabilna rejting distribucija ukupnog kreditnog portfolija Banke u kategoriji nizak i srednji rizik što je iskazano ukupnim procentom od 80,09%.

Kolateralna pokrivenost 31.12.1018.

UPRAVLJANJE KOLATERALIMA

Praćenje kolaterala kroz određenu dinamiku je dio redovnih metoda mjerenja rizika Banke. SBBH prati i kontrolira kolateralizaciju svog portfolija primjenom sistema za upravljanje kolateralima (CMS). CMS omogućava parametriziranje raspodjele kolaterala na jedan ili više plasmana, s obzirom na vrstu potraživanja, vrstu kolaterala i odgovarajući redoslijed, regulatornu podobnost, kvalitet, unaprijed određeno umanjenje tržišne vrijednosti i sl. Banka aktivno koristi instrumente osiguranja kao tehnike ublažavanja kreditnog rizika (CRM). Kontrola i upravljanje kvalitetom kolaterala predmet je kontinuiranog praćenja i nadzora organizacione jedinice za upravljanje kreditnim rizikom.

Osigurani dio portfolija na dan 31.12.2018. godine iznosi 47,69 %.

12,99% VISOKI RIZIK

6% DEFAULT

0,42% NIJE RELEVANTNO

10,21% NIZAK RIZIK

69,88% SREDNJI RIZIK

70%

13%

11%

6%0% 40,00%

43,00%

41,50%

44,50%

47,50%

46,00%

49,00%

45,12%

45,12%

31.12.17. 31.03.18. 30.06.18. 30.09.18. 31.12.18.

46,83%

46,83%

46,36%

46,36%

47,10%

47,10%

47,69%

47,69%Kolateralnapokrivenost


32 33

Upravljanje i razvoj proizvoda

POSLOVANJE SA STANOVNIŠTVOM

U segmentu poslovanja sa stanovništvom tokom 2018. godine, ključni ciljevi su bili u skladu sa ključnim fundamentima Banke i to: povećanje baze klijenata, zadovoljstva klijenta i pružanja proizvoda i usluga sa ekstra sastojkom.

Kao i tokom prethodne godine, rast baze primarnih klijenata i promocija paketa računa, te debitnih i kreditnih kartica su bili fokus našeg rada. U toku godine ostvarili smo rast paketa od 14%. Istovremeno, postigli smo rast kreditnih kartica od 19%, i debitnih kartica od 13% u odnosu na prethodnu godinu.

Fokus depozitnog poslovanja, kao i prethodnih godina, je bila retencija postojećih depozita i prikupljanje novih, s ciljem stabilnosti ovih izvora i njihovog utjecaja na formiranje cijena.

Kao rezultat aktivnosti i dugogodišnje podrške klijenata koji nam povjeravaju svoju imovinu na čuvanje, u toku godine je ostvaren rast depozitnog portfolija od 50,5 miliona BAM, što predstavlja rast od 10,65%.

Ukupni iznos depozita od klijenata zaključno sa 31.12.2018. godine iznosio je 524,60 miliona BAM.

KREDITI

Najzastupljeniji proizvodi u toku godine su bili zamjenski i gotovinski krediti, te stambeni i hipotekarni krediti. Posebno smo ponosni na proljetnu kampanju „Extra za tebe“ čiji rezultat je realizacija od 40 miliona BAM.

KARTICE

Prethodnu godinu u domenu kartičnog poslovanja su obilježila četiri nova proizvoda.

U toku godine su lansirane Prepaid poklon kartica, Prepaid dopunjiva kartica i prva kobrendirana Prepaid poklon kartica na tržištu u saradnji sa Sarajevo City Centrom.

U mjesecu decembru 2018. godine, u Narodnom pozorištu Sarajevo, predstavljena je Premium kartica, sa concierge uslugom, i nizom drugih pogodnosti za klijente.

PODUZETNICI

Osnovni cilj Banke u segmentu poduzetničkog bankarstva u 2018. godini je bio rast baze primarnih klijenata, te stabilan rast kreditnog portfolia klijenata uz povećanje udjela kratkoročnih kredita u ukupnoj strukturi istog. U svrhu navedenog smo kroz brojne aktivnosti poboljšali i ubrzali procese te unaprijedili ponudu proizvoda. Kao rezultat našeg rada, udio primarnih klijenata u ukupnoj bazi aktivnih klijenata je preko 90%, dok je broj klijenata povećan za 8,55%.

Vodopad Skakavac


34 35

Globalna tržišta

Trgovinski rat između SAD i Kine, Brexit, te cjelokupna politička situacija u Evropi zasigurno su obilježili 2018. godinu, te bili krucijalni za dešavanja na finansijskim tržištima.

Godina 2018. je počela u znaku pritiska na dolar, kao posljedica Trumpove nove politike iz 2017. godine. Naime, dolar je do februara 2018. godine pao za šest procenata u odnosu na euro. Njegov oporavak je počeo u martu, a prethodila mu je najava trgovinskog rata sa Kinom i pad dolara u odnosu na najvažnije svjetske valute. Ustvari, glavni razlog za oporavak dolara bio je podizanje kamatne stope. U martu je podignuta sa 1.5% na 1.75%, što je ustvari predstavljalo prvi rast od četiri planirana sa 1.5% na 2.5% do decembra 2018. godine. To je bio period najjačeg oporavka dolara.

Prema planu FED-a, do dizanja kamatne stope dolazi i u 2019. godini, i to najmanje dvaput, što ukazuje da će američka ekonomija ostati jaka i stabilna, pa dolar završava 2018. godinu sa tendencijom rasta.

S druge strane Brexit je i dalje negativno uticao na funtu, koja unatoč izvrsnom početku godine, završava godinu oštrim padom. Naravno, razlog prvobitnog jačanja funte na početku godine nalazi se u indikacijama da se britanska ekonomija oporavlja, s obzirom na poboljšanje BDP-a, pad stope nezaposlenosti, te dizanje kamatne stope u avgustu od strane „Bank of England“ sa 0.5% na 0.75%.

Iako je funta imala tendenciju pada, nakon rasta kamatne stope i pozitivnih indikacija, tržište je očekivalo uzlaznu putanju, ali je sredinom avgusta došlo do neočekivanog ishoda. Postignut je sporazum sa Evropskom Unijom, ali isti nije podržan od strane parlamenta, te se neizvjesnost povećava. Godina završava neizvjesno zbog Brexit-a, te su mogući svi scenariji, kao što su novi referendum, novi izbori, novi sporazum, izlazak bez sporazuma i sl.

Sličan scenarij se dešavao i sa eurom. Godina je počela optimistično, ali je završila padom. Jak rast dolara, problemi vezani za Brexit i politički problemi u Evropi su uveliko obezvrijedili euro do kraja 2018. godine.

Takvoj situaciji je dodatno doprinio stav ECB-a da je prerano da se mijenja monetarna politika, i da ne očekuju značajne promjene u 2019. godini. S obzirom na probleme sa kojim se susrela Evropa, 2018 godina završava također neizvjesno.

Tokom 2018. godine devizna pozicija Sberbank BH je održavana u skladu sa limitima, koje je propisala Agencija za bankarstvo FBiH, kako za sve valute pojedinačno, tako i za ukupnu deviznu poziciju. Interni limiti propisani od strane Sberbank grupacije su također poštovani.

Uprkos volatilnosti i neizvjesnosti na finansijskim tržištima u 2018. godini Sektor

Globalna tržišta je nastavio sa rastom po broju klijenta, volumenu i profitu zahvaljući novim korporativnim i drugim klijentima Customer Desk-a, odnosno Banke, te zahvaljujući optimalnom upravljanju otvorenom deviznom pozicijom Banke. Usluge pružene putem Customer Desk-a uglavnom su se odnosile na trgovinu devizama; primarni cilj je bio sticanje i zadržavanje povjerenja i zadovoljstva klijenata putem ponuđenih cijena i kurseva, koji su bili konkurentni i realni u odnosu na tržišna kretanja.

Kao ovlašteni učesnik na tržištu vrijednosnih papira FBiH, Banka je i u 2018. godini nastavila uspješno pružati skrbničke i depozitarske usluge.

Investicijski fondovi i društva za upravljanje fondovima, kao institucionalni investitori, potvrdili su dugogodišnje povjerenje Banci, na način da bude njihova banka skrbnik nad imovinom u obliku vrijednosnih papira.

Nastavljen je i pozitivan trend otvaranja skrbničkih računa ostalih investitora tj. pravnih i fizičkih lica.

Svoje dugogodišnje uspješno poslovanje na tržištu vrijednosnih papira nastavljeno je i u oblasti obavljanja poslova depozitara u prometu vrijednosnih papira.

Usluge Banke na tržištu vrijednosnih papira FBiH, kao ovlaštenog učesnika, su pod stalnim nadzorom i kontrolom Komisije za vrijednosne papire FBiH, koja iz godine u godinu produžava dozvole Banci, čime potvrđuje njeno profesionalno i kvalitetno pružanje depozitarskih i skrbničkih usluga.


36 37

Upravljanje ljudskim resursima

Ljudski kapital je noseći stub intelektualnog kapitala, i osnovna vrijednost Sberbank BH. Osim znanja, ljudski kapital uključuje i razvojni potencijal, motiviranost, spremnost na timski rad i spremnost na prilagođavanje promjenama.

Stoga je upravljanje ljudskim resursima fokusirano na sveobuhvatan i sistemski pristup i odnos prema zaposlenicima u cilju ostvarenja najvećeg stepena poboljšanja performansi Banke.

Godina 2018. je za Sberbank BH kao poslodavca bila veoma uspješna. Sa 31.12.2018. godine bilo je 440 zaposlenika Banke.

Prilikom novih zapošljavanja, pored eksternih kandidata, razmatraju se interno dostupni ljudski resursi u cilju podržavanja razvoja karijere postojećih zaposlenika.

Struktura zaposlenih u Banci je bila sljedeća:

Nivo obrazovanja zaposlenika

Prosječna dob zaposlenika Banke bila je 39 godina, a prosječan radni staž u Banci bio je 7 godina i 6 mjeseci.

Sberbank BH ima pozitivnu kulturu organizacije koja cijeni i njeguje kreativnost, inovativnost, te okruženje u kojem postoji mogućnost rasta i razvoja. U toku 2018. godine intenzivno smo radili na razvoju karijere, te omogućili zaposlenicima Banke da dokažu svoje sposobnosti na novim radnim mjestima. Banka je dodatno zapošljavala visokoobrazovane, motivirane osobe željne profesionalnih izazova koji preuzimaju inicijativu, ali su spremni i za timski rad. SBBH timu se u toku 2018. godine pridružilo još 52 zaposlenika.

Banka je u skladu sa svojim potrebama ambicioznim studentima pružila mogućnost obavljanje studentske prakse, te im na taj način omogućila da

79% 31%

21%

69%

Rukovodioci

Zaposlenici

Procenti ukupnog brojarukovodilaca i

zaposlenika

Košnja trave na Treskavici


38 39

svoja teoretska znanja nadograde praktičnim znanjem iz oblasti bankarstva. Tokom 2018. godine kroz tu praksu prošlo je 44 studenata sa različitih fakulteta u Sarajevu, i u gradovima u kojima Sberbank BH ima svoje poslovnice.

Sberbank BH pridaje veliki značaj visokoj kvalifikaciji i daljnjem obrazovanju svojih zaposlenika. Razumijevajući važnost stalnog usavršavanja i napredovanja, Sberbank BH je u okviru prvog ciklusa Sberbank akademije 2017/2018 održala 14 internih edukacija, a istim je prisustvovalo ukupno 267 zaposlenika iz različitih organizacionih jedinica Banke.

Želeći u budućnosti nastaviti u tom smjeru i omogućiti zaposlenicima raznovrstan izbor edukacije i usavršavanje u onim područjima koja su bitna za njihov profesionalni razvoj, Banka je nastavila sa novim ciklusom Sberbank akademije. Sberbank akademska 2018/2019 godina je počela u oktobru sa novim temama, internim i eksternim predavačima, kao i gostima iznenađenja. Prateći tržišne trendove, u okviru Sberbank akademije zaposlenici će imati priliku slušati interesantne predavače i treninge, koji će ih spremiti za rad u svim poslovnim prilikama.

Banka kontinuirano radi na kreiranju radnog okruženja u kojem se njeguje pružanje povratne informacije u domenu realizacije jasno uspostavljenih ciljeva, razvoja željenih kompetencija i razvoja u karijeri. Gradeći kulturu pružanja povratne informacije težimo ostvarenju naše ambicije da budemo kompanija koja je orijentirana ka ostvarenju željenih rezultata. Plan za naredni period je rad na poboljšanju praćenja radne uspješnosti zaposlenih kao i dalji razvoj internih treninga radi što boljeg prijenosa znanja u okviru banke.

Kao i prethodne godine radili smo na korporativnoj kulturi i implementaciji vrijednosti Banke.

I ove godine velika pažnja je posvećena i našem vizuelnom identitetu, kao i prisustvu na društvenim mrežama, kao što su LinkedIn i Facebook.

I dalje aktivno nastavljamo djelovati na unapređenju sistema upravljanja i razvoja ljudskih resursa, a na tržištu rada nastojimo biti prepoznati kao poslodavac koji podržava društvenu korporativnu odgovornost.


40 41

Pored GDPR-a koji je bio jedna od gorućih tema kod nas iako nismo dio EU, u prošloj godini mnogo se govorilo o tome ko je prepoznao važnost digitalnog oglašavanja, ko nije, a ko je tek prepoznaje.

Oni koji se bave “konzervativnim” marketingom i komunikacijama bili su zabrinuti da ta vrsta oglašavanja neće preživjeti. Iako je bojazan potpuno opravdana, ipak je nestajanje standardnog načina oglašavanja neosnovano jer bi to onda značilo i gašenje konzervativnih medija, što je ipak nemoguće. Barem za sada.

Doduše, činjenica je da biznisi iz različitih sektora svoje poslovanje kontinuirano podređuju uvođenju novih digitalnih usluga, s ciljem održavanja ili unapređenja biznisa. Bilo kako bilo, svijet u kojem živimo od nas zahtijeva digitalizaciju na svim nivoima života.

Da bi doprinijeli promociji i pozicioniranju naše Banke kao pokretača digitalne transformacije u prethodnoj godini smo se fokusirali na pružanje kvalitetnog sadržaja korisnicima. Nismo zanemarili ni tradicionalne načine komunikacije jer nam je u cilju dosegnuti svaku ciljnu grupu kojoj se naša Banka obraća.

Osim nekolicine velikih, integrisanih, marketinških kampanja, 2018. godinu su obilježili još neki interni projekti, sponzorstva i eksterni događaji. Pa krenimo redom.

Tekući račun, internet i mobilno bankarstvo bez naknade za studente

Godinu smo počeli promoviranjem posebnih pogodnosti za studente, koji su bez naknade mogli otvoriti tekući račun, dobiti debitnu karticu i izvod po tekućem računu. U okviru ovog paketa posebna pogodnost je bila ta što studenti mogu koristiti mobilno i internet bankarstvo, također bez naknade.

Ova jedinstvena prilika studentima je omogućila da se finansijski osamostale uz besplatan set osnovnih bankarskih proizvoda, te da na jednostavan i siguran način upravljaju svojim budžetom dok se pripremaju za budućnost.

Akcija je u mjesecu oktobru obogaćena novim pogodnostima, pa smo tako imali dodatne promotivne aktivnosti. Naime, početkom nove akademske godine studenti ekonomskih fakulteta u Sarajevu, Tuzli i Zenici, te Filozofskog fakulteta u Sarajevu su mogli plaćati školarinu bez naknade.

U želji da dodatno olakšamo studentima poslovanje sa Bankom, u dvije vodeće sarajevske poslovnice otvorili smo brze šaltere sa jasno istaknutim natpisom „Studenti imaju prednost“.

Marketing i komunikacije

Prašuma Perućica


42 43

Proljetna akcija kredita

Godinu smo dalje nastavili tradicionalnom proljetnom kampanjom gotovinskih kredita pod nazivom „Extra za tebe“. Kampanja je uključivala sve kanale oglašavanja, od onih tradicionalnih kao što su radio i printani mediji, zatim televizijsko i outdoor oglašavanje, pa do digitalnih kanala i društvenih mreža. Komunikacija je odisala pozitivnom energijom, a klijenti su pozvani da učine nešto extra za sebe.

Poseban dodatak ovoj kampanji je „Extra Run“, događaj koji smo organizovali u Sarajevo City Centru. Događaj je organizovan u cilju promocije kredita i zdravog načina života. Tom prilikom je Timur Čerkez, zaštitno lice naše kampanje i najmlađi bh. Ironman, trčao sa posjetiocima Centra, dijelio im savjete o zdravoj ishrani i treningu. Uz brojne poklone iznenađenja i dobru zabavu prisutni nisu krili oduševljenje.

Nove pogodnosti Sberbank platne Pika Kartice

U saradnji sa našim partnerima iz Pika programa lojalnosti organizovali smo još jednu uspješnu kampanju za Sberbank platnu Pika Karticu. Pored 500 bodova dobrodošlice, duple bodove i kupovinu na rate kod partnera u programu, bodovanje svake transakcije u zemlji i inostranstvu, Sberbank platna Pika Kartica je nudila 10 posto popusta na cjelokupan iznos računa svake srijede u Mercatoru i Intersportu.

Osim toga, klijenti na INA i Energopetrol benzinskim stanicama su za svaku transakciju Sberbank platnom Pika Karticom dobivali četverostruke bodove. Također, klijenti su ostvarivali i trostruke bodove prilikom kupovine u Konzumu, a svoj račun su mogli podijeliti na 2-10 rata, bez kamata i naknada. Kampanja je realizovana u mjesecu aprilu 2018. godine pod sloganom da Sberbank platna Pika Kartica „Cijeni tvoje pokrete“.

Ljetna akcija „Kredit za odgovorne ljude“

„Kredit za odgovorne ljude“ nudio je rješenje za sve one koji su tog ljeta željeli smanjiti mjesečnu ratu i obezbijediti dodatnu gotovinu. Akcija je bila prepoznata od strane javnosti jer se vrtila u prime time terminu na nacionalnom TV servisu BHT1 tokom Svjetskog fudbalskog prvenstva u Rusiji. Dobra pozicioniranost ove kampanje je doprinijela ukupnum rezultatu prepoznatljivosti našeg brenda u 2018. godini.

Otvaranje nove poslovnice

U sarajevskoj općini sa najvećim brojem stanovnika, na lokaciji Otoka, u mjesecu julu protekle godine naša Banka je otvorila vrata nove poslovnice. Prepoznata kao idealna lokacija, dizajnirana u prepoznatljivom Sberbank korporativnom stilu, a ipak drugačija, poslovnica Otoka je iskorak u olakšavanju svakodnevice klijentima Sberbank BH. Sektor za marketing i komunikaciju je bio zadužen za svečano otvaranje poslovnice, a cijeli projekat je promovisan pod nazivom „Tvoj novi extra komšija“. Poslovnica je otvorena u prisustvu medija, klijenata i poslovnih partnera, a prvih 100 klijenata poslovnice Otoka smo obradovali orhidejom.

Nagradna igra „Zanzibar te zove“

Pred sezonu godišnjih odmora organizovali smo nagradnu igru sa našim partnerima Mastercard i Turkish Airlines kako bismo nekoga od naših klijenata odveli na odmor iz snova. Ovog puta posrijedi je bilo nagradno putovanje na atraktivni otok Zanzibar, poznat po egzotičnom voću, bijelom pijesku, tirkiznom moru, ali i različitim začinima.

Jesenje akcije kredita

Na jesen su organizovane dvije akcije kredita, jedna za penzionerski, a druga za gotovinski kredit. “Nikada nije kasno, da ostvarite svoje snove“, bio je simboličan naziv prve kampanje koja je imala za cilj penzionerima olakšati svakodnevnicu.

Druga kampanja je uspostavila balans između klijentovih želja i mogućnosti. Jesen je dio godine kada klijenti imaju veće finansijske troškove. Iza njih je vrijeme godišnjih odmora, i putovanja na kojima su možda potrošili i više od planiranog. Otpočela je i nova školska godina. Finansijsko opterećenje se može javiti prilikom renoviranja stana, servisiranja ili eventualne kupovine novog automobila kako bi se zima dočekala u udobnijoj i sigurnijoj vožnji. Za sve to je potrebna dodatna gotovina. I tako je nastala jesenja akcija gotovinskog kredita, po atraktivnim kamatnim stopama i dodatnim benefitima za klijente.


44 45

Kartice

Za sami kraj godine realizovana su dva projekta koja se tiču kartica. Prvi se odnosio na promotivnu kampanju Kartice na rate koja zahvaljujući novim partnerima u programu, pored plaćanja na rate nudi i 10% popusta na ukupnu kupovinu.

Sa našim partnerom Mastercard smo prva banka u Bosni i Hercegovini koja je na bh.tržište uvela jednu od najprestižnijih bankarskih usluga na svijetu. Potpuno nova dimenzija usluge došla je sa Premium karticom.

SponzorstvaSarajevo Sberbank polumaraton

Još jedan od jesenjih projekata je svakako i Sarajevo Sberbank polumaraton. Ovaj najveći regionalni praznik trčanja ugostio je više od 4.000 učesnika iz 35 zemalja. Naša Banka se predstavila kao društveno odgovorna kompanija koja daje kontinuiran doprinos afirmaciji sporta, posebno trčanja u našoj zemlji. Pokazali smo da smo Banka koja promoviše zdrav način života, upravljanje stresom i podizanje kvaliteta života.

CEO konferencija

Sberbank je i u 2018. godini bila suorganizator CEO konferencije, okupivši uspješne domaće poduzetnike i ambiciozne studente koji svoju perspektivu vide u Bosni i Hercegovini. Prošlogodišnji cilj konferencije je bio okupiti 7000 mladih u 8 gradova regije, te predočiti priče uspješnih pojedinaca kako bi mlade pozvali da aktivno i strastveno rade na ličnom i profesionalnom usavršavanju, kao što kaže i slogan konferencije: „The Next Generation.“ Projekat okuplja oko 300 studenata iz cijele regije. Ekonomski fakultet Univerziteta u Sarajevu pokrenuo je prvu CEO konferenciju 2012. godine.

Nagrade i priznanjaZlatni BAM

Finansijski magazin “Banke i Biznis” proglasio je mCash uslugu Sberbank a.d. Banja Luka i Sberbank BH d.d. Sarajevo digitalnim projektom godine. Usluga mCash omogućava podizanje gotovine na svim bankomatima ove dvije banke, bez korištenja kartice. Dostupna je putem Sberbank aplikacije mobilnog bankarstva, a sve što klijentu treba kako bi podigao sredstva je mobilni telefon.

Nagrada za izvrsnost

Sberbank BH dobila je priznanje za izvrsnost na ceremoniji obilježavanja 177 godina Sberbanke u Moskvi. Priznanja su uručena za odlične rezultate poslovanja i visoku kvalitetu uslužnosti klijenata. Predsjednik Uprave Sberbank BH Jasmin Spahić i predsjednica Uprave Sberbank Srbija Marijana Vasilescu jedini su dobitnici priznanja unutar Sberbank Europe grupacije.


46 47

Partnerstva i kanali prodaje

DIGITALNO BANKARSTVO

S obzirom na intenzivni rast uticaja digitalizacije na globalno poslovanje, te na novi razvojni ciklus bankarstva, naše digitalno bankarstvo smo obogatili uvođenjem usluge mCash.

mCash je revolucionarna usluga, integrisana u aplikaciju mobilnog bankarstva Sberbank, koja omogućava slanje novca putem jedinstvenog koda na bilo koji broj mobitela.

Na polju biometrijske autentikacije, Sberbank je učinio iskorak na tržištu implementacijom novih načina autentikacije u aplikaciju mobilnog bankarstva. Korisnici android uređaja mogu izvršiti log in u aplikaciju putem otiska prsta, dok korisnici IOS-a mogu pristupiti aplikaciji putem prepoznavanja lica na Apple X uređajima.

BANKOOSIGURANJE

U 2018. godini ponuda osiguranja obogaćena je novim proizvodom pod nazivom SUPERIOR našeg partnera Vienna osiguranja. SUPERIOR je jedinstveni program životnog osiguranja na tržištu, gdje se za jednu premiju mogu dobiti tri osigurane sume u toku trajanja osiguranja. Postojeće osiguranje debitnih kartica od zloupotrebe smo proširili dodatnim pokrićima rizika: skimming, asistencija u kući i produžena garancija.

Kako bismo našim klijentima ponudili i savjetovali adekvatnu zaštitu imovine od različitih vrsta rizika, uveli smo novi proizvod osiguranja kućanstva SBERBANK HOME u saradnji sa Adriatic osiguranjem d.d. Sarajevo, te omogućili maksimalno jednostavan proces ugovaranja polica osiguranja imovine.

PARTNERSTVA

Prva smo banka na tržištu Bosne i Hercegovine koja je zajedno sa najvećim shopping centrom u Bosni i Hercegovini, Sarajevo City Centarom, izdala kobrendiranu prepaid poklon karticu.

Također, pokrenut je Loyalty program za Visa Cash Card, karticu na rate sa našim renomiranim partnerima. Popust od 10% na kupovinu + plaćanje na rate, bez kamatne stope.

Prokoško jezero


48 49

Sektor za podršku bankarskom poslovanju (GBS) daje značajan doprinos provedbi strateških ciljeva Banke, i to kroz koordinaciju sa drugim organizacionim jednicama, kao i kroz održavanje saradnje sa eksternim partnerima i dobavljačima. U protekloj godini Sektor GBS je ostvario budžetske ciljeve na nivou operativnih troškova i investicija. Sektor je također dao doprinos u realizaciji projekata, te je bio nosilac aktivnosti na adaptacijama postojećih i otvaranju novih poslovnica. Također, uspješno su implementirane aktivnosti na unapređenju sigurnosti, sa posebnim akcentom na sigurnost informacionih sistema.

Odjel organizacija, upravljanje projektima i procesima početkom 2018. godine uspostavio je novu organizacionu strukturu Banke prilagođenu novoimenovanom visokom menadžmentu Banke.

Izvršena je precizna podjela i koordinacija zadataka radi što efikasnijeg ostvarivanja ciljeva, vodeći računa o definiranju optimalnih odnosa među organizacionim resursima.

U 2018. godini Banka se u domenu upravljanja projektima strateški opredijelila za projekte rasta s naglaskom na proširenje trenutnih potencijala u cilju povećanja prihoda, te strateškim usklađivanjem projektnog portfolia u smislu usklađivanja projektnih ciljeva sa strategijom Banke i grupe.

Tako je tokom 2018. godine Banka uspješno implementirala sljedeće projekte:

1. Warehouse Management System ( WMS) – projekat je podrazumijevao jedinstven sistem hibridnog arhiviranja koji objedinjuje usluge skeniranja i fizičkog arhiviranja papirne dokumentacije, obradu zahtjeva za dostavom neophodne dokumentacije, te elektronsko upravljanje dokumentacijom uz korištenje bar code tehnologije. Projektom je obuhvaćeno i digitalno razvrstavanje skenirane dokumentacije u DMS-u, kao i proces puštanja kreditnih plasmana kroz DMS kreditne mape.

2. mCash usluga (P2P) - je nova funkcionalnost „money send“ servisa koji omogućava svim klijentima Sberbank mobile banking aplikacije da pošalju novac bilo kome u okviru zemlje. Novac je moguće podići na bankomatima Sberbank pomoću koda koji se isporučuje SMS porukom na mobilni telefon primaoca.

3. Ugovaranje – projekat uvođenja programskog rješenja za optimizaciju procesa ugovaranja. Ovim projektom Banka je jasno izrazila svoju orijentiranost ka digitalizacijskim trendovima u poslovnim procesima.

4. Dynamic Currency Conversion ( DCC) – projekat s ciljem povećanja prihoda kojim je uvedena dodatna naknada na kursnu razliku, po transakcijama koje se realizuju stranim karticama, odnosno karticama izdatim van Bosne i Hercegovine.

Sektor za podršku bankarskom poslovanju (GBS)

5. Poboljšanje kvaliteta podataka - imajući u vidu da su podaci imovina Banke koja ima značajan uticaj na prihode i rashode , menadžment Banke je inicirao ovaj projekat kroz koji se značajno poboljšao kvalitet podataka, uvođenjem različitih IT rješenja.

6. INO DMS - - uveden je i DMS (document management system, tj. sistem za upravljanje dokumentima) za inostrani platni promet, s ciljem efikasnije obrade ino naloga.

7. Basel III – projekat regulatornog karaktera, kojim se Banka uskladila sa novom regulativom Agencije za bankarstvo Federacije BiH , a koja se odnosi na rizik likvidnosti, izračunavanje kapitala banaka – Pilar 1, upravljanje rizicima – Pilar 2, interne procjene adekvatnosti kapitala u Bankama – ICAAP, velike izloženosti i kamatni rizik.

0%2016 2017 2018 2019

20%

40%

60%

80%

100%

120%

Regulatorni Rast

11% 10%

0%11%

78% 90%

41%

24%

35% 25%

17%

58%

Planirano vs. ostvareno

Struktura implementiranih projekata

02016 2017 2018

5

10

15

20

25

Planiranona lokalnom nivou

Ostvareno na lokalnom nivou

Planirano u sklopu grupe

Planirano u sklopu grupe

12 1210

23

10

15

9

12

4

8


50 51

U narednoj godini Banka će biti više fokusirana na projekte digitalizacije i rasta. Dobra projektna priprema je siguran put ka uspješnoj realizaciji projekta, te će odjel, zadužen za organizaciju, upravljanje projektima i procesima dati značajan doprinos i podršku projektnim timovima.

Odjel organizacija, upravljanje projektima i procesima je u okviru Sberbank akademije održao radionicu na temu upravljanja projektima, gdje su svoje znanje upotpunili zaposlenici koji su često u ulozi voditelja projekata u Banci.

Svjesni činjenice da je uspostavljanje kvalitetnih, ali održivih procesa, te optimizacija istih jedno od najvažnijih pitanja na putu ka efikasnom poslovanju, krajem godine pokrenute su aktivnosti usmjerene ka osvježenju programa upravljanja procesima i Lean-a, te je uspostavljen okvir za noviju paradigmu poslovanja.

Već tradicionalno, 2018. godina za odjel Facility Management i nabavka započela je izgradnjom novog Open Space-a koji je ovog puta obradovao kolege u Sektoru IT. Osim finansijske uštede na troškovima rente od cca 120.000 BAM ostvareni su i funkcionalni, kao i komunikacijski benefiti.

Drugi kvartal nastavili smo u duhu adaptacija, te smo u cijelosti rebrendirali poslovnicu Banovići, a potom našoj jedinoj Flagship poslovnici dali potpuno novi izgled. Poslovnicu Stari Grad smo revitalizirali dajući joj osjećaj otvorenosti, udobnosti i prilagođavajući interijer novim digitalnim trendovima.

„Tvoj novi extra komšija“ je slogan koji je obilježio otvaranje naše nove poslovnice na jednoj od najatraktivnijih lokacija u Sarajevu. Poslovnica Otoka počela je sa radom 2. jula i od tada svojom izvrsnom lokacijom i modernim izgledom osvaja nove klijente.

Danas, u doba digitalizacije, kreativna destrukcija - preimenovana u disrupciju - važnija je no ikada. Kao Banka koja ne ignorira promjene, već promovira konstantne inovacije odlučili smo otvoriti vrata Sberbank #disruptionroom. U novembru smo radni ambijent upotpunili atraktivnim prostorom namijenjenim za kreativnost i promicanje novih vrijednosti.

Osim ulaganja u poslovnice, aktivno smo ulagali i u izgled naših ATM-ova, te smo značajan broj ATM-ova osvježili novim oblogama u prepoznatljivom Sberbank dizajnu.

Odjel Facility Management i nabavka je u 2018. godini vodio dva značajna projekta na nivou Banke i to:

1. WMS – digitalno upravljanje arhivskom dokumentacijom uz pomoć bar/QR code tehnologije. Osim značajnih benefita u pogledu efikasnosti DMS procesa i procesa arhiviranja, ovim projektom su ostvarene i značajne finansijske uštede (registratori su zamijenjeni optimalnijim arhivskim kutijama, te je otkazano skladište priručne arhive u Centrali Banke). Efekat na Opexu iznosi cca 25.000,00 BAM.

2. IP telefonija – U saradnji sa Sektorom IT implementirali smo novi i moderniji kanal fiksne telefonije tzv. IP telefoniju. Novi komunikacijski alat omogućit će nam smanjenje troškova fiksne telefonije za cca 20.000,00 BAM godišnje.

Osim navedenih projekata u 2018. godini Odjel Facility Management i nabavka je uspješno završio aktivnosti na proširenju voznog parka, kao i unapređenje saradnje sa dobavljačem Gazprom.

U dijelu nabavki za 2018. godinu realizirano je ukupno 35 nabavnih procesa:• 23 alternativna procesa nabavke• 1 nealternativni proces• 11 procesa direktnih pregovora (obnavljanje postojećih

ugovora o poslovnoj saradnji)

U cilju što kvalitetnijeg upravljanja troškovima u toku 2018. godine formiran je Odbor za troškove i investicije čija se uloga u pogledu procesa nabavke ogleda u odobravanju pokretanja alternativnih i nealternativnih tenderskih procesa, direktnih pregovora kao i izbora dobavljača nakon realizovanih tenderskih aktivnosti. Kako bismo unaprijedili i optimizirali proces rada Odbora razvijen je modul za nabavke koji omogućava elektronsko procesuiranje dokumentacije kao i glasanje članova Odbora za troškove i investicije.


52 53

Najuspješniji tenderi za 2018. godinu su nabavka usluga osiguranja imovine i novca, te nabavka novog storage sistema, sa Hyper – V migracijom.

Odjel Sigurnost će se osvrnuti na 2018. godinu i prepoznati je kao tačku promjene u pristupu IT sigurnosti – tačka u kojoj je odjel prilagodio djelovanje sa realnošću digitalnog doba, implementirajući pored standardnih i dobro poznatih sigurnosnih sistema i napredne tehnologije zasnovane na ‘’cloud’’ sistemima zaštite, uslugu ojačanu sigurnosnom tehnologijom koja pruža fizičke, logičke i informacione razine sigurnosnih svojstava i ono najbolje iz prakse. Osim toga, bili smo gosti velike internacionalne Cyber Security konferencije u organizaciji Sberbank Rusija, gdje smo se upoznali sa najnovijim i još neotkrivenim tehnologijama cyber sigurnosti koje se mogu očekivati na tržištu u narednom periodu. Gosti predavači navedene konferencije su bila najveća svjetska imena koja se nalaze na čelu najpoznatijih svjetskih IT kompanija (Cisco, Microsoft, Huawei, Kaspersky i drugi). Također, razmjena iskustava sa kolegama iz Grupacije nam je dala dodatne ideje za rješavanje budućih sigurnosnih izazova.

S obzirom da je zaštita podataka jedna od bitnih tema u protekloj godini, ova organizaciona jedinica je imenovala Data Protection Officer-a, uspostavila Registar podataka u internim i eksternim procesima Banke, izvršila sve pripreme za GDPR projekat i obavila edukaciju uposlenika u poslovnicama Banke (Face to Face trening) iz oblasti zaštite podataka i informacione (cyber) sigurnosti.

0,001

500.000,00

1.000.000,00

1.500.000.00

2.000.000,00

2.500.000,00

Baseline KM sa PDV-om Finalna ponuda KM sa PDV-om

2.366.434,00

1.690.669,00

Na polju fizičke i tehničke zaštite rađeno je usklađivanje ugovora sa zaštitarskim agencijama po pitanju tržišnih uslova rada. Paralelno je postignuto i smanjenje troškova tehničke i fizičke zaštite.

U sklopu svojih redovnih aktivnosti, u dijelu informacione sigurnosti, Odjel je rukovodio i koordinirao između ostalog i sljedećim aktivnostima: Pen testiranja najvažnijih sistema bankarskog poslovanja, Osiguranje ljudi i imovine, aktivnosti Odbora za upravljanje informacionim sistemima i Odbora za sigurnost, Business Continuity i Disaster Recovery testiranje plana kontinuiteta poslovanja i plana oporavka, te ostale bitne aktivnosti za zaštitu ljudi i imovine Banke. Tokom 2018. godine Odjel, zadužen za sigurnost, nije zabilježio incidente koji su ugrozili poslovanje Banke izvan prihvatljivih okvira poslovanja.

Ukupni rezultati nabavki za 2018. godinu (bez PDV-a)


54

Prokoško jezero

FINANSIJSKI IZVJEŠTAJ 2018Sberbank BH d.d.


56 57

Sberbank BH je snažan igrač na bankarskom tržištu Bosne i Hercegovine. Godina iza nas ne samo da je bila poslovno uspješna, već su javnosti predstavljene inovativne usluge i proizvodi po prvi put dostupne na tržištu Bosne i Hercegovine.

Što se tiče poslovanja, u 2018. godini ostvarili smo rast u svim segmentima. Ovom prilikom izdvajamo neto rezultat Banke koji je rastao za 30%, te povjerenje štediša praćeno rastom depozita od 15%. Kvalitetno smo upravljali kreditnim portfolijom, dok smo posmatrano kroz tržišno učeće i dalje među vodećim bankama po aktivi, plasirani kreditima i prikupljenim depozitima u Bosni i Hercegovini.

U segmentu poslovanja sa stanovništvom nastavljen je rast u svim aspektima uz sve značajniji fokus na razvijanje digitalnih bankarskih usluga. Iste omogućavaju klijentima uštedu vremena i novca. S tim u vezi u 2018. smo predstavili mCash, uslugu podizanja novca na bankomatima putem mobitela bez korištenja kartice. Nova usluga je korisna ukoliko klijent zaboravi novčanik ili želi nekom od bližnjih poslati novac. Dodatno, prilikom uručivanja kartica sada svim našim klijentima PIN šaljemo putem SMS-a kako bi smanjili rizik gubitka ili zloupotrebe istog.

Osim atraktivnih proizvoda i usluga, Sberbank BH privlači pažnju i zanimljivim kampanjama oglašavanja. Nagradna igra „Zanzibar te zove“ u saradnji sa MasterCardom i Turkish Airlinesom predstavlja nastavak uspješne saradnje iz prethodne godine. Nagrađivanje klijenata korisnika kartičnih proizvoda ogleda se i u različitim akcijskim uslovima dogovorenim sa poslovnim partnerima Banke. Kartica na rate je dobila nove partnere koji nude stalne popuste klijentima Sberbank BH, dok su veliki trgovački lanci nudili praznične popuste. Ponosni smo na činjenicu da smo u 2018. izdali četiri nova kartična proizvoda od kojih Premium kartica zauzima posebno mjesto, jer smo puštanjem ovog proizvoda uveli elitni program Concierge na tržištu Bosne i Hercegovinu. Korisnici usluge po prvi put imaju na raspolaganju centar koji mogu nazvati u bilo koje doba dana, tražiti i dobiti uslugu.

Glavni fokus u segmentu poslovanja sa pravnim licima bio je nastavak saradnje sa klijentima koji su lideri u svojoj branši, istovremeno vodeći računa o profitabilnosti poslovnog odnosa, konstantnom radu na kvaliteti portfolija, povećanju obima poslovanja, kao i upravljanje depozitnim poslovima. Vodili smo računa da budemo podrška atraktivnim infrastrukturnim projektima, te da budemo dio nastojanja na unaprjeđenju življenja u Bosni i Hercegovini.

Posebnu pažnju smo posvetiti zahtjevima i potrebama naših zaposlenika. Ovo se ogleda i u razvojnim programima koji su bili prilagođeni današnjem vremenu. Vodeći se svjetskim primjerima najboljih praksi, zaposlenicima smo ponudili

Izvještaj Uprave

znanja i vještine koje će ih učiniti još boljima. Na kraju, Sberbank BH ne bi mogla ostvariti uspješne rezultate bez visoke posvećenosti svojih zaposlenika, bez podrške i povjerenja dioničara, poslovnih partnera, te lojalnih klijenata, zbog kojih postoji i na čemu im se zahvaljuje.

U ime i za Sberbank BH d.d.:

Jasmin Spahić Enver Lemeš Jasmina DobračaPredsjednik Uprave Član Uprave Član Uprave


58 59

Odgovornost Uprave i Nadzornog odbora Banke za pripremu i odobravanje godišnjih finansijskih izvještaja

Uprava Banke dužna je pripremiti finansijske izvještaje za svaku poslovnu godinu, koji daju istinit i objektivan prikaz finansijskog položaja Banke, te rezultata njezina poslovanja i novčanih tokova, u skladu s važećim računovodstvenim standardima, te ima odgovornost za vođenje odgovarajućih računovodstvenih evidencija koje u svakom trenutku omogućuju pripremanje finansijskih izvještaja. Uprava ima opštu odgovornost za poduzimanje koraka koji su joj u razumnoj mjeri dostupni kako bi joj omogućili očuvanje imovine Banke, te sprečavanje i otkrivanje prijevara i ostalih nepravilnosti.

Uprava je odgovorna za odabir prikladnih računovodstvenih politika koje su u skladu s važećim zakonskim propisima i za njihovu dosljednu primjenu, donošenje razumnih i razboritih pretpostavki i procjena, te pripremanje finansijskih izvještaja temeljem principa neograničenog vremena poslovanja, osim ako je pretpostavka da će Banka nastaviti s poslovanjem neprimjerena.

Uprava je odgovorna da Nadzornom odboru podnese godišnji izvještaj Banke, koji uključuje godišnje finansijske izvještaje. Nadzorni odbor je dužan da odobri godišnje finansijske izvještaje te ih podnese Skupštini dioničara Banke na usvajanje.

Finansijski izvještaji prikazani na stranicama od 55 do 159 odobreni su od strane Uprave 27. marta 2019. godine za podnošenje Nadzornom odboru te ih, potvrđujući ovo, potpisuju:

U ime i za Sberbank BH d.d.:

Jasmin Spahić Enver Lemeš Jasmina DobračaPredsjednik Uprave Član Uprave Član Uprave

Planina Igman


60 61

Mišljenje

Obavili smo reviziju godišnjih finansijskih izvještaja Sberbank BH d.d. (Banka), koji obuhvataju izvještaj o finansijskom položaju na dan 31. decembra 2018. godine, izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti, izvještaj o novčanom toku, izvještaj o promjenama na kapitalu i rezervama za tada završenu godinu, te bilješke uz finansijske izvještaje, uključujući i sažetak značajnih računovodstvenih politika.

Prema našem mišljenju, priloženi godišnji finansijski izvještaji istinito i fer prikazuju finansijski položaj Banke na 31. decembra 2018., njegovu finansijsku uspješnost i novčane tokove za tada završenu godinu u skladu s Međunarodnim Standardima Finansijskog izvještavanja.

Osnova za mišljenje

Obavili smo našu reviziju u skladu sa Međunarodnim revizijskim standardima (MRevS-ima). Naše odgovornosti prema tim standardima su podrobnije opisane u našem izvještaju neovisnog revizora u odjeljku o revizorovim odgovornostima za reviziju finansijskih izvještaja.

Neovisni smo od Banke u skladu s Kodeksom etike za profesionalne računovođe (IESBA Kodeks) i ispunili smo naše ostale etičke odgovornosti u skladu s IESBA Kodeksom.

Vjerujemo da su revizijski dokazi koje smo dobili dostatni i primjereni da osiguraju osnovu za naše mišljenje.

Odgovornosti Uprave i Nadzornog odbora za godišnje finansijske izvještaje

Uprava je odgovorna za sastavljanje godišnjih finansijskih izvještaja koji daju istinit i fer prikaz u skladu s Međunarodnim Standardima Finansijskoj izvještavanja, i za one interne kontrole za koje uprava odredi da su potrebne za omogućavanje sastavljanja finansijskih izvještaja koji su bez značajnog pogrešnog prikaza uslijed prijevare ili pogreške.

U sastavljanju finansijskih izvještaja, uprava je odgovorna za procjenjivanje sposobnosti Banke da nastavi s vremenski neograničenim poslovanjem, objavljivanje, ako je primjenjivo, pitanja povezanih s vremenski neograničenim poslovanjem i korištenjem računovodstvene osnove utemeljene na vremenskoj neograničenosti poslovanja, osim ako uprava ili namjerava likvidirati Banku ili prekinuti poslovanje ili nema realne alternative nego da to učini.

Nadzorni odbor je odgovoran za nadziranje procesa finansijskog izvještavanja kojeg je ustanovila Banka.

Izvještaj nezavisnog revizora vlasniku Sberbank BH d.d.

Odgovornosti revizora za reviziju finansijskih izvještaja

Naši ciljevi su steći razumno uvjerenje o tome jesu li finansijski izvještaji kao cjelina bez značajnog pogrešnog prikazivanja uslijed prijevare ili pogreške i izdati izvještaj neovisnog revizora koje uključuje naše mišljenje. Razumno uvjerenje je visoka razina uvjerenja, ali nije garancija da će revizija obavljena u skladu s MRevS-ima uvijek otkriti značajno pogrešno prikazivanje kada ono postoji. Pogrešni prikazi mogu nastati uslijed prijevare ili pogreške i smatraju se značajni ako se razumno može očekivati da, pojedinačno ili skupa, utiču na ekonomske odluke korisnika donijete na osnovi tih finansijskih izvještaja.

Kao sastavni dio revizije u skladu s MRevS-ima, primjenjujemo profesionalne procjene i održavamo profesionalni skepticizam tokom revizije. Mi također:

• Prepoznajemo i procjenjujemo rizike značajnog pogrešnog prikaza finansijskih izvještaja, zbog prijevare ili pogreške, oblikujemo i obavljamo revizijske postupke kao reakciju na te rizike i pribavljamo revizijske dokaze koji su dostatni i primjereni da osiguraju osnovu za naše mišljenje. Rizik neotkrivanja značajnog pogrešnog prikaza nastalog uslijed prijevare je veći od rizika nastalog uslijed pogreške, jer prijevara može uključiti tajne sporazume, krivotvorenje, namjerno ispuštanje, pogrešno prikazivanje ili zaobilaženje internih kontrola.

• Stičemo razumijevanje internih kontrola relevantnih za reviziju kako bismo oblikovali revizijske postupke koji su primjereni u datim okolnostima, ali ne i za svrhu izražavanja mišljenja o učinkovitosti internih kontrola Banke.

• Ocjenjujemo primjerenost korištenih računovodstvenih politika i razumnost računovodstvenih procjena i povezanih objava koje je stvorila uprava.

• Zaključujemo o primjerenosti korištene računovodstvene osnove utemeljene na vremenskoj neograničenosti poslovanja koju koristi uprava i, temeljeno na pribavljenim revizijskim dokazima, zaključujemo o tome postoji li značajna neizvjesnost u vezi s događajima ili okolnostima koji mogu stvarati značajnu sumnju u sposobnost Banke da nastavi s vremenski neograničenim poslovanjem. Ako zaključimo da postoji značajna neizvjesnost, od nas se zahtijeva da skrenemo pozornost u našem izvještaju neovisnog revizora na povezane objave u finansijskim izvještajima ili, ako takve objave nisu odgovarajuće, da modificiramo naše mišljenje. Naši zaključci se temelje na revizijskim dokazima pribavljenim sve do datuma našeg izvještaja neovisnog revizora. Međutim, budući događaji ili uvjeti mogu uzrokovati da Banka ne bude u mogućnosti nastaviti s vremenski neograničenim poslovanjem.

• Ocjenjujemo cjelokupnu prezentaciju, strukturu i sadržaj finansijskih izvještaja, uključujući i objave, kao i odražavaju li finansijski izvještaji transakcije i događaje na kojima su zasnovani na način kojim se postiže fer prezentacija.

Mi komuniciramo s Nadzornim odborom u vezi s, između ostalih pitanja, planiranim djelokrugom i vremenskim rasporedom revizije i važnim revizijskim nalazima, uključujući i nalaze u vezi sa značajnim nedostacima u internim kontrolama koji su otkriveni tokom naše revizije.

Zvonimir MadunićDirektorErnst&Young d.o.o., Fra Anđela Zvizdovića 1,

Adnan HajdarevićOvlašteni revizor

Sarajevo, 27. marta 2019. godine


62 63

Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti

Za godinu koja je završila 31. decembra

Bilješka 2018. 2017.

’000 BAM ’000 BAM Prihod od kamata 7 54.724 59.405Rashod od kamata 8 (14.748) (17.381)

Neto prihod od kamata 39.976 42.024

Prihod od naknada i provizija 9 20.244 18.299Rashod od naknada i provizija (2.632) (1.944)

Neto prihod od naknada i provizija 17.612 16.355

Prihod od dividendi 32 17Neto dobici i gubici od finansijskih instrumenata po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha i kupoprodaje valuta, te kursnih razlika po preračunavanju monetarne imovine i obaveza

10a 3.308 2.829

Ostali prihodi 10b 1.521 3.327

Neto gubici od umanjenja vrijednosti i rezervacija 11 (12.258) (17.797)Gubitak od prestanka priznavanja finansijske imovine vrednovane po amortizovanom trošku 11 (683) -

Neto operativni prihodi 49.508 46.755

Troškovi zaposlenih 12 (17.377) (15.610)Amortizacija (3.403) (3.820)Ostali troškovi 13 (20.319) (20.893)

Operativni troškovi (41.099) (40.323)

Dobit prije poreza 8.409 6.432Trošak poreza na dobit 14 (1.037) (662)

Neto dobit za godinu 7.372 5.770Ostala sveobuhvatna dobitRezerve iz AFS imovine (493) (370)Ponovno mjerenje obaveza za otpremnine (75) -Ostala sveobuhvatna dobit za godinu, neto od poreza (568) (370)

Ukupna sveobuhvatna dobit za godinu 6.804 5.400

Računovodstvene politike i ostale bilješke na stranicama od 9 do 99 čine sastavni dio ovih finansijskih izvještaja.

Izvještaj o finansijskom položaju

Za godinu koja je završila 31. decembra

Bilješka31.12.2018. 31.12.2017.

’000 BAM ’000 BAMAktivaGotovina i ekvivalenti gotovine 15 233.721 216.908Obavezna rezerva kod Centralne banke 16 119.055 110.452Dati krediti i potraživanja od banaka 17 101.703 36.182Finansijska imovina raspoloživa za prodaju 18 - 20.362Finansijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit 18 21.031 -Dati krediti i potraživanja od komitenata 19 937.190 925.012Obračunata kamata i ostala aktiva 20 6.907 9.817Ulaganja u nekretnine 21 1.120 3.070Nekretnine i oprema 22 10.122 11.658Nematerijalna imovina 23 2.898 3.400Pretplaćeni porez na dobit - 633Ukupno aktiva 1.433.747 1.337.494

PasivaTekući računi i depoziti banaka 24 55.237 142.424Tekući računi i depoziti komitenata 25 1.145.798 951.081Primljeni krediti i subordinirani dug 26 29.342 40.488Obračunata kamata i ostale obaveze 27 26.859 27.636Rezervisanja za obaveze i troškove 28 1.925 1.956Odgođena poreska obaveza 29 167 323Obaveze za porez na dobit 69 -Ukupno pasiva 1.259.397 1.163.908

Kapital i rezerveDionički kapital 30 76.337 76.337Dionička premija 31 27.773 27.773Rezerve za kreditne gubitke formirane iz dobiti 24.815 24.815Ostale rezerve 59 (370)Zadržana dobit 45.366 45.031Ukupno kapital i rezerve 174.350 173.586

Ukupno pasiva, kapital i rezerve 1.433.747 1.337.494



64 65

Izvještaj o promjenama u kapitalu i rezervama

Dionički kapital

Dionička premija

Rezerve za

kreditne gubitke

formirane iz dobiti

Ostale rezerve

Zadržana dobit Ukupno

’000 BAM

’000 BAM

’000 BAM

’000 BAM

’000 BAM

’000 BAM

Stanje na dan 31. decembra 2017. godine 76.337 27.773 24.815 (370) 45.031 173.586

Uticaj primjene MSFI 9 (bilješka 4) - - - 997 (7.037) (6.040)

Stanje na dan 1. januara 2018. godine 76.337 27.773 24.815 627 37.994 167.546

Dobit za godinu - - - - 7.372 7.372

Neto promjena u fer vrijednosti dužničkih instrumenata po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit

- - - (208) - (208)

Neto promjena u umanjenju vrijednosti dužničkih instrumenata po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit

- - - (285) - (285)

Aktuarski gubici - - - (75) - (75)

Ukupno sveobuhvatna dobit za godinu - - - (568) 7.372 6.804

Stanje na dan 31. decembra 2018. godine 76.337 27.773 24.815 59 45.366 174.350

Stanje na dan 1. januara 2017. godine 76.337 27.773 24.815 - 39.261 168.186

Dobit za godinu - - - - 5.770 5.770

Ostala sveobuhvatna dobit za godinu - - - (370) - (370)

Ukupno sveobuhvatna dobit za godinu - - - (370) 5.770 5.400

Stanje na dan 31. decembra 2017. godine 76.337 27.773 24.815 (370) 45.031 173.586


Izvještaj o novčanom toku

Za godinu koja je završila 31. decembra2018. 2017.

BILJEŠKA ’000 BAM ’000 BAMNovčani tokovi iz poslovnih aktivnosti

Dobit prije oporezivanja 8.409 6.431

Usklađenja za:Amortizaciju 21, 22, 23 3.403 3.820Neto gubitke od umanjenja vrijednosti i rezervacija 11 12.258 17.797Umanjenje vrijednosti stečene aktive 20 1.031 633Umanjenje vrijednosti investicione nekretnine 21 660 -Otpis potraživanja po kreditima 11 683 622Neto dobit od prodaje ostale aktive 10B (293) (139)Pozitivna razlika na otuđenim i rashodovanim stalnim sredstvima 10B 224 (153)Neto promjena fer vrijednosti AFS kroz bilans uspjeha - 16

Promjene u poslovnoj imovini i obavezamaPromjene obavezne rezerve kod Centralne banke 16 (8.603) (15.141)Promjene datih kredita i potraživanja od banaka 17 (65.521) (36.182)Promjene datih kredita i potraživanja od komitenata 19 (31.424) (15.736)Promjene obračunate kamate i ostale imovine 20 (2.397) 1.595Promjene tekućih računa i depozita banaka (87.187) 6.503Promjene tekućih računa i depozita komitenata 25 194.717 183.375Promjene obračunate kamate i ostalih obaveza 27 2.059 795Promjene odloženog poreza na dobit (156) (199)

Neto novčani tok iz poslovnih aktivnosti prije poreza 28.156 154.037Plaćeni porez na dobit (335) (2.131)Neto gotovinski tok iz poslovnih aktivnosti 27.821 151.906

Novčani tok iz ulagačkih aktivnostiNabavka nekretnina i opreme 23 (1.399) (773)Nabavka nematerijalne imovine 24 (665) (536)Priliv od prodaje nekretnina i opreme 486 510Priliv od prodaje ostale aktive 2.171 725Neto promjena finansijske imovine po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit

(455) (19.744)

Neto novčani tok iz ulagačkih aktivnosti 27.959 (19.818)

Neto novčani tokovi iz finansijskih aktivnostiOtplata uzetih kredita i subordiniranog duga 27 (11.146) (19.365)

Neto novčani tok iz finansijskih aktivnosti (11.146) (19.365)

Neto povećanje/(smanjenje) gotovine i ekvivalenata gotovine

16.813 112.723

Gotovina i ekvivalenti gotovine na početku godine 15 216.908 104.185Gotovina i ekvivalenti gotovine na kraju godine 15 233.721 216.908Plaćene kamate 15.724 18.008Naplaćene kamate 75.393 77.476



66 67

Bilješke uz finansijske izvještaje (koje čine sastavni dio finansijskih izvještaja)

1. Društvo koje je predmet izvještavanja Sberbank BH d.d. (Sarajevo) je društvo osnovano u FBiH. Sjedište Banke je u Sarajevu, ulica Fra Anđela Zvizdovića broj 1.

Banka je osnovana od strane Volksbank International Rješenjem Kantonalnog suda u Sarajevu broj UF/I – 3962/00 od 10.05.2000. godine pod nazivom «Volksbank BH d.d. Sarajevo». Rješenjem Općinskog suda u Sarajevu 15.02.2013. godine izvršena je promjena imena Volksbank BH d.d. u Sberbank BH d.d., Sarajevo, kada je Sberbank Europe AG oficijelno postala jedini vlasnik Banke, 100% vlasništvo.

15. februara 2012. godine jedna od najznačajnijih finansijskih institucija u Evropi, Sberbank, zaključila je akviziciju 100% udjela u grupaciji Volksbank International AG („VBI“) i time postala jedini vlasnik VBI-a. VBI je tokom 2012. godine promijenio ime u Sberbank Europe AG, trenutno matična banka.

Sberbank Europe Group (Sberbank Europe AG ili „Grupa“) sa sjedištem u Beču, Austrija, je bankarska grupacija koja je u 100% vlasništvu Sberbank Rusija. Sberbank Europe je prisutna na osam tržišta u Centralnoj i Istočnoj Evropi (CIE): Austrija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Češka, Njemačka, Mađarska, Slovenija i Srbija.

Banka je registrovana u Federaciji Bosne i Hercegovine za obavljanje kreditiranja stanovništva i preduzeća i depozitnih poslova u zemlji i inostranstvu i platnog prometa i u skladu sa propisima Federacije Bosne i Hercegovine dužna je poslovati u skladu sa principima likvidnosti, solventnosti i rentabilnosti.

Na dan 31. decembra 2018. godine Banka ima centralu u Sarajevu i 32 organizaciona dijela u gradovima: Sarajevo, Mostar, Zenica, Visoko, Kakanj, Tuzla, Živinice, Gradačac, Gračanica, Banovići, Lukavac, Tešanj, Kraševo, Bihać, Cazin, Sanski Most, Brčko, Orašje, Široki Brijeg, Vitez i Travnik

2. Osnova pripreme

a) Osnova za izradu

Ovi finansijski izvještaji pripremljeni su u skladu sa Međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja (MSFI) koji su objavljeni od strane Odbora za međunarodne računovodstvene standarde.

Računovodstveni propisi primjenjivi u Federaciji Bosni i Hercegovini („Federacija“ ili „FBiH“) temelje se na odredbama Zakona o računovodstvu i reviziji („Zakon“) (Službene novine 83/09). Društva sastavljaju i objavljuju svoje finansijske izvještaje u skladu s Međunarodnim računovodstvenim standardima („MRS“), njihovim dopunama i tumačenjima („Tumačenja standarda“), te Međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja („MSFI“) i njihovim dopunama i tumačenjima („Tumačenja međunarodnih standarda finansijskog izvještavanja“) koje je izdao Odbor za Međunarodne standarde („IASB“ ili „Odbor“), koji su prevedeni i objavljeni od strane Saveza računovođa, revizora i finansijskih djelatnika u Federaciji (prema ovlasti Komisije za računovodstvo Bosne i Hercegovine, broj 2-11/06). Odluke o objavi standarda broj O-1/7-2017 od 24. januara 2017. godine i O-1/7-2017 od 24. maja 2017. godine su obvezujuće za razdoblja koja počinju 1. januara 2018. godine. Ove odluke uključuju MRS-ove, MSFI-jeve i tumačenja objavljena od strane Odbora u Plavoj knjizi („Blue book“) (izdanje 2016), poglavlje A i uključuju sve dopune i poboljšanja objavljenja u 2016. godini. Svi naknadno objavljeni standardi i novi ili dopunjeni MSFI-jevi i tumačenja objavljeni od strane Odbora nakon oktobra 2017. godine nisu prevedeni i objavljeni te stoga ne postoji zakonska obaveza primjene istih u sastavljanju zakonskih finansijskih izvještaja

Tokom pripreme ovih MSFI finansijskih izvještaja za godinu koja je završila 31. decembra 2018. godine Banka je razmotrila da li je primjena standarda objavljenih od strane Odbora za Međunarodne računovodstvene standarde koji su primjenjivi na tekuću godinu a još nisu prevedeni i objavljeni u FBiH rezultira materijalnim odstupanjem od relevantne primjenjive lokalne regulative. Banka je zaključila da ovo nije slučaj stoga je mišljenje rukovodstva da ovi MSFI finansijski izvještaji također zadovoljavaju zakonsku obavezu Banke da objavljuje finansijske izvještaje u skladu s primjenjivom relevantnom lokalnom računovodstvenom regulativom.

b) Osnova za izradu izvještaja i osnove mjerenja

Ovi finansijski izvještaji su zasebni finansijski izvještaji za Banku. U tekućoj godini Banka nema ni jedno pridruženo društvo. Banka je ovisno društvo u potpunom vlasništvu banke Sberbank Rusija (Ruska Federacija) koja sastavlja finansijske izvještaje sukladno MSFI i koji su raspoloživi za javnu upotrebu na web stranicama Sberbank Rusija.

Finansijski izvještaji sastavljeni su na osnovu historijskog troška osim za finansijsku imovinu i obaveze koje se mjere i iskazuju po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka i ostalu sveobuhvatnu dobit (krediti i potraživanja se vode po amortizovanom trošku).

c) Funkcionalna valuta i valuta prezentiranja

Finansijski izvještaji prezentovani su u konvertibilnim markama (“BAM”), koja je funkcionalna valuta. Iznosi su zaokruženi na najbližu hiljadu (ako drugačije nije navedeno).


68 69

Centralna Banka Bosne i Hercegovine („Centralna banka“ ili „CBBiH“) provodi politiku kursa na principu „valutnog odbora” prema kojem je BAM vezana za EUR u odnosu 1:1,95583 koji je korišten kroz 2018. i 2017. godinu. Očekuje se da će se ovo zadržati i u doglednoj budućnosti.

d) Korištenje procjena i prosudbi

Sastavljanje finansijskih izvještaja u skladu sa MSFI zahtijeva od Uprave donošenje prosudbi, procjena i pretpostavki koje utiču na primjenu računo-vodstvenih politika i objavljene iznose imovine, obaveza, prihoda i rashoda. Stvarni rezultati mogu biti različiti od tih procjena.

Procjene i povezane pretpostavke redovno se pregledavaju. Promjene računovodstvenih procjena priznaju se u periodu u kojem su procjene promijenjene te eventualno u budućim periodima ako utiču i na njih.

Informacije o područjima sa značajnom neizvjesnošću u procjenama i kritičnim prosudbama u primjeni računovodstvenih politika, koje imaju najznačajniji uticaj na iznose objavljene u ovim finansijskim izvještajima objavljene su u Bilješci 6.

e) Neograničenost vremena poslovanja

Finansijski izvještaji su pripremljeni pod pretpostavkom poslovanja u vremenski neograničenom periodu, što implicira da će Banka nastaviti sa poslovnim aktivnostima u doglednoj budućnosti i da će biti u mogućnosti prikupljati potraživanja i izmirivati obaveze u normalnom toku poslovanja.

3. Značajne računovodstvene politike

Računovodstvene politike navedene u nastavku dosljedno su primjenjivane za sve godine prikazane u ovim finansijskim izvještajima.

3.1. Preračunavanje stranih valuta Transakcije u stranim valutama preračunavaju se u funkcionalnu valutu po kursu važećem na dan transakcije. Dobici i gubici po osnovu kursnih razlika koji nastaju prilikom izmirenja tih transakcija i po osnovu svođenja monetarne imovine i obaveza denominiranih u stranim valutama po kursu krajem godine priznaju se u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti. Nemonetarna imovina i stavke u stranoj valuti koje se mjere po historijskom trošku preračunavaju se po kursu na datum transakcije i ne preračunavaju se ponovno na datum izvještavanja.

3.2. Prihodi i rashodi od kamata Prihodi i rashodi od kamata priznaju se u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti za obračunsko razdoblje na koje se odnose metodom efektivne kamatne stope. Efektivna kamatna stopa je stopa koja diskontira procijenjene buduće novčane tokove finansijske imovine ili obaveza kroz očekivano trajanje finansijskog instrumenta (ili ako je prikladno kraće razdoblje) do njegove knjigovodstvene vrijednosti. Pri kalkulaciji efektivne kamatne stope Banka procjenjuje buduće novčane tokove uzimajući u obzir sve ugovorne uvjete, ali ne i buduće gubitke.

Kalkulacija efektivne kamatne stope uključuje sve plaćene ili primljene transakcijske troškove, naknade i ostale stavke, koji su sastavni dio efektivne kamatne stope. Transakcijski troškovi uključuju sve inkrementalne troškove, koji nastaju direktno u vezi s izdavanjem ili sticanjem finansijske imovine ili finansijskih obaveza.

Prihodi i rashodi od kamata priznati u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti uključuju kamatu na finansijsku imovinu i finansijske obaveze, koji se mjere po amortizovanom trošku izračunatom metodom efektivne kamatne stope.

3.3. Prihodi i rashodi od naknada i provizija Prihodi i rashodi od naknada i provizija koje su sastavni dio efektivne kamatne stope na finansijsku imovinu ili obaveze uključuju se u prihode i rashode od kamata.

Prihodi od naknada i provizija sastoje se uglavnom od naknada za kartično poslovanje, naknada za izdavanje garancija, akreditiva, domaća i međunarodna plaćanja i ostale usluge i priznaju se u izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti po izvršenju usluge.

3.4. Neto dobici i gubici od finansijskih instrumenata po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha i kupoprodaje valuta, te kursnih razlika po preračunavanju monetarne imovine i obaveza Neto dobici i gubici od finansijskih instrumenata po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha i kupoprodaje valuta te kursnih razlika po preračunavanju monetarne imovine i obaveza uključuju zaradu od kupoprodaje valuta te realizovane i nerealizovane dobitke i gubitke od derivativnih finansijskih instrumenata te dobit i gubitak po preračunavanju monetarne imovine i obaveza na datum izvještavanja.

3.5. Prihod od dividendi Prihodi od dividendi po osnovu vlasničkih vrijednosnih papira priznaju se u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti u trenutku nastanka prava za primitak dividende.

3.6. Plaćanja temeljem najma Troškovi operativnog najma priznaju se u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti linearnom metodom tokom trajanja najma.

3.7. Porez na dobit Trošak poreza na dobit bazira se na oporezivoj dobiti za godinu i sastoji se od tekućeg i odgođenog poreza. Porez na dobit iskazuje se u bilansu uspjeha s izuzetkom poreza na dobit koji se odnosi na stavke priznate direktno u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti, kada se porez na dobit priznaje u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti. Tekući porez predstavlja očekivani iznos poreza koji se plaća na oporezivi iznos dobiti za godinu, koristeći porezne stope koje su bile na snazi ili su u suštini bile važeće na datum izvještavanja i sva usklađenja porezne obaveze iz prethodnih perioda.

Iznos odgođenog poreza izračunava se metodom bilansne obaveze, pri čemu se uzimaju u obzir privremene razlike između knjigovodstvenih vrijednosti imovine i obaveza koje se koriste za potrebe finansijskog izvještavanja i iznosa koji se koriste za potrebe izračuna poreza. Iznos odgođene porezne imovine ili obaveza, priznaje se koristeći poreznu stopu za koju se očekuje da će se primjenjivati na oporezivu dobit u periodu u kojem se očekuje realizacija ili


70 71

namirenje knjigovodstvene vrijednosti imovine i obaveza, a na osnovu poreznih stopa važećih na dan izvještavanja.

Vrednovanje odgođene porezne obaveze i odgođene porezne imovine odražava porezne posljedice koje slijede iz načina na koji društvo očekuje, na datum izvještavanja, realizaciju ili namirenje knjigovodstvene vrijednosti imovine i obaveza. Odgođena porezna imovina i obaveze se ne diskontiraju te se klasifikuju kao dugoročna imovina i/ili obaveze u izvještaju o finansijskom položaju. Odgođena porezna imovina priznaje se samo u visini u kojoj je vjerovatno da će se moći iskoristiti kao porezna olakšica. Na svaki datum izvještavanja, Banka ponovno procjenjuje nepriznatu potencijalnu odgođenu poreznu imovinu te testira knjigovodstvenu vrijednost priznate odgođene porezne imovine na umanjenje vrijednosti.

3.8. Finansijski instrumenti Do 1. januara 2018. godine Banka je koristila računovodstvene politike koje su u skladu sa MRS 39. Od 1. Januara 2018. godine Banka je primijenila MSFI 9 i uskladila svoje računovodsvene politike. Banka je iskoristila retrospektivni modificirani pristup i konsekventno u finansijskim izvještajima za 2018. godinu prikazala obe računovodstvene politike.

3.8.1. Računovodstvene politike za finansijske instrumente u skladu sa MRS 39

Klasifikacija

Banka klasifikuje svoje finansijske instrumente u sljedeće kategorije: krediti i potraživanja, finansijska imovina raspoloživa za prodaju, finansijska imovina i finansijske obaveze po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha i ostale finansijske obaveze. Klasifikacija zavisi od namjere zbog koje su finansijski instrumenti stečeni. Uprava određuje klasifikaciju finansijskih instrumenata kod početnog priznavanja i preispituje tu klasifikaciju na svaki datum izvještavanja.

(a) Krediti i potraživanja

Krediti i potraživanja su nederivativna finansijska imovina s fiksnim ili odredivim plaćanjima koja ne kotira na aktivnom tržištu. Krediti i potraživanja nastaju kada Banka odobrava novčana sredstva komitentima bez namjere trgovanja s tim potraživanjima te uključuju plasmane i kredite bankama, kredite i potraživanja od komitenata i sredstva kod Centralne banke.

(b) Finansijska imovina raspoloživa za prodaju

Finansijska imovina raspoloživa za prodaju obuhvata nederivativnu finansijsku imovinu koja se klasificira kao raspoloživa za prodaju ili koja nije klasificirana u neku drugu katergoriju. Finansijska imovina klasificirana kao raspoloživa za prodaju se namjerava držati na neodređeno vrijeme, ali može biti prodana kao odgovor na potrebe za likvidnošću ili promjenu u kamatnim stopama. promjenu u deviznim kursevima ili u vrijednostima vrijednosnih papira. Ova imovina uključuje određene dužničke i vlasničke instrumente.

(c) Finansijska imovina i finansijske obaveze po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha

Finansijska imovina i finansijske obaveze po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha

imaju dvije podkategorije: finansijski instrumenti koji se drže radi trgovanja (uključujući derivative) i oni koje Uprava inicijalno rasporedi u ovu kategoriju. Finansijski instrument raspoređuje se u ovu kategoriju isključivo ukoliko je nastao ili je stečen radi prodaje ili kupnje u kratkom roku, u svrhu kratkoročnog sticanja profita ili raspoređivanjem od strane rukovodstva u ovu kategoriju kod inicijalnog priznavanja. Banka raspoređuje finansijsku imovinu i finansijske obaveze u kategoriju po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha kada:

• se imovinom i obavezama upravlja, mjeri i o njima interno izvještava po fer vrijednosti;

• klasifikacija uklanja ili znatno umanjuje računovodstvenu neusk-lađenost koja bi inače nastala; ili

• imovina ili obaveze sadrže ugrađeni derivativ, koji znatno utječe na novčane tokove koji bi inače proizašli iz ugovora.

Finansijska imovina i finansijske obaveze po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha Banke uključuju derivativne finansijske instrumente, klasificirane kao finansijski instrumenti koji se drže radi trgovanja.

(d) Ostale finansijske obaveze

Ostale finansijske obaveze čine sve finansijske obaveze koje nisu vrednovane po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha i uključuju tekuće i depozitne račune, subordinirani dug i uzete kredite.

PriznavanjeKrediti i potraživanja, te ostale finansijske obaveze priznaju se u trenutku kada su dati ili primljeni (datum namire).

Banka priznaje finansijsku imovinu raspoloživu za prodaju i finansijsku imovinu i obaveze po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha na datum trgovanja, odnosno na datum kada se Banka obavezala kupiti ili prodati instrumenate.

Početno i naknadno mjerenjeKrediti i potraživanja početno se priznaju po fer vrijednosti. Nakon početnog priznavanja, krediti i potraživanja se vrednuju po amortizovnom trošku koristeći metodu efektivne kamate, umanjeni za eventualno umanjenje vrijednosti.

Finansijska imovina raspoloživa za prodaju se početno vrednuje po fer vrijednosti uvećanoj za transakcijske troškove koji se mogu direktno pripisati nabavci ili izdavanju finansijske imovine. Nakon inicijalnog vrednovanja sva finansijska imovina raspoloživa za prodaju iskazuje se po fer vrijednosti i promjena u fer vrijednosti se priznaje u revalorizacionim rezervama u kapitalu. Iznimno, vlasnički vrijednosni papiri koji nemaju cijenu na aktivnom tržištu odnosno čija se fer vrijednost ne može pouzdano izmjeriti vrednuju se po trošku nabavke, umanjenom za eventualna umanjenja vrijednosti.

Finansijska imovina i obaveze po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha priznaje se inicijalno po fer vrijednosti, dok se transakcijski troškovi priznaju odmah kao rashod u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti. Naknadno mjerenje je također po fer vrijednosti.

Ostale finansijske obaveze se početno vrednuju po svojoj fer vrijednosti


72 73

uključujući transakcijske troškove. Nakon početnog priznavanja, ostale finansijske obaveze se vrednuju po amortizovanom trošku koristeći metodu efektivne kamate.

Prestanak priznavanja

Banka prestaje priznavati finansijsku imovinu (u cijelosti ili djelomično) kada isteknu prava na primitke novčanih tokova od finansijskog instrumenta ili kada izgubi kontrolu nad ugovornim pravima nad tom finansijskom imovinom. Navedeno se događa kada Banka prenese suštinski sve rizike i koristi od vlasništva na drugi poslovni subjekt ili kada su prava ostvarena, predana ili istekla.

Banka prestaje priznavati finansijske obaveze samo kada one prestanu postojati. tj. kada su ispunjene, otkazane ili istekle. Ukoliko se uslovi finansijske obaveze promijene, Banka će prestati priznavati tu obavezu i istovremeno priznati novu finansijsku obavezu s novim uslovima.

Fer vrijednost finansijske imovine i obaveza po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha određuje se temeljem kotiranih tržišnih cijena ili prema modelima koji se temelje na podacima s tržišta.

Identificiranje i mjerenje umanjenja vrijednosti finansijske imovine

(a) Finansijska imovina koja se vodi po amortiziranom trošku

Banka sa svakim datumom izvještavanja provjerava da li postoje objektivne naznake umanjenja vrijednosti zajmova i potraživanja kao i ostale finansijske imovine.

Ukoliko postoji objektivni dokaz za umanjenje vrijednosti kredita i potraživanja na pojedinačnoj osnovi, gubitak od umanjenja vrijednosti utvrđuje se kao razlika između knjigovodstvene vrijednosti imovine i sadašnje vrijednosti očekivanih budućih novčanih tokova diskontovanih originalnom efektivnom kamatnom stopom te finansijske imovine. Knjigovodstvena vrijednost imovine umanjuje se putem računa rezervacija za umanjenje vrijednosti, a iznos gubitka priznaje se u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti. Ukoliko kredit ili potraživanje imaju varijabilnu kamatnu stopu, diskontnu stopu za utvrđivanje gubitka od umanjenja vrijednosti predstavlja tekuća efektivna kamatna stopa utvrđena ugovorom u trenutku kad je umanjenje vrijednosti nastupilo.

Finansijska imovina za koju nije prepoznato umanjenje vrijednosti na pojedinačnoj osnovi uključuje se u grupu finansijske imovine sličnih karakteristika koje se onda razmatraju za umanjenje vrijednosti na grupnoj osnovi. Grupno umanjenje vrijednosti također podrazumjeva i umanjenje vrijednosti na portfolio osnovi (IBNR) za slučajeve gdje Banka (na pojedinačnoj ili grupnoj osnovi) nije utvrdila da postoji umanjenje vrijednosti.

Ukoliko je kredit nenaplativ, a sve pravne procedure su dovršene te je poznat konačni iznos gubitka, kredit se otpisuje. Ako se u narednom periodu iznos gubitka od umanjenja vrijednosti smanji, a umanjenje se direktno može povezati s događajem koji se dogodio nakon otpisa. otpisani iznos ili rezerva se tada prihoduje u bilansu uspjeha. Otpis nenaplativih potraživanja vrši se na osnovu odluka nadležnih tijela Banke, a u skladu sa odlukama suda, dogovorima zainteresovanih strana i procjenama Banke.

U skladu sa relevantnim propisima Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu “Agencija”) Banka računa umanjenje vrijednosti i prema propisima Agencije. Krediti, plasmani i druge izloženosti Banke klasifikuju se u kategorije propisane od strane Agencije zavisno od stepena naplativosti koji se određuje na osnovu broja dana kašnjenja, procjene finansijskog položaja dužnika i kvaliteta instrumenata obezbjeđenja naplate te se rezervišu u skladu sa propisanim postocima rezervacija.

Za razliku umanjenja vrijednosti za potencijalne gubitke izračunate u skladu s propisima Agencije koje je bilo veće od umanjenja vrijednosti izračunatog u skladu sa zahtjevima MSFI-a, Banka je do 31. decembra 2012. godine shodno propisima uvećavala Rezervu za kreditne gubitke unutar kapitala Banke koja kao takva nije raspoloživa za raspodjelu.

Od 31. decembra 2012. godine Banka nije bila u obavezi donositi odluku o raspodjeli dobiti za pokriće nedostajućih rezervi po regulatornom zahjevu, međutim ako su potrebne regulatorne rezerve veće od regulatornih rezervi formiranih iz dobiti, razlika predstavlja nedostajući iznos rezervi koji se iskazuje kao odbitna stavka u obračunu adekvatnosti kapitala.

(b) Finansijska imovina raspoloživa za prodaju

Finansijska imovina raspoloživa za prodaju koja se vodi po trošku obuhvata vlasničke vrijednosne papire za koje nije moguće pouzdano izmjeriti fer vrijednost. Banka na svaki datum izvještavanja procjenjuje postoji li objektivni dokaz o umanjenju vrijednosti takve pojedine finansijske imovine ili grupe finansijske imovine. Gubici od umanjenja računaju se kao razlika između knjigovodstvene vrijednosti finansijske imovine i sadašnje vrijednosti budućih novčanih tokova diskontiranih tržišnom kamatnom stopom primjenjivom za sličnu finansijsku imovinu.Gubici od umanjenja vrijednosti po ovim instrumentima priznaju se u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti.

Nakon inicijalnog priznavanja, vlasničke vrijednosnice raspoložive za prodaju naknadno se vrednuju po fer vrijednosti te se nerealizirani dobici ili gubici iskazuju u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti i (ako je ponovono vrednovanje značajno) prikazuju se u revalorizacijskoj rezervi do trenutka prestanka priznavanja ulaganja. Nakon prestanka priznavanja ulaganja, kumulativni dobici ili gubici priznaju se kao ostali operativni prihodi ili se ulaganje vrijednosno usklađuje te se kumulativni gubici reklasificiraju iz revalorizacijske rezerve u bilans uspjeha kao finansijski rashodi. Kamata zarađena tokom perioda državnja ulaganja u finansijsku imovinu raspoloživu za prodaju iskazuje se kao prihod od kamate temeljem metode efektivne kamatne stope.

Netiranje finansijskih instrumenata

Finansijska imovina i finansijske obaveze se netiraju te se neto iznosi prikazuju u bilansu stanja ako postoji trenutno primjenjivo legalno pravo da se priznati iznos netira i ako postoji namjera da se podmirenje izvrši na neto bazi, tj. da se imovina realizira i da se obaveze podmire istovremeno.


74 75

3.8.2. Računovodstvene politike za finansijske instrumente u skladu MSFI 9Finalna verzija MSFI 9 standarda je izdata u julu 2014. godine i prihvaćena od strane EU 22. novembra 2016. godine. MSFI 9 zamjenjuje upute MRS 39. Standard uključuje zahtjeve vezane za klasifikaciju i mjerenje finansijske imovine i obaveza, model očekivanih kreditnih gubitaka koji mijenja prethodni model nastalih gubitaka i revidirana upustva vezano za računovodstvo zaštite.

TranzicijaBanka je izabrala izuzeće koje dozvoljava da se ne prikazuju uporedne informacije za prethodne periode u pogledu klasifikacije i mjerenja (uključujući umanjenje vrijednosti). Razlike u knjigovodstvenoj vrijednosti finansijske imovine, obaveza i rezervisanja koje su rezultat primjene MSFI 9 su priznate u zadržanoj dobiti na dan 1. januar 2018. godine.

Klasifikacija i mjerenjeMSFI 9 zadržava miješani model mjerenja i definiše tri primarne kategorije mjerenja za finansijsku imovinu: amortizirani trošak, fer vrijednost kroz ostalu sveobuhvatnu dobit i fer vrijednost kroz dobit i gubitak. Osnova za klasifikaciju zavisi od poslovnog modela društva i ugovorenih novčanih tokova karakterističnih za finansijsku imovinu.

Finansijski instrument se mjeri po amortiziranom trošku ako se ispunjavaju oba sljedeća uslova:

• ugovoreni uslovi finansijske imovine dovode do pojave novčanih tokova na određene datume koji predstavljaju samo plaćanja glavnice i kamate na nepodmireni iznos glavnice (SPPI) i

• finansijska imovina se drži unutar poslovnog modela čiji je cilj da drži finansijsku imovinu radi naplate ugovorenih novčanih tokova („držanje radi naplate“).

Mjerenje po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit je primjenjivo kada finansijska imovina zadovoljava prethodne uslove ali poslovni model koji se veže za nju je fokusiran podjednako na držanje imovine radi naplate kao i na prodaju imovine („držanje radi naplate i prodaje“). Sva ostala finansijska imovina se mjeri po fer vrijednosti.

Investicije u vlasničke instrumente se obavezno mjere po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha sa neopozivom opcijom prilikom incijalnog mjerenja da se promjene u fer vrijednosti prikažu kroz ostalu sveobuhvatnu dobit bez recikliranja.

Za finansijske obaveze nije bilo promjene u klasifikaciji i mjerenju u poređenju sa MRS 39 osim za priznavanje promjena u vlastitom kreditnom riziku u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti, za obaveze označene po fer vrijednosti kroz dobit i gubitak. Preostali iznos promjene u fer vrijednosti se prikazuje kroz dobit i gubitak.

Derivativi ugrađeni u ugovore gdje osnovni ugovor predstavlja finansijsku imovinu u djelokrugu MSFI 9 se nikada ne razdvaja, nego se na cijeli hibridni finansijski instrument primjenjuju zahtjevi ovog standarda.

Banka najčešće koristi poslovni model „držanje radi naplate“ za kredite i ostala potraživanja, dok je dio imovine klasifikovan pod poslovnim modelom „držanje radi naplate i prodaje“. Poslovni model „držanje radi naplate i prodaje“ se najčešće koristi za finansijska ulaganja. Prilikom SPPI procjene, SPPI kritične karakteristike su identifikovane za određenu finansijsku imovinu. Na osnovu sprovedenih procjena uticaj novih kategorija klasifikacije i mjerenja je procijenjen kao neznačajan.

Kasifikacija finansijke imovine u skladu sa MSFI 9

Procjena poslovnog modelaBanka određuje poslovni model na nivou koji najbolje odražava kako se upravlja grupama finansijske imovine (npr. portfolio) u cilju postizanja poslovnih ciljeva. Prema tome, poslovni model se ne određuje na osnovu pojedinačnih instrumenata, nego na nivou portfolia i bazira se na vidljivim faktorima kao što su:

• kako se ocjenjuje učinak poslovnog modela i finansijske imovine unutar modela i kako se izvještava ključnom rukovodećem osoblju.

• rizici koji utiču na poslovni model (i finansijsku imovinu unutar modela) i posebno način na koji se upravlja istim

• način isplaćivanja naknada rukovodećem osoblju privrednog društva (npr. kada se naknada zasniva na fer vrijednosti imovine kojom se upravlja ili na naplaćenim ugovorenim novčanim tokovima)

• učestalost, vrijednost i vrijeme prodaje su također bitan aspekt procjen od strane Banke

Procjena poslovnog modela je bazirana na realno očekivanim scenarijima bez da su se uzimali u obzir „najgori slučaj“ i „stres“ scenario. Ukoliko se novčani tokovi poslije inicijanog priznavanja ostvare na način koji se razlikuje od prvobitnih očekivanja Banke, Banka ne mijenja klasifikaciju preostale finansijske imovine koja se drži u tom modelu, već uzima u obzir navedene informacije prilikom procjene nove finansijske imovine.

SPPI testU drugom koraku procesa klasifikacije Banka procjenjuje ugovorene uslove finansijske imovine da utvrdi da li isti zadovoljavaju SPPI („Samo plaćanje glavnice i kamate“). „Glavnica“ u svrhu ovog testa je definisana kao fer vrijednost finansijske imovine pri inicijalnom priznavanju i može se promijeniti tokom trajanja finansijske imovine (npr. u slučaju otplate glavnice ili amortizacije premije/diskonta). Najznačajniji elementi kamate u okviru kreditnog aranžmana su obično razmatranje vremenske vrijednosti novca i kreditnog rizika.

Prilikom SPPI procjene, Banka primjenjuje prosudbe i uzima u obzir relevantne faktore kao što su valuta u kojoj je finansijska imovina denominirana i periode za koje je utvrđena kamatna stopa. Nasuprot tome, ugovorni uslovi koji uvode više od minimalne izloženosti rizicima ili volatilnosti u ugovornim novčanim tokovima koji nisu povezani sa osnovnim kreditnim aranžmanom ne dovode do ugovornih novčanih tokova koji su isključivo plaćanje glavnice i kamata na neplaćeni iznos. U tim slučajevima, obavezno je mjeriti finansijsku imovinu po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha.


76 77

Krajnje, u završnom koraku, portfolio treba da bude dodijeljen jednom od sljedećih poslovnih modela na osnovu pregleda obavljenog u gore navedenom koraku:

• „držati radi naplate“• „držati radi naplate i prodaje“• „držati radi prodaje“

Raspoređivanje u poslovni model se mora izvršiti pri početnom priznavanju finansijskog instrumenta. Premještanje pojedinačnih instrumenata u drugi poslovni model nakon postupka procjene ne utiče na klasifikaciju tih sredstava ili ostale imovine u portfoliu do trenutka prestanka priznavanja finansijskih instrumenata.

Sljedeći poslovni modeli su implementirani unutar Banke:

POSLOVNI MODEL

SBBH Portfolio Držati radi naplate

Držati radi prodajue

Držati radi naplate i prodaje

Krediti klijentima ×

Nostro računi kod bankaka ×

Oročenja kod banaka ×

Dionice × ×

Obveznice Vlade ×

Trezorski zapisi Vlade ×

Ugovorni novčani tokovi koji predstavljaju samo uplate glavnice i kamate na preostalu glavnicu (SPPI)

SPPI glavnicaGlavnica je fer vrijednost finansijske imovine pri početnom priznavanju, pri čemu se fer vrijednost određuje troškom nabavke finasijske imovine. Glavnica se može promijeniti tokom trajanja finansijske imovine, npr. u sklučaju otplate glavnice. Posljedično, preostali iznos finansijske imovine u određnom vremenskom trenutku je razlika između fer vrijednosti pri inicijalnom priznavanju i akumuliranih otplata glavnice.

SPPI kamataKod kamate se u obzir uzimaju:

• vremenska vrijednost novca• kreditni rizik povezan s nepodmirenom glavnicom• drugi osnovni rizici kreditiranja (tj. rizik likvidnosti)• drugi troškovi povezani s rizikom• profitna marža

Sve komponente moraju biti u skladu s osnovnim ugovorom o kreditiranju i ne smiju biti podložne značajnim ugovornim prilagođavanjima (izmjenama).

Mjerenje po amortizovanom troškuImovina koja je dodijeljena poslovnom modelu „držati radi naplate“ i prolazi SPPI test se mjeri po amortiziranom trošku primjenom metode efektivne kamatne stope.

U skladu s MSFI 9, analogno dosadašnjem standardu MRS 39, amortizirani trošak izračunava se primjenom metode efektivne kamatne stope.

Prihodi od kamata izračunavaju se metodom efektivne kamate. To se izračunava primjenom efektivne kamatne stope na bruto knjigovodstvenu vrijednost financijske imovine, osim za:

• Kupljena ili nastala finansijska imovina koja je obezvrijeđena. Za tu finansijsku imovinu subjekt primjenjuje efektivnu kamatnu stopu usklađenu s kreditom na amortizirani trošak finansijske imovine od početnog priznavanja.

• Finansijska imovina koja nije kupljena ili nastala kao obezvrijeđena finansijska imovina, a koja je naknadno postala obezvrijeđena finansijska imovina. Za tu finansijsku imovinu Banka primjenjuje efektivnu kamatnu stopu na amortizirani trošak finansijske imovine u narednim izvještajnim razdobljima.

Metoda efektivne kamate je metoda izračuna amortiziranog troška finansijske imovine ili finansijske obaveze (ili skupine finansijske imovine ili finansijskih obaveza) i raspoređivanja prihoda od kamata ili rashoda od kamata tokom relevantnog razdoblja primjenom efektivne kamatne stope. Efektivna kamatna stopa je diskontna stopa, koja tačno diskontuje sve procijenjene buduće novčane tokove tokom očekivanog vijeka trajanja finansijske imovine ili obaveze na bruto knjigovodstveni iznos finansijske imovine ili amortizirani trošak finansijske obaveze. Pri izračunavanju efektivne kamatne stope moraju se uzeti u obzir svi ugovorni uvjeti, npr. svi izravno pripadajući troškovi transakcije, naknade, uplate premija, popusti ili drug relevantni ugovorni uvjeti. U slučajevima kada pouzdana procjena novčanog toka nije izvediva, subjekt koristiti ugovorne novčane tokove tijekom cijelog vijeka trajanja finansijskog instrumenta. Za finansijsku imovinu koja je obezvrijeđena, prilagođena efektivna kamatna stopa izračunava se na temelju procijenjenih budućih novčanih tokova, uključujući očekivane kreditne gubitke. Banka iskazuje prihode od kamata i troškove kamata na finansijske instrumente po amortiziranom trošku u okviru prihoda od kamata i rashoda od kamata u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti.

Mjerenje po amortizovanom trošku (modifikacije)Ako se izmjena finansijskog instrumenta ne ocijeni kao značajna, finansijski instrument ostaje u bilansu stanja subjekta (tj. ne traži se prestanak priznavanja). Međutim, subjekt mora izračunati dobit ili gubitak promjene na finansijskom instrumentu koji se temelji na prvobitnoj efektivnoj kamatnoj stopi finansijskog instrumenta i prikazuje se u računu dobiti i gubitka.

Mjerenje po amortizovanom trošku (otpisi)

Subjekt će izravno smanjiti bruto knjigovodstvenu vrijednost finansijske imovine ako subjekt nema razumnih očekivanja za povrat finansijske imovine u cijelosti ili njenog dijela. Otpis predstavlja događaj prestanka priznavanja.


78 79

Fer vrijednost kroz OCI - uz recikliranje

Dužnički instrument se mjeri po fer vrijednosti kroz ostale sveobuhvatnu dobit s „recikliranjem“ ako su ispunjeni sljedeći uslovi:

(a) finansijska imovina se drži unutar poslovnog modela čiji je cilj ostvariti prikupljanje ugovornih novčanih tokova i prodaja finansijske imovine i

(b) ugovorni uslovi finansijske imovine proizlaze na određeni datum, a novčani tokovi su isključivo plaćanje glavnice i kamate na preostali iznos glavnice.

Po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit - bez recikliranja

Za vlasničke instrumente za koje ne postoji namjera prodaje, neopozivo pravo na obračun bilo koje promjene fer vrijednosti u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti (OCI) može se ostvariti prilikom ulaska. Kod prestanka priznavanja iznos u Ostaloj sveobuhvatnoj dobiti se ne reciklira kroz dobit ili gubitak. Dividende na takva ulaganja i dalje se priznaju u računu dobiti i gubitka u skladu s MSFI 9, osim ako dividenda jasno predstavlja povrat dijela troška ulaganja. Vlasnički instrumenti koji nemaju kotiranu cijenu na aktivnom tržištu mjere se na temelju fer vrijednosti kroz bilans uspjeha ili sveobuhvatnu dobit.

Redovna kupnja ili prodaja finansijske imovine

Banka koristi mogućnost obračuna datuma trgovanja za redovne kupovine ili prodaje finansijske imovine. Istu metodu treba dosljedno primjenjivati za sve kupovine i prodaje finansijske imovine koja je klasificirana na isti način sukladno standardu. U tu svrhu, sredstva koja se obavezno mjere po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka čine zasebnu klasifikaciju od imovine koja se iskazuje po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka. Nadalje, ulaganja u vlasničke instrumente obračunate za korištenje neopozive opcije za mjerenje na FVOSD čine zasebnu klasifikaciju. Datum trgovanja je datum na koji se subjekt obavezuje kupiti ili prodati imovinu. Obračun datuma trgovanja odnosi se na:

(a) priznavanje imovine koja će se primiti i obaveze plaćanja za istu na datum trgovanja, i

(b) prestanak priznavanja imovine koja se prodaje, priznavanje dobiti ili gubitka od prodaje i priznavanje potraživanja od kupca za plaćanje na datum trgovanja.

Općenito, kamata se ne počinje obračunavati na imovini i odgovarajućoj obavezi sve do datuma namire kada vlasništvo prelazi.

Reklasifikacije

Banka je obavezna reklasificirati finansijsku imovinu samo ako je promijenjen poslovni model. Očekuje se da će takve promjene biti vrlo rijetke: promjena u poslovnom modelu subjekta dogodit će se samo kada subjekt ili započne ili prestane obavljati djelatnost koja je značajna za njegovo poslovanje.

Naknadno mjerenje finansijskih obaveza

Prema MSFI-ju 9 finansijske obveze općenito se mjere po amortiziranom trošku. Primjenjuju se sljedeće iznimke:

• Finansijske obveze koje se drže radi trgovanja (uključujući derivate) i

• Finansijske obveze kod kojih je primijenjena opcija fer vrijednosti.

Neki hibridni ugovori mogu sadržavati i izvedenicu i nederivativnu komponentu. U takvim slučajevima, izvedena komponenta se naziva ugrađeni derivat. Kada ekonomska obilježja i rizici ugrađenih izvedenih financijskih instrumenata nisu usko povezani sa osnovnim ugovorom i kada se sam hibridni ugovor ne iskazuje po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka, ugrađeni derivat se tretira kao zasebni derivat i klasificira se po fer vrijednosti kroz dobit i gubitak sa svim nerealiziranim dobicima i gubicima priznatim u računu dobiti i gubitka.

Derivativni finansijski instrumenti

Derivativni finansijski instrumenti mogu uključivati opcijske ugovore na potfolio vrijednosnih papira i ugrađene derivative. U skladu sa politikom trezora, Banka ne drži niti izdaje derivativne finansijske instrumente u špekulativne svrhe. Nema derivativa koji se tretiraju kao instrumenti računovodstva zaštite. Svi derivativi se klasificiraju kao finansijski instrumenti po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha.

Derivativni finansijski instrumenti inicijalno se priznaju u izvještaju o finansijskom položaju po fer vrijednosti. Naknadno mjerenje derivativnih instrumenata vrednuje se po fer vrijednosti. Fer vrijednosti se utvrđuju na temelju kotiranih cijena. Svi derivativi iskazuju se kao imovina ukoliko je njihova fer vrijednost pozitivna, odnosno kao obaveze ako je njihova fer vrijednost negativna.

Promjene u fer vrijednosti derivativa uključuju se u neto dobitke i gubitke od kupoprodaje valuta, koji su dio ostalih poslovnih prihoda.

Redovno kupljena ili prodata finansijska imovina

Novi model očekivanih kreditnih gubitaka mijenja model nastalih gubitaka korišten u MRS 39. Navedni model se primjenjuje na finansijsku imovinu i vanbilansne instrumente koji nose kreditni rizik (garancije, odobrene neiskorištene okvire). Prilikom inicijalnog priznavanja umanjenje vrijednosti se priznaje u formi 12 mjesečnog očekivanog kreditnog gubitka. Nakon početnog priznavanja očekivani gubici tokom vijeka trajanja instrumenta se priznaju za sve instrumente kod kojih se kreditni rizik naknadno poveća. Osnova za mjerenje je očekivani gubitak tokom vijeka trajanja instrumenta.

Shodno navedenom, Banka je usvojila novu Metodologiju, kojom se utvrđuje opći okvir za adekvatno mjerenje rezerviranja za kreditne gubitke (LLP) u skladu s Međunarodnim standardom finansijskog izvještavanja 9 (MSFI 9) i ista definiše:


80 81

• Obim i pregled vrsta umanjenja vrijednosti i procesa umanjenja vrijednosti;

• Ključne principe za izračunavanje rezervisanja za kreditne gubitke;

• Koncepte faza;

• Faza 1 – rezervisanja za kreditne gubitke za 12-mjesečni očekivani kreditni gubitak;

• Faza 2 - rezervisanja za kreditne gubitke za očekivane gubitke po kreditima za vrijeme vijeka trajanja ;

• Faza 3 - rezervisanja za kreditne gubitke za očekivane kreditne gubitke za vrijeme vijeka trajanja za individualne i grupno beznačajne izloženosti;

• POCI - očekivani gubici tokom cijelog perioda trajanja kredita;

• Koncepti parametara rizika i pregled rizika;

• Otpise, priznavanje kamatnog prihoda (unwinding);

• Makroekonomske scenarije koji se koriste u okviru MSFI 9 prilikom procesa izračuna rezervisanja za kreditne gubitke.

MSFI 9 zahtijeva da se isti model umanjivanja vrijednosti očekivanog gubitka primjenjuje na sljedeće:

• finansijsku imovinu ili finansijske obaveze mjerene po amortizovanom trošku;

• finansijsku imovinu ili finansijske obaveze koje se obavezno mjere prema fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit (FVOSD);

• kreditne obaveze kada postoji sadašnja obaveza produženja kredita (osim u slučajevima kada se oni mjere prema fer vrednost kroz profit i gubitak( FVOSD);

• ugovore o finansijskim garancijama na koje se primjenjuje MSFI 9 (izuzev onih koji se mjere prema fer vrednost kroz profit i gubitak (FVOSD).

U procesu rezervisanja za kreditne gubitke u obzir se trebaju uzeti sve kreditne izloženosti (bilansne i vanbilansne stavke).

Bilansne stavke

Za bilansne stavke izloženost je knjigovodstveni iznos. To uključuje npr. obračunate kamate (sve dok se kamate ne obustave) i neplaćene naknade, a isključuje smanjenje netiranjem ili putem kolaterala.

Sva finansijska sredstva, osim onih mjerenih po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha, općenito podliježu pregledavanju umanjenja, u skladu s MSFI 9 ta imovina se klasifikuje u sljedeće računovodstvene kategorije:

• Amortizovani trošak;

• Fer vrijednost kroz ostalu sveobuhvatnu dobit

Vanbilansne stavke

Vanbilansne stavke podliježu rezervisanju (za gubitke po kreditima). Za vanbilansne stavke, rezervisanja (za gubitke po kreditima) se moraju obračunati za:

• garancije;

• druge obaveze vezane za kredite (npr. neopozive obaveze po kreditima, akreditivi itd.).

U skladu s općim pristupom, u ovisnosti od pogoršanja kvalitete kredita od momenta početnog priznavanja, Banka kredite i obaveze vezane za kredite raspoređuje u jednu od sljedećih faza:

• Faza 1 – Finansijski instrumenti bez uočenog značajnijeg povećanja kreditnog rizika, za koje se izračunavaju 12-tomjesečni očekivani gubici po kreditima (12m ECL);

• Faza 2 – Finansijski instrumenti sa značajnim povećanjem kreditnog rizika, kod kojih nema kašnjenja u otplati i za koje se očekivani gubici po kreditima računaju za cjelokupno vrijeme njihovog trajanja (LECL);

• Faza 3 – Obezvrjeđeni finansijski instrumenti, za koje se očekivani gubici po kreditima računaju za cjelokupno vrijeme njihovog trajanja (LECL).

Izračun umanjenja vrijednosti

Banka izračunava očekivani kreditni gubitak na temelju pet scenarija vjerovatnosno ponderiranih za mjerenje očekivanih nedostataka u gotovini, diskontiranih prema aproksimaciji EKS-a. Nedostatak gotovine je razlika između novčanih tokova koji su dospjeli subjektu u skladu s ugovorom i novčanih tokova koje subjekt očekuje primiti.

Mehanizam izračuna očekivanih kreditnih gubitaka prikazan je u nastavku, a ključni elementi su kako slijedi:

• PD - Vjerovatnoća neispunjavanja obveza služi kao procjena vjerovatnosti da će izloženost doživjeti gubitke predviđene gubitkom zbog neispunjavanja obveza u unaprijed određenom vremenskom razdoblju. PD procjena temelji se na prikupljenim historijskim podacima. Kako bi inicirala procjenu parametara MSFI 9, Banka je osigurala portfolia kroz vremenski okvir od nekoliko godina (minimalni vremenski okvir je postavljen na 3 godine povijesti podataka). Osim toga, NWB-ovi su dali datume za događaj koji se dogodio u vremenskom okviru za snimanje portfelja. Postoje dva načina procjene vjerovatnoće neispunjavanja obveza u razdoblju od 12 mjeseci i tokom cijelog životnog vijeka ovisno o fazi izlaganja:

• Markovljev lanac-procjena od 12 mjeseci PiT PD (faza 1)

• U ovom slučaju PD12m je vjerovatnoća neispunjavanja obveza u sljedećih 12 mjeseci

• Modificirani Markovljev lanc- procjena doživotne PiT PD (faza 2 i faza 3)

Ovdje PD su marginalni PD koji opisuju vjerovatnoću neispunjavanja obveza u određenom razdoblju od 12 mjeseci u budućnosti tokom vijeka trajanja proizvoda.

Upotreba stručno utvrđene vrijednosti vjerovatnoće gubitka moguća je u situaciji u kojoj su rezultati modeliranja PD-a iskrivljeni (preniski ili nerazumno visoki) zbog nedostatka (i nedovoljnih) podataka modeliranja. U tom slučaju vrijednost koju utvrdi stručnjak mora biti odobrena od strane Odbora za upravljanje rizicima i dokumentirana za revizijski trag. Utvrđivanje vrijednosti od strane stručnjaka mora uključivati usporedbu na osnovu slične grupe i / ili javno dostupnih podataka.

• EAD - Izloženost u trenutku neispunjenja obaveza je procjena izloženosti na budući datum neplaćanja, uzimajući u obzir očekivane promjene izloženosti nakon datuma izvještavanja, uključujući otplate glavnice i kamate, bilo


82 83

ugovoreno ili na neki drugi način, očekivano povlačenje i obračunate kamate od propuštenih plaćanja.

• LGD - gubitak u trenutku neispunjenja obaveza je procjena gubitka koji nastaje u slučaju kada dođe do neispunjavanja obveza u određenom trenutku

Gubitak zbog neispunjavanja obveza koji se koristi u kontekstu rezervisanja za kreditne gubitke trebao bi se temeljiti na iskustvima historijskog gubitka uzimajući u obzir učinak vremenske vrijednosti novca i budućih novčanih tokova za cijeli preostali vijek izloženosti. Za izračunavanje u Fazi 1 koristi se pristup koji se zasniva na formuli:

LLPstage 1 (t0) = PD 12m (t0) * LGD 12m (t0) * EAD(t0)

gdje se za PD i LGD očekuje da budu parametri na dan izvještavanja (point-in time PIT parametri). Izloženost u momentu neispunjenja obaveza (EAD) se također preuzima na dan izvještavanja. I PD i LGD u ovom slučaju pokrivaju vremenski period od 12 mjeseci, tj. 12-omjesečni PD je vjerojatnost neispunjavanja obaveza u idućih 12 mjeseci, 12-omjesečni LGD je LGD koji odgovara događajima neispunjavanja obaveza u narednih 12 mjeseci.

Za izračunavanje u fazi 2 koristi se pristup koji se zasniva na formuli:

LLPstage 2(t0) = ∑( PD 12m (ti )*LGD 12m(ti )* EAD(ti)) DF(ti;t0)

gdje se zbir proteže preko tačaka u vremenu (obično godišnje) do kraja dospijeća predmetne izloženosti koja se razmatra. Ovdje su PD-ovi marginalni PD-ovi koji opisuju vjerojatnoću neispunjavanja obaveza u periodu vijeka trajanja (do ugovorenog roka dospijeća). Isto tako, LGD-ovi (koji ovise od vrste i vrijednosti kolaterala, kao i od promjena vrijednosti kolaterala tokom vremena) i EAD-ovi ovise o vremenu. Uticaji ekonomskog okruženja trebali bi se pokazati uglavnom u PD-u i LGD-u, dok je EAD potaknut ugovornim otplatama.

Izračunavanje realiziranog LGD-a po izloženosti zasniva se na podacima Banke koji su zasnovani na pregledima portfolija, događajima neispunjavanja obaveza (bazi podataka o statusu) i podacima o novčanom toku za izloženosti za koje obaveze nisu ispunjene.

Posebne vrijednosti LGD-a alociraju se na osigurani i neosigurani dio promatrane izloženosti.

U svojim modelima očekivanog kreditnog gubitka, Banka se oslanja na širok raspon informacija koje se odnose na budućnost kao ekonomskih inputa, kao što su:

• Rast BDP-a,• Stope nezaposlenosti i• Osnovna stopa Centralne banke.

Inputi i modeli koji se koriste za izračunavanje ECL-a ne moraju uvijek obuhvatiti sva obilježja tržišta na datum finansijskih izvještaja. Da bi se to odrazilo, kvalitativna prilagođavanja ili prekrivanja se povremeno prave kao privremena prilagođavanja kada su takve razlike značajno značajne.

Mehanizam ECL metode sažeti su u nastavku:

• Faza 1: 12-mjesečni očekivani kreditni gubitak se izračunava kao dio cjeloživotnog očekivanog kreditnog gubitka koji predstavljaju očekivane kreditne gubitke koji proizlaze iz događaja neispunjenja na finansijskom instrumentu koji su mogući u roku od 12 mjeseci nakon datuma izvještavanja.

Banka izračunava 12-mjesečnu ispravku na temelju očekivanja da će doći do događaja neispunjenja u 12 mjeseci nakon datuma izvještavanja. Ove očekivane 12-mjesečne vjerovatnoće neispunjavanja obaveza primjenjuju se na predviđeni EAD i pomnožene s očekivanim LGD-ijem i diskontirane aproksimacijom na izvornu EKS. Ovaj izračun je napravljen za svaki od četiri scenarija, kao što je gore objašnjeno.

• Faza 2: Kada je kredit pokazao značajno povećanje kreditnog rizika od nastanka, Banka bilježi ispravku za LTECL. Mehanizmi su slični onima koji su gore objašnjeni, uključujući upotrebu više scenarija, ali se PD i LGD procjenjuju tokom životnog vijeka instrumenta. Očekivani nedostaci u gotovini diskontiraju se aproksimacijom na izvornu EKS.

• Faza 3: Za kredite za koje se smatra da su obezvrjeđeni, Banka priznaje očekivane kreditne gubitke za te kredite. Metoda je slična onoj za imovinu faze 2, s PD postavljenim na 100%.

• Imovina POCI je finansijska imovina koja je kreditno umanjena prilikom početnog priznavanja. Banka priznaje samo kumulativne promjene u vijeku trajanja očekivanog kreditnog gubitka od početnog priznavanja, na temelju vjerovatnosno-ponderiranih četiriju scenarija, diskontiranih kreditno usklađenom EKS-om.

Krediti koji se procjenjuju na pojedinačnoj osnovi su svi krediti za koje postoji objektivni dokaz o umanjenju vrijednosti. Objektivni dokazi umanjenja vrijednosti, tj. faktori koji mogu utjecati na sposobnost i spremnost dužnika da ispune svoje obveze prema Banci su:

• kašnjenja u ugovornim isplatama kamata ili glavnice,• kršenje odredbi ili uvjeta,• pokretanje stečajnog postupka,• bilo kakve specifične informacije o klijentovim finansijskim poteškoćama

(npr., koje se odražavaju u poteškoćama klijenta s likvidnošću),• promjene u tržišnom okruženju klijenta,• opća ekonomska situacija.

Imovina koja je priznata kao nepodmirena ili umanjena za Banku, označena je na odgovarajući način. Za ocijenjenu imovinu, ocjena 26 označava neispunjavanje obaveza. Neispunjavanje obaveza također se priznaje ako je zajmoprimac odgodio plaćanje bilo koje značajne kreditne izloženosti duže od 90 dana, dakle ostvaren je okidač „kašnjenje 90 +“.

Za kreditni gubitak Faze 3, Banka će koristiti metodu diskontiranog novčanog toka za pojedinačno značajne izloženosti. Stoga, ako postoje objektivni dokazi da je nastao gubitak od umanjenja vrijednosti, iznos gubitka se mjeri kao

ti=t0

tEOM


84 85

razlika između knjigovodstvene vrijednosti imovine i sadašnje vrijednosti procijenjenih budućih novčanih tokova diskontiranih početnom efektivnom kamatnom stopom finansijske imovine (tj. efektivne kamatne stope izračunate pri početnom priznavanju).

Banka je interno definirala vlastiti prag za utvrđivanje značajnih izloženosti; dokumentovanje opravdanosti izbora specifične vrijednosti u lokalnoj provedbenoj politici, odnosno pojedinačno značajne granice za provođenje pojedinačnih procjena iznosi 60.000 BAM (iznos predstavlja ukupnu izloženost klijenta na dan izračuna). Svi nepokrivenii plasmani Banke koji premašuju navedeni iznos, kao i pokriveni krediti bez obzira na iznos ukupne izloženosti, predstavljaju pojedinačno značajne plasmane.

Za ispravku vrijednosti u trećoj fazi – Individualna ispravka koriste se tri scenarija:1. Ograničeno poslovanje2. Neograničeno poslovanje3. Mješoviti pristup te dvije vrste

3.9. Gotovina i ekvivalenti gotovine

Gotovina i ekvivalenti gotovine, za potrebe izvještaja o novčanom toku, uključuju novac u blagajni, žiro račun kod Centralne banke, tekuće račune kod drugih banaka te instrumente u postupku naplate.

3.10. Plasmani bankama i obavezna rezerva kod Centralne bankePlasmani bankama i obavezna rezerva kod Centralne banke klasifikovani su kao krediti i potraživanja i vrednuju se po amortizovanom trošku umanjenom za gubitke od umanjenja vrijednosti.

3.11. Krediti i potraživanja od komitenata

Krediti i potraživanja od komitenata iskazuju se po amortizovanom trošku umanjenom za gubitke od umanjenja vrijednosti kako bi se prikazali procijenjeni nadoknadivi iznosi.

3.12. Vrijednosni papiri

Vlasnički vrijednosni papiri klasifikovani su kao imovina vrednovana po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit i vrednuju se po fer vrijednosti, osim ukoliko ne postoji pouzdana mjera fer vrijednosti kada se one vrednuju po trošku sticanja.

Dužnički vrijednosni papiri klasifikovani su kao imovina vrednovana po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit i vrednuju se po fer vrijednosti.

3.13. Ulaganja u pridružena pravna lica

Ulaganja u pridružena pravna lica se vrednuju po trošku ulaganja, uključujući goodwill.

3.14. Uzeti krediti i subordinirani dug

Uzeti krediti na koje se plaća kamata i subordinirani dug klasifikuju se kao ostale finansijske obaveze i inicijalno se priznaju po fer vrijednosti umanjenoj za pripadajuće

transakcijske troškove. Naknadno vrednovanje provodi se po amortizovanom trošku i svaka razlika između primitaka (umanjenih za transakcijske troškove) i iznosa koji se plaća po dospijeću priznaje se u izvještaju o sveobuvatnoj dobiti tokom perioda trajanja zajma metodom efektivne kamatne stope.

3.15. Tekući računi i depoziti banaka i komitenata

Tekući računi i depoziti klasificirani su kao ostale obaveze i početno se vrednuju po fer vrijednosti umanjenoj za transakcijske troškove, a naknadno se iskazuju po njihovom amortizovnom trošku primjenom metode efektivne kamatne stope.

3.16. Ulaganja u nekretnine

Ulaganja u nekretnine iskazana su po trošku nabave umanjenom za akumuliranu amortizaciju i umanjenje vrijednosti. Ulaganja u nekretnine obuhvataju ulaganja Banke u nekretnine s namjerom ostvarivanja zarade od najamnine ili porasta tržišne vrijednosti.

Sva ulaganja u nekretnine, osim imovine u pripremi, amortiziraju se linearnom metodom po propisanim stopama utvrđenim tako da se trošak nabave imovine otpisuje u toku procijenjenog korisnog vijeka upotrebe imovine kako slijedi:

2018. 2017. Zgrade 50 godina 50 godina

Korisni vijek upotrebe provjerava se i korigira, ukoliko je potrebno, na svaki datum izvještavanja.

3.17. Nekretnine i oprema

Nekretnine i oprema vrednuju se po trošku nabavke umanjenom za akumuliranu amortizaciju i umanjenje vrijednosti. Trošak nabavke uključuje sve troškove koji su direktno vezani za nabavku imovine. Naknadni troškovi se uključuju u knjigovodstvenu vrijednost imovine ili se priznaju kao posebna imovina, u zavisnosti od toga što je primjenjivo, samo u onim slučajevima kada postoji vjerovatnost da će Banka u budućnosti imati ekonomsku korist od te imovine i ako se njezina vrijednost može pouzdano utvrditi. Troškovi popravaka i tekućeg održavanja terete bilans uspjeha u periodu u kojem su nastali.

Amortizacija se obračunava na sve nekretnine i opremu, osim zemljišta i imovine u pripremi, prema linearnoj metodi kako bi se otpisao trošak nabavke imovine kroz njezin procijenjeni vijek trajanja. Sljedeći procijenjeni korisni vijekovi se koriste:

Kompjuteri 5 godinaNamještaj i ostala oprema 6,5 – 10 godinaMotorna vozila 6,5 godinaUlaganja u tuđu imovinu 12 godina ili kroz vijek trajanja najma

Poslovne zgrade 50 godinaPreostala vrijednost nekretnina i opreme i procijenjeni vijek trajanja pregledavaju se i po potrebi usklađuju na svaki datum izvještavanja.


86 87

Dobici i gubici po osnovu rashodovanja sredstava utvrđuju se kao razlika između novčanog priliva i neto knjigovodstvene vrijednosti i iskazuju u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti u okviru ostalih prihoda ili rashoda iz poslovanja.

3.18. Nematerijalna imovina

Nematerijalna imovina se iskazuje po trošku umanjenom za akumuliranu amortizaciju i umanjenje vrijednosti. Troškovi razvoja kapitaliziraju se ako zadovoljavaju sve uslove navedene u MRS 38 -Nematerijalna imovina.

Amortizacija se obračunava na svu imovinu, osim imovine u pripremi, prema linearnoj metodi kako bi se otpisao trošak nabavke imovine kroz njezin procijenjeni vijek trajanja. Koriste se sljedeći procijenjeni korisni vijekovi:

Softver 5 godina

Metoda amortizacije i procijenjeni korisni vijek pregledaju se i korigiraju, ukoliko je potrebno, na svaki datum izvještavanja.

3.19. Aktiva stečena naplatom potraživanjaStečena aktiva je finansijska i nefinansijska imovina koju Banka stiče procesom naplate kredita. Navedena imovina se inicijalno priznaje po fer vrijednosti i uključuje se u ostalu finansijsku imovinu ili zalihe unutar ostale imovine, zavisno od prirode i namjere Banke po pitanju nadoknade vrijednosti ove imovine, i naknadno se mjeri i prikazuje u skladu sa računovodstvenim politikama za ove kategorije imovine.

3.20. Umanjenje vrijednosti nefinansijske imovineNeto knjigovodstvena vrijednost nefinansijske imovine Banke provjerava se sa datumom izvještavanja kako bi se utvrdilo da li postoje indikacije umanjenja vrijednosti imovine. Ako se utvrdi postojanje takvih indikacija procjenjuje se nadoknadivi iznos imovine. Gubitak uslijed umanjenja vrijednosti priznaje se u svim slučajevima kada je neto knjigovodstvena vrijednost imovine veća od nadoknadivog iznosa. Gubitak uslijed umanjenja vrijednosti priznaje se u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti.

Nadoknadiva vrijednost ostale imovine je vrijednost veća od njezine vrijednosti u upotrebi i njezine fer vrijednosti umanjene za troškove prodaje. U procjenjivanju vrijednosti u upotrebi, sadašnja vrijednost procijenjenih budućih novčanih tokova izračunava se upotrebom diskontne stope prije oporezivanja koja reflektira procjenu vremenske vrijednosti novca na tržištu i rizik specifičan za tu imovinu. Za imovinu koja ne generira neovisne novčane tokove, njezina nadoknadiva vrijednost se određuje zajedno sa imovinom koja generira novčane tokove, a uz koju se ta imovina vezuje.

Gubitak od umanjenja vrijednosti se smanjuje ukoliko je došlo do promjene u procjeni korištenoj za utvrđivanje nadoknadive vrijednosti. Gubitak od umanjenja vrijednosti se smanjuje najviše do iznosa knjigovodstvene vrijednosti imovine koja ne prelazi knjigovodstvenu vrijednost koja bi bila utvrđena, uzimajući u obzir amortizaciju, da nije došlo do umanjenja vrijednosti.

3.21. Primanja zaposlenih

Kratkoročna primanja zaposlenih

Za račun uposlenika, Banka uplaćuje penziono i zdravstveno osiguranje koje se obračunava na bruto plate, kao i pripadajuće poreze po ovom osnovu za koje je osnovica neto plaća. Ovi se doprinosi uplaćuju na račun relevantnih državnih fondova prema važećoj zakonskoj regulativi i propisima, tokom cijele godine. Naknada za topli obrok i transport kao i regres za godišnji odmor se obračunavaju i plaćaju u skladu sa lokalnom zakonskom regulativom. Ovi se troškovi priznaju u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti u razdoblju u kojem su nastali troškovi osoblja.

Obaveze za doprinose za penzione fondove s propisanim iznosom doprinosa priznaju se kao trošak u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti razdoblja u kojem su nastali.

Dugoročna primanja zaposlenih: otpremnine za penzije i bonusi za prijevremeno penzionisanje

Banka isplaćuje u slučaju penzionisanja otpremninu radnicima u iznosu tri prosječne plate u Federaciji Bosne i Hercegovine izračunate od strane Federalnog Zavoda za Statistiku u periodu od posljednja tri mjeseca.

Obaveze i troškovi se određuju pomoću metode projektovanja po jedinici prava. Ova metoda polazi od toga da svaki period službe dovodi do stvaranja dodatne jedinice prava na naknadu i svaka jedinica se odvojeno mjeri da bi se izračunala konačna obaveza. Obaveza se iskazuje u sadašnjoj vrijednosti budućih novčanih tokova koristeći diskontnu stopu koja odgovara kamatnoj stopi državnih obveznica.

3.22. Rezervisanja Rezervisanja se priznaju ukoliko Banka ima sadašnju zakonsku ili izvedenu obavezu proizašlu iz prošlih događaja za čije se podmirenje očekuje da će Banci stvoriti odliv resursa koji utjelovljuju ekonomske koristi, a moguće je napraviti pouzdanu procjenu iznosa obaveze, ili kao što je propisano zakonom, u slučaju rezervisanja za neidentificirane gubitke po vanbilansnim izloženostima kreditnom riziku.

Rezervisanja za obaveze i troškove održavaju se na nivou koju Uprava Banke smatra dovoljnom za pokrivanje nastalih gubitaka. Uprava utvrđuje dostatnost rezervacija na temelju uvida u pojedinačne stavke, tekuće ekonomske uslove, karakteristike rizika određenih kategorija transakcija, kao i druge relevantne činjenice.

Rezervacije treba iskorištavati samo za izdatke za koje je rezervacija izvorno priznata. Ako više nije vjerovatno da će podmirivanje obaveza zahtijevati odljev resursa koji utjelovljuju ekonomske koristi rezervisanje se treba ukinuti.


88 89

3.23. Kapital

Izdati dionički kapital

Dionički kapital obuhvata uplaćene redovne i prioritetne dionice i izražava se u BAM po nominalnoj vrijednosti.

Dionička premija (ažia)

Emisiona premija predstavlja akumuliranu pozitivnu razliku između nominalne vrijednosti i primljenog iznosa za izdate dionice.

Rezerva za kreditne gubitke formirane iz dobiti

Rezerva za kreditne gubitke formirana iz dobiti predstavlja višak rezervacija za umanjenje vrijednosti izračunato u skladu s propisima Agencije u odnosu na rezervacije za umanjenje vrijednosti izračunate prema zahtjevima MSFI-jeva.

Zadržana dobit

Dobit za godinu nakon raspodjele vlasnicima raspoređuje se u zadržanu dobit.

Dividende

Dividende na redovne dionice i prioritetne dionice priznaju se kao obaveza u periodu u kojem su odobrene od strane dioničara Banke.

3.24. Vanbilansne preuzete i potencijalne obavezeU okviru redovnog poslovanja. Banka sklapa ugovore kojima preuzima vanbilansne finansijske obaveze i koje vodi u vanbilansnoj evidenciji, a koje prvenstveno obuhvataju garancije, akreditive, neiskorištene okvirne kredite i limite po kreditnim karticama. Banka navedene preuzete finansijske obaveze iskazuje u izvještaju o finansijskom položaju ako i kad iste postanu plative.

3.25. Sredstva u ime i za račun trećih osobaBanka upravlja sredstvima u ime i za račun pravnih osoba i građana. Navedena sredstva ne čine dio imovine Banke te su stoga isključena iz njenog izvještaja o finansijskom položaju. Za pružene usluge Banka ostvaruje naknadu.

3.26. Izmjene i dopune MSFI čije su stupanje na snagu i primjena obavezni u tekućoj godiniPrimjenjene računovodstvene politike su usklađene sa politikama iz prethodne finansijske godine osim za sljedeće ažurirane MSFI-eve, koji su usvojeni od strane Banke sa 1. januarom 2018. godine:

• MSFI 9 Finansijski instrumenti Finalna verzija MSFI 9 Finansijski instrumenti reflektuje sve faze projekata finansijskih instrumenata i mijenja MRS 39 Finansijski instrumenti: Priznavanje i mjerenje i sve prethodne verzije MSFI 9. Standard uvodi nove zahtjeve za kasifikaciju i mjerenje, umanjenje vrijednosti i računovodstvo zaštite. Za detaljne informacije o efektima i objavama, molimo pogledati Bilješke 4,5 i 19.

• MSFI 15 Prihodi iz ugovora sa kupcima MSFI 15 uspostavlja model od pet koraka koji će se primjenjivati na prihode

ostvarene iz ugovora sa kupcima (uz ograničen broj izuzetaka), nezavisno od vrste prihoda ili industrije. Zahtjevi ovog standarda će se takođe primjenjivati na priznavanje i mjerenje dobitaka i gubitaka od prodaje određene nefinansijske imovine, koja nije posljedica uobičajenih aktivnosti Društva (npr. prodaja stalne materijalne ili nematerijalne imovine). Standard zahtijeva detaljna objelodanjivanja, uključujući razvrstavanje ukupnih prihoda, informacije o obavezama činjenja iz ugovora, promjene u stanju imovine i obaveza po osnovu između perioda, kao i ključne procjene. Uprava je ocijenila efekte ovog standarda i smatra da nisu značajni za finansijske izvještaje Banke.

• MSFI 15 Prihodi iz ugovora sa kupcima (Pojašnjenja) Cilj izmjene ovog standarda je pojašnjenje namjere koju je Odbor za međunarodne računovodstvene standarde imao pri definisanju zahtjeva u MSFI 15 Prihodi iz ugovora sa kupcima, naročito u dijelu koji se odnosi na računovodstveno obuhvatanje identifikovanih obaveza činjenja, pojašnjavajući princip „posebnog identifikovanja“, principal-agent problem (procjena da li je Društvo principal ili agent), kao i primjenu principa kontrole i principa licenciranja, obezbjeđujući dodatne smjernice za računovodstveni tretman intelektualne svojine i honorara. Pojašnjenja takođe obezbjeđuju dodatne praktične savjete za društva koja će primjenjivati MSFI 15 potpuno retrospektivno, ili koja će izabrati primjenu modifikovanog retrospektivnog pristupa. Uprava je ocijenila efekte ovih Pojašnjenja i smatra da efekti nisu značajni za finansijske izvještaje Banke.

• MSFI 2 Klasifikacija i vrednovanje transakcija plaćanja dionicama (Izmjene) Izmjene ovog standarda se odnose na zahtjeve računovodstvenog prikazivanja efekata ispunjavanja i neispunjavanja uslova sticanja kod vrednovanja transakcija dionicama izmirenim u gotovini, kod transakcija plaćanja dionicama sa karakteristikama neto poravnanja prilikom obračuna obaveze poreza po odbitku i kod izmjene odredbi i uslova plaćanja dionicama, koje mijenjaju klasifikaciju transakcije od zasnovane na gotovini do transakcija plaćanja dionicama zasnovane na kapitalu. Uprava je ocijenila efekte ovih Izmjena i smatra da nisu značajne za finansijske izvještaje Banke.

• MRS 40 Transferi na investicione nekretnine (Izmjene) Izmjene ovog standarda pojašnjavaju kada Društvo treba da izvrši transfer imovine, uključujući i imovinu u pripremi ili razvoju u, ili iz investicionih nekretnina. Izmjene navode da promjena upotrebe nastaje kada imovina ispuni, ili prestane da ispunjava definiciju investicione nekretnine, a postoje dokazi promjene upotrebe iste. Puka promjena namjere rukovodstva u vezi sa načinom korištenja imovine ne pruža dokaze o promjeni upotrebe iste. Uprava je ocijenila efekte ovih Izmjena i smatra da nisu značajne za finansijske izvještaje Banke.

• IFRIC tumačenje 22: Transakcije u stranoj valuti i avansno razmatranje Data interpretacija tumači računovodstvo transakcija koje obuhvataju avansni prijem ili naplatu u stranoj valuti. Tumačenje obuhvata transakcije u stranoj valuti u situaciji kada entitet priznaje nemonetarna sredstva ili obaveze, nastale zbog avansnog prijema ili plaćanja, a prije nego što entitet prizna relevantnu imovinu, trošak ili prihod. Interpretacija navodi da datum transakcije, za svrhu određivanja odgovarajućeg deviznog kursa, je datum inicijalnog priznavanja nemonetarnog unaprijed plaćenog sredstva ili obaveze za odložene prihode. Ukoliko postoji više transakcija avansnog prijema ili plaćanja, u tim situacijama entitet mora da odredi datum


90 91

transakcije za svaku transakciju avansnog prijema ili plaćanja. Uprava je ocijenila efekte ovih Tumačenja i smatra da nisu značajna za finansijske izvještaje Banke.

Odbor za međunarodne računovodstvene standarde (IASB) je izdao Ciklus godišnjih poboljšanja MSFI 2014 – 2016, koji predstavlja skup izmjena i dopuna postojećih MSFI. Usvajanje ovog standarda nije imalo uticaja na finansijske izvještaje Banke.

• MRS 28 Investicije u pridružene entitete: Izmjene pojašnjavaju da primjena fer vrednovanja kroz račun dobiti ili gubitka investicije u pridružene entitete ili u joint venture (organizacije zajedničkog ulaganja) koji je pod kontrolom entiteta koji je organizacija zajedničkog kapitala (venture capital), ili drugog kvalifikovanog entiteta, je moguća za svaku investiciju u pridružene entitete ili u joint venture na pojedinačnoj osnovi („investicija po investicija“), nakon inicijalnog priznavanja.

Standardi koji su izdati ali još uvijek nisu stupili na snagu i nisu ranije usvojeni

• MSFI 16 Lizing Standard je primjenljiv počev od ili poslije 1. januara 2019. godine. MSFI 16 definiše principe za priznavanje, mjerenje, prezentaciju i objelodanjivanje lizinga za obje strane u ugovoru, odnosno za kupca („zajmoprimca“) i za dobavljača („zajmodavca“). Novi standard zahtijeva da zajmoprimac prizna većinu zajmova u svojim finansijskim izvještajima. Zajmoprimci će imati jedan računovodstveni model za sve vrste lizinga, uz pojedine izuzetke. Računovodstvo zajmodavca ostaje suštinski nepromijenjeno.

• MSFI 16 Lizing Standard je primjenljiv počev od ili poslije 1. januara 2019. godine. MSFI 16 definiše početno priznavanje, odmjeravanje i objelodanjivanje lizinga za obe strane u ugovoru, odnosno za kupca („najmoprimca“) i za dobavljača („najmodavca“). Novi standard zahtjeva da najmoprimac prizna većinu zajmova u svojim finansijskim izvještajima. Najmodavci će imati jedan računovodstveni model za sve vrste lizinga, uz pojedine izuzetke. Računovodstvo najmodavca ostaje suštinski nepromjenjeno.

• Tranzicija na MSFI 16 Banka ja primijenila novi standard počev od 1. januara 2019. godine, efekti na ukupnu imovinu su iznosili 10,9 miliona BAM. Banka je napravila tranziciju na MSFI 16 u skladu sa modifikovanim retrospektivnim pristupom. Uporedni podaci iz prethodne godine nisu korigovani. Lizing ugovori koji su obuhvaćemi MSFI 16 su najam sjedišta Banke, filijala, vozila, bankomata i parking mjesta. Banka je koristila preostali rok dospijeća ugovora o lizingu i diskontnu stopu za izračunavanje efekta na ukupnu aktivu. Diskontna stopa izračunata je kao ponderisani prosjek između kamatnih stopa na novčanom tržištu za finansiranje i kamatnih stopa raspoloživih za finansiranje od strane krajnjeg matičnog društva Sberbanka Rusija. Shodno tome, Banka koristi kamatne stope u rasponu od 1,91% do 3,38% za diskontovanje. Banka će kontinuirano procjenjivati efekte novih i revidirati postojeće ugovore o lizingu koji su obuhvaćeni MSFI 16.

• Izmjena u MSFI 10 Konsolidovani finansijski izvještaji i MRS 28 Investicije u pridružene entitete: Prodaja aktive između investitora i zavisnog društva

Izmjene i dopune ukazuju na poznato neslaganje zahtjeva u MSFI 10 i onih u MRS 28, vezanih za prodaju ili unošenje aktive između investitora i njegovih zavisnih društava i zajedničkih ulaganja. Glavna posljedica izmjena odnosi se na to da je ukupan gubitak ili dobitak priznat kada transakcija tangira poslovanje bez obzira da li je riječ o zavisnom društvu ili ne. Djelimičan dobitak ili gubitak je priznat kada transakcija tangira aktivu koja ne predstavlja biznis, čak i kada je ova aktiva dio zavisnog društva. U decembru 2015. godine, Odbor za međunarodne računovodstvene standarde odložio je datum primjene ovog standarda na neodređeno vrijeme čekajući ishod istraživanja vezano za primjenu metoda učešća. Uprava je ocijenila da usvajanje ovog standarda neće imati uticaj na finansijske izvještaje Banke.

• MSFI 9: Funkcija pretplate sa negativnom nadoknadom (Izmjena i dopuna)Izmjene i dopune standarda su primjenjive za period počev od ili poslije 1. januara 2019. godine, sa mogućnošću ranijeg početka primjene. Izmjena i dopuna omogućava da finansijska imovina sa funkcijom pretplate koja dozvoljava ili zahtijeva od ugovorne strane u ugovoru ili da plati ili primi razumnu kompenzaciju za raniji raskid ugovora (tako da iz perspektive vlasnika imovine može biti “negativne nadoknade“), da bude vrednovana po amortizovanom trošku ili po fer vrijednosti kroz ostali rezultat. Uprava je ocijenila da usvajanje ovog standarda neće imati uticaj na finansijske izvještaje Banke.

• MRS 28: Dugoročna ulaganja u pridruženim preduzećima i zajedničkim ulaganjima (Izmjene i dopune) Izmjena i dopune standarda su primjenjive za period počev od ili poslije 1. januara 2019. godine, sa mogućnošću ranijeg početka primjene. Izmjene i dopune se odnose na to da li mjerenje, osobito zahtjevi za umanjenje (ispravku) vrijednosti, dugoročnih ulaganja u pridružena društva i zajedničke poduhvate koji, u suštini, čine dio “neto investicije” u pridruženom društvu ili zajedničkom poduhvatu, treba da budu regulisani MSFI 9, MRS 28 ili kombinacijom oba. Izmjene i dopune objašnjavaju da Društvo treba da primjeni MSFI 9 Finansijski instrumenti, prije nego što primjeni MRS 28, na dugoročna ulaganja za koje se ne primjenjuje metod kapitala (equity metod). U primjeni MSFI 9, entitet ne uzima u obzir bilo kakva prilagođavanja knjigovodstvenog iznosa dugoročnih ulaganja koji proističu iz primjene MRS 28. Uprava je ocijenila da usvajanje ovog standarda neće imati uticaj na finansijske izvještaje Banke.

• IFRIC tumačenje 23: Neizvjesnost u pogledu tretmana poreza na dobit Tumačenje stupa na snagu za period počev od 1. januara 2019. godine ili kasnije, sa mogućnošću ranijeg početka primjene. Tumačenje se odnosi na računovodstveni tretman poreza na dobit, u okolnostima kada poreski tretman podrazumijeva neizvjesnost koja utiče na primjenu MRS 12. Tumačenje pruža smjernice za razmatranje neizvjesnih poreskih tretmana (pojedinačno ili u cjelini), potencijalno ispitivanje od strane poreskih vlasti, kao i prikladne metode za reflekotovanje tih neizvesnosti i računovodstveno obuhvatanje usljed promjene okolnosti i činjenica. Uprava je ocijenila da usvajanje ovog standarda neće imati uticaj na finansijske izvještaje Banke.

• MRS 19: Izmjene, ograničenje ili izmirenja plana primanja zaposlenih (Izmjena) Izmjene standarda stupaju na snagu za period počev od 1. januara 2019. godine ili kasnije sa mogućnošću ranijeg početka primjene. Izmjene standarda uslovljavaju entitete da uzimaju u obzir ažurirane aktuarske pretpostavke kako bi utvrdili tekuće troškove i neto kamatu za preostali


92 93

period godišnjeg izvještavanja nakon što je na snagu stupila izmjena, ograničenje ili izmirenje plana primanja zaposlenih. Izmjene standarda takođe pojašnjavaju kako računovodstvo za izmjene, ograničenje ili izmirenje plana primanja zaposlenih utiče na primjenu zahtjeva za ograničenje imovine. Uprava je ocijenila da usvajanje ovog standarda neće imati uticaj na finansijske izvještaje Banke.

• Konceptualni okvir za finansijsko izvještavanje Odbor za međunarodne računovodstvene standarde je izdao revidirani Konceptualni okvir za finansijsko izvještavanje 29. marta 2018. godine. Ovaj okvir postavlja sveobuhvatan skup koncepta za finansijsko izvještavanje, uvođenje standarda, smjernice potrebne onima koji pripremaju dosljedne računovodstvene politike kao i pomoć ostalima kojima je u cilju da razumiju i tumače standarde. Odbor je takođe izdao poseban prateći dokument, Izmjene i dopune referenci u konceptualnom okviru MSFI standarda, koji predstavlja izmjene onih standarda na koje je uticano, kako bi se ažurirale i reference izmjenjenog Konceptualnog okvira. Cilj izmjene referenci je da podrži prelaz na novi Konceptualni okvir za kompanije koje razvijaju računovodstvene politike koristeći konceptualni okvir u slučajevima kada u pojedinim transakcijama MSFI nisu primjenljivi. Za one koji pripremaju računovodstvene politike zasnovane na Konceptualnom okviru, na snazi je za period od ili nakon 1. januara 2020. godine.

• MSFI 3: Poslovne kombinacije (Izmjena) Odbor za međunarodne računovodstvene standarde je izdao izmjene u Definiciji biznisa (Izmjene u MSFI 3) sa ciljem rješavanja poteškoća entitetima tokom utvrđivanja toga da li su stekli biznis ili imovinu. Ove izmjene se odnose na poslovne kombinacije kojima je dan sticanja u prvom godišnjem izvještajnom periodu koji počinje na dan, ili nakon 1. januara 2020 godine, kao i sticanjima imovine koja se dese na ili nakon tog perioda, sa mogućnošću ranijeg početka primjene. Uprava je ocijenila da usvajanje ovog standarda neće imati uticaj na finansijske izvještaje Banke.

• MRS 1 Prezentacija finansijskih izvještaja i MRS 8 Računovodstvene politike, promjene računovodstvenih procjena i greške: ‚Definicija materijalnosti‘ (Izmjene) Izmjene standarda stupaju na snagu za period počev od 1. januara 2019. godine ili kasnije sa mogućnošću ranijeg početka primjene. Izmjene pojašnjavaju definiciju materijalnosti i način na koji se primjenjuje. Nova definicija navodi da, ‘Informacija je materijalna ako njeno izostavljanje ili pogrešno prikazivanje može da utiče na odluke koje primarni korisnici finansijskih izvještaja opšte namjene donose na osnovu tih finansijskih izvještaja, koji pružaju finansijske informacije u vezi sa konkretnim društvom koje izvještava. Pored toga, objašnjenja koja prate definiciju su poboljšana. Izmjene i dopune su takođe dovele do toga da definicija materijalnosti bude konzistentna kroz sve MSFI standarde. Uprava je ocijenila da usvajanje ovog standarda neće imati uticaj na finansijske izvještaje Banke.

Odbor za međunarodne računovodstvene standarde je izdao Ciklus godišnjih poboljšanja MSFI 2015 – 2017, koji predstavlja skup izmjena i dopuna MSFI. Izmjene i dopune su primjenljive za godišnji period počev od ili nakon 1. januara 2019. godine. Uprava je ocijenila da usvajanje ovog standarda neće imati uticaj na finansijske izvještaje Banke.

• MSFI 3 Poslovne kombinacije i MSFI 11 Zajednička ulaganja i aranžmani: Izmjene i dopune MSFI 3 razjašnjavaju da, kada entitet stekne kontrolu nad

poslovanjem koje predstavlja zajedničko ulaganje, ponovo se odmjerava interes koji ima u tom poslu. Sa druge strane, izmjene i dopune u okviru MSFI 11 objašnjavaju da, kada entitet stekne zajedničku kontrolu nad poslom koji predstavlja zajedničko ulaganje, ne vrši se ponovno odmjeravanje cjelokupnog prethodno stečenog interesa u aranžmanu.

• MRS 12 Porez na dobit: Izmjene i dopune standarda, razjašnjavaju da posljedice plaćanja po osnovu finansijskih instrumenata klasifikovanih kao kapital, na porez na dobit, treba da budu priznate uzimajući u obzir gdje su priznate prošle transakcije ili događaji koji su generisali raspodjeljivu dobit.

• MRS 23 Troškovi pozajmljivanja: Izmjene i dopune standarda, razjašnjavaju 14. pasus standarda, kada je sredstvo spremno za svoju namijenjenu upotrebu ili prodaju, a troškovi pozajmljivanja, koji su direktno u vezi sa sredstvom, ostanu neplaćeni – treba da budu uključeni u finansijske obaveze entiteta.

4. Objave tranzicijeNa sljedećim stranicama prikazan je uticaj usvajanja MSFI 9 na izveštaj o finansijskom položaju i zadržanu dobit, uključujući efekat zamjene izračuna nastalih kreditnih gubitaka po MRS 39 sa ECL-om u skladu sa MSFI 9. Usklađivanje knjigovodstvenih iznosa prema MRS 39 sa stanjima iskazanim u skladu sa MSFI 9 od 1. januara 2018. godine je, kako slijedi:

MRS 39 – 31.12.2017. ReklasifikacijaPonovno mjerenje

MSFI 9 – 01.01.2018.

KategorijaBruto iznos

Bruto iznos

IV ECL Iznos Kategorija

Aktiva

Gotovina i ekvivalenti gotovine

AT1 216.908 - - - 216.908 AT

Obavezna rezerva kod Centralne banke

AT 110.452 - - - 110.452 AT

Dati krediti i potraživanja od banaka

AT 36.182 - - - 36.182 AT

Fin. imovina raspoloživa za prodaju

AFS2 20.362 (20.362) - - -

Fin. imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit

- 20.362 - - 20.362 FVOSD3

Dati krediti i potraživanja od komitenata

AT 925.012 1.554 (995) (5.636) 919.935 AT

1 Amortizovani trošak2 Raspoloživo za prodaju3 Fer vrijednost kroz ostalu sveobuhvatnu dobit


94 95

Obračunata kamata i ostala aktiva

AT 9.817 (4.308) 995 - 6.504 AT

Ulaganja u nekretnine 3.070 - - - 3.070

Nekretnine i oprema 11.658 - - - 11.658

Nematerijalna imovina 3.400 - - - 3.400

Pretplaćeni porez na dobit 633 - - - 633

Ukupno aktiva 1.337.494 (2.754) - (5.636) 1.329.104ObavezeTekući računi i depoziti banaka AT 142.424 - - - 142.424 AT

Tekući računi i depoziti komitenata

AT 951.081 - - - 951.081 AT

Uzeti krediti i subordinirani dug

AT 40.488 - - - 40.488 AT

Obračunata kamata i ostale obaveze

AT 27.636 (2.754) - - 24.882 AT

Rezervisanja za obaveze i troškove

1.956 - - 404 2.360

Odgođena poreska obaveza 323 - - - 323

Ukupno obaveze 1.163.908 (2.754) - 404 1.161.558

Kapital

Dionički kapital 76.337 - - - 76.337

Dionička premija 27.773 - - - 27.773

Rezerve za kreditne gubitke formirane iz dobiti

24.815 - - - 24.815

Ostale rezerve (370) - - 997 627

Zadržana dobit 45.031 - - (7.037) 37.994

Ukupno kapital 173.586 - (6.040) 167.546

Ukupno obaveze i kapital

1.337.494 (2.754) (5.636) 1.329.104

Sljedeća tabela prikazuje uskladu početnih stanja ispravke vrijednosti kreditnih izloženosti u skladu sa MRS 39 i rezervi za odobrene neiskorištene okvire i finansijske garancije u skladu sa MRS 39 Rezervisanja, potencijalne obaveze i potencijalna imovina u tabeli sa očekivanim kreditnim gubicima u skladu sa MSFI 9. Detalji su objavljeni u Bilješkama 11, 19 i 5.

Ispravka vrijednosti kreditnih izloženosti

IV kreditnih izloženosti prema

MRS 39/MRS 37 Ponovno mjerenje

Očekivani kreditni gubici prema MSFI 9

31.12.2017. 1.1.2018.

Krediti i potraživanja u skladu sa MRS 39 / Finansijska imovina po amortizovanom trošku u skladu sa MSFI 9

53.237 6.631 59.868

Obračunata kamata i ostala finansijska aktiva 1.451 (995) 456

Raspoloživo za prodaju u skladu sa MRS 39/ Finansijska imovina po FV kroz ostalu sveobuhvatnu dobit u skladu sa MSFI 9

4 997 1.001

54.692 6.633 61.325

Garancije 744 143 887

Akreditivi - -

Neiskorištene kreditne obaveze 666 261 927

1.410 404 1.814

56.102 7.037 63.139


96 97

5. Upravljanje rizicima Uslijed svojih aktivnosti Banka je izložena različitim vrstama rizika: kreditnom riziku, operativnom riziku, riziku likvidnosti i tržišnom riziku. Tržišni rizik uključuje rizik stranih valuta, kamatne stope rizik cijena i kreditni rizik svih operacija na finansijskom tržištu.

Banka je uspostavila integrisani sistem upravljanja rizicima što uključuje analizu, procjenu, prihvatanje i upravljanje rizicima. Prihvatanje rizika predstavlja bit finansijskog poslovanja Banke, a operativni rizik predstavlja neizbježnu posljedicu poslovanja.

Uprava je odgovorna za uspostavljanje i nadzor okvira upravljanja nad značajnim rizima kojima je Banka izložena.

Upravljanje rizikom vrši Član Uprave za upravljanje rizicima OJ nadležnim za pojedine rizike koji postoje u okviru Banke prema aktima koje je odobrila Uprava i Nadzorni odbor Banke.

Ključni odbor za upravljanje rizicima na nivou Banke je RICO (Risk committee). Predsjednik RICO-a je Član Uprave za upravljanje rizicima.

Procesi upravljanja i kontrole rizicima se na vrijeme prilagođavaju promjenama u operativnom okruženju.

5.1. Kreditni rizik Banka je izložena kreditnom riziku koji predstavlja nemogućnost otplate dospjelog iznosa po ugovorima o kreditiranju od strane dužnika, što može rezultirati finansijskim gubitkom za Banku. Ovakvi rizici se prate kontinuirano i provjeravaju se na mjesečnoj osnovi.

5.1.1. Kontrola ograničenja rizika i politike prevencije od rizikaKreditni rizik je najvažniji rizik za poslovanje Banke. Uprava iz tog razloga pažljivo upravlja svojom izloženošću kreditnom riziku. Kreditna izloženost uglavnom proizlazi iz aktivnosti kreditiranja koje dovode do davanja kredita. Također postoji i kreditni rizik kod vanbilansnih finansijskih instrumenata, kao što su potencijalne obaveze povezane sa kreditima.

Upravljanje kreditnim rizikom i kontrola smješteni su u OJ Upravljanje kreditnim rizikom, OJ Integrirano upravljanje rizicima, OJ Procjena kreditnih rizika, te OJ Restruktuiranje i naplata. Navedeni odjeli odgovaraju Članu Uprave za upravljenje rizicima i finansijama.

Proces kreditnog odlučivanja je centraliziran na nivou Banke bez mogućnosti donošenja kreditnih odluka bez minimalno jednog donosioca odluke iz OJ Procjena kreditnih rizika i / ili Članu Uprave za upravljenje rizicima i finansijama.

Monitoring i analiza kreditnog rizika su primarno locirani u OJ Upravljanje kreditnim rizikom i OJ Integrirano upravljanje rizicima. Prezentacija monitoringa i analiza se vrši minimalno jednom mjesečno na RICO (Risk Committee). Naplata i restrukturiranje su centralizirani na nivou Banke u svim aspektima (rana i kasna naplata).

A. Kolateral

Banka je u cilju minimiziranja rizika u kreditnom poslovanju ima smjernicu Vrednovanje kolaterala, upravljanje kolateralom i maksimalni faktori kolaterala za grupaciju Sberbank Europe, te kao osiguranje za naplatu svojih potraživanja uzima jedan ili više slijedećih instrumenata:

• gotovina;

• garancije banke i korporativne garancije;

• hipoteka na nepokretnu imovinu;

• zalog na poslovnim sredstvima kao što su prostorije, zalihe i po-traživanja;

• vrijednosne papire.

• polise osiguranja

B. Potencijalne obaveze povezane sa kreditima

Osnovna svrha ovih instrumenata je da se osigura da su sredstva na raspolaganju po potrebi. Garancije i akreditivi nose isti kreditni rizik kao i krediti i osiguravaju se istim zalogom kao krediti.

Maksimalna izloženost kreditnom riziku prije uzimanja kolaterala i drugog osiguranja u obzir

2018.Bilješke ‘000 BAM

Izvještaj o finansijskom položaju

Tekući računi kod Centralne banke i drugih banaka 15 192.603

Obavezna rezerva kod Centralne banke 16 119.055

Dati krediti i potraživanja od banaka 17 101.703

Dati krediti i potraživanja od komitenata 19 937.190

Finansijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit 18 21.031

Finansijska imovina raspoloživa za prodaju -

Obračunata kamata i ostala finansijska aktiva 20 4.915

Vanbilansna izloženost

Kreditne obaveze 32 89.344

Finansijske garancije i akreditivi 32 124.106

Ukupno 1.589.947

Za stavke iz izvještaja o finansijskom položaju, izloženost predstavljena u prethodnoj tabeli zasnovana je na neto knjigovodstvenoj vrijednosti. U ovoj tabeli predstavljena je maksimalna izloženost kreditnom riziku Banke na dan 31. decembra 2018. i 2017. godine, pri čemu nisu uzeti u obzir postojeći kolaterali ili druga povećanja vrijednosti.


98 99

5.1.2. Upravljanje kreditnim rizikom i politike rezervisanja i umanjenja vrijednosti Politika Banke propisuje provjeru pojedinačne finansijske imovine koja prelazi zadani prag materijalnosti najmanje jednom godišnje ili češće kada to zahtijevaju pojedinačne okolnosti. Rezervisanja za umanjenje vrijednosti po pojedinačnoj procjeni utvrđuju se procjenom nastalog gubitka na dan za svaki slučaj posebno, i primjenjuju se na pojedinačno značajne izloženosti. Uz dane kašnjenja, procjena obično obuhvata postojeći kolateral (uključujući ponovnu potvrdu njegove naplate) i očekivanu naplatu za tu konkretnu izloženost izvedenu iz finansijskog kapaciteta dužnika temeljem finansijskih izvještaja dužnika i ostalih dostupnih podataka.

Reprogramirani krediti i potraživanja

Tokom godine Banka je reprogramirala određene kredite komitentima s ciljem poboljšanja njihove krajnje naplativosti. Reprogramiranje se uglavnom provodi zbog pogoršanja ili sprečavanja pogoršanja finansijske pozicije klijenata. Kada je to moguće, Banka nastoji reprogramirati kredite umjesto da preuzima instrumente osiguranja (iako se u nekim situacijama pozicija banke može poboljšati isključivo preuzimanjem instrumenata osiguranja). Ovo može uključivati produženje rokova plaćanja te dogovor novih uvjeta kredita. Nakon što se dogovore novi uvjeti, ispraka vrijednosti se računa temeljem originalne efektivne kamatne stope definirane prije promjene uvjeta. Kredit se u tom trenutku više ne smatra da je u kašnjenju. Uprava na redovnoj bazi pregledava reprogramirane kredite kako bi osigurala da su svi uvjeti udovoljeni i da su buduća plaćanja izgledna. Krediti nastavljaju biti predmetom individualne i opće procjene vrijednosnog usklađenja temeljem svoje originalne efektivne kamatne stope.

Restruktuirani krediti i potraživanja

Tokom godine Banka je restrukturirala određene kredite klijentima u cilju poboljšanja njihove krajnje naplativosti. Restrukturiranje se uglavnom obavlja kao odgovor na pogoršanje finansijske pozicije klijenata ili sprečavanje daljeg pogoršanja finansijske pozicije klijenata. Tamo gdje je to moguće, Banka nastoji da restrukturira kredite prije nego preuzme instrumente osiguranja (iako se u određenim slučajevima položaj Banke može poboljšati samo pribavljanjem dodatnih kolaterala). To može uključivati proširenje uvjeta plaćanja i usaglašavanje novih uslova kreditiranja. Kada su uslovi ponovo ugovoreni, svako umanjenje vrijednosti mjeri se korištenjem originalne efektivne kamatne stope, izračunate prije izmjene uvjeta, a kredit se više ne smatra dospjelim. Uprava kontinuirano preispituje restruktuirane kredite kako bi se osiguralo da su ispunjeni svi kriteriji i da će se vjerovatno desiti da buduća plaćanja budu izvršena. Krediti nastavljaju biti predmetom individualne i opće procjene vrijednosnog usklađenja temeljem svoje originalne efektivne kamatne stope.

Od 1. januara 2018. godine i u skladu sa MSFI 9, Banka je uvela metodologiju za obračun ispravke vrijednosti bilansnih i vanbilansnih potraživanja (u daljem tekstu: Metodologija) koja definiše metode i tehnike korištene u Banci za izračunavanje umanjenja vrijednosti bilansnih i vanbilansnih stavki Banke. Metodologija definiše kriterije za identifikaciju potraživanja koje je potrebno pojedinačno procijeniti, kao i kriterije za procjenu nadoknadivosti potraživanja koja su predmet grupne procjene.

a) Raspodjela po fazama

Za potrebe kreditnog monitoringa i upravljanja kreditnim rizikom Banka kreditni portfolio dijeli u sljedeće grupe:

• Prihodujući krediti – nedospjeli krediti neumanjene vrijednosti,

• Dospjeli krediti za koje nije priznato umanjenje vrijednosti i

• Krediti za koje je priznato umanjenje vrijednosti.

U svrhu utvrđivanja umanjenja vrijednosti kredita i potraživanja Banka razlikuje tri pristupa:

Krediti koji se procjenjuju na portfolio osnovi - ova vrsta umanjenja / rezervisanja se obračunava na sve izloženosti Banke:

• Faza 1- za izloženosti bez značajnog povećanja kreditnog rizika. Za ove izloženosti izračunavaju se očekivani kreditni gubici za 12 mjeseci.

• Faza 2 - za izloženosti sa značajnim povećanjem kreditnog rizika, u kojima nema kašnjenja u otplati. Za ove izloženosti, očekivani kreditni gubici se izračunavaju za cijelokupan period njihovog životnog vijeka.

Krediti koji se procjenjuju na pojedinačnoj osnovi:

• Faza 3-I (individualna) ova vrsta ispravke vrijednosti tj. rezervisanja se računa za sve izloženosti koje sadrže dokaz o umanjenju vrijednosti i one koje su pojedinačno značajne (njihova izloženost premašuje individualno značajnu granicu). Pojedinačna ispravka vrijednosti vrši se diskontiranjem novčanog toka.

Krediti koji se procjenjuju na grupnoj osnovi:

• Faza 3-G (grupna) ova vrsta ispravke vrijednosti, tj. rezervisanja se računa za sve izloženosti koje sadrže dokaz o umanjenju vrijednosti, ali istovremeno nisu pojedinačno značajne (njihova izloženost ne prelazi pojedinačno značajnu granicu kao što je objašnjeno u nastavku).

Procjena očekivanog gubitka tokom životnog vijeka izračunava se na osnovu nekoliko primijenjenih makroekonomskih puteva. To podrazumijeva upotrebu osnovnih, blagih i teških scenarija recesije. Općenito, prihvaćeni makroekonomski pogled se odražava u osnovnom scenariju, koji predstavlja opći, najvjerovatniji pogled na ekonomsko okruženje u kojem je Banka aktivna, pretpostavljajući blag, ali održiv ekonomski rast bez stvaranja bilo kakvih pretjeranih obrazaca rasta u bilo kojoj industriji. Osnovni scenarij je najvjerovatniji da će se dogoditi, najveća vjerovatnost je primjenjena u skladu s tim (trenutno postavljena na 85%).

Sažetak mogućih ishoda makroekonomskih scenarija

Scenario VjerovatnoćaTeška recesija 1%Blaga recesija 5%Osnovna 85%Realistična 8%Optimistična 1%


100 101

b) Značajno povećanje kreditnog rizika

Ako su dostupni početni i aktuelni rejting, značajno povećanje kreditnog rizika se zasniva na apsolutnim pragovima za promjenu rejtinga. Identifikacija značajnog povećanja kreditnog rizika dodatno se zasniva na postojećim konceptima monitoringa i odražava se drugim okidačima raspodjele po fazama.

Promjena internog rejtinga za 7 bodova od početnog priznavanj smatraće se kao faktor značajnog povećanja kreditnog rizika koji se koristi u procesu raspodjele u faze.

Ukidanje okidača raspodjele u faze moguće je samo kada je urađen novi rejting klijenta što dovodi do zaključka da je promjena internog rejtinga manja od 7 bodova.

Za neocjenjenje slučajeve, postavljen je sljedeći pristup za određivanje ispravne vrijednosti rejtinga koja će se koristiti za unos u sistem:

1. Mapiranje pojedinačnih rejtinga na odgovarajuće procente vjerovatnoće neispunjenja obaveza rejting kategorije;

2. Izračunavanje prosječnog procenta vjerovatnoće neispunjenja obaveza specifičnog za podružnice (stanovništvo: ponderisana Izloženost u momentu neispunjenja obaveza (EAD), za pravna lica: jednostavni prosjek);

3. Mapiranje konačnih rezultirajućih prosječnih vrijednosti procenata vjerovatnoće neispunjenja obaveza u uslove rejtinga.

Osnovni portfolio je cijeli kreditni portfolio (prihodujući), na posljednji raspoloživi izvještajni datum.

Izračunati rejting koje će se koristiti za neuvrštene klijente redovno se ponovno procjenjuje na godišnjoj osnovi.

U slučaju da nedostaju ocjene rejtinga, koristi se sljedeća raspoloživa ocjena istog klijenta. U slučaju da se gore navedeni kriterijumi ne mogu ispuniti u toku prelaska na MSFI 9, izloženost se pripisuje fazi 2.

c) Definicija Portfolio homogenih grupa

Svi plasmani za klijente za koje nije izračunata individualna ili grupna ispravka vrijednosti pripadaju segmentu koji podliježe obračunu portfolio ispravke vrijednosti, odnosno Faza 1 i Faza 2.

U skladu sa odredbama MSFI 9, pomenute izloženosti se grupišu na osnovu sličnih karakteristika kreditnog rizika koji ukazuju na sposobnost dužnika da ih podmiruju prema ugovorenim uvjetima predmetnih izloženosti (‘grupe homogenih izloženosti’).

U ovom smislu Banka je prepoznala potrebu za primjenom različite metodologije za različite vrste dužnika: SME/Corporate segment (SME/Corporate) i Retail segment (fizička lica i poduzetnike).

SME/Corporate segment

U cilju određivanja ispravke vrijednosti na portfolio osnovi u Fazi 1 i Fazi 2 za SME/Corporate područje, Banka prepoznaje homogenu grupu klijenata u zavisnosti od rejting klase. U skladu sa važećom rejting skalom, Banka za

svaku rejting klasu primjenjuje vrijednost odgovarajućeg procenta vjerovatnoće neizmirenja obaveza (tzv. PD – probability of default). Vjerovatnoća neizmirenja obaveza opisuje vjerovatnoću pada u probleme u određenom vremenskom periodu, odnosno procjenu vjerovatnoće da klijent neće biti u mogućnosti da ispuni svoje obaveze u skladu sa ugovorenim uslovima.

Kao drugi parametar u izračunu ispravke vrijednosti na portfolio osnovi za SME/Corporate područje, Banka prepoznaje LGD procenat („Loss Given Default“) odnosno vjerovatnoću gubitka u slučaju sticanja statusa neizmirenja obaveza. LGD predstavlja procenat eksponiranosti koji Banka očekuje da će izgubiti ili neće moći naplatiti ukoliko klijent prestane sa izmirivanjem obaveza.

Retail segment (Fizička lica i poduzetnici)

U cilju određivanja ispravke vrijednosti na grupnoj osnovi, u Fazi 1 i Fazi 2 za Retail segment (Fizička lica i poduzetnici), Banka prepoznaje homogenu grupu klijenata u zavisnosti od dana kašnjenja („time bucket“), te za svaki time bucket primjenjuje vrijednost odgovarajućeg procenta vjerovatnoće kašnjenja/neizmirenja obaveza (tzv. PD – probability of default).

Kao drugi parametar u izračunu ispravke vrijednosti na grupnoj osnovi za Micro segment i Fizička lica, Banka prepoznaje LGD procenat („Loss Given Default“) odnosno vjerovatnoću gubitka u slučaju sticanja default statusa.

Tabela u nastavku prikazuje kretanje bruto izloženosti i očekivanih kreditnih gubitaka (ECL) po fazama:

Krediti i potraživanja po amortizovanoj vrijednosti Faza 1 Faza 2 Faza 3 POCI Total

Bruto knjigovodstvena vrijednost na dan 1. januara 2018. godine

749.133 157.197 73.473 - 979.803

Nova sredstva nastala ili kupljena 352.631 73.391 1.094 - 427.116

Sredstva isknjižena ili otplaćena (isključujući otpis)

(230.180) (66.216) (10.855) - (307.251)

Prelaz u fazu 1 (37.796) 31.076 6.720 - -

Prelaz u fazu 2 19.720 (23.681) 3.961 - -

Prelaz u fazu 3 547 1.288 (1.835) - -

Utjecaj prelaza eksponiranosti izmedju faza u toku godine na ECL na kraju godine

(74.330) (18.594) (4.062) - (96.986)

Otpisani iznos - - (683) - (683)

Stanje na dan 31. december 2018. godine 779.725 154.461 67.813 - 1.001.999

Krediti i potraživanja po amortizovanoj vrijednosti Faza 1 Faza 2 Faza 3 POCI Total

Očekivani kreditni gubitak na dan 1. januara 2018. godine

7.521 4.149 48.198 - 59.868

Nova sredstva nastala ili kupljena 3.674 1.040 1.652 - 6.366


102 103

Sredstva isknjižena ili otplaćena (isključujući otpis)

(2.140) (983) (983) - (4.106)

Prelaz u fazu 1 (512) 399 113 - -

Prelaz u fazu 2 690 (1.216) 526 - -

Prelaz u fazu 3 281 365 (646) - -

Ponovno mjerenje ispravke za kreditne gubitke unutar iste faze

(819) (107) 12.152 - 11.226

Unwinding diskonta - - (1.324) - (1.324)

Otpisani iznos - - (4.033) - (4.033)

Smanjenje rezervisanja, stečena imovina - - (3.188) - (3.188)

Stanje na dan 31. december 2018. godine 8.695 3.647 52.467 - 64.809

Tabela u nastavku prikazuje iznos umanjenja vrijednosti za svaku unaprijed definisanu kategoriju rizika kredita:

31.12.2018. 01.01.2018.‘000 BAM ‘000 BAM

Krediti Očekivani kreditni gubitak % Krediti

Očekivani kreditni gubitak

%

Faza 1

Pravna lica 366.207 (4.424) 1,20 348.024 (3.489) 1,00

Fizička lica 413.519 (4.271) 1,03 401.109 (4.032) 1,01

779.726 (8.695) 1,11 749.133 (7.521) 1,00

Faza 2

Pravna lica 130.567 (2.042) 1,56 135.205 (2.635) 1,95

Fizička lica 23.894 (1.605) 6,71 21.992 (1.514) 6,88

154.461 (3.647) 2,36 157.197 (4.149) 2,64

Faza 3

Pravna lica 36.268 (26.951) 74,31 41.188 (23.188) 56,30

Fizička lica 31.544 (25.516) 80,89 32.285 (25.010) 77,47

67.812 (52.467) 77,37 73.473 (48.198) 65,60

Ukupno krediti 1.001.999 (64.809) 6,40 979.803 (59.868) 6,11

2017.‘000 BAM

Krediti Rezervisanja %

Prihodujući kreditiPravna lica 477.532 (3.735) 0,78

Fizička lica 428.343 (3.405) 0,79

905.875 (7.140) 0,79

Krediti za koje je priznato umanjenje vrijednostiPravna lica 39.533 (22.847) 57,79Fizička lica 32.841 (23.250) 70,80

72.374 (46.097) 63,69

Ukupno krediti 978.249 (53.237) 5,44

Pokrivenost neprihodujećeg kreditnog portfolia iznosi 77,37% (2017: 63,69%).

d) Forbearance izloženosti

Banka je određenim kreditima dodjelila i oznaku „forbearance“ koja ima za cilj identifikaciju transakcije čiji bi profil rizika mogao biti prikriven ugovornim izmjenama izvršenim od strane banke s ciljem sprečavanja neizmirenja obaveza. Forborne izloženosti se mogu identificirati i kao prihodujući i kao neprihodujući portfolio, te u zavisnosti od navedenog takve izloženosti nastavljaju biti predmetom opće i individualne procjene vrijednosnog usklađenja.

e) Politika otpisa kredita

Banka otpisuje kredite ukoliko procijeni da je kredit ili kolateral nenaplativ. Otpis kredita provodi se nakon razmatranja informacija kao što su značajna promjena u klijentovom finansijskom položaju takva da klijent više ne može servisirati obaveze ili ukoliko sredstva iz naplate putem realizovanja kolaterala nisu dovoljna za otplatu kredita. Za kredite koji nisu individualno značajni, odluka o otpisu donosi se na osnovu vrste kredita te istorijskim podacima.

f) Vrijednost kolaterala

U svrhu izračuna odbitne stavke kod kalkulacije ispravki vrijednosti za kreditne gubitke, Banka uzima kolaterale za kredite i potraživanja, u obliku materijalno vrijednovanih depozita, garancija, te hipoteke nad nekretninama. Procjene vrijednosti nekretnina se temelje na vrijednosti kolaterala procjenjenoj od strane ovlaštenih sudskih vještaka tokom davanja zajma, koja je onda umanjena za određeni fiksni procenat u zavisnosti od vrste kolaterala. Vrijednost nekretnina se, nakon umanjenja, diskontuje na unaprijed definirani rok (ATR - prosječno vrijeme za realizaciju kolaterala) korištenjam efektivne kamatne stope. Za depozite i garancije, tržišna vrijednost određena je ugovorenim iznosom kolaterala tako da dalja evaluacija nije potrebna.

Procijenjena vrijednost nekretnina koje služe kao instrumenti osiguranja određena je kao vrijednost inicijalne procjene ovlaštenog sudskog vještaka u trenutku odobravanja plasmana ili eventualne naknadne procjene, ponderirana udjelom plasmana u svim kreditima koji su osigurani istim instrumentom osiguranja u vrijednosti instrumenta osiguranja, te odgovarajućim haircutom koji je definisan za sve vrste kolaterala i koja ne može biti viša od ukupne vrijednosti plasmana. Jamstva, sudužništva i mjenice nemaju pridruženu vrijednost u gornjoj tabeli iako se standardno traže kao instrumenti osiguranja.


104 105

Banka je u cilju minimiziranja rizika u kreditnom poslovanju ima smjernicu Vrednovanje kolaterala, upravljanje kolateralom i maksimalni faktori kolaterala za grupaciju Sberbank Europe, te kao osiguranje za naplatu svojih potraživanja uzima jedan ili više slijedećih instrumenata:

• gotovina; • garancije banke i korporativne garancije; • hipoteka na nepokretnu imovinu; • zalog na poslovnim sredstvima kao što su prostorije, zalihe i potraživanja;• vrijedonosne papire.• polise osiguranja

Osnovna svrha ovih instrumenata je da se osigura da su sredstva na raspolaganju po potrebi. Garancije i akreditivi ne nose isti kreditni rizik kao i krediti, obzirom da se na njih primjenjuje faktor kreditne konverzije (CCF faktor). Procjene faktora kreditne konverzije se baziraju na historijskim iskustvima uzimajući u obzir trenutne ekonomske uslove i kalkulišu se za grupu homogenih obaveza.

Ovi instrument se osiguravaju istim zalogom kao krediti. Uzimajući u obzir uticaj globalne finansijske i ekonomske krize, postoji značajna nesigurnost u pogledu vrednovanja kolaterala, uključujući vrijeme potrebno za njihovu realizaciju, što bi mogli imati uticaja na umanjenje vrijednosti.

a) Prihodujući krediti po fazama i internim rejting kategorijama

Kvalitet portfolia kredita klijentima koji nisu dospjeli niti im je vrijednost umanjena može se procijeniti na osnovu internog standardnog praćenja. Krediti klijenata se redovno prate i sistemski pregledavaju sa ciljem otkrivanja nepravilnosti ili znakova upozorenja. Isti su predmet stalnog monitoringa s ciljem preduzimanja pravovremenih akcija koje su usklađene sa poboljšanjem/pogoršanjem rizičnog profila klijenta.

Rejting skale su grupisane u nivoe rizika kako slijedi:

Vrste/nivoi rizika Rejting klasifikacija

Niski rizik 1 - 12

Srednji rizik 13 - 18

Visoki rizik 19 - 26

Da bi ocijenili kreditnu sposobnost klijenta vrši se klasificiranje klijenta u momentu donošenja odluke o kreditu (ili nekom drugom plasmanu). Obzirom da se treba ispoštovati zahtjev da svi klijenti moraju biti klasificirani na godišnjem nivou, za fizička lica Banka vrši redovno i automatsko učitavanje Behavioral rating-a. Ovaj model se temelji na statističkim podacima ponašanja naših klijenata – fizičkih lica. Za SME/Corporate i Micro klijente vrši se redovna obnova rejtinga na osnovu godišnjih finansijskih pokazatelja.

Pregled bruto izloženosti kredita komitentata u Fazi 1 i 2 prema vrsti kredita je kako slijedi:

31.12.2018. 01.01.2018. 31.12.2017.

‘000 BAM ‘000 BAM ‘000 BAM

Krediti fizičkih lica

Potrošački krediti 285.022 283.920 283.741

Stambeni krediti 131.544 120.039 120.266

Kreditne kartice i prekoračenja po tekućim računima 20.847 19.142 18.944

Ukupno fizička lica 437.413 423.101 422.951

Krediti pravnih lica

Srednji 420.092 402.860 402.676

Mikro 76.682 80.369 80.247

Ukupno pravna lica 496.774 483.229 482.923

U prilogu je pregled bruto izloženosti zajmova komitenata za 2018. godinu po Fazama 1 i 2 sortirani po rejting klasama.

FAZA 1 31.12.2018.

Niski rizik (1-12)

Srednji rizik (13-18)

Visoki rizik (19-26)

Ukupno 31.12.2018.

’000 BAM ’000 BAM ’000 BAM ’000 BAM Krediti fizičkih licaPotrošački krediti 102.105 144.999 24.911 272.015 Stambeni krediti 11.062 100.333 10.540 121.935 Kreditne kartice i prekoračenja po tekućim računima 5.527 12.391 1.651 19.569

Ukupno fizička lica 118.687 257.723 37.102 413.519

Krediti pravnih licaSrednji 598 313.411 4.362 318.371 Mikro - 6.077 41.759 47.836 Ukupno pravna lica 598 319.488 46.121 366.207

FAZA 1 01.01.2018.

Niski rizik (1-12)



Ukupno 31.12.2018.

’000 BAM ’000 BAM ’000 BAM ’000 BAM


Potrošački krediti 91.647 159.434 21.989 273.070

Stambeni krediti 11.706 89.005 9.252 109.963


106 107

Kreditne kartice i prekoračenja po tekućim računima 4.579 11.923 1.574 18.076



Srednji 67 302.300 321 302.688

Mikro - 9.976 35.360 45.336

Ukupno pravna lica - 312.276 35.681 348.024

FAZA 231.12.2018.

Niski rizik (1-12)



Ukupno 31.12.2018.

’000 BAM ’000 BAM ’000 BAM ’000 BAM


Potrošački krediti 790 2.195 10.017 13.002

Stambeni krediti - 1.437 8.172 9.609

Kreditne kartice i prekoračenja po tekućim računima 54 398 831 1.283

Ukupno fizička lica 844 4.030 19.020 23.894


Srednji - 88.915 12.805 101.720

Mikro - 6.723 22.124 28.847


FAZA 2 01.01.2018.

Niski rizik (1-12)



Ukupno 31.12.2018.

’000 BAM ’000 BAM ’000 BAM ’000 BAM


Potrošački krediti 515 2.202 8.134 10.851

Stambeni krediti 57 1.249 8.769 10.075

Kreditne kartice i prekoračenja po tekućim računima 22 401 643 1.066

Ukupno fizička lica 594 3.852 17.546 21.992


Srednji - 88.681 11.491 100.172

Mikro - 6.884 28.149 35.033


U tabeli ispod, je prikazana bruto izloženost kredita komitentima za 2018 koji nisu dospjeli i nisu obezvređeni.

Nizak rizik Srednji rizik Visok rizik Ukupno

(1-12) (13-18) (19-26) 31.12.2017.

‘000 BAM ‘000 BAM ‘000 BAM ‘000 BAM


Potrošački krediti 92.111 161.576 30.054 283.741

Stambeni krediti 11.762 90.476 18.028 120.266

Kreditne kartice i prekoračenja po tekućim računima 4.561 12.200 2.183 18.944



Srednji 67 390 11.812 402.676

Mikro - 16.849 63.398 80.247

Ukupno pravna lica 67 407.646 75.210 482.923

UKUPNO 108.501 671.989 125.475 905.874

b) Prihodujući krediti komitentima po fazama i danima kašnjenja

U tabeli ispod su prikazene bruto izloženosti zajmova komitentima u Fazama 1 i 2 po danima kašenjenja.


108 109

Faza 131.12.2018. Nedospjelo Dospjelo od

1 - 30 danaDospjelo od 31 - 60 dana

Dospjelo od 61 - 90 dana UKUPNO

‘000 BAMKrediti fizičkih licaPotrošački krediti 248.908 23.107 - - 272.015Stambeni krediti 118.391 3.544 - - 121.935Kreditne kartice i prekoračenja po tekućim računima

18.182 1.387 - - 19.569

Ukupno fizička lica 385.481 28.038 - - 413.519

Krediti pravnih licaSrednji 317.164 1.207 - - 318.371Mikro 46.324 1.512 - - 47.836

Ukupno pravna lica 363.488 2.719 - - 366.207

Od toga: restruktuirani 30.671 175 - - 30.846

Faza 101.01.2018. Nedospjelo Dospjelo od


Dospjelo od 61 - 90 dana UKUPNO

‘000 BAMKrediti fizičkih licaPotrošački krediti 252.691 20.379 - - 273.070Stambeni krediti 105.878 4.085 - - 109.963Kreditne kartice i prekoračenja po tekućim računima

16.968 1.108 - - 18.076

Ukupno fizička lica 375.537 25.572 - - 401.109

Krediti pravnih licaSrednji 301.694 994 - - 302.688Mikro 43.736 1.600 - - 45.336

Ukupno pravna lica 345.430 2.594 - - 348.024

Od toga: restruktuirani 3.616 85 - - 3.701

Faza 231.12.2018. Nedospjelo

Dospjelo od 1 - 30

dana

Dospjelo od 31 - 60

dana

Dospjelo od 61 - 90

danaUKUPNO

‘000 BAMKrediti fizičkih licaPotrošački krediti 6.773 3.212 2.280 737 13.002Stambeni krediti 6.411 1.303 956 939 9.609Kreditne kartice i prekoračenja po tekućim računima

643 203 335 102 1.283

Ukupno fizička lica 13.827 4.718 3.571 1.778 23.894

Krediti pravnih licaSrednji 98.063 3.154 503 - 101.820Mikro 24.957 2.198 1.109 583 28.847

Ukupno pravna lica 123.020 5.352 1.612 583 130.567

Od toga: restruktuirani 1.462 - - 139 1.601

Faza 201.01.2018. Nedospjelo

Dospjelo od 1 - 30

dana

Dospjelo od 31 - 60

dana

Dospjelo od 61 - 90

danaUKUPNO

‘000 BAMKrediti fizičkih licaPotrošački krediti 5.998 1.895 1.978 980 10.851Stambeni krediti 6.162 2.437 972 504 10.075Kreditne kartice i prekoračenja po tekućim računima

541 112 299 114 1.066


Krediti pravnih licaSrednji 95.379 4.022 771 - 100.172Mikro 30.611 3.471 709 242 35.033


Od toga: restruktuirani 6.635 490 125 94 7.344


110 111

Prihodujući portfolio

31.12.2017.Nedospjelo Dospjelo od


Dospjelo od 61 - 90

danaUKUPNO

‘000 BAM


Potrošački krediti 258.642 22.169 1.962 968 283.741

Stambeni krediti 112.295 6.506 966 499 120.266

Kreditne kartice i prekoračenja po tekućim računima 17.339 1.203 290 112 18.944



Srednji 396.905 5.001 770 - 402.676

Mikro 74.262 5.046 702 237 80.247


Od toga: restruktuirani 10.243 573 125 93 11.034

c) Krediti komitentima za koje je priznato umanjenje vrijednosti – neprihodujući krediti

Podjela zajmova komitenata kojima je umanjena vrijednost zajedno sa procijenjenom vrijednošću povezanih instrumenata osiguranja:

31.12.2018.‘000 BAM

Faza 3 Bruto krediti

Očekivani kreditini gubici Neto

Procijenjena vrijednost kolaterala

Krediti fizičkim licima

Potrošački krediti 21.550 (19.227) 2.322 -

Stambeni krediti 8.695 (5.136) 3.559 3.451

Kreditne kartice i prekoračenja po tekućim računima

1.299 (1.153) 141 -

Ukupno fizička lica 31.544 (25.516) 6.028 3.451


Srednji 28.588 (20.724) 7.864 7.264

Mikro 7.680 (6.227) 1.453 1.295

Ukupno pravna lica 36.268 (26.951) 9.317 8.559

01.01.2018.‘000 BAM

Faza 3 Bruto krediti

Očekivani kreditini gubici Neto



Potrošački krediti 22.023 (19.753) 2.270 5.975



1.027 (895) 132 -



Srednji 32.652 (17.381) 15.271 21.018

Mikro 8.536 (5.807) 2.729 4.383


2017.‘000 BAM

Neprihodujući krediti (bruto)

Umanjenje vrijednosti Neto



Potrošački krediti 27.800 (20.535) 7.265 5.975



992 (829) 163 -



Srednji 32.133 (17.354) 14.779 21.018

Micro 8.382 (5.846) 2.536 4.383


Procijenjena vrijednost nekretnina koje služe kao instrumenti osiguranja određena je kao vrijednost inicijalne procjene ovlaštenog sudskog vještaka u trenutku odobravanja plasmana ili eventualne naknadne procjene, ponderisana udjelom plasmana u svim kreditima koji su osigurani istim instrumentom osiguranja u vrijednosti instrumenta osiguranja, te odgovarajućim haircutom koji je definisan za sve vrste kolaterala i koja ne može biti viša od ukupne


112 113

vrijednosti plasmana. Jamstva, sudužništva i mjenice nemaju pridruženu

vrijednost u gornjoj tabeli iako se standardno traže kao instrumenti osiguranja.

Neprihodujući krediti po danima kašnjenja:

31.12.2018. ‘000 BAM Nedospjeli

Dospjelo od 1 - 30

dana

Dospjelo od 31 - 60

dana

Dospjelo od 61 - 90

dana

Dospjelo preko 90

danaUKUPNO

Fizička lica

Potrošački krediti 2.351 717 219 92 18.171 21.550

Stambeni krediti 1.571 513 411 75 6.125 8.695


79 21 26 8 1.165 1.299

Ukupno 4.001 1.251 656 175 25.461 31.544

Pravna lica

Srednji - 7 - 719 27.862 28.588

Micro 395 - 84 63 7.138 7.680

Ukupno 395 7 84 782 35.000 36.268

Od toga: restruktuirani 335 - - - 58 393

Faza 301.01.2018‘000 BAM

NedospjeliDospjelo od 1 - 30

dana

Dospjelo od 31 - 60

dana

Dospjelo od 61 - 90

dana

Dospjelo preko 90

danaUKUPNO

Fizička lica




99 8 13 18 889 1.027

Ukupno 4.677 1.060 258 145 26.145 32.285

Pravna lica

Srednji - 4.259 - 287 28.106 32.652

Micro 423 - 576 10 7.527 8.536

Ukupno 423 4.259 576 297 35.633 41.188

Od toga: restruktuirani 2.153 2.294 489 23 21.243 26.202

Neprihodujući portfolio

31.12.2018‘000 BAM Nedospjeli

Dospjelo od 1 - 30

dana

Dospjelo od 31 - 60

dana

Dospjelo od 61 - 90

dana

Dospjelo preko 90

danaUKUPNO

Fizička lica




100 8 13 18 852 991

Ukupno 4.685 1.062 258 145 25.710 31.860

Pravna lica

Srednji - 4.245 - 287 27.617 32.149

Micro 423 - 577 10 7.356 8.366

Ukupno 423 4.245 577 297 34.973 40.515

Od toga: restruktuirani 2.155 2.294 490 23 21.013 25.975

d) Restrukturirani krediti i potraživanja

Restrukturirani krediti na dan 31. decembra 2018. godine iznosili su ukupno

32.840 hiljade BAM (2017.: 32.952 hiljada BAM):

2018. 2017.

‘000 BAM ‘000 BAM

Bruto kreditni portfolio 1.001.999 978.249

Restrukturirani krediti 32.840 32.952

Restrukturirani krediti iskazani kao % kreditnog portfolija 3,28% 3,37%


114 115

5.1.3. Koncentracija kreditnog rizika po privrednim granama i geografskoj lokacijiBanka prati koncentraciju kreditnog rizika po privrednim sektorima i geografskim lokacijama. Portfolio kreditnog rizika ograničen je kreditnom strategijom Banke; veća koncentracija na mikro i male kredite, te široka geografska i ekonomska diversifikacija kreditnog portfolia. Od januara 2018. godine Banka je prilagodila klasifikaciju grana u skladu s klasifikacijom EU-a.

Koncentracija rizika u bruto iznosima bilansne izloženosti po privrednim sektorima je kako slijedi:

31.12.2018.‘000 BAM

01.01.2018.‘000 BAM

31.12.2017.‘000 BAM

Trgovina 196.663 214.117 216.005

Prehrana 30.130 35.867 -

Metalurgija 33.021 33.728

Rudarstvo 12.285 14.274 137.375

Nekretnine 8.278 10.634 12.209

Hemisjka industrija 14.642 10.306 -

Transport i komunikacije - - 32.000

Transport i logistika 21.589 25.314 -

Telekomonikacije 4.168 3.635 -

Finansijske institucije 12.523 14.773 14.749

Građevinarstvo 31.086 24.119 19.399

Drvna industrija 11.521 10.955 -

Turizam - - 9.702

Usluge 98.083 49.440

Industrija struje i plina - - 14.256

Industrija električne energija 10.047 13.938 -

Poljoprivreda, šumarstvo i ribolov 9.301 21.360 27.582

Ostalo 39.705 41.957 33.788

Ukupno pravna lica 533.042 524.417 517.065

Stambeni krediti 140.239 129.274 62.321

Ostali krediti građanima 328.718 326.112 398.863

Ukupno fizička lica 468.957 455.386 461.184

Ukupno krediti (prije umanjenja vrijednosti) 1.001.999 979.803 978.249

Geografska koncentracija rizika odnosi se pretežno na područje Bosne i Hercegovine. Geografska koncentracija u bruto iznosima bilansne izloženosti je kako slijedi:

Bosna i Hercegovina OECD zemlje Zemlje van

OECD Ukupno

‘000 BAM ‘000 BAM ‘000 BAM ‘000 BAM

Tekući računi kod Centralne banke i drugih banaka (bilješka 15) 140.255 52.348 - 192.603

Obavezna rezerva kod Centralne banke 119.055 - - 119.055

Imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit 21.031 - - 21.031

Dati krediti i potraživanja od banaka (bilješka 17) - 101.703 - 101.703

Dati krediti i potraživanja od fizičkih lica (bilješka 19) 468.957 - - 468.957

Krediti i potraživanja od pravnih lica (bilješka 19) 533.042 - - 533.042

Obračunata kamata i ostala finansijska imovina (bilješka 20) 4.915 - - 4.915

Na dan 31. decembar 2018. 1.287.255 154.051 - 1.441.396

Na dan 31. decembar 2017. 1.207.215 95.513 8.816 1.311.544

Struktura kreditnog portfolia redovito se prati unutar OJ Upravljanje kreditnm rizicima i OJ Integrisano upravljanje rizicima kako bi se uočili potencijalni događaji koji bi mogli značajno utjecati na kreditni portfolio (opći faktori rizika) te kako bi se, u slučaju potrebe, ograničila izloženost prema određenim sektorima.


116 117

5.2. Tržišni rizik Banka je izložena tržišnom riziku koji predstavlja rizik da će dolaziti do promjena fer vrijednosti budućih novčanih tokova finansijskog sredstva usljed promjena cijena na tržištu. Tržišni rizik proizlazi iz otvorenih pozicija u kamatnoj stopi, valuti i kapitalnim proizvodima, koji su svi izloženi općim i specifičnim tržišnim kretanjima i promjenama tržišnih stopa i cijena kao što su kamatne stope, kurs stranih valuta i cijene kapitala.

Uprava i Sberbank Europe AG postavlja ograničenja i daje upute za praćenje i umanjivanje tržišnog rizika, koje redovno nadgledaju Odbori za upravljanje rizikom Banke.

5.2.1. Valutni rizik Izloženost valutnom riziku proizlazi iz kreditnih, depozitnih i aktivnosti trgovanja i kontrolira se dnevno, prema zakonskim i interno utvrđenim limitima po pojedinim valutama, te u ukupnom iznosu za sva sredstva i obaveze denominirane u stranu valutu ili vezane za stranu valutu.

Dnevno upravljanje valutnom pozicijom Banke, temeljem zakonske regulative i internih pravila, je odgovornost Sektora ALM. Kontrola izloženosti limita na dnevnoj osnovi u odgovornosti je OJ Tržišni rizik.

U cilju učinkovitog upravljanja valutnim rizikom Banka prati ekonomske i druge poslovne promjene u okruženju, radi predviđanja mogućih promjena u aktivnostima vezanim uz strane valute, kursevima i riziku stranih valuta.

U dolje prikazanoj tabeli prikazana je izloženost Banke valutnom riziku na dan 31. decembra 2018. godine. U tabeli je uključena finansijska aktiva i pasiva Banke po iskazanoj vrijednosti klasifikovana po valutama. Banka ima velik broj ugovora sa valutnom klauzulom, BAM vrijednost glavnice kod takvih ugovora određena je kretanjem kursa stranih valuta. Saldo glavnice vezane za valutnu klauzulu uključen je u tabeli u nastavku u koloni „EURO povezane“.

Koncentracija valutnog rizika bilansne imovine i obaveza

Domaća valuta (BAM) putem Valutnog Odbora vezana je za Euro. Banka je imala sljedeće devizne pozicije:

Na dan 31. decembar 2018. EURO EURO

PovezaneEURO Total USD

Ostale strane valute

BAM Ukupno

Finansijska imovina ’000 BAM

’000 BAM

’000 BAM

’000 BAM

’000 BAM

’000 BAM

’000 BAM

Gotovina i ekvivalenti gotovine 56.456 - 56.456 2.061 6.080 169.124 233.721

Obavezna rezerva kod Centralne banke - - - - - 119.055 119.055

Dati krediti i potraživanja od banaka 101.703 - 101.703 - - - 101.703

Finansijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit

10.383 - 10.383 - - 10.648 21.031

Dati krediti i potraživanja od komitenata 35.667 465.634 501.301 - - 435.889 937.190

Obračunata kamata i ostala finansijska imovina

187 - 187 21 4 4.703 4.915

Ukupno finansijska imovina

204.396 465.634 670.030 2.082 6.084 739.419 1.417.615

Finansijske obaveze

Tekući računi i depoziti banaka 23.745 - 23.745 26.997 782 3.713 55.237

Tekući računi i depoziti komitenata 467.883 - 467.883 21.803 8.119 647.993 1.145.798

Uzeti krediti i subordinirani dug 29.342 - 29.342 - - - 29.342

Obračunata kamata i ostale finansijske obaveze 6.454 - 6.454 47 544 16.769 23.814

Ukupno finansijske obaveze 534.022 - 534.022 48.847 9.445 662.876 1.254.191

Neto devizna pozicija (323.028) 465.634 142.606 (46.765) (3.361) 70.944 163.424

Banka neto deviznom pozicijom upravlja na način da u svom portfelju ima i derivate koji se vežu za strane valute i isti se evidentiraju u vanbilansnoj evidenciji.


118 119

Na dan 31. decembar 2017. EURO EURO

PovezaneEURO Total USD

Ostale strane valute

BAM Ukupno

Finansijska imovina ’000 BAM

’000 BAM

’000 BAM

’000 BAM

’000 BAM

’000 BAM

’000 BAM

Gotovina i ekvivalenti gotovine 71.087 - 71.087 2.864 7.001 135.956 216.908

Obavezna rezerva kod Centralne banke - - - - - 110.452 110.452

Dati krediti i potraživanja od banaka 36.182 - 36.182 - - - 36.182

Finansijska imovina raspoloživa za prodaju - - - - - 20.362 20.362


11.612 527.003 538.615 - - 386.397 925.012


576 401 977 14 2 5.484 6.477

Ukupno finansijska imovina 119.457 527.404 646.861 2.878 7.003 658.651 1.315.393

Finansijske obaveze

Tekući računi i depoziti banaka 100.350 - 100.350 29.777 1.208 11.089 142.424

Tekući računi i depoziti komitenata 399.065 102.072 501.137 21.661 5.371 422.912 951.081

Uzeti krediti i subordinirani dug 40.488 - 40.488 - - - 40.488

Obračunata kamata i ostale finansijske obaveze

8.909 - 8.909 48 9 13.244 22.210

Ukupno finansijske obaveze 548.812 102.072 650.884 51.486 6.588 447.245 1.156.203

Neto devizna pozicija (429.355) 425.332 (4.019) (48.608) 415 211.406 159.190

5.2.1. Valutni rizik U svrhu stres scenarija, posmatrali smo kretanje valuta u zadnjih 365 dana, povećanje i smanjenja valuta, i uzimajući najveću dnevnu prmjenu za svaku valutu, uvećanu za 3 standardna odstupanja maksimalni gubitak kojem bi Banka mogla biti izložena na 31.12.2018. godine iznosi 18 hiljada BAM (2017.: 24 hiljade BAM).

5.2.2. Kamatni rizik Poslovanje Banke je pod uticajem rizika promjene kamatnih stopa, u onoj mjeri u kojoj kamatonosna aktiva i obaveze dospijevaju ili im se mijenjaju kamatne stope u različitim trenucima ili u različitim iznosima.

Većina datih kredita pravnim licima i stanovništvu su sa varijabilnom kamatnom stopom. Varijabilna kamatna stopa sa kojom su ugovoreni ovi krediti podliježe usklađivanju dva puta godišnje i to prateći kretanje indikatora koja mogu utjecati na promjenu kamatne stope.

Kamatna osjetljivost imovine i obaveza

Dolje prikazana tablica daje kratak prikaz izloženosti Banke kamatnom riziku na kraju godine. Sredstva i obaveze Banke su u tabeli prikazani po knjigovodstvenoj vrijednosti i kategorizovane prema ranijem od ugovorenih datuma dospijeća ili ugovorenih promjena kamatne stope.


120 121

31. decembar 2018.

Besk

amat

no

Man

je o

d 1

mje

seca

Od

1 do

3 m

jese

ca

Od

3 m

jese

ca d

o 1

godi

ne

Od

1 do

5 go

dina

Prek

o 5

godi

na

Uku

pno

Fiks

na

kam

atna

st

opa

’000 BAM

’000 BAM

’000 BAM

’000 BAM

’000 BAM

’000 BAM

’000 BAM

’000 BAM

Finansijska imovina


41.118 192.603 - - - - 233.721 2.413


- 119.055 - - - - 119.055 -


- 101.703 - - - - 101.703 101.703


21.031 - - - - 21.031 19.749


- 114.110 81.298 118.665 338.844 284.273 937.190 492.987

Obračunata kamata iostala finansijska imovina

4.915 - - - - - 4.915 -


46.033 548.502 81.298 118.665 338.844 284.273 1.417.615 616.852

Tekući računi i depoziti banaka - 49.867 5.370 - - - 55.237 55.105


530.968 24.745 69.327 184.274 310.492 25.992 1.145.798 1.145.798

Uzeti krediti i subordinirani dug - 2.794 24.448 2.101 - - 29.342 -


23.814 - - - - - 23.814 -

Ukupno finansijske obaveze

554.782 77.406 99.145 186.347 310.492 25.992 1.254.191 1.129.839

Kamatni rizik (508.749) 471.096 (17.847) (67.709) 28.352 258.281 163.424 (584.051)

31. decembar 2017.

Besk

amat

no

Man

je o

d 1

mje

seca

Od

1 do

3 m

jese

ca

Od

3 m

jese

ca d

o 1 g

odin

e

Od

1 do

5 go

dina

Prek

o 5

godi

na

Uku

pno

Fiks

na

kam

atna

st

opa

’000 BAM

’000 BAM

’000 BAM

’000 BAM

’000 BAM

’000 BAM

’000 BAM

’000 BAM

Finansijska imovina


147.176 69.732 - - - - 216.908 -


- 110.452 - - - - 110.452 -


- 36.182 - - - - 36.182 -

Finansijska imovina raspoloživa za prodaju

- 20.362 - - - - 20.362 -


- 73.705 73.249 197.315 397.416 183.327 925.012 179.776


6.477 - - - - - 6.477 -


153.653 310.433 73.249 197.315 397.416 183.327 1.315.393 179.776

Tekući računi i depoziti banaka

- 32.002 38.468 68.454 3.500 - 142.424 142.424


367.157 70.193 46.759 158.284 287.465 21.223

951.081951.081


- 3.546 752 6.847 29.343 - 40.488 -


22.210- -

- - - 22.210 -

Ukupno finansijske obaveze

389.367 105.741 85.979 233.585 320.308 21.223 1.156.203 1.093.505

Kamatni rizik (235.714) 204.693 (12.730) (36.270) 77.108 162.104 159.190 (913.729)


122 123

Sljedeća tabela prikazuje osjetljivost na moguću promjenu kamatnih stopa (uz sve ostale pokazatelje nepromijenjene) i uticaj na bilans uspjeha i kapital.

Osjetljivost na bilans uspjeha je efekat uticaja pretpostavljenih promjena kamatnih stopa (+/- 100 bp i +/-200 bp) na godišnji račun dobiti i gubitka. Na temelju referentnih kamatnih stopa za netrgovinsku finansijsku imovinu i finansijske obaveze koje se drže na dan 31. decembra.

Osjetljivost kapitala se računa procjenom svih kamatno osjetljivih pozicija banke na dan 31. decembra uz uticaj pretpostavljenih promjena kamatnih stopa.

Ukupna osjetljivost kapitala temelji se na pretpostavkama da postoje paralelni pomaci krivulje prinosa. Pozicije referentnih kamatnih stopa su mapirane na slijedeći datum promijene kamatne stope. Pozicije s fiksnom kamatnom stopom su raspoređene po dospijeću instrumenta, a pozicije sa varijabilnom kamatnom stopom se mapiraju temeljem historijskih predpostavki.

Kamatna stopa za valutu

Povećanje/(smanjenje)

u postotnim poenima 2018.

Utjecaj na bilans uspjeha 2018.

Utjecaj na kapital 2018.

hiljade BAM hiljade BAM

EUR 100/(100) (2.660)/2.660 (982)/982

EUR 200/(200)) 5.319/(5.319) (1.964)/1.964

BAM 100/(100) 3.717/(3.717) 31/(31)

BAM 200/(200) 7.434/(7.434) 62/(62)

OSTALO 100/(100) (38)/38 (250)/250

OSTALO 200/(200) 76/(76) (500)/500

Kamatna stopa za valutu

Povećanje/(smanjenje) u

postotnim poenima 2017.

Utjecaj na bilans uspjeha 2017.

Utjecaj na kapital 2017.

hiljade BAM hiljade BAM

EUR 100/(100) (792) / 792 (5.880)/5.880

BAM 100/(100) 4.508 / (4.508) 574/(574)

EUR 200/(200) (1.582) / 1.582 (11.761)/11.761

BAM 200/(200) 9.018 / (9.018) 1.149/(1.149)

USD 100/(100) - (378)/378

USD 200/(200) - (757)/757

5.3. Rizik likvidnostiRizik likvidnosti nastaje u finansiranju aktivnosti Banke i u upravljanju pozicijama. Vezano uz rizik likvidnosti Banka vodi svoje operacije u skladu sa relevantnim odlukama i internim politikama usmjerenim na održavanje rezervi likvidnosti, harmonizaciju sredstava i obaveza sa indikatorima i limitima likvidnosti.

Banka ima pristup različitim izvorima finansiranja. Sredstva se prikupljaju putem velikog broja instrumenata uključujući različite vrste depozita građana i pravnih lica, uzete kredite i depozite od finansijskih institucija i dionički kapital. Navedeno povećava fleksibilnost izvora finansiranja, ograničava ovisnost o bilo kojem pojedinačnom izvoru i općenito umanjuje trošak finansiranja.

Tabela u nastavku prikazuje preostale ugovorne ročnosti Bančine imovine i obaveza na dan 31. decembra 2018. godine i 2017. godine.

Manje od 1

mjeseca

Od 1 do 3 mjeseca

Od 3 mjeseca

do 1 godine

Od 1 do 5 godina

Preko 5 godina Ukupno

31. decembar 2018. ’000 BAM

’000 BAM

’000 BAM

’000 BAM

’000 BAM

’000 BAM

Finansijska imovina

Gotovina i ekvivalenti gotovine 233.721 - - - - 233.721


119.055 - - - - 119.055

Dati krediti i potraživanja od banaka 101.703 - - - - 101.703


21.031 - - - - 21.031


77.967 100.507 207.388 383.988 167.340 937.190


4.915 - - - - 4.915

Ukupno finansijska imovina 558.392 100.507 207.388 383.988 167.340 1.417.615

Finansijske obaveze

Tekući računi i depoziti banaka 49.867 5.370 - - - 55.237

Tekući računi i depoziti komitenata 530.973 77.342 186.277 325.935 25.271 1.145.798

Uzeti krediti i subordinirani dug 2.794 837 14.669 11.042 - 29.342


17.100 859 1.947 3.621 287 23.814

Ukupno finansijske obaveze 600.734 84.408 202.893 340.598 25.558 1.254.191

Neusklađenost ročne strukture (42.342) 16.099 4.495 43.390 141.782 163.424


124 125

Manje od 1

mjeseca

Od 1 do 3 mjeseca

Od 3 mjeseca

do 1 godine

Od 1 do 5 godina


31. decembar 2017. ’000 BAM

’000 BAM

’000 BAM

’000 BAM

’000 BAM

’000 BAM

Finansijska imovina

Gotovina i ekvivalenti gotovine 216.908 - - - - 216.908

Obavezna rezerva kod Centralne banke 110.452 - - - - 110.452

Dati krediti i potraživanja od banaka 36.182 - - - - 36.182

Finansijska imovina raspoloživa za prodaju 20.362 - - - - 20.362

Dati krediti i potraživanja od komitenata 73.705 73.249 197.315 397.416 183.327 925.012


6.477 - - - - 6.477

Ukupno finansijska imovina 464.087 73.249 197.315 397.416 183.327 1.315.393

Finansijske obaveze

Tekući računi i depoziti banaka 32.002 38.468 68.454 3.500 - 142.424

Tekući računi i depoziti komitenata 437.350 46.759 158.284 287.465 21.223 951.081

Uzeti krediti i subordinirani dug 3.546 752 6.847 29.343 - 40.488


13.350 2.184 3.577 3.047 52 22.210

Ukupno finansijske obaveze 486.248 88.163 237.162 323.355 21.276 1.156.203

Neusklađenost ročne strukture ( 22.161) (14.914) (39.847) 74.061 162.051 159.190

Budući novčani tokovi po kamatonosnim obavezama

Tabela u nastavku prikazuje ukupno očekivani odliv po finansijskim obavezama, projeciran od strane Banke te uključuje finansijske obaveze na dan 31. decembra 2018. i na dan 31. decembra 2017. godine i očekivane buduće kamate.

Ukupno očekivani odlivKnjigo-

vodstvena vrijednost

Na dan 31. decembra 2018.

Manje od 1 mjeseca

1 do 3 mjeseca

3 mj. do 1 godine

1 do 5 godina


’000 BAM

’000 BAM

’000 BAM

’000 BAM

’000 BAM

’000 BAM

’000 BAM

Finansijske obaveze

Tekući računi i depoziti banaka 49.867 5.382 - - - 55.249 55.237


538.973 77.546 187.582 340.729 25.721 1.170.551 1.145.798


2.800 837 15.384 12.589 - 31.610 29.342

Ukupno očekivani odliv 591.640 83.765 202.966 353.318 25.721 1.257.410 1.230.377

Ukupno očekivani odlivKnjigo-

vodstvena vrijednost


Manje od 1 mjeseca

1 do 3 mjeseca

3 mj. do 1 godine

1 do 5 godina


’000 BAM

’000 BAM

’000 BAM

’000 BAM

’000 BAM

’000 BAM

’000 BAM

Finansijske obaveze

Tekući računi i depoziti banaka 32.003 31.016 69.003 11.070 - 143.092 142.424


286.465 85.552 234.218 344.226 24.297 974.758 951.081


- - 4.743 38.874 - 43.617 40.488

Ukupno očekivani odliv 318.468 116.568 307.964 394.170 24.297 1.161.467 1.133.993


126 127

5.4. Dospijeće vanbilansnih stavki (a)Kreditne obaveze

Ročnost ugovornih iznosa vanbilansnih pozicija Banke prikazani su u donjoj tablici.

(b) Finansijske garancije i akreditivi

Finansijske garancije i akreditivi su također prikazani u narednoj tablici po najranijem ugovorenom datumu dospijeća.

(c) Obaveze operativnog lizinga

U slučaju kada je Banka zakupac, buduće minimalne uplate zakupnine po osnovi operativnog lizinga prikazane su u dolje navedenoj tablici.

Ne kasnije od

1 godine

1 do 5 godina


‘000 BAM ‘000 BAM ‘000 BAM

‘000 BAM


Kreditne obaveze 66.877 22.467 - 89.344

Finansijske garancije i akreditivi 107.439 15.931 736 124.106

Obaveze operativnog lizinga 3.203 8.394 - 11.597

Ukupno 177.519 46.792 736 225.047

Ne kasnije od 1 godine

1 do 5 godina


‘000 BAM ‘000 BAM ‘000 BAM ‘000

BAMNa dan 31. decembra 2017.

Kreditne obaveze 58.299 8.156 - 66.455

Finansijske garancije i akreditivi 79.660 12.576 820 93.056

Obaveze operativnog lizinga 3.841 6.603 37 10.481

Ukupno 141.800 27.335 857 169.992

5.5. Operativni rizik Operativni rizik predstavlja mogućnost nastanka gubitaka za Banku i negativnih efekata na kapital Banke zbog neadekvatnih internih sistema, procedura i kontrola, slabosti i propusta u izvršavanju poslovnih aktivnosti, nezakonitih radnji i vanjskih događaja koji Banku mogu izložiti gubitku.

Obzirom da je prema navedenom, Banka izložena operativnim rizicima u svim svojim aktivnostima. Banka je uspostavila i odgovarajući sistem upravljanja operativnim rizikom. Upravljanje operativnim rizikom vrši se u skladu sa zahtjevima Agencije za bankarstvo FBiH i standardima Sberbank. Politike za upravljanje operativnim rizikom usvojene od strane Nadzornog Odbora predstavljaju krovni dokument sistema upravljanja operativnim rizikom.

Upravljanje rizicima i kontrola rizika uključuje mjere podizanja svijesti o riziku, pripremu risk mapa, implementaciju procjena rizika, planski sistem ranog upozorenja kao i prikupljanje podataka. Neki od alata koji se koriste su podizanja svijesti o riziku, implementacija samoprocjene rizika i kontrola (RCSA), planski sistem ranog upozoravanja (KRI), kao i sveobuhvatno prikupljanje podataka o događajima.

Prikupljanje i detaljno dokumentovanje podataka o realizovanim događajima koji se smatraju operativnim rizikom vrši se putem posebne baze podataka.

Nadzorni odbor, Uprava Banke i odbor za upravljanje rizicima Banke redovno razmatraju izvještaje o operativnim rizicima kojima je Banka izložena.

U oblasti upravljanja kontinuitetom poslovanja Banka je pored Plana oporavka („Disaster Recovery Plan“) usvojila i Plan za vanredne situacije („Business Continuity Plan“), čiji je osnovni cilj osiguranje kontinuiranog rada Banke u slučaju nastanka ozbiljnih poremećaja u poslovanju uzrokovanih situacijama koje su van kontrole Banke.

5.6. Fer vrijednost finansijske imovine i obaveza Fer vrijednost predstavlja iznos za koji se neka imovina može razmijeniti ili obaveza izmiriti između obaviještenih i voljnih stranaka u uobičajenim tržišnim uslovima. Gdje su informacije dostupne, fer vrijednosti se zasnivaju na tržišnim cijenama. Međutim, za značajan dio finansijskih instrumenata Banke ne postoje lako dostupne tržišne cijene. U uslovima kada tržišne cijene nisu lako dostupne, fer vrijednost se procjenjuje korištenjem modela diskontovanih novčanih tokova ili ostalim prikladnim tehnikama određivanja cijena. Promjene u pripadajućim pretpostavkama, uključujući diskontne stope i procijenjene buduće novčane tokove, značajno utiču na procjene. Zato se izračunate fer tržišne procjene možda ne mogu realizirati pri prodaji finansijskih instrumenata u tekućem periodu, posebno uzimajući u obzir utjecaj globalne finansijske krize i nedostatka likvidnog tržišta u Bosni i Hercegovini.

Gotovina i ekvivalenti gotovine, krediti i potraživanja od banaka

Za neto knjigovodstvene vrijednosti gotovine i stanja na računima kod banaka se općenito smatra da su približne njihovim fer vrijednostima jer se radi o plasmanima s vrlo kratkim dospijećem.


128 129

Krediti i potraživanja od komitenata

Fer vrijednost kredita s fiksnom kamatnom stopom procjenjuje se diskontovanjem novčanih tokova primjenom trenutnih važećih kamatnih stopa na kredite sličnih uslova i obilježja. S obzirom da Banka ima mali iznos ukupnog kreditnog portfolia sa fiksnom kamatnom stopom i dugoročnim datumom dospijeća, fer vrijednost zajmova i potraživanja ne razlikuje se značajno od njihove knjigovodstvene vrijednosti. Fer vrijednosti kredita s varijabilnim prinosom, a čija cijena se redovno preispituje i kod kojih nisu zapažene značajne promjene u kreditnom riziku, uglavnom su približne knjigovodstvenim iznosima i izračunavaju se na temelju analize diskontovanih novčanih tokova primjenom kamatnih stopa uvećanih za maržu kreditnog rizika, kako bi se uvažio uticaj specifičnog kreditnog rizika protustrane na vrednovanje.

Depoziti komitenata

Za depozite po viđenju i depozite koji nemaju definirano dospijeće, fer vrijednost je iznos plativ po viđenju na dan izvještavanja. Procijenjena fer vrijednost depozita sa fiksnim dospjećem i sa promjenjivom kamatnom stopom temelji se na diskontovanim novčanim tokovima prema trenutno važećim kamatnim za depozite sličnog preostalog dospijeća, a približna je knjigovodstvenom iznosu na datum izvještavanja. Vrijednost dugoročnih odnosa s deponentima ne uzima se u obzir kod procjene fer vrijednosti. Uzimajući u obzir prosječne tržišne kamatne stope na depozite pravnih osoba 1,53% i građana 1,18% (2017.:pravne osobe 1,36% i građani 1,02%) i uvažavajući posljednja događanja na tržištu, očekivani budući novčani tokovi na dugoročne depozite pravnih i fizičkih lica s fiksnom kamatnom stopom su diskontirani na sadašnju vrijednost.

U tabeli u nastavku prikazana je knjigovodstvena vrijednost i fer vrijednost depozita komitenata:

Knjigovodstvena vrijednost Fer vrijednost

31.12.18. 31.12.17. 31.12.18. 31.12.17.

‘000 BAM ‘000 BAM ‘000 BAM ‘000 BAM


1.145.798 951.081 1.152.644 966.964

Uzeti krediti i depoziti banaka

Fer vrijednost uzetih kredita sa varijabilnom kamatnom stopom koja se redovno mijenja, sa neznatnom promjenom kreditnog rizika približno predstavlja njihovu knjigovodstvenu vrijednost. Fer vrijednost uzetih kredita sa fiksnom kamatnom stopom određuje se analizom diskontovanih budućih novčanih tokova, koristeći kamatnu stopu koja se trenutno nudi za kredite sa sličnim uslovima i dužnicima sa sličnim kreditnim bonitetom. Fer vrijednost uzetih kredita se ne razlikuje značajno od njihove knjigovodstvene vrijednosti.

Za neto knjigovodstvene vrijednosti depozita banaka se općenito smatra da su približne njihovim fer vrijednostima jer se radi o izvorima s vrlo kratkim dospijećem.

Subordinirani dug vezan je za promjenjivu kamatnu stopu, glavnica se vraća na kraju u cijelosti, a fer vrijednost duga izračunava se diskontovanjem uz primjenu

trenutne vrijednosti euribora u trenutku izračuna. Na izvještajni datum nema značajne razlike između fer vrijednosti i knjigovodstvene vrijednosti.

Fer vrijednost finansijske imovine i finansijskih obaveza Banke koje se ne mjere po fer vrijednosti na ponavljajućoj osnovi:

31. decembar 2018. 31. decembar 2017.

Nivo fer vrijednosti

Knjigovodstvena vrijednost

Fer vrijednost

Knjigovodstvena vrijednost

Fer vrijednost

Finansijska imovina


Nivo 3 101.703 101.703 36.182 36.182

Dati krediti i potraživanja od komitanata

Nivo 3 937.190 937.190 925.012 925.012

Ostala finansijska imovina (obračunata kamata i ostala aktiva)

Nivo 3 4.915 4.915 6.477 6.477

Ukupno 1.043.808 1.043.808 967.671 967.671

Finansijske obaveze

Tekući računi i depoziti banaka Nivo 3 55.237 55.237 142.424 142.424

Tekući računi i depoziti komitenata Nivo 3 1.145.798 1.152.644 951.081 966.964

Obaveze po uzetim kreditimai subordinisani dug

Nivo 3 29.342 29.342 40.488 40.488

Ostale finansijske obaveze (obračunata kamata i ostale obaveze)

Nivo 3 23.813 23.813 22.210 22.210

Ukupno 1.254.190 1.261.036 1.156.203 1.172.086


130 131

5.7. Upravljanje kapitalom Ciljevi Banke za upravljanje kapitalom (kapital za ovu svrhu je širi pojam od dioničarskog kapitala prikazanog u izvještaju o finansijskom položaju) su sljedeći:

• udovoljavati kapitalnim zahtjevima regulatora bankovnog tržišta u lokalnom okruženju;

• očuvati sposobnost Banke da nastavi svoje neograničeno poslovanje, tako da može nastaviti s osiguravanjem povrata za dioničare i koristi za druge sudionike; i

• održati snažnu kapitalnu poziciju koja bi mogla podržati razvoj njezinih poslovnih aktivnosti.

Dana 13. oktobra 2017. godine Agencija za bankarstvo FBiH (FBA) donijela je Odluku o izračunu kapitala Banke (Službene novine FBiH, br. 81/17) (u daljnjem tekstu: Odluka), čija je primjena, u smislu izvještavanja FBA Federacije BiH, obavezna od 31. marta 2018. godine. Izvještaji za 2017. godinu dostavljeni su Federalnoj FBA za bankarstvo u skladu sa zahtjevima prethodnih odluka, koje su prestale važiti stupanjem na snagu nove odluke, a u prelaznom periodu od 1. januar do 31. decembra 2018. godine svi propisani izvještaji podneseni su istodobno u skladu sa zahtjevima ranijih odluka te u skladu s novom Odlukom.

U skladu s ovom novom Odlukom, Banka će u svakom trenutku ispunjavati sljedeće minimalne kapitalne zahtjeve:

• Omjer redovnog dioničkog kapitala od 6,75% (stopa CET1), kao omjer redovnog dioničkog kapitala i ukupnog iznosa izloženosti riziku,

• Omjer dioničkog kapitala od 9% (stopa T1), kao omjer dioničkog kapitala i ukupnog iznosa izloženosti riziku i

• Omjer regulatornog kapitala od 12%, kao omjer regulatornog kapitala i ukupnog iznosa izloženosti riziku.

Temeljem ove Odluke, regulatorni kapital Banke predstavlja zbir osnovnoh kapitala i dopunskog kapitala, nakon regulatornih prilagodbi, kako slijedi:

• Stub 1 je zbir stavki redovnog dioničkog kapitala (CET1) nakon regulatornih prilagodbi i stavki dodatnog temeljnog kapitala (AT1) nakon regulatornih prilagodbi.

• Stub 2 je zbroj instrumenata kapitala, subordiniranih dugova, općih rezervi za kreditne gubitke i drugih stavki dodatnog kapitala nakon odbitka za usklađenost s propisima, koji ne može biti veći od jedne trećine osnovnog kapitala.

• Iznos nedostajućih rezervi za kreditne gubitke prema regulatornim zahtjevima predstavlja odbitnu stavku u izračunu osnovnog kapitala.

31.12.2018.

Regulatorni kapital 152.445

Ponderisana izloženost kreditnom riziku 853.437

Izloženost valutnom riziku 376

Izloženost operativnom riziku 110.903

Ukupna izloženost riziku 964.716

Omjer redovnog dioničkog kapitala 14,5%

Omjer osnovnog kapitala 14,5%

Omjer regulatornog kapitala 15,8%

Omjer redovnog dioničkog kapitala uključujući usklade iz Tier 2 12,3%

Omjer osnovnog kapitala uključujući usklade iz Tier 2 6,9%

Omjer regulatornog kapitala uključujući usklade iz Tier 2 9,3%


132 133

Tabela u nastavku prikazuje strukturu neto kapitala i kapitalnih pokazatelja u skladu sa prethodnim odlukama koje su bile efektivene do 31. marta 2018. godine (informacije o rizičnoj aktivi nisu revidirane na datum izdavanja ovog izvještaja).

31.12.2017.

‘000 BAM

Osnovni kapital banke

Dionički kapital 76.337

Dionička premija 27.773

Rezerve 39.262

Nematerijalna imovina (2.827)

Iznos efekata promjene fer vrijednosti imovine (370)

Ukupno osnovni kapital 140.175

Dopunski kapital banke

Opšte rezerve – u skladu sa propisima Agencije 13.350

Subordinirani dug 9.932

Ukupno dopunski kapital banke 23.282

Regulatorne rezerve za kreditne gubitke za godinu (Bilješka 6(a)) (10.580)

Neto kapital banke 152.876

Kreditnim rizikom ponderisana aktiva (2018. nerevidirano) 1.004.205

Ostala ponderisana aktiva (2018. nerevidirano) 63.774

Ukupna ponderisana rizična aktiva 1.067.979

Stopa adekvatnosti kapitala (%) (2018. nerevidirano) 14,3%

Minimalna stopa adekvatnosti kapitala prema novim propisima Agencije iznosi 12% + 2,5% zaštitnog sloja te ukupno iznosi 14,5% počevši od 2018. godine. U 2017. godini minimalna stopa adekvatnosti kapitala prema propisima Agencije iznosila je 12%. U oba razdoblja Banka je bila iznad minimalnih zahtjeva.

6. Računovodstvene procjene i prosudbe u primjeni računovodstvenih politika Uprava upotrebljava procjene i pretpostavke o neizvjesnim događajima, uključujući procjene i prosudbe o budućnosti. Takve računovodstvene pretpostavke i procjene redovno se provjeravaju, a zasnivaju se na historijskom iskustvu i ostalim faktorima poput očekivanog toka budućih događaja koji se može realno pretpostaviti u postojećim okolnostima, ali uprkos tome neizbježno predstavljaju izvore neizvjesnosti procjena. Procjena umanjenja vrijednosti kreditnog portfolia Banke, predstavlja najznačajniji izvor neizvjesnosti procjena. Ti i ostali ključni izvori neizvjesnosti procjene, koji imaju značajan rizik uzrokovanja materijalnih usklađenosti knjigovodstvene vrijednosti imovine i obaveza u narednoj finansijskoj godini, opisani su u nastavku.

(a) Umanjenje vrijednosti zajmova i potraživanja

Banka kontinuirano prati kreditnu sposobnost svojih komitenata. Potreba za umanjenjem vrijednosti bilansne i izvanbilansne izloženosti Banke kreditnom riziku, procjenjuje se mjesečno.

Gubici od umanjenja vrijednosti uglavnom se priznaju u odnosu na knjigovodstvenu vrijednost zajmova pravnim osobama i građanima, te kao rezervacije za obaveze i troškove koje proizlaze iz vanbilansne izloženosti komitentima, uglavnom u vidu neiskorištenih okvirnih kredita, garancija i akreditiva, te kao rezervacije za obračunatu kamatu i ostalu aktivu.

Umanjenja vrijednosti se također razmatraju za kreditnu izloženost bankama te za ostalu imovinu koja se ne vodi po fer vrijednosti te gdje primarni rizik umanjenja nije kreditni rizik.

Banka procjenjuje umanjenje vrijednosti na pojedinačnoj osnovi za sve izloženosti gdje postoje objektivni dokazi umanjenja vrijednosti. Imovina koja nije materijalno značajna procjenjuje se na grupnoj (portfolio) osnovi za umanjenje.

Banka procjenjuje gubitke od umanjenja vrijednosti na temelju 12-mjesečnog očekivanog kreditnog gubitka odnosno očekivanog kreditnog gubitka tokom životnog vijeka.

Umanjenje vrijednsti Bilješka31.12.2018 01.01.2018 31.12.2017.

‘000 BAM ‘000 BAM ‘000 BAM

Dati krediti i potraživanja od klijenata

5,19 64.809 59.868 53.237

Obračunata kamata i ostala imovina 20 531 460 1.455

Rezervisanja za vanbilansnu izloženost 28 1.279 1.814 1.410

66.619 62.142 56.102

Pored umanjenja vrijednosti izračunatog i priznatog u skladu sa MSFI, Banka također obračunava umanjenje vrijednosti u skladu sa propisima Agencije, dok se višak rezervacija obračunatih u skladu s porpisima Agencije u odnosu


134 135

na rezervacije za umanjenje vrijednosti izračunate u skladu sa MSFI. koristi pri izračunu adekvatnosti kapitala.

Tabela u nastavku prikazuje umanjenje vrijednosti izračunato u skladu sa zahtjevima Agencije:

Sažetak umanjenja vrijednosti 31.12.2018 31.12.2017.

‘000 BAM ‘000 BAM

Dati krediti i potraživanja od komitenata 84.817 84.227

Rezervisanja za vanbilansnu kreditnu izloženost 6.902 3.580

91.719 87.807

Regulatorne rezerve formirane iz dobiti za kreditne gubitke na dan 31. decembra:

2018. 2017.

‘000 BAM ‘000 BAM

Umanjenje vrijednosti u skladu sa propisima Agencije 91.719 87.807

Umanjenje vrijednosti u skladu sa MSFI 66.750 56.289

Višak na kraju godine 24.969 35.395

Višak na početku godine 24.815 24.815

Promjena u kapitalu 154 10.580

Na dan 31. decembra 2018. godine kumulativni iznos viška potrebnog umanjenja vrijednosti u skladu sa propisima Agencije iznad potrebnog umanjenja vrijednosti u skladu sa MSFI je iznosio 24.969 hiljada BAM (2017.: 35.595 hiljada BAM). Razlika između početnog i završnog stanja za 2018. godinu je iznosila 154 hiljade BAM (2017.: 10.580 hiljada BAM).

Banka uzima u obzir zajednički učinak nekoliko događaja kada ocjenjuje umanjenje te koristi iskustvo u procjeni u slučajevima kada su razmotreni podaci potrebni za procjenu umanjenja ograničeni.

Krajem godine, bruto vrijednost umanjenih zajmova i potraživanja (neprihodujući krediti) te stope priznatih umanjenja izračunatih shodno MSFI bili su kako slijedi:

2018. 2017.

’000 BAM ‘000 BAM

Preduzeća Građani Ukupno Preduzeća Građani Ukupno

Bruto izloženost 36.268 31.544 67.812 39.533 32.841 72.374

Umanjenje vrijednosti (26.951) (25.516) (52.467) (22.847) (23.250) (46.097)

Stopa umanjenja 74,31% 80,89% 77,37% 57,79% 70,79% 63,69%

(a) Porezi

Banka priznaje poreznu obavezu u skladu s poreznim propisima Federacije Bosne i Hercegovine. Porezne prijave odobravaju porezna tijela koja su nadležna za provođenje naknadne kontrole poreznih obaveznika.

(b) Regulatorni zahtijevi

Agencija za Bankarstvo FBiH je ovlaštena da vrši inspekciju poslovanja Banke i zahtijeva izmjene knjigovodstvene vrijednosti imovine i obaveza, u skladu sa odgovarajućom regulativom.


136 137

7. Prihod od kamata a) Raščlanjivanje po izvorima

Ukupan prihod od kamata potiče iz sljedećih izvora:

2018. 2017.

’000 BAM ’000 BAM

Građani 30.173 31.687

Preduzeća 24.352 27.616

Banke i druge finansijske institucije 199 102

54.724 59.405

Prihod od kamata od banaka i drugih finansijskih institucija uključuje prihode po osnovu kamata na obaveznu rezervu kod Centralne banke.

b) Raščlanjivanje po poslovima

Prihodi od kamata raščlanjuju se po bankarskim poslovima kako slijedi:

2018. 2017.

’000 BAM ’000 BAM

Krediti komitentima 53.873 58.920

Zatezne kamate 459 383

Plasmani i krediti drugim bankama 199 20

Obavezna rezerva kod Centralne banke 193 82

54.724 59.405

8. Rashod od kamata a) Raščlanjivanje po primateljima

Ukupan rashod od kamata raščlanjuje se po primateljima kako slijedi:

2018. 2017.

’000 BAM ’000 BAM

Građani 7.211 8.871

Preduzeća 4.460 4.897

Banke i druge finansijske institucije 3.064 3.587

Ostalo 13 26

14.748 17.381

b) Raščlanjivanje po proizvodima

Ukupan rashod od kamata raščlanjuje se kako slijedi:

2018. 2017.

’000 BAM ’000 BAM

Tekući računi i depoziti građana 7.211 8.871

Tekući računi i depoziti preduzeća i drugih organizacija 4.460 4.897

Tekući računi i depoziti banaka 1.573 1.705

Uzeti krediti 1.491 1.882

Ostalo 13 26

14.748 17.381

9. Prihod od naknada i provizija

2018. 2017.

‘000 BAM ‘000 BAM

Naknade po poslovima inozemnog platnog prometa 4.721 4.027

Naknade po poslovima sa tekućim računima 3.277 3.044

Naknade po poslovima izdavanjima garancija i akreditiva 2.914 2.364

Naknade po poslovima unutrašnjeg platnog prometa 2.702 2.503

Naknade po kartičnom poslovanju 1.479 1.218

Naknade po poslovima kupoprodaje deviza 1.239 1.112

Naknade po ostalim poslovima 3.912 4.031

20.244 18.299


138 139

10. Ostali prihodia) Neto dobici od kupoprodaje valuta, te kursnih razlika po preračunavanju monetarne imovine i obaveza

2018. 2017.

’000 BAM ’000 BAM

Neto dobici od kupoprodaje valuta (prodaja/kupovina stranih valuta) 3.308 2.829

3.308 2.829

b) Ostali prihodi

2018. 2017.

’000 BAM ’000 BAM

Pozitivna razlika na otuđenim i rashodovanim stalnim sredstvima (224) 153

Prihodi od prodaje stečene imovine 293 139

Prihod od zakupa 83 -

Ostali prihodi iz poslovanja 1.369 3.035

1.521 3.327

11. Neto gubici od umanjenja vrijednosti i rezervacija Neto gubici od umanjenja vrijednosti i rezervacija priznati u bilansu uspjeha analizirani su kako slijedi:

2018. 2017.

’000 BAM ’000 BAM

Neto gubici od umanjenja vrijednosti i rezervacija

- za kredite (bilješka 19) 13.486 17.143

za finansijske instrumente po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit (bilješka 18) (707) -

- za rezervisanja za vanbilans i pasivne sudske sporove (bilješka 28) (592) 123

- za obračunatu kamatu i ostalu aktivu (bilješka 20) 71 531

Prestanak priznavanja finansijske imovine po amortizovanom trošku 683 -

12.941 17.797

12. Troškovi zaposlenih

2018. 2017.

‘000 BAM

‘000 BAM

Neto plate zaposlenih 9.147 8.151

Porezi i doprinosi 6.824 6.057

Topli obrok i prijevoz 981 964

Ostala dugoročna primanja zaposlenih 280 195

Ostalo 145 243

17.377 15.610

Troškovi zaposlenih uključuju 3.095 hiljada BAM (2017.: 2.955 hiljada BAM) obaveznih doprinosa za penziono osiguranje plaćenih Zavodu za penziono osiguranje. Doprinosi se računaju kao postotak bruto plate zaposlenih. Na dan 31. decembra 2018. godine Banka je imala 447 zaposlenih (31. decembra 2017.: 445 zaposlenih).

Troškovi zaposlenih uključuju 1.050 hiljada BAM (2017.: 1.175 hiljada BAM) plaćenih naknada članovima Uprave. U navedene troškove uključeno je 200 hiljade BAM obaveznih doprinosa za penziono osiguranje plaćenih Zavodu za penziono osiguranje (2017.: 243 hiljada BAM).


140 141

13. Ostali troškovi

2018. 2017.

‘000 BAM ‘000 BAM

Najamnina 3.519 3.359

Administrativni troškovi 2.825 2.737

Troškovi osiguranja depozita 2.378 1.997

Troškovi konsultantskih usluga 2.239 3.429

Troškovi održavanja 1.669 1.678

Negativna razlika na rashodovanim stalnim sredstvima i umanjenje vrijednosti stečene aktive

1.559 633

Servisne usluge 1.369 1.374

Troškovi marketinga 1.075 1.287

Otpis / prodaja potraživanja 253 622

Troškovi komunikacija 651 770

Premije osiguranja 232 285

Sudske i administativne takse 194 188

Ostali porezi 191 161

Naknade za povremene poslove 56 74

Donacije 3 10

Ostali troškovi 2.106 2.289

20.319 20.893

Ostali troškovi se uglavnom odnose na IT troškove, takse i redovne troškove filijala.

14. Trošak poreza na dobit Porez na dobit priznat u bilansu uspjeha sadrži tekući porez i odgođeni porez. Trenutna stopa poreza na dobiti iznosi 10% (2017.:10%).

a) Troškovi poreza na dobit priznat u bilansu uspjeha

2018. 2017.

’000 BAM ’000 BAM

Tekući porez 1.193 860

Odgođeni porez (bilješka 29) (156) (198)

Ukupno trošak poreza na dobit 1.037 662

b) Dobit prije poreza

2018. 2017.

’000 BAM ’000 BAM

Dobit prije poreza 8.409 6.432

Porez obračunat po stopi od 10% 841 643

Kapitalni gubici (234) (37)

Porezno nepriznati troškovi 43 230

Porezno nepriznata rezervisanja i otpisi 543 24

Trošak poreza na dobit 1.193 860

Prosječna efektivna stopa poreza na dobit 14,18% 13,37%

15. Gotovina i ekvivalenti gotovine

31.12.2018. 31.12.2017.

’000 BAM ’000 BAM

Tekući računi kod drugih banaka 52.348 70.539

Žiro račun kod Centralne banke 140.255 109.645

Novac u blagajni 41.116 36.722

Instrumenti u postupku naplate 2 2

233.721 216.908

Iznos gotovine i ekvivalenata gotovine ujedno predstavlja i novac i ekvivalente novca, za potrebe sastavljanja izvještaja o novčanom toku.


142 143

16. Obavezna rezerva kod Centralne banke Obavezna rezerva predstavlja iznos koji obavezno mora biti deponiran kod Centralne banke BiH („Centralna banka“). Obvezna rezerva obračunava se na temelju odluke Centralne banke od 31.3.2016. godine, a na temelju preuzetih depozita i uzetih zajmova bez obzira na valutu u kojoj su sredstva iskazana.

Period održavanja obavezne rezerve: od 21.12.2018. do 31.12.2018.

Broj radnih dana u periodu: 7 u ‘000 BAM

1 Depozitna osnova za obračun obavezne rezerve 1.190.550

2 Stopa izdvajanja za obaveznu rezervu u % 10

3 Prosječna obavezna rezerva 119.055

4 Prosječna sredstva na računu rezervi kod CBBH 256.285

5 Iznos više od obavezne rezerve 137.230

6 Iznos manji od obavezne rezerve -

Centralna banka obračunava naknadu na sredstva na računu rezervi kako slijedi:

• na iznos obavezne rezerve po stopi koja se utvrđuje na osnovu prosjeka kamatne stope koju je u istom periodu na tržištu ostvarila Centralna banka na prekonoćne depozite;

• na iznos sredstava iznad obavezne rezerve po stopi koja se utvrđuje na osnovi prosjeka kamatnih stopa koje je u istom razdoblju na tržištu ostvarila Centralna banka na depozite investirane do mjesec dana.

17. Dati krediti i potraživanja od banaka

31.12.2018. 31.12.2017.

‘000 BAM ‘000 BAM

Plasmani sa dospijećem do 1 mjesec 101.703 36.182

101.703 36.182

18. Finansijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit

31.12.2018. 31.12.2017.

’000 BAM ’000 BAM

Vlasničke vrijednosnice 988 988

Obveznice FBiH 9.660 9.374

Obveznice Republike Mađarske 10.383 -

Trezorski zapisi - 10.000

21.031 20.362

Banka na dan 31. decembra 2018. godine ima sljedeće vlasničke vrijednosne papire:

• Sberbank a.d. Banja Luka (udio od 0,36%).• Registar vrijednosnih papira (0,69%).

Navedena vlasnička ulaganja ne kotiraju na aktivnom tržištu i vrednuju se po trošku na dan 31. decembra 2018. godine u ukupnom iznosu od 988 hiljada BAM (na dan 31. decembra 2017. godine iznosila je 988 hiljada BAM). Za ova ulaganja ne postoji aktivno tržište. Fer vrijednost ovih ulaganja ne odstupa značajno od knjigovodstvene vrijednosti.

Banka na dan 31. decembra 2018. godine ima sljedeće dužničke vrijednosne papire:

• Mađarske obveznice koje je izdala Mađarska vlada nominalne vrijednosti 5.000 hiljada eura. Kamata na kupljene obveznice iznosi 3,875% godišnje, a dospijeće je 24. februara 2020. godine

• Obveznice izdane na temelju stare devizne štednje i ratnih potraživanja Federacije Bosne i Hercegovine nominalne vrijednosti 9.621 hiljada BAM. Kamata na kupljene obveznice iznosi 2,5% godišnje, a dospijeća su između 30. juna 2020. i 30. ljuna 2022. godine.

Obveznicama se aktivno trguje te ih je Banka svrstala u Nivo 1 za svrhe vrednovanja po fer vrijednosti.

Banka koristi sljedeću hijerarhiju za objavu fer vrijednosti finansijskih instrumenata:

• Nivo 1: kotirajuće (nekorigirane) cijene na aktivnim tržištima za identičnu imovinu i obaveze;

• Nivo 2: ostale tehnike kod kojih su svi podaci koji imaju značajan utjecaj na fer vrijednost vidljivi na tržištu, izravno ili neizravno;

• Nivo 3: tehnike koje koriste inpute koji nisu temeljeni na vidljivim tržišnim podacima a koji značajno utječu na fer vrijednost.


144 145

Kretanje u očekivanim gubicima je prikazano ispod:

1. januar 2018. godine (kapital) 997

Otpuštanje rezervi (bilješka 11) (707)

Dodatne rezerve 5

31. decembar 2018. godine 295

19. Dati krediti i potraživanja od komitenata a) raščlanjivanje po poslovima

31.12.2018. 01.01.2018. 31.12.2017.

’000 BAM ’000 BAM ’000 BAM

Preduzeća

- u BAM i valutna klauzula 497.488 512.638 505.271

- u stranoj valuti 35.554 11.779 11.794

Ukupno preduzeća 533.042 524.417 517.065

Građani

- u BAM i valutna klauzula 468.957 455.386 461.184

Ukupno građani 468.957 455.386 461.184

Ukupno bruto krediti 1.001.999 979.803 978.249

Rezervacije za umanjenje vrijednosti (64.809) (59.868) (53.237)

Ukupno neto krediti 937.190 919.935 925.012

Procenat rezervacije za umanjenje vrijednosti u

odnosu na bruto kredite komitentima

6,47% 6,11% 5,44%

b) Kretanje u rezervisanjima za umanjenje vrijednosti zajmova i potraživanja

Promjene na rezervacijama za umanjenje vrijednosti po kreditima komitentima, priznate u bilansu uspjeha, su kako slijedi:

2018. 2017.

’000 BAM ’000 BAM

Stanje 1. januara 53.237 38.256

Ponovno mjerenje u skladu sa MSFI 9 6.631 -

Stanje 1. januara 59.868 38.256

Otpuštanje diskonta („unwinding“) (Bilješka 11) (1.324) (2.128)

Neto rashod u bilansu uspjeha (Bilješka 11) 13.486 17.143

Od toga povećanje rezervisanja 26.986 23.977

Od toga smanjenja rezervisanja (13.500) (6.834)

Otpisana potraživanja (4.033) -

Smanjenja stanja rezervisanja za po kreditima po kojima je Banka preuzela nekretnine (3.188) (34)

Stanje 31. decembra 64.809 53.237

20. Obračunata kamata i ostala aktiva

31.12.2018. 31.12.2017.

’000 BAM ’000 BAM

Nefinansijska aktiva

Imovina stečena po nenaplaćenim kreditima 1.450 2.573

Unaprijed plaćeni troškovi 272 498

Sitan inventar 270 269

Ukupno nefinansijska aktiva 1.992 3.340

Obračunata kamata i finansijska aktiva

Potraživanja po kreditnim karticama 1.734 532

Ostala potraživanja 1.492 267

Potraživanja od naknada 604 520

Dodjela obračunata kamata - 2.407

Ostala finansijska imovina 2 1.794

Ukupno obračunata kamata finansijska aktiva 5.446 7.932

Umanjenje vrijednosti (531) (1.455)

Ukupno obračunata kamata i finansijska aktiva 4.915 6.477

Ukupno obračunata kamata i ostala aktiva 6.907 9.817

U određenim okolnostima, imovina se preuzima nakon ovrhe nad kreditima koji su u kašnjenju. Preuzeta imovina vrednuje se po nižoj od knjigovodstvene vrijednosti i fer vrijednosti umanjene za troškove prodaje i iskazuje se u okviru „Ostale imovine“.


146 147

Namjera Banke je prodati preuzetu imovinu u prikladnom komercijalnom trenutku (ta imovina je preuzeta u odnosu na nedospjele kredite). Otkupljena imovina prodaje se u najkraćem mogućem roku, a prihod se koristi za smanjenje preostale zaduženosti.

Kretanje stečene imovine:

2018. 2017.

’000 BAM ’000 BAM

Stanje na početku perioda 2.573 6.897

Uknjižena stečene imovine 559 82

Prodaja stečene imovine (651) (608)

Umanjenje vrijednosti stečene imovine (1.031) (614)

Prenos na vlastitu imovinu (bilješka 21, 22) - (3.184)

Stanje na kraju perioda 1.450 2.573

Promjene u rezervacijama za umanjenje vrijednosti po obračunatoj kamati i ostaloj aktivi, priznate u bilansu uspjeha, su kako slijedi:

2018. 2017.

’000 BAM ’000 BAM

Stanje 1. januara 1.455 924

Ponovno mjerenje u skladu sa MSFI 9 (995) -

Stanje 1. januara 460 924

Neto rashod/(prihod) u bilansu uspjeha (Bilješka 11) 71 531

Stanje 31. decembra 531 1.455

21. Ulaganja u nekretnine

2018. 2017.

’000 BAM ’000 BAM

Nabavna vrijednost

Stanje na dan 1. januara 3.416 1.847

Prodaja (1.250) -

Umanjenje vrijednosti (660)

Povećanje vrijednosti – prenos sa stečene aktive - 1.569

Stanje na dan 31. decembra 1.506 3.416

Akumulirana amortizacija i umanjenje vrijednosti

Stanje na dan 1. januara 346 304

Trošak za godinu 63 42

Prodaja (23) -

Stanje na dan 31. decembra 386 346

Neto knjigovodstvena vrijednost

Na dan 1. januara 3.070 1.543

Na dan 31. decembra 1.120 3.070

Uprava vjeruje da fer vrijednost ulaganja u nekretnine, izračunato prema sadašnjim cijenama za slične nekretnine na sličnoj lokaciji i u sličnom stanju kao što je nekretnina Banke klasifikovana u poziciju ulaganja u nekretnine ne odstupa značajno od njihove knjigovodstvene vrijednosti.


148 149

22. Nekretnine i oprema

Zgrade Računari

Uredska oprema i motorna

vozila

Ulaganja u tuđu

imovinu

Sredstva u

pripremiUkupno

’000 BAM ’000 BAM ’000 BAM ’000 BAM ’000 BAM ’000 BAM

Trošak nabave

Stanje na dan 1. januara 2018. 3.779 8.825 9.006 9.562 - 31.172

Povećanja - - - 1.399 1.399

Transferi - 96 291 237 (624) -

Prodaja i otpisi (715) (12) (1.307) (1) - (2.035)

Stanje na dan 31. decembra 2018. 3.064 8.909 7.990 9.798 775 30.536


Povećanja - - - - 773 773

Transferi 1.616 304 333 135 (773) 1.615

Prodaja i otpisi - (248) (1.385) - - (1.633)

Stanje na dan 31. decembra 2017. 3.779 8.825 9.006 9.562 - 31.172

Amortizacija

Stanje na dan 1. januara 2018. 346 6.842 7.093 5.286 - 19.567

Trošak za godinu 72 975 495 631 - 2.173

Prodaja i otpisi (10) (8) (1.307) (1) - (1.326)

Stanje na dan 31. decembra 2018. 408 7.809 6.281 5.916 - 20.414

Stanje na dan 1. januara 2017. 291 6.030 7.553 4.652 - 18.526

Trošak za godinu 55 1.056 572 582 - 2.265

Prodaja i otpisi - (244) (1.032) - - (1.276)

Stanje na dan 31. decembra 2017. 346 6.842 7.093 5.234 - 19.515



Stanje na dan 31. decembra 2018. 2.656 1.100 1.709 3.882 775 10.122

Na dan 31.12.2018. vrijednost imovine koja je u upotrebi, a u potpunosti je amortizovana do 31.12.2018. godine, iznosi 19.124 hiljade BAM. Na dan 31.12.2017. vrijednost imovine koja je u upotrebi, a u poptunosti je amortizovana do 31.12.2017. godine iznosi 16.286 hiljada BAM.

23. Nematerijalna imovina

Softver Sredstva u pripremi Ukupno

’000 BAM ’000 BAM ’000 BAM

Trošak nabave

Stanje na dan 1. januara 2018. 12.506 573 13.079

Povećanja - 665 665

Transferi 398 (398) -

Stanje na dan 31. decembra 2018. 12.904 840 13.744


Povećanja 455 80 535


Amortizacija

Stanje na dan 1. januara 2018. 9.679 - 9.679

Trošak za godinu 1.167 - 1.167

Stanje na dan 31. decembra 2018. 10.846 - 10.846

Stanje na dan 1. januara 2017. 8.166 - 8.166

Trošak za godinu 1.513 - 1.513

Stanje na dan 31. decembra 2017. 9.679 - 9.679





150 151

24. Tekući računi i depoziti banaka

31.12.2018. 31.12.2017.

’000 BAM ’000 BAM

Tekući računi

- u stranoj valuti 213 92

- u BAM 27.759 17.111

Oročeni depoziti

- u stranoj valuti 3.500 11.000

- u BAM 23.765 114.221

55.237 142.424

25. Tekući računi i depoziti komitenata

31.12.2018. 31.12.2017.

’000 BAM ’000 BAM

Preduzeća

Depoziti po viđenju

- u BAM i valutna klauzula 252.548 192.659


Oročeni depoziti



Ukupno preduzeća 630.719 488.315

Građani

Depoziti po viđenju



Oročeni depoziti



Ukupno građani 515.079 462.766

Ukupno 1.145.798 951.081

26. Uzeti krediti i subordinirani dug

Uzeti kreditiKamatna stopa Dospijeće 31.12.2018. 31.12.2017.

’000 BAM ’000 BAM

Europska investicijska banka (“EIB“) 3M EURIBOR + marža 2018. - 3.008

Europska Banka za obnovu i razvoj (“EBRD”) 6M EURIBOR + marža 2019. 2.794 8.383

European Fund for South East Europe (EFSE) 6M EURIBOR + marža 2021. 2.100 4.649

Ukupno uzeti krediti 4.894 16.040

Subordinirani dug

Sberbank Europe AG 3M EURIBOR + marža 2020. 24.448 24.448

Ukupno subordinirani dug 24.448 24.448

Sveukupno uzeti krediti i subordinirani dug 29.342 40.488

Krajem 2013. godine je potpisan ugovor o novom subordiniranom dugu sa Sberbank Europe AG u iznosu EUR 12.5 miliona, na period od 6 godina, od čega je prvi dio u iznosu od EUR 7.5 miliona povučen u 2013. godini, dok je preostali iznos povučen u 2014. godini.

Subordinirani dug je uključen u dodatni kapital Banke kod obračuna adekvatnosti kapitala u skladu s regulativom. Otplata subordiniranog duga je podređena svim ostalim obavezama Banke.

Kretanje novčanog toka iz finansijskih obaveza Banke:

1. januar 2018.

Novčani tok

Kursne razlike

Promjena fer vrijednosti Ostalo

31. decembar

2018.

Dugoročni krediti 40.488 (11.146) - - - 29.342Obaveze za dividendu

- - - - - -

Derivativi - - - - - -

Ukupno 40.488 (11.146) - - - 29.342


152 153

27. Obračunata kamata i ostale obaveze

31.12.2018. 31.12.2017.

’000 BAM ’000 BAM

Finansijske obaveze

Obračunata kamata – nedospjela 6.948 9.841

Obaveze prema dobavljačima 4.176 4.037

Nerasporađene uplate po kreditima 3.744 3.080

Obaveze po osnovu kartičnog poslovanja 2.373 877

Obračunata kamata - dospjela 1 1

Ostale finansijske obaveze 6.571 4.374

Ukupno obračunata kamata i ostale finansijske obaveze 23.813 22.210

Nefinansijske obaveze

Odgođeni prihodi 1.073 3.590

Ostale nefinansijske obaveze 1.973 1.836

Ukupno nefinansijske obaveze 3.046 5.426

Ukupno obračunata kamata i ostale obaveze 26.859 27.636

28. Rezervisanja za obaveze i troškove

Rezervacije za godišnje

odmore

Rezervacije za

otpremnine

Rezervacije za

vanbilansne stavke

Rezervacije za pasivne

sudske sporove

Ukupno

’000 BAM ’000 BAM ’000 BAM ’000 BAM ’000 BAM

Stanje na 31. decembar 2017. godine 12 346 1.410 188 1.956

Ponovno mjerenje prema MSFI 9 - - 404 - 404

Stanje na dan 1. januara 2018. 12 346 1.814 188 2.360

Neto rashod /(prihod) u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti

29 53 (535) (57) (510)

Povećanje rezervisanja - 30 1.268 161 1.459

Smanjenja rezervisanja (12) (5) (1.183) (122) (1.322)

Neto promjena priznata kroz ostalu sveobuhvatnu dobit

- 75 - - 75

Stanje na dan 31. decembra 2018. 41 474 1.279 131 1.925


154 155

Rezervacije za godišnje

odmore

Rezervacije za

otpremnine

Rezervacije za

vanbilansne stavke

Rezervacije za pasivne

sudske sporove

Ukupno

’000 BAM ’000 BAM ’000 BAM ’000 BAM ’000 BAM

Stanje na dan 1. januara 2017. 24 321 1.325 149 1.819

Neto rashod /(prihod) u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti

(12) 25 85 39 137

Od toga povećanje rezervisanja - 30 1.268 161 1.459

Od toga smanjenja rezervisanja

(12) (5) (1.183) (122) (1.322)

Stanje na dan 31. decembra 2017. 12 346 1.410 188 1.956

29. Odgođena poreska obaveza Banka priznaje odgođeni porez na osnovu privremene razlike između porezne osnove i knjigovodstvene vrijednosti hadvera i softvera.

31.12.2018. 31.12.2017.

’000 BAM ’000 BAM

Odgođene poreske obaveze 167 323

Kretanje odgođenih poreskih obaveza je prikazano u tabeli ispod:

Odgođene poreske obaveze

’000 BAM

Na dan 1. januara 2018. 323

Povećanje obaveze priznato u bilansu uspjeha (bilješka 14) (156)

Stanje na dan 31. decembra 2018. godine 167

Na dan 1. januara 2017. 521

Povećanje obaveze priznato u bilansu uspjeha (bilješka 14) (198)

Stanje na dan 31. decembra 2017. godine 323

30. Dionički kapital

Odobrene i izdane

Klasa A

Redovne dionice Ukupno

’000 BAM ’000 BAM

Stanje na dan 1. januara 2018. 76.337 76.337

Stanje na dan 31. decembra 2018. 76.337 76.337

Nominalna vrijednost (BAM) 1.000 1.000

Broj dionica 76.337 76.337

Vlasnička struktura Banke na dan 31. decembra 2018. i 31. decembra 2017.

izgleda kako slijedi:

SBERBANK EUROPE AG 100%.


156 157

31. Dionička premija Emisiona premija predstavlja akumuliranu pozitivnu razliku između nominalne vrijednosti i primljenog iznosa za izdate dionice.

32. Potencijalne i preuzete obaveze Ukupni iznos garancija. akreditiva i neiskorištenih okvirnih zajmova na kraju godine bio je:

31.12.2018. 31.12.2017.

’000 BAM ’000 BAM

Platežne garancije

- u BAM 34.178 16.699


Činidbene garancije

- u BAM 54.210 44.020


Akreditivi

- u stranoj valuti - 249

Neiskorišteni okvirni krediti

- odobreni neiskorišteni 89.344 66.455

- okvirne kreditne obaveze 189.906 187.919

Ukupno 403.356 347.430

Vanbilansna izloženost podijeljena po fazama je prikazana u tabeli ispod:

GarancijeOdobrene

neiskorištene obaveze

UkupnoOčekivani

kreditni gubici

Neto

Faza 1 77.386 86.782 164.168 (663) 163.505

Faza 2 11.930 34.487 46.417 (296) 46.121

Faza 3 28 2.837 2.864 (320) 2.544

Ukupno 89.344 124.106 213.450 (1.279) 212.170

33. Transakcije s povezanim osobamaBanka smatra da su joj izravno povezane osobe njezini ključni dioničari i njihove podružnice; pridružena pravna lica; članovi Nadzornog odbora i članovi Uprave (zajedno „ključno rukovodstvo“); članovi porodica ključnog rukovodstva te pravne osobe koje su pod kontrolom ili značajnim uticajem ključnog rukovodstva i članova njihovih užih porodica.

Transakcije sa povezanim osobama predstavljaju dio redovonog poslovanja Banke.

Pregled transakcija sa povezanim osobama na dan 31. decembra 2018. godine i za godinu koja je tada završila dat je kako slijedi:

Potraživanja Obaveze Prihodi Rashodi

‘000 BAM

‘000 BAM

‘000 BAM

‘000 BAM

31. decembar 2018.

1. Krajnje matično društvo

Sberbank – Rusija 2.469 - 4 669

2. Matično društvo

Sberbank Europe AG 107 24.611 213 1.999

3. Pridružena pravna lica

Sberbank a.d. Banja Luka 1.270 2.331 - -

4. Ostale članice Sberbank grupe 5.027 19.684 - 145

Ukupno Sberbank grupa 8.873 46.626 217 2.812

Uprava i ostalo ključno rukovodstvo 95 - - 11

Ukupno povezane osobe 8.968 46.626 217 2.823


158 159

Okvirni ugovor sa Sberbank Rusija je potpisan 20.12.2012. godine, i zanovljen 10.02.2014. godine, a maksimalni iznos mogućeg plasiranja sredstava u banci od strane Sberbank Rusija je 140 miliona EUR.

Naknade članovima Uprave objavljene su u Bilješci 12.

Potraživanja Obaveze Prihodi Rashodi

‘000 BAM ‘000 BAM

‘000 BAM

‘000 BAM

31. decembar 2017.

1. Krajnje matično društvo

Sberbank – Rusija 5.441 97.862 3 1.302

2. Matično društvo

Sberbank Europe AG 44 25.070 119 1.781

3. Pridružena pravna lica

Sberbank a.d. Banja Luka 709 474 - -

4. Ostale članice Sberbank grupe 4.593 44 13 108

Ukupno Sberbank grupa 10.787 123.450 - 3.191

Uprava i ostalo ključno rukovodstvo 180 - - -

Ukupno povezane osobe 10.967 123.450 135 3.191

34. Događaji nakon datuma bilansa

Nakon 31. decembra 2018. godine do datuma ovih finansijskih izvještaja nije bilo naknadnih događaja koji bi imali značajan utjecaj na finansijske izvještaje za 2018. godinu ili su od takvog značaja da Banka zahtijeva objavljivanje u bilješkama uz finansijske izvještaje za 2018. godinu.


160 161

Jahorina

Organi upravljanja u 2018.

Uprava Nadzorni odbor Odbor za reviziju

Jasmin Spahić,

predsjednik Uprave

Jasmina Dobrača,

član Uprave

Enver Lemeš,član Uprave

Arndt Nikolai Röchling, predsjednik Nadzornog odbora

Elena Viklova, zamjenik predsjednika

Wolfgang Errath, član

Rainer Schamberger, član

Cosette Kuhs, član

Ermin Nuhić, nezavisni član

Elvir Čizmić, nezavisni član

Reinhard Kaufmann, predsjednik

Jovo Vilendečić, zamjenik

Petar Grujić, član

Polina Danilova, član

Alida Selimović, nezavisni član


162 163

Mreža poslovnicaStanje na dan 31.12.2018.

Sjedište

Fra Anđela Zvizdovića 1 71000 Sarajevo 033/954-700

Poslovne jedinice

Sarajevo

Poslovnica Marijin Dvor Fra Anđela Zvizdovića 1 71000 Sarajevo 033/954-732

Poslovnica Stari Grad Štrosmajerova 3 71000 Sarajevo 033/250-000

Poslovnica Centar Danijela Ozme 18 71000 Sarajevo 033/564-672

Poslovnica OtokaBulevar Meše Selimovića bb71 000 Sarajevo033 294 952

Poslovnica Ilidža Butmirska cesta 14 71210 Ilidža 033/776-250

Poslovnica Alipašino Polje Trg solidarnosti 2a 71000 Sarajevo 033/775-280

Poslovnica Novo Sarajevo Kolodvorska 11 71000 Sarajevo 033/954-917

Poslovnica Grbavica Hasana Brkića b.b. 71000 Sarajevo 033/722-730

Poslovnica Dobrinja Dobrinjske bolnice br. 9 71000 Sarajevo 033/294-941

Mostar Poslovnica Mostar 1Kardinala Alojzija Stepinca bb88000 Mostar036/334-014

Poslovnica Mostar 2 Fejićeva b.b. 88000 Mostar 036/501-672

Poslovnica Mostar 3 Petra Krešimira IV b.b. 88000 Mostar 036/333-227

Široki Brijeg Poslovnica Široki Brijeg Trg Ante Starčevića 6 88220 Široki Brijeg 039/700-137

Tuzla Poslovnica Tuzla 1 Maršala Tita 2a-2b 75000 Tuzla 035/300-900

Poslovnica Tuzla 2 Univerzitetska b.b. 75000 Tuzla 035/310-380

Živinice Poslovnica Živinice Alije Izetbegovića 4 75270 Živinice 035/740-990

Banovići Poslovnica Banovići Alije Izetbegovića 31 75290 Banovići 035/871-415

Gradačac Poslovnica Gradačac Huseina Kapetana Gradaščevića b.b. 76250 Gradačac 035/822-780

Lukavac Poslovnica Lukavac Mehmedalije Maka Dizdara b.b. 75300 Lukavac 035/550-680

Gračanica Poslovnica Gračanica Ul. Hajdarovac b.b. 75320 Gračanica 035/708-741

Orašje Poslovnica Orašje XIV ulica 97 76270 Orašje 031/719-442

Brčko Poslovnica Brčko Bulevar mira 3 76100 Brčko 049/235-853

Zenica Poslovnica Zenica Trg Alije Izetbegovića 69 72000 Zenica 032/448-162

Visoko Poslovnica Visoko Hazima Dedića 1 71300 Visoko 032/730-370

Tešanj Poslovnica Tešanj Maršala Tita b.b. 74260 Tešanj 032/665-170

Poslovnica Kraševo TC VF Komerc 74260 Tešanj 032/699-671

Kakanj Poslovnica Kakanj Alije Izetbegovića 157 72240 Kakanj 032/552-760

Vitez Poslovnica Vitez PC 96 72250 Vitez 030/547-174

Bihać Poslovnica Bihać V korpusa 3 77000 Bihać 037/329-100

Cazin Poslovnica Cazin Lojićka b.b., 77220 Cazin 037/539-246

Sanski Most Poslovnica Sanski Most Muse Ćazima Ćatića b.b. 79260 Sanski Most 037/688-506

Travnik Poslovnica Bosanska broj 70., Travnik 030 540 721


164 165

Organizaciona struktura u 2018.

ODBOR ZA NAKNADE ODBOR ZA REVIZIJU

ODBOR

SEKTOR

ODJEL

GRUPA

REGIJA / POSLOVNICA / REGIONALNI CENTAR

ODBOR ZA IMENOVANJA

ODBOR ZA RIZIKE

SME / Corporate

Regionalni centar Sarajevo

Platni sistemi i dokumentarni

posloviMetodologije

i rezerve

Portfolio analiza i limiti

Risk tehnologije

Metodologije i procesi

Portfolio analiza

Operativni rizik

Restrukturiranje i naplata (SME)

Pravna naplata

Planiranje i Controling

Call centar

Zastupanje u osiguranju

Glavni trezor

Regija / Poslovnica

Ured Uprave

Upravljanje ljudskim resursima

Upravljanje i razvoj proizvoda

Partnerstva i kanali prodaje

Marketing i komunikacije

MaloprodajaCredit Risk

(Corporate & Retail)

Restrukturiranje i naplata

Underwriting

Finansije

Upravljanje aktivomi pasivom

Business Intelligence

Interna revizija

Sekretar

Pravni poslovi

Kreditna adninistracija

Organizacija, upravljanje projektima

i procesima

Facility Management i

nabavka

Sigurnost

Plasmani pravnih lica

KarticeRegionalni centar Tuzla

Regionalni centar Mostar

Razvojproizvoda

IT

Regionalni centar Internacionalni i

veliki klijenti

Operacije

NADZORNI ODBOR

UPRAVA

PREDSJEDNIK UPRAVE CEO


166

AustrijaSberbank Europe AG Schwarzenbergplatz 3, 1010 Vienna T +43 (0) 1227320 [email protected] www.sberbank.at

Češka Sberbank CZ, a.s. U Trezorky 921/2 158 00 Praha 5 T +42 (0)800 133 444 F +42 (0)221 969 951 [email protected] www.sberbankcz.cz

HrvatskaSberbank d.d. Varšavska 9, 10000 Zagreb T +385 (0)1 4801 300 F +385 (0)1 4801 365 [email protected] www.sberbank.hr

MađarskaSberbank Magyarorszag Zrt. Rákóczi út 7, 1088 Budapest T +36 (0)1 328 66 66 F +36 (0)1 328 66 60 [email protected] www.sberbank.hu

Sberbank Europe AG

NjemačkaSberbank Direct P.O. Box 620 45956 Gladbeck T: +496 966 777 54 777 F: +496 966 777 45 799 [email protected]. www.sberbankdirect.de

SlovenijaSberbank banka d.d. Dunajska 128a, 1000 Ljubljana T +386 (0)1 53 07 400 F +386 (0)1 53 07 555 [email protected] www.sberbank.si

Srbija Sberbank Srbija a.d. Beograd Bulevar Mihaila Pupina 165g, 11070 Beograd T +381 (0)11 225 74 98 F +381 (0)11 201 32 70 [email protected] www.sberbank.rs

Bosna i HercegovinaSberbank BH d.d. Sarajevo Fra Anđela Zvizdovića 1, 71000 Sarajevo T +387 (0)33 954 700 F +387 (0)33 26 38 32 [email protected] www.sberbank.ba

Sberbank a.d. Banja Luka Jevrejska 71, 78 000 Banja Luka T +387 (0)51 241 100 F +387 (0)51 213 391 [email protected] www.sberbankbl.ba

GODIŠNJI IZVJEŠTAJ 2018Sberbank BH d.d.

Documents

GODIŠNJI IZVJEŠTAJ 2018 Sberbank BH d.d. · aktive i poboljšano upravljanje rizicima bit će glavni doprinositelji održivih poslovnih rezultata u narednim godinama. Nekoliko faktora