GODIŠNJI PLAN I PROGRAM RADA VRTIĆA za pedagošku godinu ... 2015.-2016.pdf · Neformalni oblici komuniciranja ideja i rješavanja određenih pitanja, konkretno: grupe podrške,

1

GODIŠNJI PLAN I PROGRAM

RADA VRTIĆA za pedagošku godinu 2015./2016.

Zagreb, rujan 2015.

2

3

SADRŽAJ:

1. USTROJSTVO RADA 1.1. RAZVOJNI PLAN USTANOVE

1.2. RADNO VRIJEME 1.3. ORGANIZACIJA RADA

2. MATERIJALNI UVJETI 2.1. FIZIČKO I MATERIJALNO OKRUŽENJE 2.2. UNAPRJEĐIVANJE MATERIJALNIH UVJETA 2.3. SIGURNOST - PREVENTIVNI PROGRAMI

3. NJEGA DJECE I SKRB ZA TJELESNI RAST I ZDRAVLJE DJECE 3.1. AKTIVNOSTI VEZANE ZA OČUVANJE ZDRAVLJA DJECE

3.2. PREVENTIVNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA

3.3. ZDRAVSTVENI ODGOJ

3.4. PREHRANA

3.5. SANITARNO HIGIJENSKI UVJETI

4. ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD 4.1. OD ULASKA U VRTIĆ DO POLASKA U ŠKOLU

4.2. BITNE ZADAĆE USTANOVE

4.3. PEDAGOŠKA DOKUMENTACIJA

4.4. DJECA S POSEBNIM POTREBAMA

4.5. ODGOJNO OBRAZOVNI PROGRAMI

5. STRUČNO USAVRŠAVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH DJELATNIKA 6. SURADNJA S RODITELJIMA

7. SURADNJA S DRUŠTVENIM ČIMBENICIMA

8. VREDNOVANJE PROGRAMA

9. PLAN I PROGRAM RAVNATELJICE I ČLANOVA STRUČNOG TIMA

4

1. USTROJSTVO RADA

5

1.1. RAZVOJNI PLAN USTANOVE

„U institucijskim uvjetima podrazumijeva se sudjelovanje, po mogućnosti inventivno, svih sudionika u organiziranju zajedničke prakse koja nikada nije završen proces i koja omogućuje učenje i razvoj svih sudionika (Leave i Wenger, 1991, prema Miljak, 2007)“.

Uvod: Dječji vrtić je zajednica djece i odraslih. Autori1 zagovaraju tranziciju institucije vrtića u zajednicu koja uči, što znači da se podržava i podupire proces izgradnje kulture zajedničkog življenja i cjeloživotnog učenja svih protagonista, i djece, i odraslih (obitelji i zaposlenika vrtića). Načini na koji se ostvaruju interakcije među protagonistima, koji oblici učenja se preferiraju, kako se oblikuje materijalno i fizičko okruženje, ostvaruju rutine, tko i kako definira pojedine uloge i dr. razlikuju jednu kulturu od druge. Bez obzira na međusobne razlike, svaka bi kultura ustanove trebala izgraditi inkluzivno, poticajno i raznoliko okruženje, jer ono u ranoj dobi omogućuje razvoj različitih načina učenja ili različitih vrsta inteligencija (prema Gardneru 1993). Konstitutivni dio zajednice koja uči su i obitelji djece. Današnje obitelji, odvojene od važnih aspekata dnevnog vrtićkog života djeteta i osiromašenih zajedničkih iskustava s djecom, treba promišljeno uključiti u vrtićki kontekst. Nacionalni kurikulum ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja kao temeljni dokument struke, i kao okvir za definiranje odgojno obrazovnih poduhvata u zajednici dječjeg vrtića trebao bi, prema Nenadić-Bilan2 (2015), pomoći protagonistima, i to da: odgojiteljima pojasne pedagoške ciljeve, usmjere ih na najvažnije aspekte djetetova

razvoja kako bi primjereno odgovarali na djetetove potrebe,

djetetu osiguraju kontinuitet između predškolskog i osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja,

roditeljima pomognu u razumijevanju djetetova razvoja i odgoja, ohrabre ih na uspostavu partnerstva s odgojiteljima i podrže ih u stvaranju okruženja koje potiče razvoj i učenje djece.

U ovoj pedagoškoj godini posebna je zadaća ustanove, s jedne strane implementirati vrijednosti kurikuluma u život vrtića i, s druge, definirati kurikulum vrtića temeljem obilježja kulture življenja i učenja u ustanovi. Planiramo to činiti na sljedeći način:

KULTURA USTANOVE: IZGRADNJA ZAJEDNICE KOJA UČI

Kakav vrtić želimo?

Onakav kakvim ga vide različiti ljudi iz svojih različitih perspektiva i, onakav kakvim ga vidi suvremena teorija, praksa i znanost čije su vrijednosti izrečene kroz uvodne premise. Temeljem procesa samovrednovanja razvojnim smo se planom fokusirali na dva područja kvalitete: kulturu ustanove i kurikulum.

1 Stoll i Fink (2000), Bruner (2000), Rinaldi (2006), Dahlberg, Moss i Pence (2007), Miljak (2007), Slunjski (2007) i

dr. 2 Nenadić-Bilan (2015): Kurikulum ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja – što, zašto, kako? U: Zrno, broj

117, rujan-listopad 2015, str.2-4

6

Svim se protagonistima pružaju prilike suodlučivanja o važnim pitanjima djelovanja i razvoja ustanove, pri čemu se proces donošenja odluka temelji se na snazi argumenata osoba koje ih predlažu. U radu s djecom primjenjuje se metodologija ostvarivanja razvojnih i participativnih prava (NPOOLJP i DG). Područje kulture povezano je u svojoj provedbi s područjem organizacijskog upravljanja kroz inicijativnost i poduzetnost - odlučivanju, odnosno, preuzimanje odgovornosti u planiranju, provedbi i evaluaciji (visi grafiku).

razi

ne

od

luči

van

ja

individualna samostalno donošenje godišnjeg

programa i plana aktivnosti za sudionike (projekti/akcijska istraživanja)

grupna praćenje i vrednovanje svojega rada i provođenje grupnih refleksija (1xmj)

za sve/zajednička usvajanje novih strategija rješavanja

problema, učenje novih vještina (kontinuirano)

indikatori provedbe

napisan, valoriziran PiP djelovanja svih

sudionika s adresiranim

odgovornostima

potpisne liste, zapisnici

razvojno primjereno fizičko i

materijalno okruženje,

unutarnji i vanjski prostori,

evidentirane promjene

dokumentacija odgojne skupine,

IOOP fotodokumentacija, razvojna portfolija djece i odgojitelja, dokumentacija AI i

projekata

7

Metodologija provedbe: AKCIJSKA

Cilj za područje kvalitete KULTURA USTANOVE:

Da se jedna vrsta kulture transformira u drugu vrstu, konkretno, da se izolacijska kultura (praksa da se život i učenje odvijaju isključivo unutar zidova sobe dnevnog boravka) transformira u suradničku kulturu (praksa da se živi i uči zajedno s drugima, odraslima i djecom: „Za odgojiti jedno dijete potrebno je čitavo selo!“, da se znanje dijeli, da se razvija kultura dijaloga i da se razvija zajednička odgovornost za djecu, prostor i odgojno-obrazovni proces.

Formalni oblici komuniciranja ideja i rješavanja određenih pitanja, konkretno: fokus grupe, refleksije i planiranja, interesni timovi. Neformalni oblici komuniciranja ideja i rješavanja određenih pitanja, konkretno: grupe podrške, ventiliranje, izleti i druženja, Cyber grupa i društvene mreže. Akcijski pristup: povezivanje u zajedničkim prostorima, povezivanje u zajedničkom planiranju, povezivanje u provedbi, praćenju i reflektiranju zajedničke prakse, povezivanju u procesu vrednovanja prakse i umrežavanje. Planske aktivnosti: povezane s društvenim i prirodnim fenomenima i događanjima, pitanjima koja se pojavljuju. Druženja djece: „otvoriti vrata“, pružiti prilike djeci da vide i upoznaju tko osim njih još živi u vrtiću – djeca različite dobi i odrasli: što rade, kako uče, kako provode dan i sl., Posjeti: odgojnim skupinama, zaposlenicima vrtića na njihovim radnim mjestima, radionicama za odrasle (roditelji i zaposlenici), izrađivanje plakata o navedenome, provođenje pedagoških projekata o tome i sl., Poteškoće koje se mogu očekivati: u nekim objektima bilo je teško povezivanje u fizičkom prostoru i umrežavanje, nemotivirani protagonisti, razina komunikacije između sudionika i dr.

analiza stanja

unošenje promjene

praćenje provedbe

razvoj ideje, dokumentiranje

evaluacija

8

Načini rješavanja problema: Involviranjem u odgojno-obrazovni i životni kontekst ustanove, kroz oblike individualne i/ili grupne

suradnje i učenja odraslih, refleksije, izradom SWOT analize,

Prilagođavanjem organizacije rada novim uvjetima (npr: odgojitelji, roditelji i djeca izvan soba dnevnog boravka formiraju neki interesni centar u kojemu se djeca mogu igrati tijekom cijeloga dana – za to je potrebno stupnjevati radno vrijeme nekih odgojitelja, prilagoditi metodičke vježbe studenata – orijentacija na taj prostor te odgojitelje pripravnike uključiti u te oblike rada. Jednako tako roditeljima ponuditi sudjelovanje u nekim aktivnostima).

Motivacijske radionice (htijenje za „biti zajedno“); Radionice i stručni aktivi – Razvoj ključnih obrazovnih kompetencija za cjeloživotno učenje, predavanje iz područja Pozitivne psihologija, istraživanja i provođenje projetaka e-tweening-a: sve u smjeru preuzimanje odgovornosti i razvoj inicijative, poduzetništva (pitanje: za svoj dio u suodlučivanju odgojitelji moraju preuzeti odgovornost, ne čekati da umjesto njih to učini netko drugi) – dinamika određena GPP ustanove (vidi stručno usavršavanje).

Temeljem ovoga, orijentacijskog, razvojnog plana nositelji djelatnosti zajedno s drugim zaposlenicima će napraviti izvedbene forme Plana za kraća vremenska razdoblja (tromjesečja) s konkretnijom razinom definiranih ciljeva (što, kako, tko, gdje, kada, koliko često, pokazatelji uspješnosti provedbe – ishodi).

1.2. RADNO VRIJEME

Radno vrijeme Vrtića je od 6:00 – 19:00 sati, prilagođeno potrebama zaposlenih roditelja. U svakom

objektu od 6:00 sati ujutro rade dvije odgojne skupine - jedna vrtićka i jedna jaslička.

Dvorane i kabineti u objektima koriste su izvan redovitog programa poslije 15:00 sati.

Odgojitelji, ovisno o dobi odgojne skupine, u neposrednom radu počinju jutarnji rad u 6:00 /7:00

/7:30 ili 8:00 sati, a popodnevni rad 10:00 sati /10:30 /11:00 sati ili 11:45 sati. Popodnevni rad s

djecom je do 16:30/17:00 sati ILI 18:00 sati. Ostali radnici u petodnevnom radnom vremenu (40 sati)

rade od 6:00 sati do 20:00 sati (kako slijedi):

Pomoćno – tehnički radnici:

Radnici u kuhinji: od 6:00 sati do 17:00 sati

Ekonom-vozač: od 6:00 do 14:00 sati

Spremačice: od 8:00 do 16:00 sati , od 10:00 do18:00 sati, od 11:00 do 19:00 sati ili od

12:00 do 20:00 sati

Domar-ložač: od 6:00 do 14:00 sati ili od 8:00 do 16:00 sati

Pralja: od 8:00 do 16:00 sati ili od 11:00 do 19:00 sati

Administrativno -računovodstveni radnici: od 8:00 do 16:00 sati Tajnik: od 7:30 do 15:30 sati Stručni tim (pedagog, psiholog i logoped) i zdravstveni voditelj od 8:00 do 15:00 sati i od 11:00 do 18:00 sati. Tijekom godine prema potrebama rada Vrtića radno vrijeme stručnog tima se mijenja (roditeljski

sastanci, individualni razgovori s roditeljima, stručni aktivi i dr.)

Ravnatelj: od 8:00 do 16:00 sati

Evidenciju prisutnosti radnika vodi tajnik Vrtića.

Realizaciju satnice odgojitelja i stručnih suradnika vode: voditelji objekata, pedagog i ravnatelj.

Realizacija satnice neposrednog rada prati se prema godišnjoj strukturi sati, mjesečnom i tjednom

9

zaduženju (tablice 1, 2 i 3). Evidencija realizacije sati neposrednog rada za odgojno-obrazovne

radnike prema tablici 4.

Početak i završetak radnog vremena (dalje: radno vrijeme) radnika unutar određenih poslova

određuje ravnateljica. Radno vrijeme radnika može se iz organizacijskih potreba, potreba hitnosti

obavljanja poslova i dr. nalogom ravnateljice (ili osobe koju ovlasti) izmijeniti.

DNEVNI RITAM AKTIVNOSTI U DJEČJEM VRTIĆU - JASLICE

VRIJEME AKTIVNOST

07:00 – 8:15 Okupljanje djece, individualni rad, rad u parovima, malim grupama ili zajedničke aktivnosti cijele skupine

08:15 – 9:00 Priprema za doručak i doručak (osamostaljivanje djece u brizi o sebi – pranje ruku, postavljanje stola, samoposluživanje pri jelu i pospremanje stola)

09:00 – 10:00 Aktivnosti u grupi prema dnevnom planu i programu (rad u parovima, malim grupama ili zajedničke aktivnosti cijele skupine)

10:00 – 10:45 Priprema za izlazak na igralište i boravak na zraku

10:30 – 11:00 U razdoblju prilagodbe za najmlađu djecu – aktivnosti objedovanja prilagođene individualnim potrebama

10:45 – 11:00 Ulazak u prostore vrtića u malim grupama i priprema za ručak

11:00 – 11:30 Ručak

11:30 – 11:45 Osobna higijena i priprema za poslijepodnevni odmor

11:45 – 14:00 Poslijepodnevni odmor (uz slušanje glazbe, priče i sl.) – individualno prema potrebama djece

14:00 – 14:30 Ustajanje, priprema za užinu, užina

14:30 –17:00 POPODNEVNI ODGOJNO OBRAZOVNI RAD: Individualni rad, rad u parovima, malim grupama ili zajedničke aktivnosti cijele skupine ili boravak na zraku

DNEVNI RITAM AKTIVNOSTI U DJEČJEM VRTIĆU - VRTIĆ

VRIJEME AKTIVNOST

07:00 – 8:15 Okupljanje djece, individualni rad, rad u parovima, malim grupama ili zajedničke aktivnosti cijele skupine

08:15 – 9:00 Priprema za doručak i doručak (osamostaljivanje djece u brizi o sebi – pranje ruku, postavljanje stola, samoposluživanje pri jelu i pospremanje stola)

09:00 – 11:00 Aktivnosti u grupi prema dnevnom planu i programu ( rad u parovima, malim grupama ili zajedničke aktivnosti cijele skupine)

11:00 – 12:00 Priprema za izlazak na igralište i boravak na zraku

12:00 – 12:15 Ulazak u prostore vrtića u malim grupama i priprema za ručak

12:30 – 13:00 Ručak

13:00 Osobna higijena i priprema za poslijepodnevni odmor

13:00 – 14:45 Poslijepodnevni odmor (uz slušanje glazbe, priče i sl.), djeca u godini pred školu rad u mirnim aktivnostima

14:00 – 15:00 Ustajanje, priprema za užinu

15:00 – 15:15 Užina

15:15 –17:00 POPODNEVNI ODGOJNO OBRAZOVNI RAD: Individualni rad, rad u parovima, malim grupama ili zajedničke aktivnosti cijele skupine ili boravak na zraku

10

11

SATNICA ODGOJNO-OBRAZOVNIH DJELATNIKA

Tablica 1

GODIŠNJA STRUKTURA SATI RADA ODGOJITELJA/ICA ZA PEDAGOŠKU GODINU 2015/16.

MJESEC BROJ

DANA

SUBOTE NEDJELJE PRAZNICI RADNI

DANI

NEPOSREDAN

RAD 5,5

OSTALI

POSLOVI 2

Ukupno sati

neposrednog rada i

ostalih poslova

STANKA UKUPNO

SATI

09 2015 30 4 4 0 22 121 44 165 11 176

10 2015 31 5 4 1 21 115,5 42 157,5 10,5 168

11 2015 30 4 5 1 21 115,5 42 157,5 10,5 168

12 2015 31 4 4 2 22 121 44 165 11 176

01 2016 31 5 5 2 19 104,5 38 142,5 9,5 152

02 2016 29 4 4 0 21 115,5 42 157,5 10,5 168

03 2016 31 4 4 2 22 121 44 165 11 176

04 2016 30 5 4 0 21 115,5 42 157,5 10,5 168

05 2016 31 4 5 2 21 115,5 42 157,5 10,5 168

06 2016 30 4 4 2 21 115,5 42 157,5 10,5 168

07 2016 31 5 5 0 21 115,5 42 157,5 10,5 168

08 2016 31 4 4 2 21 115,5 42 157,5 10,5 168

UKUPNO 366 52 52 14 253 1391,50 506 1897,50 126,50 2024,00

12

DJEČJI VRTIĆ VRBIK Šetalište Jurija Gagarina 10, Zagreb KLASA: 112-10/15-01/ URBROJ: 251-565-15- Zagreb, _____________

Na temelju članaka 29., 32. i 35. Državnog pedagoškog standarda predškolskog odgoja i naobrazbe (Narodne novine, broj 63/08 i 90/10),

članka 48. Statuta Dječjeg vrtića Vrbik od 16.12.2013., te članka 43. Pravilnika o radu Dječjeg vrtića Vrbik od 17.7.2014., ravnateljica donosi

RJEŠENJE O GODIŠNJEM ZADUŽENJU I STRUKTURI RADNOG VREMENA ZA PEDAGOŠKU GODINU 2015/16.

SATNICA ODGOJITELJA I STRUČNJAKA EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOG PROFILA U RADU S DJECOM OD 1. GODINE ŽIVOTA DO POLASKA U OSNOVNU ŠKOLU

(redoviti i posebni programi)

(IME I PREZIME RADNIKA) tablica 2

Mjesec 9. 10. 11. 12. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.-8.

BROJ RADNIH DANA 22 21 21 22 19 21 22 21 21 21 21 21 253

1.NEPOSREDAN RAD 121 115,5 115,5 121 104,5 115,5 121 115,5 115,5 115,5 115,5 115,5 1391,5

2.OSTALI POSLOVI 44 42 42 44 38 42 44 42 42 42 42 42 506

3.STANKA 11 10,5 10,5 11 9,5 10,5 11 10,5 10,5 10,5 10,5 10,5 126,5

UKUPNO (1+2+3) 176 168 168 176 152 168 176 168 168 168 168 168 2024

Obrazloženje: Rješenje je izrađeno na temelju Godišnjeg plana i programa rada Vrtića, koji je usvojen na ____ sjednici Upravnog vijeća Vrtića održanoj

_____2015.

Uputa o pravnom lijeku: Radnik može u roku od 15 dana od dana preuzimanja ovog Rješenja podnijeti zahtjev za zaštitu prava. Zahtjev se podnosi

Upravnom vijeću Vrtića, pisanim putem, u tajništvu Vrtića.

Ravnateljica:

M.P. Davorka Crnković

13

DJEČJI VRTIĆ VRBIK Šetalište Jurija Gagarina 10, Zagreb KLASA: 112-10/15-01/ URBROJ: 251-565-15- Zagreb, _____________

Na temelju članaka 29., 32. i 35. Državnog pedagoškog standarda predškolskog odgoja i naobrazbe (Narodne novine, broj 63/08 i 90/10),

članka 48. Statuta Dječjeg vrtića Vrbik od 16.12.2013., te članka 43. Pravilnika o radu Dječjeg vrtića Vrbik od 17.7.2014., ravnateljica donosi

RJEŠENJE O GODIŠNJEM ZADUŽENJU I STRUKTURI RADNOG VREMENA ZA PEDAGOŠKU GODINU 2015/16.

SATNICA STRUČNIH SURADNIKA (defektolog-rehabilitator, logoped, pedagog, psiholog i zdravstveni voditelj)

(IME I PREZIME RADNIKA) tablica 3

Mjesec 9. 10. 11. 12. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.-8.

BROJ RADNIH DANA 22 21 21 22 19 21 22 21 21 21 21 21 253

1.NEPOSREDAN RAD 121 115,5 115,5 121 104,5 115,5 121 115,5 115,5 115,5 115,5 115,5 1391,5

2.OSTALI POSLOVI 44 42 42 44 38 42 44 42 42 42 42 42 506

3.STANKA 11 10,5 10,5 11 9,5 10,5 11 10,5 10,5 10,5 10,5 10,5 126,5

UKUPNO (1+2+3) 176 168 168 176 152 168 176 115,5 115,5 168 168 168 2024

Obrazloženje: Rješenje je izrađeno na temelju Godišnjeg plana i programa rada Vrtića, koji je usvojen na ____ sjednici Upravnog vijeća Vrtića održanoj

_____2015.

Uputa o pravnom lijeku: Radnik može u roku od 15 dana od dana preuzimanja ovog Rješenja podnijeti zahtjev za zaštitu prava. Zahtjev se podnosi

Upravnom vijeću Vrtića, pisanim putem, u tajništvu Vrtića.

Ravnateljica:

M.P. Davorka Crnković

14

Tablica 4

SATNICA ODGOJITELJA U RADU S DJECOM OD 1. GOD. ŽIVOTA DO POLASKA U ŠKOLU (REDOVITI I POSEBNI PROGRAMI) ZA PED. GOD. 2015/2016.

Mjesec 9 10 11 12 1 2 3 4 5 6 7 8 9-8

1.NEPOSREDAN RAD 121 115,5 115,5 121 104,5 115,5 121 115,5 115,5 115,5 115,5 115,5 1391,50

2.OSTALI POSLOVI 44 42 42 44 38 42 44 42 42 42 42 42 506

2.1.Vođenje individualne

dokumentacije

11 10,5 10,5 11 9,5 10,5 11 10 10 11 10,5 10,5 126

2.2.Planiranje /provedbe raznih

oblika odgojno-obrazovnog rada

s djecom i za djecu

16 16 16 16 16 16 16 16 16 16 16 12,5 188,5

2.3. Odgojiteljsko vijeće 3 3 3 3 3 15

2.4.Poslovi stručnog

usavršavanja

2.4.1. SA 2 2 2 2 2 2 2 14

2.4.2. SG 2 2 2 2 2 10

2.4.3. ISU/Vanjski seminari 4 4,5 6 6 6 4 6 6 10 6 10 10 78,5

3.Suradnja i savjetodavni rad s

roditeljima i ostalima

6 7 5,5 9 6,5 4,5 9 3, 6 6 5,5 6 74

STANKA 11 10,5 10,5 11 9,5 10,5 11 10,5 10,5 10,5 10,5 10,5 126,5

UKUPNO 176 168 168 176 152 168 176 168 168 168 168 168 2024

15

GODIŠNJA STRUKTURA SATNICE STRUČNIH SURADNICA I ZDRAVSTVENE VODITELJICE ZA PEDAGOŠKU GODINU 2015/16.

9mj.

10mj.

11m.j

12mj.

1mj.

2mj.

3mj.

4mj.

5mj.

6mj.

7mj.

8mj.

SUMA

RADNI DANI 22 21 21 22 19 21 22 21 21 21 21 21 253

1. NEPOSREDNI RAD U ODNOSU NA SUBJEKT ODGOJA I OBRAZOVANJA: djecu, odgojitelje i roditelje, te praćenje i vrednovanje procesa

121 115,5 115,5 121 104,5 115,5 121 115,5 115,5 115,5 115,5 115,5 1391,5

2. OSTALI POSLOVI TIMSKI RAD: sudjelovanje u praćenju djece, timskoj izradi Individualiziranih programa za TUR, izrade različitih modela rada, projekti, istraživanja, sudjelovanje u radu stručnog tima, rad s pripravnicima i studentima i dr

44 42 42 44 38 42 44 42 42 42 4157,52 42 506

VOĐENJE INDIVIDUALNE DOKUMENTACIJE

INDIVIDUALNI RAD: suradnja s društvenom

zajednicom, predstavljanje postignuća i promicanje djelatnosti, pripreme suradnji s roditeljima, individualno stručno usavršavanje

UKUPNO 165 157,5 157,5 165 142,5 157,5 165 157,5 157,5 157,5 157,5 157,5 1897,5

STANKA 11 10,5 10,5 11 9,5 10,5 11 10,5 10,5 10,5 10,5 10,5 126,5

SVEUKUPNO 176 168 168 176 152 168 176 115,5 115,5 168 168 168 2024

16

Tablica 5 SATNICA MONTESSORI DEFEKTOLOGA U RADU S DJECOM U MONTESSORI TERAPIJI ZA PED. GOD. 2015/16.

Mjesec 9 10 11 12 1 2 3 4 5 6 7 8 9-8

1.NEPOSREDAN RAD 121 115,5 115,5 121 104,5 115,5 121 115,5 115,5 115,5 115,5 115,5 1391,50

2.OSTALI POSLOVI 44 42 42 44 38 42 44 42 42 42 42 42 506

2.1.Vođenje individualne

dokumentacije

11 10,5 10,5 11 9,5 10,5 11 10,5 10,5 10,5 10,5 10,5 126,5

2.2.Planiranje /provedbe raznih

oblika odgojno-obrazovnog rada

s djecom i za djecu

16 16 16 16 16 16 16 16 16 16 16 12,5 188,5

2.3. Odgojiteljsko vijeće 3 3 3 3 3 15

2.4.Poslovi stručnog

usavršavanja

2.4.1. SA 2 2 2 2 2 2 14

2.4.2. SG 2

22

2 2 2 2 10

2.4.3. ISU/Vanjski seminari 4 4,5 6 6 6 4 6 6 10 6 10 10 78,5

3.Suradnja i savjetodavni rad s

roditeljima i ostalima

10 10 5 5 5 5 5 5 10 10 5 5 80

STANKA 11 10,5 10,5 11 9,5 10,5 11 10,5 10,5 10,5 10,5 10,5 126,5

UKUPNO 176 168 168 176 152 168 176 168 168 168 168 168 2024

17

Evidencija neposrednog rada odgojno obrazovnih djelatnika u ped. godini 2015/16. za mjesec ___________________

Ime i prezime/

datum

Zbroj

+/-

18

1.3. ORGANIZACIJA RADA

Vrtić je odgojno obrazovno okruženje u kojem dijete ima višestruke prilike ostvarivati interakcije s

drugom djecom i odraslima. U temeljnom dokumentu struke, Nacionalnom kurikulumu za rani i

predškolski odgoj i obrazovanje, naglasak je stavljen na poticanje cjelovitog razvoja, odgoja i učenja

djece te osiguranje primjerene potpore razvoju kompetencija usklađenih s individualnim

posebnostima i razvojnim karakteristikama svakog djeteta. U skladu s navedenim, odgojno-obrazovni

proces oblikovan je tako da životne i planske situacije učenja podupiru različita područja cjelovitog

razvoja djeteta. Usmjeren je ka osnaživanju dječje prirodne znatiželje i interesa te ostvarivanje

njihovih potreba i prava. Krajnji odgojno-obrazovni ishodi za dijete trebali bi biti rezultatom njegova

permanentnog stjecanja kompetencija za cjeloživotno učenje.

Dječji vrtić »Vrbik» u ped.god.2015/16. djelatnost odgoja i obrazovanja obavljat će na tri lokacije s 30

odgojnih skupina i ukupno 713 upisane djece.

U primarnom 10 satnom programu biti će 20 odgojne skupine.

Posebni programi:

5 odgojnih skupina - Montessori program

2 odgojne skupine - Rano učenje engleskog jezika

3 odgojne skupine –Sportski program

Broj i struktura upisane djece u pedagoškoj godini 2015/2016.

CENTRALNI OBJEKT

ŠETALIŠTE J. GAGARINA 10

PODRUČNI OBJEKT

PRISAVLJE 4

PODRUČNI OBJEKT

FAUSTA

VRANČIĆA 9

UKUPNO:

JASLICE - REDOVITI 66 67 65 198

VRTIĆ - REDOVITI 78 77 122 277

MONTESSORI JASLICE 22 22 44

MONTESSORI VRTIĆ 72 72

RANO UČENJE

ENGLESKOG JEZIKA

22 24 46

SPORTSKI PROGRAM 51 28 79

UKUPNO: 235 216 261 716

U tablicama 6, 7 i 8 podaci su o organizaciji i provođenju programa u ped.god.2015/16. upisi u

odgojno obrazovne skupine vršeni su prema Pravilniku o upisima djece u dječje vrtiće Grada Zagreba

(osnivač i poslodavac) i naputcima Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport.

19

CENTRALNI OBJEKT – ŠETALIŠTE JURIJA GAGARINA 10

10 ODGOJNO-OBRAZOVNIH SKUPINA, 20 ODGOJITELJICA, 4 STRUČNE SURADNICE i ZDRAVSTVENA VODITELJICA (u tjednu raspoređene na sva tri objekta); Domar: BRANKO PODHRAŠKI (tablica 6)

Dobna odgojno-obrazovna skupina Program Broj djece u skupini

Odgojiteljice

Djeca u dobi od 1. do 2. godine života

Redoviti, 10 - satni 19 Ružica Mateša Snježana Zec


Montessori 0 do 3, 10 - satni 22 Iva Ivanković Blanka Zgrebec


Redoviti, 10 - satni 23 Arijina Hržina Sanja Naglić


Redoviti, 10 - satni 24 Ivanka Bek Dušica Dubravčić

Djeca u dobi od 3. do polaska u osnovnu školu

Posebni program: sport, 10 - satni 27 Tatjana Cvetko Suzana Topić


Posebni program: sport, 10 - satni 27 Ružica Bach Antonija Harinski


Posebni program: Rano učenja engleskog jezika, 10 - satni

23 Sanja Francetić Zrinjka Keglević Stević


Redoviti, 10 - satni 27 Barka Katušić Nevenka Štefančić

Djeca u godini pred polazak u osnovnu školu

Redoviti, 10 - satni 27 Vanja Hrsan Marina Janeš


Redoviti, 10 - satni 24 Martina Gačar Irena Rauch

PODRUČNI OBJEKT – PRISAVLJE 4 (CVJETNO NASELJE)

9 ODGOJNO-OBRAZOVNIH SKUPINA, 21 ODGOJITELJICA, 4 STRUČNE SURADNICE i ZDRAVSTVENA VODITELJICA (u tjednu raspoređene na sva tri objekta); Domar: ZLATKO HAVIDIĆ (tablica 7) Dobna odgojno-obrazovna skupina Program Broj

djece u skupini

Odgojiteljice


Redoviti, 10 - satni 17 Ivana Golik Homolak Vesna Tkalčić


Redoviti, 10 - satni 25 Lana Bojčić Sandra Ščukanec


Redoviti, 10 - satni 25 Ljiljana Piljek Mirjana Rogić


Redoviti, 10 - satni 25 Čordaš Ranka Momčilović Petra


Posebni program: Montessori, 10 - satni 24 Pavica Krolo Henč Nevenka Rukavina Vukelić Tahira Saletović


Posebni program: Montessori, 10 - satni 25 Sabina Kostić Zdenka Kućan Suzica Peček


Posebni program: Montessori, 10 - satni 24 Ana Mjeda Irena Plicka Ljubica Vdović


Redoviti, 10 - satni 24 MP

Ana Paraker Đurđica Petronijević


Redoviti, 10 - satni 27 Milena Kovačić Mirjana Škegro

20

PODRUČNI OBJEKT – FAUSTA VRANČIĆA 9 (POLJANE)

11 ODGOJNO-OBRAZOVNIH SKUPINA, 22 ODGOJITELJICA, 4 STRUČNE SURADNICE i ZDRAVSTVENA VODITELJICA (u tjednu raspoređene na sva tri objekta), Domar: ZLATKO HAVIDIĆ I BRANKO PODHRAŠKI (u mjesečnom naizmjeničnom rasporedu) (tablica 8) Dobna odgojno-obrazovna skupina Program Broj djece

u skupini Odgojiteljice


Redoviti, 10 - satni 19 Antić Andrea Ljubica Keleuva


Montessori 0 do 3, 10 - satni 22 Martina Deriš Martina Vlahović


Redoviti, 10 - satni 23 Jadranka Juratovac Iskra Vostrel Prpić


Redoviti, 10 - satni 25 Ankica Boltek Amalija Stipić



Vlasta Borošak Milena Šparavec


Posebni program: sport, 10 - satni 27 Danijela Blažanin Nives Vukadinović


Posebni program: Rano učenja engleskog jezika, 10 - satni

23 MP

Ljiljana Krulik Ružica Mataković



Andreja Becić Zrinka Zglavnik



Davorka Katalinić Horvat Nikolina Kotrman



Anamarija Bakliža Đurđica Kirin


Redoviti, 10 - satni 29 Vlasta Jagušt Jovanka Vulić

U ostvarivanju odgojno-obrazovnog procesa, suradnji s roditeljima i lokalnom zajednicom, stručnom usavršavanju odgojitelja, te radu Stručno razvojnog centra i promicanju djelatnosti sudjeluju stručne suradnice. To su: Iva Đuran Sokač – stručna suradnica, rehabilitator Minja Jeić – stručna suradnica, psihologinja savjetnica Katica Kuljašević – stručna suradnica, pedagoginja savjetnica Martina Smiljanić – stručna suradnica, logopedinja savjetnica te Marija Pihač – zdravstvena voditeljica. Stručne suradnice svoju djelatnost obavljaju kroz individualni i/ili timski rad (tablica 9). Vrijednost timskog rada sadržana je u višestrukim perspektivama i interdisciplinarnom pristupu planiranju i provedbi razvojnih strategija te razumijevanju i rješavanju problema koji se javljaju. Interdisciplinarnost obuhvaća sve aspekte i sudionike odgojno - obrazovnog rada, počevši od rada s: - djecom (razvojna praćenja, testiranja, izrada individualiziranih i individualnih programa

za redovitu populaciju te djecu s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama i djecu s teškoćama u razvoju, terapije, izrada mišljenja i dr.),

- roditeljima (vođenje sastanaka, različiti oblici suradnje, individualni razgovori, edukacija i savjetodavni rad),

- odgojiteljima (individualna i grupna planiranja (izrada individualiziranih i individualnih programa za redovitu populaciju te djecu s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama i

21

djecu s teškoćama u razvoju), prezentiranje vrtića i programa, evaluacija rada te pisanja planova i izvješća),

- drugim sustručnjacima (priprema zajedničkih projekata, izrada mišljenja, individualizirani programi),

- između sebe (priprema zajedničkih projekata, akcijska istraživanja, individualizirani programi, prezentiranje vrtića, promidžba struke i djelatnosti, evaluacija rada te pisanja planova i izvješća).

Oblici rada prema dinamici održavanja su: - sastanci tima (tijekom pedagoške godine jednom na tjedan) sadržajno usmjereni na

refleksije dogovorenih akcija ili spontanih i neplaniranih događaja (npr. individualni rad s odgojiteljima, individualna i grupna planiranja u posebnim programima, osvrti na održane roditeljske sastanke, stručne aktive i stručne grupe, kao i tekuća problematika) te na definiranje uloga u rješavanju problemskih zadaća u predstojećem razdoblju.

- rad u paru (povremeni i/ili kontinuirani rad na zajedničkim projektima, rješavanje aktualne problematike koja involvira određene struke),

U pripremi i realizaciji različitih oblika skupnog usavršavanja za odgojitelje u ustanovi dječjeg vrtića pojedine struke međusobno surađuju u većoj ili manjoj mjeri, ovisno od području/bitnoj zadaći na kojoj se radi. U radu stručnog tima sudjeluje ravnatelj i zdravstveni voditelj.

RAD STRUČNOG TIMA

(Tablica 9)

ŠTO? KADA? TKO? Sastanci za roditelje novoprimljene djece Početak pedagoške

godine Ravnateljica, Stručni tim

Analiza inicijalnih intervjua; priprema uputa za odgojitelje; izrada lista praćenja prilagodbe

Početak ped. godine Psiholog, Defektolog Ostali članovi tima

Upute za prilagodbu i praćenje prilagodbe Početak ped. godine Psiholog Stručni tim

Priprema razvojnih lista po dobi djece Početak ped. godine Psiholog, Stručni tim

Pomoć u prilagodbi Rujan, 2015. Stručni tim

Praćenje prilagodbe Rujan i listopad, i prema potrebi

Stručni tim

Savjetovanje odgojitelja i roditelja tijekom prilagodbe Rujan i listopad, i prema potrebi

Psiholog, Stručni tim

Pisanje Godišnjeg plana i programa ustanove Rujan, 2015. Ravnatelj, Stručni tim, Odgojitelji posebnih i kraćih programa

Prezentacija Godišnjeg plana i programa ustanove Rujan, 2015. Odgojiteljsko vijeće

Ravnateljica, Stručni tim Odgojitelji posebnih i kraćih programa

Sastanci stručnog tima s ravnateljem Kontinuirano, tjedno Ravnateljica, Stručni tim

Radni dogovori članova stručnog tima Kontinuirano, tjedno Stručni tim

Znanstveni rad stručnog tima: Kreiranje mjernih instrumenata i njihova primjena u istraživanjima, Obrada i analiza rezultata, Prezentacija rezultata istraživanja – stručni članci, izlaganja na stručnim i znanstvenim skupovima, Praćenje stručne literature

Kontinuirano Stručni tim

22

Planiranje s odgojiteljima Kontinuirano Pedagog, stručni tim po potrebi

Razgovori s roditeljima djece s teškoćama u razvoju; dogovor o tijeku opservacije, prilagodbe i boravku djeteta u skupini, te o mogućoj potrebi uključivanja osobnog pomagača

Rujan 2015, prema potrebi

Ravnatelj, Psiholog, Logoped, Ostali članovi stručnog tima

Praćenje i procjenjivanje aktualnih potreba djece Kontinuirano Stručni tim, Odgojitelji

Identifikacija posebnih potreba djece Kontinuirano Stručni tim, Odgojitelji

Trijažni postupci Testiranja Procjene razvoja …

Kontinuirano Psiholog, Logoped, Ostali članovi stručnog tima

Period opservacije Rujan – studeni, 2015., Prema potrebi

Stručni tim, Odgojitelji

Izrada individualiziranih programa Listopad-studeni 2015, te prema potrebi

Odgojitelji, Stručni tim

Izrada individualiziranih planova za djecu s odgodom polaska u školu

Listopad 2015. Odgojitelji, Stručni tim

Neposredni rad s djecom Kontinuirano Stručni tim, odgojitelji

Individualni rad s odgojiteljima: Stručno savjetovanje, Edukacija odgojitelja, Konzultacije Rad s trećim odgojiteljima

Kontinuirano kontinuirano

Stručni tim Defektolog rehabilitator, stručni tim

Stručni aktivi Prema kalendaru Stručni tim, Odgojitelji

Stručne grupe Prema kalendaru zdravstvena voditeljica, defektolog, odgojitelji

Polugodišnja analiza rada na bitnim zadaćama, projektima, analiza prilagodbe, analiza postupka odgojiteljskih procjena djece prema razvojnim listama

Veljača, 2016. Ravnatelj, Stručni tim Odgojitelji

Praćenje odgojno-obrazovnog procesa, kroz pedagoško-instruktivne uvide, Analiza i refleksija odgojno-obrazovnog procesa s odgojiteljima, Rad s odgojiteljima na dokumentiranju procesa učenja, suradnje s roditeljima, projektima i bitnim zadaćama

Kontinuirano Pedagog, Ostali članovi tima po potrebi

Pomoć i podrška odgojiteljima : u pripremi roditeljskih sastanaka u komunikaciji s roditeljima (individualni razgovori), pri kriznim intervencijama i dr.

Kontinuirano Stručni tim

Individualni rad s roditeljima: Informiranje, Savjetovanje, Edukacija, Podrška, Krizne intervencije

kontinuirano Psiholog, Stručni tim

Rad s grupama roditelja: Roditeljski sastanci

Prema dogovoru

Stručni tim

Program UNICEFA „Rastimo zajedno“ i „Rastimo zajedno PLUS“ Radionice s roditeljima Supervizijski sastanci Konferencija, Dodatne edukacije

11 radionica za roditelje -prema interesu roditelja

Pedagog, psiholog, logoped i odgojiteljice Milena Kovačić, Vanja Hrsan,Nevenka Štefančić, Andrea Becić,Andrea Antić

Suradnja s okolnim osnovnim školama: Pisanje mišljenja za djecu školske obveznike Informativni razgovor s dr. školske medicine Posjet školama, Roditeljski sastanci u odgojnim skupinama u godini pred polazak u osnovnu školu

veljača– svibanj, 2016.

Stručni tim

Praćenje razvoja djece: Kontinuirano Psiholog

23

Razvojne liste Praćenje u skupini Trijažni postupci Testiranja

Logoped Ostali članovi stručnog tima Odgojitelji

Pisanje vrtićkog nalaza i mišljenja Kontinuirano Stručni tim, Odgojitelji

Manifestacije: Energetski tjedan – planiranje, organiziranje i provedba aktivnosti za djecu starijih grupa Tjedan sporta- planiranje, organiziranje i provedba aktivnost s djecom i roditeljima Tjedan mozga - planiranje, organiziranje i provedba aktivnosti za djecu starijih grupa

Proljeće, 2016. Prema kalendaru događanja

Ravnatelj, Pedagog Odgojitelji i kineziolozi Ostali članovi tima

Program „Djeca u prirodi“ Roditeljski sastanci u odgojnim skupinama u godini pred polazak u osnovnu školu i za roditelje djece školskih obveznika

Prema kalendaru događanja (2 – 3 puta na godinu)

Ravnateljica, Pedagoginja i zdravstvena voditeljica

Dani dječjih vrtića grada Zagreba: Prezentacija vrtića Sudjelovanje na stručno-znanstvenom skupu (aktivno i pasivno) Zajedničko sudjelovanje djece, roditelja i odgojitelja

Svibanj, 2016. Ravnatelj Stručni tim Odgojitelji Roditelji i djeca

Upis u vrtić: Preuzimanje zahtjeva Sortiranje zahtjeva Unos zahtjeva u e-matice Inicijalni intervjui Opservacija djece s teškoćama u razvoju Upisna komisija Formiranje skupina Unos podataka primljene djece u e-matice Roditeljski sastanci za novoupisane

Svibanj, 2016. Svibanj-studeni, 2016.

Ravnatelj, Stručni tim Pedagog, Logoped

Mentorstva: Studenti – vježbe i praksa Pripravnici

Kontinuirano Ravnatelj, Stručni tim

Suradnje s vanjskim čimbenicima: Radne grupe pri Gradskom uredu Predavanja prema pozivu AZOOa Suradnja s Filozofskim fakultetom Centar za rehabilitaciji ERFa, HURID Centar za autizam Ostale ustanove, prema potrebi

Kontinuirano Ravnatelj, Stručni tim

Rad na godišnjem izvješću, što uključuje obrade upitnika, protokola i sl. primijenjenih na djeci, roditeljima i odgojiteljima, analiza rada na bitnim zadaćama, analiza sveukupnog rada tijekom pedagoške godine

Tijekom ljeta Ravnatelj Stručni tim Odgojitelji

Edukacija za odgojitelje i pomagače – „Podrška uključivanju djece s teškoćama u razvoju u redovne vrtiće“

Kontinuirano Ravnateljica, pedagoginja, psihologinja, logopedinja, AMI defektologinja, 3 odgojiteljice

24

POPIS RADNIKA U PEDAGOŠKOJ GODINI 2015./2016.

Tablica 9

R. BR. PREZIME I IME STRUČNA SPREMA

RADNO MJESTO RADNI STAŽ

1. ANTIĆ ANDREA VŠS ODGOJITELJICA 27

2. BACH RUŽICA VŠS ODGOJITELJICA 38

3. BAKLIŽA ANA-MARIJA VŠS ODGOJITELJICA 14

4. BECIĆ ANDREJA VSS ODGOJITELJICA 17

5. BEK IVANKA VŠS ODGOJITELJICA 31

6. BLAŽANIN DANIJELA VŠS ODGOJITELJICA 25

7. BLAŽEVIĆ BERNARDA NKV SPREMAČICA 21

8. BOJČIĆ LANA VŠS ODGOJITELJICA 11

9. BOLTEK ANKICA VŠS ODGOJITELJICA 31

10. BOROŠAK VLASTA VŠS ODGOJITELJICA 33

11. BUDAK JASMINKA NKV SPREMAČICA 15

12. CRNKOVIĆ DAVORKA VSS RAVNATELJICA 31

13. CVETKO BRANKA SSS SPREMAČICA 17

14. CVETKO TATJANA VŠS ODGOJITELJICA 26

15. ČORDAŠ RANKA VŠS ODGOJITELJICA 34

16. DERIŠ MARTINA VŠS ODGOJITELJICA 6

17. DUBRAVČIĆ DUŠICA SSS ODGOJITELJICA 41

18. DUREVIĆ MAJA SSS ADMIN.-RAČ.DJELATNICA 19

19. ĐURAN SOKAČ IVA VSS REHABILITATORICA 9

20. FRANCETIĆ SANJA SSS ODGOJITELJICA 34

21. GAČAR MARTINA VSS ODGOJITELJICA 4

22. GOLIK HOMOLAK IVANA VŠS ODGOJITELJICA 15

23. GRBAVAC ROSA SSS SPREMAČICA 13

24. HARINSKI ANTONIA VŠS ODGOJITELJICA 18

25. HAVIDIĆ ZLATKO SSS DOMAR-LOŽAČ 24

26. HEDŽET DRAGICA NKV SPREMAČICA 8

27. HRSAN VANJA VŠS ODGOJITELJICA 22

28. HRŽINA ARIANA VŠS ODGOJITELJICA 25

29. IVANKOVIĆ BOJANA SSS ADMIN.-RAČ.DJELATNICA 9

30. IVANKOVIĆ IVA SSS MEDICINSKA SESTRA 37

31. JAGUŠT VLASTA SSS ODGOJITELJICA 38

32. JANEŠ MARINA VŠS ODGOJITELJICA 27

33. JEIĆ MINJA

VSS PSIHOLOGINJA

21

34. JURATOVAC JADRANKA SSS MEDICINSKA SESTRA 38

35. JURIĆ KARMEN VSS MONTESSORI DEFEKTOLOGINJA

20

25

36. KATALINIĆ HORVAT DAVORKA VŠS ODGOJITELJICA 14

37. KATUŠIĆ BARKA VŠS ODGOJITELJICA 39

38. KEGLEVIĆ -STEVIĆ ZRINJKA VŠS ODGOJITELJICA 28

39. KELEUVA LJUBICA VŠS ODGOJITELJICA 32

40. KEŠKIĆ MARIJA SSS PRALJA 20

41. KIRIN ĐURĐICA SSS ODGOJITELJICA 33

42. KNEŽEVIĆ GORDANA NKV SPREMAČICA 30

43. KORDIĆ DEVLA NKV SPREMAČICA 27

44. KOSTIĆ SABINA VŠS ODGOJITELJICA 17

45. KOTRMAN NIKOLINA VŠS ODGOJITELJICA 20

46. KOVAČIĆ MILENA VŠS ODGOJITELJICA 32

47. KROLO HENČ PAVICA VŠS ODGOJITELJICA 28

48. KRULIK LJILJANA VŠS ODGOJITELJICA 32

49. KUĆAN ZDENKA SSS ODGOJITELJICA 42

50. KULJAŠEVIĆ KATICA VSS PEDAGOGINJA 32

51. MALINIĆ MARTINA VŠS TAJNIK 3

52. MARIĆ JELA SSS SPREMAČICA 24

53. MATAKOVIĆ RUŽICA VŠS ODGOJITELJICA 24

54. MATEŠA RUŽICA SSS ODGOJITELJICA 40

55. MIKULČIĆ SNJEŽANA NKV SPREMAČICA 24

56. MURATOVIĆ ANA SSS SPREMAČICA 15

57. NAGLIĆ SANJA VŠS ODGOJITELJICA 27

58. PARAKER ANA VŠS ODGOJITELJICA 17

59. PAVKOVIĆ ŽELJKA NKV POMOĆ.KUH.SERVIRKA 17

60. PEČEK SUZICA VŠS ODGOJITELJICA 31

61. PEŠIĆ MILAN SSS EKONOM-VOZAČ 14

62. PETRETIĆ DRAGA NKV POMOĆ.KUH.SERVIRKA 37

63. PETRONIJEVIĆ ĐURĐICA SSS ODGOJITELJICA 35

64. PIHAČ MARIJA VŠS ZDRAVSTVENI VODITELJICA 36

65. PILJEK LJILJANA SSS ODGOJITELJICA 35

66. PLICKA IRENA VSS MONTESSORI ODGOJITELJ 20

67. PODHRAŠKI BRANKO SSS DOMAR-LOŽAČ 29

68. POKAS MIRJANA NKV POMOĆ.KUH.SERVIRKA 25

69. RAUCH IRENA VŠS ODGOJITELJICA 19

70. ROGIĆ MIRJANA VŠS ODGOJITELJICA 25

71. RUKAVINA- VUKELIĆ NEVENKA VŠS ODGOJITELJICA 34

72. SALETOVIĆ TAHIRA VŠS ODGOJITELJICA 17

73. SAMAC NEDELJKA SSS GLAVNA KUHARICA 43

74. SMILJANIĆ MARTINA VSS LOGOPEDINJA 16

75. STIPIĆ AMALIJA VŠS ODGOJITELJICA 33

76. ŠAJINOVIĆ ANA VŠS VJEROUČITELJICA 40

26

77. ŠČUKANEC SANDRA VŠS ODGOJITELJICA 16

78. ŠKEGRO MIRJANA VŠS ODGOJITELJICA 39

79. ŠOŠIĆ SUZANA SSS SPREMAČICA 3

80. ŠPARAVEC MILENA SSS ODGOJITELJICA 32

81. ŠTEFANČIĆ NEVENKA VŠS ODGOJITELJICA 43

82. ŠTEFANČIĆ VESNA VŠS VODITELJICA RAČUNOVODSTVA

34

83. ŠTRUKELJ VESNA SSS SPREMAČICA 24

84. TAČKOVIĆ JASMINA SSS SPREMAČICA 5

85. TKALČIĆ VESNA VŠS ODGOJITELJICA 21

86. TOPIĆ SUZANA VŠS ODGOJITELJICA 21

87. ULAKOVIĆ ANA VŠS ODGOJITELJICA 12

88. VANJEK MIRA SSS PRALJA 35

89. VAREŠKIĆ LUCIJA SSS SPREMAČICA 20

90. VDOVIĆ LJUBICA VŠS ODGOJITELJICA 34

91. VERIĆ MARIJA SSS POMOĆ.KUH.SERVIRKA 41

92. VLAHOVIĆ MARTINA VŠS ODGOJITELJICA 14

93. VOSTREL PRPIĆ ISKRA VŠS ODGOJITELJICA 16

94. VUKADINOVIĆ NIVES VŠS ODGOJITELJICA 31

95. VULIĆ JOVANKA VŠS ODGOJITELJICA 40

96. ZEC SNJEŽANA VŠS ODGOJITELJICA 20

97. ZGLAVNIK ZRINKA VŠS ODGOJITELJICA 15

98. ZGREBEC BLANKA SSS MEDICINSKA SESTRA 28

99. ZORIĆ IKA SSS KUHARICA 34

100. ŽALAC MARIJANA SSS KUHARICA 20

POPIS PRIPRAVNIKA NA STRUČNOM OSPOSOBLJAVANJU ZA RAD BEZ ZASNIVANJA RADNOG

ODNOSA U PEDAGOŠKOJ GODINI 2015./2016.

Tablica 10

R. BR. PREZIME I IME STRUČNA SPREMA

RADNO MJESTO

1. BALEN IVANA VŠS odgojiteljica

2. GALETOVIĆ NIKOLINA VSS logopedinja

3. MILIĆEVIĆ MATEA VŠS odgojiteljica

4. PILJEK ANA VŠS odgojiteljica

5. SAMARDŽIĆ TANJA VSS odgojiteljica

6. TAHIRI DRAGICA VŠS odgojiteljica

27

2. MATERIJALNI UVJETI

28

2.1. FIZIČKO I MATERIJALNO OKRUŽENJE

Fizičko okruženje je osnovni izvor spoznaje za djecu koji ona, kao aktivni istraživači i protagonisti svojega učenja i razvoja, koriste i u njemu žive. U programu je osigurana raznovrsnost, raznolikost i stalna dostupnost materijala. S obzirom na potrebe djece različitih dobi, materijali su prilagođeni tim zahtjevima. Osnovni materijali (razvojno primjerena didaktička sredstva i pomagala: standardna oblikovana sredstva i igračke za simboličke igre, ranu pismenost, istraživanje i izražavanje, nestrukturirani, prirodni i namjenski izrađeni materijali) dopunjuju se specifičnim. Oprema koja se koristi u programima standardno je visoke kvalitete, što znači da u svim svojim atributima odgovara potrebama djece (funkcionalnost, multidimenzionalnost - kombinatorika, ergonomski dizajn), ali i brine o sigurnosti djece (netoksična, nije zapaljiva, neopasna), estetski je izvedena i privlačna i prilagođena dječjoj manipulaciji (lagana, lako prenosiva, trajna i solidna). U odgojno obrazovnom radu koriste se i nestrukturirani materijali koji imaju višestruk potencijal za učenje i razvoj djeteta. Djeca iz Redovitog i Posebnih programa žive i uče u prostorima sobe dnevnog boravka i zajedničkih prostora.

Šetalište Jurija Gagarina 10 Djeca iz svih deset odgojno obrazovnih skupina koriste prostore dnevnih boravaka optimalne veličine, 60 četvornih metara uz pripadajuće predprostore u kojima se nalaze dodani sadržaji i oprema za simboličke igre i/ili centre aktivnosti djece. Po dvije susjedne sobe spojene su natkrivenom terasom veličine 40 četvornih metara. Uza svaki dnevni boravak nalazi se sanitarni čvor i hodnik s garderobom. Djeca koriste zajedničke prostore ispred dvorane, veličine 100 četvornih metara, kao i zajedničke prostore galerije na katu (sadržaji vezani uz simboličke igre i zajedničke aktivnosti i sadržaje za djecu četiriju odgojnih skupina) veličine 100 četvornih metara. Prostor dječjeg vrtića sadržava sportsku dvoranu optimalne veličine opremljene potrebnim rekvizitima, spravama i poticajima, spremišta i vanjske prostore za kretanje, aktivnosti kineziološke i sportske naravi i igre. Djeca koriste vanjski prostor i sadržaje na igralište optimalne površine, prometnom poligonu i travnjaku sa sjeverne strane vrtića.

Prisavlje 4 Od ukupno devet odgojno obrazovnih skupina, njih osam koristi prostore dnevnih boravaka optimalne veličine, 60 četvornih metara, uz pripadajući predprostor. Ove sobe dnevnog boravka imaju izlaz na vlastitu, djelomično natkrivenu terasu veličine 50 četvornih metara. Uza svaki dnevni boravak su sanitarni čvor i hodnik s garderobom. Jedna odgojno obrazovna skupina je u minimalnom prostoru 48 četvornih metara, bez predprostora. Ima izlaz na zimski vrt koji djeca koriste kao izvor spoznaje i prostor za istraživanje i igru. Jednako tako koristi i namjenski opremljen manji prostor opremljen kao kutić za simboličke igre.

Prostor dječjeg vrtića sadržava sportsku dvoranu optimalne veličine opremljene potrebnim rekvizitima, spravama i poticajima, spremišta i vanjske prostore za kretanje, aktivnosti kineziološke i sportske naravi i igre. Djeca koriste vanjski prostor i sadržaje na igralištu optimalne površine, prometnom poligonu i povrtnjaku s istočne strane vrtića.

F. Vrančića 9 U područnom objektu jedanaest je odgojnih skupina. Šest je odgojnih skupina u optimalnim prostorima (jaslične odgojno obrazovne skupine u prostorima 60 četvornih metara, vrtićne odgojno obrazovne skupine u dvojnim prostorima od 70 četvornih metara). Pet odgojno obrazovnih skupina koristi prostor dnevnog boravka minimalne veličine, 48 četvornih metara.

29

Svaka odgojno obrazovna skupina posjeduje vlastiti sanitarni čvor i dijeli hodnik s garderobom, kao i zajednički prostor predvorja i galerije na katu (sadržaji vezani uz simboličke igre i istraživačke aktivnosti - kabineti). Prostor dječjeg vrtića sadržava sportsku dvoranu optimalne veličine opremljene potrebnim rekvizitima, spravama i poticajima, spremišta i vanjske prostore za kretanje, aktivnosti kineziološke i sportske naravi i igre. Djeca koriste vanjski prostor i sadržaje na igralište optimalne površine.

Ulaz u zajednički prostor u sva tri objekta osiguran je prema važećim sigurnosnim propisima (šifrirano elektronsko otvaranje vrata), vanjske površine igrališta, travnjaka i terasa osigurane su ogradama postavljenima prema važećim standardima zaštite.

Materijalni uvjeti Posebnih programa navedeni su u programima Montessori (0 do tri godine, tri do polaska u osnovnu školu) te programima Ranog učenja engleskog jezika i sportskog programa (vidi u poglavlju 4 – odgojno obrazovni rad).

2.2. UNAPRJEĐIVANJE MATERIJALNIH UVJETA

Cjeloviti primarni program u ped.god.2015/16. financiran će biti prema dogovorenim Kriterijima, te će se iz gradskog proračuna podmirivati:

plaće radnika prema Kolektivnom ugovoru

prehrana djece

materijalni troškovi

troškovi grijanja i električne energije

male investicije-održavanje

investicije

Financiranje posebnih programa:

• Rano učenje engleskog jezika (Financira se kao cjeloviti primarni program, Ostali troškovi iz gradskog proračuna)

• Montessori program- inkluzija djece s teškoćama u razvoju (Financira se kao cjeloviti primarni program, Ostali troškovi iz gradskog proračuna)

• Sportski program (Financira se kao cjeloviti primarni program, Ostali troškovi iz gradskog proračuna)

Tijekom godine u skladu s Planom nabave za didaktiku, potrošni materijal i opremu radit će se

nabava i nadopuna , koja se radi u suradnji s odgojiteljima i stručnim timom, a sukladno financijskim

mogućnostima. Zbog povećanja broja upisane djece trebati će nabava namještaja za sobe dnevnih

boravaka djece kao nadopuna postojećem i nabava didaktičkog materijala i poticaja.

Investicije:

što gdje

Izmjena i popravak drvene stolarije objekt Vrbik, objekt Cvjetno

Sanacija glavne kuhinje objekt Vrbik

Sanacija podnih obloga objekt Vrbik

30

2.3. SIGURNOST – PREVENTIVNI PROGRAMI

Vrtić koristi sigurnosno-zaštitne i preventivne programe: Program prevencije ovisnosti i

rizičnih ponašanja djece i Program mjera povećanja sigurnosti i zaštite djece, koji sadrži

podsjetnike i protokole postupanja (vidi tekst programa):

• Podsjetnik na postupke i metode djelovanja kod preuzimanja i predaje djeteta roditelju, • Podsjetnik na postupke i metode djelovanja kada roditelj ne dođe po dijete nakon

dežurstva, • Podsjetnik o postupanju kod dolaska roditelja u alkoholiziranom ili nekom drugom

neprimjerenom psihofizičkom stanju, • Podsjetnik o postupanju u slučaju sukoba s roditeljem/roditeljima, agresivnosti roditelja

ili prijetnje oružjem te međusobnog sukoba roditelja, • Podsjetnik na postupke i metode djelovanja kada dijete pobjegne iz vrtića, • Podsjetnik na postupke i metode djelovanja pri korištenju igrališta, • Podsjetnik na postupke i metode pružanja prve pomoći, • Podsjetnik na postupke i metode djelovanja na sigurnost djece u sobi dnevnog boravka • Podsjetnik na postupke i metode nadzora kretanja osoba u objektu, • te dva Protokola Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti: • Protokol o postupanju u slučaju nasilja među djecom i mladima i • Protokol o postupanju u slučaju nasilja u obitelji.

PRIMARNI PREVENTIVNI PROGRAMI U NAŠEM VRTIĆU (koji uključuju i suzbijanje korupcije)

Primarni preventivni programi u DV “Vrbik“ su programi koje smo osmislili i integrirali u odgojnu praksu, a usmjereni su na ZAŠTITU djeteta od nepovoljnih utjecaja suvremenog svijeta i života, PREVENIRANJE rizičnih ponašanja djeteta te PROMIŠLJANJE o razvojno primjerenom kontekstu koji osigurava djetetova prava i razvija njegovu odgovornost. To su programi sustavnog i aktivnog učenja i vježbanja životnih vještina koji vode zdravom načinu života, etički i ekološki prihvatljivom načinu ponašanja i življenja u zajednici. Ovi programi nastali su tijekom niza godina i njihova vrijednost već je evaluirana u odgojnoj praksi. Osmišljeni su na način da se željeni cilj i postavljene zadaće ostvaruju kroz djeci primjerene aktivnosti igre i učenja te praktičan rad s posebnim naglaskom na komunikaciju i interakciju s drugom djecom i odraslima koji brinu o njemu. U skladu s potrebama programi se integriraju cjelovito ili se pojedine teme ostvaruju kao sklopovi aktivnosti. Vremenom programi se nadograđuju, spontano mijenjaju i prilagođavaju aktualnom trenutku. Oni su usmjereni i na roditelje u smislu edukacije i predusretanja neprilagođenih i rizičnih ponašanja njihove djece, te zajedničkog rješavanja aktualnih problema u razvoju i odgoju . Svaki od programa uvijek uključuje : IDENTIFIKACIJU potencijalnih, razvojnih i trajnih djetetovih potreba kao osnove za implementaciju programa STVARANJE RAZVOJNO - PRIMJERENOG KONTEKSTA za djetetovo učenje i prakticiranje životno važnih vještina /okruženje, ozračje, aktivnosti i odnosi/ INFORMATIVNO-SAVJETODAVNI RAZGOVOR S RODITELJIMA - bilo kroz aktivno uključivanju u realizaciju programa, bilo na individualnoj, grupnoj ili plenarnoj razini EVALUACIJU - INDIKATORI POSTIGNUĆA - bilo kvalitativni ili kvantitativni /putem skala procjene, upitnika, psiho-dijagnostičkog instrumentarija, ispitivanja stavova.. POTICANJE RAZVOJA MORALNIH OSOBINA LIČNOSTI

31

KOD DJECE - implementacija moralnog odgoja u cjeloviti program vrtića - razvijanje moralne svijesti kao rezultat procesa socijalizacije - razvijanje intelektualne svijesti – koja podrazumijeva poznavanje moralnih principa prema

kojima treba postupati, na osnovu kojih se vrednuju postupci, te sposobnost njihove primjene

- razvijanje osjećaja zadovoljstva/nezadovoljstva koja se odnosi na slučajeve ocijenjene kao moralne/nemoralne (emocionalna svijest)

- razvijanje spremnosti da se donesu odluke u skladu s moralnim normama i da se dosljedno provedu (konativna ili voljna svijest)

- poticanje kompetentnosti djeteta - poticanje djece da iz heteronomne moralnosti (što znači da ima neograničeno povjerenje da

je moralno ono što odrasli zahtijevaju da se uradi) prijeđe u autonomnu moralnost (odlikuje dječje shvaćanje da može mijenjati pravila, da ona ne moraju biti neizostavno valjana i da je njihov sadržaj stvar dogovora)

- poticanje suradnje, dogovora i kompromisa kao moralnu svijest koja podrazumijeva pridržavanje određenih pravila

- poticanje procesa socijalizacije - poticanje djece da se u opredjeljivanju i postupcima vodi pravdom i pravednošću, da vodi

računa o drugima, razvija prosocijalne vještine, težnju za napretkom i humanošću - razvijanje sigurnosti, samopouzdanja, komunikacijskih vještina i interpersonalnih odnosa - razvijanje samokontrole i samodiscipline - stvaranje uvjeta za zadovoljavanje općih i posebnih potreba djeteta - poticanje ostvarivanja prava djeteta

KOD ODGOJITELJA - kod zapošljavanja – koristiti objektivna mjerila radi utvrđivanja stručne spreme, znanja,

vještina, posebnih sposobnosti, te moralnosti - sustavno provođenje permanentnog stručnog usavršavanja - poticanje napredovanja u struci - poštivanje etičkog kodeksa struke u skladu sa zakonskim propisima i Konvencijom o pravima

djeteta - provođenje procjene i samoprocjene vlastitog rada

KOD RODITELJA - edukativni i savjetodavni rad s roditeljima - pomoć u izboru programa za dijete - dopuna obiteljskog odgoja i obrazovanja - uključivanje roditelja u realizaciju pojedinih dijelova programskih sadržaja - zajedničko planiranje, procjena i valorizacija cjelovitog odgojno-obrazovnog procesa - radionice i roditeljski sastanci za roditelje - kutići za roditelje - transparentnost cjelovitog programa za dijete

Programe koje imamo su: PROGRAM PREVENCIJE OVISNOSTI I RIZIČNIH PONAŠANJA DJECE Usmjeren je na prevenciju rizičnih ponašanja djece koja vode različitim oblicima ovisnosti. Sastavljen je od niza komunikacijskih radionica koje pomažu djeci da osvijeste vlastite unutarnje snage za stalno napredovanje i jačanje, da uoče prednost življenja u obitelji i značaj prijateljstva, da spoznaju različitost kao poželjne i nepoželjne osobine, da prepoznaju dobro i zlo u sebi i drugima i nauče pobijediti svoje loše strane, da uoče opasnost u svojoj neposrednoj okolini i nauče kako je izbjeći, da se osnaže za suočavanje s problemima i nauče kako ih rješavati.

32

PROGRAM MJERA POVEĆANJA SIGURNOSTI I ZAŠTITE DJECE Potaknuti obilježjima suvremenog društva i općeg društvenog okruženja / česti obiteljski problemi, nekontrolirani i štetni utjecaji medija i ulice, rizično ponašanje djece/ preko specifičnih uvjeta i problema u vrtiću / ozljeđivanja djece, devastacije okoliša, skučenost prostora , neprimjerenost normativa…/preko razvojnih osobitosti djeteta /aktivno, radoznalo, neiskusno/ i individualnih specifičnosti djeteta/ razvojni, odgojni problemi i djeca s PP /izradili smo naš model sigurnost i zaštite djece, uvijek imajući na umu da je SIGURNOST BAZIČNA POTREBA I PRAVO DJETETA, te da je prevencija najbolji način predusretanja problema. Tako Program mjera povećanja sigurnosti u DV “Vrbik“ sadrži:

- Podsjetnik na postupke i metode djelovanja kod preuzimanja i predaje djeteta roditelju - Podsjetnik na postupke i metode djelovanja kada roditelj ne dođe po dijete nakon dežurstva - Podsjetnik na postupke i metode djelovanja kada dijete pobjegne iz vrtića - Podsjetnik na postupke i metode djelovanja pri korištenju igrališta - Podsjetnik na postupke i metode pružanja prve pomoći - Podsjetnik na postupke i metode djelovanja na sigurnost djece u sobi dnevnog boravka - Podsjetnik za postupke i mjere nadzora kretanja osoba u objektu

Te dva Protokola Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti: - Protokol o postupanju u slučaju nasilja među djecom i mladima - Protokol o postupanju u slučaju nasilja u obitelji

33

3.NJEGA DJECE I SKRB ZA TJELESNI RAST I ZDRAVLJE DJECE

3.1. AKTIVNOSTI VEZANE ZA OČUVANJE ZDRAVLJA DJECE 3.2. PREVENTIVNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA 3.3. ZDRAVSTVENI ODGOJ 3.4. PREHRANA 3.5. SANITARNO HIGIJENSKI UVJETI

34

3.1. AKTIVNOSTI VEZANE ZA OČUVANJE ZDRAVLJA DJECE

Ove pedagoške godine, u okviru provođenja odgoja i obrazovanja za održivi razvoj, s ciljem očuvanja djetetova zdravlja i prevencije oboljenja, osobita pažnja će se posvetiti razvoju i unapređivanju kulturno – higijenskih navika i implementaciji novih spoznaja o zaštiti zdravlja u dječjem vrtiću. Zdravstveni odgoj se treba zasnivati na naučnim spoznajama i najnovijim dostignućima medicine. To je ujedno i poticaj na individualno usavršavanje koje je neophodno u današnjem vremenu u kojem živimo, a nameću nam nove pojave bolesti, povećan broj djece s različitim kroničnim oboljenjima i zdravstvenim potrebama koja borave veći dio dana u vrtiću.

ZDRAVLJE je neizmjerno bogatstvo čije je vrijednosti potrebno osvještavati od najranije dobi. Aktivnosti vezane za njegu i skrb o djetetovu zdravlju:

Obrada i analiza intervjua novoprimljene djece radi prikupljanja informacija o zdravstvenom statusu djece:

- Inicijalni razgovori s roditeljima mlađe jasličke dobi i djece sa zdravstvenim

potrebama, - Popunjavanje individualnih zdravstvenih kartona, - Vođenje medicinske dokumentacije za djecu s posebnim zdravstvenim potrebama

(otvaranje dosjea i praćenje), - Uvid u zdravstvene svjedodžbe-uočavanje odstupanja u razvoju, medicinska

dokumentacija, - Kontrola procijepljenosti novoupisane djece i praćenje prema kalendaru

cijepljenja, - Suradnja s nadležnim pedijatrima djece.

Identifikacija djece s posebnim potrebama:

- Utvrditi broj djece, klasificirati potrebe i tretmane u odnosu na njih - Suradnja s roditeljima i su-stručnjacima u tretmanu djeteta s posebnim

potrebama - Izmjena relevantnih informacija o djetetu s odgojiteljima i adekvatnim

postupcima vezano uz kronične bolesti , određene specifične potrebe djeteta i tretmane u odnosu na njih

- Individualni razgovori s roditeljima djece s posebnim potrebama (febrilne konvulzije, EPI, astme, afektivne krize, srčana oboljenja, metaboličke bolesti – prehrana bez glutena, alergije i nutritivne alergije i sl.)

- izraditi individualni plan i postupke kod iznenadnih stanja - organizirati edukaciju

35

3.2. PREVENTIVNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA

- Aktivnosti prevencije zdravlja

Standard Strategija Nositelji Dinamika Zdravstveni status djeteta

Liječnička svjedodžba Zdravstveni karton

zdravstv, voditelj. odgojitelji – suradnja

kod polaska djeteta u vrtić ili nakon duljeg izostanka (60) dana

identifikacija djece s PP liječn. nalazi

zdravstv.vodit. ravnatelj stručni tim,

polazak u vrtić i PP, tijekom godine

Zdravstvene potrebe djece

Njega djece Izrada ind. postupaka, informiranje i upućivanje o tretmanu, Dosje-praćenje

zdravstv,vodit., -odgojitelji tim kuhinja/ prehrana

pred polazak u vrtić, kontinuirano

Kalendar cijepljenja Praćenje procijepljenosti (individualni karton)

zdravstv.voditelj. odgojitelji- suradnja

polazak u vrtić svi- tijekom ped. godine, pred odlazak u Grad mladih

Akutne i kronične bolesti Pružanje pomoći djeci u situacijama povreda i bolesti

Praćenje i djelovanje- prema uputama,evidencija /postupci snižavanje temperature u vrtiću Mjerenje tjelesne temperature i kontrola općeg stanja, Apliciranje dopuštene terapije Saniranje povreda i pružanje prve pomoći Prijevoz djeteta u zdravstvenu ustanovu uz pratnju

zdravstv.voditelj med. sestre - odgojitelji osposobljeni za pružanje prve pomoći voditelj objekta, odgojitelji roditelji, liječnici

kontinuirano prema potrebama i akutnim zbivanjima

Epidemiolog

Zaštita zdravlja djece u vrtiću Preventivne mjere sprečavanja i širenja zaraznih bolesti

zdravstv.vod.odgoji roditelji,odgojitelji epidemiog

prema potrebi i procjeni zdravstv. struke

Skrb o dnevnom ritmu: - uvažiti individualne potrebe djece, osobito mlađe jasličke dobi u ritmu zadovoljavanja

osnovnih fizioloških potreba (hrana, uzimanje tekućine, odmor), privikavanje na spavanje /jaslice – nespavanje/ vrtić,

- uskladiti rad kuhinje prema novoj organizaciji / potrebama u jaslicama, - uskladiti rad tehničkog osoblja u odgojno obrazovnom procesu s ciljem zadovoljavanja

individualnih potreba djece, - uskladiti ritam dnevnih aktivnosti bez spavanja u starijim odgojnim grupama.

36

3.3. ZDRAVSTVENI ODGOJ Boravak na zraku (boravak na otvorenom) Posebnu brigu treba posvetiti odgovarajućim zdravstvenim postupcima u procesu organizacije boravka na zraku kako bi se spriječila ugroženost zdravlja djece.

- Pratiti klimatske uvjete vodeći brigu o adekvatnoj odjeći djece -slojevito oblačenje,

- preveniranje pothlađivanja i prehlada, osobito u jesen, - Osvješćivati potrebu kod djeteta za brigu o vlastitom zdravlju, - Poučavanje djeteta o samozaštiti-prevencija povreda na igralištu,uboda insekata

alergija, - (trava, pelud…), korištenje prirodnih faktora (sunce), uz mjere opreza i zaštite od

sunca, - Organizirati jednodnevne odlaske u prirodu i izlete, - Provjera sigurnosti lokaliteta i zdravstvenih uvjeta, - Sudjelovati u pripremi djece za boravak u Gradu mladih.

Odgojno-zdravstveni programi:

Suradnja s vanjskim suradnicima koji nude organizirane oblike odgojno - zdravstvenih programa, Suradnja s odgojiteljima grupa u sportskom programu: Škola koturanja i tenisa/klizanja, Zimovanje, Djeca u prirodi /Grad mladih.

3.4. PREHRANA

Planiranje jelovnika: - izrada jelovnika prema propisanom prehrambenom standardu i normativima, - kontinuirana suradnja s roditeljima djece s PP: dogovori s roditeljima, korekcije jelovnika

u odnosu na individualne potrebe, dostava individualno prilagođenih jelovnika roditeljima djece s PP,

- voditi računa o energetskoj vrijednosti namirnica, zastupljenosti hranjivih sastojaka i - njihovom međusobnom odnosu, raznovrsnosti i vizualnoj privlačnosti jela. - prilagođavanje prehrane najmlađe jasličke djece u razdoblju prilagodbe (posebno

planiranje prehrane – zdravstvene potrebe, planiranje tjednih jelovnika (tim: glavna kuharica, zdravstvena voditeljica, ekonom) iz programa standarda prehrane i vrtićke kuharice,

- svakodnevno planirati zdjele sa svježim voćem dostupne djeci, - poticati odgojni utjecaj roditelja i odgojitelja na razvoj pravilne prehrane djece kod

djeteta: poticati djecu na prihvaćanje novih namirnica, usvajati navike i razvijati sklonost prema Zdravoj hrani.

Antropometrijska mjerenja – u suradnji s odgojiteljima (od listopada do prosinca), Analize i upute o adekvatnim postupcima u odnosu na stanje uhranjenosti djece. Rad s odgojiteljima, roditeljima (upute, tretmani potreba), Poticati odgojni utjecaj odgojitelja na razvoju i usvajanju osnovne zdravstvene kulture kod djeteta/ razvijanje kulturno higijenskih navika kod djece.

37

Prikaz prehrane djece

Prehrana

Planiranje prehrane po prehrambenim standardima i normativima Izrada jelovnika Raspored dnevnih obroka prema potrebama dobne skupine

zdravstv, voditelj. tim za prehranu/ gl.kuharica, ekonom odgojitelji, roditelji

tjedno kontinuirano

*

Nutritivne alergije, metaboličke bolesti / celijakija / jelovnik p.p

zdrav.voditelj. roditelji, liječnici kuhinja,odgojitelji

prema potrebi oboljelog djeteta i med.dokumentacije

Haccap mjere

Praćenja zdravstveno –hig.mjera sigurnosti u kuhinjskom traktu Kontrola stanja

zdravstv,vodit., ravnatelj kuhinja, ekonom, domar

kontinuirano

Zdravstvena poduka za kuhinju – praćenje mjera tzv. HACCAP sustava uvedenih u objekte a posebice u kuhinjski trakt (kuhinju i skladišta),

- tim za praćenje - valorizacija i kontrola

- zdravstvena poduka za tehničko osoblje Suradnja u cilju ostvarivanja programa unapređivanja kvalitete življenja djece u dječjem vrtiću.

Praćenje psihofizičkog razvoja

- stalni nadzor zdravlja djece s ciljem otkrivanja oboljenja i prevencije – intenzivirati suradnju s

nadležnim pedijatrima, - trijaža djece sa simptomima zaraznih bolesti, izolacija, - poduzimanje mjera za sprječavanje širenja zaraznih bolesti / epidemiolog - zbrinjavanje i evidencija povreda djece / rad odgojiteljima,, - nabava priručne ljekarne za pružanje prve medicinske pomoći (organizirati brigu nad priručnim

apotekama u objektu), - praćenje procijepljenosti djece po kalendaru cijepljenja, - suradnja s epidemiologom i pedijatrima DZ CENTAR, - praćenje pobola djece i procjenjivanje vrijednosti provedenih preventivnih mjera - suradnja s vanjskim sustručnjacima u organiziranju zdravstvenih pregleda: dječji stomatolozi - rad s roditeljima i rad na zdravstvenoj poduci, - razgovori s roditeljima uz savjetodavni rad ( zdravlje, bolest, prehrana), - izrada i izlaganje zdravstvenih tema za roditelje (roditeljski sastanci, pisani materijali - osobito na

temu prevencije debljine djece predškolske dobi te djece koja imaju odstupanja ( preuhranjenost - pretilost)

- prevencija karijesa kod djece (pravilnom prehranom, pravovremenim odvikavanjem od duda, bočica, usvajanjem higijenskih navika )

38

PRAĆENJE RASTA I RAZVOJA DJECE Rast i razvoj djeteta

Antropometrijska mjerenja Stomatolog / od 4 – 7 god Vid – starija grupa

zdravstv, voditelj. odgojitelji –,pedagog, zdravstveni djelatnici

Kontinuirano (mjerenja) Prema planu i programu 9-12 mj. 3-5 mj.

* Metaboličke bolesti roditelji pedijatri,liječnici

Prema potrebi

Zdravstvene potrebe

Praćenje zdravstvenog stanja djece kronične bolesti, učestalost akutnih bolesti Odstupanja u tjelesnom razvoju-savjetodavni rad

zdravstv,vodit.,psiholog, tim, odgojitelji roditelji

Kontinuirano

Zdravstveni odgoj

- zdravstvena poduka za odgojitelje (zdravstvene radionice, stručne grupe) - tema : Febrilne i afebrilne konvulzije kod djece ( simptomatologija, postupci zbrinjavanja djeteta, prevencija) - prehrana najmlađih (ritam hranjenja, priprema hrane, pravilan raspored obroka i - međuobroka,) -jaslice - HITNA STANJA « (postupci pružanja hitne medicinske pomoći – kod krvarenja, rizici , zbrinjavanje i prevencija….) - Vježbe ( uz demonstraciju primjene postupaka u situacijama ): pružanje prve pomoći - Ormarići prve pomoći – praćenje i nadopuna

briga za zdravlje djece

Unapređivanje kvalitete življenja djece u vrtiću Promocija vrijednosti zdravlja Preventivne mjere i postupci Kulturno – higijenske navike

zdravstv, voditelj. odgojitelji, zdravstveni djelatnici

prema planu i programu, tijekom godine

roditeljski sastanci

Prevencija zaraznih bol. Respirat,infekcije - jaslice Prehrana i zdravlje - vrtić Djeca u prirodi / predškolska grupa

zdrav.vod. odgojitelji

10.mj 3 mj.

zdravstveni kutić

Aktualni sadržaji –područje zdravlja - zdrav stil života , prehrana

zdrav.vod./,odgojitelji voditelj objekta

mjesečno

stručna grupa Prevencija iznenadnih stanja u vrtiću

zdrav.vod/,odgojitelji Prema planu -3.mj

Briga za zdravlje odraslih

1. Organizacija sistematskih pregleda u suradnji s timom ambulante

medicine rada ( D.Z. Trnje) – prema pravilniku o procijeni opasnosti 2. Poticanje na svijest o vrijednosti zdravlja te redovitost zdravstvenih kontrola

( mamografija)

Plan sanitarno-higijenskog održavanja vrtića

- Unapređivati zdravstveno higijenske uvjete u vrtiću primjenom novih eko – sredstava za

čišćenje i dezinfekciju uz PLAN I PROGRAM ODRŽAVANJA HIGIJENE U VRTIĆU,

39

- Mjere DDD – dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacija po potrebi, - Kontrola mikrobiološke i energetske ispravnosti hrane, - Nadziranje sanitarno-higijenskih uvjeta i održavanja svih prostora u kojima borave djeca, - Sanitarije – promjena ormarića za higijenski pribor, - Voda – osigurati i poticati na uzimanje tekućine, - Sanitarno zdravstveni pregled odraslih – kontinuirano / epidemiološki nadzor, - Tečaj zdravstvenog odgoja tzv. Higijenskog minimuma (djelatnici u procesu sa živežnim

namirnicama ) ZZJZ.

Stručno usavršavanje prema programu nadležnih ministarstva iz područja zdravstva i prosvjete. Teme su :

1. Prehrana i metaboličke bolesti / celijakija 2. Zdravlje djece – pedijatrija / PEDIJATRIJSKA ŠKOLA / 4 mj. 3. Zarazne bolesti i prevencija 4. Higijenski standard za dječje vrtiće

Organizirani stručni seminari i aktivi za zdravstvene voditelje (Zdravstveno veleučilište i HKMS/ prema katalogu). Vođenje propisane medicinske dokumentacije. Suradnja: Dom zdravlja „Trnje“ (Ambulante pedijatrije, epidemiologija, stomatologija, medicine rada), Stomatološki fakultet – Stomatološka poliklinika Zagreb (Perkovčeva), Ljekarna, Dječja klinika „Zagreb“ – Klaićeva, ZZJZ / tim za HACCAP mjere/ DDD mjere, Sanitarna inspekcija, MZOS i MZ, Zdravstveno veleučilište /provođenje vježbi tjedan u 12mj. i 01.mj.

3.5. SANITARNO –HIGIJENSKI UVJETI Dnevni ritam i potrebe djece

Osigurati pravilan raspored dnevnih aktivnosti prehrane i odmora

ravnateljica, zdravstvena voditeljica, pedagoginja, psihologinja

Mikroklimatski uvjeti u sobi db, sanitarije

Temperatura, prozračivanje Adekvatna odjeća, postupci njege u sanitarijama, igračke, Kulturno –hig. Navike, Čistoća, održavanje, dezinfekcija

Zdravstvena voditeljica, ravnateljica, odgojitelji, spremačice

Boravak na zraku

dječja igrališta- zdravstveno – sigurnosni uvjeti Korištenje prirodnih faktora

Zdravstvena voditeljica, odgojitelji, spremačice Pedagoginja, voditelj objekta, spremačice, domari

Tjelesno – zdravstveni, Rekreativni , Sportski programi

Tjelesne aktivnosti i svakodnevno provođenje tijekom boravka u vrtiću

Zdravstvena voditeljica, odgojitelji, pedagoginja, treneri

* Organizacija izleta, rekreativnog programa Boravak u prirodi-Grad mladih, Zimovanje

Zdravstvena voditeljica, ravnateljica, odgojitelji, pedagoginja, roditelji

40

4.ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD

4.1. OD DOLASKA U VRTIĆ DO POLASKA U ŠKOLU

- PRILAGODBA - AKTIVNOSTI VRTIĆA U POTICANJU RAZVOJA DJETETOVIH KOMPETENCIJA

ZA ŠKOLU

4.2. BITNE ZADAĆE USTANOVE - IZGRADNJA KOMPETENCIJA ZA CJELOŽIVOTNO UČENJE (I ODRASLI I DJECA) - OSTVARIVANJE PRAVA NA SUDJELOVANJE (I OBITELJ I DJECA) 4.3. PEDAGOŠKA DOKUMENTACIJA - PROPISANA DOKUMENTACIJA - DODATNA DOKUMENTACIJA


4.5. ODGOJNO OBRAZOVNI PROGRAMI - PROGRAM PREDŠKOLE - POSEBNI PROGRAMI - PROGRAM „DJECA U PRIRODI“ - PROGRAM RAZVOJNOG CENTRA - ODRŽIVOST PROJEKTA "Podrška uključivanju djece s teškoćama u razvoju

u redovne vrtiće u Hrvatskoj „

41

4.1. OD DOLASKA U VRTIĆ DO POLASKA U ŠKOLU

Rano djetinjstvo je razdoblje kada se stvaraju temelji za razvoj i odgoj svih ljudskih potencijala i sposobnosti. Procesi stjecanja novih djetetovih iskustava u odgojnoj skupini ovisit će i o socijalnim iskustvima što ih djeca donose iz svog obiteljskog konteksta. To znači da procesi učenja, u ovisnosti o navedenome, mogu biti manje ili više uspješniji, prirodniji i lakši. Gardner (1991) navodi kako djeca imaju 'prirođenu' lakoću u socijalnim interakcijama, a Prout i James (1999) tvrde da djeca imaju sve alate za društvenost i sudjelovanje u životu zajednice. Ovo je od velike važnosti s obzirom na činjenicu da se dječji vrtić danas smatra zajednicom koja uči, koja podržava i podupire zajedničko cjeloživotno učenje svih: i djece, i odraslih. Za te je procese od izuzetne važnosti i samo okruženje ili kontekst dječjeg vrtića, koje autori nazivaju kultura ustanove, ozračje, i sl. U svakom slučaju, okruženje u kojemu djeca i odrasli provode svoje dnevne živote i kroz njih uče treba poticati razvoj i učenje. Temeljna polazišta u određivanju poticajnog okruženja u instituciji dječjeg vrtića su:

razvojna primjerenost (dobna i individualna),

estetska oblikovanost i

socio-konstruktivistička paradigma cjeloživotnog učenja.

PRILAGODBA

Vrijeme prilagodbe je razdoblje uspostavljanja socio-emocionalne veze i komunikacije između odgojitelja i djece. Teškoće prilagodbe javljaju se kao posljedica straha od odvajanja i straha od nepoznatih osoba. Najveći broj djece prođe proces prilagodbe bez većih poremećaja ponašanja, a samo mali broj djece prolazi teži oblik prilagodbe. Neka su djeca sklonija reakcijama na fiziološkom planu, neka u reakcijama u ponašanju, neka pak u regresijama u ponašanju. Sva takva ponašanja normalna su u razdoblju prilagodbe. Iako se zbog reakcija djeteta u razdoblju prilagodbe ne treba odmah zabrinuti, ipak je potrebno djetetovo ponašanje pomno pratiti = jer su istraživanja pokazala kako reakcije djeteta u razdoblju privikavanja na boravak u vrtiću/jaslicama imaju prognostičku vrijednost za predviđanje ponašanja u sličnim situacijama u budućnosti. CILJ:

što bolje pripremiti odgojitelje na prilagodbu

što bolje pripremiti roditelje na prilagodbu, a sve s ciljem što lakše prilagodbe djece na jaslice/vrtić.

Koraci u prilagodbi: KORACI VRIJEME TRAJANJA PROVODI

1. Osmišljavanje/nadopunjavanje informativnih letaka za roditelje

Po potrebi Psiholog Pedagog

2. Dijeljenje informativnog letka za roditelje Lipanj, srpanj, te po potrebi Psiholog Stručni tim

3 Pregledavanje pristiglih zahtjeva i priložene dokumentacije

Svibanj, te po potrebi Stručni tim

4. Formiranje skupina Svibanj, te po potrebi Komisija za upis

42

5 Osmišljavanje/nadopunjavanje inicijalnog intervjua za novoprimljenu djecu i njihove roditelje

Po potrebi Psiholog Stručni tim

6 Inicijalni intervjui s novoprimljenom djecom i njihovim roditeljima

Lipanj i srpanj, te po potrebi Psiholog Zdr. Voditeljica Logoped

7 Obrada inicijalnih intervjua Srpanj i kolovoz Stručni tim

8 Obavještavanje odgojiteljica u kojoj skupini rade iduću pedagošku godinu

Lipanj Ravnatelj

9 Roditeljski sastanci za roditelje novoprimljene djece (3 roditeljska)

lipanj Ravnatelj Stručni tim Odgojiteljice

10 Davanje odgojiteljicama razvojnih lista, naputaka o periodu prilagodbe i podataka o djeci i skupini.

Kolovoz Psiholog Stručni tim

11 Prilagođena prehrana za djecu mlađe jasličke dobi, te djecu s posebnim potrebama

Po potrebi Zdr. voditeljica

12 Boravak roditelja u skupini. Prve dane dolaska djece u jaslice/vrtić

Odgojiteljice Stručni tim

13 Boravak stručnog tima u prvim jasličkim skupinama tijekom perioda prilagodbe

rujan Stručni tim

14 Organizacija rada – veća preklapanja odgojitelja u prilagodbi, pomoć stručnih suradnika

Rujan Ravnatelj

15 Osmišljavanje liste praćenja prilagodbe Po potrebi Psiholog

16 Praćenje prilagodbe (uz liste praćenja) Rujan, listopad, po potrebi Odgojiteljice Stručni tim

17 Savjetovanja roditelja Po potrebi Psiholog, Stručni tim Odgojiteljice

18 Rad na dodatnim materijalima (brošure o npr. teškoćama prilagodbe..)

Po potrebi Psiholog Stručni tim

19 Analiza podataka prikupljeno listama praćenja Siječanj, po potrebi Psiholog

20 Izvješće ( na OZVu ) OZV–siječanj/veljača

Psiholog Stručni tim

Zadaća je u ranim godinama stvoriti uvjete za djetetovo učenje za život i suradnju s drugima. O tome ovisi kvaliteta njegova života u odrasloj dobi. Stoga je potrebno razvijati i učiti:

Socijalna znanja - kompetentno sudjelovanje u aktivnostima vršnjaka traži nekoliko vrsta socijalnih znanja: poznavanje normi, poznavanje glavnih socijalnih pravila grupe, poznavanje jezika sporazumijevanja, sudjelovanja u aktivnostima vršnjaka (Katz, 1999).

Socijalno razumijevanje - sposobnost predviđanja tuđih reakcija na uobičajene situacije u vršnjačkoj interakciji radi razumijevanja tuđih emocija i usklađivanja ponašanja u interakcijama.

alati za društvenost

znanja vještine umijeća dispozicije

43

Socijalna umijeća - načini na koje djeca pristupaju jedni drugima - matematičkim jezikom rečeno, to je omjer broja pokušaja da se pristupi igri vršnjaka i broja odbijanja (istraživanja pokazuju 50:50). Obrasci socijalnog pristupa naučena u ranoj dobi najvažnija su socijalna umijeća (Corsaro, 1985).

Socijalne dispozicije - trajne navike ili karakteristični načini reagiranja u različitim vrstama situacija: radoznalost, šaljivost, kreativnost, plahovitost, refleksivnost, pristupačnost, svadljivost, škrtost, sukobljavanje, šefovanje, egoističnost i dr. (Katz, 1995). Socijalne dispozicije, kako pozitivne tako i negativne, djeca uče iz iskustva, usvajajući dostupan model važne osobe iz njihove okoline.

Početkom i krajem pedagoške godine odgojitelji procjenjuju razvoj svakog djeteta Razvojnim listama za dob. Ovisno o razvojnom statusu djeteta/djece odgojitelji planiraju aktivnosti i sadržaje za određena razvojna područja, kao dijela kurikuluma, a prema potrebi zajedno sa stručnim suradnicima razrađuju Individualizirani plan i program rada (IOOP) prema određenim razvojnim područjima, što se odvija kontinuirano od polaska djeteta u vrtić do polaska u školu.

AKTIVNOSTI VRTIĆA U POTICANJU RAZVOJA DJETETOVIH KOMPETENCIJA ZA ŠKOLU

Djeca uče kroz neposredno iskustvo života u zajednici s drugima. Svako učenje je pokušaj i poduhvat kojim dijete/djeca nastoje proniknuti u fenomene oko sebe, pronaći odgovore na trenutna pitanja koja ih zaokupljaju i snaći se u određenoj situaciji. Stoga je razina znanja koju djeca izgrađuju na ovaj način razina proceduralnog i/ili meta znanja3.

U skladu s odredbama Zakona o predškolskom odgoju (NN, 10/1997; 107/2007; 94/2013) i Državnoga pedagoškog standarda predškolskog odgoja i naobrazbe (NN, 63/2008, 90/2010) te Pravilnika o sadržaju i trajanju programa predškole (NN, 107/2014) dječji su vrtići u obvezi provoditi program predškole s djecom u godini pred polazak u osnovnu školu. Vrijednosti od kojih polazimo su:

pristupi učenju u ranoj i predškolskoj dobi moraju biti usklađeni s djetetovom prirodom,

razvoj i učenje odvija u zajednici s drugima kroz demokratski odnos i dijalog,

djeca svakodnevno konstruiraju nova značenja i nova znanja dijeleći ih međusobno pa se znanje pojavljuje kao konstitutivni dio djetetova dnevnog života.

Polazišta u odgojno-obrazovnom radu su obilježja dobi i razvojna očekivanja (prema: „life skills“), ciljevi su usmjereni ka kompetencijskim ishodima (prema: „working skills“), a taksonomijska obilježja razine znanja djece su visoka. Ova orijentacija istaknuta je u Nacionalnom kurikulumu za rani i predškolski odgoj i obrazovanje (MZOS, 2015). To znači da se osnažuje izgradnja zajednice u kojoj svi protagonisti imaju višestruke prilike za sudjelovanje, razvoj temeljnih kompetencija za cjeloživotno učenje na razini praktičnih znanja, vještina i stavova. O kojim se kompetencijama radi?

3 Prema Bloom-ovoj taksonomiji odgojno-obrazovnih ciljeva to je najviša razina znanja (razumjeti, analizirati,

primijeniti, kreirati).

44

To su: Komunikacija na materinskome jeziku, Komunikacija na stranim jezicima, Matematička kompetencija i osnovne kompetencije u prirodoslovlju, Digitalna kompetencija, kompetencija Učiti kako učiti, Socijalna i građanska kompetencija, Inicijativnost i poduzetnost, Kulturna svijest i

izražavanje te Motoričke kompetencije. U literaturi (Kellner, 2010; Stričević, 2011; i dr.) se može naići i na koncizniju podjelu kompetencija kao „vrsta pismenosti“ („multiple literacies“; „different kinds of literacy“). Rad s djecom usmjeren je ka ostvarivanju kompetencijskih ishoda („outcomes“), koji su za svako područje mjerivi i jasni.

Plan i program rada na osiguranju uvjeta za ostvarivanje odgojno-obrazovnog rada s djecom u godini pred polazak u osnovnu školu

KADA? KAKO? OBLIK/ KOME? ŠTO? (TEMA) TKO?

Rujan 2015. Listopad 2015.

Sastanak stručnog tima Sastanak stručnih suradnika, ravnatelja iz mreže vrtića

Planiranje izrade Programa predškole Rad na tekstu prijedloga Programa predškole

Ravnateljica Stručni tim GUOS, mreža vrtića

Rujan 2015.

Sastanak s odgojiteljima starijih i mješovitih dobnih skupina - plenarno

Pedagoška dokumentacija i vidljivost ostvarivanja Programa predškole, osiguranje uvjeta za popodnevni rad, suradnja s roditeljima, ishodi

Ravnatelj Stručni tim Odgojitelji

Listopad 2015. – lipanj 2016.

Svakodnevno - školski obveznici Program predškole Odgojitelji

Listopad 2015. Trijažna ispitivanja: školski obveznici Predčitačke vještine Logoped

Listopad-studeni 2015.

Prva procjena razvojnim listama Razvojne liste praćenja djece školskih obveznika od strane odgojiteljica

Odgojitelji

Rujan 2015. Listopad-studeni 2015.

Stručna grupa – (za odgojitelje i pomagače) Timovi odgojitelja

Načela pri izradi Individualiziranih planova i programa, vidljivost u pedagoškoj dokumentaciji Izrada individualiziranih planova i programa za djecu s odgodom polaska u OŠ

Defektolog Stručni tim Odgojitelji

Listopad-studeni 2015.

Individualni razgovori s roditeljima; Informiranje o razvijenosti predčitačkih vještina djeteta

Razvijenost predčitačkih vještina Logoped

Listopad 2015. – lipanj 2016.

Individualni rad s djecom Poticanje razvoja predčitačkih vještina Logoped

Siječanj, 2015.

Roditeljski sastanci za roditelje djece školskih obveznika, po objektima

Kompetencije djeteta pred polazak u školu Odgojitelji Stručni tim

Siječanj - travanj, 2016.

Testiranje, školski obveznici

Spremnost za školu Psiholog

po potrebi Individualni razgovori s roditeljima; Upute i vježbe rodit. i odg.

Priprema za školu Psiholog Logoped

Svibanj 2016. Završna procjena Razvojne liste praćenja djece školskih obveznika od strane odgojiteljica

Odgojitelji

Proljeće 2016. Pisanje mišljenja Pisanje mišljenja o razvojnom statusu djeteta i spremnosti djeteta za školu

Odgojiteljice i stručni tim

Proljeće 2016. Radni dogovori Posjet školi s ciljem pripreme za upise, savjetovanje o učiteljicama za pojedino dijete i formiranju razreda

Pedagozi OŠ Psiholog i logoped

Proljeće, 2016. Prezentacija rada knjižnice i radionica za djecu

Što je to knjižnica? Knjižničarka, logoped pedagog

Proljeće, 2016. Informativni razgovor Upis djece u prvi razred osnovne škole Po potrebi razgovor stručnog tima s komisijom za upis djece u školu

Dr. školske medicine, pedagog OŠ, Psiholog i logoped Vrtića

proljeće, 2016. Posjet školama Upoznavanje djeca sa školom i boravak na jednom školskom satu

Djeca školski obveznici i odgojitelji, psiholog i logoped Vrtića

45

4.2. BITNE ZADAĆE USTANOVE

Istraživači ranog razvoja (Vygotsky, 1978; Gardner, 1983; Polgar, L. 1990; Malaguzzi, 1996; Bruner, 2000; Rinaldi, 2006) smatraju kako mala djeca posjeduju ogroman razvojni potencijal, intuitivno znanje, otvorenog su uma, odlikuje ih divergentno mišljenje i praktična inteligencija, a njihov autentični obrazac učenja odgovara matrici prijenosa višega reda (high road transfer pattern). To znači, da prilikom rješavanja pitanja relevantnih za njihove dnevne živote djeca kontinuirano svoja generalna iskustva prenose u konkretnu situaciju kako bi pronašla najbolje rješenje (da bi razmišljala djeca se moraju prisjećati, naslućivati, oslanjati na intuiciju). U tim situacijama ona moraju najprije prosuditi o tome koji se tip znanja zahtijeva za rješavanje konkretnog problema, zatim konstruirati vlastita objašnjenja i suprotstaviti ih mišljenjima drugih i potom preuzeti odgovornost za učinjeni izbor (Elmore, Peterson i McCartney, 1996). Na taj se način ostvaruje istinsko razumijevanje i dubinsko učenje (deep learning)4. Znanje se ovdje pojavljuje kao konstitutivni dio djetetova dnevnog života. U suradnji s drugima (odraslima i kompetentnijim vršnjacima) djeca svakodnevno konstruiraju nova značenja i nova znanja dijeleći ih međusobno, što je, prema navedenim autorima, jedan od razloga lakoće učenja u ranim godinama. Drugi razlog je igra, ona je djetetov modus operandi.

I u ovoj pedagoškoj godini nastavit će se rad na području izgradnje ključnih kompetencija

za cjeloživotno učenje u djece i u odraslih te na području ostvarivanja prava obitelji i djece za

sudjelovanjem (zajedničkim donošenjem odluka o pitanjima koja se tiču dnevnih života,

učenja i rada u dječjem vrtiću kao kontekstu za življenje i učenje svih sudionika odgojno

obrazovnog procesa).

Ustanova je kao bitne zadaće istaknula: Izgradnju kompetencija za cjeloživotno učenje –

kurikulumska orijentacija prema ishodima odgoja i obrazovanja (odrasli i djeca) i

Ostvarivanje prava obitelji i djece na sudjelovanje.

IZGRADNJA KOMPETENCIJA ZA CJELOŽIVOTNO UČENJE – KURIKULUMSKA ORIJENTACIJA PREMA ISHODIMA ODGOJA I OBRAZOVANJA (odrasli i djeca)

Pristupi učenju u ranoj dobi moraju biti usklađeni s djetetovom prirodom. U suvremenim postindustrijskim kulturama promijenjena je slika o temeljnim društvenim konceptima, raspodjeli moći i društvenoj ravnoteži što direktno utječe na (pre)oblikovanje slike o djetetu i slike o znanju. S obzirom na navedeno potrebno je razumjeti da se razvoj i učenje odvija u zajednici s

drugima i to ne bilo kako, nego kroz demokratski odnos i dijalog. Tim više, jer se dječji vrtić

danas smatra zajednicom koja uči: podržava i podupire zajedničko cjeloživotno učenje svih: i

djece, i odraslih. U institucijskim uvjetima podrazumijeva se sudjelovanje, po mogućnosti

inventivno, svih sudionika u organiziranju zajedničke prakse koja nikada nije završen proces i

koja omogućuje učenje i razvoj svih sudionika (Leave i Wenger, 1991, prema Miljak, 2007).

Stoga je za pretpostaviti da i odgojno-obrazovnu praksu i kurikulum vrtića su-konstruiraju svi

protagonisti života u njemu.

4 Kuljašević (2012b)

46

Zato je naša orijentacija usmjerena stvaranju razumijevajućeg konteksta za potrebe svih u ustanovi dječjeg vrtića, osobito na izgradnju trajnih kompetencija za zajedničko učenje, djelovanje i življenje. Prema Nacionalnom kurikulumu za rani i predškolski odgoj i obrazovanje (MZOS, 2015) osnažuje se razvoj osam temeljnih kompetencija za cjeloživotno učenje. One predstavljaju temelj za procese razvoja samopoštovanja, samopouzdanja i pozitivne slike o sebi (sobne kompetencije). To su:

Napomena: Osnovnim kompetencijama dodane su i motoričke.

Kompetencijski ishodi – ostvarivanje odgojno-obrazovnih ciljeva

prema Bloom-ovoj taksonomiji

komunikacija na materinskome jeziku

komunikacija na stranim jezicima

matematička kompetencija i osnovne kompetencije u prirodoslovlju

digitalna kompetencija

učiti kako učiiti

socijalna i građanska kompetencija

inicijativnost i poduzetnost

kulturna svijest i izražavanje

motoričke kompetencije

vrst

e zn

anja

činjenično

konceptualno

praktično

meta znanje

47

Namjera je izgraditi i/ili poduprijeti rast znanja, vještina i sposobnosti potrebnih u radu s

djecom, odraslima i roditeljima na području izgradnje ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje. Za različite sudionike bit će potrebne različite razine znanja i vještina, no svaki bi sudionik trebao dosegnuti svoje granice. Očekuje se u svim odgojnim skupinama izgrađeno kvalitetno razvojno ozračje i uzajamno razumijevajuća komunikacija, osobito za djecu s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama (djeca s teškoćama u razvoju i darovita djeca). U tom smislu nastavit će se praksa izrade Individualiziranih programa. Ove godine nastavlja se rad i praćenje razvoja kompetencija u godini pred polazak u osnovnu školu.

Metodologija provedbe

razi

ne

znan

ja

prepoznavanje

razumijevanje

primjena

analiza

vrednovanje

stvaranje

analiza

unošenje promjene

praćenje provedbe

razvoj ideje,

dokumentiranje

evaluacija

48

1. analiza (evaluacija rada na prethodnim kompetencijama)

2. unošenje promjena (input – nova kompetencija – sukonstrukcija pristupa, oblika rada,

osiguranja prostornih i materijalnih uvjeta i dokumentiranja)

3. praćenje provedbe (na razini odgojne skupine, više skupina, projekta i sl)

4. dokumentiranje, razvoj ideje (korištenje različitih vrsta dokumentacije i korištenje

dokumentacije za učenje djece, informiranje i involviranje roditelja i za osobno učenje i

razvoj vještina dekodiranja; razvoj ideje temeljem sudjelovanja djece u odlučivanju)

5. evaluacija (partnerska, timska i grupna refleksija)

… prikazani ciklus se ponavlja u mjesečnim razdobljima tijekom pedagoške godine (vidi

tablicu u poglavlju 8).

Cilj za područje kvalitete KURIKULUM USTANOVE:

Da se tradicionalni pristup shvaćanja odgojno-obrazovne dobrobiti za dijete transformira u suvremen pristup su-konstrukcije kurikuluma, konkretno, da se praksa u kojoj odgojitelj unaprijed planira znanja koja djeca trebaju stjecati (sadržaje, metode, vrijeme, oblike rada i provjeru) transformira u praksu u kojoj svi sudionici pedagoškog procesa konstruiraju i su-konstruiraju pristup otkrivanju znanja (situacijski pristup, pedagoški projekti, djetetov način, djetetovo vrijeme, korištenje dokumentacije u svrhu učenja odraslih i djece, refleksije, akcijska istraživanja).

Kurikulum je povezan sa svim područjima kvalitete. Za područje ranog i predškolskog razvoja

kurikulum je otvoren, razvojan i promjenjiv. Sadržaji djetetova učenja nisu unaprijed

određeni i striktno propisani već se odabiru temeljem praćenja i podržavanja interesa i

inicijativa djece. Kurikulum je integrativan, cjelovit, holističan, jer takvo je i dijete i njegovo

učenje. Kurikulum je humanističan, razvojan i participativan, poštuje individualne interese i

razvojne potrebe i prava. Kurikulum je inkluzivan uvažava i prihvaća različitosti djece, koje

mogu proizlaziti iz njihove različite životne dobi, različitih posebnih potreba i prava, različitih

nacionalnosti, vjeroispovijesti i sl. (prema Slunjski, 2011).

sudionici

odgojitelji

iskustveno učenje (skupni

oblici)

individualni angažman

djeca

iskustveno učenje

roditelji

individualni i/ili grupni

angažman

49

OSTVARIVANJE PRAVA OBITELJI I DJECE NA SUDJELOVANJE

Dječji vrtić je mjesto susretanja i dijaloga, koje bi trebalo pružiti čitav spektar primjerenih, i potrebama suvremenih obitelji, prilagođenih oblika komunikacije, kako bi djeca mogla odrastati u atmosferi dijaloga (prema Rinaldi, 2006).

„Dijete je subjekt vlastitoga djetinjstva. Ono posjeduje potencijal za učenje kroz demokratski dijalog i razmjerno sudjelovanje u distribuciji moći pa ga je potrebno uvažiti i uključiti u demokratske procese zajednice u kojoj živi (Prout i James u: Dahlberg i dr., 1999)“.

Obitelj je temeljna društvena zajednica, a pitanje primarne socijalizacije i učenja djece u ozračju suvremenih kretanja od opće je važnosti za društvenu zajednicu. O pojavi novih institucijskih kultura djetinjstava i obitelji govore suvremene studije (Zimmer, 1985; Neuman, 1989; Ebert, 1993; Elkind, 1996; Katz i McClellan, 1999. i dr. u: Špoljar, 2003). Prepoznajemo ih po fenomenu premještanja (translokacije) obiteljskih funkcija na institucije, u kojima se pojedinačne potrebe članova obitelji zadovoljavaju na način da se odrasli druže međusobno, odvojeno od djece i, djeca međusobno, odvojeno od roditelja. Djeca paralelno žive dvije odvojene socijalizacije: obiteljsku i institucijsku. Posljedica takvih praksi je značajno sužavanje zajedničkog konteksta za dijalog i razumijevanje, što ekonomist Victor Fuchs potkrjepljuje podatkom kako današnja djeca, počevši od 1960-ih godina do danas, gube tjedno 10 do 12 sati roditeljskog vremena (u: Elkind, 1996). Ne čudi, stoga, da se danas, u okviru profesionalnog diskursa sve češće govori o potrebi učestalije refleksije i bolje komunikacije kroz nove i primjerenije sadržaje usmjerene na djetetov napredak. Metodologija rada na ovom području je participativna, interaktivna i orijentirana na odnose, unutar kojih su svi sudionici potpuno uključeni u proces učenja (akcijski pristup): konstrukt – promjena ponašanja – nova znanja, vještine – promjena stava – novi konstrukti (nova znanja). Cilj je usmjeren na podizanje kompetencija svih odraslih kako bi su-kreirali demokratsko ozračje (klimu) i djeci predstavljali model demokratskih odnosa utemeljen na vrijednostima demokratskog građanstva. Razlozi tome leže u činjenici da se pozicioniranje suvremenog, postkonvencijskog, djeteta u dominantno odraslome društvu mijenja temeljem njegovih prava na sudjelovanje u odlučivanju.

Prikaz pristupa u odnosu na sudionike

Na razini vrtića:

Na razini odgojne skupine:

U suradnji s obitelji djeteta:

Stvarati demokratsko ozračje i prakticirati demokratsku praksu

(život i odlučivanje u vrtiću)

Stjecati pozitivna mirotvorna iskustva (svi, osobito djeca).Uključivati dijete u procese su-odlučivanja u životu odgojne skupine.

Stvarno uključiti dijete i obitelj u procese su-odlučivanja (oba konteksta socijalizacije).

Kako: Razvijati kompetencije za cjeloživotno učenje.

Kako: Akcijska istraživanja, Pedagoški projekti, Dnevne rutine.

Kako: Oblici suradnje i komunikacije s obitelji, Planiranja, ISU

50

Što:

- Mijenjanje kulture ustanove: od odlučivanja umjesto i za dijete do suradnje i zajedničkog odlučivanja (revizija kućnog reda i pravila gru-pe primjenom Hart-ove ljestvice)

- Dokumentiranje, analiza i refleksija odgojno-obrazovnih konteksta i mijenjanje prostornih konteksta – otvaranje za dijete i njegove inicijative.

Što:

- Uvažavanje djetetova mišljenja: Sve što dijete ima reći o tome kako svijet funkcionira (osobito kroz pravila grupe), gdje vidi sebe u tom svijetu, kakav može biti njegov doprinos svijetu na dnevnoj/općoj razini, učiti o demokraciji i djelovati na demokratičan način, učiti temeljne pojmove demokracije i građanskog odgoja, različitosti i jednakosti kao temeljnih načela održivosti života u zajednici, razvijati odgovornost i samopouzdanje.

- Sudjelovanje djeteta u oblikovanju vlastitog razvojnog portfolija, grupnih pravila, sadržaja učenja…

Što:

- Dokumentiranje procesa učenja djeteta,

- Korištenje Razvojnog portfolia djeteta.

- Provođenje ciklusa „Rastimo zajedno“

- Uključivanje djeteta u važna pitanja koja se tiču života obitelji.

Ishodi:

Na razini ustanove: Promijenjena dinamika i opseg dnevnih aktivnosti i rutina (više prilagođenih poziciji djeteta u vrtiću i njegovim razvojnim interesima), nova razina dogovaranja odraslih u interesu djeteta. Na razini odgojne skupine: a) sadržajnija i primjerenija pedagoška dokumentacija (sociogrami grupe, plakati s prikazima dječjih inicijativa, izjavama i spontanim izrazima (mišljenjima) djece, dječji uradci (fotografije, priče, crtež, istraživanja i i dr)., stara i nova grupna pravila, dokumentacija o pedagoškim projektima, portfolija djece, b) promijenjena dinamika dnevnog ritma, osobito u odgojnim skupinama djece u godini pred polazak u osnovnu školu, c) rezultati na razvojnim listama (područje poznavanja koncepata i činjenica iz demokratskog i građanskog aspekta života).

Na razini suradnje s obitelji: (promijenjena dinamika i opseg propisanih formalnih oblika suradnje s roditeljima, uvođenje neformalnih oblika suradnje i druženja, napravljen plan i definirani okvir sadržaja i pitanja suradnje i roditeljskog su-djelovanja i su-odlučivanja o i u životu grupe; plakati, slikovnice i druge vrste reprezentiranja djetetove perspektive i su-odlučivanja kao dio djetetove uključenosti).

Odgojitelji na temelju ove orijentacije izrađuju za svoje odgojne skupine i objekt konkretizaciju plana i programa provedbe.

51

4.3. PEDAGOŠKA DOKUMENTACIJA

Osim propisane pedagoške dokumentacije za odgojnu skupinu odgojitelji vode i druge, raznolike oblike dokumentiranja tijekom pedagoške godine. Propisana dokumentacija obuhvaća:

- Knjigu pedagoške dokumentacije odgojne skupine (s razrađenim orijentacijskim planom i programom odgojno-obrazovnog rada za određeno razdoblje, tjednim planovima i programima odgojno-obrazovnog rada, dnevnikom odgojno-obrazovnog rada, zajedničkim aktivnostima djece i odraslih, bilješkama o radu s roditeljima, suradnji s članovima stručnog tima, te vrednovanje ostvarenog plana i programa za navedeno razdoblje),

- Imenik djece, - Evidencijsku lista prisutnosti djece, - Dosje djeteta s posebnim potrebama, - Program stručnog usavršavanja - Zdravstveni kartoni

Osim propisane dokumentacije, odgojitelji će dokumentirati odgojno – obrazovni proces i na sljedeće načine:

- dokumentirati razvoj djeteta (obrazac inicijalnog intervjua, liste praćenja prilagodbe, bilješke o napredovanju svakog djeteta u odnosu na usvajanje vježbi, etnografske i anegdotske bilješke, foto-zapisi, video-zapisi, liste praćenja razvoja prema razvojnim područjima, razvojni portfolio djeteta: crteži, fotografije djeteta u radu),

- dokumentaciju o osobnom stručnom usavršavanju i profesionalnom razvoju (razvojna mapa odgojitelja, album)

- plakate dječjih projekata, foto i video-zapisi, etnografske i anegdotske bilješke, dječji radovi i dr.

Ovu dokumentaciju odgojitelji koriste na nekoliko načina:

u radu s djecom kako bi im pružali prilike da promatraju, evociraju i elaboriraju svoje prijašnje radnje, traže logičke poveznice, preispituju svoje hipoteze i valoriziraju ih, uspoređuju prijašnje radnje i aktualne te buduće postupke i na taj način kreiraju vlastite teorije o nečemu.

Roditeljima je dokumentacija dostupna kroz dva modela (razvojni portfolio djeteta i plakati u vanjskom prostoru). Na taj način roditelji imaju prilike, s jedne strane, steći iskustva o onom dijelu djetetova života koji im je nepoznat (jer ne dijele isti prostor i vrijeme dnevnoga života i odrastanja djeteta), i s druge strane, upoznati se s načinima rada u vrtiću, važnim razvojnim aspektima i procesima izgradnje djetetovih kompetencija za život i učenje.

Odgojiteljima ova vrsta praćenja i dokumentiranja procesa učenja i razvoja djeteta pomaže da dobije bolji uvid u načine kako pojedino dijete izražava svoje potrebe ili stvaralačka svojstva što pomaže procesu individualizacije pristupa i interakcije s pojedinim djetetom, kao i kreiranju prilika za zajedništvo.

U procesu praćenja i vrednovanja u vrtići se koriste protokoli praćenja: Protokol KpK i Montessori pristup opažanju djeteta.

52


Posebne odgojno obrazovne potrebe djece proizlaze iz njihovih zdravstvenih i razvojnih posebnosti - teškoća ili darovitosti. S obzirom na pojavnost posebnih potreba, koje mogu biti privremene ili trajne, uz redovni odgojno obrazovni rad, za djecu s određenom posebnom potrebom organizira se i individualizirani rad u skupini i/ili individualni rad sa stručnjacima, ili ih se upućuje u specijalizirane ustanove u cilju postizanja njihova optimalnog razvoja.

Što? Kako? Tko? Intenzivno praćenje djece u periodu opservacije i procjenjivanje potreba djeteta

-praćenje u skupini - informiranje roditelja o tijeku prilagodbe - podrška odgojiteljima i roditeljima tijekom prilagodbe

Stručni tim

Kontinuirano praćenje i procjenjivanje potreba djece

- praćenjem djece u skupini - razmjenom informacija odgojitelja, roditelja i stručnog tima

Odgojitelji Stručni tim

Zdr. voditeljica

Identifikacija djece s posebnim potrebama

- inicijalni intervjui - praćenje djece u skupini od strane odgojiteljica i stručnog tima - razgovori i razmjena zapažanja odgojitelja, roditelja i stručnih suradnika - trijaže i testiranje - praćenje razvojnim listama

Odgojitelji Stručni tim

Zdravstvena voditeljica

Rad s djecom s posebnim potrebama individualizirani rad s djecom s

posebnim potrebama, individualni rad s djecom s posebnim

potrebama

prema potrebi, uključivanje osobnog pomagača ili trećeg odgojitelja

- prilagođavanje programa i aktivnosti razvojnim potrebama djeteta - prema individualnom planu i programu - prema p lanu i programu rada osobnog pomagača


Osobni pomagač

Rad stručnog tima s odgojiteljicama stručni aktiv, stručne grupe, odgojiteljska vijeća, timovi odgojitelja, planiranja i refleksije, individualne konzultacije i savjetovanje, praćenje u skupinama

- pomoć u procjenjivanju potreba djece - razmjena iskustava - pomoć u proširivanju stručnih spoznaja - stjecanje kompetencija - pomoć i podrška u radu s djecom - pomoć i podrška u radu s roditeljima



Rad s osobnim pomagačem i trećim odgojiteljem planiranja i refleksije, individualne konzultacije i savjetovanje, praćenje u skupinama

- razmjena iskustava - pomoć u proširivanju stručnih spoznaja - stjecanje kompetencija - pomoć i podrška u radu s djecom - pomoć i podrška u radu s roditeljima



Rad s roditeljima

individualni razgovori roditeljski sastanci kutići za roditelje

suradnje, posjeti

- pomoć i podrška u izboru primjerenog programa - pomoć u prilagodbi - prikupljanje podataka o razvoju djeteta - informiranje i savjetovanje roditelja - edukacije za rad kod kuće - podrška roditelju - uključivanje roditelja u aktivnosti skupine - uključivanje roditelja u radionice „Rastimo zajedno PLUS“ - upućivanje na literaturu - upućivanje u specijalizirane ustanove



Suradnja s vanjskim čimbenicima Ministarstvo obrazovanja, Gradski ured, Agencija,HURID, Dom zdravlja, Osnovne škole, Centri za socijalnu skrb, MUP, Visokoškolske ustanove, Specijalizirane ustanove, Pravobraniteljica, Sekcije, Volonterski centar Zagreb

- edukacije - razmjena podataka i iskustava - upućivanje na specijalističke obrade - podrška djeci s teškoćama u skupini



stručno usavršavanje za odgojitelje iz odgojno-obrazovnih skupina u koje su uključena djeca s PP-TUR, pomagači

MODUL PODRŠKE ZA ODGOJITELJE MODUL PODRŠKE ZA POMAGAČE (10 radionica prema IPA projektu)

Ravnateljica ekspertni tim

Vrtića Odgojiteljice

53

PREGLED KONSTRUKCIJE, PROVEDBE I VALORIZACIJE IOOP-a

Što? Tko? Kada? Kako? Prikupljanje podataka, opservacija djece s TUR-om (protokoli praćenja KpK i prema Montessori metodi)

Odgojitelji u odgojnoj skupini (matični odgojitelji i treći odgojitelj), stručni suradnici prema potrebi

Rujan, kontinuirano po potrebi

Individualni pristup praćenju i bilježenju opažanja djeteta

Izrada IOOP-a, izmjene i dopune IOOP-a

Odgojitelji u odgojnoj skupini (matični odgojitelji i treći odgojitelj), rehabilitator, stručni suradnici

Listopad Siječanj Travanj

Timski, i po odgojnim skupinama

Provedba IOOP-a (konzultacije, razmjena iskustava)


Tromjesečne (10-12. mj. 2015, 1-3. mj., 4-6. mj. 2016)

Prema individualiziranim aktivnostima, aktivnostima u odgojnoj skupini, kroz suradnju s roditeljima

Tromjesečna evaluacija IOOP-a


Prosinac Ožujak Lipanj

Timski i po odgojnim skupinama

PODRŠKA

Što? Tko? Kada Kako Konzultacije Treći odgojitelji

Rehabilitator Tjedno, po odgojnim skupinama

Razmjena informacija, davanje uputa i smjernica za rad, upućivanje na stručnu literaturu

Konzultacije Stručne grupe, planiranja (prema satnici za odgojitelje) ( Teme: IOOP, karakteristike pojedinih oštećenja, oblici poticanja djece s TUR-OM, prilagodba odgojno-obrazovne sredine, nepoželjna ponašanja kod djece s TUR-om, senzorička integracija i dr.)

Treći odgojitelji Rehabilitator Odgojitelji (treći odgojitelji, matični odgojitelji) Rehabilitator

Mjesečno, po objektima Kontinuirano, 1x na mjesec

razmjena iskustava, savjetovanje, davanje uputa i smjernica za rad, upućivanje na stručnu literaturu Timski, radionica (izbor tema prema aktualnoj problematici (u skladu s aktualnim potrebama djece)

Stručni aktivi vrtića Pripreme za narednu ped.god.

Odgojitelji (treći odgojitelji, matični odgojitelj)i, stručni suradnici

Rujan Listopad Studeni Prosinac Veljača Ožujak Travanj

Radionica Praktikum Timski rad, razmjena iskustava, davanje informacija

Stručne grupe vrtića Odgojitelji (treći odgojitelji, matični odgojitelji), stručni suradnici

Rujan 2015. Listopad Studeni Veljača Travanj.

Radionica Praktikum

Modul podrške odgojiteljima, modul podrške pomagačima iz projekta IPA

Ekspertni tim DV „Vrbik“

Prema kalendaru ustanove (10 modula)

Radionica Praktikum

54

4.5. ODGOJNO-OBRAZOVNI PROGRAMI

PROGRAM PREDŠKOLE

POSEBNI PROGRAMI (MONTESSORI O DO 3, MONTESSORI 3 DO POLASKA U OSNOVNU ŠKOLU, RANO UČENJE ENGLESKOG JEZIKA, SPORTSKI PROGRAM)

KRAĆI PROGRAMI (MONTESSORI TERAPIJA, ODGOJ U VJERI)

PROGRAM „DJECA U PRIRODI“

PROGRAM RAZVOJNOGA CENTRA

ODRŽIVOST PROJEKTA „Podrška uključivanju djece s teškoćama u razvoju u redovne vrtiće u Hrvatskoj“

55

KURIKULUM PREDŠKOLE

(prema radnom nacrtu Sekcije predškolskih pedagoga Grada Zagreba)

Kurikulum predškole podrazumijeva kurikulum namijenjen odgojno-obrazovnome radu sa svom djecom u godini dana prije polaska u osnovnu školu (čl. 23a Zakona o predškolskom odgoju, NN 94/13; čl.1 Pravilnika o sadržaju i trajanju programa predškole). Kurikulum predškole se u svojoj provedbi naslanja na ciljeve, načela, vrijednosti i polazišta Nacionalnog kurikuluma.

Nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje usmjeren je prema ostvarivanju specifičnih ciljeva (osiguranju dobrobiti za dijete, poticanju cjelovitog razvoja, odgoja i učenja djece, zatim razvoja kompetencija te ostvarivanju prava djece na jednake šanse, tj. ostvarivanju jednakih prava za sve), utemeljen je na specifičnim polazištima (postojećim dokumentima i suvremenom shvaćanju djeteta i organizacije vrtića) i odražava specifična načela (fleksibilnost odgojno-obrazovnoga procesa, partnerstvo vrtića s roditeljima i širom zajednicom, osiguranje kontinuiteta u odgoju i obrazovanju, otvorenost za kontinuirano učenje te spremnost na unapređivanje prakse) i vrijednosti (znanje, identitet, solidarnost i tolerancija, odgovornost, autonomija i kreativnost).

Navedeni ciljevi, polazišta, vrijednosti i načela predstavljaju osnovu oblikovanja kurikuluma vrtića i kurikuluma predškole.

Kurikulum predškole treba uzeti u obzir specifičan kontekst odrastanja djeteta tj. kulturu i tradiciju okruženja u kojem žive dijete i njegova obitelj kao i ustanovu u kojoj se provodi kurikulum predškole. On se provodi u vrtiću ili iznimno u nekoj drugoj ustanovi ako u blizini nema vrtića pod uvjetom da ta ustanova djetetu može osigurati jednaki odgojno-obrazovni standard tj. jednaku kvalitetu fizičkog i socijalnog okruženja kao vrtić.

Kurikulum predškole provodi odgojitelj, a u iznimnim slučajevima neki drugi stručnjak osposobljen za razumijevanje posebnosti predškolskog odgoja i ostvarivanje odgojno-obrazovnoga rada s djecom predškolske dobi.

Planiranje kurikuluma predškole temelji se na jednakim polazištima, ciljevima i načelima kao i kurikulum vrtića. Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije predviđa se produljenje cjelovitog općeg obveznog odgoja i obrazovanja s 8 na 9 godina, što znači i produljenje trajanja cjelokupnog predtercijarnog odgoja i obrazovanja. Unatoč tome što se prosječna dob ulaska djeteta u opće obvezno obrazovanje spušta s postojećih 7 godina na 6 godina i 6 mjeseci [23], program predškole će se i dalje provoditi (kao program namijenjen djeci u godini pred polazak u osnovnu školu).

Samim kurikularnim rješenjima potrebno je izbjeći „školifikaciju“ odgojno-obrazovnog procesa u odgojno-obrazovnim ustanovama ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja [23]. To načelo temelji se na suvremenom shvaćanju djeteta i procesa njegova ranog odgoja i obrazovanja.

U skladu s time, u kurikulumu predškole integrirane su postavke suvremenog pogleda na dijete i djetinjstvo, a te su [12]:

- Dijete je osobnost već od rođenja i treba ga ozbiljno shvaćati i uvažavati.

- Dijete nije objekt u odgojnom procesu već je socijalni subjekt, koji participira, konstruira i, u

velikoj mjeri, određuje svoj vlastiti život i razvoj.

- Djetinjstvo nije samo pripremna faza za budući život već je životno razdoblje koje ima svoje

vrijednosti i svoju kulturu.

- Djetinjstvo je proces socijalne konstrukcije, koji djeca i odrasli zajednički izgrađuju.

- Djetinjstvo je proces koji se kontekstualizira u relaciji s određenim prostorom, vremenom i kulturom (sociokonstruktivizam) te varira s obzirom na različitost uvjeta i kulture u kojima se događa. Stoga, kao što ne postoji univerzalno dijete, ne postoji ni univerzalno djetinjstvo.

56

Odgojno-obrazovni rad s djecom u godini prije polaska u školu planira se i oblikuje cjelovito (tematski, projektno), a ne parcelizirano (kao međusobno nepovezane aktivnosti, izdvojena područja učenja, uvježbavanje posebnih vještina i sl.).

U kurikulumu predškole planiraju se kontekstualni uvjeti (okruženje) za održavanje različitih odgojno-obrazovnih aktivnosti i stjecanje raznovrsnih odgojno-obrazovnih iskustava djece, a ne precizan tijek njihovih aktivnosti niti fragmentirani sadržaji učenja.

Kurikulum predškole svaka odgojno-obrazovna ustanova gradi na temelju specifičnosti okruženja u kojem djeluje a on obuhvaća: kontekstualne i socijalne uvjete (okruženje) za održavanje različitih odgojno-obrazovnih aktivnosti i stjecanje raznovrsnih odgojno-obrazovnih iskustava djece, materijalne uvjete (opremu, informatičke, audiovizualne i druge uvjete), organizaciju prostora, orijentacijske sadržaje i aktivnosti, vrijeme provedbe i trajanje programa predškole, broj skupina, nositelje provedbe, osiguranje kvalitete (praćenje i vrednovanje) te suradnju s roditeljima i drugim suradnicima.

Sadržaj, kao i trajanje programa predškole određen je Pravilnikom [15]

CILJEVI I ISHODI

Kurikulum predškole usmjeren je na vrijednosno i teleološko razumijevanje cilja obrazovanja koje vodi emancipaciji čovjeka: kroz vlastitu samoizgradnju i izgradnju društva. Tako će se, za razliku od tradicionalne slike o znanju kao statičnoj kategoriji, u suvremenoj paradigmi ono vidjeti dinamičnim procesom, što će utjecati i na paradigmatsku promjenu samog cilja odgoja i obrazovanja: svrha učenja postaje neprekinuto, stalno učenje (učenje učenja), što znači da je krajnji cilj usmjeren shvaćanju i razumijevanju principa izgradnje temeljnih znanja, a ne njegovu nagomilavanju.

Slijedom toga, u kurikulumu predškole koristi se taksonomska orijentacija koja obuhvaća:

razine znanja, vještina i stavova,

definira vrste znanja (činjenično, konceptualno, proceduralno i meta znanje) te

određuje razine procesa „dubinskog učenja“ (deep learning): prisjećanje, shvaćanje,

primjena, analiza, evaluacija i sinteza.

Taksonomijski pristup pomaže djetetu osvijestiti činjenicu da iza nekog cilja stoji smisao koji ono može vidjeti i vrijednosno se postaviti spram toga (oblikovati stav). U tom odnosu uloga je odgojitelja/učitelja voditi djecu do razine pronalaženja smisla i razumijevanja konačnog cilja vlastita učenja (zašto nešto trebam/moram znati).

Moglo bi se reći, da su u okviru navedenog pristupa, ciljevi učenja jednaki kompetencijskim ishodima (razvojna očekivanja) i, razlikuju se od definicije ciljeva usmjerenih na sadržaj, koji se definiraju kao iskazi koji u širim okvirima opisuju kakvu će korist dijete imati od učenja (širi kontekst) i često se ne mogu neposredno mjeriti. Definiraju se prije određivanja ishoda, i širi su pojam u odnosu na ishode.

Za razliku od njih, razvojni su ishodi osnovna jedinica orijentacijskog planiranja (projiciranja) jest sposobnost, karakteristika ili ishod koji želimo razvojno potaknuti kod pojedinog djeteta ili skupine djece.

KOMPETENCIJSKI OKVIR

Kurikulum predškole usmjeren je prema razvoju različitih kompetencija djece te odražava slijedeća načela:

- Kompetencije djece su razvojne a ne statične pa se potiče njihov razvoj i prati kontinuirano, a ne jednokratno ili povremeno (jednokratnim, periodičkim mjerenjem);

57

- Uspješnost djeteta u obavljanju određenih aktivnosti određuje splet više različitih kompetencija, čiji se pojavni oblici suptilno pretapaju s pojavnim oblicima mnogih drugih kompetencija. Zato se kompetencije djece procjenjuju cjelovito, a ne izdvojeno iz konteksta cjeline ostalih;

- Djeca jednake kronološke dobi mogu se u velikoj mjeri razlikovati po svojim razvojnim mogućnostima i kompetencijama. Zato se kompetencije potiču i promatraju u kontekstu razvojnih mogućnosti svakog djeteta posebno, a ne njegove kronološke dobi.

- Posebna pažnja posvećuje se kompetencijama koje u ranoj dobi predstavljaju okosnicu razvoja svih ostalih, a osobito razvoju samopoštovanja, samopouzdanja i pozitivne slike djeteta o sebi.

Kurikulumom predškole potiče se i osnažuje razvoj osam temeljnih kompetencija za cjeloživotno učenje, koje je obrazovna politika RH prihvatila iz Europske unije (Recommendation of the European Parliament and of the Council for lifelong learning 2006/962/EC), a to su [19]:

1. Komunikacija na materinskom jeziku 2. Komunikacija na stranim jezicima 3. Matematička kompetencija i osnovne kompetencije u prirodoslovlju 4. Digitalna kompetencija 5. Učiti kako učiti 6. Socijalna i građanska kompetencija 7. Inicijativnost i poduzetnost 8. Kulturna svijest i izražavanje

NAPOMENA:

Kompetencijski okvir preuzet iz Europske unije ne obuhvaća i ne navodi, za predškolski odgoj i obrazovanje, vrlo važne motoričke kompetencije. Budući da se ne mogu uvrstiti pod neku od 8 navedenih kompetencija navodimo je, u nastavku ovog radnog materijala, kao dodatnu, devetu kompetenciju te izrađujemo zaseban opis i razradu znanja, vještina i stavova koje ova kompetencija obuhvaća

Navedene kompetencije su definirane kao generičke ili transverzalne te kao takve nisu vezane uz provedbu točno određenih aktivnosti u određenim centrima aktivnosti (ako polazimo od pretpostavke da centar aktivnosti predstavlja prostor za usvajanje određenih znanja) već ih je moguće provesti integrirano. Budući da niti jedno od ovih područja nije važnije od ostalih, kao ni vještine koje ta područja podrazumijevaju, stoga ih ni ne treba podučavati zasebno. Djeci je potrebno nuditi takve aktivnosti koje će povezivati sadržaje različitih područja: jezik i pismenost, matematiku, znanost i tehnologiju, kreativno umjetničko stvaranje, društvene znanosti, tjelesne aktivnosti te aktivnosti koje u fokus stavljaju zdravlje, opću dobrobit i zadovoljstvo. Na taj način djeca će razvijati znanja, vještine i stavove koji su primjenjivi u više područja i koji su istovremeno i međusobno integrirani.

Sve navedene kompetencije odnose se na uspješnije upravljanje vlastitim učenjem te odražavaju općeniti pomak interesa prema samom učenju djeteta (a time i cjeloživotnom učenju). Dispozicija za cjeloživotno učenje se može i treba razvijati od najranijeg djetinjstva, pri čemu je cilj razviti djetetovu unutarnju (intrinzičnu) motivaciju za učenje. Ukoliko djeca od najranije dobi imaju iskustva koja im pokazuju da su sposobna učiti, ona će biti i dalje motivirana za učenje. Okvir ključnih kompetencija treba integrirati u sve aktivnosti cjeloživotnog učenja na način koji je prikladan specifičnom lokalnom i nacionalnom kontekstu.

58

Navedene ishodišne kompetencije kojima bi djeca do polaska u školu trebala ovladati predstavljaju orijentacijski okvir u planiranju ciljeva i zadaća u radu s djecom u programu predškole te u procjenjivanju postignuća djeteta. Konkretni sadržaji i aktivnosti kojima bi se navedene kompetencije mogle razvijati nisu navedeni. Njih će odgojitelji osmišljavati u skladu s razvojnim sposobnostima svakog djeteta, aktualnim potrebama i interesima djece, prema aktualnim događanjima te specifičnostima skupine predškole.

Kompetencije: skup povezanih znanja, vještina i stavova (stajališta) te pripadajuća odgovornost i

neovisnost koji utječe na temeljni dio nečijega posla (djelatnosti).Ujedno i sposobnost da se

primijeni funkcionalno znanje („znati kako“ – „know how“) u situacijama igre i učenja.

Aktivnosti usmjerene na povećanje kompetencija mogu krenuti iz sasvim uske perspektive

(znanja, vještina, odlučivanja) ili polaziti iz puno šireg koncepta (empatije, mašte, kreativnosti i

kritičkog pristupa)[14].

Stjecanje kompetencija povlači pitanje kvalitete odgojno-obrazovnog djelovanja, organizaciju

cjelokupnog okruženja i materijala za učenje...promišljanje situacija u kojima se izgrađuju dječja

znanja [9].

Napomena: ključne kompetencije za cjeloživotno učenje postavile su Svjetska zdravstvena organizacija (1994) i Svjetska banka (2010) kao life and work skills (životne i radne kompetencije), pri čemu:

- life skills (životne kompetencije) polazi od razvoja – iznutra; to je širok spektar osobnih, međuljudskih i kognitivnih sposobnosti za primjereno i pozitivno ponašanje, koje pojedincu omogućuje da se uspješno nosi sa zahtjevima i izazovima svakodnevice (WHO, 1994). Počiva na evaluaciji različitih teorija učenja (razvojna psihologija).

- work skills (radne kompetencije) polazi od potreba tržišta rada – izvana; to je učenje za stjecanje znanja, za djelovanje, za život, učenje o zajedničkom životu, a služi korištenju sposobnosti za individualni razvoj i cjeloživotno učenje. One bi trebale pojedincima osigurati ekonomsko i društveno učešće, pri čemu poseban fokus leži na ekonomskoj utrživosti individualnih sposobnosti. Temeljno je težište na obrazovnom sustavu [7].

TAKSONOMSKA ORIJENTACIJA

VRSTE ZNANJA OBILJEŽJA

činjenično znanje poznavanje najvažnijih činjenica

poznavanje temeljnih pojmova

konceptualno znanje poznavanje kronologije i prostora

razumijevanje uzročno-posljedičnih odnosa, kontinuiteta i promjena

uporaba izvora znanja, empatijsko razumijevanje

proceduralno znanje sposobnost istraživanja: što, zašto, kako, čime

sposobnost interpretiranja

metakognitivno znanje

znanje kako učiti: poznavanje općih metoda koje se mogu upotrijebiti za

različite zadatke

poznavanje uvjeta pod kojima se te metode mogu upotrebljavati,

ograničenja metoda, poznavanje samoga sebe odnosno svojih

mogućnosti

RAZINE ZNANJA* OBILJEŽJA

zapamti povlačenje podataka iz memorije

prepoznaj, ponovi, izdvoji, prisjeti se, poveži, poredaj, definiraj

objasni razumijevanje onoga što je naučeno

objasni svojim riječima, interpretiraj, identificiraj, pojasni, preoblikuj,

razlikuj, sažmi, usporedi

59

primijeni upotreba koncepta za rješavanje problema

demonstriraj, ilustriraj, izračunaj, pokaži, poveži, predvidi, izvedi, prikupi,

prilagodi, primijeni načelo, prikaži, dramatiziraj

analiziraj raščlanjivanje na sastavne dijelove

raščlani, izdvoji po atributu, kategoriziraj, usporedi, suprotstavi, komentiraj,

poredaj po važnosti

vrednuj ocjena vrijednosti nečega prema zadanim kriterijima

argumentiraj svoje mišljenje, izaberi opciju, kritički prosudi, obrani stav,

preispitaj činjenice, predvidi moguće posljedice, rangiraj, preispitaj se

stvaraj kreiranje nečeg novog

načini, klasificiraj na nov način, konstruiraj, planiraj, postavi hipotezu,

preuredi, izrazi se na nov način

* revidirana Bloom-ova taksonomija odgojno/obrazovnih ciljeva [7, 19, 20]

60

POSEBNI PROGRAMI

- Cjelodnevni alternativni odgojno-obrazovni program prema koncepciji

Marije Montessori u radu s djecom u dobi od 1 – 3 godine

- Cjelodnevni alternativni odgojno-obrazovni program prema koncepciji

Marije Montessori u radu s djecom u dobi od 3. godine do polaska u

osnovnu školu

- Program ranog učenja engleskog jezika

- Kraći sportski program

- Kraći program katoličkog vjerskog odgoja

- Kraći program Montessori terapije

61

Cjelodnevni alternativni odgojno-obrazovni program prema koncepciji Marije Montessori u radu s djecom u dobi od 1 – 3 godine

UVOD I UTEMELJENJE PROGRAMA

Nasuprot slici o djetetu kao nekompetentnom biću bez psihičke energije, individualnosti,

volje i snage te, djetinjstvu kao „rajskom dobu“ u kojemu dominira prehrana, san i igra (u smislu

zabave) i u kojemu nema pravoga obrazovanja Montessori suprotstavlja sliku djeteta kao

kompetentnog bića koje u sebi nosi individualan, tajanstven unutarnji plan izgradnje: sve što nauči,

zapravo, gradi njegov unutarnji učitelj. Ona djetinjstvo vidi vitalnim ili zlatnim godinama i smatra ga

najvažnijim razdobljem u životu čovjeka.

Montessori pedagogija pripada konstruktivističkom pristupu razvoju: djetetov je razvoj ustvari

njegovo samoostvarenje i samoizgradnja (autokonstrukcija) u čemu mu pomažu njegovi unutarnji i

vanjski vodiči: upijajući um i razdoblja posebne osjetljivosti te pripremljena okolina. Montessori to

objašnjava na sljedeći način: dijete je obdareno umom sposobnim da upija sve ono što se nalazi u

svijetu oko njega pa je uloga odrasloga pripremiti okolinu koja će davati brojne prilike da se odgoj i

učenje ostvaruju u samoradu u neposrednoj životnoj stvarnosti. Pri tome se polazi od djetetovih

interesa, nagona i sklonosti, prije svega, potrebi za kretanjem. Dijete potpuno otvoreno, bez

predrasuda integrira okolinu u sebe, maksimalnom perfekcijom i maksimalnom lakoćom. Dijete živi

na račun („trošak“) svoje okoline, a okolina je tek medij za prijenos osjećaja i senzacija, koje djetetov

um upija u sebe. Pripremljenoj okolini pripadaju obitelj i pripremljen odgojitelj.

CILJEVI PROGRAMA

Direktni ciljevi: razvoj volje, pažnje, koncentracije, inteligencije i socijalizacije.

Indirektni ciljevi odnose se na ovladavanje konkretnim postupcima/radnjama prilikom izvođenja

vježbi kroz primjerene materijale u pripremljenoj okolini.

Odgojno obrazovni rad prema načelima Montessori pedagogije usmjeren je ka stjecanju određenih

znanja, vještina i vrijednosti (stavovi) koji su izraženi kroz direktne i indirektne odgojno-obrazovne

ciljeve rada djeteta s priborima, odnosno, kompetencijske ishode5.

Montessori kaže da je konačan cilj odgoja i obrazovanja djece prema Montessori metodi6 stvaranje

samostalnog i neovisnog djeteta i odgoj prema miru.

Važan zadatak u okviru Montessori programa je pružiti djetetu podršku da se osamostaljuje i

samoizgrađuje, da se uključuje u svakodnevne aktivnosti u svojoj bliskoj okolini. Odgovornost je

odraslih stvarati odgojno-obrazovne kontekste koji djeci olakšavaju stjecanje iskustava činjenjem, i

korištenjem onoga što znaju. Ostvarivanje prava djeteta na sudjelovanje, koje se ističe i u Konvenciji

o pravima djeteta7 predstavlja važan preduvjet razvoja njegovih različitih, a osobito građanskih

5 Europski kompetencijski okvir (izvornik: Recommendation of the European Parliament and of the Council of

18 December for lifelong learning (2006/962/EC) 1. Komunikacija na materinskome jeziku, 2. Komunikacija na

stranim jezicima, 3. Matematička kompetencija i osnovne kompetencije u prirodoslovlju, 4. Digitalna

kompetencija, 5. Učiti kako učiti, 6. Socijalna i građanska kompetencija, 7. Inicijativnost i poduzetnost, 8.

Kulturna svijest i izražavanje. 6 Montessori navodi „Ovo nije moja metoda, iako sam je ja osmislila: ovo je metoda djeteta!“

7 Konvencija o pravima djeteta (2001). Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži.

62

kompetencija. One se razvijaju poticanjem razvoja samostalnog i kritičkog mišljenja djece te

ohrabrivanjem djece na donošenje vlastitih sudova.

ZADAĆE PROGRAMA

- Osigurati pripremljenu okolinu s primjerenim materijalnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima,

koji će omogućiti svakom djetetu potpun i skladan razvoj osobnosti,

- Brinuti o zdravlju, njezi i tjelesnom razvoju djece,

- Poticati cjeloviti razvoj djeteta u području spoznajnog, tjelesnog, jezičnog i govornog, socijalnog i

emocionalnog razvoja, razvoja morala, duhovnosti i estetike u skladu s odgojno-obrazovnom

koncepcijom Marije Montessori.

VRSTA I OBLIK PROGRAMA

Program je organiziran kao cjelodnevni (u sklopu 10-satnog programa vrtića). Rad s djecom je

individualan, u manjim skupinama ili grupni, ovisno o vrsti i cilju aktivnosti. Program se ostvaruje u

dvije dobno heterogene odgojno-obrazovne skupine (djeca u dobi od jedne do tri godine života): U

odgojnoj skupini „Ribice“, Šetalište Jurija Gagarina 10, rade medicinske sestre Iva Ivanković i Blanka

Zgrebec, dok u odgojnoj skupini „Leptirići“, Fausta Vrančića 9, rade odgojiteljice Martina Vlahović i

Martina Deriš. Broj upisane djece po odgojnim skupinama usklađen je s Državnim pedagoškim

standardom. Odgojiteljice u programu osposobljene su za rad s djecom prema Montessori metodi

temeljem odgovarajuće specijalističke izobrazbe (diploma stručnog usavršavanja za rad s djecom u

Montessori metodi 0-3 godine).

Organizacija rada je fleksibilna, što znači da je dnevni ritam aktivnosti prilagođen potrebama obitelji i

djece u programu. Vrijeme za dnevne aktivnosti istraživanja, igre i rutina, (osobito objedovanja i

odmora) u dobno heterogenoj odgojnoj skupini prilagođeno je potrebama mlađe i starije djece, ali i

djece individualno. Dobno heterogene odgojne skupine kao prirodno socijalno okruženje za dijete

predstavljaju razvojni kontekst s obilježjem različitosti, što utječe na formiranje stavova spram

drugačijeg i nepoznatog, a to su bitne pretpostavke za razvoj socijalnih (građanskih) kompetencija.

Drugim riječima, ovaj kontekst, sam po sebi, pruža prilike za razvoj vrijednosti brige za drugoga,

osjetljivosti i otvorenosti za potrebe drugih i drugačijih, ali i stvaranje grupne kohezije i zajedništva.

Odgojno-obrazovni rad provodi se u vremenu od 7,30 do 16,30 sati u prostorima matičnih odgojnih

skupina. Po potrebi djeca mogu boraviti u ranojutarnjem ili u popodnevnom odgojno-obrazovnom

procesu, zajedno s djecom iz drugih odgojnih skupina, u prostorima dnevnog boravka dežurne

skupine.

U ostvarivanju programa sudjeluju i sustručnjaci: Davorka Crnković, ravnateljica, Minja Jeić,

psihologinja, Katica Kuljašević, pedagoginja, Marija Pihać, zdravstvena voditeljica, Martina Smiljanić,

logopedinja, Iva Đuran Sokač, defektologinja.

63

Cjelodnevni alternativni odgojno-obrazovni program prema koncepciji Marije

Montessori u radu s djecom u dobi od 3. godine do polaska u osnovnu školu


Montessori afirmira sliku djeteta kao kompetentnog bića koje u sebi nosi individualan,

tajanstven unutarnji plan izgradnje: sve što nauči, zapravo, gradi njegov unutarnji učitelj. Ona

djetinjstvo vidi vitalnim ili zlatnim godinama i smatra ga najvažnijim razdobljem u životu čovjeka.

Montessori pedagogija pripada krugu konstruktivističkih teorija razvoja: djetetov je razvoj ustvari

njegovo samoostvarenje i samoizgradnja (autokonstrukcija) u čemu mu pomažu njegovi unutarnji i

vanjski vodiči: upijajući um i razdoblja posebne osjetljivosti te pripremljena okolina. Montessori to

objašnjava na sljedeći način: dijete je obdareno umom sposobnim da upija sve ono što se nalazi u

svijetu oko njega pa je uloga odrasloga pripremiti okolinu koja će davati brojne prilike da se odgoj i

učenje ostvaruju u samoradu u neposrednoj životnoj stvarnosti. Pri tome se polazi od djetetovih

interesa, nagona i sklonosti, prije svega, potrebi za kretanjem. Dijete potpuno otvoreno, bez

predrasuda integrira okolinu u sebe, maksimalnom perfekcijom i maksimalnom lakoćom. Dijete živi

na račun („trošak“) svoje okoline, a okolina je tek medij za prijenos osjećaja i senzacija, koje djetetov

um upija u sebe. Pripremljenoj okolini pripadaju obitelj i pripremljen odgojitelj.

CILJEVI PROGRAMA

Direktni ciljevi: razvoj volje, pažnje, koncentracije, inteligencije i socijalizacije.

Indirektni ciljevi odnose se na ovladavanje konkretnim postupcima/radnjama prilikom izvođenja

vježbi kroz primjerene materijale u pripremljenoj okolini.

Odgojno obrazovni rad prema načelima Montessori pedagogije usmjeren je ka stjecanju određenih

znanja, vještina i vrijednosti (stavovi) koji su izraženi kroz direktne i indirektne odgojno-obrazovne

ciljeve rada djeteta s priborima, odnosno, kompetencijske ishode8.

Montessori kaže da je konačan cilj odgoja i obrazovanja djece prema Montessori metodi9 stvaranje

samostalnog i neovisnog djeteta i odgoj prema miru.

Važan zadatak u okviru Montessori programa je pružiti djetetu podršku da se osamostaljuje i

samoizgrađuje, da se uključuje u svakodnevne aktivnosti u svojoj bliskoj okolini. Odgovornost je

odraslih stvarati odgojno-obrazovne kontekste koji djeci olakšavaju stjecanje iskustava činjenjem, i

korištenjem onoga što znaju. Ostvarivanje prava djeteta na sudjelovanje, koje se ističe i u Konvenciji

o pravima djeteta10 predstavlja važan preduvjet razvoja njegovih različitih, a osobito građanskih

kompetencija. One se razvijaju poticanjem razvoja samostalnog i kritičkog mišljenja djece te

ohrabrivanjem djece na donošenje vlastitih sudova.

8 Europski kompetencijski okvir (izvornik: Recommendation of the European Parliament and of the Council of

18 December for lifelong learning (2006/962/EC) 1. Komunikacija na materinskome jeziku, 2. Komunikacija na

stranim jezicima, 3. Matematička kompetencija i osnovne kompetencije u prirodoslovlju, 4. Digitalna

kompetencija, 5. Učiti kako učiti, 6. Socijalna i građanska kompetencija, 7. Inicijativnost i poduzetnost, 8.

Kulturna svijest i izražavanje. 9 Montessori navodi „Ovo nije moja metoda, iako sam je ja osmislila: ovo je metoda djeteta!“

10 Konvencija o pravima djeteta (2001). Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži.

64

ZADAĆE PROGRAMA

- Osigurati pripremljenu okolinu s primjerenim materijalnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima,

koji će omogućiti svakom djetetu potpun i skladan razvoj osobnosti,

- Brinuti o zdravlju, njezi i tjelesnom razvoju djece,

- Poticati cjeloviti razvoj djeteta u području spoznajnog, tjelesnog, jezičnog i govornog, socijalnog i

emocionalnog razvoja, razvoja morala, duhovnosti i estetike u skladu s odgojno-obrazovnom

koncepcijom Marije Montessori.


Program je organiziran kao cjelodnevni, inkluzivni (u sklopu 10-satnog programa vrtića). Rad s djecom

je individualan, u manjim skupinama ili grupni, ovisno o vrsti i cilju aktivnosti. Program se ostvaruje u

područnom objektu Prisavlje 4 u tri dobno heterogene odgojno-obrazovne skupine (djeca u dobi od

tri godine života do polaska u osnovnu školu):

u odgojnoj skupini „Ribice“ rade Pavica Krolo Henč, AMI odgojiteljica, Nevenka Rukavina Vukelić i

Tahira Saletović, odgojiteljice,

u odgojnoj skupini „Leptirići“ rade odgojiteljice Zdenka Kućan, Suzica Peček i Sabina Kostić,

u odgojnoj skupini „Pčelice“ rade Irena Plicka, AMI pedagoginja, Ana Ulaković i Ljubica Vdović,

odgojiteljice.

Odgojiteljice u programu osposobljene su za rad s djecom prema Montessori metodi temeljem

odgovarajuće specijalističke izobrazbe (diploma stručnog usavršavanja za rad s djecom u Montessori

metodi 3 godine do polaska u osnovnu školu). Broj upisane djece po odgojnim skupinama usklađen

je s Državnim pedagoškim standardom.

Organizacija rada je fleksibilna, što znači da je dnevni ritam aktivnosti prilagođen potrebama obitelji i

djece u programu. Vrijeme za dnevne aktivnosti istraživanja, igre i rutina, (osobito objedovanja i

odmora) u dobno heterogenoj odgojnoj skupini prilagođeno je potrebama mlađe i starije djece, ali i

djece individualno. Dobno heterogene odgojne skupine kao prirodno socijalno okruženje za dijete

predstavljaju razvojni kontekst s obilježjem različitosti, što utječe na formiranje stavova spram

drugačijeg i nepoznatog, a to su bitne pretpostavke za razvoj socijalnih (građanskih) kompetencija,

osobito s obzirom na činjenicu da su u odgojne skupine integrirana djeca s PP-TUR. Drugim riječima,

ovaj kontekst, sam po sebi, pruža prilike za razvoj vrijednosti brige za drugoga, osjetljivosti i

otvorenosti za potrebe drugih i drugačijih, ali i stvaranje grupne kohezije i zajedništva. Odgojno-

obrazovni rad provodi se u vremenu od 7,30 do 16,30 sati u prostorima matičnih odgojnih skupina.

Po potrebi djeca mogu boraviti u ranojutarnjem ili u popodnevnom odgojno-obrazovnom procesu,

zajedno s djecom iz drugih odgojnih skupina, u prostorima dnevnog boravka dežurne skupine.

U ostvarivanju programa sudjeluju i sustručnjaci: Davorka Crnković, ravnateljica, Minja Jeić,

psihologinja, Katica Kuljašević, pedagoginja, Marija Pihać, zdravstvena voditeljica, Martina Smiljanić,

logopedinja, Iva Đuran Sokač, defektologinja.

65

Program ranog učenja engleskog jezika


Vrtić je odgojno obrazovno okruženje u kojem dijete ima višestruke prilike ostvarivati

interakcije s drugom djecom i odraslima. U temeljnom dokumentu struke, Nacionalnom kurikulumu

za rani i predškolski odgoj i obrazovanje (MZOS, 2015), naglasak je stavljen na poticanje cjelovitog

razvoja, odgoja i učenja djece te osiguranje primjerene potpore razvoju kompetencija usklađenih s

individualnim posebnostima i razvojnim karakteristikama svakog djeteta. U skladu s navedenim,

odgojno-obrazovni proces oblikovan je tako da životne i planske situacije učenja podupiru različita

područja cjelovitog razvoja djeteta. Usmjeren je ka osnaživanju dječje prirodne znatiželje i interesa te

ostvarivanje njihovih potreba i prava. Krajnji odgojno-obrazovni ishodi za dijete trebali bi biti

rezultatom njegova permanentnog stjecanja kompetencija za cjeloživotno učenje.

Dijete rane dobi uči čineći (learning by doing), što znači da jezik uči govoreći i koristeći ga u

situacijama stvarnog života, u igri i drugim, za njega svrhovitim aktivnostima, pa se situacijski pristup

učenja smatra primjerenijim u odnosu na tradicionalni sadržajno – tematski pristup, budući da

djetetu omogućava razumijevanje i smisleno korištenje materinskog, ali i stranog jezika. Učenje

stranog jezika, kako se navodi u Humanističko-razvojnoj koncepciji ranog i predškolskog odgoja i

obrazovanja djece, treba „ … s obzirom na dob i osobitosti učenja djeteta kao proaktivnog bića s

potrebom doživljajnog učenja, biti transakcijski, a ne transmisijski proces“. Stoga se u programu

ranog učenja stranog jezika prakticira i projektni pristup, kao didaktički model procesnog i holističkog

učenja koji polazi od doživljaja kao temelja za spontana i stvaralačka ponašanja djeteta.

Dobno heterogene odgojne skupine kao prirodno socijalno okruženje za dijete predstavljaju razvojni

kontekst s obilježjem različitosti, što utječe na formiranje stavova spram drugačijeg i nepoznatog, a to

su bitne pretpostavke za razvoj socijalnih (građanskih) kompetencija i kompetencija na stanom jeziku.

Drugim riječima, ovaj kontekst, sam po sebi, pruža prilike za razvoj vrijednosti brige za drugoga,

osjetljivosti i otvorenosti za potrebe drugih i drugačijih, ali i stvaranje grupne kohezije i zajedništva.

To je uvjet za razumijevanje kulture iz koje dolazi strani jezik kao programski sadržaj.

CILJEVI PROGRAMA

Primarni ciljevi:

- razvoj djetetovih sposobnosti i potencijala na svim područjima razvoja, oblikovanje djetetove

osobnosti jačanjem pozitivne slike o sebi, uočavanje i prihvaćanje međusobnih različitosti i usvajanje

temeljnih moralnih vrijednosti te

- stjecanje temeljnih socijalnih vještina i znanja potrebnih za djetetov daljnji razvoj.

Specifični ciljevi:

- senzibiliziranje djeteta za jezik, kulturu i običaje drugog/drugih naroda,

- usvajanje riječi, jezičnih i fonetskih normi stranog jezika,

- razvijanje vještina komuniciranja na stranom jeziku.

66

ZADAĆE PROGRAMA

- zadovoljavanje temeljnih,osobnih i socijalnih potreba i interesa djeteta,

- promicanje moralne vrijednosti i ponašanja kod djece koja afirmiraju ljudska prava, socijalnu

inkluziju te temeljne demokratske vrijednosti,

- razvoj senzibiliteta i pozitivnih stavova prema prirodi, očuvanju okoliša, biljnom i životinjskom

svijetu,

- situacijski komunicirati na materinjem i stranom jeziku, a kroz planirane teme i životno –

praktične situacije postepeno usvajati vokabular, jezične fraze i gramatičke strukture stranog

jezika,

Ovaj program uz navedene ciljeve i ishode ima i specifičnu svrhu: razvoj kompetencija komuniciranja na stranom jeziku.


Program je organiziran kao cjelodnevni. Odgojiteljice u programu osposobljene su za rad s djecom na

engleskom jeziku temeljem odgovarajućih kvalifikacija i u programu su od početka njegova uvođenja

u gradu Zagrebu od 1993. godine.

Program se ostvaruje u dvije dobno heterogene odgojno-obrazovne skupine (djeca u dobi od tri

godine do polaska u osnovnu školu):

U odgojnim skupinama upisano je do 20 djece (prema DPS-u):

u skupini „Teddy Bears“ (Šetalište Jurija Gagarina 10) rade odgojiteljice Sanja Francetić i Zrinjka

Keglević-Stević, dok u skupini „Strawberries“ (Fausta Vrančića 9) rade odgojiteljice Ljiljana Krulik i

Ružica Mataković.

Organizacija programa je fleksibilna, što znači da je dnevni ritam aktivnosti prilagođen potrebama

obitelji i djece u programu. Vrijeme za dnevne aktivnosti istraživanja, igre i rutina, (osobito

objedovanja i odmora) u dobno heterogenoj odgojnoj skupini prilagođeno je potrebama mlađe i

starije djece, ali i djece individualno. Odgojno-obrazovni rad provodi se u vremenu od 7,30 do 16,30

sati u prostorima matičnih odgojnih skupina. Po potrebi djeca mogu boraviti u ranojutarnjem ili u

popodnevnom odgojno-obrazovnom procesu, zajedno s djecom iz drugih odgojnih skupina, u

prostorima dnevnog boravka dežurne skupine.

U ostvarivanju programa sudjeluju:

Davorka Crnković, ravnateljica, Minja Jeić, psihologinja, Katica Kuljašević, pedagoginja, Marija Pihać,

zdravstvena voditeljica, Martina Smiljanić, logopedinja, Iva Đuran Sokač,

67

KRAĆI SPORTSKI PROGRAM


Vrtić je odgojno obrazovno okruženje u kojem dijete ima višestruke prilike ostvarivati

interakcije s drugom djecom i odraslima. Odgojno-obrazovni proces oblikovan je tako da životne i

planske situacije učenja podupiru različita područja cjelovitog razvoja djeteta i osnažuju dječju

prirodnu znatiželju i interes te pružaju prilike za ostvarivanje njihovih potreba i prava. Krajnji

odgojno-obrazovni ishodi za dijete trebali bi biti rezultatom njegova permanentnog stjecanja

kompetencija za cjeloživotno učenje.

Sportski program integriran u Redoviti kao jedan od programskih oblika koji ima dugogodišnju

tradiciju u ustanovama ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja omogućava djetetu cjelovit razvoj,

kao i spoznaju o vlastitom uspjehu pri svladavanju motoričkih znanja. Ovaj program ima polazište u

Nacionalnom kurikulumu za rani i predškolski odgoj i obrazovanje (2015).

Kineziološke aktivnosti namijenjene djeci rane dobi uvažavaju razvojne posebnosti dobi i svakog

djeteta ponaosob i posebno su vrijedne jer su usko povezane s igrom i/ili se izvode kao igra, te su

poticajne za sva razvojna područja, ne samo za motoričko.

CILJ PROGRAMA

U programima sa sportskim sadržajima koji se provode unutar Redovitog cjelovitog programa

ciljevi imaju i opći i specifični karakter i usmjereni su ka unaprjeđivanju morfoloških obilježja i

funkcionalnih sposobnosti organizma djeteta, s jedne strane, i ostvarivanje čitave lepeze fizioloških i

psiholoških potreba, s druge:

poboljšati opće fizičko i psihičko stanje dječjeg organizma, time dovesti do porasta subjektivnog

osjećaja zadovoljstva u djeteta,

podići psiho-motoričke sposobnosti na razini iznad aktualne, podići razinu uspješnosti, djelovati

na porast samopouzdanja i jačanje pozitivne slike o sebi,

regulirati tjelesnu težinu, korigirati deformitete kralješnice i stopala, osvještavati pritom koliko je

kretanje važno za zdravlje, a zdravlje je blagostanje,

održavati psihofizičku ravnotežu djeteta i smanjiti agresiju i napetost, izgrađivati time navike

konstruktivnog rješavanja problema i zdravog življenja.

ZADAĆE PROGRAMA

Zadaća ovog programa je unaprijediti djetetov rast i razvoj u svim aspektima, dakle, holistički

i integrativno. Naglasak se stavlja na djetetove primarne i razvojne potrebe posebice kroz igru i

aktivnosti u kojima ostvaruje stvaralački odnos prema svijetu i samome sebi.

Posrednim djelovanjem u sportu utječe se na moralne i karakterne crte djetetove osobnosti (red,

poštenje, suosjećanje, strpljenje, optimizam i dr.) te se razvijaju osobine pozitivne kompeticije

(natjecanja) raznolikim pravilima i načelima sporta u suglasju sa zakonitostima dječjeg razvoja.

68


Program je organiziran kao cjelodnevni, u sklopu 10-satnog programa vrtića. Rad s djecom je

individualan, u manjim skupinama ili grupni, ovisno o vrsti i cilju aktivnosti. Program se ostvaruje u tri

dobno heterogene odgojno-obrazovne skupine (djeca u dobi od tri godine do polaska u osnovnu

školu). Odgojno-obrazovni rad provodi se u vremenu od 7:30 do 16:30 sati u prostorima matičnih

odgojnih skupina. Po potrebi djeca mogu boraviti u ranojutarnjem ili u popodnevnom odgojno-

obrazovnom procesu, zajedno s djecom iz drugih odgojnih skupina, u prostorima dnevnog boravka

dežurne skupine.

Odgojiteljice u programu osposobljene su za rad s djecom temeljem odgovarajućih odgojno-

obrazovnih modula i u programu su od početka njegova uvođenja.

U odgojnoj skupini „Ježići“, Šetalište Jurija Gagarina 10, rade odgojiteljice Tatjana Cvetko i Suzana

Topić, upisan broj djece do 20 (prema Državnom pedagoškom standardu predškolskog odgoja i

naobrazbe).

U odgojnoj skupini „Kornjačice“, Šetalište Jurija Gagarina 10, rade odgojiteljice Ružica Bach i Antonija

Harinski upisan broj djece do 20 (prema Državnom pedagoškom standardu predškolskog odgoja i

naobrazbe).

U odgojnoj skupini „Šljivice“, Fausta Vrančića 9,rade odgojiteljice Danijela Blažanin i Nives

Vukadinović upisan broj djece do 20 (prema Državnom pedagoškom standardu predškolskog odgoja i

naobrazbe).

Organizacija programa je fleksibilna, što znači da je dnevni ritam aktivnosti prilagođen potrebama

obitelji i djece u programu. Vrijeme za dnevne aktivnosti istraživanja, igre i rutina, (osobito

objedovanja i odmora) u dobno heterogenoj odgojnoj skupini prilagođeno je potrebama mlađe i

starije djece, ali i djece individualno. Dobno heterogene odgojne skupine kao prirodno socijalno

okruženje za dijete predstavljaju razvojni kontekst s obilježjem različitosti, što utječe na formiranje

stavova spram drugačijeg i nepoznatog, a to su bitne pretpostavke za razvoj socijalnih (građanskih)

kompetencija. Drugim riječima, ovaj kontekst, sam po sebi, pruža prilike za razvoj vrijednosti brige za

drugoga, osjetljivosti i otvorenosti za potrebe drugih i drugačijih, ali i stvaranje grupne kohezije i

zajedništva.

U ostvarivanju programa sudjeluju:

Davorka Crnković, ravnateljica, Minja Jeić, psihologinja, Katica Kuljašević, pedagoginja, Marija Pihać,

zdravstvena voditeljica, Martina Smiljanić, logopedinja, Iva Đuran Sokač, defektologinja te Emil

Lordanić, stručni konzultant kineziolog.

69

KRAĆI PROGRAM MONTESSORI TERAPIJE UVOD Prema dva temeljna dokumenta koji uređuju predškolski odgoj i obrazovanje predviđeni su posebni programi rada za djecu s teškoćama u razvoju kao i programi alternativnih pedagoških koncepcija na način da se rad individualizira prema potrebama djece i da ga se provodi u uvjetima odgojno-obrazovne dijade (tzv.: odnos „jedan na jedan“).

Montessori terapija je individualan oblik rada namijenjen prvenstveno djeci s teškoćama u razvoju i djeci s posebnim potrebama koja su uključena u redovan ili Montessori predškolski program. Individualni oblik rada s djecom s teškoćama u razvoju temelji se na načelima Montessori pedagogije, kao i na vrijednostima i načelima sadržanima u Nacionalnom kurikulumu za rani i predškolski odgoj i obrazovanje . Te su vrijednosti usmjerene • ostvarivanju specifičnih ciljeva (osiguranju dobrobiti za dijete, poticanju cjelovitog razvoja, odgoja i učenja djece te razvoja kompetencija, ostvarivanju prava djece na jednake šanse, tj. ostvarivanju jednakih prava za sve), • utemeljene su na specifičnim polazištima (postojećim dokumentima i suvremenom shvaćanju djeteta i organizacije vrtića) i • odražavaju specifična načela (fleksibilnost odgojno-obrazovnoga procesa, partnerstvo vrtića s roditeljima i širom zajednicom, osiguranje kontinuiteta u odgoju i obrazovanju te otvorenost za kontinuirano učenje i spremnost na unapređivanje prakse).

Cilj individualnog rada u osnovi je poticanje, podrška i osnaživanje područja djetetova cjelovita razvoja, odnosno, kompetencijskih ishoda : 1. Komunikacija na materinskome jeziku 2. Komunikacija na stranim jezicima 3. Matematička kompetencija i osnovne kompetencije u prirodoslovlju 4. Digitalna kompetencija 5. Učiti kako učiti 6. Socijalna i građanska kompetencija 7. Inovativnost i poduzetnost 8. Kulturna svijest i izražavanje. Nacionalni kurikulum ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja polazi od shvaćanja učenja djeteta kao rezultata njegova aktivnog i angažiranog sudjelovanja u različitim aktivnostima . Pa je veoma važan zadatak u okviru individualnog rada pružiti djetetu podršku da se samo izgrađuje, „Pomozi mi da to učinim sam“, svojom voljom uključuje u svakodnevne aktivnosti u svojoj bliskoj okolini te da se potvrdi kao istovrijedan i punopravan član u zajednici svojih vršnjaka. Dijete je aktivni, jednako vrijedni sudionik u procesu vlastitog odgoja i obrazovanja. Ostvarivanje prava djeteta na sudjelovanje, koje se ističe i u Konvenciji o pravima djeteta predstavlja važan preduvjet razvoja njegovih različitih, a osobito građanskih kompetencija. One se razvijaju poticanjem razvoja samostalnog i kritičkog mišljenja djece te ohrabrivanjem djece na donošenje vlastitih sudova. USTROJSTVO PROGRAMA Montessori terapija osim individualnog rada obuhvaća i grupni rad dvoje ili troje djece, a on ovisi o vrsti, stupnju oštećenja, interesima i sposobnostima pojedinog djeteta. U Montessori terapiju uključena su djeca kronološke dobi od 2,5 do 8 godina. To su djeca polaznici redovnog ili Montessori programa Vrtića i djeca koja dolaze iz drugih vrtića Grada Zagreba, kao i ona koja nisu uključena u predškolski sustav odgoja i obrazovanja i dolaze iz obiteljskog doma. Vrijeme trajanja individualnog rada sa svakim djetetom je 45 minuta, a ovisno o djetetovom interesu i motivaciji može trajati kraće ili pak duže od navedenog vremena. Individualni rad odvija se u prijepodnevnim satima u terminima koji odgovaraju potrebama obitelji, a provodi ga defektolog sa specijalizacijom iz Montessori pedagogije.

70

Ustrojstvo individualnog rada u terapiji uređuje i usklađuje defektolog u suradnji i dogovoru s roditeljima i odgojiteljima matične skupine i prilagođava ga prema potrebama djece. U programu radi AMI defektologinja Karmen Jurić. MATERIJALNI UVJETI Montessori terapija se održava u posebno opremljenoj prostoriji u našem vrtiću. U njoj se nalaze Montessori pribori, opći pribori i društvene igre. Montessori pribori su specifični pribori koji se koriste u Montessori programu i jedno su od temeljnih obilježja Montessori pedagogije. Opći pribori uključuju slike, crteže, fotografije, slikovnice, priče, globuse, karte, pribore za crtanje, slikanje i općenito likovno izražavanje. Osim nabrojanih pribora Montessori terapija je opremljena društvenim igrama, slagalicama, puzzlama. Pribori su smješteni na policama i dohvatljivi djeci predškolskog uzrasta. Djeca rade za stolom ili na tepihu na podu. Pribori su pažljivo odabrani i potrebno je da zadovoljavaju kako neposredne tako i posredne potrebe populacije djece s teškoćama u razvoju. U ovaj oblik rada uključena su djeca različitih razvojnih profila: djeca s poremećajima govorno jezične

komunikacije, djeca usporenog psihomotornog razvoja, intelektualnih teškoća, djeca s ADHD ,

poremećaj iz autističnog spektra, neurorizična djeca i dr . Jednako tako mogu biti uključena i darovita

djeca.

Montesori terapija obuhvaća Montessori pribore koji su namijenjeni i prilagođeni populaciji djece s teškoćama u razvoju. Izravni je cilj da djeca mogu uz podršku terapeuta uspješno i suvereno ovladati vještinama i samostalno izvoditi aktivnosti koje su u skladu s njegovom dobi, potrebama i sposobnostima. Pri tome defektolog treba znati odrediti primarne ciljeve i zadatke u odnosu na djetetov razvojni profil ili teškoću. Na taj se način priprema dijete za uključivanje u vrtićki program, osposobljava ga se da samostalno i neovisno sudjeluje u svakodnevnim aktivnostima u svome okruženju. Montessori pribori, zadatci i ciljevi: 1. Pribori za aktivnosti svakodnevnog života - Vježbe brige o sebi - Vježbe brige o predmetima - Vježbe za koordinaciju i kontrolu pokreta - Vježbe za okulomotornu koordinaciju - Vježbe za razgibavanje i jačanje zgloba šake i precizni hvat Izravni cilj: Hodanje i nošenje predmeta, grabljenje žlicom, pretakanje tekućine iz vrčeva, hvatanje i baratanje hvataljkom ili pincetom, otvaranje i zatvaranje posuda, otkopčavanje i zakopčavanje dugmadi, druk dugmadi, remen kopči, vezanje mašni, vezica i drugo. Neizravni cilj: Razvijanje grube i fine motorike, kontrole i koordinacije pokreta, okulomotorne koordinacije, preciznog hvata. Razvijanje pažnje, koncentracije, motivacije, volje, inteligencije i ustrajnosti. Razumijevanje logičnog slijeda radnji. Obogaćivanje rječnika, usvajanje novih riječi i pojmova, priprema za pisanje. Razvijanje samostalnosti, samopouzdanja, pozitivne slike o sebi, neovisnosti. Indirektna priprema za razumijevanje matematičkih pojmova. Kozmički odgoj. Vježbe se uvode po načelu od jednostavnog prema složenom. Potrebno je omogućiti dovoljno dugo vremena za izvođenje radnje ili aktivnosti, dijete diktira tempo rada s priborima. Vježbe su razložene na korake, a oni se postepeno uvećavaju i uvode u skladu s djetetovim napretkom usvojenih vještina. Dijete samo izabire aktivnosti, ali je također potaknuto od strane defektologa kako bi upoznalo i usvojilo nove vještine te razvilo nove i ojačalo razvijene sposobnosti. 2. Pribori za poticanje razvoja i oplemenjivanje osjetila - Vizualna percepcija

71

- Auditivna percepcija - Taktilna percepcija - Percepcija topline - Percepcija težine - Stereognostička percepcija Izravni cilj: Upoznavanje, razlikovanje i usvajanje pojmova o veličinama/veliko-malo/, visinama /visoko-nisko, dužinama/dugačko-kratko/, debljinama/debelo-tanko/. Upoznavanje i razlikovanje geometrijskih likova /trokut, kvadrat, krug, romb, trapez/ i geometrijskih tijela/kugla, kocka, valjak, kvadar, stožac, piramida/. Upoznavanje, razlikovanje i imenovanje osnovnih boja/žuta, crvena, plava/, složenih boja /zelena, narančasta, ljubičasta/ i njihovih tonova /tamna – svijetla/. Upoznavanje i razlikovanje različitih površina i tekstura /glatko-hrapavo, mekano-tvrdo/, također različitih materijala i njihovih toplih, odnosno, hladnih svojstava /drvo, kamen, metal, filc/, ali i različitih težina pojedinog materijala /lagano- teže-teško/. Spoznavanje predmeta putem mišićnog pamćenja/vid, opip, sluh istovremeno/. Neizravni cilj: Razvijanje grube i fine motorike, koordinacije i kontrole pokreta, okulomotorne koordinacije, preciznog hvata. Razvijanje koncentracije, pažnje, volje, inteligencije, motivacije, ustrajnosti i apstraktnog mišljenja. Upoznavanje i razumijevanje logičnog slijeda radnji kao maksimuma i minimuma u jednoj seriji. Obogaćivanje rječnika, usvajanje novih riječi i pojmova, komparacija pridjeva /malo-veće-najveće, tanko-deblje-najdeblje/. Razvijanje samostalnosti, samopouzdanja, pozitivne slike o sebi, neovisnosti. Indirektna priprema za razumijevanje matematičkih pojmova /geometrija/. Kozmički odgoj. Vježbe se uvode po načelu od jednostavnog prema složenom. Potrebno je omogućiti dovoljno dugo vremena za izvođenje radnje ili aktivnosti, dijete diktira tempo rada s priborima. Vježbe su razložene na korake, a oni se postepeno uvećavaju i uvode u skladu s djetetovim napretkom usvojenih vještina. Dijete samo izabire aktivnosti, ali je također potaknuto od strane defektologa kako bi upoznalo i usvojilo nove vještine te razvilo nove sposobnosti i ojačalo već razvijene. Pribori omogućavaju djetetu da samo kontrolira greške, otkrivaju granice maksimuma i minimuma u seriji. Priborima za razvijanje osjetila uvodimo dijete u procese apstraktnog mišljenja i razvoja inteligencije pod geslom „Od uhvatiti do shvatiti“ i „Od konkretnog prema apstraktnom“. 3. Pribor za govor i jezik - Obogaćivanje rječnika: imenovanje predmeta, likova, pojava, događaja, pojmova odnosa i veza među njima - Upoznavanje i izdvajanje glasova - Poimanje glasa na početku, sredini i kraju riječi - Upoznavanje simbola za svaki glas - Analiza i sinteza glasova, tvorba riječi - Pisanje - Čitanje Izravni cilj: Razvijanje govora i jezik, komunikacije, pisanje, čitanje. Neizravni cilj: Razvijanje grube i fine motorike, okulomotorne koordinacije, razgibavanje zgloba ruke i precizni hvat. Razvijanje koncentracije, pažnje, motivacije, volje, inteligencije. Razvoj komunikacijskih vještina/verbalna, neverbalna, simbolička/ Razvijanje samostalnosti, samopouzdanja, pozitivne slike o sebi, neovisnosti. Razvijanje mašte, kreativnosti, izražavanja, stvaralaštva/priče, bajke…/ Vježbe se uvode prema razvojnim sposobnostima i vještinama djeteta s teškoćama u razvoju. Potrebno je omogućiti dovoljno dugo vremena za izvođenje radnje ili aktivnosti, dijete diktira tempo

72

rada s priborima za razvoj govora i jezik. Stručnjak treba poticati i omogućiti djetetu učestalo ponavljanje aktivnosti kako bi ono usvojilo i učvrstilo svoje znanje na području govorno-jezičnih vještina. Za razvoj govora i jezika koristi se Montessori postupak, „Lekcija u tri stupnja“ i on se koristi za imenovanje, prepoznavanje i razumijevanje pojmova. Dijete samo izabire aktivnosti, ali je također potaknuto od strane defektologa kako bi upoznalo i usvojilo nove vještine te razvilo nove i ojačalo razvijene sposobnosti. 4. Pribor za matematiku - Upoznavanje i razumijevanje količine od 1 do 10 - Upoznavanje i razumijevanje simbola od 1 do 10 - Povezivanje količine i simbola - Brojanje u nizu do100/1000 - Učenje prebrojavanja - Upoznavanje sa sustavom dekada 1,10, 100, 1000 (količina i simboli) - Računske operacije s konkretnim priborima (perlice, daščice) Izravni cilj: Upoznavanje i razumijevanje količine i simbola, povezivanje količine i simbola, upoznavanje i razumijevanje dekadskog sustava, računskih operacija, brojanje u nizu. Neizravni cilj: Razvijanje mišljenja od konkretnog prema apstraktnom. Razvijanje i poticanje istraživanja, analiziranja, razlučivanja, sposobnosti predočavanja i misaonih procesa općenito. Razvijanje koncentracije, pažnje, motivacije, volje, inteligencije, ustrajnosti. Razvijanje samostalnosti, samopouzdanja, neovisnosti i pozitivne slike o sebi. Kozmički odgoj. Vježbe se uvode po načelu od jednostavnog prema složenom i od konkretnog prema apstraktnom. Dijete prvo upoznaje i usvaja količinu, a tek nakon što je ovladalo konkretnim pojmom upoznaje simbol i njih zatim povezuje, sparuje. Nakon što usvoji količine upoznaje metode računanja s konkretnim priborima. Djetetu je potrebno omogućiti dovoljno dugo vremena za izvođenje radnje ili aktivnosti, dijete diktira tempo rada s priborima. Vježbe su razložene na korake, a oni se postepeno uvećavaju i uvode u skladu s djetetovim razvojem sposobnosti i vještina. Dijete samo izabire aktivnosti, ali je također potaknuto od strane defektologa kako bi upoznalo i usvojilo nove vještine te razvilo nove sposobnosti i ojačalo već razvijene. Individualni i grupni rad u Montessori terapiji također potiče emocionalni i socijalni razvoj što je osobito važno kod djece koja imaju izražajne teškoće u odnosu prema sebi i prema drugima. To su djeca s teškoćama socijalne interakcije, komunikacije, razumijevanja pojma o sebi, samoregulacije, izražavanju vlastitih i razumijevanju tuđih emocija. Djeca s opisanim teškoćama s toga veoma često rade u paru s vršnjakom iz skupine. Kroz zajednički rad, igru i druženje jačaju svoje socijalne kompetencije. Djeca sama izabiru oblik rada i aktivnosti s Montessori priborima, društvenim igrama, u konstruktivnom radu ili pak kroz kreativno izražavanje. Uče pravila i slijed igara, poštovati drugoga, strpljivo čekati na red, razgovarati i dogovarati se. Uloga je defektologa poučiti i ukazati na neprihvatljiva, odnosno, poticati i poučavati o prihvatljivim oblicima ponašanja u odnosu prema sebi, vršnjaku i zajednici. Praćenje individualnog rada evidentira se kroz: - Dosje djeteta - Pedagoške dokumentacije individualnog odgojno-obrazovnog rada - Razvojne liste djeteta - Fotografije - Videozapise - Radove djece/bilježnice

73

KRAĆI PROGRAM KATOLIČKOG VJERSKOG ODGOJA

Rad vjeroučiteljice-odgojiteljice odvijat će se po Planu i programu vjerskog odgoja djece u izvanobiteljskim uvjetima, predloženu od profesora Alojzija Hoblaja, odobrenu od Ministarstva prosvjete i sporta. U vjerski program uključuju se djeca četvrte pete i šeste godine života, te djeca s posebnim potrebama. Voditeljica programa je Ana Šajinović, vjeroučiteljica-odgojiteljica. CILJ VJERSKOG ODGOJA - senzibilizirati dijete za njegovu duhovnu dimenziju kao potrebu koja ga čini osjetljivim za otkrivanje, primanje i oblikovanje njegova života u odnosu na sebe, na drugoga te na poseban način na Boga (usp. Nacionalni katehetski ured HBK, 2001). KONKRETNE ZADAĆE

- senzibilizirati dijete za mnogobrojne oblike prirodnih pojava i tehnika i - odgojiti ga za odgovorno ponašanje prema svijetu koji ga okružuje; - približavati djeci osobu Isusa Krista, kao osobu koja nas voli, koja nas uči ljubavi; - zadovoljiti potrebu za pripadanjem i ljubavlju i na temelju tog iskustva uputiti ga na ljubav

prema Bogu; - razvijati osjećaj povjerenja, zahvalnosti, darivanja samoga sebe, suosjećanje i suradnju s

bližnjima; - zadovoljiti potrebe za uspostavljanjem osobnog odnosa između djeteta i poruke vjere; - omogućiti djetetu aktivni pristup oblicima kršćanskog života i zajedništva; - razvijati temeljne i bitne odrednice čovjekova života: ljepotu, istinu, i dobrotu (izvor:

Nacionalni katehetski ured HBK, 2001). OBLICI RADA

- rad u skupinama - individualni rad - rad s roditeljima MJESTO ODRŽAVANJA KATOLIČKOG VJERSKOG ODGOJA - zbornica – Vrbik - soba za vjerski odgoj – Poljane - soba za vjerski odgoj – Cvjetno METODE RADA

- izlaganje priča, prepričavanje biblijskog teksta, razgovor logičko zaključivan, slušanje dječjih razmišljanja i želja…

- gledanje slikovnice , opisivanje (praćenje slijeda) - pjevanje pjesmica, pjevanje duhovni šansona za djecu - recitiranje kratkih stihova… - gledanje video zapisa, promatranje prirode i prirodnih pojava - čuđenje i divljenje (stvoreni svijet i stvorenja u njemu) - likovno izražavanje dječjih dojmova (crtanje , modeliranje) - slušanje instrumentalne glazbe, ritmičko izvođenje pokreta - scenska improvizacija, igre uloga, igre po zadatku - molitva i meditacija,

SREDSTVA RADA - svijeća, križ, slike , fotografije (majke Božje, anđela čuvara i druge prigodne slike ili fotografije) - Biblija, slikovnice, knjige dječje literature, CD, tematski predlošci,

74

vjerska abeceda - građevni materijal, igračke za nizanje i umetanje, ozvučeni predmeti - prigodne slagarice, memori, puzzle , igračke za društvene igre - pribor za crtanje i slikanje (papir , olovke, bojice, pastele, škarice) - voda, zemlja, plastelin, plodovi žitarica, biljke - glazba, igračke po izboru djece, i druga prigodna sredstva TEMATSKE CJELINE I TEME I. Djecu prihvaćati i dočekivati

Dobrodošlica djeci Upoznajmo sebe i druge. Tko sam ja. Moja obitelj. Prijateljstvo Ljubav. Dobrota.

II. Stvoreni svijet i stvorenje u njemu

Čuđenje i divljenje zbilji svega stvorenoga Dani kruha. Plodovi zemlje. Zahvala. Misijska nedjelja.

III. Kraljevstvo Božje

Gorušičino zrno. Dragocjeni biser. Skriveno blago. Kvasac. Dobri otac. Priče o likovima iz Biblije.

IV. Došašće – radost Isusova dolaska na svijet

Navještenje. Došašće. Sveti Nikola. Sveta Lucija. Palestina – Isusova domovina. Isusovo rođenje - Božić. Poklon pastira.

V. Isusovo djetinjstvo i život Prikazanje u hramu - Svijećnica. Isusovo krštenje. Isus blagoslivlja djecu. Isus prijatelj ludi. Isusov život na zemlji.

VI. Otkrivanje tajne života.

Milosrdni Samaritanac. Buđenje u prirodi.

75

Ptica je savila svoje gnijezdo. Korizma u duginim bojama. Cvjetnica-maslinova grančica. Isusova posljednja večera s učenicima. Muka smrt i uskrsnuće. Isus je Kralj.

VII. Dijete pred uskrslim Kristom

Dijete pred svjetlom, vodom i uskrslom svijećom. Isus je svjetlo svijeta. Uskrs – radost život

VIII. Majka-zemlja, moja majka, Isusova majka

Zemlja –domovina za ljude. Zemlja-dom za životinje. Majčin dan. Marija, Isusova i naša majka.

IX. Život kršćanske zajednice - Crkve

Geste i simboli. Liturgijske boje. Blagdan Duha svetoga. Moja kršćanska zajednica - Crkva

X. Istina u pričama

Radost Sreća Sloboda

SURADNJA S roditeljima:

- na roditeljskim sastancima prikazati: plan aktivnosti, sadržaj i metode rada katoličkog vjerskog odgoja;

- individualni susreti s roditeljima vezani uz konkretan rad i probleme s kojima se roditelji mogu susresti.

S odgojiteljima: Zajednički dogovor i pripremanje uređenja prostora i ostale aktivnosti vezane za liturgijsku godinu. S ravnateljem: Prezentirati Plan i program i dogovoriti sve pretpostavke za njegovo izvođenje. Sa stručnim timom: Dogovoriti organizaciju rada i druge potrebne aktivnosti. S matičnim Župnim uredom i Katehetskim uredom: Surađivati s matičnim Župnim uredom i Katehetskim uredom kroz razgovore, savjete, izbor literature i razne druge prijedloge.

76

IZVEDBENI PROGRAM ZA DJECU U ŠESTOJ GODINI ŽIVOTA „DJECA U PRIRODI“ U GRADU MLADIH – GRANEŠINA, ZAGREB

OPRAVDANOST PROVEDBE PROGRAMA Čovjek je uz pomoć svog znanja i umijeća stoljećima mijenjao prirodu. Danas bi ju njegovo znanje

i umijeće moglo uništiti. Čovjek je osnovni, najvažniji i najbrojniji čimbenik koji uništava svoj okoliš, ali isto tako, samo ga on može i zaštititi. Jedna od mogućnosti efikasnog očuvanja unapređenja čovjekova okoliša je odgoj i obrazovanje djece za okoliš i održivi razvoj. Kroz igru, učenje, istraživačke, radno-praktične i druge djelatnosti djeca od najranije dobi mogu doživjeti i upoznati prirodu, naučiti je voljeti i cijeniti u svim njenim oblicima i otkriti svoje mogućnosti djelovanja na njenoj zaštiti i očuvanju.

Suvremeni način života, uz sve prednosti i blagodati, obiluje i negativnim posljedicama u području zdravog odrastanja djeteta. Između ostalog, to se odnosi na nedovoljni boravak djeteta na čistom zraku, skromne mogućnosti neposrednog kontakta djeteta s prirodom, nedostatak čistih i uređenih površina za sigurnu igru djece, previše vremena koje dijete provede u zatvorenom prostoru uz TV ili računalo, skromno bavljenje djeteta sportsko-rekreativnim aktivnostima. Uzroke možemo tražiti u specifičnostima života suvremene obitelji (egzistencijalni problemi, obveze roditelje, manjak slobodnog vremena i dr.), ali i u uvjetima dječjih vrtića u kojima djeca borave veći dio dana (mnogi vrtići nalaze se u užem dijelu grada, bez adekvatnih zelenih površina i sigurnih dječjih igrališta).

Grad mladih u Granešini pruža kvalitetne uvjete za višednevni organizirani boravak djece iz vrtića u prirodnom, zdravom i sigurnom okruženju. Program „Djeca u prirodi“ koncipiran je na način da djeca u neposrednom kontaktu s prirodom, aktivnim istraživanjem i učenjem u suradnji s drugom djecom i odraslima, steknu vrijedna iskustva, znanja i vještine, razviju pozitivne emocije i stavove usmjerene na etički i ekološki način ponašanja i življenja u zajednici. Imajući na umu da je predškolsko doba vrijeme najintenzivnijeg razvoja djeteta u kojem se stvaraju temeljne vrijednosti cjelokupnog života, lako je procijeniti značaj ovog programa za cjelokupni razvoj djeteta, posebno njegovih stavova znanja, razumijevanja i odnosa prema okolišu kao i sposobnosti da donosi odluke o sebi, drugima i okolišu.

UTEMELJENJE PROGRAMA Odgoj i obrazovanje djece za okoliš i održivi razvoj jedan je primarnih nacionalnih zaštitnih i

preventivnih programa i zato je integralni dio odgojno-obrazovnog programa za djecu predškolske dobi u dječjim vrtićima. Njegovo utemeljenje nalazimo u svim zakonskim i programskim dokumentima predškolskog odgoja (Zakon o predškolskom odgoju i naobrazbi, Programsko usmjerenje odgoja i obrazovanja djece predškolske dobi, Konvencija o pravima djeteta i Nacionalni program odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo, Nacionalni plan aktivnosti za prava i interese djece od 2006. do 2012.g.).

CILJ I ZADAĆE PROGRAMA Program „Djeca u prirodi“ usmjeren je na zadovoljavanje raznolikih potreba i interesa djeteta,

cjelovitog pristupa djetetu kao osobi, te ostvarivanja njegovih prava na aktivnu participaciju i sudjelovanje u sigurnom, poticajnom okruženju, koje mu omogućava ugodno, proaktivno i zabavno učenje i stjecanje pozitivnih iskustava. Također, boravkom i kretanjem u prirodi i izloženošću djece utjecaju čistog zraka i umjerenog sunca jača se i unapređuje njihovo zdravlje. Šetnje, igre u šumi, aktivnosti na otvorenim sportskim terenima i u dvorani (u budućnosti se planira i uređenje dječje skijaške staze i sanjkališta) doprinose razvoju psihomotornih sposobnosti u prirodnim oblicima kretanja i opće psihofizičke spremnosti djece te stvaranje navika zdravog življenja. Višednevna odvojenost djeteta od obitelji, u socijalnom okruženju poznate odgojne skupine potpomaže osamostaljivanju djece (životno-praktične aktivnosti usmjerene na brigu o sebi i zalaganje za sebe i druge), razvoju njihove emocionalne inteligencije (razumijevanje vlastitih i uvažavanje

77

emocija drugih, kontrola impulzivnog i rizičnog ponašanja i socijalne kompetencije (vještine nenasilne komunikacije, pridržavanje pravila, dogovaranje, suradnja). Okruženje pruža uvjete za aktivno i suradničko učenje djece na njima zanimljiv i primjeren način (istraživačke aktivnosti u prirodi, eksperimenti, eko-akcije i projekti). Snažni doživljaji djece u prirodi potiču raznolike oblike njihova spontanog stvaralačkog izražavanja u likovnom, glazbenom, scenskom području (kreativne radionice). Mnogobrojne igre i društveno-zabavne aktivnosti usmjerene su na konstruktivno provođenje slobodnog vremena i podržavaju toplu i vedru atmosferu, zabavu, humor i optimizam. Program „Djeca u prirodi“ u užem smislu odgoja i obrazovanja djece za okoliš i održivi razvoj razvija ekološku osjetljivost djece i njihovu spremnost na praktično djelovanje jer omogućuje da djeca dožive i upoznaju prirodu, nauče je voljeti i cijeniti u svim njenim oblicima i otkriju kako je mogu zaštiti, očuvati i unaprijediti. Participacijom u programu, djeca se osvjedočuju da, iako su mali, mogu učiniti čudesne stvari za okoliš u kojem žive. SPECIFIČNE ZADAĆE: - poticati radoznalost i interes djeteta za prirodno okruženje, razvijati oduševljenje i divljenje otkrivanjem zanimljivosti, neobičnosti, raznolikosti i ljepote - omogućiti opažanje i doživljavanje prirodnih pojava (sunce, vjetar, kiša, snijeg, magla, mraz...), vremenskih mijena (godišnja doba) i životnih zajednica (flora i fauna), razvijati spoznaje o osnovnim životnim procesima (rađanje, rast, razmnožavanje, umiranje) i životnim uvjetima (voda, zrak, svjetlo, tlo) - razvijati spoznaju djeteta o međusobnoj povezanosti žive i nežive prirode, ovisnosti raznolikih životnih zajednica, a osobito čovjeka i prirode, osvješćivati opasnosti od zagađenja okoliša i mogućnosti za njegovo očuvanje i unapređenje - osigurati neposredan i aktivan odnos djeteta s prirodnim okruženjem radi stjecanja znanja i iskustva, razvijati sposobnosti rješavanja konkretnih problema u suradnji s drugom djecom i odraslima - podržavati razvoj pozitivnih emocija i stavova, osvješćivanje vlastitih sposobnosti i potencijala za čuvanje, njegovanje i unapređivanje prirode, stvaranje navika ekološkog ponašanja i ciljanog djelovanja na rješavanju aktualne problematike u neposrednom životnom okolišu. - razvijati suosjećajnost kao pretpostavku za bolje razumijevanje, ponašanje, odlučivanje i djelovanje - razvijati vještine samostalnog djelovanja, prepoznavanja opasnosti i samozaštite djeteta SIGURNOST I ZAŠTITA DJETETA Posebnu pozornost posvetit će se stvaranju uvjeta za sigurno okruženje i sigurnost svakog djeteta: - jedan matični odgojitelj na najviše dvanaestero djece uz odgojitelje-voditelja i animatora programa i zadužene djelatnike Grada mladih - ograđen i uređen prostor šume i livada te prostori igrališta, sanjkališta i slično - unutarnji prostor sličan domu, topao i svijetao - prehrana koja naglašava najsuvremenije standarde kvalitete, tradicionalna jela i kulturu prehrane - organizirana zdravstvena zaštita u najbližoj ambulanti i bolnici - organizirana zaštita djece prilikom svakodnevnog boravka u prirodi - kvalitetno individualizirano zadovoljavanje primarnih potreba za odmorom, snom, kretanjem i izmjenom ritma aktivnosti, aktivnim boravkom na zraku, potrebom za tekućinom CILJANA SKUPINA Program je namijenjen djeci u šestoj godini života zagrebačkih dječjih vrtića a realizira se temeljem dobrovoljne odluke roditelja o sudjelovanju njihovog djeteta u programu. Program je obveza za grad Zagreb, koji će ga financirati u sklopu javnih potreba Grada. Mogućnosti smještaja su za oko 150 djece.

78

RAZVOJNI CENTAR – PROGRAM STRUČNOG USAVRŠAVANJA ZA GPP 2015/16.

Rad Razvojnog centra započeo je u veljači 2014. godine. Program rada se nastavlja i dalje, prema

navedenom rasporedu (tablica 1). Stručno usavršavanje i obrazovanje ostvarivati će se u izvedbi

stručnjaka dječjeg vrtića „Vrbik“, i to:

ravnateljice: Davorke Crnković (defektologinja AMI),

stručnih suradnica: pedagoginje - savjetnice Katice Kuljašević, psihologinje - savjetnice Minje Jeić, logopedinje - savjetnice Martine Smiljanić, defektologinje - rehabilitatorice Ive Đuran Sokač, zdravstvene voditeljice Marije Pihač, te

odgojiteljica u Montessori programu: AMI odgojiteljice –mentorice Pavice Krolo Henč, AMI

defektologinje stručne suradnice- mentorice Karmen Jurić i AMI pedagoginje- Irene Plicka.

Vanjski suradnici su profesori i treneri iz Montessori pedagogije Instituta Opera nationalle, sustručnjaci iz Montessori Instituta, Ljubljana, profesori s Učiteljskog, Edukacijsko-rehabilitacijskog i Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te sustručnjaci iz vrtića Grada Zagreba i ostalih županija RH. Plan financiranja:

Za ostvarivanje programa stručno-razvojnog centra neophodna su dodatna sredstva za slijedeće namjene: stručno usavršavanje odgojitelja i stručnih suradnika uključenih u provedbu programa Stručno-razvojnog centra, organizaciju i provođenje plana i programa Stručno-razvojnog centra, nabavku stručne opreme i literature, podizanje razine kvalitete materijalne osnove prostora Stručno-razvojnog centra (sobe dnevnog boravka, vanjski prostor vrtića, kabineti), stimulaciju radnika uključenih u rad Stručno-razvojnog centra u svim segmentima djelovanja, naknadu za autorski rad vanjskim suradnicima. Izvori financiranja su: Ministarstvo znanosti, obrazovanje i sporta RH, Poglavarstvo Grada Zagreba,

Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport, Agencija za odgoj i obrazovanje, Prihodi iz aktivnosti

Stručno-razvojnog centra: provođenje seminara, obrazovanja i dr.,

MATERIJALNI UVJETI

Uvjeti i organizacija rada preduvjet su provedbe programa. Oni podrazumijevaju kompetentan

odgojno-obrazovni kadar, program primjeren i opremljen prostor. Program Stručno-razvojnog centra

ostvarivao bi se u prostorijama područnog objekta Cvjetno naselje, Prisavlje 4, objekta Poljane F.

Vrančića 9, i to u dvorani za plenarna predavanja i radionice i prostorima Montessori odgojnih

skupina odvijat će se iskustvene radionice praktične vježbe za polaznike,

CILJEVI I ZADACI STRUČNO-RAZVOJNOG CENTRA

Program rada stručno razvojnog centra ostvarivat će se kroz seminare, radionice, predavanja,

hospitacije i konzultacije, okrugle stolove i kroz izdavačku djelatnost. Polaznici stručnog usavršavanja

su odgojitelji i stručni suradnici predškolskih ustanova.

U pedagoškoj godini 2015./2016. prijavljena su 22 polaznika.

PLAN AKTIVNOSTI I SADRŽAJI RADA:

Stručno usavršavanje odgojitelja i stručnih suradnika iz područja Montessori pedagogije za rad s

djecom od 0-3. god života

Stručno usavršavanje za odgojitelje i stručne suradnike za djecu u dobi od 0 do 3. god. organizirani

su prema programu Predavanja će se odvijati jednom na mjesec, kroz dva dana (petak i subota), a

79

način provedbe biti će usklađen s različitim oblicima učenja te će se odvijati kroz: plenarna

predavanja, čitanja i bibliografska istraživanja, projekcije, rad u grupama, opservacije i vježbe.

PROGRAM:

MODUL NAZIV/SADRŽAJ MODULA IZVODITELJI TRAJANJE

1. 2.-3.10. 2015.

Socio- kulturna slika malog djeteta danas

Otkriće djeteta po razmišljanju M. Montessori - upijajući um i osjetljiva razdoblja: koncentracija kao stvaralački trenutak u samoostvarivanju djeteta

Zadaće i značenje okoline za razvoj djeteta

Životni pravac i četiri razine razvoja

Davorka Crnković –AMI-defektolog Ulla Schmidt DE, Opera Nazionale Montessori Rim, Pavica Krolo Henč – AMI-odgojitelj

16 sati

2. 30.-31.10. 2015.

Psiho-pedagoška metodika Montessori djeteta (0 - 13 mj.) u zadaćama i potrebama rasta i psihičkog razvoja

Igre za razvoj empatije

Davorka Crnković -AMI defektolog Pavica Krolo Henč – AMI odgojitelj Ulla Schmidt DE, Opera Nationale Montessori Rim

16 sati

3. 13.-14.11. 2015.

Prenatalni život i razvoj u majčinoj utrobi

Porod/rođenje

Važnost prvih godina života: karakteristike (obilježja) malog djeteta i odgovori odrasle osobe

Davorka Crnković -AMI defektolog Prof.dr. Milivoj Jovančević, izv.prof.

16 sati

4. 4.-5.12. 2015.

Psiho-pedagoška metodika Montessori djeteta (14 - 36 mjeseci) u zadaćama i potrebama rasta i psihičkog razvoja

Aktivnosti za psihofizički razvoj djeteta (vježbe za svakodnevni život)

Davorka Crnković -AMI defektolog Pavica Krolo Henč – AMI odgojitelj Ulla Schmidt DE, Opera Nazionale Montessori Rim

16 sati

5. 15.-16.1.

2016.

Psihološki razvoj novorođenčeta

Odvajanje od roditelja

Komunikacija djeteta u prvoj godini života

Davorka Crnković -AMI defektolog

Prof.dr.Renata Miljević- Riđički

16 sati

6.

12.-13.2. 2016.

Razvojne faze prema lenti razvoja

Aktivnosti za psiho-fizički razvoj djeteta (vježbe svakodnevnog života)

Davorka Crnković -AMI defektolog Pavica Krolo Henč – AMI odgojitelj, Irena Plicka – AMI pedagog, Karmen Jurić – AMI defektolog

16 sati

7.

4.-5.3. 2016.

Područje razvoja govora i jezika

Društvene aktivnosti

Aktivnosti za razvoj jezika

Davorka Crnković -AMI Martina Smiljanić – logopedinja, Pavica Krolo Henč - AMI odgojitelj, Irena Plicka – AMI pedagog, Karmen Jurić – AMI defektolog

16 sati

8. 15.-16.4. 2016.

Horme, Nebula , Mneme

Montessori odgojitelj

Odgoj prema miru

Rad s priborom


Gabriella Molcsan DE, Opera Nazionale Montessori Rim Martina Skoko -montessori odgojitelj

16 sati

9. Davorka Crnković -AMI 16 sati

80

13.-14.5. 2016.

Pedagogija spavanja

Period prilagodbe

Pribor za razvoj osjetila

defektolog Katica Kuljašević -pedagoginja, Karmen Jurić - AMI defektolog, Pavica Krolo Henč – AMI odgojitelj, Irena Plicka - AMI pedagog

10. 8.-9.7.2016.

Glazbena i likovna kultura


Stručnjaci iz Opera Nazionale Montessori Rim Martina Skoko -montessori odgojitelj. Pavica Krolo Henč - AMIodgojitelj

Martina Skoko -montessori odgojitelj Martina Skoko -montessori odgojitelj

16 sati

Tijekom edukacije

Rad s priborom

Promatranje i opservacije


Pavica Krolo Henč – AMI odgojitelj, Irena Plicka - AMI pedagog, Karmen Jurić - AMI defektolog, montessori odgojitelji

50 sati 50 sati

10. mjesec 2016.

Završni ispit Ulla Schmidt Gabriella Molcsan, DE, Opera Nazionale Montessori Rim


Pavica Krolo Henč – AMI odgojitelj, Irena Plicka - AMI pedagog, Karmen Jurić – AMI defektolog

81

ODRŽIVOST PROJEKTA „Podrška uključivanju djece s teškoćama u razvoju u redovne vrtiće u Hrvatskoj“

Kako bi sva djeca dobila priliku da se druže i uče u uvjetima izloženosti urednom

razvojnom modelu, neophodno je pružiti dobro osmišljene i na znanstvenim istraživanjima utemeljene oblike podrške predškolskoj ustanovi i obitelji djeteta.

Projekt „Podrška uključivanju djece s teškoćama u razvoju u redovne vrtiće u Hrvatskoj“ bio je namijenjen prvenstveno djeci s teškoćama u razvoju i njihovim obiteljima te poboljšanju njihova položaja u društvu, kao i obrazovanju vrtićkih odgojitelja i inkluzijskih pomagača. Proveden je u sklopu IPA programa Europske unije za Hrvatsku, a pripada skupini projekata „Integracija skupina u nepovoljnom položaju u redoviti obrazovni sustav“. Projekt je trajao 18 mjeseci; u periodu od 22. kolovoza 2013. do 21. veljače 2015. godine. Nositelj projekta je Hrvatska udruga za ranu intervenciju u djetinjstvu (HURID), dok su partneri na projektu Dječji vrtić Grigor Viteza iz Splita, Dječji vrtić „Vrbik“ iz Zagreba te Udruga odgojitelja „Krijesnice“ iz Čakovca.

Projektni tim dječjeg vrtića“Vrbik“ činili su:

Ravnateljica- Davorka Crnković

Pedagoginja –Katica Kuljašević

Psihologinja –Minja Jeić

Logopedinja –Martina Smiljanić

Defektologinja – Karmen Jurić

Odgojiteljica- Iva Golik- Homolak

Odgojiteljica -Pavica Krolo Henč i

Odgojiteljica –Ružica Mateša Opći cilj ovog projekta bio je unaprijediti sustav podrške za djecu s teškoćama u razvoju u predškolskom sustavu, a što se postiglo kroz ostvarivanje specifičnih ciljeva. Specifični ciljevi bili su:

unapređenje profesionalnih vještina odgojitelja u radu s djecom, roditeljima i pomagačima,

unapređenje profesionalnih kompetencija pomagača,

osnaživanje obitelji

senzibilizacija javnosti i širenje ideje o zajedničkom odrastanju sve djece. Korisnici projekta bila su prvenstveno djeca i njihove obitelji, no i odgojitelji i pomagači, kao i lokalna zajednica te društvo u cjelini. Provedba je ostvarena kreiranjem te implementacijom edukacijskih modula za odgojitelje i pomagače, stvaranjem mobilnih timova za edukacijsko uključivanje u Zagrebu i Splitu, javnim tribinama i promotivnim aktivnostima diljem Hrvatske (Zagreb, Split, Karlovac i Zadar), izdavanjem priručnika za pružanje podrške u ustanovama ranog i predškolskog odgoja pri uključivanju djece s teškoćama, te završnom konferencijom. Sve ove aktivnosti pomogle su širenju i prihvaćanju ideje ranog uključivanja djece s teškoćama u razvoju u sustav ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Ishodi projekta su:

razvijen inovativni model edukacija za širenje inkluzivne kulture u ustanovama ranog i predškolskog odgoja,

educirano 80 odgojitelja i 42 pomagača iz Zagreba, Splita, Karlovca i Zadra.

82

putem radionica u projektu je bilo uključeno oko 400 roditelja i 20 odgojnih skupina djece,

stvorena su tri ekspertna mobilna tima za pružanje podrške pri uključivanju djece s teškoćama u razvoju (HURID, DV ”Vrbik” I DV Grigora Viteza),

objavljen je priručnik za inkluzivnu praksu,

unaprijeđene su socijalne vještine djece, smanjen je roditeljski stres,

javnost je upoznata s idejom uključivanja, te je ostvarena promocija i senzibilizacija javnosti po pitanju integracije skupina u nepovoljnom položaju.

Ovim je stvorena osnova za provođenje modela edukacija u smislu održivost projekta Praksa započeta projektom pruža mogućnost ostalim predškolskim ustanovama, udrugama i specijaliziranim ustanovama, bolnicama, te drugim zainteresiranima u Hrvatskoj, za stručno usavršavanje njihovih djelatnika koji u svojim ustanovama imaju djecu s teškoćama ili planiraju upisati djecu s teškoćama, te educiranje osoba koje žele raditi kao osobni pomagači u predškolskim ustanovama.

Od odgojitelja se očekuje da stvore uvjete u kojima će sva djeca biti jednako prihvaćena, vrednovana i poštovana, a oni, najčešće, za to nemaju dovoljno znanja i vještina. Sadržaj inovativnih, u projektu razvijenih, edukacijskih modula doprinosi razvoju odgojiteljskih kompetencija u područjima: - prava djece i prava osoba s invaliditetom, - uočavanja, prepoznavanja i ostvarivanja inkluzivnih kurikuluma, - postupaka odgojitelja u inkluzivnom odgoju i obrazovanju, - razvijanja inkluzivne i suradničke klime, - suradnje s roditeljima i interdisciplinarnim timom stručnjaka, - promicanju inkluzivnih vrijednosti. Posao osobnih pomagača obavljaju osobe vrlo različitog stupnja i vrste obrazovanja koje najčešće ne poznaju edukacijski proces u predškolskom okruženju niti im je definirana uloga u odnosu na odgoju skupinu, na dijete s teškoćama i odgojitelja. Ovim modelom stručnog usavršavanja osobni će pomagači steći kompetencije u područjima:

- prava djece i prava osoba s invaliditetom, - kontekst odgojno-obrazovne skupine i vrtića, - uloge i odgovornosti osobnog pomagača u vrtićkom kontekstu, - obilježja razvoja djeteta i specifična obilježja djece s teškoćama (igra, znanja o ranoj

komunikaciji, brizi o sebi i mogućoj pojavi nepoželjnih ponašanja).

PRIKAZ RADIONICA

1. RADIONICA - PRIPREMA RODITELJA ZA DOLAZAK DJETETA S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU U REDOVNU SKUPINU

Autorice: Minja Jeić i Martina Smiljanić Voditeljice: Minja Jeić i Martina Smiljanić Vremensko trajanje: 2,5 sata

Radionica promovira ideju ranog uključivanja obzirom da isključena djeca često budu marginalizirana, a njihova ljudska prava uskraćena.

83

Cilj ove radionice je podići svijest odgojiteljica i roditelja o važnosti ranog uključivanja djece s teškoćama u razvoju u redovne vrtiće. Sudionici radionice će naučiti voditi roditeljski sastanak na novi način na kojem će roditelji:

razumjeti isključenje/marginalizaciju djece s teškoćama u razvoju i njihovih obitelji iz perspektive ljudskih prava

razumjeti barijere koje priječe inkluziju djece s teškoćama u razvoju i kako se one mogu ukloniti u okviru osobne odgovornosti svakog pojedinca

razumjeti okvir i standarde jednakosti i inkluzije, kako oni izgledaju i kako ih primjenjivati iz vlastite perspektive

Radionica je vrlo dinamična i emocionalna.

Počinje s igrom koja promovira razumijevanje osjećaja povezanih s diskriminacijom i isključivanjem iz grupe. Slijedi kratka priča „Napukla posuda“. Središnja aktivnost je Igra života, u kojoj sudionici uče razumjeti kako djeluje isključenje određenih grupa ljudi s različitim teškoćama u razvoju, kako diskriminacija može uzrokovati i podržavati marginalizaciju i kršenje ljudskih prava i prepoznati različite barijere koje navedenim skupinama priječe pohađanje redovnih odgojno – obrazovnih institucija na svim razinama. Radionica navodi sudionike na razmišljanje kako i sami mogu pomoći pri uključivanju osoba s teškoćama u ravnopravan život u zajednici. Radionica završava aktivnošću Ciklus isključenja, koja pomaže u demonstraciji kako je isključivanje ciklus koji svatko od nas mora nastojati zaustaviti.

2. RADIONICA - PRIPREMA DJECE ZA DOLAZAK DJETETA S TEŠKOĆAMA U REDOVNU SKUPINU

Autorice: Iva Golik Homolak, Minja Jeić i Ružica Mateša Voditeljice: Iva Golik Homolak i Minja Jeić Vremensko trajanje : 2,5 sata Ova radionica ima za cilj pokazati odgojiteljima kako mogu kroz aktivnosti senzibilizirati djecu za prihvaćanje različitosti i tako ih pripremiti za dolazak djeteta s teškoćama u grupu.

Kroz ovu radionicu odgojitelji će naučiti kako provesti aktivnosti s djecom kroz koje će djeca:

- osvijestiti međusobne sličnosti i razlike, mogućnosti i ograničenja te kako se mogućnosti i ograničenja drugih mogu razlikovati od naših. - naučiti prihvatiti i poštivati različitost i posebnost - osjetiti što znači „biti u koži nekog drugog“ čime će biti potaknut razvoj suosjećanja i brige za druge - naučiti prepoznavati situacije u kojima drugi trebaju njihovu pomoć, kao i primjerene načine traženja i pružanja pomoći Radionica je strukturirana i dinamična, te od odgojitelja traži stalnu uključenost i interakciju s djecom. Osim brojnih aktivnosti, u radionici se koriste izjave djece i foto-prezentacije materijala i djece u aktivnostima.

84

3. RADIONICA - RAZVOJNI PROFILI

Autorice: Minja Jeić i Martina Smiljanić Voditeljice: Marta Ljubešić i Marina Bučar Vremensko trajanje: 2,5 sata Cilj radionice je upoznati odgojitelje s osnovnim razvojnim područjima koja se procjenjuju kod djece predškolske dobi (pažnja, spoznaja, komunikacija, jezik i govor), te ih osposobiti za prepoznavanje i izradu razvojnog profila djeteta s teškoćama, kao osnove za definiranje razvojnih ciljeva u okviru individualiziranog plana i programa.

U prvom dijelu radionice daje se teoretski prikaz urednog i odstupajućeg razvoja prema navedenim područjima, a u drugom dijelu radionice odgojitelji samostalno izrađuju najčešće razvojne profile.

4. RADIONICA - DEFINIRANJE CILJEVA, METODA I NAČINA PODRŠKE ZA DIJETE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU

Autorice: Pavica Krolo Henč i Karmen Jurić Voditeljice: Marta Ljubešić i Marina Bučar

Vremensko trajanje: 2,5 sata

Cilj radionice je odgojiteljima kroz detaljne opise različitih oblika ponašanja djece s teškoćama u razvoju prenijeti ideju kako na temelju razvojnog profila djeteta odrediti ciljeve, metode i načine podrške. Odgojiteljima će biti prezentirani najčešći primjeri razvojnih profila djece s teškoćama u razvoju, prema kojima će definirati ciljeve, metode i načine provođenja podrške.

5. RADIONICA - NEPOŽELJNA PONAŠANJA

Autorice: Katica Kuljašević i Ružica Mateša Voditeljice: Marta Ljubešić i Marina Bučar Vremensko trajanje: 2,5 sata Cilj radionice je upoznati odgojitelje s činjenicom kako svako ponašanje ima svoj uzrok te kako je neka ponašanja potrebno i moguće modificirati. Specifični ciljevi definirani su prema autorima Bondy i Frost (2008), a odnose se na:

- Upoznavanje s različitim modalitetima i uzrocima nepoželjnog ponašanja kako bi ga se razumjelo,

- Upoznavanje s načinima podrške i strategijama modifikacije nepoželjnih ponašanja. - Očekivani ishodi su: - osvijestiti osobne strategije djelovanja u uspostavljanju komunikacije i interakcije s

drugima - integrirati nova znanja o nepoželjnim ponašanjima kako bi ih se moglo prepoznati i na

njih djelovati

85

6. RADIONICA - ULOGA POMAGAČA I ODGOJITELJA

Autorice: Marija Bužančić, Jelena Meštrović Dujić Voditeljice: Katica Kuljašević i Pavica Krolo Henč Vremensko trajanje: 2 sata Cilj radionice je da odgojitelji i pomagači osvijeste svoje uloge u planiranju, neposrednom radu s djetetom s teškoćama, komunikaciji s roditeljima, dokumentiranju, evaluaciji i izvještavanju. Osim uloge pomagača u odnosu prema djetetu, pokušava se razjasniti i uloga pomagača u odnosu na odgojitelja i ostalu djecu u skupini. Kroz primjere iz prakse u radu s djecom s teškoćama koja su imala pomagača sudionici mogu vidjeti različite oblike podrške i bolje razumjeti uloge: ulogu odgojitelja i ulogu pomagača.

7. RADIONICA - BRIGA O SEBI

Autorica: Jelena Meštrović Dujić Voditeljice: Martina Smiljanić i Ivana Golik Homolak Vremensko trajanje: 2,5 sata Cilj radionice je poučiti odgojitelje i pomagače metodi „malih koraka“ u usvajanju brige o sebi kod djece s teškoćama.

Područje brige o sebi obuhvaća: osobna higijena (pranje ruku i lica, kupanje, pranje zubi, brisanje nosa, češljanje, toalet trening), hranjenje (prinošenje hrane rukama u usta, hranjenje žlicom i vilicom, pijenje iz šalice, ulijevanje tekućine), postavljanje stola, sjedenje za stolom za vrijeme jela; oblačenje i svlačenje (manipuliranje odjećom i obućom, pospremanje na određeno mjesto, otkopčavanje)

Za djecu s teškoćama u razvoju učenje u „malim koracima“ izuzetno je važno, kao što je bitna i koncentracija na jedan, vrlo ograničen aspekt aktivnosti. U procesu učenja svaki zadatak potrebno je raščlaniti na niz jednostavnijih, ali cjelovitih elemenata (analiza zadataka). Temeljno načelo je postupnost, te odabir zadataka koji se poučava treba biti korak ili dva više od onoga što dijete već može.

8. RADIONICA - I G R A

Autorice: Dijana Begović, Marija Bužančić, Katica Kuljašević Voditeljice: Katica Kuljašević i Pavica Krolo Henč Vremensko trajanje: 2 sata Cilj radionice je da odgojitelji i pomagači razumiju razvoj igre promatrajući je s dva aspekta - spoznajne i društvene razine. Sudionici kroz ovu radionicu uče da se djeca predškolske dobi igraju na različite načine, te osvještavaju razlike u igri između djece urednog i atipičnog razvoja.

Sudionici osvještavaju svoju ulogu u poticanju djetetove igre te uče kako se pridružiti djetetu u igri i kako je proširiti.

86

5. STRUČNO USAVRŠAVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH DJELATNIKA

87

STRUČNO USAVRŠAVANJE I PROFESIONALNI RAZVOJ U današnje vrijeme stručnjaci koji rade s djecom i obiteljima trebaju znanja, sposobnosti i vještine primjenjive u različite kontekste, često nepredvidive i drugačije od očekivane rutine. Za to je, osim dobrog vladanja fundamentalnim znanjima, potrebno izgraditi i nova znanja te učiti kako ih primijeniti u aktualnom kontekstu. Thacker (prema: Desforges, 2001) smatra da bi u proces učenja svaki čovjek trebao ući sa htijenjem da se samoga sebe razumije kao društvenu osobu, što znači da je učenje u zajednici s drugima jednako važno kao i ono što se uči. Tek tada možemo govoriti o 'osobnom i društvenom' obrazovanju koje predstavlja temeljnu vrijednost na kojoj počiva znanje. U cilju stjecanja i/ili usavršavanja navedenih obrazovnih kompetencija u Vrtiću najprije bi trebalo razmisliti o mogućim odgovorima na dva ključna pitanja: Odakle potječe sadržaj osobnog i društvenog obrazovanja i, kakav bi trebao biti sadržaj osobnog i društvenog razvoja? Literatura11, kao i pozitivna praksa govore o sljedećem:

sadržaj koji izvire iz pojedinca (na temelju slike o sebi, a ona je rezultat interakcije s drugim ljudima pa prema tome, proučavanje sebe zahtijeva proučavanje socijalnog, kulturalnog i političkog konteksta),

sadržaj koji izvire iz konteksta odgojne grupe (svake godine djeca i odrasli uče iz onoga što im se događa i iz načina izlaženja na kraj s tim što ima se događa: rješavanja problema),

sadržaj koji izvire iz šireg konteksta vrtića (aktivno sudjelovanje u organizaciji, najbolje iskorištavanje postojećih mogućnosti, traženje pomoći, korištenje organizacije na konstruktivan način, razvoj sposobnosti samo-procjenjivanja i procjenjivanja drugih…).

Prema metodologiji usmjerenoj na različite dimenzije usavršavanja i profesionalnog razvoja 'in service' literatura razlikuje dva pristupa: onaj koji se uglavnom orijentira na opću dimenziju (školski duh i organizacijska kultura, duh odgojne grupe i organizacija, individualno učenje) i na specifičnu dimenziju (sadržaj osobnog i društvenog obrazovanja, kurikulum/ /Orijentacijski plan i program/Plan i program ustanove i sl.). U suglasju s tim planiraju se sljedeći oblici profesionalnog razvoja i stručnog usavršavanja:

Skupni oblici u vrtiću (stručni aktivi i stručne grupe, planiranja i diskursi, timovi) i

Skupni oblici izvan vrtića (edukacija u stručno razvojnim centrima, prema katalogu AZOO te seminari i stručni /ili stručno-znanstveni skupovi).

Područja i teme stručnog usavršavanja odgojitelja i stručnih suradnika usmjereni su na ostvarivanje područja kvalitete iz Razvojnog plana ustanove i izgradnju i sukonstrukciju kurikuluma ustanove Dječjeg vrtića „Vrbik“. Kako je već naglašeno, cilj je izgraditi i/ili poduprijeti rast znanja, vještina i uvjerenja potrebnih za oživotvorenje kurikulumskih vrijednosti, načela i ciljeva. Za različite sudionike bit će potrebne različite razine znanja i vještina, no svaki bi sudionik trebao dosegnuti svoje granice. Ove godine kao poseban prioritet rad je na razvoju ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje, i to na razini znanja, vještina i stavova, kako u djece, tako i i odraslih. Provodit će se na dvije razine: na razini zajedničkog iskustvenog učenja (stručni aktivi) i na razini osobnog i partnerskog angažmana odgojitelja (razvojni portfolio djeteta).

11 Više o tome u: Desforges (2001)

88

Prikaz: odgojiteljska vijeća

Kada? Što? Tko?

rujan 2015. Rasprava o prijedlogu Godišnjeg plana i programa ustanove dječjeg vrtića i kurikuluma ustanove Vrtića

Ravnateljica, Stručne suradnice, odgojiteljice

veljača 2016. Polugodišnja analiza i valorizacija rada na bitnim zadaćama ustanove


travanj 2016. Stručna tema Vanjski suradnik

lipanj 2016. Godišnja analiza i valorizacija rada na bitnim zadaćama ustanove, posebni programi


kolovoz 2016. Rasprava o prijedlogu Izvješća o ostvarivanju Godišnjeg plana i programa ustanove


Prikaz: stručni aktivi i refleksije na implementaciju

Kada? Što? (Tema) Tko?

Rujan 2015. Komunikacija na materinskom jeziku; Komunikacija na stranim jezicima Stručni tim, odgojiteljice

Listopad 2015. Refleksija i diskurs Stručni tim, odgojiteljice

Listopad 2015. Matematička kompetencija i osnove kompetencija u prirodoslovlju Stručni tim, odgojiteljice

Studeni 2015. Refleksija i diskurs Stručni tim, odgojiteljice

Studeni 2015. Socijalna i građanska kompetencija Stručni tim, odgojiteljice

Studeni 2016. Refleksija i diskurs Stručni tim, odgojiteljice

Prosinac 2015. Učiti kako učiti; Digitalna kompetencija Stručni tim, odgojiteljice

Siječanj 2016. Refleksija i diskurs Stručni tim, odgojiteljice

Veljača 2016. Inicijativnost i poduzetnost Stručni tim, odgojiteljice

Veljača 2016 Refleksija i diskurs Stručni tim, odgojiteljice

Travanj 2016. Kulturna svijest i izražavanje; Stručni tim, odgojiteljice

Travanj 2016. Refleksija i diskurs Stručni tim, odgojiteljice

Prikaz: stručne grupe

Kada? Što? Tko?

Listopad 2015. Izrada individualiziranih odgojno-obrazovnih programa (IOOP) Rehabilitatorica, odgojiteljice, stručni tim

Studeni 2015. Prikaz prakse: roditeljski sastanak na temu Psihofizičke osobine djece i potrebe djece

Odgojiteljica, stručni tim

Prosinac 2015. Prikaz prakse: roditeljski sastanak na temu Kompetencijski ishodi


Veljača 2016. Individualizirani programi (IOOP) – kako evaluirati ciljeve Rehabilitatorica, odgojiteljice, stručni tim

Ožujak 2016. Prikaz prakse: roditeljski sastanak na temu Aktivnosti na otvorenom


Svibanj 2016. Zdravstvene teme Zdravstvena voditeljica

89

Odgojitelji i stručni suradnici obvezni su voditi dokumentaciju o stručnom usavršavanju na propisanim obrascima (Pravilnik o obrascima i sadržaju pedagoške dokumentacije i evidencije o djeci u dječjem vrtiću, NN, br.83/01, čl. 9). Odgojitelji dokumentiraju svoj profesionalni rast i kurikulum ostvarivanja stručnog usavršavanja kroz Razvojne mape/portfolio. Odgojitelji i stručni suradnici u položajnim zvanjima mentora i savjetnika, dužni su promicati djelatnost putem publiciranja stručnih, praktičnih i istraživačkih radova (Pravilnik o načinu i uvjetima napredovanja u struci i promicanju u položajna zvanja odgojitelja i stručnih suradnika u dječjim vrtićima, NN, 20/05, čl.5, čl.7, čl.9, čl.10).

Rad s odgojiteljicama – pripravnicima

Stručno osposobljavanje odvijat će se u ustanovi i izvan nje ostvarivanjem Plana i programa stručnog osposobljavanja za navedene pripravnike.

PRIPRAVNICA MENTORICA STRUČNA SURADNICA RAZDOBLJE STR. OSP. IVANA BALEN ŠTEFANČIĆ NEVENKA KATICA KULJAŠEVIĆ 16.03.2015 – 15.03.2016.

NIKOLINA GALETOVIĆ MARTINA SMILJANIĆ KATICA KULJAŠEVIĆ 24.11.2014 – 23.11.2016.

TANJA SAMARDŽIĆ NAGLIĆ SANJA IVA ĐURAN SOKAČ 01.09.2015 – 31.08.2016.

ANTONIJA SVIBEN HRSAN VANJA IVA ĐURAN SOKAČ 16.09.2015 – 01.2.2016.

ANA PILJEK MARINA JANEŠ MARTINA SMILJANIĆ 17.11.2014 – 16.11.2015.

BARBARA HARINSKI NIVES VUKADINOVIĆ KATICA KULJAŠEVIĆ 17.11.2014 – 16.11.2015.

MILIČEVIĆ MATEA MILENA KOVAČIĆ MARTINA SMILJANIĆ 03.11.2014 – 02.11.2015.

DRAGICA TAHIRI IVANA GOLIK HOMOLAK MINJA JEIĆ 01.09.2015 – 31.08.2016.

Rad članova povjerenstva s pripravnicama:

Oblici rada: Sudionici uz pripravnice: Termini:

Praćenje rada pripravnica (neposredni rad, vođenje obvezne pedagoške dokumentacije – dnevnik rada, Razvojni portfolio, bilješke o literaturi i dr.)

Mentori, stručne suradnice – članice Povjerenstva

Kontinuirano, prema Planu i programu stručnog osposobljavanja

Instruktivno - konzultativni rad Mentori, stručne suradnice – članice Povjerenstva

Kontinuirano, jednom na mjesec

Stručno usavršavanje u ustanovi Stručni tim Vrtića Prema kalendaru stručnog usavršavanja ustanove

Planiranja, refleksije Mentori, stručne suradnice – članice Povjerenstva, pedagoginja

Prema kalendaru stručnog usavršavanja ustanove

Praćenje i refleksija na ogledne radove pripravnica

Mentori, stručne suradnice – članice Povjerenstva, pedagoginja

Prema Planu i programu stručnog osposobljavanja

Izvješća pripravnica (primjeri opažanja iz prakse, pitanja uređenja fizičkog prostora i poticaja, osvrt na pročitanu literaturu)


Kontinuirano, jednom u dva mjeseca

Praćenje i refleksija kod izrade završnoga pisanoga rada


Prema Planu i programu stručnog osposobljavanja

Izrada Izvješća o stažiranju i stručnom osposobljavanju


Instruktivno - konzultativni rad u pripremi teme za ogledni rad na stručnom ispitu


Neposredno pred polaganje stručnog ispita

90

6. SURADNJA S RODITELJIMA

91

Dječji vrtić je mjesto susretanja i dijaloga, koje bi trebalo pružiti čitav spektar primjerenih, i potrebama suvremenih obitelji, prilagođenih oblika komunikacije, kako bi djeca mogla odrastati u atmosferi dijaloga (prema Rinaldi, 2006). Suradnja s obitelji usmjerena je na ostvarivanje dijaloga, pružanje podrške roditeljstvu i pružanju prilika roditeljima da se uključe u život vrtića, a onda i u dnevne živote svoje djece i tako ostvare/ostvaruju one uloge, koje su im, kao mladim zaposlenim ljudima, često onemogućene.

Ishodi usmjereni na podršku obitelji i roditeljstvu

Ishodi na razini vrtića:

Na Ishodi na razini odgojne skupine:

Ostvarena podrška roditeljstvu kroz modele:

Ciklus radionica „Rastimo zajedno“ – 3 tima u 3 objekta

Ciklus radionica „Rastimo zajedno +“ -1 tim

Ostvarena podrška roditeljskim i ljudskim kompetencijama:

Humanitarne akcije

Akcije uređenja interijera i eksterijera vrtića

Roditelji gosti, roditelji djeci

Ostvarena podrška odgojiteljima za rad s roditeljima:

Razvoj modela korištenja Razvojnih portfolija djece u komunikaciji s obitelji.

Ostvareno informiranje, konsultiranje i uvažavanje roditeljske perspektive – ostvaren dijalog s obitelji. vidljivo kroz:

Dokumentaciju o životu odgojne grupe (kutići za roditelje, prezentacije programa, pedagoški projekti),

Provedene individualne razgovore odgojitelja s roditeljima: temeljem procjena cjelovite slike o djetetu (opažanja i etnografske bilješke, fotodokumentacija, crteži djeteta) i djetetova razvojnog statusa (razvojne liste za dob),

Provedene nove oblike suradnje s obitelji (roditelji u odgojnoj skupini – su-kreatori kurikuluma)

Roditeljski sastanci – teme i oblici

Kada: Što: Oblik: Tko:

Rujan/listopad 2015.

Predstavljanje kurikuluma odgojne skupine tematski Sve odgojne skupine

Rujan-studeni 2015. Predstavljanje kurikuluma predškole i kompetencijskih ishoda za djecu

komunikacijski Skupine u godini pred polazak u OŠ i mješovite

Rujan – studeni 2015. – travanj 2016.

Predstavljanje programa „Djeca u prirodi“ tematski Skupine u godini pred polazak u OŠ i mješovite, ravnateljica, pedagoginja, zdravstvena voditeljica

Studeni/prosinac 2015.

Razvojne potrebe djece komunikacijski Sve odgojne skupine

Siječanj/veljača 2016. Prezentacija rada na razvoju kompetencija za cjeloživotno učenje

komunikacijski Sve odgojne skupine

Svibanj/lipanj 2016. Aktivnosti za boravak na otvorenom/priprema za ljetnu organizaciju rada

tematski/ komunikacijski

Sve odgojne skupine

Listopad – travanj 2016.

Roditeljski sastanak IPA tematski Skupine u godini pred polazak u OŠ i mješovite

Svibanj/lipanj 29016. Kompetencijski ishodi na kraju ped. godine komunikacijski svi

92

Ostali oblici roditeljskog sudjelovanja

ob

lici r

od

itel

jske

par

tici

pac

ije u

p

rogr

amu

od

gojn

e s

kup

ine

individualni razgovori

početkom ped. godine/nakon trijažnih postupaka

po potrebi/

urgentna stanja

finalno

posjeti roditelja odgojnoj skupini (praćenje programa)

prema dogovorenom

rasporedu

uključivanje roditelja prema dogovorenom rasporedu, prema kalendaru događanja, koracima projekta

neverbalni oblici suradnje

tematska komunikacija putem panoa za roditelje

zajednički rad djece i roditelja na određenu temu - prezentacija putem plakata

93

7. SURADNJA S DRUŠTVENIM ČIMBENICIMA

94

Dječji vrtić kao mjesto zajedničkog življenja djece i odraslih razvija i ostvaruje svoju socijalnu prirodu s/u bliskim okruženjem, konkretno s institucijama kulturne, sportske, odgojno-obrazovne i informativne djelatnosti.

ODGOJNO-ZDRAVSTVENI PROGRAMI

Planira se:

za djecu školske obveznike iz dobno heterogenih i starijih odgojnih skupina (ukupno:

50+50 djece) dvotjedni program Škole klizanja, tijekom veljače 2015.

program „Djeca u prirodi“12 u Gradu mladih za djecu školske obveznike iz dobno

heterogenih i starijih odgojnih skupina (ukupno: do 120 djece iz svih objekata Vrtića) u

tri termina tijekom pedagoške godine 2015/16.

SURADNJA S GRADSKIM UREDOM ZA OBRAZOVANJE, KULTURU I SPORT

Osim uobičajenih oblika suradnje u okviru osiguravanja općih uvjeta potrebnih za odvijanje djelatnosti vrtića, predviđa se suradnja:

rujan/listopad (kontinuirano) – podrška u provođenju programa predškole,

kontinuirano - unos podataka u elektroničke MATICE, (pedagoginja i logopedinja, tajnica),

kontinuirano - podrška u provođenju radionica iz IPA projekta (modul podrške za odgojitelje i modul podrške za pomagače),

u svibnju mjesecu tradicionalna suradnja u okviru manifestacije „Dana dječjih vrtića grada Zagreba“ 2016. godine: djeca i odgojitelji, stručni tim vrtića, ravnatelj i odgojitelji Posebnih programa.

SURADNJA S AGENCIJOM ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE

Redovita suradnja u okviru stručnog usavršavanja, po potrebi i sadržajnija. Pojačana suradnja - na područjima:

rada s odgojiteljima – pripravnicima

u procesima napredovanja u položajna zvanja za odgojitelje i stručne suradnike te

prema individualnom angažmanu pojedinog stručnog suradnika (kao predavača ili moderatora radionice).

Suradnja u okviru provođenja programa Razvojnoga centra.

SURADNJA S MINISTARSTVOM ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I SPORTA Ovogodišnja suradnja ostvarivat će se u okviru:

podrške u provođenju programa predškole,

promidžbe djelatnosti predškolskog odgoja na državnoj razini,

sudjelovanjem na stručnim, stručno-znanstvenim skupovima i sl.

podrške u provođenju radionica iz IPA projekta (modul podrške za odgojitelje i modul podrške za pomagače),

12 Program verificiran od strane MZOŠ R Hrvatske, Izvedbeni program DV „Vrbik“ u prilogu

95

SURADNJA S DRŽAVNIM ZAVODOM ZA STATISTIKU U okviru distribucije statističkih podataka o upisu, rodnoj i dobnoj strukturi polaznika vrtića, zaposlenosti roditelja, korištenju programa i podataka o uposlenima.

SURADNJA S LOKALNOM ZAJEDNICOM Kulturne institucije

Planiraju se posjeti muzejima Grada Zagreba, važnim institucijama i kazališnim kućama prema projektima koje će provoditi odgojitelji. Ostvarivat će se suradnja s Gradskim knjižnicama na području Trnja i Trešnjevke („Tin Ujević“, „Marin Držić“). Cilj ove suradnje je razvijati čitalačke navike i jezične kompetencije kod djece, osobito u godini pred polazak u osnovnu školu. Suradnja s kazališnim kućama i samostalnim glazbenim i dramskim umjetnicima ostvarivat će se u suglasju s bitnima zadaćama, i izvan navedenih pedagoških projekata, pa se: za djecu u dobi od navršene pete godine života planira posjet kazalištima, dok se za mlađu djecu planira dolazak mobilnih kazališta u vrtić. Sadržaj i izvoditelje izabrat će Povjerenstvo Vrtića (četiri odgojiteljice i pedagoginja), imenovano od strane ravnateljice, a prema prispjelim ponudama kazališnih kuća ili izvoditelja evidentiranih u Očevidniku kazališta).

SURADNJA S VISOKOŠKOLSKIM INSTITUCIJAMA Ove godine suradnja s Učiteljskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, studijem na Odsjeku za predškolski odgoj odvijat će se prema rasporedu kolegija kroz III. godinu studija iz metodika: Kineziološka metodika (voditelj vježbi: dr.sc.Vatroslav Horvat, doc.) i Metodika upoznavanja okoline III (voditeljice vježbi: dr.sc. Biserka Petrović-Sočo, izv.prof. i Katica Kuljašević, predavač UFZG). Uz to, odvijat će se i jednotjedna praksa za studente izvanrednog studija (I. i II. godina, dva puta tijekom akademske godine) i dvotjedne prakse za redovite studente (II. godina studija).

PRIKAZ RADA VJEŽBAONICE UFZG:

Gagarinov put 10 Prisavlje 4 Fausta Vrančića 9

Metodika upoznavanja okoline III

U 3 odgojne grupe, 1 grupa studenata zimski semestar Mentori: Nevenka Štefančić, Sanja Naglić, Vanja Hrsan

U 3 odgojne grupe, po 2 grupe studenata, oba semestra Mentori: Milena Kovačić/Mirjana Škegro, Ana Paraker, Ljiljana Piljek/Mirjana Rogić

Kineziološka metodika

U 4 odgojne grupe, po 2 grupe studenata, zimski i ljetni semestar Mentori: Ljiljana Krulik, Andreja Becić, Đurđica Kirin, Nikolina Kotrman

Pedagoginja Katica Kuljašević i ravnateljica Davorka Crnković suradnice su u Kolegiju Uvod u predškolsku pedagogiju i Predškolski kurikulum (alternativne pedagoške koncepcije: Montessori), Odsjeka za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu,

Pedagoginja Katica Kuljašević mentorica je studentima Odsjeka za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu,

96

Psihologinja Minja Jeić suradnica je u dijelovima kolegija „Uvod u predškolsku i školsku psihologiju“ i „Psihološka procjena djece“, Odsjeka za psihologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu,

Zdravstvena voditeljica Marija Pihač suradnica je Zdravstvenog veleučilišta,

Logopedinja Martina Smiljanić surađivat će s profesoricom Mirjanom Lenček, profesoricom Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, i Centrom za rehabilitaciju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta. Mentorirati će studentsku praksu i vježbe studenata u okviru kolegija „Poremećaji čitanja i pisanja“.

SURADNJA S OSNOVNOM ŠKOLOM Planira se suradnja s osnovnim školama na našem području:

OŠ Davorina Trstenjaka: gravitira područni objekt vrtića (Fausta Vrančića),

OŠ Davorina Trstenjaka-područni odjeli: gravitira centralni objekt vrtića (Gagarinov put),

OŠ Tina Ujevića: gravitira centralni objekt vrtića (Gagarinov put),

OŠ „Cvjetno naselje“: gravitira područni objekt (Prisavlje),

OŠ Matije Gupca,

OŠ Montessori: za djecu iz programa Montessori.

SURADNJA SA CENTRIMA ZA SOCIJALNU SKRB

Teritorijalno prema potrebi.

SURADNJA S USTANOVAMA VEZANIM UZ SKRB I BRIGU O DJECI

SUVAG (Gregl, A. psiholog)

Centar za rehabilitaciju (prof Ljubešić, M. psiholog, prof. Lenček, M. logoped)

Poliklinika za zaštitu djece grada Zagreba, (Profaca, B. psiholog)

Dom zdravlja „Trnje“ – komisija za upis djece u školu (dr. Veček)

Psihijatrijska bolnica za djecu i mladež, Kukuljevićeva (dr. Dufek, psihijatar)

Pravobraniteljstvo za djecu – Ivana Milas Klarić, Maja Gabelica Šupljika)

Pravobraniteljstvo za osobe s invaliditetom – pravobraniteljica A. Slonjšak.

HURID (Hrvatska udruga za ranu intervenciju) Suradnja će se odvijati u provedbi stručnog usavršavanja odgojitelja kroz provođenje programa podrške za odgojitelje i pomagače (IPA - modul podrške za odgojitelje i modul podrške za pomagače).

HMD (Hrvatsko Montessori društvo) Hrvatsko Montessori društvo, u suradnji s Dječjim vrtićem „Vrbik“ organizirati će i dalje i stručne skupove za odgojitelje i stručne suradnike.

SURADNJA S VOLONTERSKIM CENTROM Dječji vrtić Vrbik objavio je dva projekta preko Volonterskog centra Zagreb, „Podrška uključivanju djece s teškoćama u razvoju u redovan sustav predškolskog odgoja“ i „Uključivanje "drugih odraslih" u dnevni život dječjih jaslica“. Za svaki projekt očekujemo po pet volontera. Volonteri će boraviti u grupama 2- 4 puta tjedno, po 3-5 sati tijekom cijele pedagoške godine.

97

8. VREDNOVANJE PROGRAMA

98

Kvaliteta programa kontinuirano se prati unaprjeđuje od strane odgojiteljica, stručnih suradnica i drugih odraslih, posebice roditelja i vanjskih suradnika (profesori s Učiteljskog fakulteta – voditelji metodičkih vježbi za studente). Analizom rezultata vrednovanja i dekodiranjem procesa program će se unaprjeđivati i poboljšavati u smislu primjerenijeg zadovoljavanja potreba i interesa djeteta, korištenja suvremenih oblika i metoda rada s djecom s naglaskom na slobodu i uključivanje svakog djeteta i zajedničko učenje, kao i obogaćivanja ponude i uvjeta u kojima djeca žive i uče. Algoritam praćenja i unošenja promjena u pedagošku praksu prikazan je na grafikonu koji slijedi.

Za vrednovanje i samovrednovanje koristi se propisana pedagoška dokumentacija, razvojni portfolio odgojitelja i zapisi odgojitelja (video i/ili etnografske bilješke i foto dokumentacija) koje odgojitelji koriste na planiranjima i diskursima sa ciljem analize stanja pedagoške prakse, traženja primjerenijih i/ili drugačijih načina zadovoljavanja djetetovih razvojnih i drugih potreba te izgrađivanja zajedništva. Vrednovanju programa pridonijet će i raznolika dokumentacija koja će se prikupljati tijekom godine: plakati dječjih projekata, foto i video-zapisi, etnografske i anegdotske bilješke, dječji radovi i dr. Ovu dokumentaciju odgojitelji koriste na nekoliko načina: u radu s djecom kako bi im pružali prilike da promatraju, evociraju i elaboriraju svoje prijašnje radnje, traže logičke poveznice, preispituju svoje hipoteze i valoriziraju ih, uspoređuju prijašnje radnje i aktualne te buduće postupke i na taj način kreiraju vlastite teorije o nečemu. Roditeljima je dokumentacija dostupna kroz dva modela (razvojni portfolio djeteta i plakati u vanjskom prostoru). Na taj način roditelji imaju prilike, s jedne strane, steći iskustva o onom dijelu djetetova života koji im je nepoznat (jer ne dijele isti prostor i vrijeme dnevnoga života i odrastanja djeteta), i s druge strane, upoznati se s načinima rada u vrtiću, važnim razvojnim aspektima i procesima izgradnje djetetovih kompetencija za život i učenje. Odgojiteljima ova

praćenje

bilježenje

dokumentiranje analiza

refleksije

diskurs

promjena stanja

99

vrsta praćenja i dokumentiranja procesa učenja i razvoja djeteta pomaže da dobije bolji uvid u načine kako pojedino dijete izražava svoje potrebe ili stvaralačka svojstva što pomaže procesu individualizacije pristupa i interakcije s pojedinim djetetom, kao i kreiranju prilika za zajedništvo. U procesu praćenja i vrednovanja u vrtići se koriste protokoli praćenja: Protokol KpK i Montessori pristup opažanju djeteta. O procesu samovrednovanja i vrednovanja pedagoške prakse prema brine i Tim za kvalitetu dječjeg vrtića koji izrađuje instrumente za samovrednovanje i primjenjuje ih na tri ciljane skupine: odgojitelji, djeca, roditelji. Protekle dvije godine vrednovala su se područja kvalitete Kultura ustanove i organizacijsko upravljanje, a ove pedagoške godine pridodat će se i područje kvalitete Kurikulum. Članovi tima za kvalitetu su:

- Davorka Crnković, ravnateljica - Katica Kuljašević, stručna suradnica pedagoginja - Martina Smiljanić, stručna suradnica logopedinja - Vesna Štefančić, voditeljica računovodstvenih poslova - Vanja Hrsan, odgojiteljica - Ivana Golik Homolak, odgojiteljica - Željka Pavković, pomoćna kuharica - Antić Andrea, odgojiteljica - Iva Novosel- član UV

- Predstavnik roditelja

100

9. PLAN I PROGRAM RAVNATELJICE I ČLANOVA STRUČNOG TIMA

101

PLAN I PROGRAM RADA RAVNATELJICE ZA 2015./2016.

USTROJSTVO RADA VRIJEME PROVEDBE INDIKATORI PROVEDBE

ORGANIZACIJSKI POSLOVI: - organizacija rada u novoj pedagoškoj godini (raspored odgojnih djelatnika po

odgojnim skupinama, utvrđivanje dužine radnog vremena primarnog programa i radnog vremena djelatnika po odgojnim skupinama, organizacija kraćih programa i dr.),

- planiranje sjednica Odgojiteljskog vijeća, sastanaka Stručnog tima, sjednica Upravnog vijeća u suradnji s predsjednikom Upravnog vijeća Vrtića, KADROVSKI POSLOVI:

- Utvrđivanje potreba za zapošljavanjem djelatnika na određeno vrijeme - Donošenje odluke o zapošljavanju djelatnika na određeno vrijeme do 60 dana - Rješavanje aktualne problematike s odgojnim djelatnicima i članovima stručnog

tima - Praćenje učinkovitosti rada i obavljana poslova i radnih zadataka ostalih službi

vrtića POSLOVI SURADNJE:

- sudjelovanje u provođenju upisa djece za redovite i posebne programe u vrtiću, - organizacija poslova vezanih uz novoprimljenu djecu (ugovori, intervjui i dr.), - formiranje odgojnih skupina (prema Gradskim normativima), - sudjelovanje u pripremi i izvedbi roditeljskih sastanaka za novoprimljenu djecu, - sudjelovanje u izradi Razvojnog plana ustanove, - sudjelovanje u izradi Godišnjeg plana i programa ustanove, - sudjelovanje u izradi Kurikuluma ustanove, - izrada rasporeda rada odgojnih djelatnika i ostalih radnika u ljetnom periodu, - organizacija rada u ljetnim mjesecima, - ostvarivanje i unaprjeđivanje suradnje s roditeljima, - ostvarivanje suradnje s lokalnom zajednicom, - suradnja s: MZOS, AZOO, Gradskim uredom za obrazovanje, kulturu i sport

Kolovoz i kontinuirano Kontinuirano tijekom godine Kontinuirano Svibanj, lipanj Svibanj, lipanj Lipanj Lipanj Srpanj, kolovoz Rujan Lipanj Lipanj Kontinuirano Kontinuirano Kontinuirano

Dokumentacija vrtića


Zapisnik upisne komisije Zapisnik upisne komisije Izrađen razvojni plana ustanove, Izrađen Godišnji plan i program ustanove Izrađen Kurikulum ustanove Dokumentacija vrtića

102

POSLOVI PRAĆENJA I ORGANIZACIJE: - praćenje organizacije rada na nivou Vrtića, - praćenje dnevnog ritma i boravka djece u skupinama - praćenje jutarnjeg boravka i poslijepodnevnog boravka djece u grupama - praćenje pojedinih faza odgojno-obrazovnog rada, - praćenje realizacije satnice odgojitelja i ostalih djelatnika Vrtića, - praćenje realizacije godišnjih zaduženja, - praćenje dinamike upisa i ispisa djece tijekom pedagoške godine, - praćenje provedbe Razvojnog plana ustanove, - praćenje ljetopisa – sakupljanje dokumentacije o radu Vrtića, video-zapisi, članci

i dr. - promidžba rada Vrtića (stručni skupovi, kongresi i dr.) - zastupanje Vrtića prema pozivima i potrebi - zastupanje u javnim medijima - prezentacija rada Vrtića na internetskoj stranici Vrtića

Kontinuirano


MATERIJALNI UVJETI VRIJEME PROVEDBE INDIKATORI PROVEDBE

ORGANIZACIJSKI POSLOVI: - Osigurati materijalno okruženje za siguran boravak djece u vrtiću, vanjskim i

unutarnjim prostorima, održavanje i nadopuna sredstava za boravak na zraku - Organizacija nabave didaktike prema potrebama odgojno obrazovne prakse - Na osnovu financijskih kriterija osigurati kontinuirano i kvalitetno funkcioniranje

djelatnosti - Izrada prioriteta nabavki ovisno o namjenskim financijskim sredstvima - Izrada plana nabave osnovnih sredstava te osiguravanje sredstava za nabavu

istih - Izrada plana tekućeg održavanja objekata i opreme u skladu s financijskim

mogućnostima FINANCIJSKO RAČUNOVODSTVENI POSLOVI – POSLOVI SURADNJE: - Sudjelovanje u izradi prijedloga financijskog plana za 2016. godinu - Suradnja u izradi plana razvojnog programa - Suradnja s tajnikom i voditeljem administrativno računovodstvene službe u

Kontinuirano Listopad Listopad Studeni

Dokumentacija vrtića Izrađen prijedlog financijskog plana za 2016. godinu Izrađen plan razvojnog programa

103

izradi plana nabave - Kontrola narudžbenica, dostavnica i računa - Ispunjavanje upitnika o fiskalnoj odgovornosti

POSLOVI PRAĆENJA I ORGANIZACIJE: - Na osnovu financijskih kriterija osigurati kontinuirano i kvalitetno funkcioniranje

djelatnosti, - Izrada plana prioriteta nabave, - Izrada plana nabave didaktičkih sredstava i stručne literature

Kontinuirano Siječanj Kontinuirano

Izrađen plan nabave Dokumentacija vrtića Dokumentacija vrtića

ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD

- Praćenje i unaprjeđivanje procesa prilagodbe, zadovoljavanja potreba i

ostvarivanja prava djeteta, uvid u odgojno-obrazovni rad i pedagošku dokumentaciju odgojne skupine, odgojitelja i djeteta,

- Praćenje dnevnog ritma u odgojnim skupinama, po potrebi prilagođavanje nastalim uvjetima,

- Praćenje realizacije“ Protokola za siguran boravak djece u vrtiću „ - Suradnja u izradi plana i programa stručnog osposobljavanja pripravnika

(odgojitelja i stručnih suradnika) - Iniciranje inovacija i rad na unaprjeđenju odgojno obrazovnog procesa - Rad u povjerenstvu za pripravnike - Praćenje neposrednog rada i realizacije satnice

DJECA S POSEBNIM POTREBAMA I TUR

- Praćenje realizacije programa integracije djece s PP i TUR, - Sudjelovanje u stručnom usavršavanju odgojitelja u suradnji s HURID-om - Suradnja i podrška roditeljima djece s PP i TUR za vrijeme boravka u vrtiću

(individualni razgovori i konzultacije)

Kontinuirano Kontinuirano



- Sudjelovanje u izradi jelovnika (posebno u izradi jelovnika za djecu s PP), - Praćenje aktivnosti koje utječu na zdravlje djece,

104

- Praćenje provođenja HACCP mjera, - Suradnja s nadležnim zdravstvenim ustanovama (epidemiolozi, liječnici

primarne zdravstvene zaštite, pedijatri),

Kontinuirano


SURADNJA S RODITELJIMA, LOKALNOM ZAJEDNICOM I VANJSKIM ČIMBENICIMA

SURADNJA S RODITELJIMA - Suradnja na roditeljskim sastancima - Ostvarivanje i suradnje s roditeljima - Organiziranje vrednovanja procesa od strane roditelja - Osiguravanje kvalitetne komunikacije roditelja i vrtića putem obavijesti, plakata

i letaka - Individualni razgovori s roditeljima u odnosu na njihove potrebe - Organiziranje anketiranja roditelja u odabiru programa i objekta SURADNJA S LOKALNOM ZAJEDNICOM - Suradnja s gradskom četvrti Trnje - Suradnja s osnovnim školama - Organizacija sudjelovanja u manifestacijama na lokalnoj razini SURADNJA S VANJSKIM ČIMBENICIMA - Suradnja s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta - Suradnja s Agencijom za odgoj i obrazovanje - Suradnja s Gradskim uredom za obrazovanje, kulturu i sport - Dom zdravlja Trnje - Epidemiološka služba - Zavod za javno zdravstvo - Učiteljskim, filozofskim i edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom - Rad sa studentima u okviru Vježbaonica - Suradnja s Vrtićima na međunarodnoj osnovi –Slovenija, Mađarska, Italija - Suradnja s Institutom Opera Nationale Montessori iz Rima - Suradnja sa Hrvatskim Montessori društvom - Suradnja sa Udrugom HURID

Kontinuirano

Kontinuirano Kontinuirano

Dokumentacija vrtića Dokumentacija vrtića Dokumentacija vrtića

STRUČNO USAVRŠAVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH DJELATNIKA

- Izraditi program stručnog usavršavanja prema katalogu AZOO - Dogovor s odgojiteljima o izboru stručnog usavršavanja izvan vrtića

Rujan Rujan

Razvojni portfolio odgojitelja

105

- Izraditi program stručnog usavršavanja predviđenog GPP (stručni aktivi i stručne grupe, tematska sjednica OV)

- Organizirati predavanja, radionice i seminare u vrtiću OSOBNO:

- Sudjelovanje na stručnim seminarima u organizaciji AZOO - Sudjelovanje na konferencijama, tribinama i okruglim stolovima - Sudjelovanje u fokus grupi UF - Sudjelovanje na stručnim skupovima u organizaciji HMD –a, Udruge HURID i

dr.

Rujan Kontinuirano Kontinuirano Listopad


VREDNOVANJE PROGRAMA

- Organizirati vrednovanje odgojno obrazovnog procesa od strane roditelja,

odgojitelja i djece - Vrednovanje realizacije i kvalitete procesa putem ISU odgojitelja i uvidom u

mape razvojnih portfolija odgojitelja

Svibanj Srpanj

Rezultati vrednovanja

STRUČNO-RAZVOJNI CENTAR

- Organiziranje realizacije plana i programa rada stručno razvojnog centra

Od listopada 2015. do listopada 2016.

Dokumentacija stručno razvojnog centra

DISEMINACIJA IPA PROJEKTA

- U suradnji s HURIDom organizacija stručnog usavršavanja za odgojitelje i pomagače u radu s djecom s TUR

Od listopada 2015. Potvrda o odrađenom stručnom usavršavanju

106

PLAN I PROGRAM RADA STRUČNE SURADNICE PEDAGOGINJE ZA 2015./2016.

SUDIONICI KONKRETNI POSLOVI OBLIK RADA VRIJEME PROVEDBE

INDIKATORI PROVEDBE

DIJETE

AKTIVNOSTI UVIDA: - praćenje, dokumentiranje i analiza grupne

dinamike (protokoli KpK i Montessori), - praćenje djece s PP, djece s TUR (nepoželjna

ponašanja), izrada mišljenja, - uvid u Razvojni portfolio djeteta AKTIVNOSTI PLANIRANJA I PROGRAMIRANJA: - sudjelovanje u pisanju IOOP-a (definiranje

individualizacije pristupa) za djecu s PP – TUR, darovitu djecu, prolaznih PP

AKTIVNOSTI PROVEDBE: - praćenje provedbe IOOP-a AKTIVNOSTI ANALIZE - analiza prema Razvojnim listama za dijete,

opažanje i dokumentiranje neposrednih aktivnosti djeteta, analiza

AKTIVNOSTI UNAPRJEĐENJA - prilagodba prostorno-materijalnih i

organizacijskih uvjeta za dijete i grupu djece AKTIVNOSTI VREDNOVANJA

OPAŽANJE DJETETA

TIMSKI I INDIVIDUALNI

PRISTUP PISANJU IOOP-A

INDIVIDUALNO, TIMSKI

GRUPNE REFLEKSIJE, PLANIRANJA

INDIVIDUALNO, TIMSKI

- početkom

pedagoške godine

- tromjesečni

ciklusi, - prema potrebi i

kalendaru obnavljanja opservacijskih ugovora

- kontinuirano - tromjesečno

POPUNJENI PROTOKOLI PRAĆENJA, IZRAĐENO TIMSKO MIŠLJENJE ZA DIJETE (u DOSSIER – u DJETETA), BILJEŠKE U: - izrađenom IOOP-u, - pedagoškoj

dokumentaciji odgojne skupine,

- razvojnim portfolijima djeteta,

- osobnoj dokumentaciji pedagoga,

- dokumentaciji planiranja,

Ishodi za dijete/djecu

Porast djetetovih osobnih i socijalnih kompetencija: praktična znanja (briga o sebi), komunikacijske vještine; razumijevanje drugačijih obrazaca ponašanja i usklađivanje s njima (život u zajednici/odgojnoj skupini)

ODGOJITELJ (za dijete/djecu)

AKTIVNOSTI UVIDA: - praćenje, dokumentiranje i analiza određenih

segmenata odgojno-obrazovnog procesa, - analiza pedagoške dokumentacije odgojne

skupine i odgojitelja AKTIVNOSTI PLANIRANJA I PROGRAMIRANJA: - pomoć u definiranju razvojnih prioriteta za

PEDAGOŠKO-INSTRUKTIVNI UVID U SEGMENTE

PEDAGOŠKOG PROCESA UVID U DOKUMENTACIJU

INSTRUKTIVNO -

- kontinuirano - tromjesečni

BILJEŠKE U: - pedagoškoj



- dodatnoj dokumentaciji

107

dob, individualizaciji pristupa, suradnji s obitelji djeteta (roditeljski sastanci, posjeti roditelja odgojnoj skupini, izleti, plakati, kutići za roditelje, podrška roditeljima, timski razgovori s roditeljima i sl.),

- pomoć u optimalizaciji uvjeta, - sudjelovanje u programiranju projekata AKTIVNOSTI PROVEDBE: - praćenje provedbe pedagoškog procesa, - sudjelovanje u dokumentiranju procesa, - sudjelovanje u provedbi različitih oblika

suradnje s roditeljima AKTIVNOSTI ANALIZE: - analiza prema dokumentaciji pedagoškog

procesa, Razvojnih lista za dijete AKTIVNOSTI UNAPRJEĐENJA: - prilagodba prostorno-materijalnih i

organizacijskih uvjeta za dijete i grupu djece AKTIVNOSTI VREDNOVANJA: (prema algoritmu za Akcijska istraživanja) AKTIVNOSTI PROMICANJA DJELATNOSTI: - pomoć pri prikazu pedagoške prakse, prikazu

teorijskih polazišta, istraživanja, - pomoć u pripremi materijala za publiciranje

rada, izlaganja AKTIVNOSTI STRUČNOG I PROFESIONALNOG USAVRŠAVANJA ODGOJITELJA: - pripreme, izvedbe i dokumentiranje različitih

oblika usavršavanja (radionice, praktikumi, rad na tekstu, izlaganja, prikaz dobre prakse)

KONZULTATINI RAD S ODGOJITELJIMA

INDIVIDUALNI I TIMSKI UVIDI,

SUDJELOVANJE U PEDAGOŠKOM PROCESU I SURADNJI S RODITELJIMA

INDIVIDUALNI I TIMSKI

UVIDI, GRUPNE REFLEKSIJE I PLANIRANJA,

DEKODIRANJE PROCESA, REFLEKSIJA/DISKURS

AKCIJSKO ISTRAŽIVANJE

KONZULTATIVNI RAD, RAD NA LITERATURI, RAD NA

TEKSTU, ISTRAŽIVAČKI RAD

KONZULTATIVNI RAD,

ISTRAŽIVAČKI RAD STRUČNI AKTIVI, STRUČNE

GRUPE RADIONICE, PRAKTIKUMI

ciklusi i prema potrebi

- kontinuirano - tromjesečno i

prema potrebi - kontinuirano,

prema trajanju - prema

interesu, prema potrebi

- prema

kalendaru stručnog usavršavanja u ustanovi

odgojitelja - isto … - Napisan Program i plan

pedagoškog projekta (prema koracima) i/ili Akcijskog istraživanja

- Bilješke u pedagoškoj

dokumentaciji odgojitelja (vrednovanje)

- Objavljen stručni rad/članak, prihvaćeno izlaganje na stručnom skupu

- Zapisnici Stručnih aktiva

i stručnih grupa

Ishodi da odgojitelje

Porast osobnih kompetencija: znanja (uvid i samouvid, znanja o drugačijim obrascima ponašanja u djece, praktična znanja u radu s djecom s PP); viša razina komunikacijskih vještina; senzibiliziranost za potrebe drugih, djece s PP i njihovih obitelji

108

OBITELJ (i za obitelj)

AKTIVNOSTI UVIDA: - praćenje, dokumentiranje i analiza dinamike

suradnje s roditeljima po odgojnim skupinama, - uvid u pedagošku dokumentaciju odgojne

skupine – suradnja s obitelji (tromjesečna i tjedna razina; bilješke o ostvarenoj suradnji),

- svakodnevna komunikacija s roditeljima AKTIVNOSTI PLANIRANJA I PROGRAMIRANJA: - pomoć odgojiteljima u definiranju prioriteta u

suradnji, u izradi kalendara za provođenje individualnih razgovora, pripreme za neke individualne razgovore, sastanke

AKTIVNOSTI PROVEDBE: - sudjelovanje u individualnim razgovorima,

roditeljskim sastancima, - informiranje o programu podrške roditeljstvu, - provođenje programa podrške roditeljstvu

„Rastimo zajedno“, - provođenje roditeljskih sastanaka – grupno ili

plenarno, - izrada edukativnih letaka za roditelje, - provođenje individualnih razgovora s

roditeljima na zahtjev roditelja AKTIVNOSTI ANALIZE I VREDNOVANJA: - prema podacima u pedagoškoj dokumentaciji

odgojnih skupina, - prema podacima iz Polugodišnje analize za sve

odgojne skupine, - prema podacima iz Razvojnog plana ustanove i

aktivnosti samovrednovanja (procjena roditelja)

AKTIVNOSTI UNAPRJEĐENJA: - prilagodba prostorno-materijalnih i

UVIDI

PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE

INDIVIDUALNI RAZGOVORI

RADIONICE CIKLUSA „RASTIMO ZAJEDNO“

RODITELJSKI SASTANCI,

INDIVIDUALNI RAD NA TEKSTU

ANALIZA I RAD NA TEKSTU,

REFLEKSIJE IZRADA INSTRUMENATA I PROTOKOLA PROCJENE, PRIKUPLJANJE I OBRADA

PODATAKA, INTERPETACIJA REZULTATA

- kontinuirano i prema potrebi

- tromjesečno - prema potrebi - tromjesečno/

dva puta na godinu

BILJEŠKE U: - pedagoškoj



- dodatnoj dokumentaciji odgojitelja,

- izrađen kalendar za individualne razgovore,

ZAPISNICI: - individualnih razgovora

(u Dossier djeteta), - roditeljskih sastanaka

(grupno/plenarno), - dokumentacija

programa podrške roditeljstvu „Rastimo zajedno“

- izrađeni edukativni letci za roditelje (tematski vezani uz odgojnu problematiku i učenje, igru),

- instrumenti vrednovanja (izrađuje Vrtić prema uputama Centra za Vanjsko vrednovanje)

109

organizacijskih resursa Vrtića potrebama obitelji,

- uvođenje novih i/ili drugačijih oblika suradnje s roditeljima u sve odgojne skupine

AKCIJE PROMJENE

- tromjesečno

Ishodi za roditelje

Informiran, konzultiran i uvažen roditelj, porast znanja o institucijskom pristupu i mogućnostima sustava;

DRUŠTVENA ZAJEDNICA

AKTIVNOSTI UVIDA I ANALIZE SURADNJE: - analiza dinamike i sadržaja suradnje s lokalnom

zajednicom AKTIVNOSTI PLANIRANJA I PROGRAMIRANJA: - sudjelovanje u pisanju GPP-a suradnja s

lokalnom zajednicom, definiranje sadržaja i kalendara suradnje prema sudionicima: kulturno umjetnički sadržaji, odgojno-zdravstveni programi, priprema za školu, rad Vježbaonice i dr.

AKTIVNOSTI PROVEDBE: - organizacija, stvaranje uvjeta za provedbu,

praćenje provedbe AKTIVNOSTI ANALIZE - analiza prema iskazima sudionika (ankete,

pisani iskazi i sl.) AKTIVNOSTI VREDNOVANJA I UNAPRJEĐENJA - prilagodba prostorno-materijalnih i

organizacijskih resursa i uvjeta za krajnje korisnike (dijete i grupu djece)

UVID I ANALIZA IZVJEŠĆA IZ PRETHODNE PED. GODINE

RAD NA TEKSTU, INDIVIDUALNI I TIMSKI

RAD POVJERENSTVA ZA

IZBOR KULTURNIH SADRŽAJA,

SASTANAK S ODGOJITEJIMA MENTORIMA

(VJEŽBAONICA UFZG)

PISANA I USMENA KORESPODENCIJA,

DOGOVORI, SASTANCI

SUDJELOVANJE U PEDAGOŠKOM PROCESU

- počekom ped.

godine - rujan, listopad - listopad - kontinuirano i

prema kalendaru provedbe GPP

- kontinuirano

BILJEŠKE U: - osobnoj dokumentaciji

pedagoga,

- Izvješće 2014/15. - Napisan GPP 2015/16.

- Zapisnik sa sastanka

Povjerenstva, zaključci i izvršen izbor

- Zapisnik sa sastanka s

mentorima UFZG

BILJEŠKE U: - osobnoj dokumentaciji

pedagoga,

- dokumentaciji odgojne

skupine, Izvješću –

Polugodišnjoj i Godišnjoj

analizi

-

110

STRUČNI TIM

Prema tablici u Godišnjem planu i programu: UPISI DJECE: - zaprimanje i unos podataka o djeci u e-matice

(zajedno s drugima stručnim suradnikom), - formiranje odgojnih skupina, - analiza djece s PP, PP-TUR i darovita djeca, - priprema roditeljskog sastanka za novu djecu, - sudjelovanje na plenarnim roditeljskim

sastancima PISANJE IZVJEŠĆA GPP-a: - pisanje dionica Izvješća, - timsko izvješćivanje, - prezentiranje Izvješća na OV PISANJE GPP-a: - pisanje dionica GPP-a, - pisanje Kurikuluma Vrtića, - timsko planiranje i programiranje, - prezentiranje GPP-a na OV PRAĆENJE PRILAGODBE: - praćenje ponašanja djeteta/djece, - analiza odgojiteljskih zabilješki u pedagoškoj

dokumentaciji, - timska analiza stanja na terenu RAD S DJECOM S PP-TUR: - opažanje djeteta, dokumentacija o djetetu,

pisanje mišljenja, povratna informacija odgojiteljima i roditeljima,

- sudjelovanje u pisanju IOOP-a, - provedba podrške odgojiteljima i pomagačima, - analiza stanja nakon unošenja promjena RAD S RODITELJIMA: - priprema roditeljskih sastanaka, sudjelovanje u

pripremama grupnih roditeljskih sastanaka i

INDIVIDUALNI/TIMSKI UNOS PODATAKA

RAD KOMISIJE ZA UPIS DJECE

INDIVIDUALNI/TIMSKI

RAD NA TEKSTU

ISTO

NEPOSREDAN RAD U ODGOJNOJ SKUPINI,

OPAŽANJE I BILJEŽENJE

ISTO

- svibanj, lipanj, rujan

- lipanj, kolovoz - rujan - rujan, listopad - kontinuirano - kontinuirano - prema

kalendaru provedbe GPP

DOKUMENTACIJA: - upisne komisije, - e- dokumentacija, - dossier djece, - inicijalni intervuji i dr. - zapisnici Komisije za upis

djece - napisano Izvješće, - zapisnik sa sjednice OV - napisan GPP, - napisan Kurikulum

Vrtića, - zapisnik sa sjednice OV - popunjeni protokoli

praćenja prilagodbe, - zapisnici sastanaka

Stručnog tima i ravnateljice

111

individualnih razgovora, - provedba programa podrške roditeljstvu

„Rastimo zajedno“ i „Rastimo zajedno +“ RAD S ODGOJITELJIMA: - osnaživanje odgojiteljskih stručnih

kompetencija za rad sa svim sudionicima pedagoškog procesa,

- provedba stručnog usavršavanja u ustanovi (za odgojitelje),

- individualni rad s odgojiteljima mentorima pripravnicima

SURADNJA S VANJSKIM ČIMBENICIMA: - timski prema djelokrugu rada svakog stručnog

suradnika, osobito zajedno kod djece s PP, školskih obveznika i prijevremenog upisa, suradnje sa školom, HURID-om, MZOS-om, GUOS-om i dr.

PREZENTACIJA VRTIĆA I PROMICANE STRUKE: - istraživački rad, pisanje stručnih članaka i

radova, provođenje radionica i s.

RODITELJSKI SASTANCI

RADIONICE

CIKLUS „Rastimo zajedno“

SRTUČNI AKTIVI, STRUČNE GRUPE, REFLEKSIJE, MODULI PODRŠKE (ODGOJITELJIMA I

POMAGAČIMA iz IPA projekta)

ISTRAŽIVANJE

- prema


- isto - prema prilici i

potrebi

- dokumentacija Vrtića i odgojne skupine – suradnja s roditeljima,

- dokumentacija „Rastimo zajedno“

- zapisnici sa SA, SG,

refleksija

- bilješke u dokumentaciji

Vrtića i/ili odgojne skupine – suradnja

- objavljen rad,

prihvaćeno izlaganje i/ili radionica na stručnom skupu

Ishodi za ST Usavršene vještine timskog i grupnog rada

RAVNATELJICA

AKTIVNOSTI UVIDA: - praćenje, dokumentiranje i analiza pedagoškog

procesa i aktivnosti suradnje AKTIVNOSTI PLANIRANJA I PROGRAMIRANJA: - sudjelovanje u pisanju GPP-a i Godišnjeg

izvješća, Razvojnog plana ustanove AKTIVNOSTI PROVEDBE: - praćenje provedbe i dokumentiranje

IZVJEŠĆIVANJE

INDIVIDUALNI I TIMSKI RAD RAD NA TEKSTU

UVIDI U PEDAGOŠKI PROCES, PROSTORNO-

MATERIJALNO OKRUŽENJE I PEDAGOŠKU

DOKUMENTACIJU

- kontinuirano - tromjesečno i

prema potrebi - kontinuirano

- Pisana izvješća i/ili bilješke iz pedagoške dokumentacije odgojitelja i pedagoga, protokoli praćenja i sl.

BILJEŠKE: - u pedagoškoj


112

AKTIVNOSTI ANALIZE, VREDNOVANJA i UNAPRJEĐENJA: - analiza prema sastavnicama u GPP - prilagodba prostorno-materijalnih i

organizacijskih uvjeta za dijete i grupu djece, - prilagodba oblika i sadržaja rada potrebama

stručnog usavršavanja odgojitelja u ustanovi, - prilagodba resursa Vrtića potrebama

Razvojnoga centra i Gradskog ureda/MZOS-a

SASTANCI STRUČNOG TIMA

I RAVNATELJICE, SASTANCI TIMA ZA

KVALITETU, SASTANCI POVJERENSTVA ZA

STAŽIRANJE PRIPRAVNIKA

- kontinuirano - prema potrebi,

- prema

Programu stažiranja

- u protokolima opažanja - dokumentaciji rada

Stručnog tima, IZVJEŠĆA: - tima za kvalitetu Vrtića, - Povjerenstva za

stažiranje

OSOBNO STRUČNO

USAVRŠAVANJE

AKTIVNOSTI UVIDA: - Praćenje ponude usavršavanja AZOO i drugih

organizatora, - Procjena osobnih potreba (područje, sadržaji) AKTIVNOSTI PLANIRANJA I PROGRAMIRANJA: - Prijava na stručne skupove (alati za uspješnu

komunikaciju, alati struke i sl.) – pasivno - Prijava na stručne skupove (promicanje struke i

djelatnosti Vrtića) – aktivno AKTIVNOSTI PROVEDBE AKTIVNOSTI VREDNOVANJA

ettaedu i dr.

E – PRIJAVE

sudjelovanje

- prema

kalendaru

- e- prijava (print), - potvrdnica - pisani materijali,

bilješke, ev. Esej - razvojni portfolio

Ishodi Povećane osobne i socijalne kompetencije: znanja o aktualnostima u struci, vještine izlaganja i prezentiranja, svijest o mogućnostima i ograničenjima za izgradnju zajednice koja uči

OSTALI POSLOVI

Administrativni poslovi, poslovi mentoriranja za studente FFZG – studij Pedagogije, Poslovi mentoriranja za potrebe Stručno-razvojnog centra (Montessori), zamjena ravnateljice u odsutnosti, poslovi po nalogu ravnatelja, sudjelovanje u opremanju internetske stranice Vrtića, sudjelovanje u izradi izvješća Državnog zavoda za statistiku, sudjelovanje u izradi Izvješća za MZOS i GUOS, zastupanje i prezentiranje Vrtića na stručnim skupovima

- prema kalendaru,

- prema potrebi

113

PLAN I PROGRAM RADA STRUČNE SURADNICE PSIHOLOGINJE ZA 2015/16.

POSLOVI OBLIK RADA VRIJEME PROVEDBE INDIKATORI PROVEDBE

Cilj Doprinos povoljnom cjelovitom razvoju osobnosti djeteta i kvaliteti njegova življenja

DIJETE

PRAĆENJA I PROCJENJIVANJE AKTUALNIH POTREBA DJETETA (uključujući i PREDŠKOLU) - Sudjelovanje uz odgojitelje u zadovoljavanju

dječjih potreba (pr. suradnja s odgojiteljima u što bezbolnijoj prilagodbi na vrtić)

- Praćenje djece u skupinama - Planiranje i savjetovanje s odgojiteljima u interesu

razvoja djece OTKRIVANJE DJECE S PP I TUR - Inicijalni intervjui s roditeljima i djecom - Praćenje djece u skupinama - Suradnja s odgojiteljicama u praćenju i opservaciji

djece, te prilagodbi konteksta - Suradnja sa ST u otkrivanju djece s TUR i PP - Trijažiranje i testiranje djece - Sudjelovanje u pisanju IOOP-a za djecu s PP – TUR,

darovitu djecu, prolaznih PP RAD S DJECOM S PP I TUR - Praćenje djece i rada odgojitelja u skupinama te

educiranje, savjetovanje i podrška odgojiteljima u radu s djecom s PP i TUR

- Savjetovanje i praćenje provedbe IOOP-a PRIPREMA DJECE ZA ŠKOLU I PREDŠKOLA

- Procjena zrelosti djece za školu

- Pisanje mišljenja o spremnosti djeteta za školu OBOGAĆIVANJE UVJETA ŽIVOTA U VRTIĆU - uz ST - prilagodba prostorno-materijalnih i

organizacijskih uvjeta za dijete i grupu djece - Pomoć roditeljima u odabiru programa za dijete

Opažanje Pomoć u skupini

Testiranje Individualno i grupno

planiranje i savjetovanje

Opažanje Individualni rad

Grupno kroz planiranja, timove, SA i SG, OV

Individualni i grupni rad Individualno i grupno

planiranje i savjetovanje kroz timove, planiranja,

SA i SG, OV

Praćenje i testiranje

Opažanje Osmišljavanje

Provedba Individualni razgovori

- početkom pedagoške godine, kontinuirano, te po potrebi

- kontinuirano - kontinuirano - prema potrebi i

kalendaru obnavljanja opservacijskih ugovora

- kontinuirano

- od siječnja do

lipnja

- kontinuirano

- inicijalni intervjui - popunjeni protokoli

praćenja - razvojne liste ( za

dijete, skupinu, te ukupni rezultati po dobi)

- rezultati testiranja - dosjei djeteta - mišljenja, prijave, upiti

za CZSS, MUP, Pravobraniteljici za djecu

- mišljenja o spremnosti za školu

BILJEŠKE U: - dosjeu djeteta - dokumentaciji

(osobnoj, odgojne skupine, razvojnim portfolijima djeteta, zapisnicima SA, OV, ST, sastanaka ST)

114


Cilj Doprinos stručnoj kompetenciji odgojitelja usmjereno na unapređenje odgojne prakse

ODGOJITELJ

POMOĆ ODGOJITELJIMA U PROCJENJIVANJU POTREBA DJECE - Praćenje djece u skupinama (uz liste praćenja,

razvojne liste i dr) - Identifikacija djece s PP i TUR (uz odgojitelje i ST) - Edukacija, savjetovanje i podrška odgojitelja u

pristupu djeci s PP i TUR - Dogovor, primjena, praćenje i (ukupna) analiza

razvojnih lista za djecu - Uz odgojitelje i ST – izgradnja poticajnog

konteksta za dijete - pomoć u definiranju razvojnih prioriteta za dob,

individualizaciji pristupa POMOĆ U SAGLEDAVANJU RAZINE VLASTITE ODGOJNE PRAKSE I MOGUĆNOSTI PROMJENA I POMOĆ U PROŠIRIVANJU STRUČNIH SPOZNAJA O RAZVOJU, KOMPETENCIJAMA, UČENJU, KOMUNIKACIJSKIM PROCESIMA, PP I TUR DJECE - Edukacija I savjetovanje odgojitelja, te podrška

odgojiteljima - pomoć pri prikazu pedagoške prakse, prikazu

teorijskih polazišta, istraživanja, - pomoć u pripremi materijala za publiciranje rada,

izlaganja SUDJELOVANJE I POMOĆ U PLANIRANJU I PROVEDBI RAZLIČITIH OBLIKA SURADNJE S RODITELJIMA - individualni razgovori, roditeljski sastanci, posjeti

roditelja odgojnoj skupini, kutići za roditelje, podrška roditeljima, timski razgovori s roditeljima,..

Opažanje Testiranje

Individualno i grupno planiranje i savjetovanje

Individualna i grupna refleksija, planiranja,

edukacija (OV, SA, SG, planiranja,..) Po potrebi

Individualna i grupna refleksija, planiranja,

edukacija Po potrebi

- kontinuirano - prema

kalendaru stručnog usavršavanja u ustanovi

- kontinuirano

- popunjeni protokoli praćenja

- razvojne liste ( za dijete, skupinu, te ukupni rezultati po dobi)

- dosjei djeteta - mišljenja o spremnosti

za školu BILJEŠKE U: - dosjeu djeteta - dokumentaciji (osobnoj,

odgojne skupine, zapisnicima SA, OV, ST, sastanaka ST)

-

115


Cilj Jačanje roditeljske funkcije i podrška roditeljima, razvijanje povjerenja u odgojitelje i vrtić

RODITELJI

POMOĆ I PODRŠKA U IZBORU PROGRAMA ZA DIJETE - Savjetovanje, edukacija KOMUNIKACIJA S RODITELJIMA - RAZGOVORI, DOGOVORI I INFORMIRANJE RODITELJA O ŽIVOTU U VRTIĆU, OČEKIVANJIMA OD VRTIĆA - Inicijalni intervjui - Individualni razgovori - Roditeljski sastanci - Provođenje programa podrške roditeljstvu

„Rastimo zajedno“, - Izrada edukativnih letaka za roditelje, - Upitnici/ankete za roditelje u svrhu bolje

komunikacije i suradnje s obiteljima PODRŠKA RODITELJSTVU (u najboljem interesu djeteta) - Razgovori o razvojnom statusu djeteta,

potrebama djeteta određene dobi, posebnim potrebama, teškoćama

- Roditeljski sastanci - Provođenje programa podrške roditeljstvu

„Rastimo zajedno“ POMOĆ U PREVLADAVANJU PROBLEMA (PRILAGODBA, RAZVOJNE TEŠKOĆE DJETETA, OBITELJSKE TEŠKOĆE I DR) - Provođenje programa podrške roditeljima djece s

teškoćama „Rastimo zajedno PLUS“ - Razgovori o razvojnom statusu djeteta,

potrebama djeteta određene dobi, posebnim potrebama, teškoćama

- Roditeljski sastanci -

- Individualni i grupni razgovori

- Roditeljski sastanci - Radionice

- Primjena anketa i upitnika

- Testiranje djeteta uz roditelja


- kontinuirano - kontinuirano - prema potrebi - kontinuirano - prema potrebi

BILJEŠKE U: - osobna dokumentacija - dosje djeteta - pedagoškoj


- leci, plakati - upitnici - godišnje izvješće

116


Cilj Usklađeno djelovanje, međusobna podrška, model uspješne komunikacije. Interdisciplinarno unapređivanje i integralni pristup promjenama u praksi

STRUČNI TIM

UPISI DJECE (inicijalni intervjui; formiranje odgojnih skupina; analiza djece s PP, PP-TUR i darovita djeca; priprema roditeljskog sastanka za novu djecu; sudjelovanje na plenarnim roditeljskim sastancima) PISANJE GPP-a i izvješća (pisanje dionica GPPa i Izvješća, te Kurikuluma; timsko planiranje; timsko izvješćivanje; prezentiranje na OV) PRAĆENJE PRILAGODBE: praćenje ponašanja djeteta/djece; analiza odgojiteljskih zabilješki u protokolima praćenja; timska analiza stanja na terenu RAD S DJECOM S PP I TUR: opažanje djeteta, dokumentacija o djetetu, pisanje mišljenja, povratna informacija odgojiteljima i roditeljima; sudjelovanje u pisanju IOOP-a; provedba podrške odgojiteljima i pomagačima; analiza stanja nakon unošenja promjena RAD S RODITELJIMA: priprema roditeljskih sastanaka, sudjelovanje u pripremama grupnih roditeljskih sastanaka i individualnih razgovora; provedba programa podrške roditeljstvu „Rastimo zajedno“ i „Rastimo zajedno PLUS“ RAD S ODGOJITELJIMA: osnaživanje odgojiteljskih stručnih kompetencija za rad sa svim sudionicima pedagoškog procesa; provedba stručnog usavršavanja u ustanovi (za odgojitelje); individualni rad s odgojiteljima mentorima i pripravnicima SURADNJA S VANJSKIM ČIMBENICIMA: timski prema djelokrugu rada svakog stručnog suradnika, osobito zajedno kod djece s PP, školskih obveznika i prijevremenog upisa, suradnje sa školom, HURID-om, MZOS-om, GUOS-om i dr. PREZENTACIJA VRTIĆA I PROMICANE STRUKE: istraživački rad, pisanje stručnih članaka i radova, provođenje radionica i s.

Timski rad Svih već

navedenih oblika rada

- Istraživanje

- kontinuirano

- lipanj, kolovoz i rujan

- rujan,

listopad - kontinuirano - kontinuirano

- kontinuirano - kontinuirano - prema


- kontinuirano - po potrebi - prema prilici i

potrebi

- inicijalni intervjui - popunjeni protokoli

praćenja - razvojne liste ( za dijete,

skupinu, te ukupni rezultati po dobi)

- rezultati testiranja - dosjei djeteta - mišljenja, prijave, upiti

za CZSS, MUP, Pravobraniteljici za djecu

- mišljenja o spremnosti za školu

BILJEŠKE U: - dosjeu djeteta - dokumentaciji (osobnoj,

odgojne skupine, zapisnicima SA, OV, ST, sastanaka ST, GPP i Izvješće)

DOKUMENTACIJA: - upisne komisije, - zapisnici Komisije za upis

djece - popunjeni protokoli

praćenja prilagodbe, - objavljen rad, izlaganje

i/ili radionica na stručnom skupu

117


Cilj Podrška stručnim argumentima i pomoć u odlučivanju i rukovođenju

RAVNATELJICA

RAD NA PLANU I PROGRAMU VRTIĆA - sudjelovanje u pisanju GPP-a, Razvojnog plana

ustanove, Kurikuluma POMOĆ U ORGANIZACIJI RADA VRTIĆA (u svrhu poboljšanja kvalitete življenja) - prilagodba prostorno-materijalnih i organizacijskih

uvjeta za dijete i grupu djece, - prilagodba oblika i sadržaja rada potrebama

stručnog usavršavanja odgojitelja u ustanovi, - prilagodba resursa Vrtića potrebama Razvojnoga

centra i Gradskog ureda/MZOS-a POMOĆ U PRAĆENJU, ANALIZI I VREDNOVANJU REZULTATA RADA, TE IZVJEŠĆIVANJU - praćenje, dokumentiranje i analiza procesa - praćenje provedbe - sudjelovanje u analizi rada vrtića, pisanju Izvješća

vrtića SURADNJA U OSMIŠLJAVANJU RAZLIČITIH AKTIVNOSTI VRTIĆA

Individualni i timski rad

Rad na tekstu

Praćenja Dogovori

Sastanci ST s ravnateljicom

Praćenje

Ankete/Upitnici

- kontinuirano - kontinuirano - kontinuirano - prema potrebi,

- po potrebi

- kontinuirano

- GPP vrtića BILJEŠKE: - u osobnoj dokumentaciji

i dokumentaciji odgojne skupine,

- u protokolima opažanja - zapisnici sastanaka ST s

ravnateljicom

- Godišnje izvješće vrtića

118


Cilj Utjecaj na prihvaćanje i uvažavanje stavova o djetetu

DRUŠTVO

POVEZIVANJE SA STRUČNIM I DRUŠTVENIM ČIMBENICIMA Agencija za odgoj i obrazovanje - Redovita suradnja u okviru stručnog usavršavanja - Rad s odgojiteljima – pripravnicima Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport - Suradnja s odjelom za predškolski odgoj Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta - Suradnja s odjelom za rani i predškolski odgoj i

obrazovanje Filozofski fakultet - Vanjski suradnik na predmetu „Uvod u

predškolsku i školsku psihologiju“ Osnovne škole (OŠ Davorina Trstenjaka, OŠ Tina Ujevića, OŠ Cvjetno naselje) Centri za socijalnu skrb Specijalizirane i zdravstvene ustanove (Centar za rehabilitaciju, SUVAG, Dom zdravlja „Trnje“ – komisija za upis djece u školu, Psihijatrijska bolnica za djecu i mladež, Pravobraniteljstvo za djecu, Pravobraniteljstvo za osobe s invaliditetom HURID - Zajednički rad na projektu “Podrška uključivanju

djece s teškoćama u razvoju u redovne vrtićke skupine”

Centar Rastimo zajedno i UNICEF - Edukacija iz supervizije SUPPORT - Edukacija novih voditelja iz RZ i RZPLUS - Osmišljavanje novih projekata i radionica za

roditelje i odgojitelje

edukacija

mentoriranje, dogovori,

dogovori pismena i usmena

korespodencija

predavanja i radionice

dogovori, sastanci, posjeti školama

pismena i usmena

korespodencija

osmišljavanje, radionice, edukacija

edukacija, supervizija, rad na projektima

- kontinuirano - prema

kalendaru AZOO

- kontinuirano - kontinuirano - prema Planu i

programu FF (Odsjek za psihologiju)

- kontinuirano - po potrebi - po potrebi

- prema

dogovoru

- prema Planu i programu UNICEFa i Centra RZ

BILJEŠKE U: - osobnoj dokumentaciji - u GPP i Izvješću - Zapisnici sa sastanka ST,

SA, SG - Potvrde AZOO - Mišljenja o djeci i obitelji - Dosjeima djece Objavljeni radovi, odrađene radionice Prezentacije radova, prezentacije projekata Edukacija odgojitelja, stručnih suradnika, roditelja, studenata

119

PLAN I PROGRAM RADA STRUČNE SURADNICE LOGOPEDINJE ZA 2015./2016.

SUDIONICI KONKRETNI POSLOVI OBLIK RADA VRIJEME PROVEDBE

INDIKATORI PROVEDBE

DIJETE

Prilagodba jasličke djece i djece s teškoćama u razvoju na polazak u vrtić

o Boravak u jasličkim skupinama i uz djecu s teškoćama u razvoju

Opservacija djece s teškoćama u razvoju

o Promatranje u skupini – ponašanje djeteta u igri i rutinama, odnosu prema vršnjacima i odraslima u skupini, procjena razvijenosti komunikacije, jezika i govora

Probir djece po skupinama u suradnji s odgojiteljima

o Utvrđivanje vrste i stupnja govorno – jezičnih teškoća

(nepravilan izgovor, jezične teškoće, poremećaji ritma i tempa govora, nerazvijene ili nedovoljno razvijene predčitačke vještine, nezrelost grafomotorike)

Dijagnostički postupci

o Ispitivanje razvijenosti predčitačkih

vještina (uočavanje i stvaranje rime, uočavanje i izdvajanje prvog glasa u riječima, uočavanje i izdvajanje zadnjeg glasa u riječima, kapacitet radnog pamćenja, slogovna analiza i sinteza, glasovna analiza i sinteza do razine od šest glasova, prepoznavanje i imenovanje slova, prepričavanje)

o Ispitivanje artikulacije

Neposredni rad s djecom/ poticanje razvoja kompetencija komuniciranja na materinjem jeziku, kompetencije učiti kako se uči i međuljudskih kompetencija

o Individualni rad –

trijaža i

dijagnostika o Individualni

logopedski tretman u trajanju od 25 minuta za djecu s nepravilnom artikulacijom, poremećajima ritma i tempa govora

o Individualni logopedski tretman u trajanju od 25 minuta za djecu s nerazvijenim govorom

o Individualni tretman u trajanju od 45 minuta za djecu s teškoćama

početkom pedagoške godine tromjesečni ciklusi, te prema potrebi

kontinuirano

Dokumentacija odgojne skupine

Dnevnika rada logopeda

Protokoli procjene i praćenja


Rezultati probira


Rezultati probira

120

(pregled artikulacijskih organa – anatomski i funkcionalno; ispitivanje izgovora)

o Procjena jezične razvijenost (Reynell razvojne ljestvice govora, Peabody – slikovni test rječnika, Test razumijevanja gramatike - TROG)

o Procjena ritma i tempa govora o Procjena grafomotoričke zrelosti o Upućivanje na složenije dijagnostičke

postupke u specijalizirane ustanove/prema potrebi

Priprema za neposredni rad s djecom Izraditi Individualnog plana i programa

rada za svako dijete Proučiti suvremenu stručnu literaturu i

dostupne izvore s interneta Izraditi potrebne didaktičke materijale

(slikovnice, igre, slikovni materijali) u skladu s potrebama djeteta

Kontinuirano stavljati nove materijale u bilježnicu djeteta (za djecu s teškoćama u razvoju, jezičnim teškoćama i djecu s nerazvijenim predčitačkim vještinama)

Praćenje napretka djece o Otvoriti Individualni dosje djeteta za svako

dijete u tretmanu o Kontinuirano voditi evidenciju rada s

djetetom u obrascu Individualnog dosjea djeteta

o Kontinuirano pratiti djecu s teškoćama u razvoju

o Kontinuirano pratiti govorno-jezični razvoj djece jasličke dobi

u jezičnom razvoju o Rad u malim

grupama (2-4 djece) u trajanju od 60 minuta za djecu školske obveznike s nedovoljni razvijenim ili nerazvijenim predčitačkim vještinama

kontinuirano

Izrađen Individualni plan i program rada za svako dijete

u tretmanu

Izrađeni didaktički materijali

Bilježnica djeteta

Bilješke u obrascu Individualnog dosjea djeteta

121

o Pisanje Mišljenja stručnog tima za djecu s teškoćama u razvoju /prema potrebi

Aktivnosti u pripremi djece za polazak u školu

o Trijažna ispitivanja djece školskih obveznika

o Individualni razgovori s roditeljima: Informiranje o razvijenosti predčitačkih vještina djeteta

o Individualni rad s djecom o Informiranje roditelja o napretku djece o Suradnja s pedagozima osnovnih škola u

okolini vrtića o Prezentacija rada knjižnice i radionica za

djecu o pisanje Mišljenja stručnog tima za djecu

školske obveznika/ prema potrebi

kontinuirano

Napisana mišljenja


Bilješke u obrascu Individualnog dosjea djeteta

Dnevnika rada logopeda Napisana mišljenja

Ishodi za dijete/djecu

Porast djetetovih kompetencija komuniciranja na materinjem jeziku, kompetencije učiti kako se uči i međuljudskih kompetencija

ODGOJITELJ

Pomoć odgojiteljima u prilagodbi djece jasličke dobi

Pomoć odgojiteljima u prilagodbi djece s teškoćama u razvoju

Suradnja pri prepoznavanju djece s odstupanjima u razvoju (posebno razvoju govora i jezika)

Informiranje odgojiteljica o rezultatima provedenih trijažnih i dijagnostičkih postupaka

Informiranje odgojiteljica o napretku djeteta u logopedskom tretmanu

Pomoć u individualizaciji odgojno – obrazovnih sadržaja za djecu s posebnim potrebama

instruktivno -konzultatvini

rad s odgojiteljima

individualno i timski instruktivno -konzultativni

rad s odgojiteljima

kontinuirano

početak pedagoške

godine

kontinuirano

prema potrebi

Dokumentacija odgojne

skupine


122

Pomoć/suradnja s odgojiteljicama u pripremama za individualne razgovore s roditeljima

Pomoć/suradnja s odgojiteljicama u pripremama za roditeljske sastanke

Vođenje stručnih aktiva i stručnih grupa kao oblika stručnog usavršavanja u ustanovi ( + radionice)

Individualne konzultacije s odgojiteljicama

Upućivanje na stručnu literaturu

instruktivno -konzultativni rad s odgojiteljima

stručni aktivi, stručne

grupe radionice, praktikumi

instruktivno -konzultativni

rad s odgojiteljima

prema kalendaru stručnog

usavršavanja u ustanovi

kontinuirano

Zapisnici Stručnih aktiva i

stručnih grupa


Ishodi da odgojitelje

Porast osobnih kompetencija: znanja (uvid i samouvid, znanja o drugačijim obrascima ponašanja u djece, praktična znanja u radu s djecom s PP i TUR); senzibiliziranost za potrebe drugih - djece s PP i TUR i njihovih obitelji

OBITELJ (i za obitelj)

Vođenje Inicijalnih intervjua

Podrška u prilagodbi (informacije o tijeku prilagodbe)

Individualni razgovori: o Informiranje roditelja o rezultatima

provedenih trijažnih i dijagnostičkih postupaka

o Informiranje o potrebi uključivanja djeteta u logopedski tretman

o Prezentacija Individualnog plana i programa djeteta

o Informiranje roditelja o tijeku logopedske terapije

o Upućivanje na složenije dijagnostičke postupke u specijalizirane ustanove/ prema potrebi

Roditeljski sastanci

Savjetovanje

Edukacija za rad kod kuće

Vođenje radionica za roditelje „Rastimo



roditeljski sastanci

upisni rok početak pedagoške

godine i prema potrebi

kontinuirano i

prema potrebi

prema potrebi

Odrađeni inicijalni intervjui


Individualni dosje djeteta

Dokumentacija odgojne skupine


123

zajedno“ i „Rastimo zajedno Plus“ individualni razgovori instruktivni rad

radionički rad s grupom roditelja

prema potrebi tromjesečni ciklus

Proveden ciklus radionica za roditelje

Ishodi za roditelje

Informiran, konzultiran i uvažen roditelj, realizirano pravo roditelja na podršku u roditeljstvu

DRUŠTVENA ZAJEDNICA

Suradnja s agencijom za odgoj i obrazovanje

o Redovita suradnja u okviru stručnog usavršavanja

o Mentorstvo pripravnici logopedinji na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa

o Rad s odgojiteljima – pripravnicima/kao član povjerenstva za stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa

Suradnja s Gradskim uredom za obrazovanje, kulturu i sport

o S odjelom za predškolski odgoj/ prema potrebi

S Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta

o S odjelom za rani i predškolski odgoj i obrazovanje/ prema potrebi

Suradnja s Državnim zavodom za statistiku

o U okviru distribucije statističkih podataka o upisu, rodnoj i dobnoj strukturi polaznika vrtića s teškoćama u razvoju

Suradnja s visokoškolskim institucijama

o Suradnja s profesoricom Mirjanom Lenček, s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta i

stručni skupovi

mentorski rad

timski rad

mentorski rad

kontinuirano

prema potrebi

prema potrebi

prema potrebi

zimski semestar

akademske godine

Potvrdnice o stručnom

usavršavanju

Dokumentacija vrtića o pripravništvu


Godišnje izvješće


Godišnje izvješće

Popunjeni obrasci s traženim podacima

Potvrda o odrađenim studentskim vježbama i

124

Centrom za rehabilitaciju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta. (Mentoriranje studentsku praksu i vježbi studenata u okviru kolegija „Poremećaji čitanja i pisanja“ i „Specifične teškoće učenja“.)

Suradnja s osnovnim školama

o Suradnja s pedagoginjom, psihologinjom i učiteljima nižih razreda OŠ Davorina Trstenjaka/ prema potrebi

o Suradnja s pedagogom OŠ Tina Ujevića/ prema potrebi

o Suradnja s pedagoginjom OŠ Cvjetno naselje/ prema potrebi

Suradnja s centrima za socijalnu skrb

o Centri za socijalnu skrb/ prema potrebi Suradnja sa specijaliziranim i zdravstvenim ustanovama

o Centar za rehabilitaciju o Poliklinika SUVAG o Dom zdravlja „Trnje“ – komisija za upis

djece u školu o Psihijatrijska bolnica za djecu i mladež o Pravobraniteljstvo za djecu o Pravobraniteljstvo za osobe s invaliditetom

timski rad

timski rad

timski rad

konzultacije

2015/2016.

proljeće 2016.

prema potrebi

prema potrebi

praksi; dnevnici prakse studenata

Dnevnika rada logopeda Godišnje izvješće

Napisana mišljenja

Dnevnika rada logopeda Godišnje izvješće

Sastavljanje Godišnjeg plana i programa ustanove i Kurikuluma

Prezentacija Godišnjeg plana i programa ustanove na odgojnom vijeću

Suradnja u provedbi bitnih zadaća

individualno/timski

rujan

Izrađen Godišnji plan i

program ustanove i Kurikulum

Zapisnik sa sjednice OV

125

STRUČNI TIM

ustanove

Priprema roditeljskih sastanaka stručnih suradnika

Individualni razgovori članova stručnog tima s roditeljima

Suradnja u organizaciji i provedbi stručnog usavršavanja u ustanovi: o Suradnja s ravnateljicom u pripremi

Odgojiteljskih vijeća

o Priprema tema i sadržaja stručnih aktiva, vođenje dijela stručnih aktiva

o Priprema tema i sadržaja stručnih grupa, vođenje dijela stručnih grupa

Zajednička suradnja s vanjskim čimbenicima

Provođenje istraživanja

Pisanje stručnih radova

Prezentiranje rada ustanove na stručnim i znanstvenim skupovima

Upis djece o zaprimanje zahtjeva

o analiza priložene medicinske dokumentacije

o unos podataka o zaprimljenim zahtjevima za upis u elektroničke matice

o provođenje inicijalnih intervjua

o uvođenje upisane djece u e- matice

timski

timski

timski

timski

timski

individualno/timski

kontinuirano

prema potrebi

prema kalendaru provedbe GPP

prema planu stručnog

usavršavanja izvan ustanove

upisni rok; svibanj – lipanj

Dnevnik rada logopeda

Dosje djeteta

Zapisnici sa SA, SG, refleksija

Objavljen rad

Prihvaćeno izlaganje i/ili radionica na stručnom

skupu

zahtjevi uneseni u e-maticu odrađeni inicijalni intervjui

126

Prikupljanje i analiza podataka rada ustanove tijekom pedagoške godine

Sastavljanje Godišnjeg izvješća o radu ustanove

Prezentacija Godišnjeg izvješća o radu ustanove na odgojiteljskom vijeću

Kontinuirani sastanci stručnog tima s ravnateljicom tijekom cijele pedagoške godine

individualno/timski

timski

siječanj/ svibanj

lipanj – kolovoz

kontinuirano

obrađeni obrasci polugodišnje i godišnje

valorizacije rada na bitnim zadaćama

Izrađeno Godišnje izvješće

Zapisnik sa sjednice OV

zapisnici sa sastanaka stručnog tima i ravnateljice

Ishodi za ST Usavršene vještine timskog i grupnog rada

RAVNATELJICA

Praćenje, dokumentiranje i analiza pedagoškog procesa i aktivnosti suradnje u odnosu na djecu TUR

Sudjelovanje u pisanju GPP-a i Godišnjeg izvješća, Razvojnog plana ustanove

Prilagodba prostorno-materijalnih i organizacijskih uvjeta za dijete s teškoćama u razvoju i grupu djece

Prilagodba oblika i sadržaja rada potrebama stručnog usavršavanja odgojitelja u ustanovi,

Prilagodba resursa Vrtića potrebama Razvojnoga centra i Gradskog ureda/MZOS-a

individualno/ timski

rad na tekstu uvidi u pedagoški proces

prostorno-materijalno okruženje i pedagošku

dokumentaciju

sastanci stručnog tima i

ravnateljice sastanci tima za kvalitetu, sastanci povjerenstva za

stažiranje pripravnika

kontinuirano

početak/kraj

pedagoške godine

kontinuirano

kontinuirano

prema Programu

stažiranja

Dnevnik rada logopeda

GPP, Godišnje izvješće

Izvješće tima za kvalitetu

Izvješće Povjerenstva za

stažiranje

OSOBNO STRUČNO

USAVRŠAVANJE

Praćenje ponude usavršavanja AZOO i drugih organizatora,

Prijava na stručne skupove – aktivno i pasivno sudjelovanje

predavanja

prema kalendaru

potvrdnice

Ishodi Povećane osobne i socijalne kompetencije: znanja o aktualnostima u struci, vještine izlaganja i prezentiranja

OSTALI

POSLOVI

Administrativni poslovi,

Poslovi mentoriranja za potrebe Stručno-razvojnog centra (Montessori),

Poslovi po nalogu ravnatelja

individualno/timski

prema potrebi

127

GODIŠNJI PLAN I PROGRAM REHABILITATORA ZA PEDAGOŠKU GODINU 2015/16.

SUDIONICI KONKRETNI POSLOVI VRIJEME PROVEDBE

DIJETE

detekcija djece s teškoćama u razvoju, u suradnji s ostalim članovima stručnog tima, odgojiteljima, praćenjem u skupini te individualnim praćenjem

uključivanje djece s teškoćama u razvoju u redovne skupine (u suradnji s stručnim timom)

praćenje i procjena psihofizičkog razvoja djece, raščlamba medicinske dokumentacije

utvrđivanje i osiguravanje uvjeta za adekvatno provođenje njege, odgoja, obrazovanja i rehabilitacije u svakodnevnim programima (stvaranje poticajnog konteksta za djecu s posebnim potrebama)

praćenje odgojno – obrazovnog procesa, praćenje ostvarivanja programskih zadaća, te prilagodba sadržaja

izrada individualnih rehabilitacijskih programa

sudjelovanje u izradi, provedbi i evaluaciji individualiziranih odgojno-obrazovnih programa

provođenje individualnih rehabilitacijskih programa u kabinetu ili u skupini

godišnja evaluacija individualnog rehabilitacijskog rada

- početak pedagoške godine - početak pedagoške godine - kontinuirano

- početak pedagoške godine

- tromjesečno, po potrebi

-kontinuirano

MATIČNI ODGOJITELJ

pomoć odgojitelju u prepoznavanju određenih teškoća u razvoju

pomoć odgojiteljima u pripremi odgojno-obrazovne sredine za prihvat djeteta s teškoćama u razvoju

jačanje stručne kompetencije odgojitelja u radu s djecom s teškoćama u razvoju (kroz individualizaciju sadržaja programa, upoznavanje, ovisno o teškoći s metodama rada, preporuka aktualne literature)

kroz savjetodavni rad podrška odgojiteljima u radu s roditeljima djece s teškoćama u razvoju – kroz timski planiranje, aktive, individualne konzultacije, roditeljske sastanke (kao konzultant te aktivni sudionik na aktualnu temu)

potpora odgojiteljima u izradi, provedbi i evaluaciji individualiziranih

- kontinuirano - početak pedagoške godine, prema potrebi - kontinuirano - prema kalendaru stručnog usavršavanja u

ustanovi - tromjesečno, prema potrebi

128

odgojno-obrazovnih programa

TREĆI ODGOJITELJ

pružanje potpore odgojiteljima kroz tjedne konzultacije u skupinama (rješavanje problema, savjetovanje, razmjena iskustava)

pružanje potpore odgojiteljima kroz mjesečne konzultacije po objektima (timski rješavanje problema, savjetovanje, razmjena iskustava)

pružanje potpore odgojiteljima kroz stručne grupe na određene teme (izbor teme ovisi o aktualnoj problematici)

pružanje potpore trećim odgojiteljima u izradi i provedbi IOOP-a


- jedan puta mjesečno - tromjesečno - tromjesečno, prema potrebi

RODITELJ

upoznavanje roditelja s djetetovim teškoćama

u suradnji s roditeljima, kreiranje individualnog rehabilitacijskog programa za dijete

uključivanje roditelja u izradu individualiziranih odgojno-obrazovnih programa

edukacija roditelja za primjereni rehabilitacijski rad kod kuće (upoznavanje sa primjereni metodama rada te ciljem i svrhom određenih programskih sadržaja) kroz individualne konzultacije, te u suradnji s odgojiteljima kroz roditeljske sastanke kao nosioc stručnog dijela

izvještavanje o praćenju i provedbi programa u skupinama, te praćenju napredovanja djece na područjima individualnog rehabilitacijskog rada

- početak ped. godine, prema potrebi

- početak pedagoške godine, prema potrebi - kontinuirano, prema potrebi

redoviti tjedni sastanci vezani uz realizaciju godišnjih zadaća

rad na pripremi plana i programa vrtića i osobnog plana i programa

rad na pripremi godišnjeg izvješća vrtića i osobnog izvješća

sudjelovanje, uz ostale članove stručnog tima u izradi, provedbi i evaluaciji IOOP-a

priprema i provođenje inicijalnih intervjua za upis djece

suradnja vezana uz upis djece s teškoćama u razvoju

suradnja vezana uz opservaciju djece s teškoćama u razvoju

međusobna podrška u radu s roditeljima i odgojiteljima

- jedan puta tjedno

- rujan - tromjesečno - svibanj, lipanj - kontinuirano, prema potrebi

129

STRUČNI TIM

(organizacija stručnih aktiva odgojitelja, timskog planiranja te roditeljskih sastanaka)

vođenje dokumentacije o radu s djecom

- prema kalendaru događanja vrtića - kontinuirano, prema potrebi

SURADNJA SA STRUČNIM

INSTITUACIJAMA

Povezivanje i suradnja sa sljedećim institucijama:

Agencija za odgoj i obrazovanje

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta

Gradski ured za odgoj i obrazovanje

Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet

Centar za socijalni rad

Centar za odgoj i obrazovanje «Goljak»

Centar za rehabilitaciju «Sloboština»

HURID

- kontinuirano kroz pedagošku godinu, po potrebi

VOĐENJE DOKUMENTACIJE REHABILITATORA

vođenje dokumentacije o radu s djecom (izvješća o opservaciji, individualni programi rada, individualni dosjei djeteta)

vođenje dokumentacije o suradnji, savjetovanju s odgojiteljima, trećim odgojiteljima te članovima stručnog tima

vođenje dokumentacije o suradnji, savjetovanju s roditeljima

sudjelovanje u pisanju godišnjeg plana, programa i izvješća vrtića te pisanje plana, programa i izvješća rada rehabilitatora

- kontinuirano - početak i kraj pedagoške godine

PERMANENTNO STRUČNO USAVRŠAVANJE REHABILITATORA

seminari Agencije za odgoj i obrazovanje

radni sastanci sekcije predškolskih rehabilitatora

kontinuirano praćenje aktualne literature koja se bavi problematikom djece s teškoćama u razvoju te druge stručne literature.

kongresi, projekti te ostali oblici stručnog usavršavanja

- kontinuirano kroz pedagošku godinu

Documents

GODIŠNJI PLAN I PROGRAM RADA VRTIĆA za pedagošku godinu ... 2015.-2016.pdf · Neformalni oblici komuniciranja ideja i rješavanja određenih pitanja, konkretno: grupe podrške,